ZANIMANJE BUDUĆNOSTI: PODATKOVNI ZNANSTVANIK

SPECIJAL

.edu

POSEBAN PRILOG ČASOPISA VIDI

ZANIMANJE BUDUĆNOSTI:  VSITE  VERN  RIT

Podatkovni znanstvenik

Tri hrvatske visokoškolske ustanove stvaraju kadrove za zanimanja koja još ne postoje

Posao podatkovnog znanstvenika može vam donijeti godišnju plaću od 891.000 kn

.edu

Tech zanimanje budućnosti

_Data scientist Posao podatkovnog znanstvenika jedan je od najplaćenijih u IT sektoru, pa primjerice u New Yorku možete zarađivati do 891.000 kn godišnje

U

današnje doba puno se priča o sumornoj tehnološkoj budućnosti u kojoj će tehnologija ozbiljno zaprijetiti ljudima.

Mada je pojava nekog singularnog događaja još uvijek u domeni znanstvene fantastike, pa se zasad još uvijek ne trebamo plašiti terminatora, činjenica je da roboti, računala i umjetna inteligencija na neki način prijete našim radnim mjestima. No istovremeno dok neki neupućeni nove tehnološke transformacije društva doživljavaju kao prijetnju, onima upućenima je poznato da tehnologije u osnovi služe samo za to da

120

VIDI br. 281-282 / 2019

čovječanstvu pomognu, oslobode nas nekih mukotrpnih, dosadnih, repetitivnih i neinventivnih poslova te nam olakšaju život i rad u novostvorenim uvjetima. No kako bismo od tehnoloških promjena koje donosi četvrta industrijska revolucija doista imali nekih koristi, potrebno je da se i sami prilagođavamo njima, što možemo postići samo ako, kako se ono kaže, radimo na sebi.

Da bismo u tome bili uspješni, morat ćemo stalno biti u toku s promjenama, kako pojedinci, tako i tvrtke i organizacije, a kamo li sreće ukoliko u tome dobijemo podršku iz vladajućih

WWW.VIDI.HR

političkih struktura. No istovremeno moramo biti svjesni da će neki ljudi doista gubiti svoja radna mjesta i da neće svi moći surađivati s robotima i pametnim sustavima, već će se morati na vrijeme prekvalificirati za neke druge poslove. Velika Britanija je stoga upravo pokrenula pilot projekt u Liverpoolu čija uloga je upravo prekvalifikacija takvih kadrova kojima „prijete roboti“ uz državne poticaje i pomoć u zapošljavanju. Dakako, ovdje se radi o poslovima u proizvodnim linijama tvornica, gdje je ugroza od automatike stvarna prijetnja ljudima, dok se kod nekih drugih,

.edu VSITE, RIT i VERN očito imaju viziju kako biti u korak sa stvarnim potrebama najmoćnijih svjetskih IT poslodavaca i proizvesti stručnjake koji će odmah biti plijen na tržištu rada u tvrtkama kojima očito nedostaje DATA SCIENTIST

tvrtkama kojima očito nedostaje DATA SCIENTIST ili podatkovni znanstvenik.

Uzevši za usporedbu tri različita IT zanimanja u New Yorku kao vrlo razvijenom tržištu hi-tech poslova jasno je da je zanimanje Data scientista postalo vrlo traženo jer se nudi godišnja prosječna bruto plaća za područje grada New Yorka od čak 135.000 USD (dakle, cca 891.000 kn godišnje) za poziciju senior Data scientista, u usporedbi s primjerice C developerom čija je prosječna godišnja nuđena plaća 97.500 USD ili Ruby on rails developerom od “svega” bruto 101.000 USD godišnje plaće.

Školovanje za zanimanja koja još ne postoje posebice uredskih zanimanja ne očekuju veliki problemi, jer je tamo najlakše provesti transformaciju, posebice ako se ljudima ponude kvalitetni obrazovni programi za unosna zanimanja koja su tek u nastanku, poput onih u podatkovnoj znanosti.

