9 minute read
Škrlet - biser moslavačkih vinograda
pripremila: MARIJA VUKELIĆ
foto: FRANGEN / KOŠUTIĆ / VUKELIĆ
Škrlet se prvi put spominje 1854. g. u Gospodarskim novinama koje prate izložbu vina u Zagrebu kao uzorak Jožefa Gregoricha iz vinograda pokraj Letovanića. Autori navode da je sorta škrlet žuti zastupljena sa 1/8 vinograda, a među ostalim sortama spominje se i ‘ovnek’ za koji se danas smatra da je sinonim škrleta. Vukotinović (1856) navodi da škrlet pripada sortimentu Petrinje. Mirošević (1985) nije pronašao mnogo zapisa o škrletu iz vremena prije 1900. g., a prvi morfološki opis sorte daje Turković u svojem kapitalnom djelu Ampelografski atlas 1952. godine. Do današnjih je dana ostao sorta karakteristična za sjeverozapadnu Hrvatsku i najveće površine pod Škrletom nalaze se na području Moslavine. Od 2000ih godina, početkom projekta klonske selekcije, raste interes proizvođača i otad su površine pod sortom u konstantnom porastu.
GDJE GA IMA?
Škrlet se najviše uzgaja u vinogradarskim podregijama Moslavina i Pokuplje, a najveće su površine u vinogorju
Voloder – Ivanić Grad, na području oko Popovače i Kutine. Širi se i u ostale dijelove sjeverozapadne Hrvatske.
KAKO IZGLEDA GROZD?
Oblik grozda podsjeća na rogove ovna, odatle mu sinonim – ovnek žuti. Zbog rastresitog oblika grozda sorta je manje podložna napadima bolesti, posebice sive plijesni, što je pogodovalo očuvanju sorte u Moslavini. Grozd je srednje veličine, rastresit i konusan. Peteljka grozda srednje je duljine, odrvenjela i čvrste građe. Bobice su srednje veličine, okrugle, zelenožute boje. Kožica je srednje debljine, a meso mekano i sočno bez posebne sortne arome.
KAKVO JE VINO?
Danas se u proizvodnji škrleta vide tri enološka pravca i stilistike. Već pri samoj berbi i preradi grožđa proizvođači znaju kojim će putem vinifikacije i koje kvasce koristiti. Mladi, svježi škrlet proizvode veći proizvođači, što ih čini prepoznatljivima kod šire publike. Oni izlaze na tržište već u godini berbe, prema zahtjevima (većinom) mlađe publike.
Strukturirano, ozbiljno vino škrlet je punoga tijela, do kompleksnosti dolazi procesom maceracije od nekoliko sati pod kontroliranim uvjetima, a dodatno se koriste francuske metode odležavanja na kvascima (sur lie) batonnage. Takva su vina bogata okusom, kompleksna i dugovječna.
Pjenušava vina od škrleta sve su popularnija. Sorta se pokazala dobrom osnovom za pjenušce zbog svježine I voćnosti. Prvi pjenušac proizvela je vinarija Miklaužić 2012, a danas i drugi proizvođači imaju pjenušava vina (Lagena, Voštinić Klasnić, i dr.)
PODREGIJA MOSLAVINA - domovina škrleta Hrvatska je zemlja s četiri vinske regije: Središnja bregovita Hrvatska, Slavonija i hrvatsko Podunavlje, Hrvatska Istra i Kvarner te Dalmacija. Domovina autohtone sorte škrlet je podregija Središnje bregovite Hrvatske – Moslavina. Vinogradi ove podregije navezani su ponajprije na Moslavačku goru koja se pruža središnjim dijelom u smjeru sjeverozapadjugoistok. Relativno je niska, s najvišim vrhom, Humkom, na 489 m nadmorske visine i sastavljena je od eruptivnih i metamorfnih stijena (granita, dijabaza, pegmatita, gnajsa…), dok njezino prigorje čine taložni sedimenti prapora, pijeska, šljunka i gline. Reljef je prilično heterogen, a vinogradi se nalaze na blago položenim jugoistočnim i jugozapadnim padinama, na nadmorskim visinama od 120 do 200 m. Obronci Moslavačke gore po sastavu su taložine nastale trošenjem kristalnih stijena iz trupine Moslavačke i Dilj gore. Prevladavaju različiti pijesci i gline nastali erozijom i taloženjem za vrijeme povlačenja Panonskog mora. Zbog vrlo povoljnog odnosa pijeska i gline u njihovu sastavu, tla karakteriziraju vrlo uravnoteženi vodozračni odnosi. Podregiju Moslavina čine dva vinogorja: Voloder – Ivanić-Grad i Čazma. Glavnina vinograda pruža se od ivanićgradskih gorica na zapadu preko Popovače, Volodera, Kutine i Ilove do Novske na istoku, a najpoznatiji su položaji Kloštar Ivanić, Grabersko Brdo, Ruškovačka kosa, Voloder, Gračenica, Jelenska, Repušnica i Gojlo. Sjeverni dio podregije čine Čazma i Garešnica, s položajima Korčani, Sv. Vid, Štefanjski breg, Jandrija, Veltlinska, Pobjenik, Sukaja, Dišnik, Bršljanica, Trnovitica i Gornja Garešnica (Mirošević i sur., 2009.).
