Vidi.edu - Najbolje informatičke obrazovne ustanove

CAMBRIDGE, UK - TINA PERICA - KAKO DOKTORIRATI U INOZEMSTVU?

.edu edu

POSEBNO IZDANJE ČASOPISA VIDI.

ICT EDUKACIJA

Najbolje informatičke obrazovne ustanove Što nude VERN, FOI, Visoka škola za primijenjeno računarstvo, FER, Vsite, Ivora, Agora, Elit Trade, KING ICT, SAE?

+ Volonterizam Zašto je u Hrvatskoj pojam volonterizma tako stran?

E-learning Kako uspješno studirati putem Interneta?

Certificiranje znanja Koliko se isplati ulagati u IT certifikate?

VERN’ & POINT

Goran Radman: izabrani dekan VERN’a Naslovna 2-Radman.indd 1

5/22/09 4:30:53 PM

02 (1).indd 2

5/22/09 9:46:34 AM

S A D R Ž A J

Sadržaj: 06 Vijesti 09 Interview broja: VERN’ 12 FOI 14 Visoka škola za računarstvo

INTERVJU BROJA:

VERN’ 09 Profesori i studenti jednog od domaćih najbrže rastućih informatičkih veleučilišta, dekan kojega će od ove jeseni biti bivši direktor Microsofta Hrvatska Goran Radman, otvorili su nam svoja vrata i objasnili nam što ih najviše privlači radu i studiju na VERN’u.

Volonterski rad 26 Kako se volontiranje percipira u IT tvrtkama kod nas, a kako u svijetu?

16 Šest pitanja za visoke škole: 17 VSITE 18 Ivora 19 Agora 20 Elit-trade 21 KING ICT 22 FER 23 SAE

PREDSTAVLJAMO POZNATE VISOKE ŠKOLE

6 pitanja za škole

24 Učenje na daljinu 25 Certifikati

16 Priznate domaće i strane škole i učilišta odgovaraju na pitanja o programu, stipendiranju i drugome

Edukacije 28 Pregled tečajeva i seminara, njihovih programa i cijena

26 Edukacija kroz volonterizam 28 Tečajevi i seminari 30 Samoedukacija informatičkim knjigama

MONITOR KAO PROZOR U PREDAVAONICU

Učenje na daljinu

32 Kolumna: Jedan dan na Cambridgeu

24 Na koje sve načine možemo proširiti svoje znanje, a pritom uštedjeti vrijeme ili novac?

33 Kolumna: Ostvarenje američkog san 34 Idealni informatičar

VIDI.edu / 2009

03 Sadrzaj.indd 3

3

5/22/09 11:39:04 AM

U V O D N I K

Edukacija iznad svega

piše:

Antica Bračanov VIDI.edu urednica

Čak i minimalna IT edukacija danas je ključna pri prijavi za većinu poslova, stoga se ulaganje u istu toplo preporuča jerojatno je većina onih koji svakodnevno pretražuju oglase za posao primijetila kako danas gotovo ne postoji posao čije obavljanje ne uključuje nekakav minimalni rad na računalu, zbog čega većinu spomenutih oglasa krasi uvjet s tom tematikom.

Unatoč nepobitnoj potrebi za poznavanjem rada na računalu i makar osnovnim baratanjem nekima od češće korištenih programa, informatika je u školama uglavnom stavljena pod izborni predmet, na kojem i ono malo zainteresiranih

V

učenika uglavnom igra igrice ili surfa Internetom. Obzirom na to, pitanje koje se nameće jest - kako već od nižih razreda osnovne škole zainteresirati učenike za tehnologiju, kako bi se njome nastavili služiti i kasnije, te kako bi po završetku školovanja posjedovali kvalifikacije potrebne za željeno radno mjesto?

U Japanu su IT stručnjaci po tom pitanju počeli poduzimati neke zanimljive mjere. Naime, nedavno je učenicima jednog nižeg razreda osnovne škole predstavljena nova učiteljica, bivša recepcionarka, a danas stručnjakinja za znanost i tehnologiju. Ništa osobito neobično, sve dok se ne spomene podatak da je učiteljica Saya zapravo – robot. Čini se kako se ideja o tome da tehnologija podučava o tehnologiji pokazala kao neloša; štoviše, čak je zabilježen porast interesa kako mlađih, tako i starijih učenika za ovakvim načinom učenja o tehnologiji.

Možda smo mi još daleko od toga da nam C-3PO predaje informatiku, no to nije ni potrebno. Naime, u ovomjesečnom prilogu donosimo pregled fakulteta, visokih škola i učilišta s IT područja, opis programa koje nude te kakve mogućnosti se pružaju po završetku istih i stjecanju njihovih diploma i certifikata.

Nakladnik: VIDI-TO d.o.o.

Tomislav Kotnik Robert Slavečki Direktor: Tomislav Kotnik Urednik tiskanih izdanja: Igor Sečen Glavni urednik: Ivan Pekarik Vidi.edu urednica: Antica Bračanov Nakladnički kolegij:

Autorski suradnici priloga: Vedran Vlahović, Mladen Vojnović, Vedrana Čemerin, Deni Bešlić, Vedran Ivančić, Tina Perica, Rudiger Grieme, Mislav Balković, Renato Barišić, Milorad Nikitović, Mate Bjeliš, Tihomir Hunjak, Sava Bogdanović, Dinko Vučemilović, Tomislav Robotić Grafička priprema Fotografije: Željko Zirdum Obrada fotografija: DD Studio IIustracije: DD Studio Naslovnica: VIDI studio Kompjuterski prijelom: DD Studio, VIDI studio

4

VIDI.edu / 2009

4 - VIDI.edu uvodnik.indd 4

Možda za razliku od Japanaca u ulogama profesora nemamo robote s Wikipedijom umjesto mozga, no uz brojne visoke škole i učilišta, itetako smo sposobni educirati cijelu vojsku vrsnih informatičara

Uz to, donosimo i neke prijedloge za samoedukaciju i neke vrste alternativnijeg učenja, od informatičke literature do učenja na daljinu, a namijenjeno onima koji možda nemaju vremena ili financijskih mogućnosti za edukaciju u nekoj od prezentiranih škola ili učilišta.

Neka istraživanja o kojima će u prilogu biti više riječi ističu kako je informatičko znanje valuta koja u recesijsko vrijeme nezaustavljivo raste, a uvjerenje o osposobljenosti karta prvog razreda na putu do poslovne uspješnosti. Ako je, kako kažu, informatičko znanje doista tražena valuta, pobrinite se da na vrijeme napunite džepove i spremno konkurirate u borbi za željenu karijeru.

Tehnička služba: Željko Zirdum Marketing (oglašavanje i prodaja) Direktor marketinga: Darko Beljan Direktor prodaje: Milan Dukić Asistentica direktora marketinga: Barbara Maretić E-mail: marketing@vidi.hr Telefon: 01/3096-674, 3096-676, 3096-677 Faks: 01/3096-675 Kompjutersko oblikovanje oglasa: VIDI studio, Barbara Maretić Tisak: Radin Print Culture, Zagreb Adresa uredništva: VIDI, Zagrebačka cesta 233, 10 000 Zagreb, Republika Hrvatska Tel.: +385 (0)1/ 3096-674, 3096-676, 3096-677 Fax: +385 (0)1 / 3096-675 E-mail: vidi@vidi.hr Web: www.vidilab.com Tajnica uredništva: Gordana »aËiÊ

pripremljeni su s osobitom paænjom i kontrolirani na viπe razina. Redakcija Ëasopisa Vidi, meutim, ni u kojem sluËaju ne moæe odgovarati za moguÊe πtete bilo kakve vrste nastale na osnovi savjeta, tekstova, slika ili drugog redakcijskog ili oglaπivaËkog materijala objavljenog u Ëasopisu Vidi ili na drugi naËin datog od strane osoba koje rade za tvrtku Vidi. Miπljenje redakcije Ëasopisa Vidi ne mora se iskljuËivo poklapati s miπljenjem autora teksta objavljenog u Ëasopisu Vidi u bilo kojem obliku i/ili radi bilo koje namjene.

Vidi svim svojim Ëitateljima omoguÊuje dobivanje besplatnih savjeta “Doktora” na adresi www.vidilab.com/doktor. Ideje prijedloge i kritike moæete slati na adrese vidi@ vidi.hr i impulsi@vidi.hr. Redakcija Ëasopisa Vidi i poduzeÊe VIDI-TO d.o.o. ne odgovaraju za moguÊe πtete nastale na osnovi savjeta dobivenih putem ovih e-mail adresa ili bilo kojih drugih e-mail adresa koje imaju domenu @vidi.hr. Sve e-mail adrese koje imaju domenu @vidi.hr, a posebice e-mail adrese vidi@vidi.hr; impulsi@ vidi.hr i webradionica@vidi.hr javne su e-mail adrese i Ëasopis Vidi zadræava pravo objavljivanja i koriπtenja poruka pristiglih na spomenute e-mail adrese u svim svojim medijima i za sve svoje potrebe. Vidi takoer zadræava pravo da na e-mail adrese onih koji su pisali na neku od e-mail adresa s domenom @vidi.hr moæe slati e-poruke promotivnog karaktera.

Sva prava su pridræana.

Vidijevu mreæu raËunala i servera instalirao i odræava Aurion d.o.o.

Ni jedan se dio ovog Ëasopisa ne smije reproducirati u bilo kojem obliku ili radi bilo koje namjene bez prethodne pismene suglasnosti izdavaËa. Svi tekstovi u Ëasopisu Vidi

Srednji teËaj: 1 EUR = 7,407474 kn na dan 10.04.2008. (www.hnb.hr)

ISSN 1330-626X

WWW.VIDI.HR

5/22/09 11:39:55 AM

05 FINA oglas (1).indd 5

5/22/09 9:53:54 AM

Više od tri stotine tisuća individualnih posjetitelja YouTubeovih video predavanja

Video predavanja na online servisu YouTube Harvard najgledaniji na YouTube EDU podprogramu, UCTV ima najviše objavljenih video zapisa rojekt video zapisa predavanja i drugih školskih aktivnosti koje je YouTube započeo ranije ove godine u suradnji s fakultetima i drugim obrazovnim ustanovama, pokazao se kao pun pogodak. Dosad je, u dva mjeseca puštanja na web, stranicu s kanalima posjetilo nekoliko stotina tisuća posjetitelja, a broj video zapisa raste eksponencijalno.

Projekt se najuspješnijim pokazao za američko sveučilište Harvard. Sa svoja dva kanala, BerkmanCenter i HarvardBusiness, prikupili su više od stotinuitrideset tisuća individualnih posjeta, što je gotovo polovica ukupnog broja posjeta stranice uopće. BerkmanCenter je službeni Harvardov kanal za socijalizaciju i istraživanje „cyberspacea“, dok je HarvardBusiness više orijentiran na strategiju, inovacije i vodstvo budućeg američkog

P

Online profesor: Preko Youtubea možete pratiti i predavanja sa sveučilišta UCLA (University of California) iz Los Angelesa

menadžmenta. Oba kanala zajedno broje više od stotinuipedeset video zapisa, a svaki od njih jednako je vrijedan za gledanje. No, količina Harvardovih video zapisa uopće ne izgleda impresivno, sagledamo li da je na istom web odredištu UCTV, kalifornijsko sveučilište za

Globalno zatopljenje u računalnim igrama

televiziju, objavillo više od tri tisuće video zapisa, kojima je ukupna gledanost četrdesetidvije tisuće individualnih posjeta. Osim kompletnih objavljenih predavanja, kojih ima poveći broj, na web odredištu možete pronaći i zabavne filmove snimljene na fakultetima ili u slobodnim aktivnostima na kampusu, razne izlete i drugo. Tehničko sveučilište MIT, koje je dosad najbolje predstavilo svoja predavanja i istraživanja kroz web, na YouTube EDU podservisu ima objavljeno gotovo tisuću video uradaka. S punom dužinom predavanja, MIT je za neke predmete objavio cijele semestre, što je impresivna i besplatna riznica znanja na dohvat ruke, koju samo treba znati iskoristiti. http://www.youtube.com/edu

Prvi američki IT program u Hrvatskoj

Računalne igre kao edukacijski kanal u Velikoj Britaniji

Odgovor tržištu rada

L

A

ord Puttnam, britanski političar i osnivač nacionalne zaklade za znanost, tehnologiju i umjetnost, zalaže se za borbu protiv globalnog zatopljenja. Kako navodi, računalne igre su odličan kanal za promicanje poruke o opasnosti koju donosi globalno zatopljenje, kako takav način zabave konzumiraju milijuni ljudi diljem svijeta.

Izjavio je kako bi ozbiljnije igre koje koriste geografska podneblja iz pravog svijeta trebale biti vitalni računalni edukacijski kanal, te spojiti ugodno s korisnim. Osim specijaliziranih edukacijskih igara za mlađe uzraste, te ponekog simulatora civilne aeronautike, obrazovanje nije česta meta proizvođača računalnih igara, računajući da se ciljana publika, školarci, kroz igre žele opustiti od svakodnevnih obaveza. http://www.vidilab.com/redirect/0041

Netbookovi najčešća računala na fakultetima

Netbookovi u službi edukacije

E

uropska IT analitička tvrtka IDC, provela je istraživanje o uprabi računala u obrazovnim ustanovama, koje u prvom semestru 2008/2009 godine ide ponajviše u prilog novom valu netbook računala. Studenti su u manjim računalima pronašli odličan omjer dobivenog i uloženog, kako su se netbookovi pokazali kao pun pogodak na polju velike mobilnosti, niske cijene i odlične povezivosti. Tržišni udjel od 58% ukupnih prijenosnika drži dvojac Acer i Asus, sa svojim Aspire One i EeePC serijama malih prijenosnih računala. Netbookovi će u narednih godinu dana ići na još bolje specifikacije, povećajući osnovnu veličinu ekrana s 8.9“ na punih 10“, te u većem broju dolaziti s ugrađenim 3G modemom. Očekivana tehnologija ekrana osjetljivog na dodir, među netbookovima bi mogla pričekati još koju godinu, kako je studentima cijena jedan od presudnih faktora za njihov odabir, a oni su trenutno ciljana tržišna skupina.

CMT Dubrovnik od akademske godine 09/10 pokreće studij IT-a, izvodeći program američkog Rochester Institute of Technologya, inače prve visokoobrazovne institucije koja je IT kao posebnu znanstvenu granu definirala još kasnih osamdesetih. Kako je u predstavljanju programa naglasio dekan Hudspeth, studenti će se baviti razvojem multimedije i aplikacija te mrežnom sigurnosti po potrebama korisnika čime ACMT odgovara na stvarne potrebe regionalnog tržišta rada.

Indijska vlada kupila 250 000 računala

Pun pogodak neprofitne orginizacije One Laptop Per Child

K

ako se projekt indijske vlade za sastavljenjem prijenosnog računala za deset američkih dolara nije pokazao iznimno uspješnim, vlada je morala pronaći drugi način kako bi ostvarila ciljeve informatizacije indijskog školstva koje si je zacrtala. Rješenje su pronašli u kupnji dvjestopedeset tisuća prijenosnih računala XO, koje izrađuje neprofitna organizacija One Laptop Per Child. Raspodjela prijenosnika će u Lipnju započeti u tisućuipetsto indijskih obrazovnih ustanova diljem Indije. XO prijenosna računala sadrže VIA C7-M chipset, jedan gigabajt radne memorije, te imaju četiri gigabajta diskovnog prostora. http://www.vidilab.com/redirect/0040

6

VIDI.edu / 2009

6-7 VIDI.edu vijesti I i II.indd 6

WWW.VIDI.HR

5/22/09 2:41:36 PM

V I J E S T I

BY VEDRAN VLAHOVIĆ

IT poslovi 47%

Tvrtke traže računalne znalce

6% 24%

14%

78% tvrtki namjerava zaposliti IT kadrove u tekućoj godini ako u zadnje vrijeme sa svih strana slušamo uglavnom priče o smanjenju broja zaposlenih i neizvjesnosti onih koji posao nekako uspijevaju zadržati unatoč recesiji, nedavno provedeno istraživanje Visoke škole za primijenjeno računarstvo pokazuje kako u IT sektoru nema razloga za brigu. Anketa, koja je obuhvatila 350 kompanija diljem

I

Hrvatske, pokazala je kako 78% poslodavaca namjerava u tekućoj godini zaposliti IT kadrove. Što se konkretnih zanimanja tiče, prvo mjesto top ljestvice najtraženijih zanimanja od strane poslodavaca zauzimaju programeri sa 47%, nakon kojih slijede sistemaši s 24%, pa konzultanti s 14%, zatim korisnička podrška s 6%, itd.

Veće plaće nakon certificiranja

IT sektor nema razloga za brigu: 73% ispitanih poslodavaca smatra edukaciju svojeg IT osoba važnom za poslovanje

U anketi Visoke škole za primijenjeno računarstvo sudjelovali su i polaznici tečajeva i edukacija, koji su kao primarne razloge dolaska na edukaciju naveli stjecanje novih znanja i vješina, napredovanje u karijeri, upoznavanje s novim tehnologijama, te pripreme za certifikat. Da je potonji bitan, pokazuje i podatak kako u prosjeku 73 posto ispitanih poslodavaca smatra edukaciju svog IT osoblja važnom za poslovanje tvrtke, a posjedovanje certifikata izjednačavaju s posjedovanjem

Najtraženiji poslovi: 47%, odnosno gotovo pola poslodavaca traži programere, 24% sistemaše, 14% konzultante, a 6% njih ima potrebe za korisničkom podrškom fakultetske diplome. Od educiranih i certificiranih zaposlenika ne profitira samo tvrtka, već i oni sami - 24 posto polaznika koji su edukaciju završili između 2004. i 2009. godine u anketi navode kako im je edukacija utjecala na plaću, u pozitivnom smislu, dakako. Što se tiče vremena provedenog na edukaciji, u prošloj su godini polaznici proveli u prosjeku 13,45 dana na školovanju. Među ispitanim tvrtkama, njih 40% planira povećati broj dana edukacije svojih zaposlenika, a 49% namjerava zadržati trenutno stanje. U svakom slučaju, anketa Visoke škole za primijenjeno računarstvo pokazuje kako je certificiranje važno i za zaposlene i za poslodavce, te kako u recesiji IT sektor nije pretrpio nikakve posljedice po pitanju manjka radnih mjesta - štoviše, IT usmjerenja su itekako tražena.

SAD vjeruje da će ulaganje u tehnologiju i edukaciju rješiti probleme

Tehnologija „lijek“ za socijalne probleme

I

straživanje koje je provela tvrtka Harris Interactive ukazuje da većina Amerikanaca vjeruje kako bi ulaganje u tehnologiju bio dugoročni uspjeh za državu. Čak 73% ispitanika se izrazilo kako je budućnost u naprednoj tehnologiji i obrazovanju, no ima i onih koji misle da je mobilna tehnologija odveć zabavnog karaktera i kako su njeni korisnici postali preovisni o njoj. Isti smatraju da ljudi napretkom nisu postali produktivniji. Unatoč ekonomiji, u mobilnu se industiju jako puno ulaže, te je tehnologija, sudeći po većini, ipak u službi produktivnosti njihovih korisnika. Razvojem i ulaganjem u mobilnu industiju, smatraju građani, dugoročno će se riješiti problemi u gospodarstvu i edukaciji.

AccelaStudy programi besplatni u AppStoru

Besplatno učenje jezika uz Appleove mobilne uređaje

R

enkara Media Group je putem Appleovog AppStorea ponudila besplatne verzije svojih AccelaStudy programa za učenje jezika. AccelaStudy su aplikacije namjenjene Appleovim mobilnim uređajima iPhone i iPod touch. Besplatne verzije programa izdane su prvog svibnja, na međunarodni praznik rada.

Ono što razlikuje besplatne verzije od punih je baza podataka, odnosno riječi, no sam program nije izgubio ništa od svoje funkcionalnosti. Program je podijeljen na kategorije, te svaka od njih ima nekoliko modula za učenje jezika. Kompletan program nije koncipiran kako bi vas naučio novi jezik u potpunosti, jer nema toliko opširan program. Program će već postojeću studiju jezika olakšati tako što će vam pomoći kod izričaja pojmova, te vas uz pomoć igara i kartica lakše uvesti u čari stranog jezika. Kroz program je moguće planirati vaše ponavljanje gradiva, te proučavati pojmove među jezicima.

Pomoću modula Audio kviza, moguće je iz velike količine izgovorenih i snimljenih riječi za potrebe programa naučiti lako raspoznavati izgovorene riječi

na stranom jeziku. Cijeli set trenutno podržava petnaest svjetskih jezika, a Renkara Media Group je već najavila AccelaStudy program za latinski jezik. Platne verzije programa, s većom količinom riječi su također dostupne unutar AppStorea, po promotivnoj cijeni od 7.99 američkih dolara po svakom jeziku posebno.