Data Scientist

Tri naša privatna tehnološka učilišta RIT, VERN i VSITE očito imaju viziju kako biti u korak sa stvarnim potrebama najmoćnijih svjetskih IT poslodavaca i proizvesti stručnjake koji će odmah biti plijen na tržištu rada u

Vrlo važna stvar je imati na raspolaganju edukaciju koja će nam omogućiti da se školujemo za neka potpuno nova zanimanja, odnosno za poslove koji donedavno još uopće nisu postojali, ili one koji se tek trebaju pojaviti.

Na žalost, dosta je teško pronaći takve obrazovne ustanove koje su na korak ispred vremena, no daleko od toga da ne postoje i da ih ne možete pronaći u Hrvatskoj, jer se i kod nas nude preddiplomski i diplomski studiji koji školuju kadrove za neka zanimanja iz područja Data sciencea, vezana uz obradu velikih količina podataka (big data), umjetnu inteligenciju (AI), Blockchain, strojno učenje,

WWW.VIDILAB.COM

virtualnu i proširenu stvarnost, te područja poput upravljanja bazama podataka, projektiranja informacijskih sustava, umjetne inteligencije, geolociranja i mnogih drugih.

Takvi studiji su kreirani da obrazuju stručnjake za postojeća zanimanja, ali i za zanimanja skore budućnosti, u kojoj će iz novih tehnologija nastajati neki novi poslovi, dok se najveće prilike nude u poduzetništvu. Pri tome valja naglasiti da su najbolje visokoškolske obrazovne institucije u Hrvatskoj povezane s najuspješnijim tehnološkim domaćim tvrtkama, koje studentima omogućuju da dobiju uvid u uzbudljive nove poslove koji se nude na tržištu rada, a tvrtkama da stalno budu povezane s bazama studenata koji bi se jednog dana mogli kod njih zaposliti i omogućiti im dalji rast i tehnološki napredak.

Ovaj VIDI.edu prilog posvetili smo jednom od najplaćenijih zanimanja u IT sektoru, podatkovnom znanstveniku, kao i obrazovnim institucijama koje školuju kadrove za to i druga zanimanja budućnosti poput podatkovnih inženjera, stručnjaka za područja komunikacija, IT menadžment i drugih. Rekli bismo da je potrebna sinergija društva, pojedinaca, tvrtki, obrazovnih i znanstvenih institucija da četvrtu industrijsku revoluciju dočekamo spremni i radimo zanimljivije poslove u stimulirajućim okolinama te da naravno imamo veće plaće.

VIDI br. 281-282 / 2019

121

.edu VSITE

Atraktivno zanimanje podatkovnog znanstvenika VSITE nudi obrazovanje za brojne IT smjerove u svojim studijskim programima, među kojima se uskoro nalazi i usmjerenje iz znanosti o podacima

O

bzirom na to da je podatkovni znanstvenik jedno od najatraktivnijih nadolazećih zanimanja za koje postoji veliki interes na Visokoj školi za informacijske tehnologije Zagreb VSITE, upitali smo prodekana za razvoj i gospodarstvo mr. sc. Ninoslava Čerkeza na koji način se koncipiraju kolegiji za nova zanimanja koja se stvaraju i koja će tek nastati.

Prodekan Čerkez nam je odgovorio da postoji nekoliko načina na koje VSITE, kao dio sustava visokog obrazovanja u RH, može pratiti trendove u informacijskoj tehnologiji, a sukladno tome i potrebe na tržištu rada.

Kontinuiranom prilagodbom nastavnog programa, prema važećem pravilniku, kroz male, srednje i velike izmjene, VSITE provodi revizije nastavnih programa.

Male i srednje izmjene su u nadležnosti tijela VSITE-a, čime sustav visokog obrazovanja omogućuje da se neke promjene i prilagodbe nastavnih programa provedu relativno brzo, dok su velike revizije u nadležnosti Agencije za znanost i visoko obrazovanje.

