županija
broj 339 / 16.04.2010.
poljoprivreda
19
SAVJETI NAŠIH AGRONOMA
ŠTETNE GRINJE U VINOGRADU
U
godinama kada su vremenske prilike takve da se početak vegetacije vinove loze podudara s nešto dužim periodom hladnijeg i kišovitijeg vremena osobite probleme vinogradarima izazivaju lozine grinje. U našim su uvjetima osobito štetne dvije vrste koje pričinjavaju štetu i čija štetnost uvelike ovisi o vremenskim uvjetima u vrijeme kretanja vinove loze. U pojedinim godinama grinje se pojavljuju u alarmantnoj populaciji pričinjavajući štete u cijeloj kontinentalnoj Hrvatskoj. Jedna vrsta ovih grinja Colomerus (Eriophyes) vitis uzročnik je erinoze vinove loze. Ova grinja pričinjava štete u vidu nabreklina (šiški) na licu lista, te vunaste prevlake na naličju lista. Pri jačoj zarazi prevlaka
se formira i na grozdićima. Smatra se da su listovi ugroženi grinjama osjetljiviji na zarazu plamenjačom. U uvjetima jako visoke ili jako niske vlažnosti zraka grinje oštećuju lozu na još dva načina: oštećenjem zametka unutar pupa i jakim uvijanjem lista bez stvaranja vunaste prevlake na naličju. Nabrekline na listu su isprva crvene, ljubičaste ili žute, a s vremenom pozelene. Na naličju nasuprot mjehura nastane udubljenje obloženo vunastom prevlakom nastalom uslijed propadanja stanica lista, a zbog štetnog sisanja grinja. Nastala prevlaka je u početku nježna i bijela, da bi s vremenom postala gusta s crvenkastim ili ljubičastim sjajem (uslijed nakupljanja antocijana). U zadnjoj fazi prevlaka požuti i posmeđi.
Tekst pripremio: Mladen Kantoci, dipl. ing. agr. Tkivo unutar šiške se osuši, a grinja prelaze na mlađe dijelove biljke. Oštećenja pupa jače su vidljiva u uvjetima kišnog i hladnog vremena, nedostatku hranjivaa ili jake suše u fenofazi bubrenja i otvaranja pupova. Grinje imaju više vremena oštećivati nabubreni pup koji sporo izrasta, a kod jake brojnosti štetnika ugroženi pup uopće ne potjera. Ako pup ipak istjera izrasli iz-
boji ostanu kratki, zakržljaju i brzo se posuše. Druga vrsta štetnih grinji zove se Calepitrimerus (Phylocoptes) vitis. Ova vrsta uzrokuje oštećenja na vinovoj lozi poznata pod nazivom akarinoza. Ova vrsta grinji hrani se unutar pupa gdje uzrokuje smeđenje i ugibanje pupa. Ako napadnuti pupovi potjeraju, izboji zakržljaju, a internodiji se skrate. Zbog oštećenja
glavnog pupa, izboji tjeraju iz postranog pupa pa se pojave dvostruki izboji. Sisanjem na lišću pojave se točke okružene dekoloriranom zonom, ponekad zvjezdastog oblika. Mjesta uboda se ponekad osuše i ispadnu. Ipak je list najčešće deformiran s uzdignutim rubom i šarenom (mozaičnom) plojkom. Napad grinja krajem ljeta uzrokuje tamnu boju lista uslijed brojnih tamnih točki nastalih od sisanja. Nekad takvo lišće daje ljubičastu refleksiju. Najjače štete jave se u godinama kada loza sporo napreduje uslijed hladnoće pa grinje imaju više vremena pričinjavati štetu na jednom mjestu. U takvim uvjetima mlado lišće izgleda kao ofureno mrazom. Kako opisani uzročnici prezimljuju u pupu učinkovita su uljna sredstva
kojima treba dodati neki od sumpornih pripravaka (SC ili WG formulacije). Dodatkom sumpornih preparata u ovoj fazi ujedno se suzbija rana zaraza pepelnicom (iz pupa). Važno je napomenuti da ovu zaštitu treba provesti u fenofazi bubrenja i otvaranja pupa kako bi što više sredstva došlo u kontakt s grinjama. Aplikacija škropiva mora biti kvalitetna sa većim utroškom vode. Drugi rok tretiranja je početak kretanja vegetacije kada grinje prelaze iz pupova na mlađe izboje. U tom roku za tretiranje lozinih grinja registriran je preparat Demitan koji se koristi za suzbijanje erinoze i akarinoze. Za suzbijanje crvenog voćnog pauka i koprivine grinje (također štetnici vinove loze) dozvolu ima Ortus 5 SC.