Osim programa za učenje stranih jezika, u AppStoru Renkara Media Group drži i program Vocabulary Builder, koji služi proširivanje vokabulara engleskog jezika. http://www.vidilab. com/redirect/0042

Glavni izbornik: Izbornik kategorizan po modulima, jednostavan u maniri Appleovih aplikacija

WWW.VIDILAB.COM

6-7 VIDI.edu vijesti I i II.indd 7

IBM-ov cloud computing na sveučilištima

Studenti u IBM-ovim oblacima

I

BM je ranije ove godine postavio infrastrukture za cloud computing u Japanu, Južnoj Africi i Kataru, kako bi studentima dao mogućnost da sudjeluju u projektima cloud computinga kojima IBM razvija tehnologiju. IBM trenutno ima trinaest cloud computing centara u svijetu, no trenutno želi razvoj usmjeriti prema kvalitetnim svjetskim sveučilištima. Cloud computing će se, ovisno o lokaciji gdje je centar postavljen, koristiti za različite stvari.

Tako će se primjerice na katarskom sveučilištu koristiti za geofizičke aplikacije poput seizmičkog modeliranja i istraživanja nafte i plina. Istu cloud infrastukturu već koriste Texas A&M University and Carnegie Mellon University, isto tako u Kataru. http://www.vidilab.com/redirect/0048

VIDI.edu / 2009

7

5/22/09 2:57:39 PM

V I J E S T I

BY VEDRAN VLAHOVIĆ

Razlog više za odabir informatičke karijere

Informatičke stipendije među najpoželjnijima

Top stipendija: Jednu od najpoželjnijih stipendija u hrvatskoj iznosi 40 000 kuna, a dodjeljuje je sam predsjednik republike Stjepan Mesić.

U potrazi za informatičkim kadrom, tvrtke potiču stipendiranje nadarenih studenata

studente sa zadnje dvije godine diplomskih stuako se maturantima bliži matura, a studija, ekonomskih, matematičkih i informatičkih dentima kraj akademske godine, počele fakulteta, kako bi ih već tokom studija uključili su se raspisivati stipendije za nadarene u projekte, ponudili im mogućnost zaposlenja te školarce, kako bi gradska vijeća, ali i razne simboličnu mjesečnu stipendiju od 2500 kuna. privatne tvrtke financijski podržale nadarene i Jutarnji list jednom čitatelju kroz kampanju marljive učenike. Najpopularnija među stipen„Skupi potpise“ osigurava plaćene sve tri godine dijama svakako je top stipendija, koja iznosi 40 000 kuna, a koja se dodjeljuje najnadarenijim studija na prestižnoj Visokoj školi za primijenjeno računarstvo, a čija školarina kroz te tri studentima u državi. Top stipendiju organizira godine iznosi više od devedeset tisuća kuna. politički tjednik Nacional, s velikim brojem Stipendije informatičke drugih državnih i pritvrtke King ICT su vatnih poduzeća kao već završene u prvom sponzora, ukljućujući kvartalu 2009. Godine, Hrvatsku radioteleu kojima je King ICT viziju, INA i Vip. No, tražio informatičke kako bi pronašli budustudente u završnim će zaposlenike, razni godinama studiranja. privatni poduzetnici Od pristiglih molbi i raspisuju stipendije životopisa, tvrta King s budućim zaposleProsvjedi: U travnju 2009. godine, studenti su organizirali ICT je odabrala najnjem za studente. Tako prosvjede za ukidanje školarina. Stipendije su nekima jedini način Zagrebačka banka traži financijanja visokog školstva bolje, te ih odlučila sti-

K

Besplatno informatičko obrazovanje za starije

Rijeka i dalje besplatno obrazuje svoje građane

V

eć petu godinu zaredom, grad Rijeka nudi besplatno informatičko obrazovanje za umirovljenike, invalide domovinskog rata i kućanice, za svakog građana koji se želi naučiti služiti osobnim računalom, a nema mu tko pokazati, niti ima financijska sredstva za plaćanje skupih privatnih tečajeva. Od 2005., kad je program započet, tečaj je prošlo više od 1500 građana Rijeke. Polaznici se obučavaju u centru Astoria, Domu mladih, te Centru tehničke kulture, u manjim grupama od deset do dvanaest polaznika. Polaznici su vrlo zadovoljni programom, te po završetku nastavaljuju s uporabom Riječkog web portala kao luke iz koje su isplovili na beskrajnu pučinu interneta. Osim osnovnih tečaja za korisnike kojima je ovo prvi doticaj s računalom, Grad Rijeka ponekad organizira i tečajeve za naprednije korištenje računala. http://www.vidilab.com/redirect/0044

8

VIDI.edu / 2009

8 - VIDI.edu vijesti III.indd 8

pendirati s 2500 kuna mjesečno do kraja studija, kad ih čeka osiguran posao u tvrtci. Navedene stipendije su gotovo dvostruko većeg iznosa od prosječnih stipendija za hrvatske fakultete, te se raspisuju ranije u godini. Većinu stipendija, studentskih kredita i drugih oblika financijskih potpora i olakšica, institucije će predstaviti na jubilarnom, petom po redu Sajmu Stipendija 2009., koji će se održati 21. listopada 2009. od 10-18h, u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Sajam mogu posjetiti svi srednjoškolci, studenti preddiplomskih, diplomskih i poslijediplomskih studija te mladi profesionalci kojima su stipendije potrebne u svrhu kontinuiranog profesionalnog usavršavanja. Stipendije su iznimno poželjne među domaćim studentima, kako je to nekima jedini način da plate akademske godine na fakultetu, što su nedavno pokazali prosvjedima u kojima su zahtijevali ukidanje školarina za učenike koji godine predaju u roku. http://www.vidilab.com/redirect/0052, http://www.vidilab.com/redirect/0053

Europski parlament u dilemi

Preispitivanje zakona o intelektualnom vlasništvu

P

redsjednik Europskog Parlamenta Prof. Dr. Hans-Gert Pottering još je na CeBIT-u otvorio diskusiju o preispitivanju koncepta zakona o intelektualnom vlasništvu. Naveo je kako bi besplatni pristup glazbi i filmu svakako pomogao perspektivnim mladim ljudima u učenju i izražavanju, no također je kao problematiku naveo neovlašteno kopiranje i preprodaju istog od strane huligana, kako je sam nazvao piratsko tržište. Navodi kako je sveprisutna ekonomska kriza jedinstvena mogućnost da se promijene modeli dosadašnjeg poslovanja. S njime se složio Microsoftov COO Kevin Turner, izjavivši kako je ovo nadramatičnija makroekonomska situacija u dekadi. http://www.vidilab. com/redirect/0046

Pametni telefoni za bolje učenje

Smartphone poželjan u učionicama?

S

tudija koju je provela tvrtka Digital Millennial Consulting pokazala je da učenici s pametnim telefonima ostvaruju do 25% bolje matematičke rezultate na kraju semestara. Pametni telefoni obično dolaze opremljeni s kvalitetnijim kalkulatorima, mementima i drugim korisnim alatima koji učenicima mogu olakšati učenje tako što uz sebe imaju sav potreban materijal u digitalnom obliku. Ne slažu se svi s ovom činjenicom, zagovarajući kako lošije stojeće obitelji svojim školarcima ne mogu priuštiti skupocjene moderne telefone, te da djeca većinom zlouporabljuju tehnologiju za varanje na ispitima ili nemar u vidu video igara na satu. Obje strane radikalno zagovaraju svoje, no svakako da je malo prijenosno računalno, odnosno pametni telefon danas iznimno poželjan set alata za učenje.

WWW.VIDI.HR

5/22/09 2:40:44 PM

I N T E R V J U

B R O J A

VERN’: Studij poslovne informatike (POINT)

Spona između

ICT-a i poslovanja

Profesori i studenti jedne od najdinamičnijih visokoobrazovnih ustanova, dekan koje će od ove jeseni biti bivši direktor Microsofta Hrvatska Goran Radman, otvorili su nam svoja vrata i objasnili nam što ih najviše privlači radu i studiju na VERN’u.

Naši sugovornici: s lijeva na desno: prof. Ivo Beroš, studentica Dunja Maslić, prof. Ozren Kubelka.

razgovarao: Ivan Pekarik

O

d tridesetak studenata sredinom devedesetih godina, pa do dvije tisuće studenata koji danas studiraju na sedam različitih stručnih studija, VERN’ se profilirao kao jedan od ključnih igrača na domaćem tržištu znanja. Novoizabrani dekan VERN’a, a nekadašnji direktor Microsofta Hrvatska, Goran Radman, pridružit će se ovom brzorastućem obrazovnom timu najesen, a povodom izrade ovog priloga odlučili smo razgovarati sa studentima i profesorima na VERN’-u kako bismo više saznali o njihovoj obrazovnoj ustanovi...

Kako se VERN’, kao veleučilište, razlikuje od domaćih sveučilišta? Koja je osnovna diferencijacija?

Ozren Kubelka: Razliku najbolje opisuju internacionalni nazivi za ove dvije vrste akademskih ustanova: Veleučilište – University of applied sciences i Sveučilšte – University of sciences. VERN’ je u međunarodnoj nomenklaturi University of applied sciences, dakle sveučilište primjenjenih znanosti.

Veleučilišta i visoke škole izvode stručne studije, dakle studije orijentirane na stvaranje stručnjaka koji stečena znanja mogu brzo i kvalitetno primjeniti u praksi, dok su sveučilišta izvode sveučilišne studije koji su orijentirani na stvaranju znanstvenika, dakle ljudi primarno usmjerenih teoretskom i znanstvenom segmentu.

Stručni studiji (VERN’ovi) bave se teorijskim segmentom na razini temelja na koje se onda nadograđuje široki spektar praktičnih znanja i vještina. Takvim pristupom studen-

te se osposobljava da se vrlo brzo, praktički odmah po završetku studija, mogu uključiti u poslovna okruženja te tako u vrlo kratkom vremenu započninju razvoj vlastitih karijera na vlastitu dobrobit, ali i dobrobit poslodavaca. Na taj način stvaraju se kadrovi primarno potrebni gospodarstvu.

Za razliku od stručnih studija, sveučilišni studiji največu pažnju poklanjaju teoretskim znanjima i vještinama, a u fokusu im je znanstveni pristup. Na taj način stvaraju se kadrovi primarno potrebni znanstvenom segmentu razvoja društva.

“Pristupili smo izradi studijskog programa koji ‘razumije jezik’ obje strane; izvrsno je potkovan u ICT znanjima i vještinama, a istovremeno jako dobro poznaje poslovanje i poslovne procese.

Tako je nastao POINT.” Našim čitateljima možda je i najzanimljiviji vaš studij poslovne informatike, ili POINT. Što možete reći o tom studiju?

K: Studij Poslovna informatika (POINT) nastao je kao želja da se odgovori potrebama tržišta rada u ciljanom segmentu ICT industrije. Istražujući trendove i potrebe poslodavaca u ICT sektoru, uočili smo veliki manjak stručnih ljudi koji prestavljaju sponu između ICT developera i naručitelja

WWW.VIDILAB.COM

09-11 - VERN Intervju (3).indd 9

odnosno korisnika ICT rješenja. Sukladno tome pristupili smo izradi studijskog programa koji “razumije jezik” obje strane, dakle izvrsno je potkovan u ICT znanjima i vještinama, a istovremeno jako dobro poznaje poslovanje i poslovne procese. Tako je nastao POINT, na kojem 50% studijskog programa obrađuje ICT segment u širokom spektru (softver, hardvare, mreže, baze podataka, internetske tehnologije i drugo), 30% studijskog programa orijentirano je na stjecanje znanja o poslovanju i poslovnim procesima, dok je preostalih 20% studijskog programa orijentirano stjecanju znanja i vještina potrebnih svakom poslovnom čovjeku današnjice (jezici, psihologija i sl.) Ovakva multidisciplinarnost našim završenim studentima otvara ogromne mogućnosti odabira karijera u oba segmenta, ili najbolje na spoju ova dva segmenta poslovanja.

Kakva je razlika u stečenim znanjima između POINT-a i nekog tehničkog fakulteta na sveučilištu?

Ivo Beroš: Vjerujemo da je udio tehničkih znanja i vještina na našem studiju približno identičan onome na tehničkim fakultetima na sveučilištima. Studij je nastao u suradnji akademskog i gospodarskog sektora, a u njegovom nastanku sudjelovali su stručnjaci sa najboljih tehničkih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Na kraju, studijski program recenzirali su sjajni profesori s Fakulteta elektrotehnike i računarstva i Ekonomskog fakulteta u Zagrebu te su se o njemu izrazili vrlo afirmativno.

VIDI.edu / 2009

9

5/22/09 11:51:19 AM

Dunja Maslić, 3. godina, POINT

“VERN’ je bio moj prvi izbor.”

Zašto VERN’? > VERN’ i POINT sam izabrala zbog vrlo zanimljive i korisne kombinacije informatike i ekonomije gdje se informatički studij logično nadograđuje primjenjivim znanjima iz ekonomije. Takav studij unikatan je u Hrvatskoj. Osim samog studija, sviđa mi se i studiranje u malim grupama, gdje se potiče stalna interakcija između studenata i profesora, pa su pitanja i rasprave sastavni dio svakog predavanja. Studiranje na VERN’u nosi i mnoge druge privilegije.

U prošlosti su zli jezici tvrdili kako se na VERN’ upisuju oni koji nemaju dovoljno bodova za “pravi fakultet”. Jesu li tvoji razlozi za upis na VERN’ povezani s time? > Ni najmanje. Ja sam završila 5. gimnaziju i imala sam dovoljno bodova da upišem što god sam htjela. VERN’ je bio moj prvi izbor. Mnogi moji prijatelji, pa i moj dečko, studiraju na FER-u i jako sam dobro upoznata s njihovim nastavnim programom, uspoređivala sam što oni uče i što mi učimo i ta dva nastavna programa jednostavno nisu usporediva, to su posve različiti fakulteti. Kad su u pitanju ekonomija i poslovna informatika, VERN’ov program je definitivno mnogo prikladniji i koncizniji. FER je znanstveni, a POINT stručni studij i tu je osnovna razlika.

A što je sa studentskim pravima koje imaju drugi studenti na Sveučilištu, poput povlaštenih cijena prijevoza, prehrane u menzama i slično? > To imamo i mi, nema nikakve razlike. Imamo standardnu “iksicu” kao i studenti sveučilišnih fakulteta. Prije bi se moglo reći da mi imamo neke dodatne beneficije koje oni nemaju, što se prvenstveno očituje u puno prisnijem odnosu s profesorima, lokaciji fakulteta u strogom centru Zagreba i slično.

Tko ti plaća studij?

Roditelji.

Imaš li ideju što želiš raditi nakon studija i na koji način opravdati tu investiciju?

Svakako se nadam vrlo skoro opravdati investiciju u svoje obrazovanje svojim daljnjim radom, najvjerojatnije na web projektima, u web dizajnu, što već i radim na praksi.

Koliko studenata uspješno diplomira?

B: Studij POINT se izvodi pet godina, te je zbog toga teško odgovoriti na ovo pitanje (prva upisana generacija još odrađuje apsolventski staž), no naš cilj je postići diplomiranost od 85%. Ovakvi postoci uobičajeni su u

10

VIDI.edu / 2009

09-11 - VERN Intervju (3).indd 10

“Velik broj studenata VERN’-a nastavio je studiranje izvan Hrvatske doslovno po cijelom svijetu. Niti jedan od našin internacionalnih studenata nije imao problema s nastavkom studija na bilo kojem od fakulteta u svijetu.” obrazovnim sustavima razvijenih društava gdje zajednica i pojedinci racionalno raspolažu osobnim i akademskim resursima. Za postizanje tog cilja ulažemo velike napore kako bismo sve naše studente što kvalitetnije pratili kroz cijeli tijek studija te na taj način pokušavamo minimalizirati “drop-out”.

Kako objašnjavate tu visoku prolaznost, ima li to veze sa dosta ranom implementacijom bolonjskog procesa u vaše nastavne metode? Ili je u pitanju činjenica da si studenti sami plaćaju studij, pa zato “više paze”?

K: Plaćanje studija sigurno je jedan faktor koji povećava ozbiljnost u pristupu studiju kod jednog dijela studenata, no veći je utjecaj drugih faktora, a posebice “bolonje”.

Uzmemo li neki tradicionalni fakultet, primjerice, PMF, vidjet ćemo kako se njegova prolaznost na studiju matematike nakon uvođenja bolonjskog procesa podigla s nekih 30% na 60%. Bolonja smanjuje studentske grupe, uvjetuje obavezni dolazak i tu se već rješava veliki postotak prolaznosti. Prema tradicionalnoj postavi sveučilišnih studija, puno je bilo ostavljeno samim studentima – sami su mogli odlučiti hoće li doći na neko predavanje ili ne, koje će predmete slušati i koliko će se pripremati. Bolonjski proces ih prisiljava da budu redovni. To prisustvo na nastavi, uz visok stupanj interakcije s profesorima, igra ključnu ulogu u povećanju prolaznosti. No osim same bolonje, mi smo izazito orijentirani pružanju podrške našim studentima za što kvalitetnije savladavanje gradiva i ispita koji iza toga slijede.

Za primjer, voditelj studija osobno poznaje doslovno svakog studenta, pa kad netko od njiih zapne, otvaramo mu mogućnosti dopunske nastave, dodatnih konzultacija ili neki drugi primjereni vid podrške.

Dakle, trudimo se kvalitenim transferom znanja i motivacijom studenata minimizira-

ti “drop-out”, što je u skladu sa stremljenjima visokoobrazovnih sustava najrazvijenijih država. S time na umu, ova visoka ciljana prolaznost od 85% sasvim je logična i racionalna. Posve je usporediva s, recimo, čuvenim Harvardom koji ima prolaznost 90%.

Kakva je mogućnost nastavka diplomskog studija u Europi nakon završenog prijediplomskog studija na VERN’-u?

B: Velik broj studenata VERN’-a nastavilo je studiranje izvan Hrvatske doslovno po cijelom svijetu. Niti jedan od našin internacionalnih studenata nije imao problema s nastavkom studija na bilo kojem od fakulteta u svijetu. Ovome je posebno pogodovala “bolonja” koja je širom otvorila vrata mobilnosti studenata, ali i kvaliteta naših završenih studenata koji bez problema ostvaruju uvjete za upise na prestižnim svjetskim faklutetima.

Kakva je mogućnost nastavka diplomskog studija na VERN’-u?

B: VERN’ i njezine članice izvode četiri diplomska studija, te su svi ti studiji na raspolaganju studentima koji završe POINT. Radi se o studijima: Poduzetnički menadžment, Računovodstvo i financije, Upravljanje poslovnim komunikacijama i Menadžment održivog razvoja turizma. U pripremi je i jedan diplomski studij koji bi bio direktan nastavak POINTa – IT menadžment, a početak izvođenja ovog studija očekujemo sljedeće akademske godine.

Mogu li Vaši studenti nastaviti studij na diplomskim studijima na FER-u ?

B: FER izvodi sveučilišni studij, a u Hrvatskoj trenutačno postoje formalne prepreke koje otežavaju protočnost između stručnih i sveučilišnih studija. Nedavno smo započeli razgovore s odgovornim ljudima FER-a te je s njihove strane pokazana visoka razina spremnosti za traženje kvalitetnog rješenja koje bi uklonilo ovu barijeru. Nadamo se brzom pozitivnom ishodu, pogotovo što je takva vrsta protočnosti svuda u svijetu omogućena. S nekoliko hrvatskih fakulteta i sveučilišta potpisali smo bilateralne sporazume kojima smo uspješno uklonili slične barijere, pa vjerujemo da ćemo isto uskoro učiniti i s FER-om.

Imate li model studiranja uz rad (izvanredni studij)?

B: Kod nas je izvanredni studij i dalje

WWW.VIDI.HR

5/22/09 11:51:23 AM

I N T E R V J U

Bolonjski proces preferira male grupe: “Na PMF-u je to 50-ak ljudi, na FER-u 90-tak ljudi, a kod nas 15-20 ljudi. Bolonjski proces je kod nas gotovo potpuno proveden, praktički imamo najdulji staž u tome.”

na vrlo visokoj razini. Za razliku od drugih fakulteta koji izvanredni studij organiziraju vikendima ili samo jedan tjedan u mjesecu, mi organiziramo studij svaki drugi tjedan u večernjem turnusu s početkom od 17:00. U praksi je nastavna satnica skraćena za 50%, ali su i grupe manje za 50% (desetak studenata), pa je nastava izuzetno fokusirana i Ozren Kubelka, profesor, POINT

koncizna. U usporedbi s drugim fakultetima kojima su izvanredni studenti često samo usputna djelatnost, kod nas im se poklanja posebna pažnja. Nama su oni jako važni, jer su to ljudi koji su posebno zainteresirani za studij. Dolaze na faks nakon godina radnog iskustva, što donosi prednosti u nastavnom procesu, a pomaže nam i u razvoju nastavnog programa. Ti studenti najbolje znaju što dobivaju, jer imaju i znanje i iskustvo, pa dobro procjenjuju koliko su profitirali na svakom pojedinom predmetu.