“Drugi način je organizacijom konferencija, predavanja i radionica u našem Istraživačko razvojnom centru u kojem potičemo razvoj novih znanja i vještina studenata, ali i svih ostalih zainteresiranih sudionika. Primjer takvih radionica je IoT2Eu konferencija, koja je održana u prostorima VSITE-a,

122

VIDI br. 281-282 / 2019

a na kojoj je paralelno s panel-raspravama održana i radionica za učenike srednjih škola, koji su, organizirani u mikro timove, zavirili u IoT svijet pomoću Croduina – Arduino kompatibilne pločice proizvedene u Hrvatskoj. Takvu radionicu ćemo uskoro ponovno organizirati, kao i nekoliko radionica o strojnom učenju koje ćemo organizirati po prvi put”, ističe prodekan Čerkez i dodaje kako treći način uključuje suradnju s tvrtkama iz realnog sektora koje studentima kroz stručne prakse i rad na izazovnim projektima omogućavaju da se upoznaju s novim tehnologijama te steknu važna praktična znanja i vještine.

Upravljanje podacima

Poznato je da će jedno od najtraženijih područja u budućnosti biti upravljanje podacima i njihovo iskorištavanje. Stoga nas je zanimalo na koji način VSITE priprema studente za zanimanja s tog područja i koji kolegiji će biti posvećeni tom području. Mr. sc.

Ninoslav Čerkez nas je upoznao s činjenicom da su znanja i vještine upravljanja podacima na cijeni već nekoliko desetaka godina. Značaju upravljanja podacima naročito su doprinijeli razvoj poslovnih informacijskih sustava, razvoj relacijskih te objektnorelacijskih baza podataka . “Takva znanja i vještine, WWW.VIDI.HR

koja se na VSITE-u stječu kroz kolegije Baza podataka, Projektiranja poslovnih informacijskih sustava i različite programerske kolegije, standardizirana su već dugi niz godina”, navodi prodekan Čerkez.

“Pojavom tzv. velikih skupova podataka promijenili su se prvo hardverska i softverska arhitektura za upravljanje takvim sustavima, potom i jezici za upravljanje podacima. Tako se uz standardni upitni jezik SQL u praksu uvode i NoSQL inačice te platforme za procesiranje i obradu velikih skupova podataka, kao što su MongoDB, Hadoop, Spark itd.”, kaže prodekan Čerkez i dodaje da se na VSITE-u malim izmjenama u okviru postojećih kolegija, koji se

.edu

oslanjaju na standardizirane pristupe, proširuju nastavne cjeline upravo novim, suvremenim pristupima, koji će studentima približiti svijet velikih skupova podataka i područja podatkovne znanosti. “No, mnogo je važnija činjenica da uskoro uvodimo novi smjer podatkovnog usmjerenja koji će se baviti prvenstveno novim pristupima u radu s velikim skupovima podataka. Podatkovno usmjerenje će uključivati kolegije koji će, između ostalih, pokrivati metode pripreme velikih skupova podataka, statističke metode analize velikih skupova podataka, osnovne i napredne metode strojnog učenja, metode i alate za vizualizaciju rezultata analiza velikih skupova podataka, Internet stvari itd.”

Umjetna inteligencija

Na naš upit kako će tehnologije umjetne inteligencije i proširene stvarnosti utjecati na upravljanje podacima, prodekan VSITE-a kaže da se u ovom trenutku mogu prepoznati neke od tehnologija koje će oblikovati našu budućnost. Između ostalih, to su: umjetna inteligencija, inteligentne aplikacije i analitike, inteligentne stvari, tzv. Digitalni blizanci, tzv. Cloud to the Edge, konverzacijske platforme, virtualna stvarnost, blockchain itd. “Što nas čeka u daljnjoj budućnosti, teško je predvidjeti, ali će navedene tehnologije sigurno biti međukoraci i za te tehnologije”.

Prodekan VSITE-a ističe da podatkovnu znanost treba promatrati kao multi-disciplinarno područje prema svojim sastavnicama (algoritmi, metode, procesi) te prema primjeni u svakom području u kojem se srećemo s velikim količinama podataka, što je danas slučaj sa skoro svakim područjem ljudske aktivnosti.

