Page 1


“Ovu monografiju posvećujemo svim profesionalnim vatrogascima Bjelovara, koji su proteklih pedeset godina hrabro i požrtvovno pomagali sugrađanima, i svima kome je pomoć bila potrebna” Javna vatrogasna postrojba Grada Bjelovara zapovjednik Milan Fučkor


Krunoslav Fučkor

50 GODINA PROFESIONALNOG VATROGASTVA U BJELOVARU 1964. - 2014.

Bjelovar, 2014.


Nakladnik Javna vatrogasna postrojba Grada Bjelovara

Za nakladnika Milan Fučkor

Uređivački odbor Milan Fučkor, Željko Mesec, Davor Đalog, Biserka Špeh, Mario Milašinović

Autor Krunoslav Fučkor

Fotografije Arhiva Javne vatrogasne postrojbe Grada Bjelovara, Krunoslav Fučkor, Željko Horvat, Branimir Bakić, Marijan Druga, Marijan Štignjedec

Grafički dizajn, priprema i naslovnica Krunoslav Fučkor

Tisak “Tiskara Horvat” Bjelovar

Naklada 200 primjeraka

ISBN 978-953-58107-1-1 CIP zapis dostupan je u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 878009

Bjelovar, 2014.


SADRŽAJ Bjelovarsko profesionalno vatrogastvo u prošlom stoljeću........................................8 Stvaranje profesionalne vatrogasne jezgre........10 Profesionalna vatrogasna jedinica....................20 Općinski centar za zaštitu od požara...............28 Domovinski rat..............................................47 Vatrogasna postaja Bjelovar Policijske uprave Bjelovarsko-bilogorske.........50 Javna vatrogasna postrojba Grada Bjelovara..........................................52 Od osnutka do danas......................................54 Nekad i danas.................................................66 Svakodnevni zadaci postrojbe.........................68 Financiranje...................................................70 Intervencije...............................................72 Požar u tvornici sireva “Sirela”.........................78 Požar robne kuće “Pevec”................................80 Požar skladišta namještaja “Prima”..................84 Požar privatnog doma za starije osobe............86 Vatrogasna vozila i oprema.......................94 Navalna vozila................................................96 Auto cisterne..................................................97 Kombinirano vozilo.......................................98 Tehničko vozilo..............................................98 Kemijsko vozilo..............................................99 Auto ljestva.....................................................99 Vozilo za gašenje požara otvorenog prostora..100 Vozilo za prijevoz opreme i tereta..................100 Zapovjedna vozila.........................................101 Vozila koja smo nekada koristili...................102 Dio vatrogasne opreme.................................104 Oprema za dojavu i uzbunjivanje..................106

Djelatnici i suradnici postrojbe..............110 Zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Grada Bjelovara............................................116 Zamjenik zapovjednika Javne vatrogasne postrojbe Grada Bjelovara.............................118 Zapovjednik operative Javne vatrogasne postrojbe Grada Bjelovara.............................120 Vatrogasne smjene........................................122 Služba općih i računovodstvenih poslova......126 Servis vatrogasnih aparata.............................128 Tehnička služba............................................129 Upravna vijeća Javne vatrogasne postrojbe Grada Bjelovara............................................130 Vatrogasne zajednice grada i županije...........132 Počasni član Javne vatrogasne postrojbe Grada Bjelovara.............................................132 Bivši djelatnici - sadašnji umirovljenici..........133 Razne aktivnosti i zanimljivosti.............134 Vatrogasna natjecanja...................................136 Javne pokazne vježbe....................................146 Dislokacije na priobalju................................152 Sveti Florijan - zaštitnik vatrogasaca..............154 Grb Javne vatrogasne postrojbe Grada Bjelovara............................................160 Dani otvorenih vrata.....................................162 Svečano obilježavanje četrdeset godina profesionalnog vatrogastva u Bjelovaru..........164 Maraton lađa................................................166 Izgradnja spomen križeva na Kornatima........168 Spomen soba bjelovarskog vatrogastva...........170 Internet stranice i međunarodna suradnja.....178 Kolega iz Poljske...........................................180 Vatrogasci iz Južne Koreje.............................184 Zahvala......................................................202 Bilješka o autoru......................................203


Riječ gradonačelnika Javna vatrogasna postrojba - ponos grada Bjelovara Grad Bjelovar je kulturno, gospodarsko i političko središte Bjelovarsko-bilogorske županije i sjedište Bjelovarsko-križevačke biskupije. Na prostoru od 18.754 ha živi 40.443 stanovnika. Bjelovarčane krasi samopouzdanje i vjera u boljitak. Volimo raditi i spremni smo na izazove, imamo vrijedne i odgovorne ljude. Stvaramo preduvjete za nove investicije, nove ideje i rješenja. Naš optimizam i prosperitet temeljimo na ljudima i kulturi rada. Pred vama se, drage sugrađanke i sugrađani, nalazi monografija “50 godina profesionalnog vatrogastva u Bjelovaru” koja govori o prošlosti i sadašnjosti Javne vatrogasne postrojbe Grada Bjelovara. To istodobno znači da pred sobom imamo pregled prošlosti i sadašnjosti našega grada. Antun Korušec, Izlazak monografije iskreno pozdravljam. Monografija je značajan doprinos ukupnoj povijesti dipl. pol. Bjelovara. Osobno držim da autor monografijom odaje i počast gradu Bjelovaru koji je kroz povijest Gradonačelnik bio inspirativan za stvaranje. grada Bjelovara Ova monografija nas podsjeća, registrira i podučava o vatrogascima i značaju vatrogastva. JVP Grada Bjelovara, dobrovoljna i industrijska vatrogasna društva te Vatrogasna zajednica Grada Bjelovara ponos su i dika našega grada. Kao građanin i gradonačelnik Grada Bjelovara ponosim se i neizmjerno sam zadovoljan Javnom vatrogasnom postrojbom Grada Bjelovara. Imamo stručno osposobljene i sjajne vatrogasce koji čuvaju imovinu i ljude bjelovarskoga kraja. Ona je temelj sigurnosti grada, u izravnoj službi njegovih žitelja, danju i noću. Osobno smatram, a to potvrđuje i mišljenje struke, da naša Javna vatrogasna postrojba pripada najboljim vatrogasnim postrojbama u Hrvatskoj. Tehnička opremljenost vozila, kadrovi i ostala oprema JVP Grada Bjelovara potaknuli su čelnike okolnih općina i to: Zrinskog Topolovca, Kapele, Rovišća, Velikog Trojstva, Severina, Nove Rače, Velikog Grđevca i Velike Pisanice da zatraže tzv. “vatrogasni kišobran” za područje svojih općina. To konkretno znači da JVP Grada Bjelovara zaprima dojave o požaru s područja tih općina, organizira i upućuje ljudstvo i opremu na mjesto intervencije te preuzima odgovornost za uspješnost intervencije, angažira i obavještava lokalna vatrogasna društva te preuzima kompletnu protupožarnu zaštitu na području svake od tih općina. Doista mislim i iskreno osjećam, pa to često i govorim, da su vatrogasci dobri ljudi, zbog toga što sebe žrtvuju da bi drugima bilo dobro. Takvi ljudi zaslužuju iskrenu, toplu, ljudsku zahvalu i priznanje. Zadovoljan sam i kontinuiranim naporom da se u vatrogastvo regrutira što više mladih ljudi, kao preduvjet daljnjeg razvoja i visoke kvalitete vatrogastva na ovim prostorima, što nam osigurava sigurnu budućnost. Uz čestitke za 50. obljetnicu Javne vatrogasne postrojbe Grada Bjelovara, ovu monografiju preporučam za čitanje i upućujem zahvalu svima koji su sudjelovali u ovom projektu. Monografija je svakako od izuzetne koristi ukupnom vatrogastvu, stručnjacima i čitateljima. Svoj uvodnik želim završiti prekrasnim riječima zadnje strofe vatrogasne himne koja glasi: “Vatru gasi brata spasi to je našeg društva zov dizat blago domovini činit milom rodu glas u blizini i daljini požar gasit evo nas.” Vaš Antun Korušec Gradonačelnik Grada Bjelovara


O gradu Bjelovaru Grad Bjelovar sjedište je Bjelovarsko-bilogorske županije. Županija se prostire na površini od 2.652 km2 gdje živi 119.764 stanovnika (prema popisu stanovništva iz 2011. godine). Obuhvaća prostor četiri zemljopisne cjeline: Bilogoru (sjeverno i sjeveroistočno), rubne masive Papuka i Ravne gore (istočno), Moslavačku goru (jugozapadno), i dolinu rijeke Česme i Ilove (zapadno, središnje i južno). Administrativno je podijeljena na pet gradova i osamnaest općina. Grad Bjelovar je političko, kulturno i gospodarsko središte županije. Površina grada iznosi 191,9 km2, obuhvaćajući i trideset okolnih naselja. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, u samom gradu živi 27.024, a zajedno s okolnim naseljima 40.276 stanovnika. Grad je smješten na visoravni u južnom dijelu Bilogore, na 135 metara nadmorske visine. U katedrali sv. Terezije Avilske u centru Bjelovara, sjedište je Bjelovarsko-križevačke biskupije. Bjelovar je jedan od mlađih gradova u Hrvatskoj, nastao 1756. godine, odlukom austrijske carice Marije Terezije. Vatrogastvo je vrlo izraženo u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Djeluje dvjestotinjak vatrogasnih društava, postrojbi i zajednica, sa više od deset tisuća članova. Tako je svaki deseti stanovnik županije i vatrogasac, čime smo po brojnosti u samom vrhu Republike Hrvatske. Na području grada Bjelovara djeluje dvadeset dobrovoljnih vatrogasnih društava, te tri profesionalne vatrogasne postrojbe. Nositelj vatrogastva je Javna vatrogasna postrojba Grada Bjelovara. Uz grad pokriva i osam susjednih općina, gdje ukupno živi polovica stanovništva županije. Najstarije društvo u ovom kraju je Dobrovoljno vatrogasno društvo Bjelovar, osnovano 1873. godine kao jedno od prvih vatrogasnih društava u tadašnjoj državi. Nekoliko desetljeća kasnije, iz njega se razvija profesionalno vatrogastvo u gradu Bjelovaru.

Pogled s vatrogasnih ljestvi na centar grada Bjelovara


Deset godina Profesionalne vatrogasne jedinice Bjelovar, 1974. g.


Bjelovarsko profesionalno vatrogastvo

u proťlom stoljeću


Stvaranje profesionalne vatrogasne jezgre

Bjelovarsko profesionalno vatrogastvo u prošlom stoljeću

Od 10. svibnja 1873. godine, kao jedno od najstarijih u državi, uspješno djeluje Dobrovoljno vatrogasno društvo Bjelovar. No kasnije, razvojem gospodarstva i izgradnjom tvornica, pojavljuju se nove požarne opasnosti, te potreba za reorganizacijom vatrogasne službe u gradu Bjelovaru. Stoga početkom 1960. godine Narodni odbor općine Bjelovar (drugim riječima, tadašnje gradsko vijeće) donosi odluku o organizaciji profesionalne grupe vatrogasaca. Ne djeluju samostalno, nego u sastavu Dobrovoljnog vatrogasnog društva Bjelovar. Natječaj za komandira, zamjenika komandira i vatrogasce vozače raspisuje se u Službenim novinama kotara Bjelovar. Prikupljene molbe Josipa Jakovlića, Vlade Popovića, Slavka Prisnica i Josipa Ščrbačića, Narodni odbor općine prosljeđuje na razmatranje DVD-u Bjelovar. Zanimljivo, uz zamolbu, životopis i druge dokumente, kandidati za posao moraju poslati i pismenu suglasnost da im poduzeće u kojem trenutno rade, dopušta zapošljavanje u drugom poduzeću. Uz Josipa Jakovlića, izabranog za komandira, prvi profesionalni vatrogasci u Bjelovaru su Stevo Markesina, Đuro Plentaj, Vlado Popović i Slavko Prisnic (zvali su ga Priznec). Josip Ščrbačić se više ne spominje u dokumentima. Donosi se i odluka o “položajnim” plaćama profesionalnih vatrogasaca unutar DVD-a Bjelovar, u slijedećim mjesečnim okvirima: • komandir odjeljenja - od četiri do sedam tisuća dinara, • zamjenik komandira odjeljenja - od tri do šest tisuća dinara, • vatrogasci vozači - od tri do pet tisuća dinara. Položajne plaće za pripravnike iznosit će: • za zvanje vatrogasac - dvije tisuće dinara, • za zvanje vatrogasnog tehničara - tri tisuće dinara, • za zvanje vatrogasnog inspektora - četiri tisuće dinara. Za posebne napore, te opasnost za život i zdravlje kojima su izloženi pri gašenju požara i drugim intervencijama, profesionalnim vatrogascima određen je posebni dodatak u iznosu od dvije do pet tisuća dinara mjesečno. Prvi profesionalni vatrogasci koriste vozila DVD-a Bjelovar. “TAM Pionir” (registracijske oznake BJ 12-01) navalno je vozilo, kapaciteta dvije tisuće litara. Kupljen 1957. godine kao novo vozilo, jedno je od ljepših u to vrijeme. Nažalost, iako relativno nov, često se kvari kao i druga vozila. (Kasnije je predan DVD-u Rovišće, gdje se i danas nalazi.) “Berliet” (registracijske oznake BJ 11-98) je veliki teretni

Prvi profesionalni vatrogasci u Bjelovaru Stoje s lijeva: Marijan Druga, Đuro Plentaj, Ivan Dolenčić Čuči: Slavko Prisnic

Prvi dokumenti o zapošljavanju profesionalnih vatrogasaca u Bjelovaru 10


Svečanoj primopredaji vozila nazočili su brojni uzvanici

Novo navalno vozilo “TAM Pionir”, 1957. g.