“Postoji stalna razmjena znanja u zbornici”

Što profesore privlači na VERN’, zašto predavati na VERN’u, a ne na sveučilišnom studiju? > Kubelka: Prvo, male su grupe – lakše je raditi. Drugo, VERN’ daje profesorima mogućnost da sami kreiraju program koji je interaktivniji, kreativniji i možda i produktivniji nego mnogi programi na sveučilišnim fakultetima.

Izvrsna stvar je postojanje ogromne kolegijalnosti između profesora.

Postoji konstantna razmjena znanja, materijala i interesa u profesorskoj zbornici, iskreno zanimanje za rad drugih kolega i to se jako osjeća.

Na sveučilišnim fakultetima se često događa da mladi profesori predaju po programu koji je uređen i postavljen davno prije i uzima se zdravo za gotovo, a nitko im se nikad nije potrudio objasniti zašto nešto funkcionira na takav način. A kamoli da im se dopusti da taj nastavni program prilagode svojim potrebama ili

potrebama studenata. Na VERN’u se vodi stalna briga o predmetima te se tako sadržaji kontinuirano nadograđuju i moderniziraju.

Kakva je razina kontrole da ta sloboda u kreiranju nastavnog programa ipak ne ode malo predaleko, da i dalje sve ostane usklađeno sa svjetskim normama struke? > O svakom kolegiju brigu vodi voditelj kolegija te njegova “resorna” katedra. To znači da o svakoj promjeni odlučuju stručnjaci, osobe koje su uostalom i autori pojedinog predmeta. Sadržajno, predmeti se moderniziraju polagano, sukladno promjenama u svijetu. Brže promjene dešavaju se u izvedbenom dijelu koji je zbog interaktivne nastave koju prakticiramo na VERN’u jako važan. Tako se svake godine dopunjavaju i unaprijeđuju nastavni materijali, nastavne prezentacije te metodika nastave.

Postoje li stipendije za VERN’?

B: Velik broj studenata primatelji su neke vrste stipendija. Značajan davatelj stipendija je resorno ministarstvo, zatim grad Zagreb, ali i veliki broj poduzeća koji stipendiraju svoje zaposlenike. Procjenjujemo da 30% naših studenata prima neke od spomenutih stipendija i to bilo za pokrivanje troškova studiranja, bilo za pokrivanje troškova studentskog života. Osim toga i VERN’ razvija vlastite programe stipendiranja studenata i to prije svega po kriterijima izvrsnosti. Tako su na diplomskim studijima najbolji studenti na svakom studiju stipendirani s 50% školarine, a u pripremi su i neki novi modeli.

Imate li neke statistike o zapošljavanju vaših studenata nakon završenog studija?

B: Zadnje istraživanje radili smo 2006., i tada su

WWW.VIDILAB.COM

09-11 - VERN Intervju (3).indd 11

B R O J A

“U roku od pet godina od trenutka upisa na studij, onosno kroz prve dvije godine zaposlenja, vi ga u potpunosti isplaćujete.” podaci bili izvrsni. Po tadašnjem istraživanju 55% završenih studenata zapošljavalo se prije završetka studija, a dodatnih 35% zapošljavalo se unutar šest mjeseci nakon završetka studija što znači da je šest mjeseci nakon završetka studija već bilo zaposleno 90% završenih. Uz to, istraživali smo i zadovoljstvo radnim mjestom gdje je čak 94% anketiranih izjavilo da je zadovoljno s radnim mjestom i pozicijom, a svega 6% nije bilo zadovoljno.

Koliko košta obrazovanje na VERN’-u?

B: Jedna akademska godina na VERN’-u košta oko 35 tisuća kuna, što bi značilo da trogodišnji dodiplomski studij košta oko stotinjak tisuća kuna. Ovo naizgled izgleda puno, no naši studiji namijenjeni su studentima koji znaju vrijednost znanja i koji su svjesni da će vrlo brzo po završetku studija vratiti uloženo kroz prvo zaposlenje ili napredovanje u već postojećem poslu. To znači da se u roku od pet godina od trenutka upisa na studij, odnosno kroz prve dvije godine zaposlenja, studij može u potpunosti isplatiti. Dapače, velik broj naših studenata samostalno financira studij, bilo uz posao bilo kroz neki program kreditiranja.

Kako se VERN’ danas nosi sa starim predrasudama o veleučilištu kao “obrazovnoj instituciji nižeg reda”? Kako seborite protiv takvih predrasuda?

B: Jedini način borbe protiv zabluda ove vrste je stalno inzistiranje na kvalitetnom radu, te postavljanje visokih standarda u svim segmentima djelovanja. To u konačnici rezultira sjajnim završenim studentima koji su najbolji demantij ovih zabluda i najjače oružje protiv predrasuda. Danas u poslovnoj zajednici djeluje 1.111 naših završenih studenata (VERN’ Alumnija). Velika većina njih svojim radom i aktivnostima svjedoči svoju osobnu kvalitetu, ali i kvalitetu VERN’a. Poslovna zajednica to je već prepoznala, pa su naši završeni studenti traženi i poželjni zaposlenici i poslovni partneri u gotovo svim poslovnim okruženjima.

VIDI.edu / 2009

11

5/22/09 11:51:42 AM

U rangu europskih fakulteta Kombinacija znanja i kompetencija u vođenju uspješnih organizacija, te specijalizacija u području informacijskih znanosti na kojima počiva suvremena industrija ono je što studentima FOI-a daje prednost Po čemu ste posebni, što vas izdvaja od konkurencije?

Tihomir Hunjak: Na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu izvodi se jedan od od kvalitetnijih sveučilišnih studija informatike u Hrvatskoj i široj regiji. Iako se u posljednjih nekoliko godina na području cijele Hrvatske otvaraju brojne visoke škole poslovne informatike, nažalost mi još nismo osjetili pravu konkurenciju u smislu kvalitete studijskih programa i nastavnog procesa. Svaka konkurencija je zaista dobro došla jer nas ona motivira da budemo još kvalitetniji i da pružamo našim studentima obrazovanje temeljeno na rezultatima najnovijih istraživanja iz područja primijenjenih informacijskih znanosti, u okruženju najsuvremenije tehnologije. Djelujemo u području koje se brzo razvija, i u kojem je važno ne samo pratiti trendove, nego ih stvarati i predvidjeti. U tome je naša velika prednost i snaga, ukoliko se uspoređujemo s ostalim sličnim institucijama. rofesori i znanstvenici FOI-a sudjeluju u razvoju informacijskih sustava i naši studenti uvijek dobivaju znanja i kompetencije koje ih čine visoko konkurentnima i spremnima za razvojna radna mjesta u području poslovne informatike. FOI je prvi fakultet u Hrvatskoj koji je počeo razvijati studijske programe koji sjedinjuju informacijske i organizacijske znanosti, i to radi zadnjih 4 desetljeća, mogli bismo reći od samih početaka

1

12

VIDI.edu / 2009

12-13 VIDI.edu FOI (2).indd (NOVI DIZAJN).indd 12

primjene informacijske tehnologije u poslovanju. U tom razdoblju smo razvijali ljudske potencijale te radili na istraživanjima čiji su se rezultati testirali i implementirali u vodećim privatnim i javnim institucijama u Hrvatskoj i šire. Fakultet organizacije i informatike surađuje s vrhunskim znanstvenicima iz EU i svijeta na zajedničkim projektima. Naši se profesori i asistenti usavršavaju na najboljim svjetskim sveučilištima iz područja informacijske tehnologije i organizacijskih znanosti, a stečena znanja direktno implementiraju u nastavni proces.

Kad bih kao srednjoškolac razmišljao o nekom studiju, zbog čega bih se trebao odlučiti upravo za vaše učilište?

H: Glavni cilj našeg Fakulteta je pružiti studentima prvoklasno obrazovanje na području informacijskih znanosti i informacijske tehnologije. Fakultet organizacije i informatike upisat će oni studenti koji žele tijekom studija steći vrhunska znanja u području primijenjene informatike s jedne strane, a s druge strane kompetencije potrebne za menadžerske pozi-

2

u ovom trenutku svi kolegiji koji se izvode na FOI-u dostupni su studentima preko sustava za e-učenje Moodle

prof. dr. sc.

Tihomir Hunjak

odgovara:

dekan Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu, Sveučilište u Zagrebu

cije u okruženju suvremenih i razvojnih tvrtki.

Upravo ta kombinacija znanja i kompetencija u vođenju uspješnih organizacija te specijalizacija u području informacijskih znanosti na kojima počiva suvremena industrija, daju našim studentima veliku prednost kada se nađu na tržištu rada. Studij na FOI-u se izvodi u okruženju najsuvremenije tehnologije, a uz teoretska znanja, studenti u okviru nastavnog procesa izrađuju projekte u kojima moraju iskoristiti sva znanja stečena u okviru predavanja, seminara i vježbi iz različitih predmeta. Ovdje se mora naglasiti da je FOI jedan od vodećih fakulteta u Hrvatskoj u području e-učenja i u ovom trenutku svi kolegiji koji se izvode na FOI-u dostupni su studentima preko sustava za e-učenje Moodle.

Menadžer sam koji ispod sebe ima deset ljudi. Htio bih dalje napredovati u formalnom obrazovanju. Što mi nudite?

H: Fakultet nudi 3 poslijediplomska specijalistička studija kojima se pruža najmodernije specijalističko obrazovanje. SPDS „Menadžment poslovnih sustava“ daje obrazovanje iz složene problematike kao što je menadžment poslovnih sustava. Program SPDS-a „Inženjerstvo i reinženjerstvo organizacija informacijskog doba“ daje znanja potrebna za oblikovanje učinkovitih poslovnih procesa na strateškoj i operativnoj razini, podržanih suvremenim informacijskim i komunikacijskim tehnologijama. Cilj poslijediplomskog specijalističkog studija „Upravljanje sigurnošću i revizija informacijskih sustava“ jest pružiti najmoderniju specijalističku izobrazbu problematike sigurnosti i revizije informacija

3

WWW.VIDI.HR

5/22/09 10:13:34 AM

I N T E R V J U

i informacijskih sustava. Svi poslijediplomski specijalistički studiji traju 3 semestra odnosno 1,5 školsku godinu.

Imate li i, ako da, kakve postdiplomske programe?

H: Uz poslijediplomske specijalističke studije koje sam naveo, na Fakultetu se izvodi i poslijediplomski doktorski studij „Informacijske znanosti“ u trajanju od 3 godine (6 semestara). Studij je u području društvenih znanosti, polju informacijskih i komunikacijskih znanosti te služi za daljnji razvoj i osposobljavanje pristupnika za samostalan znanstveni rad i postizanje znanstvenih rezultata.

Pri tome se student upoznaje sa suvremenim istraživanjima i najnovijim dosezima u području izvođenja studija. Ovim studijem Fakultet želi stvoriti nove kvalitetne FOI je prvi fakultet u RH koji istraživače sposobne je razvio studijske programe za aktivan doprinos i unapređenje ovog koji sjedinjuju informacijske i dinamičnog polja organizacijske znanosti znanosti.

4

Postoji li neko svjetsko učilište koje smatrate uzorom?

H: FOI surađuje s velikim brojem vrlo uglednih sveučilišta u EU i svijetu. Dakle, sveučilišta koja su nam uzor su naši partneri s kojima smo zajednički radili na transformaciji naših studijskih programa u zadnjih nekoliko godina. Puno ulažemo u razmjenu naših nastavnika i studenata, kako bi dobru praksu i znanja s tih vrhunskih i globalno prepoznatih sveučilišta prenijeli i u našu sredinu.

5

Kakvo obrazovanje stječu studenti po svršetku vašeg učilišta?

H: Po završetku preddiplomskog sveučilišnog studija, a bez obzira na usmjerenje, student stječe temeljna znanja o tehnologiji i infrastrukturi koja omogućava izradu programske potpore i rad suvremenih informacijskih sustava, temeljna teorijska znanja vezana uz razvoj i implementaciju programske potpore i informacijskog sustava te temeljna znanja o funkcioniranju i ustroju organizacije, značaju poslovnih procesa te načinu na koji se mogu učinkovito organizirati i podržati informacijskom tehnologijom. Uz temeljna znanja stječu se i praktična znanja.

6

Razina znanja i razumijevanja navedenih m područja koju student p stječe ovim studijskim stupnjem dovoljna je da se pokaže profesionalan pristup poslu i mogućnost samostalnog rješavanja rutinskih i srednje složenih problema u praksi.

Nadalje, stručnjak ove razine obrazovanja sposoban je samostalno interpretirati relevantne podatke i kompetentno komunicirati o temama iz domene sa subjektima iz struke ili izvan nje.

Navedena znanja omogućila bi studentu koji prekida studij po završetku preddiplomske razine da izađe na tržište rada, da se uklopi u poslovanje suvremenih poduzeća, te da bude svjestan opsega i dinamike područja kako bi upravljao vlastitim učenjem i razvojem.

Cilj diplomskog studija je produbljivanje teorijskih znanja s preddiplomskog dijela, te stjecanje novih, potrebnih za rješavanje problema iz najsloženijih područja razvoja i primjene informacijske tehnologije te povećanja učinkovitosti suvremene organizacije.

Možete li istaknuti neke svoje poznate bivše ili sadašnje studente?

H: Teško je izdvojiti nekoliko imena, jer gotovo svi naši studenti razvijaju uspješne karijere i aktivni su sudionici razvoja našeg gospodarstva. Naši bivši studenti rade na razvojnim i rukovodećim mjestima u vodećim informatičkim tvrtkama, ali i u drugim organizacijama.

Ugled FOI-a direktna je posljedica uspješnih poslovnih karijera koje su ostvarili naši bivši studenti, brojnih nagrada na sveučilišnoj,

7

WWW.VIDILAB.COM

12-13 VIDI.edu FOI (2).indd (NOVI DIZAJN).indd 13

državnoj i globalnoj sceni koje osvajaju studenti tijekom studija te rezultata brojnih projekata koje su vodili naši nastavnici.

Koliko vrijedi vaša diploma? Imate li podatak kakva primanja ostvaruju studenti s vašom diplomom?

H: Studenti koji završe FOI postižu vrlo zapažene rezultate u svojoj poslovnoj karijeri. Nakon pripravničkog dijela, naši studenti razvijaju svoju karijeru u smjeru menadžerskih pozicija što nosi i veća primanja. Opće je poznato da naši studenti koji s vremenom postaju eksperti u svojem području brzo pronalaze posao, vrlo su cijenjeni u svom poslovnom okruženju, a time ostvaruju i primanja koja su u prosjeku veća od većine drugih zanimanja.

8

Koliko košta obrazovanje na FOIu? Postoji li neki oblik stipendija i pokrivate li najboljim studentima, po uzoru na vrhunska svjetska sveučilišta (Stanford, Harvard, MIT...), troškove studija?

H: Fakultet studente upisuje unutar kvota odobrenih od strane Sveučilišta u Zagrebu i MZOŠ-a. Studenti koji pokažu najbolje rezultate u razredbenom postupku upisuju se na teret MZOŠ-a. Puni iznos participacije školarine iznosi 9.500,00 kuna. Fakultet je svojim odlukama uvijek oslobađao najbolje studente od plaćanja troškova participacije školarine.

Uvođenjem linearnog sustava plaćanja školarina najbolji studenti su prilikom upisa u više godine studija oslobođeni plaćanja troškova školarine čime se nagrađuje izvrsnost.

9

INFO O USTANOVI Fakultet organizacije i informatike, Varaždin Pavlinska 2, 42 000 Varaždin Tel: +385 (0)42 390 800 www.foi.hr/upisi

VIDI.edu / 2009

13

5/22/09 10:13:39 AM

Studij s akreditacijom FER-a Visoka škola za primijenjeno računarstvo pokrenuta je od strane Algebra grupe, danas vodećeg edukacijskog centra računarstva i informacijskih tehnologija u regiji nakon 11 godina poslovanja

odgovara:

mr.sc. Mislav Balković

predsjednik upravnog vijeća Visoke škole za primijenjeno računarstvo

i primjenjivog znanja koje danas traži IT industrija te izgradnji spremnosti na učenje i neprestano prihvaćanje novih znanja.

Spomenuta znanja dodatno potvrđuje i međunarodna IT certifikacija promišljeno ugrađena u studij, čime je svakom završenom inženjeru računarstva osigurana visoka prepoznatljivost unutar struke i visoka zapošljivost budući da uz titulu inženjera računarstva dodatno po završetku studija dobiva i najtraženije međunarodne IT certifikate.

Kad bih kao srednjoškolac razmišljao o nekom studiju, zbog čega bih se trebao odlučiti upravo za vašu Visoku školu?

Mislav Balković: Malo je odluka sa tako dubokim i dalekosežnim posljedicama kao što je to odluka o vlastitoj karijeri i time dobrim dijelom o svojoj poziciji u budućnosti. U tom kontekstu treba prije svega sagledati područje računarstva i informatike (ICT) kao najveći generator rasta EU ekonomije i industriju koja u Hrvatskoj već godinama stabilno raste. Osim toga treba znati da se radi i o najkonkurentnijem hrvatskom izvoznom sektoru koji prema istraživanjima koja smo početkom ove godine proveli uz podršku Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i ureda e-Hrvatska nad 350 velikih poslodavaca i u ova krizna vremena planira zapošljavati nove kadrove.

Sve to potvrđuje da već samim izborom karijere u propulzivnoj i rastućoj industriji kakva je računarstvo krećete u pravom smjeru i s inicijalnim “vjetrom u leđa”.

Visoku školu za primijenjeno računarstvo je početkom 2008 godine osnovala grupacija Algebra, vodeći ponuđač specijalističkog IT

1

14

VIDI.edu / 2009

14-15 VIDI.edu Racunarstvo Algebra.indd 14

obrazovanja u Hrvatskoj, prisutan na tržištu nešto više od 11 godina. Kao podloga za odabir ključnih kolegija i nastavnih područja u fazi pripreme programa izvedena su dva opsežna istraživanja potreba poslodavaca u suradnji sa portalom MojPosao.net i analitičkom kućom IDC Adriatics. Rezultati navedenih istraživanja osigurali su da nastavni program bude usmjeren stjecanju praktičnog

Predavački kadar koji broji više od 60 stručnjaka čine nastavnici i asistenti s izgrađenom akademskom karijerom, ali i etablirani hrvatski stručnjaci iz područja informatike i računarstva

Kako stvoriti stručnjake

S ponosom mogu istaknuti da je uravnoteženost nastavnog programa i njegovu usklađenost s međunarodnim preporukama za tehničke studije potvrdio Fakultet elektrotehnike i računarstva u Zagrebu koji je izdao Visokoj školi akreditaciju “Odobreno od FER-a” kakvu danas nema niti jedna druga visokoškolska stručna ustanova u Hrvatskoj.

Tomislav Bronzin, Microsoft .NET regionalni direktor, predavač na Visokoj školi za primijenjeno računarstvo: “Nastavni plan koji smo kreirali za Visoku školu se bazira na godinama iskustva rada u ICT-u, ali isto tako i na posljednjim saznanjima i najmodernijim tehnologijama koje će omogućiti konkurentnost završenih inženjera na tržištu rada.

Visoka škola će omogućiti stvaranje kvalificirnih stručnjaka koji će moći ne samo implementirati visoku tehnologiju nego i stvarati novu i inovirati na vrlo zahtjevnom području ICT-a!”

A što konkretno akreditacija FER-a znači i što ona donosi studentima?

Postupak inicijalne akreditacije koju je proveo FER obuhvaćao je temeljitu analizu programa i kvalitete škole. Njeno zadržavanje je za školu ozbiljna trajna obaveza budući da se postupak

2

WWW.VIDI.HR

5/22/09 10:18:12 AM

I N T E R V J U

provjere kvalitete rada škole u svim segmentima ponavlja svake godine. U tom smislu studenti koji će studirati računarstvo na Visokoj školi mogu biti sigurni da će “FER i nadalje kontinuirano brinuti o stvaranju kvalitetnog kadra iz područja računarstva te održanju kvalitete ove Visoke škole” kako je to istaknuo prof.dr.sc. Mario Kovač zadužen za program računarstva na FER-u koji je vodio tim za evaluaciju nastavnog programa.

Koje studijske programe imate u ponudi?

