20
županija
broj 347 / 11.06.2010.
poljoprivreda
D
olazak ljeta i visokih temperatura dobro odnjegovanim i pravilno stabiliziranim vinima najčešće neće donijeti nikakve probleme. Posebno se to odnosi na vina koja se čuvaju u dobrim podrumima s konstantnom temperaturom. Ako se radi o bijelim vinima redovne berbe ona su najčešće do sada gotovo već potpuno formirana i stabilna. Međutim, u slučaju lošijih uvjeta skladištenja kao i nešto slabije njege vina, može se desiti da se početkom ljeta inače zdravo i bistro vino odjednom zamuti i izgubi na svježini. Vina koja su bila sasvim korektna mogu u takvom slučaju postati potpuno neprepoznatljiva. Kako ne bi došlo do takvih i sličnih neželjenih promjena u vinu, potrebno je i tijekom ljeta brinuti se o vinu. Osim održavanja higijene podruma i redovite orga-
noleptičke provjere, nužno je barem jednom mjesečno kontrolirati i sadržaj slobodnog sumpornog dioksida u vinu. Ukoliko se vino nalazi u drvenim bačvama i dalje je potrebno vršiti nadolijevanje vina kako bi slobodni prostor u bačvi bio čim manji. Poznato je da je kisik najveći neprijatelj vina i zbog toga kontakt vina i kisika treba biti čim manji. Sumpor u obliku 5-6 postotne sumporaste kiseline (Sumpovin) ili kalijmetabisulfit (vinobran, pyrovin i sl.) kada se dodaje u vino djeluje antioksidativno što znači da sprječava vezanje kisika, a s time i oksidacijske procese koji vode narušavanju organoleptičkih svojstava vina u smislu promjene okusa, mirisa i boje. Osim toga sumpor djeluje i baktericidno što znači da onemogućava razvoj štetne mikroflore koja može uzrokovati razne bolesti i mane
SAVJETI NAŠIH AGRONOMA
Njega vina u ljetnim mjesecima Tekst pripremio: Mladen Kantoci, dipl. ing. agr.
vina. Uz pozitivna svojstva koja sumpor ima na očuvanje kvalitete vina poznat je i njegov negativni utjecaj ukoliko se ne koristi na ispravan način. Cilj svakog proizvođača vina trebalo bi biti dobro i stabilno vino s čim manjim ali dovoljnim sadržajem ukupnog sumpora. Vina koja još do sada iz bilo kojih razloga nisu drugi put pretočena sada je krajnje vrijeme da se to napravi. Prije pretoka potrebno je izmjeriti količinu slobodnog sumpornog dioksida u vinu. Jedino na taj način možemo sumpor u vinu imati pod kontrolom i držati ga u propisanim i zdravlju neškodljivim koncentracijama. Danas je moguće vrlo jednostavno, brzo i precizno izmjeriti slobodni sumporni dioksid u svakom podrumu. Pomoću Vinum kompleta tj. male epruvete i priručne bočice reagensa to traje svega minutu do dvije. Dovoljno
je u epruvetu do određene granice uliti malo vina, dodati par kapi reagensa i kod promjene boje tekućine u plavo direktno očitati sadržaj slobodnog sumpornog dioksida. Nakon pretoka može se pojaviti lagana mutnoća koja je posljedica normalnog procesa dozrijevanja vina. Kod pretoka se naime naruši fizikalnokemijska ravnoteža vina. Isto tako zbog promjena temperature može doći do pomicanja topljivosti pojedinih sastojaka vina što također može uzrokovati zamućenje vina. Za razliku od ovih zamućenja koja najčešće nestaju sama od sebe, mutnoća uzrokovana biološkim razlozima može biti bitno opasnija. Ovakva mutnoća najčešće se dešava u djelomično provrelim vinima koja su siromašna kiselinama i koja nisu pravilno sumporena i odgovarajuće skladištena u dolivenim posudama.
IZ PONUDE IZDVAJAMO ZABOK / Radničko naselje bb / Tel. 225 768 •Sadnice voćaka •Ukrasnog drveća i grmova •Supstrati za sadnju •Rezano cvijeće, buketi i vijenci •Organska i mineralna gnojiva •Sredstva za zaštitu bilja •Vinarska i vinogradarska oprema • Stručni savjeti oko sadnje
Savjeti iz VRTNOG CENTRA GORUP d.o.o. u suradnji sa CHROMOS AGRO d.d.