U svezi našeg upita o načinu formiranja studijskih programa, konkretno u području podatkovnih znanosti, prodekan Čerkez kaže da se VSITE može pohvaliti time da svoje kompetencije u području znanosti o podacima gradi na konkretnom projektu.

“VSITE je partner na projektu Predikcije suspektnog ponašanja, čiji je nositelj tvrtka Husar iz Splita. Projekt je sufinanciran sredstvima EU i traje 45 mjeseci.

Upravo su takvi projekti idealno okruženje za razvoj studija podatkovnih znanosti te uključivanja studenata u realno okruženje.

Sa strane VSITE-a, čiji nastavnici aktivno sudjeluju u projektu, angažiran je i prof. dr. Vojo Kecman sa sveučilišta u Richmondu, kao vodeći znanstvenik.

On sa svojim dugogodišnjim iskustvom u području podatkovne znanosti i umjetne inteligencije daje značajan kvalitativni doprinos projektu. Dodatno, iskustva koja naši nastavnici stječu na radionicama i konferencijama posvećenim podatkovnoj znanosti koriste za kreiranje novih studijskih programa te kreiranje radionica za studente. Kako je podatkovna znanost multi-disciplinarno područje, veliku pozornost posvećujemo i bazičnim znanjima, kao što su npr. napredna statistička analiza i znanja iz poslovne domene, i naprednim tehnikama modeliranja i algoritama u radu s velikim skupovima podataka. U konkretnom projektu je značajan naglasak na problematiku obrade slike i algoritama koji su vezani uz obradu slike”, izjavio je prodekan Čerkez.

Školovanje za još nepostojeća zanimanja

Zanimalo nas je i što je s nekim od zanimanja za koja se studenti školuju, a još uopće ne postoje te kako doskočiti tome i na tržište rada isporučiti stručnjake spremne za poslove budućnosti. Prodekan Čerkez kaže da se tehnologije intenzivno mijenjaju, odnosno, da se mijenjaju poslovni modeli te obvezno uključuju neki oblik digitalizacije. “Zbog toga će neka zanimanja i nestati jer će se ili promijeniti poslovni model ili će se posao automatizirati. Iz pojedinačnog kuta gledanja, obveza je svakog od nas da prati te trendove jer mogu utjecati na posao svakog od nas.

Iz kuta VSITE-a, naša je obveza dorađivati silabuse postojećih kolegija, ponajviše kroz uključivanje suvremenih sadržaja, razvijati potpuno nove kolegije, educirati nastavnike, osigurati transfer znanja i vještina ponajboljih ljudi iz IT sektora kroz njihov predavački i mentorski angažman. Svjesni smo važnosti uključivanja studenata u projekte te u stručne prakse na suvremenim projektima u realnom sektoru”, ističe prodekan Čerkez i navodi da VSITE upravo provodi takve aktivnosti i tako osigurava sadašnjim i budućim studentima kompetitivna znanja i kompetitivnu poziciju na tržištu rada. Također ističe i važnost koncepta cjeloživotnog učenja, koji je nužan za sve IT stručnjake, i navodi da VSITE osigurava različite oblike radionica WWW.VIDILAB.COM

kojima omogućava svojim alumni članovima kontinuirano usavršavanje. Dodatno, za one koji nisu završili neki oblik VSITE edukacije, omogućen je specifičan oblik cjeloživotnog učenja, pri čemu ostvaruju pravo na ECTS bodove te im se pruža mogućnost eventualnog nastavka edukacije kroz redovne VSITE programe.

“No, kako se utjecaj tehnologije reflektira i na ne-IT zanimanja, nužno je održati svoju kompetitivnost na tržištu rada stjecanjem IT znanja i vještina i za one koji inicijalno nisu odabrali IT zanimanje. Kako će neka zanimanja nestajati, potreba za prekvalifikacijom će za njih biti nužnost.

Dobra je strana ta što mnogi informacijski sustavi dugo ‘žive’ i nakon mnogih novih tehnologija pa će sigurno biti dovoljno posla dugo vremena za stručnjake različitih kompetencija u informacijskim tehnologijama.