B: Visoka škola provodi Stručni studij za primijenjeno računarstvo s dva smjera: Programsko inženjerstvo i Sistemsko inženjerstvo. Smjer Programsko inženjerstvo daje izobrazbu u programiranju (C++, C#, JAVA...), izradi i održavanju složenih aplikacija i informacijskih sustava dok smjer Sistemsko inženjerstvo osigurava izobrazbu u projektiranju i održavanju računalnih sustava i mreža.

Studenti stječu naziv: stručni prvostupnik, inženjer primijenjenog računarstva i 180 ECTS bodova te su spremni odmah izići na tržište rada ili pak nastaviti specijalistički studij.

3

Zaposlen sam u IT industriji već deset godina, imam poprilično znanje i iskustvo ali nikada nisam završio fakultet. Što mi nudite?

B: Prema podacima HGK iz 2008 godine čak 50% zaposlenih u ICT industriji u RH ima srednju stručnu spremu. Do toga je dovela “nestašica” IT kadra pa je zapošljavanje sa srednjom stručnom spremom na poslovima u IT-u davalo bolje rezultate nego kod drugih struka. Ipak, treba znati da je kod drugih struka stanje bitno drugačije i da je zapošljavanje nakon završene srednje škole moguće samo na onim radnim mjestima koja su značajno slabije plaćena i gdje su uvjeti rada, ali i mogućnosti napredovanja lošije. Takav trend u uvjetima smanjene konjunkture se vrlo brzo prenosi i na poslove u IT-u što će donijeti i promjenu u strukturi zaposlenog kadra u smjeru povećanja udjela visokoobrazovanih stručnjaka.

Upravo iz navedenih razloga na visokoj školi danas studira nešto više izvanrednih nego redovnih studenata, koji pohađaju nastavu dva radna dana u tjednu (od 17 – 22 sata) i subotom. Prilikom upisa takvim se studentima često mogu priznati kompatibilni kolegiji položeni na drugim studijima ali u određenoj mjeri i certifikati koje posjeduju što smanjuje njihove obveze i cijenu studija.

4

Idealno za gospodarstvo prof.dr.sc. Uroš Peruško, profesor na Visokoj školi za primijenjeno računarstvo: “Cijeli nastavni plan i program Visoke škole za primijenjeno računarstvo zasnovan je u skladu sa suvremenim znanstvenim i stručnim spoznajama i smatram da odgovara predviđenom profilu stručnjaka za primijenjeno računarstvo. Sadržaj programa usmjeren je osposobljavanju za učinkovitu i kreativnu primjenu suvremenih programskih alata u rješavanju svakodnevnih problema u primjeni računala u svim djelatnostima, posebice u gospodarstvu.”

Najboljim studentima koji se danas upisuju, ali i onima već upisanima dostupne su stipendije uz koje mogu studirati i potpuno besplatno

Kakvo obrazovanje stječu studenti unutar vašeg studija?

B: Premalo je prostora za detaljniji opis.

Ipak, već sada prilikom upisa druge generacije studenata dolaze nam brojni prelaznici sa drugih IT studija koji kao glavni razlog prelaska navode jedinstvenost našeg programa i želju da studiraju ono što ih zanima i što tržištu danas treba. Studiranje je veliko ulaganje ne samo novca nego i vremena, a danas je sve manje studenata koji su spremni nekoliko godina života uložiti u studij koji ih ne zanima.

Predavački kadar koji broji više od 60 stručnjaka čine nastavnici i asistenti sa izgrađenom akademskom karijerom, ali i velik broj etabliranih hrvatskih stručnjaka iz područja informatike i računarstva.

5

Unutar škole imate ustrojeno gospodarsko vijeće. Kakvo je to tijelo i čemu služi?

B: Usklađenog nastavnog plana sa potrebama tržišta rada osigurana je u fazi pripreme pokretanja studija. Kako bi se i za vrijeme rada škole osigurala stalna i kvalitetna veza škole i tržišta rada te stano usklađenje studija sa potrebama gospodarstva kao i gostovanje relevantnih stranih i domaćih stručnjaka osnovali

6

WWW.VIDILAB.COM

14-15 VIDI.edu Racunarstvo Algebra.indd 15

smo unutar škole gospodarsko vijeće. Njega danas čine eminentni stručnjaci kao što su: prof.dr.sc. Slavko Krajcar – Nacionalno vijeće za konkurentnost, prof.dr.sc. Mario Kovač – FER, dr.sc. Zoran Šimunić, CIO PBZ, Krešo Perica, GM IBM Hrvatska, Hrvoje Sagrak, predsjednik HUP ICT,... koji osiguravaju strateško pozicioniranje škole u odnosu na razvoj tehnologije i potrebe gospodarstva.

Koliko košta obrazovanje kod vas?

Postoji li neki oblik stipendija i pokrivate li najboljim studentima, po uzoru na vrhunska svjetska sveučiliša (Stanford, Harvard, MIT...), troškove studija?

B: Cijena ovisi o načinu plaćanja a trenutno je studij moguće upisati za nešto manje od 29.000,00 kn po godini. U toj cijeni je osim nastave, vježbi, konzultacija i projekata još i niz međunarodnih certifikata (Cisco, Microsoft, Novell, SUN, ITIL,…) te literatura. Najboljim studentima koji se danas upisuju ali i onima već upisanim dostupne su stipendije uz koje je moguće studirati i potpuno besplatno. Ove š školske godine planiramo d dodijeliti do 11 stipendija o čega najmanje jednu za od p potpuno besplatni studij. Š Škola ima osigurane i stud dentske kredite uz poček otplate do 4 godine što omogućuje povrat kredita po završetku studija i zapošljavanju.

7

Po čemu ste posebni, što vas izdvaja od konkurencije?

B: Prihvaćajući certifikaciju i najnoviju tehnologiju kao smjernice rada, Visoka škola je svjesno preuzela obvezu stalne nadogradnje i usklađenja svojih kolegija i programa sa zahtjevima industrije. Ipak, ne radi se ovdje o utrci sa tehnologijom. Radi se o prepoznavanju i predviđanju svjetskih tehnoloških i poslovnih trendova koji su oblikovali nastavni program a činiti će to i u budućnosti. Ovakav model stručnog visokoškolskog obrazovanja koji povezuje jedinstveni plan nastave, profesore iz akademske zajednice i stručnjake iz prakse te međunarodne industrijske certifikate izgrađuje vrhunsku stručnu obrazovnu ustanovu kakva ne postoj u hrvatskom obrazovnom prostoru osiguravajući time konkurentsku prednost inženjerima koje školujemo.

8

INFO O USTANOVI Visoka škola za primijenjeno računarstvo Maksimirska 58a, 10 000 Zagreb Tel: +385 1 2222 182, e-mail: info@racunarstvo.hr web: www.racunarstvo.hr

VIDI.edu / 2009

15

5/22/09 10:15:11 AM

6 pitanja za visoke i učilišta

IT škole

piše: Antica Bračanov

Na idućim stranicama okupili smo istaknuta učilišta i visoke škole kako bismo im postavili ključna pitanja o njihovim programima i time svima željnima nadogradnje svojeg informatičkog znanja dali uvid u trenutnu ponudu obrazovnih ustanova koje im to mogu omogućiti eć smo u uvodnim riječima ovog priloga spomenuli važnost poznavanja nekih programa koji se najčešće koriste u poslovnim okruženjima bilo kojeg tipa. Od liječnika do vozača autobusa - vješto baratanje nekim osnovnim programima ne samo da olakšava svakodnevni posao, već može donijeti i znatan napredak. No, ako smo već više puta naveli kako je informatička edukacija važna stavka poslovnog napretka, onda je red da konačno predstavimo i one koji takvo što mogu omogućiti. Na idućim stranicama predstavljamo poznate i priznate visoke škole i učilišta čiji je glavni zadatak svoje polaznike iz prosječnih poznavatelja neke IT grane pretvoriti u napredne korisnike i stručnjake svog područja. To smo odlučili

V

16

VIDI.edu / 2009

16 VIDI.edu 6 pitanja otvor.indd 16

učiniti na taj način da ih zatražimo odgovore na 6 ključnih pitanja koje bi im postavio svaki neodlučni maturant željan najbolje i najisplativije IT edukacije koja mu može osigurati siguran i dobro plaćen posao.

Obrazovne ustanove koje smo okupili na ovim stranicama već niz godina omogućuju stjecanje znanja uz pomoć stručnjaka u ulogama predavača. Na trenutak samo se stavili u poziciju potencijalnog polaznika i sugovornike upitali sve ono što bi nekog budućeg polaznika edukacijske ustanove moglo zanimati prije odabira iste.

Kao prvo, pitali smo kakve programe nude u svojoj ponudi, kome su oni namijenjeni, kakva znanja stječu polaznici po završetku pojedinog edukacijskog programa, te koji programi su najpopularniji među pola-

znicima. Također nas je zanimalo da li na njihovim školama i učilištima predaju istaknuti stručnjaci, zbog čega će pri odabiru neka škola ili učilište možda prevagnuti pred konkurencijom. Odlučili smo ih pitati i ono što se zasigurno pita većina zainteresiranih za ovakav vid obrazovanja, o visini primanja koju jednog dana mogu očekivati nakon predočenja svog certifikata ili uvjerenja o informatičkoj osposobljenosti. Kako si velik broj zainteresiranih polaznika ovakvih škola i učilišta često ne može priušiti pohađanje nekih od njih, pitali smo ih i za raspon u kojem se cijene studija najčešće kreću, kao i o mogućnostima stipendiranja i kreditiranja. Stoga mislimo kako će svi budući IT studenti na idućim stranicama naći upravo ono što su tražili.

WWW.VIDI.HR

5/22/09 2:14:07 PM

V I S O K E

Š K O L E

Polazna točka budućih direktora Studente koji se odluče na Visoku školu za informacijske tehnologije u ulozi predavača dočekuje četvero doktora znanosti, te šestero magistara Na Visokoj školi za informacijske tehnologije se (za sada) izvodi nastava trogodišnjeg stručnog studija informacijskih tehnologija koji studentima daje praktična znanja kako bi se efikasno uklopili u radne sredine.

Stručni studij se organizira za redovne i izvanredne studente u dva režima studiranja. Redovni studenti studiraju tri godine s punim godišnjim opterećenjem od 60 ECTS. Izvanredni studenti studiraju četiri i pol godine, od čega tri godine s opterećenjem 40 ECTS, četvrtu godinu s opterećenjem 50 ECTS, a nakon toga izvode stručnu praksu i pišu završni rad s opterećenjem 8 ECTS. Na taj način smanjeno godišnje opterećenje omogućuje izvanrednim studentima uspješno studiranje uz rad.

Studenti mogu birati jedno od četiri usmjerenja: • Izrada korisničke programske podrške; obuhvaća poslove generiranja i testiranja dijelova programa uporabom programskih prevoditelja i generatora aplikacija, • Integracija i održavanje računalnih sustava i mreža; obuhvaća poslove u fazama instaliranja, uporabe i proširivanja računalne opreme i sistemske programske podrške, te projektiranje računalne mreže po principima strukturnog kabliranja i radnih grupa, izvođenja i ispitivanja mreže, priključivanja mreže na Internet, te priključivanja pojedinih računala na mrežu, • Izrada baza podataka i izrada web stranica; obuhvaća poslove projektiranja, generiranja i testiranja dijelova baze podataka i sustava pristupa podacima uporabom programa baze podataka i web skriptnih jezika s obradom kod

mr.sci. Milorad Nikitović, dipl.ing.,

odgovara:

viši predavač, prodekan za nastavu, VSITE

Od brojnih elemenata koje nudi VSITE možemo izdvojiti i to što svaki student dobiva vlastito prijenosno računalo

korisnika ili poslužitelja, • Projektiranje i korištenje informacijskih sustava koje obuhvaća poslove razvojnog ciklusa informacijskih sustava uporabom tehnika modeliranja sustava i CASE alata.

Do sada su upisane tri generacije studenata, što znači da ove godine školovanje završavaju prvi prvostupnici. Upisano je 330 studenata. Škola priprema i Specijalistički studij sa 6 usmjerenja. Početak nastave se planira u akademskoj godini 2010./2011.

Teško je biti realan kada dođe do usporedbe s konkurencijom i jednostavno istaknuti sebe kao najbolji izbor kada je u pitanju edukacija, pa umjesto toga u VSITE-u radije ističu neke elemente koje smatraju važnima kada je riječ o njihovoj školi kao potencijalnom izboru. Kao prvo, prostor i kojem borave studenti i prate nastavu je na nešto više od 1100 m2. Drugo, svaki od studenata za što bolje praćenje nastave, a u okviru cijene školovanja, dobiva prijenosno računalo. Treće, omjer obaveznih i izbornih predmeta

je 52:48% u korist izbornih predmeta. Četvrto, prosjek godina nastavnika ove škole je oko 40 godina, što sasvim sigurno dovoljno govori za sebe. Peto, 70 nastavnika izvodi nastavu sa 330 studenta. Nadalje, osnovna literatura za svaki od predmeta je napisana u krugu nastavnika koji predmet i izvode, što, smatraju, također, dosta govori kao podatak. U okviru VSITE-a su upravo izašla prva dva udžbenika (koji se koriste i na drugim visokim školama u Hrvatskoj), a na recenzije čeka još nekoliko njih. Škola nema nekih velikih zvučnih imena sa hrvatskih sveučilišta, sukladno uredbi senata u toj domeni. Svoje nastavnike „odgajali“ su sami, obzirom da tradiciju vuku jednim dijelom sa Stručnih studija Računarstva, Sveučilišta u Splitu, a odjela u Zagrebu. Ono čime s ponose su svi nastavnici, među kojima je i četvero doktora znanosti te 6 magistara znanosti, zatim činjenica što je nekoliko najboljih studenata spomenutog studija danas u redovima asistenata, te nastavnici koji su već dugi niz godina direktori najpoznatijih hrvatskih IT tvrtki. Školarina za ovaj studij se plaća u punom ekonomskom iznosu prema broju upisanih ECTS. Cijena 1 ECTS za akademsku godinu 2009./2010. iznosi 345 kuna. Riječ je o školarini ako se ista uplaćuje u jednokratnom iznosu.

Ako se isti isnos pomnoži sa 180 ECTS bodova dolazi se do godišnjeg iznosa školarine od 20 700 Kuna ili 3000 EUR-a. Ako je plaćanje upisnina plus 10 mjesečnih obroka, cijena 1 ECTS-a je 380 kuna. U razgovorima s nekoliko banaka postignuti su uvjeti koji studentima omogućuju još povoljnije uvjete plaćanja.

Izvanredni studenti obzirom na manje opterećenje po godini od 40 ECTS-a plaćaju akademsku godinu u iznosu od 13 800 kn, kada je riječ o jednokratnoj uplati.

Od akademske godine 2010./2011. najbolji student iz prethodne akademske godine (u ovom slučaju 2009./2010.) ima pravo na besplatni studij te akademske godine. Kriteriji se upravo razrađuju i biti će objavljeni prije početka sljedeće akademske godine.

INFO O USTANOVI VSITE - Visoka škola za informacijske tehnologije Klaićeva 7, Zagreb Tel: +385 (0)1 3764 007, Fax: +385 (0)1 3764 264 web: www. vsite.hr, e-mail: referada@vsite.hr

VIDI.edu / 2009

17 - Vsite.indd (GOTOVO).indd 17

17

5/22/09 10:19:22 AM

Brand name školovanje Kada govorimo o školama čiji certifikat nešto vrijedi i izvan državnih granica, svakako treba spomenuti Ivoru, čiji polaznici pristupaju Cambridgeovoj validaciji Obrazovni programi koje Ivora nudi u svom centru dijele se na managerske i IT smjerove.

Cjelokupnu ponudu Ivorinih smjerova možete vidjeti na internetskim stranicama škole. Cilj ove škole je da njihova predavanja i predavači zadovolje očekivanja i najzahtjevnijih polaznika, a ističu kako su posebno ponosni na svoje grupe web i grafičkih dizajnera, servisera računala i knjigovodstvenih operatora kroz koje su upisali i uspješno školovali preko 14 generacija, te na managerske smjerove koji su pozitivno utjecali na polaznike škole koji su stečenim znanjima i sposobnostim uspjeli napredovati na poslovnom i životnom planu.

Ivora je jedini Cambridge centar za obrazovanje odraslih u regiji u kontekstu edukacije za IT i management. Cambridge International Center je dio University of Cambridge, te kvalitetu kadrova, edukacije i programa Ivore stoga

odgovara:

Mate Bjeliš,

dipl.inf. regionalni manager, Ivora

Managerska učionica - Osijek osobnog znanja globalnih razmjera.

Prema povratnim informacijama završene edukacije mnogi polaznici sami pokreću svoje tvrtke ili obrte, te se na tržištu pojavljuju kao nova snaga.

Na školovanje se obično odlučuju ljudi koji su ili nezaposleni ili već rade u poduzećima

sličnih profila. Takvi ljudi sigurno napreduju u svojim poduzećima ili pronalaze bolje poslove, pogotovo oni koji se odlučuju za managerske smjerove.

Ivorine predavačke redove čini 80-ak predavača, a među njima se nalaze poznati profesori s fakulteta, vlasnici i manageri tvrtki, autori mnogih stručnih literatura, te dobitnici svjetskih nagrada za dizajn i programiranje.

Svi predavači dolaze iz prakse i svoje znanje svakodnevno primjenjuju i razvijaju. Upravo iskustvo predavača doprinose kvaliteti u izradi materijala i održavanju predavanja.

Na managerskim smjerovima često se sreću ljudi koji godinama rade u praksi i žele svoje znanje unaprijediti i razviti te dobiti diplomu koja dokazuje njihovu kvalitetu.

Cijene obrazovnih smjerova variraju u odnosu na broj sati te upisani smjer. Ivorini centri nalaze se u Varaždinu, Osijeku, Rijeci, Bjelovaru, Karlovcu, Slavonskom Brodu, Zadru i Zagrebu, sve cijene možete pogledati na webstranicama Ivore (www.ivora.hr), a dodatne upite i rezervacije moguće je postaviti preko web kontakt obrasca.

INFO O USTANOVI IVORA - management i informatika Trg kralja Tomislava 4, Varaždin Tel: +385 042 301 601, Fax: +385 042 301 602 www.ivora.hr

u Ivori predaje 80-ak predavača, a među njima se nalaze i poznati stručnjaci iz prakse, vlasnici i manageri tvrtki, te autori brojnih stručnih literatura Referada Ivore - Zagreb ne treba posebno naglašavati ili reklamirati.

Projektom CARDS 2003 Ivora je razvila i unaprijedila program za vođenje složenih obrazovnih procesa koji koriste veliki obrazovni centri. Projektom CARDS 2004 unaprijeđena je kvaliteta managerskih kadrova u ratom pogođenim područjima u domeni managementa. Osim navedenog razvijen je i e-learning sustav (eduhelp.eu) za pripremu polaganja prijemnih ispita.

Sve programe verificiralo je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, te se upisuju u radnu knjižicu. Polaznici ostvaruju pravo pristupa Cambridge validaciji, što povećava vrijednost 18

VIDI.edu / 2009

18 - VIDI.edu Ivora (1).indd (GOTOVO).indd 18

Informatička učionica - Zadar

WWW.VIDI.HR

5/22/09 10:23:00 AM

V I S O K E

Appleov model učenja

“ONE STUDENT. ONE MACBOOK”

Glavni stručni profili koje “proizvodi” Agorin tim su menadžeri, dizajneri i kreativni direktori kao specijalisti tržišnih komunikacija. Unutar tih profila brojne su specijalizacije odgovara:

Visoka škola tržišnih komunikacija Agora osnovana je prije pet godina - u prosincu 2003. godine u Zagrebu. Već 2004. godine potpisan je licenčni ugovor o organizaciji stručnog studija Menadžmenta tržišnih komunikacija s vrlo priznatom bečkom Werbe Akadmie koji je akreditiran od IAA-International Advertising Association USA. Tri godine kasnije započela je realizaciju drugog studijskog smjera - stručnog studija Oblikovanje tržišnih komunikacija.

Oba studijska smjera imaju trajnu dopusnicu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa RH. U postupku je akreditacija diplomskog specijalističkog stručnog studija Kreativnog upravljanja tržišnim komunikacijama čija će realizacija započeti u 2009/10. akademskoj godini.

Treba spomenuti kako su Agorini studijski programi okrenuti ponajprije branši tržišnih komunikacija, a koja je u Hrvatskoj na početku 21. stoljeća doživjela ekspanziju: više od 1.100 poslovnih subjekata čija je temeljna djelatnost u branši tržišnih komunikacija s oko 11.000 zaposlenih te veliki broj zaposlenih u raznim odjelima, službama i sl. čija je glavna zadaća tržišne komunikacije, u više od 27.000 gospodarskih subjekata - sveukupno više od 70.000 zaposlenih.