N
a početku druge dekade lipnja većina sorata vinove loze je na početku cvatnje tako da sada vinogradare najviše zanima da li i kako izvoditi zaštitu vinove loze u to vrijeme. U načelu, lozu se u cvatnji ne prska, jer svi fungicidi više ili manje smanjuju klijavost polena, a time i postotak oplođenih cvjetova. Međutim, ako se cvatnja oduži zbog kišovitog i prohladnog vremena, tada se svakako prskanje obavlja i u cvatnji, čak je bilo i slučajeva da se cvatnja toliko produžila da su obavljena i dva prskanja tijekom cvatnje. Naravno da fungicidi smanjuju klijavost polena, ali vrlo malo, tako da je u više pokusa, te iz praktičnih iskustava potvrđeno da je to puno manja šteta nego ako vinovu lozu zahvati u cvatnji, npr.plamenjača. Dakle, ako se cvatnja produži, moja je preporuka da se nakon 10 do 12, maksimalno 14 dana od prethodnog tretiranja obavezno obavi zaštita organskim fungicidima sistemičnog djelovanja koji uz preventivno imaju i kurativno djelovanje što znači da mogu zaustaviti infekcije stare nekoliko dana. Vremenske prilike u proteklih 15-tak dana na području Krapinsko-zagorske županije s natprosječnom količinom oborina, a sada i naglim zatopljenjem stvorile su gotovo idealne uvjete za razvoj plamenjače (peronospore) vinove loze i na žalost dio vinograda je već i zahvaćen tom opasnom bolešću čiji simptomi su lako uočljivi na lišću vinove loze i to: s gornje strane žućkaste «uljane» mrlje koje za nekoliko dana posmeđe, a s donje strane tih mrlja javlja se bijela prevlaka i baš tu je opasnost jer se pomoću tih spora koje čine bijele prevlake plamenjača brzo širi i može nanijeti velike štete ako zahvati grozdiće u cvatnji. Zato savjetujem vinogradare da u zaštiti od plamenjače vinove loze primijene jedan od sljedećih sistemičnih fungicida: ACROBAT MZ, FORUM STAR, MIKAL,
Vinum reagens za SO2
41,00 kn
Crijevo za vodu 1/2” (15 m)
35,00 kn
Valentin za cvatuće bilje (1 l)
16,98 kn
Pripremio: Zlatko Bosilj, mr. ing. hortikulure
ZAŠTITA VINOVE LOZE U CVATNJI VERITA, FANTIC F, CURZATE F, WINNER, GALBEN M, RIDOMIL MZ, PERGADO F, REVUS MZ, uz dodatak jednog od sistemičnih fungicida protiv pepelnice: COLLIS, DOMARK, NATIVO, FOLICUR EW 250, RUBIGAN, TRAPEZ, SABITHANE, VIVANDO, CRYSTAL, SYSTANE 24 E. Za bo-
lje držanje ovih pesticida na lišću i drugim organima vinove loze dobro je dodati i pomoćno sredstvo za bolje prianjanje: TENSIOFIL 0,5 do 1,0 dcl na 100 lit.otopine. U svakom slučaju želim upozoriti vinogradare da se kod zaštite vinove loze ne oslanjaju samo na datume i razmake u tretiranjima
iz prošlih godina jer je već sada jasno da ove godine uoči cvatnje bilježimo češću pojavu intenzivnijih oborina koje bitno utječu i na broj prskanja iz barem dva razloga: ispiru zaštitni sloj prethodno nanesenih fungicida s organa vinove loze i stvaraju vrlo povoljne uvjete za razvoj plamenjače vinove loze, a završetkom cvatnje i za jaču infekciju sivom plijesni (botrytis), tako da kod sorata koje su osjetljivije na sivu plijesan treba u završetku cvatnje koristiti fungicide s većim sadržajem folpeta. Spomenuti folpet je kao aktivna tvar prisutan u sljedećim fungicidima: FORUM STAR, FANTIC F, MIKAL, PERGADO F, CURZATE F, UNIVERSALIS, WINNER. Stoga su ti pripravci prihvatljiviji za smanjenje rizika od rane infekcije sivom plijesni.