Bjelovarski vatrogasci ponosni su na novo vozilo 11

50 godina profesionalnog vatrogastva u Bjelovaru

18. 5. 1957. g. komandir Posavac autobusom putuje u Zagreb po novo vatrogasno vozilo, o čemu sastavlja izvještaj i prilaže autobusnu kartu


Bjelovarsko profesionalno vatrogastvo u prošlom stoljeću

Uniforma je od čoje, rajtoze, kožni kaput i čizme. Zimi se na intervencijama ukoči, i treba je grijati na peći da opusti. Krajem 1960. godine, u “Bjelovarskom listu” objavljuje se natječaj za još jedno slobodno radno mjesto profesionalnog vatrogasca - vozača. Na koje se zapošljava Ivan Dolenčić, te DVD Bjelovar broji ukupno šest profesionalnih vatrogasaca. Njihov zadatak je cjelodnevno dežurstvo, u smjenama 12-24, tj. dvanaest sati radno, dvadeset i četiri sata slobodan. Dežuraju uz poznati “crni telefon”, na koji ih građani zovu u pomoć, pozivom na broj telefona 03 (od 1962. godine, idućih pedeset godina vatrogasce se zove na broj 93). Primivši poziv, dežurni vatrogasac prikupi sve potrebne informacije od pozivatelja te ga zove natrag, radi provjere vjerodostojnosti poziva. Dežurni profesionalni vatrogasac tada poziva vatrogasce koji su kod kuće ili na radnom mjestu. Iz vatrogasnog spremišta uključuje sirenu postavljenu na obližnju visoku zgradu Gimnazije. Čim dođu dvoje troje dobrovoljnih vatrogasaca, sa prvim vozilom zajedno odlaze na mjesto intervencije. Prvi vatrogasci ponekad se pojave u rekordnom roku od jedne minute, a ponekad treba ponovo uključivati sirenu jer nitko nije došao. Kada se

kamion iz doba rata. Na njega je ugrađena cisterna kapaciteta pet tisuća litara, a sa drugih kamiona razni dijelovi poput pumpe, diferencijala i sl. Ugradnja nije kvalitetna, prema mogućnostima u to vrijeme, tek toliko da služi kao vatrogasna autocisterna. Zvali su ga, jednostavno, “Brlet”. Nesiguran za vožnju, s njim se nikada ne zna hoće li stići do mjesta intervencije. Često se gasi u vožnji, nakon čega vozač uzima ključ ispod sjedala, udara po motoru, i kamion proradi. Veliki volan težak je za upravljanje, treba početi motati pedesetak metara prije skretanja. Poduzeće “Metalac”, te 1960. godine, vatrogasnom društvu poklanja staro poluteretno vozilo “Buick”. Vatrogasci ga popravljaju, ali sa motorom od osam cilindara, i paljenjem na kurblu, kamion je kompliciran za vožnju. Na njega ugrađuju trodijelnu ljestvu rastegaču visine 12 metara, koja se ručno diže i spušta pomoću sajli. Do tada je ljestva bila na drvenim kotačima, i po potrebi se postavljala na cisternu. Osim na vježbama, “Buick” sa ljestvom svega jednom ili dvaput je korišten na požarima. Vozila su skromna, ali vatrogasna oprema još skromnija. Imaju stare prtene cijevine, i nešto novih plastičnih. Dva tri teška odijela kao zaštitna odjeća, te dvije male pumpe “Savica”. Narednih godina, koliko dopuštaju financijska sredstva, tako se kupuje i oprema.

U Bjelovaru je oduvijek bila uspješna suradnja profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasaca 12


Uz zamolbu i životopis, kandidati za posao morali su poslati i dopuštenje trenutnog poslodavca o prelasku na novo radno mjesto Bjelovarski vatrogasci slažu se da je moderna sušionica praktičnija, ali ističu da je to veliki financijski izdatak i takvu sušionicu nemaju ni neki jači industrijski gradovi od Bjelovara. Početkom 1961. godine rukovodstvo DVD-a Bjelovar ponovo pokreće pitanje izgradnje vatrogasnog tornja, neophodnog za rad društva. Zbog nemogućnosti sušenja, cijevine ubrzano propadaju, i njihov radni vijek smanjen je čak za pola. Što više, toranj je potreban radi održavanja prijeko potrebnih visinskih vježbi za vatrogasce. Predlaže se i bolja organizacija vatrogasne službe. DVD Bjelovar sa dugogodišnjom tradicijom, od najboljih dana kada je imao desetke operativnih članova, sada je tek nekoliko operativaca koji izlaze na intervencije. Postoje brojni pokušaji za oformljivanjem novog članstva, ali mladi su nezainteresirani za uključivanje u rad društva. Stoga rukovodstvo DVD-a predlaže povećanje broja profesionalnih vatrogasaca i uvođenje noćnog dežurstva

okupe i ostali vatrogasci, sa drugim vozilom se odlazi na intervenciju. Osim što rukovode na intervenciji, osnovni zadaci profesionalnih vatrogasaca su prijevoz dobrovoljaca do mjesta intervencije, te vožnja vode na intervenciju. Profesionalni vatrogasci dežuraju u prostorijama DVD-a Bjelovar, vatrogasnom spremištu izgrađenom 1953. godine. (Spremište se i danas nalazi na Matoševom trgu, no preuređeno je u malu sportsku dvoranu.) Ukupno broji šest garažnih mjesta. U jednom je prostorija za dežurnog i druge namjene, a u ostalima su vozila. Vatrogasno spremište ima i vidljivi nedostatak. Prethodnih godina postojali su planovi, te nacrti za izgradnju vatrogasnog tornja. Neophodnog za uvježbavanje vatrogasaca za gašenje na visinama, te za sušenje cijevina. Nadležne vlasti odbijaju taj prijedlog, s obrazloženjem da je sušenje cijevina u tornju zastario način, i da treba izgraditi modernu sušionicu kakva postoji u drugim zemljama.

13


Bjelovarsko profesionalno vatrogastvo u prošlom stoljeću Prvi zapis o intervenciji profesionalnih vatrogasaca

dobrovoljnih vatrogasaca, te ističe “ukoliko ćemo naići na razumijevanje kod odgovornih vlasti da nam omoguće organizirati vatrogasnu službu, kako mi to predlažemo, onda ćemo moći odgovarati za naš rad. Ali u koliko ne dobijemo podršku, i služba ostane u ovom sadašnjem stanju, nećemo se moći upustiti u borbu sa jednim većim požarom. Moramo imati sposobnu jedinicu u kojoj će članovi biti tako obučeni da će se moći snaći i u najvećem mraku, i u najkritičnijim situacijama”. Kasnije se uvodi noćno dežurstvo dobrovoljnih vatrogasaca, koji za to dobivaju dnevnice. Sa profesionalnim vatrogascima dolaze i prvi problemi. DVD Bjelovar nema dovoljno financijskih sredstava za njihove plaće. Od 1961. godine često šalju zamolbe Narodnom odboru općine Bjelovar, da im se uplate obećani novci ili dodatna sredstva. Ponekad je situacija tako teška, da će već idućeg mjeseca ostati bez novaca za plaće. Narodni odbor općine osigurava novac samo za plaće i održavanje auto cisterni. Stoga se šalju zamolbe i Vatrogasnom odboru općine za nabavku osnovne opreme, poput cijevina i vatrogasnih aparata. No vatrogasci se i sami snalaze za dodatna financijska sredstva. DVD Bjelovar potpisuje ugovor sa tvornicom “Tomo Vinković”, koja će im svakog mjeseca uplaćivati tristo tisuća dinara. Sve dok će ih financirati i Narodni odbor općine, odnosno dok se financiranje vatrogasaca ne riješi drugim zakonskim propisima. Profesionalnu vatrogasnu jedinicu napušta Stevo Markesina, te potkraj 1961. godine na slobodno radno mjesto vatrogasca – vozača zapošljava se Marijan Druga. Šest profesionalnih vatrogasaca u Bjelovaru dežura u tri smjene po dva vatrogasca. Početkom 1962. godine, Drago Kepčija, referent za vatrogastvo u Narodnom odboru općine Bjelovar, na nekoliko stranica podnosi “Izvještaj i prijedlog za reorganizaciju vatrogasne službe u gradu Bjelovaru”. Za istaknuti je osvrt na trenutni gospodarski razvoj grada čime se pojavljuju novi oblici požarnih opasnosti. Iako svaka tvornica ima svoje DVD-e u gospodarstvu, ukoliko se požar dogodi po noći, njihovi vatrogasci ne mogu se dovoljno brzo okupiti, jer mnogi žive i nekoliko kilometara od grada. Portiri koji noću čuvaju tvornice, najčešće su jedan ili dva, nisu obučeni za gašenje požara, te su nemoćni u slučaju izbijanja većeg požara u tvornici. Iz tog razloga, Nadzorni odbor općine sastavio je plan kojim bi četrdeset i dva poduzeća u gradu, financijski pomogla DVD Bjelovar, i ojačala vatrogasnu službu. Poduzeća (uključujući i tvornice), podijeljena su u kategorije, te ovisno o veličini, 14


15

50 godina profesionalnog vatrogastva u Bjelovaru

uplaćivali bi od dvadeset do četiristo tisuća dinara godišnje. Što njima ne bi predstavljalo velike izdatke, ali bi uvelike povećalo sigurnost na polju zaštite od požara. Time bi se osiguralo skoro sedam milijuna dinara, uz tri i pol milijuna koje bi izdvojio Narodni odbor općine. Sa više od deset milijuna dinara godišnje, mogla bi se stvoriti vatrogasna služba sa kvalitetnom opremom i ljudstvom. Od četrdeset i dva poduzeća u gradu, samo ih je četiri podržalo inicijativu, a od njih samo dva izvršila uplatu “Kinematografsko” pedeset tisuća dinara, i “Tehnogradnja” sto tisuća dinara. Vatrogasna vozila i dalje se kvare. Iako osigurana u “Osiguravajućem zavodu”, oni često ne žele platiti Danonoćna dežurstva uz poznati “crni telefon” popravak. Plaćaju ga tek nakon pismene žalbe glavnoj direkciji. No, s obzirom na samo dva vozila, vatrogasci ih sami popravljaju, da budu spremni u svakom trenutku. Kod većih kvarova, ne čeka se na novce od “Osiguravajućeg zavoda” nego DVD sam kupuje potrebne dijelove, ulazeći u minus na bankovnom računu. Tako ostaje bez novaca za plaćanje računa za telefon, struju i druge usluge, te mora tražiti financijsku pomoć od Narodnog odbora općine. 1963. godine od Kotarskog vatrogasnog saveza DVD dobiva terensko vozilo “Zastava Kampanjola (FIAT AR55)” za prijevoz ljudi i vatrogasne opreme. Zbog čestih kvarova na vozilima, DVD od Ustanove za komunalne poslove, unajmljuje auto cisternu “TAM Klockner” na godinu dana, za korištenje na intervencijama i vježbama. Veliku donaciju DVD prima od poduzeća “Tehnika”, koje poklanja rabljenu tokarsku klupu sa svim njezinim priborom. Zahvaljujući tokarskom stroju, idućih petnaest godina, bjelovarski vatrogasci zarađuju dodatna financijska sredstva. Osim što ga koriste pri popravku vatrogasnih vozila, već ubrzo nakon dobivanja stroja, počinju proizvoditi željezne ograde i vrata za kuće i stambene zgrade. Dodatnu zaradu ostvaraju i uslugom vožnje vode na gradilišta. Također za naknadu, DVD u svojim garažama čuva automobile privatnih osoba. Obavezuje se da će vozilo čuvati i puštati u garažu i iz garaže, u svako doba dana i noći, za dvije tisuće dinara mjesečno. Te godine ugovor je potpisan sa četiri privatne osobe. Zanimljivo je spomenuti da su još 1959. godine sličan ugovor potpisali sa “Auto saobraćajnim poduzećem Čazma” za čuvanje autobusa, sa “Komercijalnom bankom” za čuvanje osobnog automobila u iznosu sedam tisuća dinara, te za trinaest tisuća dinara za čuvanje teretnog i osobnog vozila “Tome Vinkovića”. Broj profesionalnih vatrogasaca se povećava. Martin Posavac zapošljava se na novootvoreno radno mjesto I nekad davno postojali su problemi s lažnim pozivima


16


17


Bjelovarsko profesionalno vatrogastvo u prošlom stoljeću

tehničkog referenta, a kao vatrogasac-vozač zaposlen je Josip Blažok. Tako 1963. godine, Bjelovar ima osam profesionalnih vatrogasaca. Iako se i dalje oskudijeva u osnovnoj opremi. Nedostaje rasvjeta za noćne intervencije, a tijekom gašenja požara autobusa na autobusnoj stanici, moraju posuđivati vatrogasne aparate iz susjedne željezničke stanice. Pojavljuju se i novi problemi u vezi vatrogasnog spremišta. Uz nedostatak tornja, sada nedostaje i prostor za vježbanje. Iza spremišta, na zemljištu u vlasništvu DVD-a, gimnazija je sagradila igralište. Kako su ispred spremišta izgrađeni stambeni objekti, vatrogasci više nemaju mjesta za vježbanje, nego na ulici kojom prolaze automobili i pješaci. Kada se odredila lokacija i gradilo vatrogasno spremište, nije se razmišljalo o prostornom planu. U međuvremenu su u blizini izgrađene stambene zgrade. Za vrijeme uzbune, ispred spremišta se okupi toliko djece, da vatrogasci koji dolaze sa svih strana, skoro ne mogu prići vozilima. Teško se i izlazi iz garaže, jer prijeti opasnost da se nekoga ne ozlijedi. Te 1963. godine, ujedno na 90-godišnjicu postojanja DVD-a Bjelovar, počinje se ozbiljnije govoriti o formiranju profesionalne vatrogasne jedinice. Više je opravdanih razloga. Već spomenuti industrijski razvitak grada i izgradnja tvornica, sa sobom nose nove oblike požarnih opasnosti. Vatrogascima treba kvalitetnija oprema da se mogu nositi sa novim nedaćama. U to vrijeme, čak devedeset posto požara se događa na društvenoj imovini velike vrijednosti, a samo deset posto na privatnoj (zapaljenje dimnjaka, ispumpavanje vode i sl.). Stoga DVD smatra da vatrogasnu službu trebaju potpomagati nosioci društvene imovine, tj. poduzeća. Iako prihvaćaju tu ideju, ipak ne uplaćuju financijska sredstva. Drugi razlog za osnutak profesionalne vatrogasne jedinice je nedostatak ljudstva. Nakon uzbune, u spremištu se okupe dva do tri dobrovoljca, koji sa prvim vozilom izlaze na intervenciju. Na ostale se čeka i slijedećih pola sata. Posljednjih godina nedostaje operativnih djelatnika u DVD-u. S druge strane, svaka tvornica ima svoje DVD-e u gospodarstvu čiji bi članovi rado pomogli DVD-u Bjelovar na intervencijama. Ne odazivaju se jer u postrojenju ne čuju zvuk sirene, ili moraju izaći u radnom odijelu, koje će vjerojatno oštetiti na intervenciji, a poduzeće im ga neće nadoknaditi. Najveći je problem što u mnogim tvornicama nadređeni ne puste vatrogasce na intervenciju. Prošla su vremena kada je u gospodarstvu prevladavao privatni sektor sa malim obiteljskim obrtima. Ako je vlasnik bio dobrovoljni

Poduzeće “Tehnika” je bjelovarskim vatrogascima uručilo vrlo vrijednu donaciju. Zahvaljujući tokarskoj klupi, iduća dva desetljeća, vatrogasci zarađuju dodatna novčana sredstva za plaće i opremu.

