prilog: Bankarstvo i financije
broj 548 / 27. svibnja 2014.
19
Kredit s valutnom klauzulom ili bez valutne klauzule?
V
alutna klauzula je klauzula koja se unosi u prodajne ugovore kako bi se vjerovnik novčane obveze zaštitio od promjena vrijednosti novca u razdoblju između nastanka novčane obveze i trenutka njezina dospijeća. Njome se eliminira valutni rizik. To je vrsta zaštitne klauzule kojom se ugovorne strane u različitim oblicima ekonomske suradnje štite od valutnog rizika uvjetovanog promjenom vrijednosti novca. Sa slabljenjem kune sve više izlazi na vidjelo teret duga (obveza) koje su vezane za inozemne kredite, inozemne dobavljače i domaće obveze za koje je ugovorena valutna klauzula. Valutnu klauzulu je dopustivo ugovarati prema čl. 22. Zakona o obveznim odnosima. Valutna klauzula osigurava načelo monetarnog nominalizma, tj. njome se osigurava da dužnik plati onaj broj novčanih jedinica na koju obveza glasi, a vezanu uz valutnu klauzulu dug ostaje realan, a ne povijesno devalviran.
Izbjegavanje valutnog rizika Valutna klauzula je nametnuta valutnom strukturom štednje koju ne biraju banke nego građani. Banke u svom kreditnom poslovanju ne plasiraju vlastita sredstva, nego prikupljene depozite i sredstva koja su posudila od drugih financijskih institucija. Budući da je kunsko tržište kredita u zemlji vrlo limitirano, a u inozemstvu ne postoji, banke su se najčešće zaduživale u inozemstvu u devizama. Depoziti, krediti i kapital naših banaka velikim dijelom je u stranim valu-
Efektivna kamatna stopa (EKS) je kamatna stopa koja prikazuje koliko kredit klijenta stvarno košta, odnosno kolika je ukupna cijena kredita. Na visinu efektivne kamatne stope utječe osim redovne kamatne stope i visina naknada koje klijent plaća banci prilikom odobrenja kredita, dužina otplate kredita, visina eventualno potrebnog garantnog depozita ili udjela itd. Način izračuna EKS-a je jedinstven za sve banke, a propisala ga je Hrvatska narodna banka. Efektivna kamatna stopa (EKS) daje realniju sliku o punoj cijeni kredita jer se bazira na ukupnim troškovima koje klijent plaća banci prilikom podizanja i tokom otplate kredita. Podaci o kamatnim stopama na kredite i depozite koje kreditne institucije ili kreditne uni-
Ako su izvor sredstava kunski depoziti, na njih banka plaća veću kamatu nego na devizne depozite, a ako su izvor inozemni izvori, potrebno je na njihovu cijenu dodati i premiju osiguranja. Posljedica svega je da su kamatne stope na kunske kredite više od onih s valutnom klauzulom. tama. Budući da banke ne plasiraju vlastita sredstva u kredite, nego sredstva deponenata i vjerovnika koja moraju biti u stanju vratiti, one moraju odgovorno upravljati svim rizicima, od kojih je jedan i valutni. Za svaki kredit koji je plasirala vezan uz valutnu klauzulu, bez obzira na to da je on bio isplaćen u kunama, banka je morala preuzeti obvezu u valuti u kojoj je ona uzela kredit, kako ne bi bila oštećena u slučaju pada valute u kojoj je uzela kredit, no zbog toga nije niti mogla ostvariti veći profit rastom te valute (aprecijacijom).