Menadžeri i dizajneri tržišnih komunikacija glavni su stručni profili koje “proizvodi” Agorin tim na dodiplomskoj razini te kreativni direktori kao specijalisti tržišnih komunikacija na diplomskoj razini. Unutar tih glavnih stručnh profila su brojne specijalizacije - od voditelja klijenata, voditelja kampanja, art direktora, producenata, medija planera, koncepcionista, PR-asistenata, eventmenadžera, voditelja brendova i sl. Na Agori sada redovito studira

Prof. dr. sc. Sava Bogdanović,

odnosno, više od 90% upisanih studenata redovito upiše šesti semestar, ili - svi svršeni Agorini studenti rade, praktički bez prijave na burzu rada. I imaju vrlo dobra primanja. Što se financijske strane tiče, godišnja školarina za dodiplomske studije kreće se od 32.400,00 kuna za studij mendžmenta, do 34.000,00 kuna za studij dizajna. U dosadašnjem periodu Agora je osigurala po jednu stipendiju godišnje uz nastojanje da se broj stipendija poveća u narednim godinama.

dekan VŠTK AGORA

blizu 150 studenata, a nakon upisa prve diplomske generacije blizu 180 studenata.

Agorin nastavnički tim je sastavljen od stalno zaposlenih nastavnika i stručnih suradnika, od nastavnika pod ugovorom, godišnjim ili višegodišnjim, te od gostujućih nastavnika iz Austrije temeljem ugovora o licenci, odnosno gostujućih nastavnika iz Njemačke, Engleske, Irske ili USA. Angažiranjem većeg broja stručnjaka iz agencijske ili gospodarske prakse Agora

Agora je krajem 2008. godine postala punopravni član EFCE (The European Foundation Commercial Communications Education) sa sjedištem u Bruxellessu je postigla punu opredijeljenost angažiranih stručnjaka preuzetim nastavnim obvezama i radu sa studentima. To se ponajbolje potvrđuje finalnim ishodom na kojega su u Agori iznimno ponosni: više od 80% upisanih studenata završi studij u rekordnom roku - za tri godine,

Na kraju, treba naglasiti razvojnu orijentaciju Agore kako prema novim obrazovnim tehnologijama - prvi u Hrvatskoj rade po Appleovom modelu učenja “One Student - One MacBook” - tako isto prema strukovnim/branšnim integracijama, kako u Hrvatskoj s trideset i više potpisanih ugovora o nastavnim radilištima, tako i u Europskim okvirima. Agora je krajem 2008. godine postala punopravni član EFCCE (The European Foundation Commercial Communications Education), u izuzetnom akademskom društvu poznatih fakulteta i visokih škola iz Austrije, Belgije, Njemačke, Engleske, Francuske, Češke, Slovenije, Španjolske, Nizozemske, Italije, Rusije i Rumunjske.

Ostvariti izvrsnost u svom djelovanju u branši tržišnih komunikacija, ostvariti prekograničnu suradnju i pokretljivost studenata i nastavnika u europskom obrazovnom prostoru te ostvariti partnerstvo s gospodarskim subjektima u realizaciji projekata u tržišnim komnikacijama postaje dohvatljivo područje u Agorinim godinama koje dolaze.

INFO O USTANOVI Visoka škola tržišnih komunikacija AGORA Trnjanska cesta 114, 10 000 Zagreb Tel: +385 (0)1 2225 700, Fax: +385 (0)1 6157 615 e-mail: tajnistvo@vsa.hr, www.vsa.hr

WWW.VIDILAB.COM

19 (A) - VIDI.edu Agora(1).indd (GOTOVO).indd 19

Š K O L E

VIDI.edu / 2009

19

5/22/09 10:23:52 AM

ECDL kao standard ICT pismenosti Pokazalo se da primjena ECDL standarda u poslovanju pojedinaca i kompanija “donosi novac” boljim korištenjem radnog vremena Današnje trgovačko društvo Elit-trade d.o.o. je registrirano 2001. godine kako bi se korisnicima ponudila kvalitetna ICT edukacija. U tvrtki su uvidjeli kako će taj cilj biti postignut provođenjem obrazovnog programa robne marke ECDL fondacije iz Dublina (www.ecdl.com).

Društvo je za par godina prešlo put od ispitnog centra do ECDL Akademije, te nudi programe od prve stepenice e-Citizen, osnovnog ECDL-a, naprednog ECDL-a do WebStartera. U nastavi koriste vlastite skripte i sustave elektronskog učenja, a prvi su na hrvatskom napravili e-learning za osnovni ECDL (ECDL4 Box), te najnoviji CD-ROM e-Građanin po programu e-Citizen koji se već masovno koristi. Svi nastavni materijali Elit-tradea nose HIZ-ovu oznaku ‘ECDL Approved Courseware’.

Tvrtka se bavi isključivo ECDL-om, zbog čega podržava ECDL kao glavni standard za osnovnu ICT pismenost. Za pravo takvom stavu daje im i hrvatska “Strategija za 21. stoljeće”, gdje je ECDL preporučen kao mjera znanja na području primjene ICT-a u javnom i privatnom sektoru. Elit-trade educira polaznike svih dobnih skupina, osobe s invaliditetom, te surađuje s mnogim udrugama. U nastavi koristi softver NetSupportSchool kojim se optimizira sam proces. Što se tiče razlike u primanjima nekoga prije i poslije stjecanja ECDL certifikata, kod nekih je ona i znatno veća s dobivanjem te diplome Elit-trade je u Zagrebu samo u nekoliko godina

S otvaranja prvog Hrvatskog ECDL test centra Elit-trade d.o.o.: Prvi hrvatski indeks uručen je izaslaniku predsjednika Stjepana Mesića, gospodinu Esadu Prohiću (desno)

20

VIDI.edu / 2009

20 (A) - VIDI.edu Elit-Trade-(1).indd (GOTOVO).indd 20

piše:

Tomislav Robotić,

ECDL Expert, osnovni i napredni ispitivač, Elit-trade

Nagrađen: Jasenko Vijačkić (lijevo), A Brighter Future Award

Ispred ulaza u Elit-trade d.o.o. ECDL akademiju: Tomislav Robotić ispred ulaza u ECDL centar u Zagrebu

educirao preko 2000 nezaposlenih osoba od kojih se polovica zaposlila u prvih 6 mjeseci po završetku obrazovanja i stjecanja certifikata. No, hoće li liječnik biti bolji liječnik ako ima ECDL, naravno da je odgovor – ne. Bit će onaj od prije, ali s više vremena za pacijente, jer će efikasnije koristiti radno vrijeme vještijim korištenjem ICT-a. To je i potaknulo nadležne da od školske godine 2008/2009. liječnici koji apliciraju za specijalizaciju trebaju, između ostalog, aplikaciji priložiti ECDL diplomu kao dokaz o vladanju ICT-om.

Na simboličnom činu otvaranja Elit-tradeovog test centra 2002., prvi hrvatski ECDL indeks za gospodina predsjednika Stjepana Mesića uručen je njegovu izaslaniku gospodinu profesoru Esadu Prohiću direktno od tadašnjeg predsjednika ECDL fondacije gospodina Svena Bentzena. U spomenutom test centru ispitano je prvih stotinjak ovlaštenih ispitivača, današnjih kolega u drugim

U Zagrebu je Elit-trade u nekoliko godina educirao preko 2000 nezaposlenih osoba, od kojih se polovica zaposlila u prvih šest mjeseci po završetku obrazovanja i stjecanja certifikata ECDL test centrima u Hrvatskoj.

S obzirom na povijest tvrtke, popis studenata bio bi dugačak, zbog čega je teško izdvojiti samo neka imena. No, životne priče nekih od njih potvrda su opravdanosti primjene ECDL standarda u društvu. Jedna od tih je i priča gospodina Jasenka Vijačkića. Postao je ovlašteni ispitivač Elit-tradea po stjecanju diplome u projektu ‘ECDL-om do posla’., što mu je 2007. donijelo i nagradu ‘ECDL/ICDL - A BRIGHTER FUTURE AWARD’.

ECDL akademija Elit-trade fleksibilno pomaže kandidatima kako bi postigli standard znanja i položili propisane ispite.

Kada se govori o cijenama, najjeftinije obrazovanje Elit-tradea je uz pomoć ‘elektronskog učitelja’; CD-ROM e-Građanin košta samo 49,00 kn pakiran s kuponima popusta za indeks i ispit. Naravno, oni koje se više oslanjaju na predavanja izdvojit će i veće svote. Polaznicima se odobravaju obročna plaćanja American Express i Master Card karticama.

INFO O USTANOVI Elit-trade d.o.o.

Kneza Ljudevita Posavskog 3, Zagreb Tel: +385 (01) 5555 300, Fax: +385 (01) 4615 667 www.elit-trade.hr email: info@elit-trade.hr

WWW.VIDI.HR

5/22/09 10:24:54 AM

V I S O K E

Š K O L E

Iskustvo ovjenčano priznanjima Osim što omogućuje stjecanje međunarodno priznate diplome, KING ICT je i sam međunarodno priznat od svjetskih ECDL fondacija i partnera U suvremeno opremljenim učionicama, KING ICT provodi edukaciju i certifikaciju prema programu ECDL (European Computer Driving Licence), kojim se stječe međunarodno priznata ECDL diploma.

Prema zahtjevima korisnika organizira se i edukacija iz područja primjene poslovnih aplikacija, kao što su MS Project, MS Visio i AutoCAD. Informatičkim profesionalcima škola nudi obrazovanje prema programu MOC (Microsoft Official Curriculum) te provedbu drugih specijalističkih, informatičkih tečajeva.

Posebno područje je područje tzv. softskills programa. U njemu se izdvajaju treninzi iz komunikacijskih i poslovnih vještina te motivacijski treninzi.

U suradnji s M SAN Informatičkim učilištem svim polaznicima koji odslušaju 120 sati nastave i polože potrebne ispite izdaje se uvje-

renje o usavršavanju za program Specijalist za poslovnu informatiku – ECDL. U KING ICT-u su svakako su ponosni na realizaciju u području ECDL edukacije i certifikacije prema osnovnom i prema naprednom ECDL planu i programu. Tako je u periodu od 2005. do danas educirano više od 30.000 polaznika, koji su polagali više od 100.000 ECDL ispita, čime su ispunili uvjete za izdavanje više od 23.500 ECDL diploma.

Rad KING ICT-a je prepoznat i od strane ECDL fondacije i od strane Hrvatskog informatičkog zbora te je već 2005. nagrađen kao tvrtka

odgovara: Renato Barišić voditelj Odjela organizacije edukacije i edukacijskih resursa, KING ICT

Da je rad KING ICT-a prepoznat i od strane ECDL fondacije i Hrvatskog informatičkog zbora svjedoči i Kristalni globus za doprinos razvitku informatičke pismenosti i uvođenje ECDL-a u Hrvatsku Kristalnim globusom za doprinos razvitku informatičke pismenosti i uvođenje ECDL-a u Hrvatsku. Obzirom na postignute rezultate u provedbi i promociji ECDL-a, u listopadu 2008. ECDL fondacija iz Dublina prepoznaje tvrtku i nagrađuje ju kao najbolji ECDL testni centar u Hrvatskoj, a u prosincu 2008. tvrtka je nagrađena i osobnim Kristalnim globusom za doprinos uvođenju i primjeni ECDL-a u Hrvatskoj.

Kako kvalitetnom suradnjom s partnerskim tvrtkama pokriva područje čitave države, edukacija i certifikacija polaznika KING ICT-a je omogućena u vlastitih 20 učionica u Zagrebu, u središtima svih županija te u drugim gradovima prema potrebi i prema zahtjevu korisnika.

Prateći najnovije trendove u metodologiji poučavanja, KING ICT-ov tim stručnjaka razvio je ECDLBOX. Radi se o obrazovnom paketu u kojem se nalazi sve što je potrebno za uspješno svladavanje ECDL programa i stjecanje ECDL diplome. U paketu se nalazi priručnik, CD s interaktivnim e-learning sadržajima, kuponi za ECDL indeks i ECDL ispite. Priručnik i CD su

odobreni od Hrvatskog informatičkog zbora, čime je potvrđeno da su materijali potpuno u skladu s ECDL planom i programom.

KING ICT je razvio vlastiti sustav za upravljanje učenjem, LMS Mentor® (eng. Learning Management System). Mentor® je aplikacija koja omogućuje izradu i distribuciju digitalnih obrazovnih sadržaja te organizaciju i provedbu poučavanja i učenja putem mreže. Jezgra Mentor®-a je testirana i certificirana sukladno sa SCORM 1.2 i SCORM 2004 standardom (engl. Shareable Content Object Reference Model).

KING ICT prema zahtjevima korisnika razvija i izrađuje digitalne obrazovne sadržaje za učenje uz računalo i on-line učenje. Digitalni obrazovni sadržaji omogućuju multimedijski prikaz gradiva, animirane primjere, audio-vizualne simulacije, te interaktivne elemente kojima se postiže viši stupanj razumijevanja gradiva i time bolje i dugotrajnije pamćenje stečenog znanja. Višegodišnje iskustvo usmjereno je na područje izrade obrazovnih e-learning sadržaja i sadržaja za potrebe poslovnih banaka i financijskih institucija.

INFO O USTANOVI KING ICT d.o.o.

Buzinski prilaz 10, 10010 Zagreb Tel: +385 (0)1 3033 560, Fax: +385 (0)1 6690 868 web: www.king-ict.hr, e-mail: edukacija@king-ict.hr

VIDI.edu / 2009

21 VIDI.edu King ICT.indd (GOTOVO).indd 21

21

5/22/09 10:30:34 AM

Više od 16 000 razloga za FER Zadaća FER-a je da osposobi studente ne samo za neposredne zadatke na radnom mjestu, nego i da ih pripremi za permanentno obrazovanje u struci koja se tako dramatično mijenja Fakultet elektrotehnike i računarstva ima povijesne korijene u Tehničkom fakultetu zagrebačkog sveučilišta koji je osnovan davne 1919. godine. Kao samostalna institucija djeluje od 1956., pod dobro poznatim imenom ETFElektrotehnički fakultet. Godine 1994. dobiva današnje ime, što je odraz činjenice da su s ovog fakulteta godinama već dolazili ključni kadrovi ne samo elektrotehničke već i računarske i informatičke struke. Ovakav životni put ne bi bio moguć da nije prisutno stalno praćenje novih stručnih i znanstvenih saznanja i njihovo prenošenje studentima. Istovremeno se prate i potrebe gospodarstva, a nastava se prilagođava tako da na najbolji način zadovolji obje potrebe. Dokaz kontinuiranog razvitka i prilagođavanja potrebama društva, uz istovremeno zadržavanje visokih nastavnih i znanstvenih kriterija je dobivanje međunarodne akreditacije ASIIN 2006. godine, kao jedina visokoškolska institucija u RH. Svojim trajanjem i mjestom na ljestvici visokoškolskih ustanova, FER je sasvim sigurno ono što danas nazivamo „brand“.

Studij na FER-u nije lagan, no više od 300 nastavnika i asistenata pomoći će svakom studentu da usvoji potrebno znanje. Svjesni težine studija, sve je učinjeno da se organizacijom i opremljenošću studentima olakša rad i u najvećoj mjeri izbjegne nepotrebno gubljenje vremena na administraciju.

Ispitni termini definiraju se na početku nastavne godine i njihova se provedba strogo poštuje. Većinu funkcija, kao što su primjerice prijava ili uvid u rezultate ispita, moguće je obaviti iz vlastitog doma. Raspored sati, uključujući izborne kolegije, vježbe i seminare izrađuje se tako da niti jedan student nema preklapanja termina. Sav studij je organiziran na oko 40 000 četvornih metara predavaonica, laboratorija, knjižnice, restorana i dodatnih prostora pokrivenih bežičnom računalnom mrežom i u kojima dnevno boravi više od 5000 studenata.

Uz kvalitetnu nastavu, na FER-u je značajan i znanstveni rad koji se ogleda kroz rad na projek22

VIDI.edu / 2009

22 VIDI.edu FER.indd 22

prof.dr.sc.

Vedran Mornar,

odgovara:

dekan

Do sada je kroz FER prošlo više od tisuću profesora, a više od 16 000 studenata steklo titulu inženjera tima. U 2008. godini bilo je ukupno više od 150 znanstvenih projekata, podjednako domaćih i stranih, čemu valja pridodati značajnu suradnju s gospodarstvom. Uključivanjem u rad na projektima, otvara se mogućnost obavljanja dijela studija na stranim sveučilištima. Osim poslijediplomskih specijalističkih i

znanstvenih studija, od kojih je jedan i Diploma Study in Management, FER organizira tečajeve i radionice na kojima se detaljno prezentiraju najnovija znanja s područja elektrotehnike i računarstva. Organizacija tečajeva ovisi o prethodno iskazanom interesu polaznika, a u njima, uz nastavnike FER-a, često sudjeluju i gostujući predavači. FER redovito provodi poslijediplomski sveučilišni studij iz područja tehničkih znanosti, znanstvenog polja elektrotehnike i znanstvenog polja računarstva. Njegovim zavr-

šetkom kandidat dobiva titulu doktora znanosti iz odgovarajućeg znanstvenog polja. Studij traje 3 godine za studente koji istražuju u punom radnom vremenu, tj. za one koji su zaposleni u istraživačkoj instituciji. Za studente koji se znanstveno-istraživačkim radom ne bave u punom radnom vremenu, studij traje 6 godina.

Osim toga, FER provodi i poslijediplomske specijalističke studije koji traju 3 semestra.

Prilikom izrade i promjena nastavnog plana normalno je da se traže čvrste referentne točke u svijetu. Od europskih učilišta na FER-u vole „pogledati kako se to radi“ na ETH Zurich ili TU Munchen. Zadaća je Fakulteta da osposobi studente ne samo za neposredne zadatke na radnom mjestu, nego i da ih pripremi za permanentno obrazovanje u struci koja se tako dramatično mijenja. FER u tom pogledu uživa ugled u Hrvatskoj i u svijetu. Osim samo stručnog znanja, pridajemo važnost i primanju visokog stupnja opće kulture, jer će mnogi od njih raditi na multidisciplinarnim problemima, danas redovito i u međunarodnom okruženju.

Kroz FER je do sada prošlo više od tisuću pprofesora i teško je istaknuti nekoga, a da pritom netko ostane neopravdano pprešućen. U tom dugom nizu nastavn nika, s na FER-u ističu kako imaju i rektora i akademike, a profesora Josipa Lončara ipak, kao osnivača Fakulteta, m moraju spomenuti.

Do sada je sa diplomom ETF-a i FER-a u život otišlo više od 16 000 inženjera. Mnogi od njih su bili ili jesu na vodećim mjestima u tvrtkama i znanstvenim institucijama u Hrvatskoj i širom svijeta. O diplomi FER-a najbolje govore primanja studenata, gdje su početnička primanja u rangu prosječne hrvatske plaće. početnika u najgorem slučaju odgovaraju prosjeku plaća u RH, no najvećim dijelom primanja su iznad ili jako iznad prosjeka. Stipendije osiguravaju naši partneri iz gospodarstva, a trošak obrazovanja pokriva Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa.

INFO O USTANOVI Sveučilište u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i računarstva Unska 3, 10000 Zagreb Tel: +385 (0)1 6129 999, Fax: +385 (0)1 6170 007 web: www.fer.hr, e-mail: fer@fer.hr

WWW.VIDI.HR

5/22/09 12:12:13 PM

V I S O K E

Š K O L E

Vrhunsko obrazovanje u susjedstvu Među nekoliko odabranih domaćih edukacijskih ustanova uvrstili smo i jednu slovensku, koja je, obzirom da je jedina takva u ovom dijelu Europe, svakako vrijedna pažnje U SAE institutu osposobljavanjem ljudi za karijeru u audio inženjeringu i kreativnim medijima bave se već više od 30 godina, a, s 50 učilišta rasprostranjenih na pet kontinenata, nisu samo najiskusnije učilište svog područja, već i najveće.

Studenti koji u SAE učilištima stječu svoje kvalifikacije, stvorene po mjeri upravo za kreativnu industriju u kojoj toliko ljudi danas traži zaposlenje, ne samo što imaju pristup najnovijoj opremi za rad, već dobivaju i mogućnost rada s priznatim stručnjacima svog područja.

Razredne grupe su male, tako da stručnjaci u svakom trenutku mogu svu pažnju posvetiti svakom studentu ponaosob. U SAE vlada filozofija – što prije studenti steknu željena znanja, prije će biti spremni za ono što ih tamo osposobljavaju – sjajne karijere u stvarnom svijetu.