18


Postrojavanje vatrogasaca na bjelovarskom korzu, glavnoj gradskoj ulici, 1960-ih godina 19

50 godina profesionalnog vatrogastva u Bjelovaru

će biti radionica, za koju se po povoljnijoj cijeni kupuje alat od tvornice “Tomo Vinković”. Poduzeće “Fenor” iz Nove Rače poklanja električni trafo za varenje, te DVD umoljava “Željezničko transportno poduzeće Zagreb” da im pokloni nekoliko desetaka metara jednožilnog otpadnog kabla, neophodnog za električno zavarivanje. Stvara se radionica sa svom potrebnom opremom i alatima, te servis vatrogasnih aparata, zahvaljujući kojima će vatrogasci ostvarivati dodatnu zaradu. DVD se sam snalazi za novce, ali i Skupština općine Bjelovar (bivši Narodni odbor općine) im odobrava godišnji iznos od dvanaest milijuna dinara. Uz obavijest da pripaze na štednju, te da im više ne trebaju podnašati zamolbe za financijska sredstva. Više od deset godina spominjalo se osnivanje profesionalne vatrogasne jedinice, ozbiljnije u posljednje dvije godine. Poduzeća u Bjelovaru prihvaćala su zamisao, ali nitko nije uplaćivao novce. No, svi mijenjaju mišljenje, kada je te 1964. godine u velikom požaru izgorjela zgrada pekare mlina „5. maj“ (u dvorištu današnje gradske pekare). I tako je...

vatrogasac, mogao je otići na intervenciju, jer bi njegov posao nastavili zaposlenici ili obitelj. Sada radnici ne mogu napustiti radno mjesto u tvornici, jer određeni pogon ovisi o njima. Proizvodnja se ne smije zaustavljati. Zbog manjka operativnih članova u DVD-u Bjelovar, njihovim obvezama u poduzeću, te udaljenosti od kuće do vatrogasnog spremišta, krajnje je vrijeme za osnutak profesionalne vatrogasne jedinice. Iz tog razloga, rukovodstvo DVD-a odlazi razmijeniti iskustva u Sisak i Karlovac, gdje se također stvaraju profesionalne jedinice. Donosi se i zaključak, da se za profesionalne vatrogasce zapošljavaju osobe sa odgovarajućim zanatima. Tako će moći ostvarivati dodatnu zaradu vršenjem raznih usluga, i ublažiti financijske potrebe vatrogasne službe. 1964. godine kupuje se novo navalno vozilo “TAM 4500” kapaciteta dvije tisuće litara. Potkraj iste godine, na licitaciji kod vojske, povoljno se nabavlja vojni kamion dizalica “Chevrolet”, koji je služio za utovar avionskih bombi. Vatrogasci ga preuređuju u vozilo za tehničke intervencije i izvlačenje automobila. Koliko financijska sredstva dopuštaju, spremište se uređuje i obnavlja. Betonira se pod jedne garaže gdje


Profesionalna vatrogasna jedinica

Bjelovarsko profesionalno vatrogastvo u prošlom stoljeću

uniformi. Ali vatrogasna oprema je i dalje skromna, a vozila se često kvare i moraju se popraviti u kratkom roku. Za dobavu vode na udaljena mjesta nema drugog načina, jer sela nemaju traktorskih cisterni. Srećom, novozaposleni vatrogasci su majstori na raznim poljima. Martin Posavac Mehaničari, tokari prvi zapovjednik i dr. No skoro nitko Profesionalne vatrogasne jedinice Bjelovar nema potrebnu (1964. - 1979.) vatrogasnu kvalifikaciju. Dvije tri godine nakon osnutka jedinice, za njih se organiziraju tečajevi za profesionalne vatrogasce. Dolaze predavači iz Vatrogasne škole u Zagrebu, te u večernjim satima održavaju nastavu, u ukupnom trajanju oko šest mjeseci. Istovremeno se održavaju i tečajevi za dobrovoljne vatrogasce DVD-a u gospodarstvu. Odlična je suradnja Profesionalne vatrogasne jedinice i DVD-a Bjelovar. No zbog brojnosti profesionalaca, dobrovoljci se u pomoć zovu samo u slučaju velikih požara. Iako, takve su intervencije vrlo rijetke, u to vrijeme najčešći su požari štagljeva i štala. Voda se u vatrogasna vozila toči na kupalištu (današnji gradski bazen) gdje je postavljen priključak, te kod pogona tvornice “Franck”. Nadalje, toči se i iz dva arteška bazena. Jedan je na tržnici (između dvije tržnice), a drugi kod vatrogasnog spremišta. Punjeni su ostatkom vode koja curi iz slavine gradskog paviljona, na središnjem parku. Dotok financijskih sredstava od poduzeća nije uvijek siguran izvor prihoda. Također, ni Općina ne izdvaja puno za vatrogasce. No oni se još više organiziraju, nudeći široki spektar raznih usluga, s kojim ostvaruju dodatnu zaradu. Kao prava mala tvornica. Izrađuju vrlo mnogo željeznih vrata i ograda. Za kuće, zgrade, seoske domove, oko spomenika. Cijelu ogradu

1. listopada 1964. godine oformljena je Profesionalna vatrogasna jedinica Bjelovar. Isprva se zove Profesionalna vatrogasna četa, a nešto kasnije naziv mijenja u jedinica. Prvi komandir je Martin Posavac, i na tom radnom mjestu ostaje idućih petnaest godina. Jedni izvori govore da je ukupno zaposleno dvadeset i osam, dok drugi navode trideset i dva vatrogasca, zajedno sa komandirom i blagajnikom/knjigovođom. Uglavnom, od 1964. godine Bjelovar čuva tridesetak profesionalnih vatrogasaca. Zapošljavaju se osobe iz raznih poduzeća. Ujedno su članovi DVD-a Bjelovar ili DVD-a tvornice u kojoj su radili, kao i ljudi sa iskustvom u određenim zanatima, kojim mogu pomoći u radu jedinice. Također, ima poduzeća koja za vatrogasce daju svoje najlošije ljude. Isprva, nije razrađen plan tko što radi na intervenciji. Upravo ti najlošiji, i bez ikakvog vatrogasnog predznanja, često žele zapovijedati. Nakon nekog vremena, i taj problem se rješava, svaki dan se rasporedom određuje tko je u navalnoj grupi, vodnoj, itd. Na samom početku, radi se u pet smjena, po šest ljudi. Radno vrijeme je 12-24-24-48 (dvanaest sati radno, jedan dan slobodan, jedan dan radni, dva dana slobodno). Narednih petnaestak godina puno se eksperimentira sa radnim vremenom. Ovisno o broju ljudi, radi se u četiri smjene ili tri smjene. Već u to vrijeme, najoptimalniji način rada pokazuje se 12-24-12-48 (dvanaest sati radno, jedan dan slobodan, dvanaest sati radno, dva dana slobodna), koji se uz nekoliko prekida, zadržava do danas. Kako je rečeno, profesionalne vatrogasce, uz Općinu Bjelovar počinju sufinancirati i poduzeća. Otvara se mogućnost za kupnju nešto opreme, te potrebnih

Vatrogasno spremište sagrađeno je 1953. godine za DVD Bjelovar, a kasnije u njemu rade i profesionalci 20


21


Bjelovarsko profesionalno vatrogastvo u prošlom stoljeću

oko svinjogojske farme (današnja peradarska farma). Obrtnicima, i svima kome treba nešto tokariti, spretno rade uz naknadu. Popravljaju vozila i strojeve poduzeću za uređivanje cesta. Voze vodu za gradnju kuća i zgrada, servisiraju vatrogasne aparate, vrše usluge ispumpavanja, i dr. Vatrogastvo se često premješta pod nadležnost raznih upravnih tijela. Od Narodnog odbora općine, kasnije zvanog Skupština općine, do Narodne obrane, policije, i ponovo pod Općinu. S obzirom na vozila koja se često kvare, nedovoljnu i zastarjelu opremu, te prije svega vrlo težak i opasan posao, no u Profesionalnoj vatrogasnoj jedinici Bjelovar razvijena su čvrsta prijateljstva. Iako je kronični nedostatak novca, i male su plaće, no vlada neko drugačije zadovoljstvo. Srčano i puni entuzijazma, svi zajedno se trude stvoriti jaču i opremljeniju vatrogasnu jedinicu. Ugodnu tradiciju nositelja društvenih događanja, započetu od DVD-a, nastavljaju i profesionalni vatrogasci. Vatrogasne zabave nadaleko su poznate i izuzetno posjećene. Zbog odlične muzike i nezaboravne atmosfere, ljudi naprosto hrle na zabavu. Ulaz se ne naplaćuje, plaća se samo piće, što je vatrogascima vrijedan izvor prihoda. Svi mnogo troše, jer se ima novaca, i ne treba paziti na svaki dinar. Tako se zabave organiziraju često, rasprostranjene po cijelom parku pored spremišta. Dok u slučaju lošeg vremena, vozila se izvoze van i zabava održava u garažama. 24. lipnja 1966. godine donosi se “Pravilnik o radnim odnosima radnika radnog kolektiva Profesionalne vatrogasne čete (jedinice) Bjelovar” na devetnaest stranica i stotinu pet članaka. Kao i “Pravilnik o odgovornosti radnika zbog povrede radne dužnosti Profesionalne vatrogasne čete Bjelovar” na petnaest stranica i stotinu četiri članaka. 1968. godine nabavlja se “FIAT (Zastava) 615” i preuređuje u kemijsko vozilo sa prahom i pjenom. Za simboličnu cijenu, od vojske se kupuje otpisani “James”. Na njega se ugrađuje cisterna od dotadašnjeg vozila “Berliet”. Sa pogonom na na sve kotače, vozilo “James” idealno je za prijevoz vode u bregove. Kuda god prolazi, skida sloj blatnjave ceste, nezamjenjiv u vožnji po lošem terenu i u lošim vremenskim uvjetima. Već nakon par godina od osnivanja Profesionalne vatrogasne jedinice, polako im poduzeća prestaju uplaćivati financijska sredstva. Jednostavno uviđaju da ih nikakav zakon ne obvezuje na plaćanja. Svake godine nekoliko poduzeća se povlači, a sukladno tome, jedinica otpušta nekoliko zaposlenih, nemajući dovoljno novaca za sve. Prilikom otpuštanja, gleda se da zaposleni nema

Nakon završenih prekvalifikacija, vatrogasci su se učlanjivali u Udrugu profesionalnih vatrogasaca 22


23

50 godina profesionalnog vatrogastva u Bjelovaru

obitelj koju mora uzdržavati, da ima bogato imanje od Zajednička fotografija u bjelovarskom parku kojega može živjeti, a među prvima se otpuštaju i oni koji imaju problema s alkoholom. Odluka o otpuštanju donosi se glasanjem. Nakon prijedloga koje se osobe želi otpustiti, zaposlenici glasaju imenom i prezimenom. Tko dobije najviše glasova, mora otići. Tako početkom 1970ih, Bjelovar ima nešto manje od dvadeset profesionalnih vatrogasaca. Jedan od bjelovarskih dobrovoljnih vatrogasaca odlazi živjeti u Rijeku, gdje posjećuje njihovu profesionalnu vatrogasnu jedinicu. Predlaže da ih posjete profesionalni vatrogasci Bjelovara, gdje radi i njegov rođak, i upoznaju se sa najstarijom Profesionalnom vatrogasnom jedinicom u državi, te njihovim vozilima i opremom. Riječki vatrogasci ugošćuju kolege iz Bjelovara, koji ih pozivaju na uzvratni posjet. Idućih godina redovito se posjećuju, razmjenjujući iskustva uz ugodno druženje. Što kulminira bratimljenjem Profesionalnih vatrogasnih jedinica Rijeke i Bjelovara. Zbog neredovitih novčanih izvora, Skupština općine Bjelovar 29. rujna 1974. godine donosi financijski plan za zaštitu od požara. Njime se osiguravaju stalni izvori sredstava, i to: • 2% od katastarskog prihoda iz poljoprivrede, • 0,4% osobnog dohotka iz radnog odnosa, • 1% od naplaćenog općinskog poreza na promet na Skica gašenja požara automehaničarske radionice 14. listopada 1964. g.


Bjelovarsko profesionalno vatrogastvo u prošlom stoljeću

malo u trgovini i ugostiteljstvu, • 4% premije i osiguranja od požara, naplaćene na području općine, • te ostali prihodi, poput doprinosa mjesnih zajednica. Od poduzeća “INA Naftaplin” iz Zagreba kupuju se dvije otpisane auto cisterne “FAP”, korištene za prijevoz nafte i goriva. Stoga imaju niskotlačnu pumpu za istakanje goriva, sa nedovoljnim pritiskom za potrebe vatrogastva. Za izbacivanje vode na sva tri mlaza treba pumpa sa visokim pritiskom. Uz nabavku i postavljanje drugih dijelova na auto cisterne, vatrogasci ugrađuju i nove pumpe. Prva procjena nije dobra, jer doslovno podiže vatrogasca u zrak kada usmjeri mlaz u zemlju. No, ubrzo se pumpe reguliraju na idealnu jačinu, te se ugrađuju bunkeri za vatrogasnu opremu. Tako vatrogasci još jednom, vlastitim snagama i znanjem, stara vozila preuređuju u vatrogasna. 1973. godine kupuje se nova auto ljestva “FAP 13 S”, s krajnjim dohvatom od trideset i tri metra. Na vozilu se nalazi i spusnica te uskočnica za spašavanje. Kako je spremište prenisko za tu ljestvu, u jednoj garaži otkopava se zemljani pod u dubini od osamdeset centimetara. 22. i 23. rujna 1973. godine slavi se velika obljetnica, sto godina postojanja DVD-a Bjelovar. U organiziranju proslave sudjeluju i profesionalni vatrogasci, kao što uvijek pripomažu dobrovoljcima u organiziranju raznih događanja. U Bjelovaru je tradicija dobre suradnje profesionalaca i dobrovoljaca. Više od polovice profesionalnih vatrogasaca su i članovi DVD-a Bjelovar, ili DVD-a u selu u kojem žive. Od osnutka Profesionalne vatrogasne jedinice, djelatnici rade u neadekvatnim uvjetima. Zbog velikog

Značajne novčane prihode vatrogasci su ostvarili organiziranjem nadaleko poznatih zabava broja ljudi i manjka prostorija, čak deset godina traži se rješenje. Rukovodstvo odlazi u Zagreb i Sisak gdje obilazi njihova nova vatrogasna spremišta. Kroz sve godine, razmatraju se prijedlozi: izgradnja novog spremišta na zemljištu koje nudi Općina, zajednička izgradnja sa Općinom koja gradi svoje objekte, traženje slobodnog zemljišta od vojske, ili preseljenje u jedan od njihovih brojnih objekata. Svi prijedlozi su odbijeni, i vatrogasci još jednom sami rješavaju probleme. Iza postojećeg spremišta grade dodatne prostorije - kancelarije, servis, spavaonicu i kupaonicu (spavaonica se kasnije premješta u potkrovlje iznad garaža). No i dalje ostaje problem vozila, koja zbog brojnosti moraju stajati vani ispred garaža. Nakon samo dvije godine, 31. prosinca 1974. godine, ukida se Fond za zaštitu od požara. Slijedećih pet godina, vatrogasci se financiraju direktno iz proračuna Skupštine općine. Bez obzira na novi način financiranja, i dalje je nestašica novca. Redovito se vrše razne usluge, za dodatnu zaradu. Kao do sada, izrađuju se željezni prozori, vrata i ograde, ali se provode i nove usluge. Na obližnjoj gori Bilogora, “INA Naftaplin” počinje provoditi bušenja i eksploataciju nafte i plina. Kod svakog bušenja, protupožarnu zaštitu osiguravaju djelatnici Profesionalne vatrogasne jedinice Bjelovar, za što im “INA” plaća naknadu. Na bušotini vatrogasno vozilo stoji i po tjedan dana, dok se samo izmjenjuju vatrogasci u svakodnevnim smjenama. Za usluge prevoženja raznog tereta, nabavlja se vozilo “TAM 4500”. Najčešće se dovoze betonske cijevi za bunare, po koje se ide i par puta na dan u mjesto Botovo. Dvanaest cijevi odjednom teško je za voziti, jer u brijegu