Zašto kredit kunama, a zašto kredit s valutnom klauzulom? Zbog valutne usklađenosti, bankama je kreditira-
je oglašavaju u svojim prostorijama i komercijalne poruke i oglasi u javnim medijima koji izravno ili neizravno predočuju kamatnu stopu ili neki drugi iznos koji se smatra dijelom cijene kredita odnosno depozita, moraju sadržavati i EKS. EKS ne smije biti manje uočljiva od drugih podataka te se kreditna institucija, odnosno kreditna unija pri njezinu iskazivanju treba koristiti izrazom "efektivna kamatna stopa" ili kraticu EKS. Kod ugovora o kreditu kod kojih nije moguće predvidjeti iznos i datum novčanih tokova (krediti po tekućem računu ili žiroračunu - tzv. dopušteno prekoračenje po transakcijskom računu, revolving krediti po kreditnim karticama i slično) nije
Krediti s valutnom klauzulom nisu uopće povezani sa stabilnošću ili konvertibilnošću valute, nego su rezultat tržišne utakmice jer su se klijentima, zbog jeftinijih izvora, mogli ponuditi povoljniji uvjeti i zapravo prvi put i dugoročni krediti, koji se najčešće plasiraju za nabavu ili uređenje stambenog prostora. nje s valutnom klauzulom u euru normalna posljedica izbora građana da štede u eurima i zbog toga je većina kredita takva i imaju kamatnu stopu koja je vrlo povoljna u usporedbi sa zemljama EU koje nisu u eurozoni. Kunski krediti mogu se davati u mjeri u kojoj je i pasiva banaka u kunama, a za sve iznad toga banka bi bila izložena valutnom riziku. Ako su izvor sredstava kunski depoziti, na njih banka plaća veću kamatu nego na devizne depo-
zite, a ako su izvor inozemni izvori, potrebno je na njihovu cijenu dodati i premiju osiguranja. Posljedica svega je da su kamatne stope na kunske kredite više od onih s valutnom klauzulom. Valutna klauzula je zakonom uređeni institut koji štiti jednaku vrijednost uzajamnih davanja kod ugovora kod kojih su se ugovorne strane sporazumjele da vrijednost činidbe i vrijednost protučinidbe budu izražene u skladu s kretanjem vrijednosti ugovorene strane va-
EKS - Efektivna kamatna stopa potrebno izrađivati otplatni plan, jer se takvi krediti vraćaju iz priljeva koji prvi pristignu na potrošačev račun. Za potrebe izračunavanja i iskazivanja EKSa koja se odnosi na te kredite, u izračun se uključuje jedino nominalna kamatna stopa. Ako kreditna institucija zaračunava različite kamatne stope za različite iznose dopuštenih prekoračenja, potrebno je izračunavati i iskazivati cijelu skalu pripadajućih EKS-a, uz precizno navo-
đenje graničnih iznosa prekoračenja do kojih se pojedina EKS primjenjuje. Kreditna institucija je dužna informirati potrošača o eventualnim drugim naknadama, provizijama te sličnim novčanim tokovima vezanim uz ovu vrstu kredita. U izračun EKS-a ubrajaju se sve one eventualne uplate koje su izravno povezane s kreditom, tj. uz uvjete njegova korištenja odnosno odobravanja.
lute ili zlata. Valutna klauzula, ako nije ugovorena kao "jednosmjerna“, nikako ne uzrokuje neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana, jer se tečaj ugovorene strane valute može kretati u oba smjera, a kunske posljedice takvih kretanja (pozitivne i negativne) prema ugovoru jednako snose obje ugovorne strane.Krediti s valutnom klauzulom nisu uopće povezani sa stabilnošću ili konvertibilnošću valute, nego su rezultat tržišne utakmice jer su se
U ove uplate ubrajaju se: • naknada za obradu kreditnog zahtjeva, • naknade s osnove odobravanja kredita, • naknada za vođenje kredita, servisiranje kreditne partije te slanje izvoda, • troškovi osiguranja otplate kredita putem polica osiguranja, uz izuzetak polica mješovitog životnog osiguranja (osiguranje života za slučaj smrti i doživljenja), koje u konačnici snosi korisnik kredita i uvjet su za odobravanje kredita, • naknada za nepovučeni iznos kredita kod okvirnih ili drugih kredita, • naknada za čuvanje zaloga kao instrumenta osiguranja za otplatu kredita te
klijentima, zbog jeftinijih izvora, mogli ponuditi povoljniji uvjeti i zapravo prvi put i dugoročni krediti, koji se najčešće plasiraju za nabavu ili uređenje stambenog prostora. Konverzija u Euro početkom 2002. godine donijela je bankama veliku količinu deviza, koje su do tada bile velikim dijelom bile deponirane u kućanstvima. Upravo tada počeo je značajan rast kredita i značajan pad kamatnih stopa koji je trajao sve do početka krize 2008. godine.
• ostale slične naknade ili provizije izravno povezane s kreditom. U izračun EKS-a ne uključuju se: • troškovi procjene vrijednosti nekretnina i pokretnina, • javnobilježničke pristojbe, • naknada za pribavljanje zemljišnoknjižnog izvatka, • naknada za pribavljanje različitih uvjerenja, potvrda, dozvola i rješenja nadležnih tijela i organa, • zatezne kamate ili bilo koji drugi troškovi ili penali proizišli iz korisnikova nepridržavanja uvjeta ugovora o kreditu, • poštarina, troškovi telegrama i telefaksa te • ostale slične naknade i provizije.