Udruge
Udruživanje vinara i vinogradara u Moslavini ima dugu tradiciju. U Voloderu 1911. osnovana je Hrvatska seljačka zadruga, a dvije godine poslije Hrvatska vinarska zadruga moslavačkih vinara. Ta je udruga bila veliki širitelj naprednih mjera u vinogradarstvu i vinarstvu (Bedić, 1973). Udruga vinara i voćara Moslavine - Lujo Miklaužić osnovana je 1981. i najstarija je strukovna udruga tog tipa na području Moslavine i Pokuplja, ali i šire. Danas okuplja više od 200 aktivnih članova, od velikih proizvođača do hobista. Surađuje sa znanstvenim ustanovama i organizira stručna predavanja i ekskurzije. Poseban doprinos unapređenju vinarstva dala je pokretanjem stručnih edukacija i ocjenjivanja vina, što je s vremenom preraslo u najvažniju izložbu vina u Moslavini.
Udruga vinara i voćara Škrlet sa sjedištem u Popovači, potječe od Udruge vinogradara općine Popovače koju 1999. osniva dio proizvođača, bivših članova Udruge „Lujo Miklaužić” iz Kutine. Trenutno okuplja oko 180 članova, pretežno malih proizvođača, OPG-ova i nekoliko vodećih vinarija Moslavine. Udruga Moslavačka vinska cesta osnovana je 2007. ponajprije radi „brendiranja“ i
promocije vina sorte škrlet i Moslavine kao vinarske regije. Glavni projekt bio je upravo „Brendiranje škrleta, promocija autohtone sorte vina Sisačkomoslavačke županije“ (2011. - 2014.). U sklopu tog projekta dizajnirana je posebna markica sa simbolom škrleta koja se na temelju pravilnika dodjeljivala svim proizvođačima koji su zadovoljili propisane kriterije kvalitete. Tada je kreiran i promotivni logotip škrleta. Proizvođačka organizacija škrlet Moslavina sa sjedištem u Popovači nastala je 2016. radi povezivanja profesionalnih vinara. U javnosti je postala poznata zbog znakovitog projekta zajedničkog vina, u kojem su sudjelovale vinarije Ilovčak, Jaram, Florijanović, Kezele, Miklaužić, Mikša, Trdenić i Voštinić-Klasnić. Njihovo zajedničko vino čini cuvée vina svih članova, dobiven od odabranoga grožđa s najboljih položaja, koje proizvode pod zajedničkom etiketom u limitiranom izdanju od 5 000 boca. To zajedničko vino plasira se na tržište pod zajedničkim brandom ŠkrletMoslavina. Iste godine osniva se i Udruga Škrlet Moslavina koja diže razinu kvalitete promociji vina škrlet i osmislila je manifestaciju ŠkrletOVO, održanu prvi put 2017. u Ivanić-Gradu. Tom manifestacijom sorta škrlet odjeknula je u vinskim medijima te si otvorila put na sva važnija vinska događanja u Hrvatskoj.
Proizvođači škrleta iz podregija Moslavine i Pokuplje s prosječnom godišnjom proizvodnjom većom od 2000 litara
Vinarija Miklaužić, Lagena Winery, Vinarija Mikša, Voštinić Klasnić Winery & Gallery, Vinarija Trdenić, Ivica Florijanović, Jaram vina, OPG Tomislav Seletković, Škrlet Jušić, OPG Danica Dolovčak, OPG Zoran Jančar, OPG Andrija Ranogajec, Vina Kahler, U.O. Klet Romić, OPG Kašner, Seoski turizam Kezele, OPG Ivan Kosovec, Vina Košutić, OPG Slobodan Jurišić, Vinarija August, OPG Malec, OPG Ankica Gašparec, OPG Herak, Vina Glavica, OPG Matija Žabić
Škrlet u gastronomiji
Kako se navodi u knjizi Škrlet - hrvatski vinski biser, porastom proizvodnje i interesa za škrlet, vino je dobilo svoje dvije verzije, idealne za gastronomiju. Prva je bazna, poznatija široj publici koja uživa u bijelim, laganim, svježim vinima. Takva se vina vrlo dobro uparuju s mnogim ljetnima salatama i ribljim jelima, npr. sa škampima. Zbog naglašene svježine prija uz jela napravljenima na maslacu, npr. lazanjama. Ako želite naglasiti herbalnost i cvjetne mirise, uparite škrlet uz jela pripremljena na maslinovom ulju, a bijela riba obogaćena s nekoliko kapljica limuna iz škrleta će izvući citrusne arome i mineralnost.