Npr. i danas se u mnogim industrijama koriste rješenja u ‘starim’ programskim jezicima, npr. Cobolu, C-u ili C++ -u. Mnogi sustavi su razvijani kao transakcijski sustavi nad relacijskim bazama podataka pa će sigurno dugo biti potražnja za programerima baza podataka na različitim platformama.

To su samo dva primjera koja pokazuju da će i za IT stručnjacima u starijim tehnologijama vjerojatno još dugo biti potražnja. Odabirom rada u IT-u svatko od nas je odabrao stalnu promjenu i stalno učenje .Stoga mislimo da problem neće biti toliko izražen među IT stručnjacima koliko među ostalim profilima koji se mogu suočiti s potrebom prekvalifikacije i nužnom IT edukacijom. Zato im sugeriramo da upišu VSITE i uhvate korak s promjenama”, zaključuje mr. sc. Ninoslav Čerkez.

VIDI br. 281-282 / 2019

123

.edu VERN

Stvaranje stručnjaka za upravljanje i iskorištavanje podataka Upravljanja bazama podataka već se sada izučava u okviru VERN’ovih stručnih studija – preddiplomskog studija Poslovna informatika i diplomskog studija IT menadžment

O

brazovni sektor se danas nalazi pred najvećim izazovom otkako postoji, jer tehnološki razvoj i društvena zbivanja traže od obrazovnog procesa nova područja i pristupe, koji moraju odgovarati na generiranje novih poslovnih prilika uslijed daljnjeg jačanja četvrte industrijske revolucije. VERN’ kao visokoobrazovna institucija, koja je preuzela društvenu odgovornost za obrazovanje mladih i profiliranje budućih stručnjaka, kontinuirano prati promjene na tržištu rada s ciljem uočavanja ključnih trendova koji mogu utjecati na obrazovne sadržaje i ponudu, pri čemu blisko surađuje i s poslovnim sektorom od kojeg dobiva povratne informacije o sadržaju i kvaliteti studijskih programa. Više detalja o školovanju stručnjaka na VERN’u za informatička zanimanja, otkriva nam dekan Veleučilišta VERN’ prof. dr. sc Vlatko Cvrtila. „Mogli bismo reći da svaki od naših 14 studija obrazuje stručnjake u svom području za poslove budućnosti, no s obzirom na implikacije suvremenih tehnologija u svakodnevnom životu, percepcija zanimanja budućnosti najčešće se veže uz ona u području informatičkih tehnologija. Naravno, i u tom smo segmentu u nastavni plan i program

124

VIDI br. 281-282 / 2019

preddiplomskog studija Poslovna informatika i diplomskog studija IT menadžment, odavno uveli izučavanje danas neophodnih područja poput upravljanja bazama podataka, projektiranja informacijskih sustava, umjetne inteligencije, geolociranja, itd.”, ističe dekan Cvrtila. „Iako se zanimanjima budućnosti smatraju sva ona iz segmenta umjetne inteligencije, proširene stvarnosti, interneta stvari, transmedije, big data, ekonomije dijeljenja, disruptivnih poslovnih modela, itd., činjenica je da svi ti segmenti nalaze svoju primjenu i u drugim gospodarskim sektorima poput turizma, usluga, komunikacija, marketinga ili kreativnih industrija.

Tim spoznajama vodili smo se i prilikom planiranja sveučilišnih studijskih programa koji će se izvoditi na Sveučilištu VERN’, a upravo je Sveučilište VERN’ predvodnik jednog novog vala inovativnih studija za zanimanja budućnosti. Studenti će tako moći studirati na inovativnim sveučilišnim preddiplomskim studijima Cyber komunikacije i znanost o mreži, Internet stvari te Transmedijska dramaturgija, jedinim takvim studijima u hrvatskom akademskom sustavu.

Svaki od ovih studijskih programa koncipiran je na način da obrazuje stručnjake za aktualna zanimanja, WWW.VIDI.HR

ali i zanimanja budućnosti, koja nastaju pod utjecajem daljnjeg tehnološkog razvoja. U svakom od ovih područja već se danas nude brojni poslovi, a u budućnosti će ih biti još i više, dok su opcije za samoostvarenje kroz poduzetništvo još i brojnije.