U “Kampanjoli” na putu za Karlovac 24


Iza postojećeg spremišta, vatrogasci sami grade dodatne prostorije vozilo puši kao da tenk ispušta dimnu zavjesu, i nitko ga se ne usudi preteći. Često se za naknadu, usput poveze i bunardžija, do mjesta gdje ima zakazan posao. Vatrogasci razvoze i rakete protiv tuče, u sve protugradne stanice u općini, za što im naknadu isplaćuje Narodna obrana. Nabavlja se kombi vozilo “Zastava 750” i preuređuje u pokretni servis za vatrogasne aparate, sa svom potrebnom opremom za servisiranje i prahom. Tri vatrogasca iz jedinice obilaze poduzeća na području, otprilike današnje županije. Servisiraju vatrogasne aparate na licu mjesta, a samo veće kvarove voze natrag u servis. Tako poduzeća, tvornice, benzinske postaje, a i vozači kamiona koji se tamo zateknu, ne moraju voziti aparate na servisiranje u udaljeni Bjelovar. Dok ujedno Profesionalna vatrogasna jedinica ostvaruje dodatnu zaradu. U to vrijeme, 1970-ih godina, prema mogućnosti nabavlja se zaštitna oprema, prijevozni top “Rudar”, agregati, ljestve, cijevine, prah, pjenilo i dr. Vozila se povremeno kvare, ali puno manje nego prije desetak godina. Zbog manjka vozila zna doći do nedostatka vode na intervenciji. Voda se sada puni samo na hidrantu vatrogasnog spremišta, i kod pogona tvornice “Franck”. I dalje su najčešći požari štala, štagljeva i sijena. Povremeno se eksperimentira sa radnim vremenom smjena, ali posljednjih godina desetljeća radi se u tri smjene 24-2424-48 (jedan dan radno, jedan slobodno, jedan radno, dva dana slobodno). Nastavlja se i duga tradicija organiziranja nadaleko poznatih vatrogasnih zabava. U slučaju velikih požara, dodatna se pomoć vatrogasaca poziva putem sirene postavljene na visoku zgradu Gimnazije. Kako bi se spriječilo širenje panike po

1970-ih g. kupljen je novi vatrogasni monitor (“top) koji se i danas nalazi u postrojbi 25

50 godina profesionalnog vatrogastva u Bjelovaru

gradu koju izaziva sirena, profesionalnim vatrogascima se uvodi telefon. Tko od vatrogasaca doma nema telefon, pošta mu ga instalira, a vatrogasna jedinica plaća osnovnu pretplatu. 1977. godine kupuje se novo kemijsko vozilo “FAP 1314 S” za gašenje lakozapaljivih tekućina i plinova. Rezervoari sadrže tri tisuće litara vode, četiristo litara pjenila, i petsto kilograma praha. Na vozilu su ugrađena dva monitora, jedan za vodu i pjenu, a drugi za prah. Izvršno vijeće Skupštine općine Bjelovar, 6. veljače 1978. godine, donosi odluku o izradi Plana zaštite od požara. Naredne dvije godine plan se detaljno razrađuje, te ga Skupština općine donosi 17. rujna 1980. godine pod nazivom Općinski plan zaštite od požara. Planom se utvrđuje procjena ugroženosti od požara, organizacija zaštite od požara, dojava požara, sistem veza i uzbunjivanje, gašenje požara i mjere za ostvarivanje plana te unapređenje zaštite od požara. Razrađena je i organizacija vatrogasne službe. Sva vatrogasna društva na području općine uključena su u jedinstveni sustav zaštite od požara, a Profesionalna vatrogasna jedinica glavni je nositelj operativnih poslova protupožarne zaštite. Plan u detalje utvrđuje i niz drugih mjera zaštite od požara na području općine Bjelovar. Iako ideja o osnutku postoji godinama, 13. travnja 1979. godine Skupština općine Bjelovar, na zajedničkoj sjednici Vijeća udruženog rada i Vijeća mjesnih zajednica, donosi Odluku o osnivanju Samoupravne interesne zajednice zaštite od požara (SIZ). Glavno tijelo Zajednice čini Skupština, sastavljena od dva Vijeća. Vijeće davatelja usluga broji 18 članova


Najvažnije, Zajednica preuzima financiranje rada Profesionalne vatrogasne jedinice, uz kupnju potrebne opreme i vozila. Za provođenje zadataka Zajednice, novčana sredstva osiguravaju se iz slijedećih izvora: • 0,1 posto doprinosa iz dohotka OOUR-a i iz sredstava radnih zajednica, • 1,5 posto doprinosa iz osobnog dohotka od samostalnog obavljanja poljoprivredne djelatnosti, • 0,5 posto iz osobnog dohotka od samostalnog obavljanja djelatnosti • 5 posto premija osiguranja od požara naplaćenih na području općine Bjelovar.

Posjet pobratimljenoj Profesionalnoj vatrogasnoj jedinici Rijeka

Na nogometnom stadionu u Bjelovaru održana su brojna natjecanja i pokazne vježbe

Bjelovarsko profesionalno vatrogastvo u prošlom stoljeću

(predstavnici Vatrogasnog saveza općine, Profesionalne vatrogasne jedinice te drugih profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasnih društava s područja općine), dok Vijeće primatelja usluga broji 21 član (predstavnici vlasti, udruženja mjesnih zajednica, te većih poduzeća s područja općine Bjelovar). Ukratko, zadaci Zajednice su praćenje i razvoj preventivnih i operativnih mjera zaštite od požara, opremanje i financiranje profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasnih društava s područja općine, te brojne druge mjere i aktivnosti s područja vatrogastva i zaštite od požara na području općine Bjelovar.

Bjelovarski vatrogasci 1970-ih godina 26


27

50 godina profesionalnog vatrogastva u Bjelovaru

Najpoznatiji hrvatski film za djecu “Vlak u snijegu”, snimljen je u blizini Bjelovara. Veliku pomoć kod snimanja pružili su bjelovarski vatrogasci, o čemu na poleđini gornje fotografije svjedoči zahvala redatelja filma Mate Relje.


Općinski centar za zaštitu od požara

Bjelovarsko profesionalno vatrogastvo u prošlom stoljeću

Stjepan Dijanović, ing. Načelnik Općinskog centra za zaštitu od požara Bjelovar (1980. - 1983.)

Stjepan Kovač Zamjenik načelnika

Jozo Čavarušić Zapovjednik operative

Na istoj sjednici, 13. travnja 1979. godine, Skupština općine Bjelovar donosi Odluku o osnivanju Općinskog centra za zaštitu od požara. Kao glavno operativno tijelo na području općine Bjelovar, za gašenje požara te spašavanje ljudi i imovine u nesrećama. Drugim riječima, mijenja se ime dosadašnje Profesionalne vatrogasne jedinice, a humana zadaća ostaje ista, uz nešto novih zadataka. Organizacijska struktura Centra dijeli se na Službu vatrogasne operative, Tehničku službu i Službu za zajedničke poslove. Općinski centar za zaštitu od požara samostalan je u obavljanju poslova, a za svoj rad odgovara Skupštini općine. Za rukovoditelja Centra postavlja se dosadašnji komandir jedinice, Martin Posavac. Godinu dana poslije, 9. srpnja 1980. godine Skupština općine Bjelovar za načelnika Centra imenuje Stjepana Dijanovića, dugogodišnjeg predsjednika Vatrogasnog saveza općine. Zamjenikom načelnika Centra postaje Stjepan Kovač, te zapovjednikom operative Jozo Čavarušić. I petnaest godina od osnutka, profesionalni vatrogasci rade u neadekvatnom prostoru. Vatrogasno spremište na Matoševom trgu, premalo je za sve djelatnike, vozila i opremu. Stoga vatrogasno rukovodstvo konstantno upozorava na ovaj problem, ali čini se da općinske vlasti tek sada nalaze rješenje. Uvrštavaju izgradnju nove zgrade Općinskog centra za zaštitu od požara, u zajedničku gradnju sa drugim objektima, što će se financirati tzv. samodoprinosom. 20. lipnja 1976. godine referendumom se izglasava mjesni samodoprinos za razdoblje od 1. kolovoza 1976. godine do 31. srpnja 1979. godine. Sa produženjem samodoprinosa na drugu grupu objekata koji će se graditi u slijedeće četiri godine, do 30. srpnja 1983. godine. Samodoprinosom se predviđa izgradnja ukupno dvadeset i četiri važna objekta (dovršenje Medicinskog centra, adaptacija zgrade Gimnazije, dovršenje školskosportske dvorane i dr.), uz izgradnju nove zgrade Općinskog centra za zaštitu od požara. Mjesni samodoprinos plaćaju sami građani i zaposlenici, i to: • 3 posto od neto-osobnog dohotka iz radnog odnosa, mirovina i osobnog dohotka aktivnih vojnih osoba i građanskih osoba na službi u vojsci, • 3 posto iz osobnog dohotka od samostalnog obavljanja privrednih i neprivrednih djelatnosti, • 3 posto na prihod ostvaren ugovorom o djelu, • 3 posto na osobni dohodak od autorskih prava, • 2 posto iz osobnog dohotka od samostalnog obavljanja poljoprivredne djelatnosti. No, doslovno preko noći, općinske vlasti pomiču izgradnju nove zgrade Općinskog centra za četiri godine, tj. u drugu grupu objekata. Dok u prvu grupu stavljaju izgradnju nekog drugog objekta. Već iduće jutro, ta vijest dolazi do Stjepana Dijanovića, koji kontaktira Ivana Ribarića, dugogodišnjeg predsjednika DVD-a Bjelovar. Zajedno odlaze u Zagreb, gdje njegov sin, Tomislav Ribarić vrši najvišu državničku dužnost tadašnje republike 28


29


“Večernji list”, 11. svibnja 1979. g. Bjelovarsko profesionalno vatrogastvo u prošlom stoljeću

Svečano otvorenje nove zgrade Općinskog centra za za

Polaganje kamena temeljca

Izdanje bjelovarskog glasila o izgradnji d

30


50 godina profesionalnog vatrogastva u Bjelovaru

“Vjesnik”, 12. lipnja 1980. g.

aštitu od požara Bjelovar, 1980. g.

dvadeset i dva objekta društvenog standarda, 1982. g.

Obavijest o preseljenju

31


Bjelovarsko profesionalno vatrogastvo u prošlom stoljeću

Hrvatske. Nakon razgovora sa bjelovarskim vatrogascima, zove Općinu Bjelovar, koja po njegovom nalogu vraća gradnju novog Općinskog centra, u prvu grupu objekata za izgradnju. Samodoprinosom se osigurava sedam milijuna dinara, što nije dovoljno za izgradnju zgrade Općinskog centra za zaštitu od požara. Stoga sa sedam milijuna dinara sudjeluje i Samoupravna interesna zajednica zaštite od požara, te tri i pol milijuna se izdvaja iz sredstava komunalne infrastrukture. Kreditiranjem sudjeluje i građevinsko poduzeće “Tehnogradnja-Intermont” sa milijun dinara, te Zavod za osiguranje “Croatia” sa jednim i pol milijunom dinara, od čega petsto tisuća nepovratno. Ukupna vrijednost radova sa komunalnom infrastrukturom i uređenjem okoliša iznosi nešto više od sedamnaest i pol milijuna dinara. Radove izvodi “Tehnogradnja-Intermont” iz Bjelovara, a projektant je njihov “Projektni biro”. Samo godinu dana, od 7. svibnja 1979. godine do 7. lipnja 1980. godine, traje izgradnja nove zgrade Općinskog centra za zaštitu od požara Bjelovar. Smještena na jugozapadnom dijelu grada, prostire se na ukupnoj površini 1415 m2. Najveći dio opravdano koriste profesionalni vatrogasci, no ovdje se nalazi i DVD Bjelovar, te Vatrogasni savez općine. Stoga se zgradu jednostavno naziva “Vatrogasni centar”, što se zadržalo sve do danas.

Otvorenje nove zgrade Vatrogasnog centra, 1980. g. Dobro organizirana priprema, omogućuje preseljenje najvažnije opreme u samo jednom danu, iz starog vatrogasnog spremišta u novi Vatrogasni centar. Već idući dan, novi prostor je spreman za obavljanje svakodnevnih zadataka. Nakon useljenja, kupuje se ukupno stotinjak radio stanica (UKW uređaja). Dvije stabilne se postavljaju u zapovjednu sobu Centra, jedanaest prijenosnih u vozila, te osamnaest prijenosnih za vatrogasce kod rukovođenja na intervencijama. Ostale radio stanice raspoređuju se u dobrovoljna vatrogasna društva i mjesne zajednice na području općine, čime se ostvaruje dvadeset i četiri satna veza sa Vatrogasnim centrom. 1980. godine kupuje se navalno vozilo “TAM 125 T 10” sa šest sjedećih mjesta, kapaciteta dvije tisuće i dvjesto litara vode, četrdeset litara pjenila, ljestvama kukačama i drugom opremom. Godinu dana poslije, 1981. godine kupuje se auto cisterna “TAM 170 T” kapaciteta osam tisuća litara. Iste godine, kupuje se vozilo “TAM 110 T” za tehničke intervencije. Odmah iz tvornice šalje se u radionicu u Zagreb na ugrađivanje potrebne opreme - pneumatske škare i razvlakač, agregat za rasvjetu, agregat za zračnu pjenu, zračni jastuk za dizanje tereta i dr. Radi pregovora oko cijene, opremljeno vozilo dolazi u Centar tek nakon dvije godine. 1982. godine kupuje se auto cisterna “TAM 170 T 14” kapaciteta deset tisuća litara, te prijenosnim monitorom koji se po potrebi može skinuti i koristiti izvan cisterne. Također, 1982. godine kupuje se minibus “TAM 130

Djelatnici Općinskog centra za zaštitu od požara Bjelovar, 1981. g. 32


Rukovodstvo i djelatnici vatrogasnih organizacija u Bjelovaru, 1981. g. 33

50 godina profesionalnog vatrogastva u Bjelovaru

• navalno vozilo “TAM 4500”, • dvije auto cisterne “FAP 13”, • vozila za prijevoz ljudi i opreme “TAM 60 A” i “IMV 1600”. Dok se iz starog spremišta, u novom Centru nastavljaju koristiti vozila: • kemijsko vozilo “FAP 13 S”, • auto ljestva “FAP 13 S”, • vozilo sa prahom “FIAT (Zastava) 615”, • kombi “Zastava 750”, • zapovjedno vozilo “FIAT 125 P”, • vozilo za prijevoz osoba “Zastava 750” (popularno zvani “Fićo”). Za svako vozilo u Vatrogasnom centru, određen je po jedan vozač-vatrogasac koji ga detaljno pregledava, čisti i brine o njemu. Što više, međusobno se natječu čije će vozilo ljepše izgledati. Nova vozila i oprema, samo su dio velikih promjena u prvih par godina, od preseljenja u novi Vatrogasni centar. Dugogodišnji vatrogasci odlaze u invalidsku mirovinu, od kojih su neki radili još od osnutka profesionalne

A 8”, mali autobus sa trideset i četiri sjedeća mjesta. Prvenstveno se koristi za prijevoz vatrogasaca na veće intervencije. Kao i na brojna natjecanja bjelovarskih vatrogasaca po Hrvatskoj, bivšoj Jugoslaviji, te u inozemstvo. Prema potrebi, vatrogasci se prevoze i na razna mjesta, kao što su Susreti prijateljstva. Desetak godina ranije, Vatrogasni savez općine Bjelovar, prvi u tadašnjoj državi, započinje Susrete okupljajući vatrogasna društva sa područja općine. Vatrogasci se natječu u nevatrogasnim disciplinama, poput streljaštva, kuglanja, stolnog tenisa, šaha i dr. No prije svega, Susreti su prilika za druženje, stvaranje prijateljstava i razmjenu iskustava. Kako bi se isplatilo održavanje autobusa, vatrogasci voze i djelatnike drugih bjelovarskih ustanova i poduzeća. Najčešće na radničke sportske susrete na hrvatskom priobalju, ali po potrebi i u druge dijelove Hrvatske, te bivše Jugoslavije. 1983. godine kupuje se vozilo “TAM 75 T 5” (popularno zvani “Tamić”) za prijevoz vatrogasne i druge opreme. Usporedo sa kupnjom gore spomenutih vozila, prodaju se vozila naslijeđena iz starog spremišta:


Bjelovarsko profesionalno vatrogastvo u prošlom stoljeću

Gornji red s lijeva: Branko Dušić, Jozo Čavarušić Donji red s lijeva: Marko Božićević, Marijan Druga, Slavko Margetić

Stoje s lijeva: Milan Sveceni, Mirjana Slavujević, Slavko Dolenčić Sjede s lijeva: Pero Vorkapić, Josip Wagner

S lijeva: Branko Dušić, Željko Jambrek, Pero Vorkapić, Franjo Kovarik, Jozo Fučak 34


Izvršni odbor sindikalne organizacije Vatrogasnog centra, 1. rujna 1983. g. Stoje s lijeva: Slavko Margetić, Ivan Salajster Sjede s lijeva: Milan Kuterovac, Rudolf Klasić, Jozo Čavarušić (predsjednik) 35

50 godina profesionalnog vatrogastva u Bjelovaru

Savjet radne zajednice Vatrogasnog centra, 1. rujna 1983. g. Stoje s lijeva: Antun Tvarog, Ivan Salajster, Slavko Margetić, Marko Božićević Sjede s lijeva: Željko Jambrek, Rudolf Klasić, Milan Fučkor (predsjednik)


“Večernji list”, 17. listopada 1983. g.