U ljubljanskom SAE centru studenti diplomu mogu steći na dva područja: Audio Recording (SAE je, zapravo, jedina škola u Sloveniji koja nudi takav studij) te Creative Media, gdje studenti uče sve aspekte novih elektroničkih medija poput filma, videa, zvuka, web dizajna i igara.

Diplome prvog navedenog studija mogu se steći u roku 21 ili 12 mjeseci, dok je drugi studij trajanja 15 mjeseci. Također, u ponudi postoji i tečaj Electronic Music Production, koji tijekom šest mjeseci upoznava i osposobljava zainteresirane studente za rad s elektronskim elementima glazbene produkcije.

Studiji na SAE Institutu nude i dobru teorijsku naobrazbu, no ono što je najbitnije jest to Student na radnoj stanici Advanced Midi

odgovara:

Rudiger Grieme SAE General Manager

Audio predavanje

SAE blisko surađuje s brojnim medijskim agencijama, koje, zahvaljujući toj suradnji, rado zapošljavaju SAE studente što se temelje uglavnom na praksi, što je najbolji način da se studente pripremi za buduće karijere nakon studija. Po završetku studija, studentima se pruža mogućnost da odu na brojna poznata sveučilišta, poput onih u Oxfordu, Amsterdamu ili Londonu, kako bi proširili svoje znanje i možda stekli neku višu akademsku titulu.

U SAE institutu su također ponosni i na svoje poslovne veze. Ističu kako blisko surađuju sa svojom industrijom kako bi bili sigurni da svoje studente obučavaju u skladu s posljednjim Studenti u Live Room-u se spremaju za snimanje

tehnološkim trendovima – što je najbolji način da se osigura podučavanje najvažnijih vještina.

Također organiziraju i predavanja za gostujuće predavače, koje vode profesionalci u svom zanimanju, a koji ne samo da studentima daju uvid u ono što je potrebno kako bi se iz predavaonice prešlo na radno mjesto, već im nude praktične savjete i naputke kako maksimizirati svoje izglede za uspjeh. Također, u SAE rade s mnogim medijskim agencijama, koje redovito rado zapošljavaju studente SAE učilišta. Razlog tome je to što je razina obrazovanja koju SAE nudi svojim studentima jednostavno najviša.

U SAE kažu kako je studiranje kod njih mnogo više od stjecanja visokog obrazovanja – tu su i brojne prednosti. Tako studenti imaju pristup SAE trgovinama, gdje edukacijske materijale i opremu potrebnu za rad mogu nabaviti po znatno nižim cijenama nego što bi to inače mogli, a popusti i do 50% omogućuju im da lako dođu do proizvoda brandova poput Applea, Abletona i Digidesigna.

Po završetku studija, studenti također mogu postati i dijelom SAE Alumni Association, globalne mreže kvalificiranih profesionalaca s web stranicom i vjernom zajednicom, što je idealna početna točka na putu ka poslovnim prilikama diljem svijeta.

SAE Institut u Ljubljani u posljednjih je pet godina educirao više od 300 studenata, a brojni među njima ostvarili su uspješne karijere u svom području. Kao prva škola ovakve vrste u ovom dijelu jugoistočne Europe, SAE je do danas iznjedrila i dvije generacija hrvatskih studenata, stručnu izobrazbu prošli su zaposlenici Hrvatske radiotelevizije, kandidati koji su tamo već radili. Cijene tečajeva iznose: Audio Engineering - 7.785 Eura, Creative Media 7.065 Eura, te EMP - 1.440 Eura.

Nikada prije nije bilo toliko poslovnih prilika na području kreativnih medija i sada je najbolje vrijeme za osposobljavanje za odličnu karijeru u jednoj od najuzbudljivijih industrija u svijetu.

Za više informacija kontaktirajte SAE Institute Ljubljana koji će vas u to uputiti.

INFO O USTANOVI SAE Institute Ljubljana Cesta dveh cesarjev 403, 1000 Ljubljana, Slovenia Tel: +386 1 256 12 99, Fax: +386 1 256 12 62 web: www.sae.si www.sae.edu

VIDI.edu / 2009

23 VIDI.edu SAE (1).indd (GOTOVO).indd 23

23

5/22/09 10:36:01 AM

E - L E A R N I N G

Prepisivanje s virtualne ploče Rijetki su danas poslovi, bilo amaterske ili profesionalne prirode, koji ne uključuju nekakav kontakt s tehnologijom. Za one koji nemaju vremena koje bi uložili u učenje novih računalnih vještina potrebnih za napredovanje u poslu, distance ili e-learning je odlično rješenje piše: Antica Bračanov

anas su rijetki oni čiji dan se ne sastoji od trčanja s jedne lokacije na drugu.

Počinjemo već od malih nogu, lomeći leđa pod torbom ispunjenom knjigama za jutarnji školski turnus, bilježnicama za popodnevni tečaj engleskog i sportskom opremom za večernji trening, a završavamo bildajući bicepse aktovkama i laptopima koje nosimo sa sastanka na sastanak. Sjedimo i donekle odmaramo jedino u vozilima, puzeći cestom od jedne obaveze ka drugoj.

U cijelom tom kaosu fast motiona, iz kojeg su proizašli danas svakodnevni termini i stvari poput brze prehrane, brze blagajne, brzog čitanja i novina od četiri strane (jer za nešto više nemamo vremena, čak ni uz brzo čitanje), ostaje nam malo vremena koje bismo mogli posvetiti hobijima, učenju novih stranih jezika i savladavanju novih vještina i znanja.

Zbog digitalizacije gotovo svakog aspekta života, ž potreba za poznahttp://www.vidilab.com/ vanjem v i barem osnovnim redirect/0065 baratanjem b nekim računalnim znanjem danas je nepobitna. Problem nemogućnosti fizičkog bivanja (što zbog manjka vremena, što zbog inih faktora) na nekom od brojnih računalnih tečajeva, škole

D

Online tečajevi: Algebra u svojoj ponudi ima velik broj tečajeva koje je moguće pratiti i polagati online putem

24

VIDI.edu / 2009

24 - VIDI.edu online learning (1).indd (GOTOVO).indd 24

i učilišta kod nas i u svijetu riješila su uvrštavanjem učenja na daljinu u svoju ponudu, što istovremeno olakšava korisnicima pristup znanju, a učilištima koja to nude povećava broj istih.

materijala za koje u tekstualnom obliku možda ne bi imali vremena. http://www.vidilab. com/redirect/0068 Osim ovakvog načina učenja, koje se uglavnom svodi na samostalno istraživanje i prikupljanje željenog materijala, tu je još i učenje prve navedene skupine. Od nekih poznatijih Vrste učenja Učenje na daljinu dijelimo na sinkrono, ponuđača takve vrste praćenja predavanja koje obuhvaća učenje putem telefona, video i možemo izdvojiti slavni MIT, koji je nekima web konferencija, te asinkrono, koje korisniod svojih predavanja omogućio pristup upracima omogućuje učenje putem e-maila, prije- vo putem YouTube kanala. Na internetskoj nosnih medija s video i audio sadržajima, te stranici spomenutog američkog sveučilišta tiskanim i printanim materijalima. mogu se lako pronaći informacije o pojeUpravo druga skupina sadrži danas najpo- dinim predmetima i predavanjima, vrijeme pularnije pristupe znanju. Spomenimo samo održavanja istih, te linkovi na kojima ih je servis YouTube, putem moguće pratiti. Također je čijih filmića je danas mogudostupna i arhiva održanih će naučiti služiti se gotovo predavanja, tako da je neko svim računalnim prograpredavanje moguće poglemima, a i ponekim hakerdati više puta ukoliko želite skim vještinama. Samo dobro utvrditi naučeno. utipkavanjem “Photoshop No, elektroničko učenje for beginners” u tražilicu Video tutorijali: Na YouTubeu se mogu naći ne mora nužno biti vezano spomenutog servisa otvara vodiči kroz većinu popularnih softvera za Internet. Za sve one koji, se niz detaljnih video vodiča http://www.vidilab.com/redirect/0066 što zbog loše konek- http://www.vidilab.com/redirect/0067 koji vam, korak po korak (ili, bolje rečeno, cije ili nemogućnoklik po klik), objašnjavaju kako od dosadne sti da u svakom trenutku budu priključeni na fotografije napraviti pop-art remek-djelo, Internet, te time ne mogu željene materijale primjerice, ili fotomontažu na kojoj će vam pretraživati surfanjem, tu je i opcija kupnje pozavidjeti i profesionalci. Osim ovakvih potrebnog softvera ili literature u nekoj vizualnih tutoriala, vrlo je jednostavno doći i do inačica u pismenoj formi, a koje su takoknjižari, a od kojih je većina danas bogato đer najčešće napisane od strane korisnika. opremljena informatičkim priručnicima, što U spomenutu drugu skupinu, ili asinkrou digitalnom, što u papirnatom obliku. no učenje, spadaju i sve popularniji audioDanas, kada je svaka dodatna računalna bookovi. Programi koji služe prebacivanju vještina veliki plus u životopisu, a kada zbog ubrzanog dnevnog ritma nismo u mogućnotekstualnih dokumenata u auditivne danas su brojni i lako dostupni, što sti s odvajati vrijeme za potrebnu http://www.vidilab.com/redirect/0062 onima koji su često u pokretu edukaciju, e elektronsko učenje http://www.vidilab.com/redirect/0063 http://www.vidilab.com/redirect/0064 omogućuje lakše usvajanje nameće n se kao idealno rješenje.

WWW.VIDI.HR

5/22/09 12:45:52 PM

C E RT I F I K AT I

Ulaganje u obrazovanje Sa svih strana zatrpani smo raznim tečajevima i seminarima nakon kojih se dobivaju razni certifikati. Čemu nam ti certifikati služe i kakve beneficije donose? piše: Mladen Vojnović

ertifikati poznatih svjetskih proizvođača hardvera i softvera su danas skoro nezaobilazni. Možemo ih naći u skoro svakom IT učilištu, a neki od njih su i nužni prilikom prijave za neki posao. No ono što potencijalnim polaznicima tečajeva za određene certifikate predstavlja problem je činjenica što ti certifikati nisu baš jeftini, posebno ako nas zanimaju viši stupnjevi, koji se zapravo i najviše vrednuju.

C ECDL

Kod nas su najzastupljeniji ECDL certifikati, te skup certifikata Cisco i Microsoft. ECDL certifikat je, možemo reći, najmlađi certifikat kod nas, a popularizirao se u prethodne dvije godine. ECDL (European Computer Driving License) je u principu potvrda da se znate služiti računalom, koja je prihvaćena na Europskoj razini. Upravo zbog toga su pravila za polaganje ovog certifikata nešto drugačija, a predavači moraju proći poseban tečaj i steći status certificiranog učitelja.

Tečaj se sastoji od osnovnog i naprednog dijela. Za dobivanje certifikata, odnosno diplome ECDL-a, potrebno je položiti ispit, a za koji su upravo ovi tečajevi dobra priprema.

Važno je napomenuti kako tečajevi nisu uvjet za pristupanje ispitu za polaganje ECDL certifikata. Na stranici http://www.vidilab.com/ redirect/0055 možete naći više informacija o ovom tečaju, te gdje i pod kojim uvjetima možete polagati ECDL ispit.

Cisco Ukoliko ste tražili posao u području lokalnih mreža ili kod telekom operatera na poslovima održavanja mreža i IP telefonije sigurno ste se susreli sa pojmom CCNA, odnosno Cisco certifikata. Osim što je najtraženiji u ovim poslovima, Ciscov certifikat je i jedan od skupljih za polaganje, posebno zato što certifikat traje određeni vremenski period, te bi se potom trebao obnoviti. Obnavljanje certifikata moguće je polaganjem ispita za obnovu cer-

tifikata iste razine, ili se može polagati ispit za certifikat više razine (pri tome je potrebno proći novi tečaj).

Piramida Ciscovih certifikata je malo složenija od ostalih, jer postoji sedam usmjerenja koja se mogu odabrati. Sukladno tome, prolazi se kroz tri stupnja certifikata; Associate, Professional i Expert, te dodatni skup certifikata, Specialist. Postoji još i Entry-level certifikat, koji kod nas nije toliko rasprostranjen, jer isti nije preduvjet za polaganje ostalih certifikata, pa se kod nas osnovnim stupnjem smatra CCNA (Cisco Certified Network Associate). Do certifikata se dolazi polaganjem tečaja za stupanj certifikata koji se želi dobiti. Za certikate nižeg stupnja postojala je i opcija polaganja samo ispita za stjecanje certifikata bez prolaženja tečaja, ali takve mogućnosti kod nas više nema.

Certifikat CCNP (sljedeća stepenica piramide Ciscovih certifikata) višestruko je skuplji od CCNA (cijena između 7.000-8.000 kn). Osim što posloprimci imaju dobiti od Ciscovih certifikata u vidu boljih pozicija, te bolje plaćenih poslova, isto imaju i poslodavci.

Ukoliko poslodavac želi postati Cisco partner u nekom području, te kao pravna osoba dobiti neki od certifikata, mora zadovoljiti određene kriterije za to. Jedan od važnijih kriterija za sve certifikate jest određeni broj zaposlenika sa Cisco certifikatima viših stupnjeva.

Microsoft Sličan status Ciscovih certifikata imaju i Microsoftovi certifikati u području Microsoftovih alata. Ipak, za razliku od Cisca, kod Microsofta ne postoji toliko opcija, ali su tečajevi i sami ispiti za stjecanje certifikata puno skuplji.

Kod Microsofta imamo četiri osnovna

WWW.VIDILAB.COM

25 - VIDI.edu certifikati (1).indd 25

tečaja, MCSE, MCSA, MCDBA i MCSD, pri čemu MC u svakoj od skrećnica označava Microsoft Certified, odnosno da je nositelj certifikata certificiran od strane Microsofta.

Ova četiri certifikata pokrivaju tri područja djelovanja, pa su tako prva dva usredotočena na upravljanje sistemima (sistemski inženjer i administrator). Treći certifikat osposobljava za administriranje bazom podataka, a četvrti za razvoj programskih rješenja.

Prvenstveno zbog cijene, poslodavci rijetko kad traže posjedovanje MCP certifikata, ali su poželjni položeni određeni Microsoftovi tečajevi. Tako će sistemski administratori biti bolje plaćeni, a i brže doći do željene pozicije ukoliko se do iste moraju „probijati“, a prošli su Microsoftov MCSA tečaj.

Kao i kod Ciscovih certifikata, tako i kod onih Microsoftovih postoje uvjeti za dobivanje određenih certifikata i ugovora s Microsoftom.

Oracle, jedan od najjačih na području database managementa, također ima svoje certifikate. Ovi certifikati su traženi prvenstveno zato što kod nas ima jako malo ljudi s ovim certifikatom. Uz Oracle, red bi bio spomenuti i IBM, koji također ima svoje certifikate na ovom području.

Za razliku od svh do sada spomenutih, SAP je više orijentiran ka managementu, te kao jedan od rijetkih ima primat na području certifikata.

Ipak, zbog velikog broja certifikata, koji su više ili manje poznati, ali prisutni kod nas, može se posvetiti jedan prilog samo opisivanju istih.

VIDI.edu / 2009

25

5/22/09 12:22:03 PM

Edukacija kroz volonterski rad

Iskustvo kao plaća Volontiranje kao stjecanje iskustva u svjetskim je IT tvrtkama već odavno tradicija. Više o tome, te kakvo je stanje kod nas, donosi sljedeći tekst piše: Vedrana Čemerin

VCZ: Kod nas je praksa volontiranja u IT sektoru tek u povojima, jer ne postoji ni dovoljno svijesti, a niti olonterski rad kao sredstvo stjecanja radnog iskustva u svijetu je na visokoj cijeni. Ne samo da se radi o odličnom načinu stjecanja kvalitetnih referenci u životopisu koje će potencijalnim poslodavcima pokazati da se radi o ozbiljnom i sposobnom kandidatu, već takav tip rada donosi i mnoge druge prednosti: volonterski staž, širenje mreže kontakata, iskustvo u vrsti posla za koji se kandidat prijavljuje, mogućnost dodatnog obrazovanja i osobnog razvoja. U svijetu tradicija volontiranja na nekom radnom mjestu ili neplaćene radne prakse (internship) ima dugu povijest.

Poslodavci više cijene kandidate koji osim diplome posjeduju i određenu dozu radnog iskustva i vještina stečenih u stvarnom radnom okruženju jer im to pruža određenu sigurnost da će kandidat znati učinkovito izvršavati radne zadatke. Sektor informacijskih znanosti se po tom pitanju

V

dovoljno institucionalne potpore za takav tip suradnje između tvrtki i potencijalnih volontera

Poslodavci više cijene kandidate koji osim diplome posjeduju i određenu dozu radnog iskustva i vještina stečenih u stvarnom radnom okruženju

ne razlikuje od ostalih područja rada.

Zato mnoga sveučilišta, organizacije i kompanije organiziraju programe stjecanja profesionalnog iskustva kroz volontiranje na određeno vrijeme, nudeći time studentima mogućnost rada na važnim projektima, suradnje s potencijalnim poslodavcima i profesionalnog razvoja. Sajmovi volontiranja, po svom karakteru slični sajmovima stipendija ili poslova, omogućuju studentima i friško diplomiranima pronalaženje takvih prilika.

Volontiranje u velikim kompanijama Velike kompanije, poput IBM-a ili Microsofta, svake godine rutinski zapošljavaju stotine studenata na volonterske ugovore. Oni zatim rade na stvarnim prozvodima i uslugama, stječući tako važno iskustvo i vještine koje će im pomoći u kasnijem stva-

ranju i razvoju karijere. Ne dobivaju, jasno, svi ponude za zaposlenje nakon odrađenog volonterskog posla u nekoj tvrtci, no znanje koje su pritom stekli i sama činjenica da u životopisu imaju reference takve težine pružaju im određenu sigurnost da će pri sljedećoj prijavi za posao imati nešto što će ih izdvojiti od ostalih kandidata. Velike kompanije prakticiraju i korporativno volontiranje, kroz programe poput Microsoft Volunteer Connectiona gdje se vještine i znanje njihovih djelatnika primjenjuju na projektima nevladinih udruga ili lokalne zajednice bez naknade, nastojeći time podići svijest o društveno odgovornom poslovanju.

Volontiranje nije samo za studente Iako su volonterski poslovi u principu orijentirani prema mlađoj populaciji,

Kako pronaći volonterski posao?

Volonterski poslovi se ne pronalaze isključivo na sajmovima volontiranja. Message boards, forumi i news grupe prepune su oglasa kojima se traže programeri volonteri poput ovog iz 2007. za Novamente LLC, tvrtku koja se bavi softverom umjetne inteligencije: Ja sam student volonter za Novamente LLC, tvrtku koja se bavi softverom umjetne inteligencije i koja trazi veci broj volontera da joj pomognu u njenom radu. U ovom trenutku, posebice trebamo ljude koji su stručnjaci za C++ da nam pomognu sa projektom u Crystal Spaceu (3D software) ili nekoga tko je voljan naučiti potrebne vještine.

Trenutno moramo integrirati biblioteku inverzne kinematike IKAN u 3D simulacijsko okružje u AGISimu (softver baziran na Crystal Spaceu) kako bismo svom humanoidnom sim-robotu dali

26

VIDI.edu / 2009

26-27 VIDI.edu volontiranje (2).indd (GOTOVO).indd 26

veću fleksibilnost. Oni koji se specijaliziraju za druga područja mogu pogledati http://www.agiri.org/wiki/index.php?title=AGI-SIM_Task_List za popis drugih područja u kojima nam je potreban volonterski rad. Pogledajte također http://www.novamente.net/ engine za pregled čitavog projekta. (sa http://techrepublic.com.com/5208-6230-0.html?fo rumID=102&threadID=211530) Specijalizirane stranice, poput američkog Volunteer Matcha (www.volunteermatch.org) ili sličnih ekvivalenata drugdje u svijetu sadrže i kategoriju Kompjuteri i tehnologija koja olakšava pretraživanje volonterskih poslova koji se nude u određenom gradu, okrugu ili saveznoj državi. Potrebno je samo malo guglanja i prilike se otvaraju.

WWW.VIDI.HR

5/22/09 12:24:21 PM

V O L O N T I R A N J E

i kod nas ih se uglavnom u javnosti doživljava kao područje ponajprije namijenjeno studentima ili mladim profesionalcima, tom se vrstom rada često bave i ljudi s višegodišnjim radnim iskustvom, nezaposleni, oni koji žele dodatno iskustvo ili društveni angažman (primjerice pomažući u održavanju websitea neke nevladine udruge) te oni koji žele steći nova iskustva (npr. radom na drukčijem tipu projekta od onog na koji su navikli). Stečeno znanje, poput novih operativnih sustava, novih tipova softvera ili drugih tehnologija pruža im pregršt mogućnosti u pronalaženju novog posla ili većih karijernih postignuća na trenutnom radnom mjestu.