Škrlet je odličan pratitelj kontinentalnih masnih jela poput pečene svinjetine ili janjetine s ražnja.
Druga verzija škrleta dolazi s parcela koje prirodno imaju nešto manji urod (novopodignuti nasadi ili oni u ekološkom uzgoju). Ta vina obično dozrijevaju u starim hrastovim bačvama te na tržište dolaze dvije do tri godine nakon berbe. Takva su vina punoga tijela, obiluju aromama zrelog i sušenog voća i prijaju uz jela od pirjane, pržene ili dimljene ribe. Odlično se slažu s riječnom ribom koja je dominantna u moslavačkoj kuhinji. Zbog veće koncentracije aroma, takva vina mogu se poslužiti i uz deserte kao što su štrudle od jabuka te kolači od prhkog tijesta koji su punjeni sirom, jabukama, marelicama ili breskvama. Škrlet kao vino u obje verzije može pokriti veliki spektar aroma u jelima pa odgovara jelima i mediteranske i kontinentalne kuhinje.
NB. Korišteni dijelovi teksta iz „Zelene knjige, hrv. izvorne sorte vinove loze“ (grupa autora) i „Škrlet, hrvatski vinski biser“ ( grupa autora)
ŠKRLET - hrvatski vinski biser
„Škrlet, hrvatski vinski biser“ knjiga autora Ivana Pejića i Edija Maletića u izdanju Agronomskog fakulteta u Zagrebu svjetlo dana ugledala je 2022. u Kutini. Ideja seže u 1999. g. kad je Udruga vinogradara i voćara Lujo Miklaužić Kutina započela klonsku selekciju škrleta uz profesora Agronomskog fakulteta, Ivana Pejića i Edija Maletića. Škrlet je tako očuvan od nestajanja, a danas je ponosni predstavnik Moslavine i hrvatski vinski biser, kako ga autori nazivaju. Podsjetimo da je škrlet bio prva izvorna sorta vina iz Hrvatske u klonskoj selekciji. Tijekom proteklih dvadesetak godina vrlo se intenzivno radilo na unapređenju spoznaja o sorti, što je stvorilo osnovu za proizvodnju boljeg grožđa i vina. Učinjeno je mnogo na promociji i brandiranju te unapređenju kulture vina. Knjiga je nastala kao rezultat zajedništva moslavačkih vinogradara i vinara, lokalnih vlasti te znanstvenika i bivših studenata Agronomskih fakulteta u Zagrebu i nastoji objediniti sve postojeće spoznaje o škrletu i prikazati dugogodišnji postupak klonske selekcije škrleta. Tim su projektom moslavački vinogradari i vinari okupljeni u Udruzi vinogradara i voćara Moslavine Lujo Miklaužić Kutina očuvali sortu i dali joj novi život.
ČAŠA za škrlet
„Škrlet u prvom redu prepoznajemo kao lagano, lepršavo vino, ali njegov potencijal nadilazi granice domicilne vinske regije – Središnje bregovite Hrvatske. Kao jedna od važnijih sorata kontinentalne Hrvatske, škrlet s mnogim mediteranskim jelima čini savršen spoj”, naglasio je sommelier Josip Orišković na radionici Škrlet 10 u 1, koju je Udruga vinara i vinogradara Bregovita Hrvatska organizirala u Zagrebu kako bi restoraterima i ugostiteljima predstavila potencijal škrleta i odabranu čašu za škrlet. Na vinskoj radionici Škrlet 10 u 1 okupljeni su kušali škrlete vinarija Florijanović, Glavica, Jančar, Kezele, Klet Romić, Košutić, Miklaužić, Mikša, Seletković i Voštinić Klasnić. MIVA, distributer tvrtke Riedel, austrijskog proizvođača staklenog posuđa, predstavila je Riedelovu čašu za škrlet. Riječ je o čaši za bijelo vino, koja nosi znak ovna jer je to sinonim za škrlet – ovnek. Podsjetimo se da je ta čaša izabrana kada su u Vinskom dvoru u Kutini vinski znalci (vinari, sommelieri i zaljubljenici u vino) kušali 11 škrleta iz šest Riedelovih čaša namijenjenih bijelim vinima i 20 njih (od 21!) odabralo je Wine Friendly Riedel White Wine čašu.