11. lipnja 1982. g.

36


3. lipnja 1983. g.

“Bjelovarski list”, 5. lipnja 1986. g.

“Bjelovarski list”, 17. lipnja 1983. g.

37


Bjelovarsko profesionalno vatrogastvo u prošlom stoljeću

Općinski centar za zaštitu od požara Bjelovar, 1980-ih godina dana slobodni. No zbog povećanih troškova ovakvog načina rada, ubrzo se vraća na dvanaest satno radno vrijeme. Vatrogasni centar vodi se tzv. samoupravljanjem. Svi djelatnici čine Radnu zajednicu, dok je Savjet radne zajednice najviše upravno tijelo Općinskog centra za zaštitu od požara. Sastavljen od predsjednika i šest članova, također djelatnika Centra, Savjet donosi sve odluke vezane uz rad. Poput nabavke opreme ili povišenja plaća, ovisno o raspoloživosti novčanih sredstava. Također postoji i Disciplinska komisija, sastavljena od tri člana. Njoj se može žaliti djelatnik kojeg je kaznio načelnik Centra. Gledajući prema Pravilniku, komisija može poništiti odluku načelnika. No ukoliko je potvrdi, djelatnik se dalje može žaliti Savjetu radne zajednice. Ukoliko i oni potvrde načelnikovu odluku, dalje se može žaliti na sudu. Prema ustrojstvu, Općinski centar za zaštitu od požara dijeli se na tri službe. Tridesetak vatrogasaca pripada Službi vatrogasne operative. Šest djelatnika u Službi zajedničkih poslova obavlja administrativne, računovodstvene i opće poslove, te upravlja i koordinira radom Centra. Unutar ove službe su i nova radna mjesta zamjenika načelnika, na koje se postavlja Kovač Stjepan, te zapovjednik operative Čavarušić Jozo. Uz rukovodeće funkcije, ujedno su i zapovjednici dviju smjena. Tehnička služba sastoji se od organizatora rada službe,

vatrogasne jedinice. Mijenja ih novih dvadesetak djelatnika, te broj profesionalnih vatrogasaca ponovo se povećava na trideset. Novozaposleni pohađaju obavezne prekvalifikacije za vatrogasca, nakon čega se javlja i povećani interes za daljnje školovanje. Šesnaest polaznika upisuje Studij zaštite od požara, na Radničkom i narodnom sveučilištu “Moša Pijade” u Zagrebu. Ukida se rad u tri smjene po dvadeset i četiri sata. Takvo radno vrijeme donosi velike probleme kod zamjena, nereguliranih zakonom. Ukoliko djelatnik mijenja kolegu iz iduće smjene, radi ukupno dva dana. Tom prilikom se stvara umor i pad koncentracije, što se ne smije dogoditi na intervenciji. Zbog povećanog broja vatrogasaca, formira se četvrta smjena, te dvanaest satno radno vrijeme (dnevna smjena od 7 do 19 sati, te noćna od 19 do 7 sati). Navikli na rad od dvadeset i četiri sata, među djelatnicima vlada veliko nezadovoljstvo te čak prijete štrajkom. No ubrzo shvaćaju da im skraćeno radno vrijeme, donosi više vremena za sebe i privatne poslove. Uz male prekide, do danas se zadržava ovakav način rada 12-24-12-48 (dvanaest sati radno, jedan dan slobodan, dvanaest sati radno, dva dana slobodan). Prvi prekid dolazi uskoro. U želji za većom efikasnošću i djelovanjem u Vatrogasnom centru, uvodi se osam satno radno vrijeme. Vatrogasci rade dva dana prvu smjenu (od 6 do 14 sati), dva dana drugu (od 14 do 22 sata), te dva dana treću smjenu (od 22 do 6 sati), nakon čega su dva

38


Vatrogasci su sami uredili igralište, te narednih godina nogomet postaje glavni oblik rekreacije 39

50 godina profesionalnog vatrogastva u Bjelovaru

dogovoru, djelatnik novac vraća u ratama. Iako nešto rjeđe, i u Vatrogasnom centru se nastavlja tradicija organiziranja vatrogasnih zabava. Vozila se izvezu van, te sada u većem garažnom prostoru, dobra atmosfera privuče oko dvjesto tristo gostiju. Iza zgrade Centra, još od izgradnje, stoje navežene gomile građevinskog otpada. Stoga se na tom velikom prostoru uređuje nogometno igralište. Tast jednog vatrogasca svojim traktorom razgrće gomile, nakon čega mlađi vatrogasci cijeli prostor čiste od otpada. Na nogometno igralište postavljaju se golovi, te nogomet postaje glavni oblik rekreacije. Igra se barem dva tri puta tjedno. Kako u smjeni nema dovoljno djelatnika, slobodni vatrogasci od kuće dolaze na nogomet. No, ne igraju svi djelatnici iz smjene, jedan ostaje u zgradi dežurajući kod telefona za pomoć. Također, vatrogasci koji rade do 19 sati, često i nakon posla ostaju u Centru. Na asfaltiranoj površini ispred zgrade, uz reflektor i svjetla od garaža, do 22 sata igraju nogomet sa vatrogascima iz noćne smjene. Nogomet nije jedini oblik nadmetanja. Svaka tri mjeseca, između smjena se održava natjecanje u raznim vatrogasnim disciplinama. Vježbe sa određenim brojem mlazova, uključujući vozila, agregate, ljestve i dr. Ne postoje pravila kako izvesti vježbu, nego da je završena u što kraćem vremenu. Iako se vatrogasci uvježbavaju, natjecanje donosi velike negativne posljedice. Dolazi do zategnutih odnosa između djelatnika različitih smjena, zapovjednici smjena ne razgovaraju jedni s drugima. Kad za radnog vremena djelatnici jedne smjene izvode vježbu, odmah je prekidaju, ako se u Centru pojavi djelatnik iz druge smjene. Da ne sazna njihove trikove za brže izvođenje vježbe. Prije samog natjecanja, vatrogasci rade sitne podvale

voditelja voznog parka, voditelja servisa vatrogasnih aparata i kuhara. Kako u novoj zgradi Centra postoji kuhinja i blagovaonica, zapošljava se glavna kuharica. Radi samo prvu smjenu, od 7 do 15 sati, te kuha obroke za vatrogasce u dnevnoj smjeni. Dok vatrogascima u noćnoj smjeni, za nedjelju i praznik, priprema namirnice koje će sami kuhati. U svakoj smjeni radi jedan kuhar vatrogasac, koji kuha obroke kada glavna kuharica ne radi. U slučaju požara i on odlazi na intervenciju. Neki imaju završenu školu za kuhara, dok su drugi samoizučeni. Što više, jedan vatrogasac toliko voli kuhati, da samoinicijativno pohađa i završava kvalifikaciju za kuhara. Svaka dva tri mjeseca, Vatrogasni centar putem Sindikata, na sajmu kupuje jednu veliku živu svinju. Što je mnogostruko jeftinije od kupnje gotovog mesa u mesnici. Na dogovoreni dan, vatrogasci zajednički pripremaju kolinje u Centru. Jedan doveze svinju u svom traktoru, drugi posuđuje galge, treći opremu za kolinje itd. Rade se kobasice, topi mast, a meso se odmah reže na velike komade za sedmero ljudi, tj. jednu smjenu, i stavlja u duboko zamrzavanje. Sindikat pomaže na razne načine. Svi djelatnici Centra su članovi Sindikata, te prema visini plaće, odvajaju određeni postotak za članarinu. Zahvaljujući prikupljenom novcu, obroci u Centru su jeftiniji. Nadalje, djelatnicima se omogućava kupovina na rate raznih potrepština, poput krumpira i povrća za zimnicu, a u ljetnim mjesecima povoljno ljetovanje u odmaralištu. Najveća pogodnost Sindikata je tzv. kasa uzajamne pomoći. Ukoliko mu zatreba, djelatnik može posuditi veću količinu novca. Upućuje pismenu molbu, te kad dođe na red, Sindikat mu posuđuje novac. Dok prema


drugim smjenama, kako bi im onemogućili bolji rezultat. Godišnje se održava četiri natjecanja, te na kraju svake godine proglašava najbolja smjena i njihov zapovjednik. Na svu sreću, nakon par godina, dolaskom novog načelnika, prestaje se s ovim natjecanjima. Usporedo sa gore navedenim, stvara se ekipa za sudjelovanje i na pravim vatrogasnim natjecanjima. Pobjeđujući na lokalnom i regionalnom nivou, ubrzo dolaze na natjecanje najvišeg ranga. Iako sudjeluju prvi put na republičkom natjecanju, u Splitu 1983. godine, bjelovarski vatrogasci osvajaju prvo mjesto u kategoriji profesionalnih vatrogasaca. Kao hrvatski predstavnici, 1984. godine sudjeluju u Kraljevu, na državnom prvenstvu tadašnje Jugoslavije. Suci neopravdano dosuđuju negativne bodove, te bjelovarski vatrogasci osvajaju treće mjesto. Uz sudjelovanje na brojnim natjecanjima lokalnog karaktera, nakon dvije godine ponavlja se uspjeh na republičkom natjecanju. U Slavonskom Brodu 1985. godine, ponovno osvajaju prvo mjesto. Vjerojatno zahvaljujući ovim uspjesima, iduće prvenstvo republike održava se u Bjelovaru, 1987. godine. Kao pravi domaćini, bjelovarski vatrogasci po treći put za redom osvajaju naslov prvaka Hrvatske, te veliki prijelazni pehar dobivaju u trajno vlasništvo, koji se i danas brižno čuva u spomen sobi. No, svakom osvajanju prvenstva, prethode svakodnevna vježbanja ekipe. I u dnevnoj i noćnoj smjeni. Tri mjeseca bez prestanka, dok se svi detalji ne dovedu do samog savršenstva. Stoga ne treba čuditi da je vježba 3/1A gotova za samo pola minute. Iako se ne natječu svi, cijeli Vatrogasni centar tih dana živi uz ekipu. Zajednički iščekuju rezultate, i proslavljaju pobjede. Usklađena ekipa postavlja visoku ljestvicu natjecateljskih uspjeha, koju će slijedeće generacije Vatrogasnog centra teško dostići. Od posljedice srčanog udara, u studenom 1983. godine, iznenada umire načelnik Vatrogasnog centra Dijanović Stjepan. U tri godine obnašanja najviše funkcije, uvodi brojne promjene u bjelovarsko profesionalno vatrogastvo. Drugačije ga organizira, u želji za što efikasnijom i naprednijom službom, na jednoj višoj razini. Iako su zamisli dobre, provodi ih na izrazito oštar način. Prisjećajući se načelnikova rada, bivši djelatnici su još i danas u nesuglasju - opravdavaju li njegove dobre ideje takvo bezobzirno ponašanje. Izvršno vijeće Skupštine općine Bjelovar, u travnju 1984. godine za načelnika Vatrogasnog centra postavlja

1. mjesto - Split, 2. listopada 1983. g.

Bjelovarsko profesionalno vatrogastvo u prošlom stoljeću

3. mjesto - Kraljevo, 7. listopada 1984. g.

1. mjesto - Slavonski Brod, 21. rujna 1985. g.

1. mjesto - Bjelovar, 17. listopada 1987. g. 40


Stjepan Grula, prof. Načelnik Općinskog centra za zaštitu od požara Bjelovar (1984. - 1990.)

Milan Fučkor, ing. Zamjenik načelnika i zapovjednik operative (1984. - 1990.)