Upravljanje bazama podataka

Upravljanja bazama podataka već se sada izučava u okviru VERN’ovih stručnih studija – preddiplomskog studija Poslovna informatika i diplomskog studija IT menadžment – i to kroz specijalizirane kolegije poput Algoritama i struktura podataka, Baza podataka, Operacijskih sustava, Upravljanja kvalitetom informacijskih sustava, Strateškog planiranja

DEKAN: Veleučilišta VERN’ prof. dr. sc Vlatko Cvrtila ističe da se u okviru VERN’ovog preddiplomskog studija Poslovna informatika i diplomskog studija IT menadžment već izučava upravljanje bazama podataka

.edu

informacijskih sustava, itd. Na Sveučilištu VERN’, studiji koji izravno obrazuju stručnjake za ovo područje su preddiplomski sveučilišni studij Internet stvari, u informatičkom segmentu, te preddiplomski sveučilišni studij Cyber komunikacije i znanost o mreži, u komunikacijskom segmentu.

Dekan Cvtila kaže da govorimo o vrlo osjetljivom području, budući da o sustavima za upravljanje podacima ovise države, gospodarstva i pojedinci, odnosno čovječanstvo. „Mi danas živimo u digitalnom svijetu koji je stvorio ovisnost o tehnologiji, a nismo niti svjesni koliko su ti sustavi ranjivi i koliko bi neodgovorno upravljanje njima ili nefunkcioniranje prouzročilo trauma u suvremenim društvima.

Naravno, nije nevjerojatnim pretpostaviti da bi se ti sustavi jednoga dana mogli naći i u rukama onih koji bi ih upotrijebili s namjerom stvaranja neke ugroze, pa čak i ako upravljanje tim sustavima prepustimo mogućnostima robota, odnosno umjetne inteligencije. Naime, i tom umjetnom inteligencijom i procesima strojnog učenja potrebno je znati upravljati.

Jer, koliko god da odmičemo dalje u tehnološkom razvoju, moramo biti svjesni da smo i korak bliže ranjivosti digitalne civilizacije. Na jednom našem godišnjem druženju članova VERN’ovog Alumni kluba, britanski futurolog Calum Chace, autor

bestsellera ‘Surviving AI’ te ‘The Economic Singularity’ je upozorio da je zadatak čovječanstva riješiti na koji način upravljati umjetnom inteligencijom, a zatim pomoću umjetne inteligencije riješiti sve ostale globalne izazove“, navodi prof. dr. sc. Cvrtila i dodaje kako VERN’ kontinuirano surađuje s poslovnim sektorom, kako u razvoju novih, tako i u osuvremenjivanju postojećih studijskih programa. Poslovna zajednica je važan partner s kojom surađuju kroz jedinstveni projekt suradnje s gospodarstvom #EducationmeetsBusiness, u okviru kojega se studentima pružaju prilike za iskustveno učenje, stručnu praksu, pripravništva i zaposlenja, a poslovnoj zajednici za integraciju u akademski proces i formiranje budućih stručnjaka prema stvarnim potrebama tržišta rada. U okviru tih aktivnosti VERN’ surađuje s liderima kao što su NOKIA, Rimac, Hrvatski Telekom, Combis i mnogi drugi, za koje studenti razvijaju projektna rješenja u okviru redovite nastave. Kako su meke vještine, odnosno soft skills danas neophodne za uspjeh u poslovnom okruženju, kolegiji iz područja komunikacije i psihologije zastupljeni su na svakom od studija.