Volontiranje u Hrvatskoj Kod nas tradicija volontiranja nije još dovoljno razvijena. U Volonterskom centru Zagreb kažu kako je IT volontiranje u principu i jako traženo i potrebno, od web dizajna i osmišljavanja vizualnih rješenja stranica pojedinih udruga do održavanja sistema, no usprkos tome na njihovim je stranicama moguće vidjeti kako je oglasa kojima se takav tip volontiranja traži vrlo malo iz razloga što ljudi IT usluge naprosto ne percipiraju kao nešto što se daje volonterski. U kontekstu već spominjanog DOP (društveno odgovornog poslovanja) gdje tvrtke daju djelatnike na određen broj dana u godini za volontiranje, to jest, nude svoje profesionalne usluge bez da to naplate (ili takav tip rada iskoriste kao team building) kod nas je takva praksa tek u povojima jer ne postoji ni dovoljno svijesti ni dovoljno institucionalne potpore za takav tip suradnje. Odnos potrebe i interesa na taj je način u velikom raskoraku.

Sam Volonterski centar trenutno ima volontera programera koji se bavi razvojem i održavanjem njihove baze podataka.

Volontiranje u tvrtkama? Što se volonterskog rada u tvrtkama tiče, u nas je tome posvećeno vrlo malo prostora, ako rad koji učenici tehničkih srednjih škola ili pojedinih fakulteta moraju obaviti u sklopu prakse u nastavi. Studenti mnogo

češće rade kao honorarni suradnici ili preko student servisa u tvrtkama poput Iskon Interneta.

U Vipnetu su nam rekli kako studenti kod njih rade u brojnim odjelima, pa tako i u tehničkom sektoru, ali ne rade kao volonteri već su plaćeni za to. U tehničkom sektoru trenutno imaju 15-ak studenata koji obavljaju razne studentske poslove. Naravno, ako se studenti dokažu kroz svoj rad i postignu dobre rezultate postoji mogućnost stalnog zaposlenja.

U tvrtki E-bit IT na naš upit odgovorili su kako nemaju praksu uzimanja studenata na volonterski rad i kako im se zapravo još nitko nije ni javio s takvim zahtjevom. Ericsson Nikola Tesla pak zapošljava i studente, ali kroz razmjenu preko IAESTE Croatia (hrvatska udruga za međunarodnu razmjenu studenata prirodnih i tehničkih znanosti), pa tako svake godine nekoliko stranih studenata dolazi k njima, a nekoliko Hrvata ide na volonterski rad u inozemstvo, no razmjeri tog tipa volonterskog rada nisu veliki. Oni također surađuju sa školama poput Ruđera Boškovića i nekih drugih tehničkih škola gdje su učenici obavezni odraditi 80 sati prakse no to nije volonterski rad u pravom smislu te riječi s obzirom na

http://www.vidilab.com/redirect/0056 http://www.vidilab.com/redirect/0057 http://www.vidilab.com/redirect/0058 http://www.vidilab.com/redirect/0059 http://www.vidilab.com/redirect/0060 http://www.vidilab.com/redirect/0061

T-com o volonterskom radu u njihovoj tvrtki

Volontiranje kao izvor resursa za zapošljavanje Na upit o praksi angažiranja volontera u njihovoj kompaniji, Sektor za korporativne medije T-coma dobilli smo ovakav odgovor:

Volonterski rad u domaćim tvrtkama svodi se uglavnom na odradu obavezne studentske ili školske prakse, a razlog tome je možda i to što ljudi IT usluge jednostavno percipiraju kao nešto što se ne daje volonterski

to da se radi o nastavnoj obvezi učenika. Ranije se znalo dogoditi da im na rad dođu ljudi s fakulteta koji ne pripadaju tehničkoj grupaciji, poput ekonomije ili prometa, ali to je bilo isključivo ad hoc, a ne na regularnoj bazi. Najmanje im dolaze studenti s FER-a koji im zapravo najviše trebaju.

Volonterske prakse u inozemstvu Neke studentske udruge poput već spomenute IAESTE ili udruge AIESEC koja djeluje na

WWW.VIDILAB.COM

26-27 VIDI.edu volontiranje (2).indd (GOTOVO).indd 27

- S obzirom da nam se potencijalni volonteri uglavnom nisu javljali, nismo ni razvili praksu primanja volontera. Inače, kako primamo studente i učenike na rad, primili bismo i volontere, ovisno o području interesa, mogućnosti organiziranja takvog rada u pojedinim dijelovima kompanije, trajanju volonterskog rada i slično. Svakako da bi takav rad bio predmet ugovora s volonterom u kojem bi se specificirali svi detalji, a za očekivati je da bi to mogao biti i dobar izvor resursa za zapošljavanje, ovisno o uspješnosti suradnje tijekom volonterskog rada.

Ekonomskom fakultetu nude mogućnost rada u inozemstvu (odnosno plaćene prakse) kroz studentsku razmjenu. Na njihovim je stranicama moguće pronaći potrebne informacije i kontakte za prijavu. U ovom slučaju to izgleda tako da student izabire državu u koju želi otići i tip prakse koji ga zanima (u ponudi je niz stručnih praksi za različite studije, od edukacijskih do tehničkih koje uključuju i IT prakse poput razvoja weba i web managementa, razvoja softwarea i programiranja, analize sustava i dizajna te mnoge druge.

Osim stjecanja znanja i radnog iskustva, ovakav tip rada studentu omogućuje i stjecanje iskustva života u drukčijoj sredini, te upoznavanje drugih zemalja ili kultura. Što reći na kraju? Možda se čini kako je, za razliku od stanja u inozemstvu, mogućnosti za volontiranje ili nekakvu praksu namijenjenu isključivo stjecanju kvalitetnih referenci i iskustva na domaćem terenu malo, no ovo kratko istraživanje pokazuje kako to definitivno nije slučaj. Potrebno je samo malo vremena i relativno brz Internet kako bi se pronašlo baš ono volontersko mjesto koje vas zanima.

VIDI.edu / 2009

27

5/22/09 12:24:25 PM

Učenje putem tečaja i seminara

We want

you!

Boot campovi

Koji je jedan od najboljih načina za podizanje kvalitete zaposlenika u vašoj tvrtki na višu razinu? Odgovor koji tražite mogao bi se nalaziti baš u ovom tekstu, zato čitajte pažljivo oliko vrijedi tvrtka, čine li vrijednost tvrtke sve one nekretnine koje ima u vlasništvu, svi oni patenti i unosni ugovori, ili je još nešto bitnije od svega toga zajedno?

Iako sve ovo navedeno uvelike pridonosi vrijednosti neke kompanije, ono što čini temeljnu vrijednost tvrtke su njeni zaposlenici. Imajući to na umu, dolazimo do zaključka kako se najviše isplati investirati u svoje zaposlenike i kako je to najveća dividenda koja nam se vraća. Jer, imati sva tehnološka čuda od opreme, a nemati sposobne ljude koji će time upravljati i u potpunosti iskoristiti njihove mogućnosti je bacanje novca.

U privatnom sektoru se smatra kako bi svaki zaposlenik godišnje trebao proći barem dva tečaja kako bi tvrtka zadržala korak s konkurencijom. Međutim, kod privatnika takvi tečajevi mogu predstavljati svojevrstan problem, s obzirom da zaposlenici moraju izostajati s posla za vrijeme tečaja, što predstavlja gubitak za poslodavca. Naravno, to su prepoznale i kompanije koje se bave poslom edukacije zaposlenika drugih tvrtki, i tako smo došli do nastanka boot campova za izobrazbu. Boot campove bismo najlakše opisali kao intenzivne tečajeve strogo i usko definiranog sadržaja, kojima je cilj u što kraćem roku osposobiti polaznike za obavljanje određenih poslova i polaganje pripadajućih certifikata. Takvi tečajevi mogu trajati od svega par dana pa do nekoliko mjeseci, a vremenski znaju trajati od deset pa do dvanaest sati dnevno uključujući

K

28

VIDI.edu / 2009

28-31 VIDI.edu seminari i inf. literatura (4).indd 28

http://www.vidipedija. com/~vidipedi/index. php?title=Boot_Camp

Popularni boot campovi su intenzivni tečajevi strogo i usko definiranog sadržaja, a kojima je cilj u što kraćem roku osposobiti polaznike za obavljanje određenih poslova i polaganje pripadajućih certifikata

i pauze. Suvišno gradivo koje nije potrebno polazniku jednostavno je izbačeno kako bi se postigao kvalitetan fokus na ključne sadržaje i u što kraćem roku osposobili polaznici.

Vjerojatno ste se susretali s nekakvim programima edukacije, ako ništa drugo vjerojatno ste ih vidjeli u reklamama. Tako ste mogli primijetiti kako se tamo reklamiraju razni tečajevi, akademije, seminari i slično. Što su od toga boot campovi, a što spada pod druge oblike već navedenih edukacija malo je teže razaznati, pogotovo ako se prije niste susretali s time, jer često i same tvrtke koje se bave edukacijom reklamiraju svoje tečajeve pod nekim drugim terminima, a nisu ni svjesni kako se radi o tipičnim boot campovima ukomponiranim u neke veće cjeline. Ipak, kod nas postoji manji broj dostupnih boot kampova, a mi ćemo vam navesti i one kojih kod nas nema, ali su njihovi certifikati popularni vani pa smatramo da ih je potrebno spomenuti.

Prvi koje ćemo spomenuti su vjerojatno danas i najpopularniji boot campovi, oni za Microsoftove tehnologije, a to su MCSA, MCSE te MCST. Iako su MCSA i MCSE slični certifikati (svi ispiti iz MCSA su potrebni za MCSE), ipak postoji neka razlika.

Naime, dok se MCSA bavi prvenstveno administriranjem Microsoft temeljenih operativnih sustava i mreža, MCSE se još dodatno bavi njihovim inžinjeringom, te je samim time i teži, ali i cijenjeniji. Prednost je što, ako već posjedujete MCSA, možete jed-

kao takvi kd nas ne postoje, već se nude u nekom obliku akademija ili modularnih tečajeva koiji se održavaju najčešće nakon posla

piše: Deni Bešlić

nostavno položiti još nekoliko ispita i steći MCSE. Za razliku od prethodna dva certifikata, MCST je strogo vezan uz određeni Microsoftov software kao što su naprimjer Microsoft Exchange server 2007, ili Microsoft Active Directory i slični. Iako su programi kao Active Directory sastavni dio koji se uči na MCSA i MCSE, zbog svojih velikih mogućnosti i potrebne količine znanja smatra se potrebnim postojanje zasebnog certifikata. Kada budete tražili navedene tečajeve kod naših edukacijskih tvrtki, vjerojatno ćete primijetiti kako oni ne postoje u obliku tipičnih boot campova. Vjerojatnije je kako postoje u nekom obliku akademija ili modularnih tečajeva koji se održavaju najčešće nakon posla, što i nije loše za poslodavce, ali je pitanje koliko polaznik može upiti znanja nakon što je upravo osam radnih sati.

Drugi veliki igrač na polju mrežnih sustava je Cisco, s čime, naravno, dolazi i posebna edukacija za upravljanje njihovom opremom, a tu onda dolaze i certifikati. Vjerojatno najpopularniji među njima su CCNA za associate level, CCNP za professional level te CCIE za expert level.

Vjerojatno kod nas manje popularni certifikati, ali zato ništa manje vrijedni, su oni CompTIA. Među njima bismo istakli CompTIA A+ namijenjen IT tehničarima, CompTIA Network+ za system administratore (ovaj je ujedno i Microsoft uzeo kao dio svog MCSA certifikata), CompTIA Server+ i CompTIA Security+ čija imena govore sama za sebe, te može-

WWW.VIDI.HR

5/22/09 12:26:03 PM

S E M I N A R I

mo još istaknuti CompTIA Project+ koji je namijenjen project managerima.

Prednost CompTIA obrazovanja i certifikata je ta što su u prosjeku jeftiniji od konkurencije, a opet pružaju adekvatno znanje korisniku koji ih položi.

Osim tečajeva koji su orijentirani na IT tehnologiju, postoje i oni koji su orijentirani na upravljanje takvim tvrtkama i odjelima, takozvani menadžerski tečajevi. Jedan od najboljih i najpopularnijih sustava upravljanja IT odjelom je ITIL. Sam ITIL sustav upravljanja IT sektorom je postao toliko moćan i toliko je olakšao posao mnogim kompanijama, da ga je na kraju Microsoft pokušao otkupiti od britanske vlade za dvije milijarde dolara, a nakon što je britanska vlada to odbila, Microsoft, a i neke druge tvrtke, počele su razvijati svoje sustave. Danas je ovo jedan od najtraženijih sustava upravljanja i pretpostavlja se kako će u budućnosti biti dominantan u svom području. Jedina mana mu je to što kod nas, nažalost, taj sustav nije dovoljno priznat, pa vam samim time i certifikat neće puno pomoći u traženju povišice ili boljeg posla, ali moramo istaknuti da znanje koje se stekne na ITIL boot campovima vrijedi svake uložene kune.

Sama edukacija za ITIL Foundation V3 certifikat traje u prosjeku dva do tri dana. Drugi sličan certifikat koji se može steći boot camp edukacijom je ISO 20000 koji sam sebe reklamira kao prvi i jedini internacionalni standard za IT menadžment, što je pomalo čudno, jer se temelji na ITILu i na starom BS 15000 standardu. Pruža vrlo slične mogućnosti i znanje kao i ITIL, te mu je čak i cijenom vrlo sličan, tako da nema previše razlike osim što je ITIL ipak popularniji. Područja koje pokrivaju ova dva tečaja obuhvaćaju: service desk and incident managment, configuration and release management, problem and change management, financial and security management te još neka poglavlja kao release process, control process, delivery process, resolution process i slično.

Prvenstveno su namijenjeni menadžerima, i neki prirodni put bi bio da se oni polažu nakon što se polože neki od Microsoftovih, Ciscovih ili CompTIA certifikata.

Među jednim od najvrijednijih i ITIL je jedan najcjenjenijih menadžerskih certifiod najboljih i kata su oni od strane IBMa. Osim što najpopularninude edukaciju za proizvode kao što su IBM Storage, IBM Systems, Lotus, jih sustava za Aplication Server, DB2 i slične, imaju upravljanje i svoju verziju Project Managementa koja je među najcijenjenijima u svijetu. IT odjelom, Također valja napomenuti kako se u razvila ga IBM-u Hrvatska možete prijaviti za bilo koji njihov tečaj negdje drugdje je britanska van Hrvatske, uz male razlike u cijeni. vlada, a jedina Ovo zadnje je i najveći minus jer na mana mu je zapadu je ipak veći standard, pa je moguće lakše priuštiti dotične tečajeve. to što kod nas Kako smo spomenuli i našu bližu nije osobitno okolicu, potrebno je istaknuti i jednu stranu poslovnu školu, a to je slovenski unatoč IEDC – Bled School of Management. činjenici što Već neko vrijeme ova poslovna škola bavi se edukacijom budućih menadže- donosi veliku ra, i to putem raznih programa kao što količninu su MBA, Executive MBA, Presidents sposobnosti i MBA te sličnih. Pošto smo se mi u ovom tekstu odlučili baviti kraćim znanja programima, ove ćemo ostaviti za neki drugi put. Od kraćih programa potrebno je istaknuti General Management Program (GMP), koji je namijenjen menadžerima koji žele dignuti svoje znanje i mogućnosti na jedan viši nivo, Young Manager Program (YMP).

Program je namijenjen onima koji su tek postali menadžeri te, Discover Management Program (DMP), namijenjen onima koji su tek završili fakultet, a u budućnosti bi htjeli biti menadžeri.

Svi ovi tečajevi traju u prosjeku od dva do pet tjedana. Ono po čemu se IEDC posebno ističe je mogućnost organiziranja tečajeva posebno prilagođenih potrebama vaše tvrtke. Sve ovo što smo do sada naveli, svi tečajevi i certifikati nemaju nekakvog smisla ako nemate viziju kako bi vaša budućnost trebala izgledati, a to se odnosi i na zaposlenike i na vlasnike tvrtki, jer svaki od ovih tečajeva košta dosta novca, a ako se u njih ide bez nekog jasno vidljivog cilja ili strategije, nastaje Za IT managere: ITIL je danas jedan od najtraženijih više štete nego sustava za upravljanje IT odjelom, a smatra se kako će u koristi. budućnosti biti dominantan na svom području

WWW.VIDILAB.COM

28-31 VIDI.edu seminari i inf. literatura (4).indd 29

&

T E Č A J E V I

Tečajevi Ime tvrtke: HDI - Istočnoeuropski Help Desk Institut Naziv tečaja: ITIL IT Service Management Essentials Cijena: Cijena: 740 EUR + PDV Certifikat: 175 EUR + PDV Trajanje: 2 dana Ime tvrtke: HDI - Istočnoeuropski Help Desk Institut Naziv tečaja: ITIL IT Service Manager Cijena: Cijena: 3.900 EUR + PDV Priprema: 490 EUR + PDV Certifikat: 580 EUR + PDV Trajanje: 10 + 1 dan Ime tvrtke: ITSM Partner d.o.o Naziv tečaja: ITILv3 Foundation Cijena: 800€ Trajanje: 3 dana Ime tvrtke: ITSM Partner d.o.o.

Naziv tečaja: ISO 20000 Cijena: 800€ Trajanje: 3 dana Ime tvrtke: Algebra Naziv tečaja: MCSE akademija Cijena: 15.250 kn Trajanje: 3 tjedna Ime tvrtke: Infinitas Grupa Naziv tečaja: MCSE akademija Cijena: 11.250 kn Trajanje: 6 tjedana Ime tvrtke: Housing d.o.o.

Naziv tečaja: MCSE akademija Cijena: 90 školskih sati, 18 dana Trajanje: 10.000 kn + PDV Ime tvrtke: Algebra Naziv tečaja: CCNA akdemija Cijena: 7.400 KN Trajanje: 280 sati, 6 mjeseci Ime tvrtke: NetAkademija Naziv tečaja: CCNA akademija Cijena: 7.900 kn Trajanje: 270 sati, 8 mjeseci Ime tvrtke: Edunet Naziv tečaja: CCNA akademija Cijena: 5.000 kn Trajanje: 280 sati, 7 mjeseci Ime tvrtke: Oracle Hrvatska d.o.o.

Naziv tečaja: Oracle Database 10g: SQL Prvi i osnovni tečaj za Oracle Cijena: 10.750 Kn + PDV Trajanje: 5 dana Ime tvrtke: Oracle Hrvatska d.o.o.

Naziv tečaja: Oracle Database 10g: DBA 1 DBA Administrator Cijena: 10.750 Kn + PDV Trajanje: 5 dana

VIDI.edu / 2009

29

5/22/09 12:26:10 PM

Informatičke knjige

Uspješna samoedukacija putem informatičke literature Američke IT tvrtke kupuju dvije i pol knjige godišnje po djelatniku za usavršavanje svojih IT stručnjaka, hrvatske kupuju jednu knjigu na 20 IT stručnjaka! Jesu li hrvatska poduzeća uopće svjesna potrebe nadograđivanja znanja kroz sustavnu naobrazbu, a time i dizanja svoje konkurentnosti?

piše: Vedran Ivančić

ostupni statistički podaci govore da IT tvrtke u Sjedinjenim Američkim Državama svakom svom zaposleniku kupe dvije i pol knjige u okviru programa samoedukacije i stručnog usavršavanja. Posljedica toga je vrlo razvijeno tehnološko društvo koje svoje proizvode i usluge izvozi širom svijeta. Ekvivalentne studije pokazale su da Hrvatska, ali i veliki broj europskih zemalja, u kojima je prosječan broj kupljenih knjiga za zaposlenike daleko ispod 1, zaostaju za SAD kada je u pitanju ulaganje u dodatno obrazovanje zaposlenika.

Stupanj poznavanja informatičkih tehnologija među zaposlenicima i studentima nije na zadovoljavajućoj razini čak i u nekim zemljama zapadne Europe za koje to nikada ne bi posumnjali. Istraživanje koje je provelo razvojno tijelo vlade Velike Britanije pokazalo je da zaposlenici sa odgovarajućim stupnjem IT vještina za svoj posao mogu uštedjeti i do 40 minuta dnevno u usporedbi s onima kojima te vještine nedostaju.

Kada se ta brojka ekstrapolira na cijelokupnu radnu snagu, dolazi se do ogromnih ušteda. U zaključku studije se za rješavanje ovog problema preporučuje motiviranje zaposlenika na usavršavanje putem informatičke literature.

Kvalitetno informatičko obrazovanje danas je od iznimne važnosti.