Današnji izgled bazena u Botovu, gdje su nekada bjelovarski vatrogasci zarađivali značajne novčane prihode 41

50 godina profesionalnog vatrogastva u Bjelovaru

Stjepana Grulu. Dva radna mjesta zamjenika načelnika i zapovjednika operative, objedinjuju se u jedno radno mjesto zamjenika načelnika Centra. Na njega se imenuje Milan Fučkor, koji je ujedno i zapovjednik jedne smjene. Novi načelnik nastavlja organizirani rad prethodnika, no u puno mirnijem tonu. Jedan od prvih zadataka je povećanje pritoka novčanih sredstava. Prošlo je četiri godine od uvođenja financiranja putem Samoupravne interesne zajednice za zaštitu od požara. U međuvremenu raste velika inflacija, i gubi se vrijednost novčanih sredstava koja se dobivaju od određene stope prihoda od poreza. Vatrogasci imaju novce samo za najnužnije stvari kao što su plaće, dok se u vozila toči po dvadeset litara goriva. Stoga Samoupravna interesna zajednica predlaže povećanje stope prihoda od poreza, što Skupština općine Bjelovar prihvaća povisujući stopu za više od 1 %. To su značajna novčana sredstva za povećanje plaća i nabavku vatrogasne opreme, te idućih pet šest godina financijski stabilnim drže Vatrogasni centar. Vatrogasci ipak i dalje nastavljaju tradiciju zarađivanja dodatnom djelatnošću. Najveće prihode donose protupožarna osiguranja bušotina “INA”-e na Bilogori. No, prema potrebi, bjelovarski vatrogasci vrše osiguranja na području cijele sjeverozapadne Hrvatske, gdje “INA” ima objekte i bušotine. Iako plaća svako protupožarno osiguranje, “INA” dodatno pomaže bjelovarsko vatrogastvo. Svake godine Vatrogasnom centru donira novac za plaće jednog zapovjednika, vozača i vatrogasca. Tadašnje “Jugoslavenske željeznice”, kod mjesta Botovo, peru vagone cisterne iz cijele države. Dovoze ih do velikog zemljanog bazena (veličine sto puta sto metara, te dubine do tri metra), u koji istječe voda od pranja uz ostatke goriva iz cisterni. Nakon nekoliko mjeseci, bazen se pripuni vodom, na kojoj pliva debeli sloj goriva i drugih kemikalija. Tada se paljenjem ispražnjava bazen. Kako je uprava praonice u Bjelovaru, posao protupožarnog osiguranja dobivaju bjelovarski vatrogasci. Ovisno o količini kemikalija u bazenu, paljenje se u početku vrši dva puta godišnje, te nešto rjeđe zadnjih godina. Prilikom zapaljenja, vatra se kovitlajući uzdiže stotinjak metara u zrak, a od visoke temperature suši se usjev na obližnjim poljima. Tri strane oko bazena čine polja, dok se na četvrtoj strani nalaze objekti. U njima je stara lokomotiva, u kojoj se loženjem


Pokazne vjeĹžbe u Vatrogasnom centru

Bjelovarsko profesionalno vatrogastvo u proťlom stoljeću

42


Pokazna vježba na Matoševom trgu

43 50 godina profesionalnog vatrogastva u Bjelovaru


istječu kemikalije od pranja auto cisterni “INA”-e. Kroz cijelo razdoblje postojanja, bjelovarski profesionalni vatrogasci za “INA”-u vrše brojna protupožarna osiguranja, no zauzvrat i zarađuju vrlo značajna novčana sredstva. Još iz vremena starog spremišta, servisiranje vatrogasnih aparata razvijen je način zarade. Aparati se servisiraju u novom većem prostoru Vatrogasnog centra. No prvih par godina od preseljenja, okolni gradovi se i dalje obilaze kombijem, i aparati se odmah servisiraju kod korisnika. Vatrogasci spašavaju poduzeća i kućanstva od nestašica vode, ostvarujući dodatnu zaradu. Vrlo često se razvozi pitka voda u cisternama. Ovisno o udaljenosti i težini terena, dva vatrogasca sa jednim vozilom dnevno mogu odvesti do šesnaest puta, dok jedan vatrogasac do deset puta na dan odveze cisternu vode, od Centra do potrošača. I vozači ostvaruju dodatnu zaradu razvoženjem vode. Više odvezenih cisterni donosi veću zaradu, a isplata je već idući dan. Stoga vlada velika zainteresiranost, te postoji raspored vožnje svakog vozača. Vatrogasni centar zarađuje i na druge načine, poput povremenih pranja gradskih ulica. Te iznajmljuje dvije velike učionice za predavanja, u koje stane dvjestotinjak. No, otvaranjem kliznih vrata učionice se spajaju u veliku dvoranu za razna događanja. Kako se prestalo s održavanjem vatrogasnih zabava u garažama, vatrogasci u dvorani počinju organizirati nezaboravne dočeke novih godina. Sve pripremaju sami, stoga je i cijena dočeka vrlo povoljna. Gosti plaćaju simboličnu naknadu, s kojom se pokrivaju troškovi hrane, pića i svirača. Iako su na dočeku većinom djelatnici Centra s obitelji i prijateljima, nerijetko u Vatrogasnom centru novu godinu dočekuju znameniti gosti iz Zagreba i drugih gradova. Oni mogu doći jedino po preporuci djelatnika Centra ili njegovih prijatelja. No za njih postoje i različite cijene. Jedan je iznos dočeka za djelatnike Centra s prijateljima, dok je dvostruko veća cijena za te znamenite osobe. Što je još uvijek upola jeftinije, od drugih dočeka u gradu. Djelatnik Centra sjedi za zajedničkim stolom sa prijateljima, te ih poslužuje. Iz kuhinje im donosi već pripremljenu hranu i piće, i brine se za svoje goste. Uz dobru živu muziku, stvara se nezaboravna atmosfera, te prvi gosti odlaze tek u kasnim jutarnjim satima. Svake godine velika je zainteresiranost za doček nove godine u Vatrogasnom centru. Ipak, da se ne stvara gužva, broj se ograničava na stotinjak gostiju, iako je potražnja

Djelatnici Centra sami grade dodatne garaže za vozila

Bjelovarsko profesionalno vatrogastvo u prošlom stoljeću

ugljena zagrijava voda za pranje, te drveni vagoni sa raznom opremom. Bjelovarski vatrogasci polijevanjem hlade te objekte, vagone i opremu, sprječavajući zapaljenje od visokih temperatura. Vodu agregatom crpe iz pokrajnjeg jezerca. Protupožarno osiguranje traje između pet i dvanaest sati, ovisno o količini kemikalija u bazenu. Prije posljednjeg osiguranja, bazen se nije palio dvije tri godine, te nastaje ogroman talog kemikalija. Prilikom paljenja, stvara se veliki dim, vidljiv i u šezdeset kilometara udaljenom Bjelovaru. U blizini Bjelovara, između Mišulinovca i Šandrovca, za naknadu se vrši slično protupožarno osiguranje. Ovdje se pali manji bazen (deset puta dvadeset metara), u koji

Nakon teškog rada na gradilištu slijedi zasluženi odmor 44


dva tri puta veća. 1984. godine, Vatrogasni centar sa Sindikatom, za odmaralište unajmljuje veliku kuću u Tribunju. Iduće tri godine, ovdje mogu ljetovati djelatnici Centra s obitelji. Cijena je povoljna, uz otplatu Sindikatu na rate. Prema smještajnom kapacitetu objekta, svakih desetak dana vatrogasni autobus vozi petnaest do dvadeset osoba. U odmaralištu se izmjenjuju i kuhari iz Centra, koji kuhaju za vatrogasce i njihove obitelji, a zajednički se skuplja novac za hranu. Osim povoljnog ljetovanja, stvaraju se nova prijateljstva i nova iskustva. Poput noćnog ribolova, raznih izleta, te uživanje na predivnoj plaži udaljenoj samo stotinjak metara. S povećanim brojem vozila, u garažama više nema mjesta. Stoga se 1985. godine u produžetku nadograđuje Vatrogasni centar. Nacrt se kupuje od projektanta, ali sve ostale radove izvode sami djelatnici Centra. Predvođeni kolegama sa stručnom spremom zidara, te pod vodstvom zamjenika načelnika i njegovim rasporedom građevinskih radova. Malo po malo, djelatnici dnevne smjene izvode građevinske radove. Kako u svakoj smjeni postoje poznavatelji određenog dijela radova, prema njima se pravi raspored. Npr. prva smjena kopa temelje za stup, druga smjena idući dan šaluje stup, treća smjena ga zalijeva betonom, dok naredni dan četvrta smjena nastavlja druge radove. Kada treba više ljudi, kao za zalijevanje betonske deke, pozivaju se djelatnici od kuće, te im se plaćaju dodatni sati. S velikom voljom, i dobro organiziranim radom, vatrogasci su sami izgradili garaže za dva vozila, i iznad njih prostorije za razne namjene. Uštedjevši značajna novčana sredstva Vatrogasnog centra. Nastavlja se razuman običaj, zapošljavanja osoba sa određenom stručnom spremom, kao novih vatrogasaca. Automehaničari, autoelektričari, autolimari i sl. mogu ujedno popravljati vatrogasna vozila te uštedjeti novac. No, prije svega, svi moraju završiti prekvalifikaciju za vatrogasca. Nažalost, dok se prekvalifikacija održava u udaljenoj Koprivnici, neki nisu redoviti na nastavi. Tako petorica zaposlenika ne završavaju prekvalifikaciju za vatrogasca, te im je Centar primoran dati otkaz. Kasnije se u bjelovarskom Vatrogasnom centru otvara Područno odjeljenje za stručno obrazovanje vatrogasnih kadrova. Osim iz Zagreba, četvero predavača je i iz Bjelovara. Nastavu pohađa nekoliko desetaka polaznika

iz Bjelovara i susjednih gradova. Drugačija je situacija u visokom obrazovanju. Od prvotnih šesnaest studenata Studija zaštite od požara, samo ih četvero diplomira. Prvi inženjeri zaštite od požara zaposleni u Vatrogasnom centru su Čavarušić Jozo, Fučkor Milan, Jambrek Željko i Savić (Kuterovac) Milan. Preseljenjem u novi Centar, vatrogasci se više ne pozivaju sirenom, nego telefonom. No, sirena je ugrađena na vatrogasni toranj, i povremeno služi za razna uzbunjivanja. Također, u Centru je ugrađen hidrant, kao jedino mjesto za punjenje cisterni vodom. Svakog mjeseca bilježi se potrošnja vode na intervencijama, i konačni zbroj se odbija od mjesečnog računa za vodu.

45

50 godina profesionalnog vatrogastva u Bjelovaru

U izgradnji su složno sudjelovali svi djelatnici


Bjelovarsko profesionalno vatrogastvo u prošlom stoljeću

Darko Lovrić, ing. Načelnik Općinskog centra za zaštitu od požara Bjelovar (1990. - 1994.)

Stjepan Grula, prof. Zamjenik načelnika i zapovjednik operative (1990. - 1992.)

Željko Jambrek, ing. Zamjenik načelnika i zapovjednik operative (1992. - 1995.)

Od intervencija i dalje prevladavaju požari štagljeva i štala, no bilježi se i porast požara građevina, te tehničke intervencije. Vatrogasci građane upoznaju sa svojim djelovanjem, putem javnih pokaznih vježbi u gradu, naročito tijekom „Mjeseca zaštite od požara“. Također se provjere izvode i sa dobrovoljnim vatrogasnim društvima u općini, tvorničkim vatrogasnim društvima, kao i velike zajedničke vježbe sa „INA“-om. 1987. godine kupuje se navalno vozilo “FAP 1620” kapaciteta četiri tisuće litara vode, četiristo litara pjenila, uz pet kanistera od dvadeset litara pjenila. Godinu dana kasnije, 1988. godine, donosi se procjena ugroženosti i program razvoja vatrogastva u općini Bjelovar. Na četrdeset i dvije stranice, dokument je temelj razvoja vatrogastva u godinama što slijede. Autori su Grula Stjepan, Milanović Ranko i Fučkor Milan. Prvi, veći dio dokumenta je Procjena ugroženosti mjesnih zajednica i organizacija udruženog rada s osnova zaštite od požara. Donosi sve informacije važne za zaštitu od požara, poput geografskih karakteristika i podjela općine, broju stanovnika i domaćinstava, broj i klasifikaciju svih zgrada, industrijskih objekata, te okolnih poljoprivrednih usjeva i šuma. Uz navođenje požarnih opasnosti za sve zajednice u općini i njihove objekte, broj vatrogasaca, vatrogasnih objekata, dobavu vode i sredstva veze, te kategorizaciju vatrogasnih jedinica u općini. Na osnovu procjene ugroženosti, drugi dio dokumenta, Plan i program razvoja vatrogastva općine Bjelovar za period 1989 - 1993., donosi planove vezane uz rad svih vatrogasnih društava na području općine. Potrebni broj i daljnje obrazovanje vatrogasaca, opremanje profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasnih društava, izgradnju novih vatrogasnih objekata te osnivanje novih društava. Na osnovu manjih smjernica, bjelovarski vatrogasci sami razrađuju cijeli dokument. Tako je procjena ugroženosti i plan razvoja vatrogastva u općini Bjelovar, jedna od prvih u državi za područje lokalne zajednice. Što više, Vatrogasna zajednica Hrvatske, u svom poznatom časopisu “Suvremeno vatrogastvo”, ovu procjenu ugroženosti ističe kao ogledni primjerak. Tzv. Markovićev program nosi nagli porast plaća u državi, te vatrogasac prima oko tisuću njemačkih maraka mjesečno, protuvrijednosti u dinarima. Nakon nešto više od pola godine, taj iznos se uvelike smanjuje. U idućih tri četiri godine, svaki mjesec vatrogasac dobiva samo pedesetak njemačkih maraka. 1990. godine kupuje se kombinirano vozilo „FAP 2228“, kapaciteta osam tisuća litara vode i osamsto litara pjenila. Za novog načelnika Vatrogasnog centra, 1990. godine postavlja se Darko Lovrić, te za njegova zamjenika, ujedno i zapovjednika operative, Stjepan Grula. Najveći događaj novije hrvatske povijesti, proglašenje suverene i samostalne Republike Hrvatske, prate Prva oznaka bjelovarskih najteže godine. vatrogasaca u samostalnoj Hrvatskoj 46


U Domovinskom ratu, Općinski centar za zaštitu od požara Bjelovar, daje veliki doprinos u spašavanju ljudi i imovine od požara te ratnih razaranja. Kao i nizu humanitarnih pomoći koje djelatnici Centra pružaju profesionalnim vatrogasnim jedinicama i dobrovoljnim vatrogasnim društvima na ratom zahvaćenim područjima Republike Hrvatske. Niz aktivnosti koje se za vrijeme ratnih godina provode u Centru, pokazuju da su vatrogasci dobro organizirani. Što potvrđuju uspješno pogašeni svi nastali požari i izvršene tehničke intervencije, bez ozlijeđenih vatrogasaca. Organiziranje vatrogastva za djelovanje u ratnim uvjetima u općini Bjelovar počinje krajem 1990. i početkom 1991. godine. Pregledom općeg stanja u Centru i okolnim dobrovoljnim vatrogasnim društvima, uz povlačenje svih radio-stanica od vatrogasaca u DVDima, za koje se sumnja da ne mogu dobro služiti za poslove vatrogastva. U to vrijeme kad hrvatska mlada vojska, domobranstvo i policija nemaju dovoljno radio-stanica, koriste se upravo vatrogasne radio-stanice, kao i dobro postavljena vatrogasna veza općine. Prema uputama Vatrogasnog saveza Hrvatske i Ministarstva unutarnjih poslova, tijekom 1991. godine formira se Ratno vatrogasno zapovjedništvo. Provodi sve potrebne poslove i izrađuje procjene upotrebe vatrogasnih jedinica u ratnim uvjetima. Zapovjedništvo naročitu brigu vodi o dislociranju vatrogasne opreme Centra i DVD-a u općini, u slučaju nepredviđenih prodora i kretanja neprijateljskih jedinica. Također se vodi briga o broju dobrovoljnih vatrogasaca u DVD-ima Vatrogasnog saveza općine u vremenu djelomičnih mobilizacija Hrvatske vojske,

odnosno policije. Stoga se u Vatrogasnom centru ubrzano formiraju i obučavaju protupožarne čete Civilne zaštite od 41 pričuvnog djelatnika. Čime se dobiva dopunska sigurnost za slučajeve gašenja većih požara na kojima su potrebni osposobljeni vatrogasni djelatnici. Ova vatrogasna četa Civilne zaštite Vatrogasnog centra dobiva od Općinskog stožera civilne zaštite posebnu pohvalu za rad i djelovanje u Domovinskom ratu u 1991. godini. Vatrogasna jedinica vodi niz odgovarajućih operativnih priprema za intervencije u ratnim uvjetima: • određivanje, odnosno pronalaženje nekoliko rezervnih lokacija za vatrogasna vozila i operativne djelatnike Centra, • posebnu obuku operativnih djelatnika za gašenje požara izazvanih borbeno-eksplozivnim sredstvima, te zapaljivim borbenim sredstvima, • izrađuju se posebne upute oko načina interveniranja u slučaju zračnih ili općih uzbuna, te u slučaju napada iz zraka ili drugih napada na grad, odnosno na šire područje općine Bjelovar. Sve ove pripreme vatrogasci rade sami, jer ne dobivaju nikakve posebne upute. Osim određenih mjera Plana pripravnosti dobivenih u toku rata od Ureda za obranu i Stožera civilne zaštite općine Bjelovar. Te uputstva Vatrogasnog saveza Hrvatske, ali rađena u velikom dijelu prema iskustvima bjelovarskih vatrogasaca i primjeni vatrogasne službe u ratnim uvjetima. Već u drugoj polovici 1991. godine počinju se pojavljivati požari namjerno izazvani eksplozivnim sredstvima ili namjernom potpalom, i to na stambenim zgradama, poljoprivrednim objektima, ugostiteljskim i trgovačkim lokalima, te kućama za odmor. Tijekom svih ratnih godina, bjelovarski vatrogasci djeluju 47