Poslovi budućnosti

Obzirom da neka od zanimanja za koja se studenti školuju još uopće ne postoje, upitali smo dekana Cvrtilu kako doskočiti tome i na tržište rada isporučiti stručnjake spremne za poslove budućnosti, na što smo dobili odgovor da se to može postići jedino kontinuiranim osluškivanjem potreba tržišta, suradnjom s poslovnom zajednicom, predviđanjem budućih poslovnih i obrazovnih trendova i integracijom stečenih spoznaja u kurikulum i nastavni proces. „S obzirom na multidisciplinarnost te vertikalnu i horizontalnu komplementarnost naših studijskih programa, studenti imaju mogućnost stjecanja širokog spektra stručnih znanja i vještina, ali i znanstvenih kompetencija primjenjivih na brojnim područjima u tehnološki naprednim radnim okruženjima. Upravo iz tog razloga, nakon završetka obrazovanja na stručnom studiju uspješno će moći nastaviti akademski razvoj na sveučilišnim diplomskim studijima. Vrata VERN’a otvorena su i svim stručnjacima na tržištu rada koji u nekom trenutku svoje karijere uvide potrebu za daljnjim akademskim usavršavanjem, WWW.VIDILAB.COM

bilo na stručnoj razini u okviru studija Veleučilišta VERN’ ili na sveučilišnoj razini na inovativnim studijima Sveučilišta VERN“.

Također nas je zanimalo koliko su studentima atraktivna nova zanimanja u današnje doba neviđenog napretka tehnologije i rapidne digitalne transformacije, na što je dekan Cvrtila rekao kako vjeruje da će studiji iz ovih novih područja biti privlačni upravo generaciji Z, koja od prvog dana odrasta uz tehnologiju i proizvode koji su posljedica tehnološkog razvoja. „Primjerice studij Cyber komunikacije i znanost o mreži jedini je studij koji u sklopu jednog programa nudi stjecanje interdisciplinarnih teorijskih znanja i praktičnih vještina neophodnih na budućem tržištu rada i radnim pozicijama u području komunikacija, od community menadžera, novinara i copywritera, do SEO specijalista, prodajnih stručnjaka i komunikatora na mreži. Na studiju Internet stvari, studenti će stjecati znanja iz računarstva i elektrotehnike, računalnih mreža i bežične komunikacije, interneta stvari uređaja, sustava, mreža i infrastrukture te ih kombinirati i spajati sa znanjima iz strateškog i operativnog upravljanja, poslovnog planiranja i financiranja.

Transmedijska dramaturgija je koncipirana kao interdisciplinarni studij koji integrira različite tipove kreativnih dramaturških praksi i stručnih znanja, neophodnih za oblikovanje narativnih sadržaja te njihovo (trans)medijsko i poslovno pismeno pozicioniranje unutar industrije zabave. Vjerujemo da je ovakva inovativna ponuda studijskih programa dobar odgovor na izazove koje nosi 4. industrijska revolucija i studentska populacija 21. stoljeća“.

VIDI br. 281-282 / 2019

125

.edu

RIT CROATIA

Stvaramo inženjere za Big Data područje

Master of Science program Information Sciences and Technologies nudi interdisciplinarni pristup tehnologijama značajnima za donošenje odluka. Podjela na 10 modula sa završnim projektom uz rad u malim grupama te na stvarnim projektima vezanim uz industriju glavne su značajke studija

R

IT Croatia je jedina visokoškolska ustanova koja na preddiplomskim studijima ima pomno osmišljen program stručne prakse u trajanju između 800 i 1200 sati. No, kada se i radi u učionicama, u pitanju su grupni projekti te suradnja s realnim sektorom. Kao jedno od zanimanja koje se iskristaliziralo s tržišta rada je i podatkovni inženjer, a upravo je novi Master of Science program Information Sciences and Technologies odlična podloga za ovo zanimanje budućnosti. Više smo o novom programu doznali od doc. dr. sc. Martina Žagara, docenta/višeg znanstvenog suradnika na RIT Croatia. „Naš novi program nastao je u suradnji s matičnim kampusom RIT smještenim u gradu Rochesteru u saveznoj državi New York kao odgovor na zahtjeve tržišta u području Big Data. Želimo tržištu ponuditi inženjere koji imaju znanja i iskustva u trenutno vrlo značajnom području IT tehnologija“, rekao nam je o novom studijskom programu doc. dr. sc. Martin Žagar te dodao: „Studij je zamišljen da studentima da uvid u tehnologije koje se baziraju na podacima, kao i da im se omogući interdisciplinarni uvid u

