10 županija
Kruno Pavlina
broj 479 / 8. siječanj 2013.
na druženju su članovima uručeni prigodni pokloni
Predblagdansko druženje Društva za pomoć MRO RADOBOJ - I ove godine je održano predblagdansko druženje Društva za pomoć MRO Radobojsko srce koje djeluje na području općine. Kao i uvijek dosad, Društvo je cijele godine provodilo različite aktivnosti kako bi se i ovoj društveno marginaliziranoj skupini pružila prilika za integraciju u društvo. Aktivnosti osmišlja te strpljivo i nesebično provodi vjeroučitelj u OŠ Side Košutić Dražen Ge-
rić kojem i ovom prilikom Općina upućuje zahvalu. Uz njega, veliku pomoć pruža i Jasna Vukoja iz Krapina kojoj se Općina također zahvaljuje. Osim organiziranog druženja, Općina Radoboj se pobrinula i za daOvako je to bilo u dvorištu jedne obiteljske kuće u Bedekovčini rivanje. Tako je svim članovima društva prigodne poklone uručio polaznik stručnog osposobljavanja u Jedinstvenom Običaj kod obilježavanja djeteta još uvijek enigma za etnologe upravnom odjelu Stjepan Sirovec. (zl)
Štrajenje nitko ne želi prihvatiti kao svoje Mirjana Bašak H RVAT SKO Z AG OR J E
općina radoboj darivala je polaznike predškole
Darivanje polaznika predškole RADOBOJ - Općina Radoboj darivala je i djecu polaznike predškole s područja općine. Za djecu su osigurani slatkiši te različiti pribor koji im je potreban u aktivnosti učenja. Tako su male predškolce u OŠ Side Košutić i područnim školama posjetili polaznik stručnog ospo-
sobljavanja Stjepan Sirovec i pročelnica Marija Pernjek koja je tom prilikom naglasila kako će Općina u narednim godinama još više brinuti za najmlađe. To bi prvenstveno trebalo biti ostvareno kroz dogradnju osnovne škole te uređenje dječjeg vrtića u Jazvinama. (zl)
Savjet mladih Zlatara dobio web stranicu ZLATAR - Savjet mladih Grada Zlatara izradio je web stranicu i ona je dostupna www.zlatar.hr/savjet/. Tu možete pratiti novosti i aktualnosti u radu Savjeta. Osim ovog weba Savjet koristi i platformu Moodle (www.zlatar. hr/moodle/), koja je namijenjena prvenstveno učenju na daljinu, a mi je ko-
ristimo kao centralizirano mjesto administracije cjelokupnog našeg rada (materijali za naše sjednice, projekte i aktivnosti; forumi za raspravljanje, zajedničko uređivanje dokumenata, realtime chat što nam je posebno važno jer smo jako često fizički na različitim, dosta udaljenim mjestima). (zl)
N
abacani papiri, slama, perje s pekmezom, staro željezo, automobilske olupine ovješene lutke od slame po čemu možete zaključiti da li se rodila muška ili ženska beba, sve to rodbina i dragi prijatelji razbacaju po dvorištu novopečenim roditeljima. Ako se rodi muško, onda je taj 'nered' veći, a društvo čak i mnogobrojnije. U socijalnim okvirima vrijednost tog oca kojemu se rodi sinporaste u unutar jedne seoske zajednice. Riječ je o štrajenju, običaju kod obilježavanja rođenja djeteta. Jednima je to simpatično, drugi se pak zgražaju. Odakle njegovo pravo porijeklo, još uvijek je enigma za etnolo Porijeklo iz Srednje Europe?
-Štrajenje je iskrivljena njemačka riječ i mogla bi se prevesti kao stavljanje podloge za nešto. Danas je svrstavamo u pojedine dijelove Hrvatskog zagorja, a taj običaj prisutan je i u dijelu Moslavine, lociran u selima gdje i danas živi veliki broj češkog stanovništva. u okolici Zaboka postoji duga tradicija štrajenja. Ukoliko se rodi muško, na cesti se ispiše gusak, a ako se rodi djevojčica osvane natpis raca. Ljudi iz Zaboka i okolice koji su se iselili i nastavili svoj život dalje, taj običaj su neho-
Kod štrajenja ima i simbolika. Želi se dobro zdravlje djetetu koje se rodilo, ali i roditeljima Običaj štrajenja i dalje se održava i lociran je na jedan dio Zagorja, ponajviše kod Zaboka, Svetog Križa Začretja, ali i u drugim zagorskim selima,dok je, zanimljivo, na područja od Kumrovca prema slovenskoj granici nepoznat
Kruno Pavlina
Jednima je to simpatično, drugi se pak zgražaju. Odakle njegovo pravo porijeklo, još uvijek je enigma za etnologe. ETNOLOGINJA:
tice preselili u druge krajeve Hrvatskog zagorja – ističe etnologinja Šprem Lovrić. Na području grada Klanjca za djevojčicu se koristi pak drugi naziv, puža. Vesela svita i čašćenje
Tu veselu svitu treba i počastiti kao znak gostoprimstva, pa se peče odojak, guska, kolači…Kod štrajenja ima i simbolika. - Želi se dobro zdravlje djetetu koje se rodilo, ali
Često se vješaju i lutke po čemu se odmah može doznati da li se rodio sin i curica.
i roditeljima Običaj štrajenja i dalje se održava i lociran je na jedan dio Zagorja, ponajviše kod Zaboka, Svetog Križa Začretja, ali i u drugim zagorskim selima,dok je, zanimljivo, na područja od Kumrovca prema slovenskoj granici nepoznat. U selima od Klanjca prema Zagrebu možete ga vidjeti također i to isključivo natpisima na cesti. Stari ljudi prenose takve običaje, a mladi prihvaćaju. Kad gledaš sa stra-
ne to može biti simpatično, ako nisu neke prevelike nepodopštine. Većinom je to obiteljska stvar koja se može obilježiti, ali na decentniji način, pa često roditelji kad se već zna da ekipa dolazi na štrajenje kažu:''Može, ali samo nemoj previše'' – zaključila je Šprem Lovrić koja je istaknula kako je pred etnolozima puno posla kod istraživanja tog zanimljivog običaja kojeg nitko ne želi prihvatiti kao svoj.