U vremenu kada je i za pristupanje službeniku u banci potrebno oda-

brati jednu ili dvije opcije sa touchscreen terminala u predvorju, suvišno je govoriti kako osobama bez kvalitetnog informatičkog obrazovanja danas nema mjesta u suvremenim poslovnim procesima. Danas, u eri globalizacije, kada je svima sve dostupno i po sve nižim cijenama konkurentnost i izvrsnost su ključne za opstanak na tržištu. To posebno vrijedi za informatička poduzeća jer posluju u vrlo dinamičnom i velikom okruženju, gotovo bez administrativnih ili jezičkih barijera.

Za konkurentnu tvrtku potrebni su vrhunski obrazovani zaposlenici, sposobni uhvatiti se u koštac i sa najsloženijim problemima. Ključni potporni stup ovdje je kvalitetno

D

30

VIDI.edu / 2009

28-31 VIDI.edu seminari i inf. literatura (4).indd 30

Prednost samoedukacije prvenstveno je fleksibilnost, mogućnost prilagodbe sadržaja vremenu i mogućnostima

Za IT eksperte: knjizara.hr nudi vrhunsku literaturu za profesionalce

temeljno informatičko obrazovanje ali i njegovo stalno nadograđivanje kroz vrhunsku literaturu koja dobro prezentira nove mogućnosti, uvodi suvremene tehnologije te potiče inovacije i njihovu primjenu u svim fazama posla. Jasno, što su zaposlenici svjesniji važnosti kvalitetnog obrazovanja, to je uspjeh vjerojatniji.

Stoga je potrebu za stalnim usavršavanjem i samoedukacijom važno promovirati već od samog početka stručnih studija, a možda još i u osnovnoj školi. Studenti koji žele postati najbolji stručnjaci u svojem području trebaju znati da si danas ne mogu dopustiti neznanje.

Prednosti usavršavanja pomoću informatičkih knjiga su mnogobrojne. Prije svega, dostupan je veliki broj naslova koji obuhvaćaju ogroman raspon tema. Gotovo da nema ozbiljnog nakladnika tehničke literature koji ne objavljuje nekoliko edicija informatičkih knjiga, od onih za početnike, do onih za IT profesionalce. Kupljene knjige uvijek su na raspolaganju pa korisnik računala u svakom trenutku može ponoviti znanje. Također, tempo samoedukacije pomoću knjiga apsolutno je fleksibilan. Ne ovisi o rasporedu održavanja tečaja i čitatelj ga može prilagoditi prema svojim obavezama te pojedine dijelove ponoviti koliko god puta želi. Danas, sa pojavom interaktivnih medija, sve je veći broj knjiga koje su popraćene Web stranicama sa dodatnim sadržajem

WWW.VIDI.HR

5/22/09 12:26:15 PM

I N F O R M AT I Č K A

ili interaktivnim CD-ovima pa to zapravo više nisu klasične knjige, već hibridan izvor znanja koji kombinira najbolje značajke više edukativnih pristupa. Gotovo je pravilo da veliki nakladnici informatičke literature od proizvođača softvera dobivaju testne inačice programa mjesecima prije nego što on bude objavljen. To im pruža dosta vremena za pripremu knjige pa se danas najnoviji informatički naslovi nađu na policama maloprodajnih objekata istovremeno sa softverom. Tako je kupcima softvera odmah na raspolaganju i prateća literatura. U vremenu krize svakako ne treba zaboraviti ni cijenu edukacije. Mnogi misle da kvalitetno znanje mogu steći i mnogo jeftnije, gotovo besplatno, ako na Internetu pronađu različite tutorijale, ispišu ih i iz njih uče. Međutim, ništa se ne može usporediti sa znanjima stečenim iz priručnika koji je napisao profesionalni autor i koja su predstavljena sistematično i na stručan način. U tom smislu, knjige su i dalje izvor znanja koji nudi najviše po najnižoj cijeni.

Na policama knjižara u Hrvatskoj ponuda je raznovrsna. U knjižari Algoritam u Gajevoj ulici u Zagrebu, tradicionalnom mjestu za nabavu informatičke literature, dominiraju strani naslovi iz svih područja, vodećih svjetskih izdavača, ali po nešto višim cijenama.

Ponuda informatičkih naslova na hrvatskom jeziku zadnjih se godina bitno popravila. Za razliku od literature na engleskom jeziku, ponuda domaćih informatičkih naslova bitno je dostupnija te cjenovno prihvatljivija. Knjiga domaćih nakladnika ima u knjižarama u svim velikim gradovima širom zemlje i one obuhvaćaju sva područja relevantna na našem tržištu. Treba spomenuti i sajam knjiga Interliber na kojem je

L I T E R AT U R A

Pozamašna ilteratura: U online kaalozima mogu se pronaći brojni priručnici i udžbenici napisani od strane stručnjaka, a obzirom na količinu dostupne literature, možemo reći kako su oni koji se žele dodadno educirati na području informatike u privilegiranom položaju.

cjelokupan asortiman gotovo svih nakladnika predstavljen na jednom mjestu a knjige se prodaju po osjetno nižim cijenama.

Prije četiri godine sa radom je započela domaća informatička knjižara – knjizara.hr – specijalizirana za informatičku literaturu.

Njihova vizija je ponuditi najbolje informatičke naslove na hrvatskom jeziku i postati glavnim dobavljačem stručne literature za IT industriju i pojedince, u čemu su uvelike i uspjeli. knjizara.hr do sada je tvrtkama, obrazovnim ustanovama i pojedincima prodala više od 20.000 knjiga. Ponuda predstavljena na www.knjizara.hr je dosta široka.

Obuhvaća knjige za IT profesionalce te korisnike niže i srednje razine znanja. Edicija IT Expert namijenjena je IT profesionalcima i unutar nje objavljuju se vrhunski stručni naslovi najpoznatijih svjetskih nakladnika – O’Reilly, Wrox i Pearson Education. Kreativni profesionalci najbolje naslove mogu pronaći u ediciji Footprint. Posebno treba spomenuti seriju Adobeovih

http://www.vidilab. com/redirect/0069

U današnje vrijeme, kada se cjeloživotno obrazovanje podrazumijeva, samoedukacija se nameće kao najprirodniji način stjecanja novih znanja i dopune postojećih

službenih udžbenika “učionica u knjizi” za profesionalne grafičke programe Photoshop, InDesign, Illustrator, Flash i Dreamweaver, koji se u SAD koriste za obuku u Adobeovim obrazovnim centrima. Sa svojim izdavačkim programom, koji je iz dana u dan sve kvalitetniji i sve obuhvatniji knjizara.hr se profilirala kao neizbježno mjesto za nabavu literature koja pokriva najnovije IT tehnologije i trendove.

U današnje vrijeme, kada se cjeloživotno obrazovanje podrazumijeva, samoedukacija se nameće kao najprirodniji način stjecanja novih znanja i dopunjavanja postojećih. Za osobe koje se žele dodatno educirati na području informatike možemo reći da su u privilegiranijem položaju od ostalih. Na raspolaganju im je veliki broj tečajeva, ali i sve veći broj kvalitetnih informatičkih naslova na hrvatskom jeziku sa svim svojim prednostima, koji će zadovoljiti potrebe gotovo svakoga, neovisno o tome želi li steći osnovna znanja ili dopuniti postojeće znanje informacijama o najnovijim informatičkim trendovima.

Vern svojim studentima osigurava besplatnu stručnu IT literaturu!

Veleučilište Vern, po uzoru na najprestižnija svjetska učilišta, osiguralo je studentima POINT-a, dodiplomskog studija poslovne informatike, eduka-cijski komplet od pet vrhunskih informatičkih naslova prestižnih američkih izdavačkih kuća O’Reilly, Wrox i Pearson, prevedenih na hrvatski jezik, u izdanju informatičke knjižare na internetu: knjizara.hr Izdavačka kuća Dobar plan, u čijem je sklopu projekt knjizara.hr, specijalizirana je za objavljivanje profesionalne informatičke literature te je samo za veleučilište Vern skrojila poseban komplet od pet vrhunskih informatičkih naslova na preko 3000 stranica, koji obuhvaćaju sva vodeća IT područja – razvoj stolnih i mrežnih aplikacija na jezicima C#, Java i ASP.NET, razvoj Web stranica korištenjem tehnologije CSS te instaliranje i administriranje suvremenih računalnih WAN i LAN mreža.

WWW.VIDILAB.COM

28-31 VIDI.edu seminari i inf. literatura (4).indd 31

VIDI.edu / 2009

31

5/22/09 2:11:32 PM

Jedan dan na Cambridgeu Neki stručnjaci s Cambridgea svoj tipičan radni dan opisuju vrlo jednostavno: 1% inspiration, 99% perspiration evet je sati i opet sam prespavala budilicu. Vrtim po glavi imamo li kakav sastanak na koji sam već zakasnila i ovaj put čvrsto odlučujem kako ću stvarno početi koristiti taj Google Calendar.

Jutarnji tipovi su već na Institutu, a mene peče savjest od samog pogleda na šarene linije koda na njihovim ekranima. Jedino što me može utješiti je odlazak u kantinu i pogled na deseteke ostalih đabalebaroša, koji ugodno čavrljaju i pijuckaju kofeinske napitke. Ovdje je kava toliko slaba da pijem četverostruki espresso u koji poluposkrivećki iskrenem pola teglice čokolade.

Danas ništa od jutarnjeg ćakulanja, rukopis još nije gotov i sporo napreduje, iako moja mentorica ne pokazuje nikakve znakove nervoze, a samo postavljanje rokova joj je potpuno nepoznat koncept. Sjedam za računala, palim Skype i otvaram sve mailove. Vidim da

D

je i u Zagrebu započeo radni dan, pun mi je inbox Facebook notifications. Službeni je mail prepun obavijesti o predavanjima, koje sam naučila ignorirati. Ovo je Cambridge, svaki se dan održe barem tri predavanja, radionice ili tribine na koja bih vrlo rado otišla. Odustala sam od tog žongliranja nakon prvih mjesec dana, jer sam shvatila kako mi neće dati doktorat bez zasukanih rukava i zagrijane stolice.

Sjetim se uvijek svog preddiplomskog studija, kada smo izmišljali svašta samo kako bismo pobjegli s predavanja na kavu. Danas sam toliko zaposlena da ne stignem otići ni na ona predavanja na koja želim.

Kaže se kako je jutro pametnije od večeri, iako bi zapravo bilo pravilnije reći kako je večer gluplja od jutra. Otvaram kod od jučer, otkrivam glupavu grešku i napokon završavam ono što me sinoć toliko izgnjavilo.

Dobivam brojeve koje sam očekivala, na što

Bilješka o piscu

Copyright: MRC Laboratory of Molecular Biology

Tina Perica rođena je 1984. godine u Zagrebu gdje je diplomirala molekularnu biologiju na biološkom odsjeku PMF-a. U znanost se zaljubila kao dijete gledajući dokumentarce Sir Davida Attenborougha, a u Englesku čitajući knjige Jane Austen. Tijekom studija radila je u Grupi za bioinformatiku kod profesora Kristiana Vlahovičeka te u laboratoriju profesora Ivana Đikića. Negdje u to vrijeme shvatila je da joj ne preostaje ništa drugo nego da postane znanstvenica. Trenutno je na prvoj godini doktorata na Sveučilištu u Cambridgeu u Velikoj Britaniji. Radi u grupi za teorijsku i računalnu biologiju pod mentorstvom S.A. Teichmann u Laboratoriju za Molekularnu Biologiju, Medical Research Council-a u Cambridgeu (LMB, MRC). Članica je Trinity Collegea. Kada bi je netko zamolio da mu u četiri riječi objasni čime se bavi rekla bi mu: evolucija, računalna i teorijska biologija. Istražuje mehanizme po kojima se proteini u stanici, ali i tijekom evolucije slažu u funkcionalne komplekse. To znači da pomalo programira, koristi puno bioinformatičkih metoda, a ponekad i navuče rukavice i radi u laboratoriju.

The nerd heaven: Kroz ovaj impresivan ulaz Instituta svakodnevno ulaze i izlaze neka od najprominentnijih imena znanosti, poput Aarona Kluga, dobitnika Nobelove nagrade za kemiju 1982.

32

VIDI.edu / 2009

32-33 VIDI.edu kolumna Perica (2).indd.indd 32

piše:

Tina Perica

dipl.ing.

MRC Laboratory of Molecurlar Biology Cambridge

shvatim da zapravo nemam pojma što to znači. Biological relevance: to pitanje nam se uvijek vrzma po glavi. Na sreću, LMB je prekrasno mjesto. Nobelovac Jacques Monod je rekao kako je uvijek volio doći na LMB, jer kada god ga je nešto zanimalo, dovoljno je bilo otići kat niže i pitati najvećeg svjetskog stručnjaka tog područja. Ja ne moram često ni kat niže, dovoljno je dva ureda do.

Cyrus je mentor moje mentorice, umirovljeni znanstvenik, koji je još uvijek svakodnevno s nama, radi i veseli se svakom novom projektu, a mene često svojim engleskim sarkazmom i više nego uspješno spusti na zemlju.

Još uvijek je neprikosnovani autoritet u strukturalnoj biologiji iako ponekad zakunja na sastancima grupe i naglas izgovara slova dok tipka. Uz sve to najskromnija je osoba koju sam ikada upoznala.

Nakon ohrabrujuće Cyrusove pohvale, koja mi svaki put vrati nadu u moj polagano napredujući rukopis, sjedam na sastanak sa svojim novim suradnikom, matematičarom.

Uf, ti sastanci su nalik onome što se kod nas zove pokvareni telefon. On matematičar, ja biolog, između nas smetnje i krčanje. Ja čvrčkam po shemici proteina, a on crta grafove.

Sva sreća što je projekt koji započinjemo toliko uzbudljiv, jer uspješna komunikacija zasigurno nije ono što nas drži zajedno.

Vraćam se za računalo i ne trebam čekati dugo da netko iz ureda upita: „Lunch?“ LMB kantina i engleska hrana - perad i krumpiri. Na stotine načina. Uspijevam nekako, u svoj onoj gužvi, a uz pomoć svoje prirođene šeprtljavosti, pogoditi laktom krhkog osamdesetdvogodišnjeg nobelovca.

WWW.VIDI.HR

5/22/09 12:28:08 PM

Tijekom ručka sam se pohvalila kolegama kako pišem kolumnu o svom radnom danu, na što se Cyrus nasmijao i rekao kako je to jednostavno opisati - 1% inspiration, 99% perspiration. Tu je zasigurno u pravu, ali sati kodiranja i čitanja i više su nego vrijedni tog kratkog osjećaja zadovoljstva.

Vraćam se za svoj rukopis i, iako mi misli lete prema novim otvorenim pitanjima, trudim se usredotočiti na prezentaciju rezultata koje imam. Ovo je moj prvi članak na kojemu ću biti prvi autor, što znači da moje ime stoji iza svake riječi i svake tvrdnje, na milost i nemilost ostatku znanstvene zajednice. A opet ne smijem upasti u zamku prevelike opreznosti, nego prezentirati svoja otkrića kao nešto uzbudljivo. Uf. Sretnija sam kada programiram i satima gledam u strukture.

Oko 16h je vrijeme za kavu, no danas dolazi voditelj Microsoft Research tima održati predavanje i regrutirati biologe. Nije da razmišljam o odlasku u Microsoft, ali bit će besplatne kave i kolača. Čovjek iz Microsofta, koji barata milijunima funti i grupom od osamdesetak znanstvenika, nosi pod rukom MacBook. Na naše pitanje kako rade bioin-

formatiku na Windowsima odgovara kako koriste Linux. Pokušao nam je prodati priču kako je znanost koju oni rade znanost budućnosti, dok je ovo što mi radimo out of date.

Nije nas uspio fascinirati. Natrpali smo se kolačima i otišli natrag u svoje laboratorije.

Danas je dobar dan za moj rukopis, „priča“ je počela dobivati formu, čak sam i proletjela kroz cijeli tekst s mentoricom.

Nekad zaista imam osjećaj da su njene misli brže od munje, a, u usporedbi s njom, moje su kao mali puževi. Nadam se kako ću jednog dana i ja tako izgledati svojim studentima.

Večeras je Liga prvaka. Svašta čovjek izmisli ne bi li našao ispriku za odmor, pa tako odjednom i ja marim za nogomet. Sportski centar pokraj instituta ima i improvizirani pub u kojem se gledaju utakmice. Meni je uvijek užitak gledati nogomet s Englezima.

Nevjerojatno je koliko njih zapravo nije briga, pijuckaju njemačko pivo i dobacuju jednoličnim glasom sarkastične komentare prema televizoru.

Nakon nogometa se još malo vraćam u ured. Oko 23 sata, na putu kući ugledam oglas za posao. Traže vozače gradskih autobu-

Američki san

piše:

Copyright: MRC Laboratory of Molecular Biology

K O L U M N A

“Otkrili smo tajnu života” objavio je Francis Crick nakon što je 1953. s kolegom Jamesom Watsonom razotkrio strukturu DNA, a zbog čega su se okitili i Nobelovom nagradom sa. Plaća je veća od moje, ali mislim kako ću ipak odoljeti kušnji.

Dinko Vučemilović

Nekadašnji student Harvarda i Whartona opisuje tijek svog obrazovanja

D

ošao sam u Ameriku na posljednju godinu srednje škole, kao exchange student. U 3. srednje sam odlučio studirati u Americi pa sam stoga pokušao pronaći najpraktičniji način dolaska do Amerike i do stipendija. Exhange student program mi je pružio priliku da unaprijedim svoj engleski i pokušam pronaći stipendije dok sam već u Americi.

Nakon srednje škole upisao sam se na Temple University u Philadelphiji, gdje sam dobio sportsku stipendiju za veslanje. Nakon dvije godine Templea, prebacio sam se na Harvard u Bostonu, gdje sam proveo ostatak svojeg college obrazovanja i gdje sam završio ekonomiju.

Na Harvardu nisam imao punu stipendiju, ali su mi dali dosta povoljne kredite koje sam nakon školovanja otplatio.

Tri godine nakon collegea (2001), upisao sam

se na MBA, na Whartonu u Philadelphiji.

Business škole ne daju stipendije, ali omogućuju finaciranje studija putem kredita, koje sam i ja uzeo i kasnije otplatio. MBA sam završio 2003.

- Zašto ste baš izabrali SAD, a ne neko prestižno europsko sveučilište?

Jedina sveučilista u Europi koja sam bio uzeo u obzir su Cambridge i Oxford.

Amerika me privlačila više od Europe i htio sam Harvardsku diplomu. Ostale zemlje, izvan anglo svijeta i nisu bile opcija za mene, uglavnom zbog jezika, jer ne govorim niti jedan drugi svjetski jezik.

- Koje je bilo vaše gimnazijsko školovanje?

Nikola Tesla u Zagrebu.

- Jeste li već imali viziju što želite biti u životu, tj. koja će biti vaša profesija?

Ne. Nisam znao. To mi je postalo jasno tek tijekom studja na MBA.

WWW.VIDILAB.COM

32-33 VIDI.edu kolumna Perica (2).indd.indd 33

- Koja su bila ograničenja (obzirom da niste državljanin SAD-a?)

Amerika je imigrantska zemlja. Proces integracije u njihovo društvo, ekonomiju, ili obrazovni sustav je poprilično efikasan. U svakom slučaju efikasniji nego bilo gdje drugdje na svijetu, tako da se ne može prigovoriti...

- Kako je tekla birokracija; prijava, razgovor, stipendija, krediti...) i procedura?

Gdje god da se netko prijavi i bude primljen, ta institucija će im sve objasniti. Tu nema puno mudrosti i ljudi se ne bi trebali plašiti birokracije.

- Isplati li se odlazak vani na školovanje?

Ovisi o nivou motivacije i cilju odlaska.

Sama činjenica da netko ima stranu diplomu ne znači ništa ako ta diploma nije od solidne obrazovne institucije, i ako ju ne nadopunjuju ambicija, jasan cilj, i predani rad.

VIDI.edu / 2009

33

5/22/09 12:28:14 PM

I T

K A R I J E R A

Informatičke staze slave Na kraju, nakon predstavljanja obrazovnih ustanova u kojima možete steći potrebno znanje, iskustvo ili pak uvjerenje o osposobljenosti za računalni rad, preostaje nam samo sagledati cijelu priču i prikazati kako bi otprilike tekla karijera jednog uspješnog informatičara...

MIT

GOOGLE

FER 3 GODINE

ETH ZURICH

SREDNJA ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA MICROSOFT

FER + 2 GODINE

34

VIDI.edu / 2009

34 VIDI.edu informaticar (1).indd 34

WWW.VIDI.HR

5/22/09 1:17:43 PM

35.indd 35

5/22/09 9:49:49 AM

36 ACMT oglas.indd 36

5/22/09 9:52:18 AM