126

VIDI br. 281-282 / 2019

tehnologije koje će vrlo skoro (ili već jesu), biti prisutne u svakoj firmi prilikom donošenja odluka. Naš program je po tom pitanju vrlo fleksibilan jer omogućuje studentima da ga upišu uz rad, traje 18 mjeseci te je podijeljen na 10 modula na koje se nadopunjuje završni projekt. Općenito, kao najznačajnije karakteristike spomenuo bih rad u malim grupama i na stvarnim projektima koji su bazirani na suradnji s industrijom.“ Budući da se tehnologije rapidno mijenjaju, ideja IT studijskih programa na RIT Croatia je prezentacija budućih tehnologija. „Želimo studentima omogućiti što je moguće šire razumijevanje koncepata vezanih uz obradu podataka, od klasifikacije i segmentacije, preko verifikacije i integriteta, sve do obrade i vizualizacije. Program je zapravo temelj za druge nove trendove u IT industriji kao što su Big Data, Blockchain, umjetna inteligencija, strojno učenje, virtualna i proširena stvarnost. Ove tehnologije postoje već i danas, ali u skoroj budućnosti doći će do dodatnog znatnog povećanja potrebe za tim znanjima.“ - opisao nam je ideje programa doc. dr. sc. Martin Žagar te naglasio kako Europska WWW.VIDI.HR

komisija očekuje 100.000 novih radnih mjesta u području podatkovnih znanosti do 2020, gdje bi i plaće trebale biti znatno veće od prosjeka.

Zanimala nas je i specifičnost pristupa praksama i radu na studijskim programima. „Zaista, praktičan pristup od prvog dana, kao i obaveznih 800 sati stručne prakse su nešto kroz što na preddiplomskoj razini pripremamo studente za tržište rada. Na master razini dajemo znanja koja studenti apliciraju na poslovima koje već imaju ili pomoću njih su u mogućnosti promijeniti posao.

Netko tko usvoji koncepte vezane za Big Data, može odlučiti pokrenuti vlastiti biznis ili karijeru razvijati u nekoj drugoj industriji. Apsolutno nastavljamo s praktičnim pristupom. Nema definicija i testiranja memoriranih podataka. Studentima prezentiramo probleme u obliku individualnih i grupnih projekata na kojima moraju aplicirati znanja s online i razredne nastave.“, rekao je Žagar.

Na koji se način studenti pripremaju za posao podatkovnog inženjera? „Stručnjak u području podatkovnih znanosti bi samostalno trebao moći pronaći i analizirati ključne podatke specifične za neko područje ili poslovnu analizu, obraditi ih i po potrebi prikazati (vizualizirati).

Zato su naši predmeti orijentirani upravo na stjecanje takvih znanja, počevši od analitičkog razmišljanja, strojnog učenja, dizajna i analize uspješnosti i efikasnosti algoritama, obrade i prikaza podataka, skladišta podataka i tehnika vizualizacije, kao i projektnog menadžmenta. Naravno, postoje manje razlike u samoj definiciji različitih zanimanja u podatkovnim znanostima, ali svima je zajedničko da stručnjaci moraju imati inženjerski način razmišljanja te analitički i sveobuhvatni pristup podacima. Ključnu kompetenciju koju želimo dati našim studentima je otvorenost za daljnje usvajanje novih tehnologija.“ - zaključio je doc. dr. sc. Martin Žagar.

Nakon uspješnog završetka Master of Science programa Information Sciences and Technologies studenti dobivaju američku diplomu. Studij je organiziran modularno i moguće je i raditi uz studij. Za konkretan studijski program, potrebno je imati određeno IT predznanje koje se tada produbljuje naglascima na analizu, obradu i vizualizaciju podataka. Primjena ovih znanja je vrlo široka i podatkovni inženjeri igrat će jednu od ključnih uloga u procesu digitalne transformacije.

DOC.DR.SC. MARTIN ŽAGAR: Assistant Professor/Senior Research Associate na RIT Croatia približio nam je Master of Science program Information Sciences and Technologies na kojemu se stvaraju stručnjaci za podatkovne znanosti