50 godina profesionalnog vatrogastva u Bjelovaru

Domovinski rat


Bjelovarsko profesionalno vatrogastvo u prošlom stoljeću

i iskustvo u popravcima vozila. U Prekopakru dolaze dva dana ranije, radi izviđanja situacije. Vozila su teško oštećena i nalegnuta u grabu. Vatrogasci ih izvlače na cestu, mijenjaju gume, te vrše druge popravke kako bi ih što prije osposobili za vožnju. Također, postoji opasnost da neprijatelj ne počne pucati po vatrogascima. Svojim vozilima, bjelovarski vatrogasci odvlače dva vozila DVD-a Pakrac. Kako su na njima razbijena sva stakla, a vani vladaju zimski uvjeti, vozači nose skijaške naočale, kape i rukavice. Nakon osamdeset kilometara, uz povremene stanke za zagrijavanje, vozila se dovlače u Bjelovar. Kasnije ih bjelovarski vatrogasci voze u Zagreb na potpuni popravak. Općinski centar za zaštitu od požara Bjelovar pomaže i sudjeluje u nizu akcija prikupljanja vatrogasne opreme i sredstava za gašenje. Djelatnici Centra sudjeluju u prijevozu pomoći iz Mađarske od njihovih vatrogasaca. Zajedno sa donacijama iz drugih susjednih zemalja, oprema i sredstva za gašenje se prikuplja u Bjelovaru, prostirući se na pola poligona ispred Vatrogasnog centra. Nakon čega bjelovarski vatrogasci vrjedniju opremu dalje voze kolegama u ratna područja cijele Slavonije. Kao pomoć tamošnjim vatrogascima, u Kutini svaki tjedan dežura po jedan vatrogasac iz Bjelovara sa vozilom. Za vrijeme ratnih godina, hrvatski profesionalni vatrogasci imaju status sudionika Domovinskog rata. No zbog posla koji obavljaju, ne mogu se prijavljivati u vojsku, i braniti Hrvatsku na ratištu. Pojedini bivši djelatnici Centra odlaze u rat. Nažalost, u njemu život gube Darko Peroš i Zlatko Pavlović. Dio novih djelatnika Vatrogasnog centra, zaposlenih nakon Domovinskog rata, bili su pripadnici obrambenih snaga Hrvatske.

i za vrijeme uzbuna za opasnost. Kod gašenja požara pronalaze skrivena streljiva u zapaljenim objektima. Koja se često aktiviraju u vatri, dovodeći vatrogasce u smrtnu opasnost. No, srećom, nikad nije bilo ozlijeđenih. Najteža razaranja u Domovinskom ratu, Bjelovar doživljava 29. rujna 1991. godine. Tog dana, upravo se iz Vatrogasnog centra, vode operacije obrane grada. U veliku prostoriju servisa vatrogasnih aparata, hrvatska vojska postavlja zapovjedništvo. Iako od jutra bukti nekoliko požara, prema naređenju, bjelovarski vatrogasci ne izlaze na intervencije. Sve do 13 sati kada se odlazi ugasiti požar garaža kod policijske uprave, te prilikom gašenja, oko vatrogasaca lete snajperski meci. Slijedi gašenje požara na stambenim objektima u gradu, te u poslijepodnevnim satima gašenje požara vojarne. Intervencije se obavljaju u teškim uvjetima, i pod snajperskim mecima, no niti jedan vatrogasac nije ozlijeđen. Ukupno se izlazi na dvadesetak intervencija gašenja požara i tehničke intervencije. Profesionalni vatrogasci iz Bjelovara pomažu i na drugim ratnim područjima. DVD Pakrac nalazi se u blizini linije razdvajanja između hrvatskih i neprijateljskih snaga. Stoga njihovi vatrogasci odvoze vozila na sigurno, u susjedno mjesto Prekopakra. Ipak, neprijatelj saznaje za tu akciju, te avionima raketira vatrogasna vozila. Ratno zapovjedništvo Hrvatske vatrogasne zajednice izdaje zapovijed da se vozila izvuku iz Prekopakre i dovezu u Zagreb na popravak. Za izvršenje zadatka zadužen je Vatrogasni centar u Bjelovar, zbog dovoljno ljudi sa iskustvom te potrebne opreme. Također, Pakrac je relativno blizu sigurnijeg Bjelovara, te administrativno pripada tadašnjoj Zajednici općina Bjelovar. Bjelovarski vatrogasci zadatku pristupaju kao intervenciji. Razrađuje se plan, odabire pet šest starijih vatrogasaca, koji se dobrovoljno javljaju, ali prije svega imaju znanje 48


• • • • •

49

50 godina profesionalnog vatrogastva u Bjelovaru

• •

Značajnije aktivnosti Općinskog centra za zaštitu od požara Bjelovar u Domovinskom ratu: 17. 9.1991. prijevoz pjenila u Vatrogasni centar u Osijeku, 29. 9. 1991. tijekom i nakon ratnih operacija u Bjelovaru, vatrogasci izlaze na dvadesetak intervencija gašenja požara i tehničkih intervencija, 18.10.1991. vatrogasci Centra sudjeluju u gašenju požara Rafinerije u Sisku, 29.01.1992. izvlačenje oštećenih vatrogasnih vozila DVD-a Pakrac iz Prekopakre, 14.5.1992. djelatnici Centra sudjeluju u prijevozu vatrogasne opreme iz Republike Mađarske u Hrvatsku, 01.06.1992. za opskrbu grada Zadra pitkom vodom, posuđuje se vatrogasno vozilo TAM 5000 i rezervoar od tri tisuće litara, 10.08.1992. dvadeset i dva vatrogasna radna odijela, jedna tona pjenila, jedna tona praha te razna vatrogasna oprema vozi se u Profesionalnu vatrogasnu jedinicu u Vinkovcima. Opremu su prikupili Vatrogasni centri Bjelovar, Đurđevac, Koprivnica, Križevci i Virovitica. 11.09.1992. prijevoz pjenila iz Glavnog kolodvora u Zagrebu u Vatrogasni centar Bjelovar, te dalje u Profesionalnu vatrogasnu jedinicu Slavonski Brod.


Nakon najžešćih ratnih operacija u Bjelovaru, u večernjim satima 29. rujna 1991. godine, iz vojarne se dovoze tri vojna vozila u Vatrogasni centar. Par dana kasnije, Hrvatska vojska za svoje potrebe uzima vojno vozilo za prijevoz goriva. Prema sporazumu nadređenih, drugo vozilo se poklanja DVD-u Kalnik. Dok se treće vojno vozilo preuređuje za vatrogasne potrebe. Na nekadašnje vozilo za prijevoz osoba “Mercedes”, daje se ugraditi rezervoar za vodu zapremnine devet tisuća litara, te narednih petnaestak godina služi kao vatrogasna cisterna. Iste godine kupuje se zglobna auto platforma “THP-21 VM” krajnjeg dometa 21 metar, sa nosivošću košare 350 kg. 1992. godine zamjenik načelnika Centra, i zapovjednik operative, postaje Željko Jambrek. Godinu dana kasnije, u Vatrogasni centar se zapošljava nekoliko novih vatrogasaca, pretežno pripadnici rezervnog sastava MUP-a.

Bjelovarsko profesionalno vatrogastvo u prošlom stoljeću

Vatrogasna postaja Bjelovar Policijske uprave Bjelovarsko-bilogorske službeniku u policijskoj upravi. On svojevoljno briše pola stvari, bez prethodnog konzultiranja i znanja što je vatrogascima potrebno. Dalje se popis prosljeđuje njegovom nadređenom, koji također briše još pola stvari. Dok u međuvremenu vatrogasci čekaju par tjedana. Po pozivu, odlaze u skladište policijske uprave, te tada uviđaju da su dobili samo četvrtinu traženih stvari. Kako se uskraćeno trebovanje nastavlja provoditi svaki mjesec, vatrogasci počinju na popis upisivati i besmislene zahtjeve. U nadi da će ih nadređeni prekrižiti kao nepotrebne, te ostaviti ono što je vatrogascima hitno i potrebno. Jednom prilikom, na vatrogasnom vozilu kvari se kardan, i na popis trebovanja upisuje se novi kardan. Znajući koliko se dugo čeka na isporuku, vatrogasci sami popravljaju stari kardan, jer vatrogasna vozila moraju biti ispravna i spremna za intervenciju. Nakon mjesec dana novog kardana nema, kao ni informacije da li će uopće doći. Stoga vatrogasci u trebovanje opet upisuju novi kardan. Niti mjesec dana poslije, novog kardana opet nema. Ukupno četiri mjeseca zaredom, na popis upisuju zahtjev za kardanom. Kako ga ne dobivaju ni nakon četvrtog mjeseca, prestaju ga tražiti. Pola godine kasnije, već zaboravljaju za novi kardan, kada dolazi poziv iz policijske uprave da vatrogasce čeka nekakvo željezo. Došavši u njihovo skladište, vide da ih čekaju nova četiri kardana.

1. siječnja 1994. godine, u Republici Hrvatskoj dolazi do reorganizacije vatrogastva, koje se pripaja Ministarstvu unutarnjih poslova. Policijska uprava svake županije ustrojava Vatrogasnu postrojbu, koju čine Vatrogasne postaje i ispostave s područja županije. Tako pod nadležnošću Policijske uprave Bjelovarsko-bilogorske djeluje Vatrogasna postrojba, sastavljena od Vatrogasne postaje Bjelovar te ispostava u Daruvaru i Garešnici. Za načelnika Odjela za vatrogastvo Policijske uprave Bjelovarsko-bilogorske postavlja se Jozo Čavarušić, te za područnog vatrogasnog zapovjednika Policijske uprave Bjelovarsko-bilogorske Darko Lovrić. O radu Vatrogasne postaje Bjelovar (bivšeg Općinskog centra za zaštitu od požara Bjelovar) odlučuje Policijska uprava Bjelovarsko-bilogorska. Vatrogasnoj postaji ukidaju se računi u banci. Svi novci koje samostalno zarađuje od servisa vatrogasnih aparata, protupožarnih osiguranja, i pružanja drugih usluga, odlaze direktno u MUP. U početku vatrogasci nose zarađeni novac u policijsku upravu, dok kasnije njihovi djelatnici svaki dan dolaze po novac u Vatrogasnu postaju. Bez svojih zarađenih novaca, vatrogasci ne mogu kupiti potrebne stvari, kao ni izvršiti hitni popravak vozila. Prema pravilima, mora se napisati tzv. trebovanje. Popis, od najvažnijih stvari poput dijelova za vozila, do sitnijih kao što su uredski papir ili higijenski pribor. Svaki mjesec, popis trebovanja predaje se određenom

50


Milan Fučkor, ing. Zapovjednik Vatrogasne postaje Bjelovar (1996. - 2000.)

Uz reorganizaciju vatrogastva, od 1994. godine, u Hrvatskoj se provodi ispomoć vatrogasnim društvima na priobalju. Tijekom ljetnih mjeseci postoji povećana opasnost od velikih šumskih požara, te na moru dežuraju i vatrogasci iz kontinentalne Hrvatske. Svaka dva tjedna izmjenjuju se smjene s određenim brojem vatrogasaca. Dok prva smjena dolazi sa vatrogasnim vozilima, koja na moru ostaju naredna tri četiri mjeseca, sve do kraja dežurstva. Četiri vatrogasca iz Bjelovara, s jednim vozilom, dežuraju u Novalji na otoku Pagu. Nakon prve godine, bjelovarski vatrogasci ne odlaze na ispomoć sve do 1998. godine. Od tada, dugi niz godina u ljetnim mjesecima dežuraju u Nacionalnom parku Mljet na istoimenom otoku. 1. siječnja 1996. g. na mjesto zapovjednika Vatrogasne postrojbe Policijske uprave Bjelovarskobilogorske postavlja se Željko Seđak, te na novotvoreno radno mjesto, zapovjednika Vatrogasne postaje Bjelovar Policijske uprave Bjelovarsko-bilogorske, dolazi Milan Fučkor. Kako Vatrogasna postaja više nema službu računovodstva, obračun plaća radi Policijska uprava. Plaće su relativno dobre, osrednjeg ranga. No tek od 1997. godine, zaslugom Sindikata vatrogasaca, priznaje se prekovremeni rad, te vatrogasci dobivaju određeni postotak na plaću. Za rad subotom primaju 25% više na dnevni iznos plaće, za rad nedjeljom 35%, za noćni rad

51

50 godina profesionalnog vatrogastva u Bjelovaru

Željko Seđak Zapovjednik Vatrogasne postrojbe (1996. - 2000.)

40%, te za rad praznikom 100%. 1999. godine, pojavljuju se informacije o preustroju vatrogastva u Hrvatskoj, te pripajanju Vatrogasnih postaja u sustav lokalnih samouprava. Saznavši da izlaze iz njihovog sustava, posljednjih godinu dana MUP prestaje sa isporukom i najvažnijih stvari za rad Vatrogasne postaje. Poput praha za gašenje, dijelova za servis vatrogasnih aparata, i dr. No i dalje uzima novac koji bjelovarski vatrogasci samostalno zarađuju. Također, više ne plaćaju ni popravke vatrogasnih vozila. Stoga u razdoblju prelaska iz sustava MUP-a u sustav lokalne samouprave, Vatrogasna postaja Bjelovar ima, doslovno, pola neispravnih vozila. Vatrogasna vozila punila su se na benzinskoj crpki policijske uprave. Što se obećava i prvih mjesec dana nakon izlaska iz MUP-a, jer Vatrogasna postaja ne raspolaže svojim novcem. No, već idući dan od izlaska iz njihovog sustava, vatrogasnim vozilima zabranjuje se punjenje goriva u policijskoj upravi. Šest godina pod sustavom MUP-a, vrlo je teško razdoblje za bjelovarsko vatrogastvo. Iako vatrogasci samostalno zarađuju dosta novaca, cjelokupni iznos odlazi u MUP. Zauzvrat se vrlo malo ulaže u rad Vatrogasne postaje. Od tražene opreme dobiva se manje od pola, stara vozila najčešće popravljaju tj. krpaju sami vatrogasci, dok od novih vozila dobivaju samo „Fiat Ducato“ za prijevoz devet osoba. Također, vrlo malo se ulaže i u rad djelatnika Vatrogasne postaje. Nije obavljen niti jedan liječnički pregled vatrogasaca, na koji prema zakonu, moraju ići svake dvije godine. MUP šalje pismenu obavijest, da nemaju novaca za liječničke preglede vatrogasaca, te da ih ne moraju ni obavljati. No, samo dva tjedna nakon izlaska iz njihova sustava, MUP šalje svog inspektora za zaštitu od požara, da provjeri imaju li bjelovarski vatrogasci obavljen liječnički pregled. 31. prosinca 1999. godine vatrogastvo se izdvaja iz sustava MUP-a. Time se ukidaju neke županijske vatrogasne funkcije, te uvodi jedinstveno mjesto županijskog zapovjednika. Na njega je u Bjelovarskobilogorskoj županiji postavljen Željko Jambrek. Tri profesionalne vatrogasne jedinice u županiji, u Bjelovaru, Daruvaru i Garešnici, izlaze iz zajedničkog nazivnika Profesionalna vatrogasna postrojba MUP-a. Preuzimaju ih gradske uprave, te osnivaju svoje javne vatrogasne postrojbe.