IZ PONUDE IZDVAJAMO ZABOK / Radničko naselje bb / Tel. 225 768 •Sadnice voćaka •Ukrasnog drveća i grmova •Supstrati za sadnju •Rezano cvijeće, buketi i vijenci •Organska i mineralna gnojiva •Sredstva za zaštitu bilja •Vinarska i vinogradarska oprema • Stručni savjeti oko sadnje
Savjeti iz VRTNOG CENTRA GORUP d.o.o. u suradnji sa CHROMOS AGRO d.d.
Živa ograda
Ž
iva ograda se sadi najčešće uz rub vrta ili mrežaste ograde, pored vrtnog zida i ona je sastavni element svakog bolje uređenog okoliša. One samo ne ograđuju vanjsku među vrta nego i odvajaju unutrašnjost vrta što olakšava organizaciju samog prostora. Žive ograde danas su jako rasprostranjene, predstavljaju ukras, dodatni zaklon, blokiraju vjetar, maskiraju manje oštećene dijelove zidova i mogu izgledati jako atraktivno. Ako ste odlučili formirati živu ogradu pokušajte obratiti pažnju na cijelu arhitekturu okoliša jer žive ograde mogu biti različitih visina, boja, pravilno šišana geometrijska ograda te nešto manje formalnu, opuštenu ogradu. Pri izboru biljaka treba misliti i na vrijeme koje će proteći da biljka dosegne željenu visinu kao i vijek trajanja živice.Pravilno posađene i dobro održavane žive ograde su dugovječne i mogu desetljećima izgledati lijepo i dobro nakon sadnje. Mlade biljke će najbolje oformiti živu ogradu. Jeftinije su u nabavi i lakše se i brže adaptiraju na novo okruženje. Ovisno o dužini ograde, broju i veličini sadnica kao i razmaku sadnje možemo kopati jarak-kanal prilikom sadnje ili pojedinačne rupe.Jarak je pogodan za manje sadnice kraćeg razmaka i pogodan za guste živice koje se sade u dva reda dok većem grmlju i drveću pogoduju pojedinačne rupe. Prilikom kupnje, sadnice trebaju biti u balama ili kontejnerima.Kada sadimo drvo ili grm, kruna-dio gdje prestaje deblo i počinje korijen treba biti oko 2-3 cm iznad tla nakon sadnje. Širina rupe za sadnju većih baliranih ili kontejniranih sadnica treba biti 2 do 3 puta šira od mase korije-
na, same stijenke ne bi trebale biti rastresite i mekane. Prilikom zatrpavanja rupe stavlja se sloj malča debljine 7,5 cm tako da na tlu spriječimo rast korova i očuvamo vlagu. Kod kopanja jarka određene veličine dubina iznosi 50-60cm ali pod uvjetom da je zemlja kvalitetna, ako nije treba kopati dublje i dno ispuniti kompostom i kvalitetnim humusom ili zrelim stajnjakom. Prilikom kopanja, zemlju stavljamo uz jarak, na samo dno se stavlja sloj stajnjaka debljine 10 cm, zatim polovica iskopane zemlje i sadnica. Velika je pogreška stavljati gnojivo direktno na korijen. Važno je napomenuti da je poželjno posaditi sadnicu prije kretanja vegetacije, a najbolje je vrijeme između studenog i travnja. Da bi obavila sve svoje funkcije (ukrasne i zaštitne), živa ograda traži pravilno i redovito orezivanje. Kod mladih ograda važno je u početku potaknuti da biljka sama razvije dosta grana pri samom tlu kao i lišća i tada je ona gusta i popunjena. Vrlo jako orezivanje na početku može biti povoljno zbog poticanja rasta biljke ali i nepovoljno jer mladi listovi i vršni pupovi stvaraju hormone koji utječu na rast korijena. Neke vrste poput tise, šimšira i kaline mogu se dobro obnoviti oštrim rezom ali pačempresi i tuje dosta teško. Listopadno grmlje orezuje se umjereno, a zimzeleno samo sa strane. Većina zimzelenog grmlja tjera iz mladica, tako redovitim orezivanjem mladih izboja postižemo guste površine. Najbolje vrijeme orezivanja zimzelenih biljaka je sredinom proljeća, a listopadno u fazi mirovanja. Šest tjedana prije pojave prvih jesenskih mrazeva trebalo bi stati s orezivanjem živih ograda tako da bi mladi izboji imali vremena ojačati do zime
Ortus 5SC 100 ml
79,48 kn
Lozni cijepovi
10,48 kn
Perlagonija viseća
4,98 kn
Pripremila: Renata Valent Pasariček, dipl. ing. agronomije
NOVI FUNGICID U PROIZVODNOM PROGRAMU TERCEL je kombinirani fungicid namijenjen suzbijanju dvi-
dine Chromos agro d.d. unutar svoje palete nudi DELAN 700
ju najznačajnijih bolesti jabuka: krastavosti plodova (Venturia
WDG/STROBY WG. Kako bi smo proizvođačima olakšali pri-
inaequalis) i pepelnice jabuka (Podosphaera leucotric-
mjenu i izbor fungicidnih pripravaka pripremili smo PACK
ha). Sastoji se od dvije djelatne tvari (piraklostrobin i ditianon)
unutar kojeg se nalaze dva fungicida već poznatog načina djelo-
različitog mehanizma djelovanja. Piraklostrobin tran-
vanja i dokazane učinkovitosti. Unutar packa se nalazi: STROBY
slaminarno prodire u tretirane djelove biljke te na listovima i plodovima stvara stabilne depoe djelatne tvari. Fungicidno djelovanje ostvaruje blokiranjem
WG (0,02 kg) koji već godinama pokazuje odlučnu učinkovitost u borbi protiv krastavosti i pepelnice jabuke te pepelnice vinove loze;
mitohondrijskog disanja, ometanjem klijanja spo-
DELAN 700 WDG (0,05 kg) preventivni fungicid za
ra i sprječavanjem nastanka askospora. Ditianon
suzbijanje krastavosti lista i ploda jabuke, crne pje-
djeluje na površini lista i ploda, a razvoj bolesti zaustavlja blokirajuću enzime i proteine gljive,
gavosti i plamenjače vinove loze. Korištenjem DELAN 700 WDG/STROBY WG pružate kvalitetu zaštitu na ja-
uzročnika bolesti te spriječavanjem klijanja spora. Ova dva
bukama u borbi protiv pepelnice i krastavosti te na vinovoj lozi
različita mehanizma djelovanja zaustavljaju pojavu rezisten-
u borbi protiv pepelnice, plamenjače i crne pjegavosti. Kako bi
tnosti. Primjenjuje se u koncentraciji od 0,2 - 0,25 %, a može se
smo Vam olakšali primjenu, pakiranje smo prilagodili utroša-
primijeniti do četiri puta godišnje na istoj površii. Od ove go-
ku 100 L vode.