Zalazak sunca iza zgrade postrojbe, 2013. g.


Javna vatrogasna postrojba

Grada Bjelovara


Od osnutka do danas

Javna vatrogasna postrojba Grada Bjelovara

Od 01. siječnja 2000. godine Gradska uprava Bjelovar počinje pripreme za preuzimanje Vatrogasne postaje. Iznenadni prijelaz vatrogasaca pod lokalnu samoupravu, neke gradove u Hrvatskoj dovodi u tešku situaciju. Nemaju dovoljno novčanih sredstava za rad i isplatu plaća svojih djelatnika, dok odjednom moraju preuzeti troškove i vatrogasnih postaja. U Bjelovaru nije toliko kritična situacija. Što više, Vatrogasna postaja ima nešto vlastitog novca od servisiranja vatrogasnih aparata. Strogo se čuvaju u sefu, da ih ne uzme MUP, pod čijom više nisu nadležnošću. Nadalje se izrađuju statuti i pravilnici prema postojećim zakonima. No, nejasno je koji zakon o vatrogastvu primijeniti, jer su vatrogasne postaje prešle pod nadzor lokalne samouprave. Vrlo teško je postaviti ispravne temelje, koje zajednički rade djelatnice novoustrojene Službe općih i računovodstvenih poslova u Vatrogasnoj postaji, surađujući sa pravnom djelatnicom iz Gradske uprave. Nakon šest mjeseci detaljnih priprema, 01. srpnja 2000. godine osniva se Javna vatrogasna postrojba Grada Bjelovara. Gradska uprava postavlja Upravno vijeće koje nadgleda rad postrojbe. Sastavljeno je od pet članova (četiri člana bira grad, dok jedan dolazi iz postrojbe), bira ih gradsko vijeće, a odgovaraju Gradu Bjelovaru, odnosno gradonačelniku. Prvi članovi Upravnog vijeća JVP Grada Bjelovara su: Marijan Šingerberger (predsjednik), Antun Korušec (zamjenik predsjednika), Zvonko Turniški (član), Milan Antunović (član) i Željko Mjesec (član iz postrojbe). Prvi puta u povijesti profesionalnog vatrogastva u Bjelovaru, zapovjednik postrojbe i zamjenik zapovjednika biraju se javnim natječajem na razdoblje od četiri godine. Na njega se mogu javiti sve zainteresirane osobe koje ispunjavaju uvjete iz natječaja, uz osnovni uvjet da su inženjeri zaštite od požara. Upravno vijeće odabire kandidate, a potvrđuje ih Grad Bjelovar. Za prvog zapovjednika Javne vatrogasne postrojbe Grada Bjelovara izabran Milan Fučkor, te za njegovog zamjenika Milan Kuterovac. Nakon osnutka, slijedi registracija i doregistracija svih dodatnih djelatnosti koje obavlja vatrogasna postrojba. Servisiranje i prodaja vatrogasnih aparata i opreme, protupožarna osiguranja, i dr. No slijedi novi problem, jer nije poznato treba li postrojba plaćati Porez na dodanu vrijednost. Proteklih godina, dok su vatrogasci bili pod nadležnošću MUP-a, prema zakonu o PDV-u, oslobođeni su plaćanja tog poreza. Sada nigdje nije navedeno, trebaju li ga plaćati, pošto pripadaju lokalnoj samoupravi. Djelatnici postrojbe postavljaju brojne upite nadležnim institucijama, sve do Ministarstva financija. Ne dočekavši odgovor, odlučuju da se PDV plati, jer je to manja greška, nego kasnije plaćati moguće visoke kazne. Prema novom zakonu, odlučeno je da se plaće vatrogasaca financiraju na slijedeći način: Prve dvije godine novac će davati država. Treću godinu sedamdeset i pet posto izdvaja država, a dvadeset i pet gradska uprava. Četvrtu godinu svatko izdvaja po pedeset posto. Petu godinu država daje dvadeset i pet posto, dok grad sedamdeset i pet posto. A od šeste godine gradovi bi u potpunosti preuzeli financiranje plaća vatrogasaca. Ubrzo se odluka mijenja, jer zbog loše financijske situacije, mnogi gradovi nemaju dovoljno novaca za svoj rad i plaće dosadašnjih djelatnika, a kamoli za novo pridošle 54

Milan Fučkor, ing. Zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Grada Bjelovara (izabran u četiri mandata: 2000., 2004., 2008. i 2012.)

Milan Kuterovac , ing. Zamjenik zapovjednika postrojbe (2000. - 2004.)


55


Kako bi radni prostor učinili ugodnijim, vatrogasci sami uređuju zgradu

Javna vatrogasna postrojba Grada Bjelovara

vatrogasne postrojbe. Tako se postiže dogovor koji vrijedi i danas. Iz decentraliziranih sredstava država izdvaja novac, od kojeg devedeset posto odlazi za plaće vatrogasaca, a deset posto za materijalne troškove vatrogasnih postrojbi. Kako dobiveni iznos nije dovoljan za plaće vatrogasaca, ostatak novca daje Grad Bjelovar. No i sama Javna vatrogasna postrojba Grada Bjelovara sudjeluje u financiranju svog rada. Od novčanih sredstava zarađenih dodatnom djelatnošću (servisiranje vatrogasnih aparata, protupožarna osiguranja, vožnja vode, i sl.), kupuje se oprema, servisiraju vozila, sufinancira se kupovina novih vozila, popravlja zgrada, te plaćaju drugi materijalni troškovi. Prema zakonu, ti novci se ne mogu koristiti za isplatu plaća. Dvadeset godina od izgradnje zgrade postrojbe, nije se posebno ulagalo u njenu obnovu. Stoga je pred novoustrojenom vatrogasnom postrojbom veliki zadatak. U godinama što slijede, puno truda i novaca se ulaže u obnovu zgrade, te dotrajalih vatrogasnih vozila i opreme. 2001. godine kompletna drvena stolarija se zamjenjuje

novom plastičnom. Fasadu popravljaju i kreče sami djelatnici postrojbe u radno i slobodno vrijeme. Sanira se ravno krovište koje prokišnjava. Za garderobu djelatnika kupuju se novi ormari, i zamjenjuju dotadašnje stare dvadeset godina. Također se kupuje razni namještaj, te rade brojni popravci na zgradi. Mnoga vatrogasna vozila nisu u potpunosti ispravna, te se servisiraju, kupuju novi dijelovi, i osposobljavaju za intervencije. Kupuje se i brojna vatrogasna oprema, od koje su najznačajniji oprema i rezervni dijelovi za servis vatrogasnih aparata, plućni automati za izolacione aparate te obrazina za svakog djelatnika, i dr. Da bi djelatnici Javne vatrogasne postrojbe mogli obavljati svoje obveze, obavlja se specijalistički liječnički pregled. Koji nije obavljan šest godina, za vrijeme pod nadležnošću MUP-a. Uplaćuje se i zdravstveno osiguranje prema Zakonu o zdravstvu, te dodatno dvadeset četiri satno osiguranje djelatnika. Radi brzog djelovanja u gašenju požara prvenstveno

Svečano preuzimanje jednog od prvih novih vozila

Prezentacija i novog tehničkog vozila 56


57

50 godina profesionalnog vatrogastva u Bjelovaru

na području Jadrana i pružanju pomoći susjednim državama u izvršavanju obveza utvrđenih međudržavnim ugovorima osnivaju se, na razini Republike Hrvatske, intervencijske vatrogasne postrojbe u sastavu kojih su i zračne snage za gašenje požara otvorenog prostora. Određeni broj vatrogasaca iz svake vatrogasne postrojbe u Hrvatskoj, obučava se za brzi desant pomoću helikoptera. Tijekom ljetnih mjeseci dežuraju u logističkim bazama u Divuljama, Šibeniku, Zadru i Dubrovniku, te po potrebi brzo djeluju na područjima zahvaćenih požarom šuma i raslinja. Trenutno Javna vatrogasna postrojba Grada Bjelovara ima sedam vatrogasaca osposobljenih za interventnu Djelatnici postrojbe sami grade prostor za vatrogasnu postrojbu. dnevni odmor na otvorenom Kao jedna od prvih u Hrvatskoj, od lipnja 2001. godine, bjelovarska vatrogasna postrojba predstavlja se i na internetu. U vrijeme kada svega nekoliko hrvatskih vatrogasnih društava ima internet stranice, za razliku od kolega iz zapadnih zemalja. Zahvaljujući prijevodu na engleski i njemački jezik, stranice ubrzo postižu uspjeh. Vatrogasci iz cijelog svijeta po prvi puta se na jednostavni način upoznaju sa hrvatskim vatrogastvom. Slijedećih godina dolazi i do osobnih kontakata, bjelovarsku postrojbu posjećuju vatrogasci iz Poljske i daleke Južne Koreje, s kojima se potpisuju povelje prijateljstva. 2002. godine izrađuje se Procjena ugroženosti od požara za područje Grada Bjelovara. Na sto dvadeset stranica detaljno se utvrđuju sve mjere zaštite od požara, koje je potrebno provesti da bi građani imali zadovoljavajuću zaštitu svoje imovine i svog zdravlja. Procjena ugroženosti donosi podatke o svim objektima u gradu i okolici, raspoređene prema požarnom opterećenju, kao što su stambeni i gospodarski objekti. Nadalje donosi lokacije većih požarnih opterećenja, pregled svih vatrogasnih domova, te izvorišta vode za gašenje požara. Sustave telefonskih i radio veza, proračune potrebnog broja vatrogasaca za određene tipove stambenih zgrada, organizacijske mjere zaštite od požara, te mjere tehničkog opremanja. Procjena donosi i numeričke i grafičke priloge, a izrađuje je stručno povjerenstvo na čijem je čelu Stjepan Grula, te članovi Branko Šimara, Željko Rogulja, Danko Stavinoha i Milan Fučkor. Provedbom predloženih mjera zaštite od požara na području Grada Bjelovara osigurava se ustroj i djelovanje učinkovite vatrogasne službe. Utvrđuje se da Javna vatrogasna postrojba Grada Bjelovara mora imati najmanje 36 operativnih djelatnika, raspoređenih u četiri smjene, te zapovjednika i zamjenika zapovjednika. Uz njih, u postrojbi rade djelatnici općih i računovodstvenih poslova, tajništva te tehničkih poslova (voditelj voznog parka i skladišta, servisa vatrogasnih aparata, spremačica). Nova procjena ugroženosti od požara


Javna vatrogasna postrojba Grada Bjelovara

godina uvelike je povećan broj tehničkih intervencija, prije svega prometnih nesreća. Novo vozilo osigurava kvalitetnije i efikasniji rad na takvim intervencijama. Stara limena vrata na garažama postrojbe, zamjenjuju se novim segmentnim garažnim vratima, čime se osigurava brži izlazak vozila na intervenciju. Kupuje se vatrodojavna centrala s kojom se povezuju važniji objekti u gradu. Putem postavljenih uređaja za detektiranje požara u dotičnom objektu, sustav automatski obavještava postrojbu, te djelatnici izlaze na intervenciju. Pružanjem ove usluge, vatrogasna postrojba zarađuje dodatna novčana sredstva. Kao druga vatrogasna postrojba u Hrvatskoj koja ih posjeduje, kupuju se „laringofoni“, uređaji za lakšu komunikaciju vatrogasaca na intervenciji. Na ravni krov postrojbe koji prokišnjava, postavlja se limeno krovište, te djelatnici postrojbe sudjeluju u pomoćnim radovima. U travnju 2003. godine, bjelovarska vatrogasna postrojba domaćin je delegaciji iz Poljske. Godinu dana ranije putem interneta ostvareni su kontakti sa poljskim vatrogascem. Koji dolazi u Hrvatsku, u pratnji

Procjena ugroženosti od požara osnovni je uvjet za dobivanje suglasnosti za nabavku vatrogasnih vozila iz programa Vlade Republike Hrvatske. Iste godine kupuje se zapovjedno vozilo “Opel Zafira”, za prijevoz ljudstva i opreme. Veliki dio novčanih sredstava ulaže su u obnovu zgrade postrojbe, kupuje se informatička oprema, te automatsko snimanje dojave intervencija. Brojni djelatnici upućuju se na razna usavršavanja za kvalitetnije obavljanje posla. Uz servisiranje proširuje se djelatnost na prodaju vatrogasnih aparata i srodne opreme. Građani tako na jednom mjestu dobivaju cjelokupnu uslugu. Od prodaje aparata za gašenje požara, besplatnog savjetovanja o pravilnoj upotrebi, do njihovog servisiranja. Servis vatrogasnih aparata važan je izvor prihoda vatrogasne postrojbe. Uz njega novčana sredstva dolaze od prijevoza pitke vode kućanstvima. Te najviše od protupožarnih osiguranja, gdje prednjači dvadeset četiri satno osiguranje na bušotinama INA-e nedaleko Bjelovara. Zbog dotrajalosti starog vozila, 2003. godine kupuje se novo tehničko vozilo “Iveco Daily 65C15D”. Posljednjih

Kao zaštita od prokišnjavanja, na zgradu postrojbe postavljeno je limeno krovište 58


Svečana primopredaja nove auto ljestve, kupljene uz pomoć programa Vlade Republike Hrvatske

visokih predstavnika njegova grada Żary, županije te gospodarstvenika. U nekoliko slijedećih dana, u Bjelovaru se održavaju sastanci s gradskim i županijskim čelnicima, uz razne druge aktivnosti. Dok se posljednjeg dana potpisuje povelja prijateljstva između profesionalnih vatrogasnih postrojbi gradova Żary i Bjelovara. Ta godina važna je za povijest bjelovarskog vatrogastva. U rujnu se svečano obilježava 130 godina Dobrovoljnog vatrogasnog društva Bjelovar, od kojeg je nastala i profesionalna vatrogasna jedinica, preteča sadašnje postrojbe. Na svečanoj sjednici prisustvuju brojni visoki dužnosnici hrvatskog vatrogastva, kao i lokalni čelnici. Kako bi se građani više upoznali sa radom vatrogastva, organiziran je mimohod vatrogasnih vozila po gradskim ulicama, te prezentacija rada s najnovijim vatrogasnim vozilima i opremom. Većinu događanja održanih u ta dva dana, organiziraju i provode pripadnici Javne vatrogasne postrojbe Grada Bjelovara, te na taj

način kao i financijski pomažu rad DVD-a Bjelovar. Suradnja profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasaca u Bjelovaru poznata je širom Hrvatske, i služi kao odličan primjer. Zadaci su podijeljeni, te profesionalni vatrogasci obavljaju operativne poslove, poput gašenja požara i drugih intervencija, dok dobrovoljni vatrogasci provode preventivne akcije zaštite od požara. Nakon isteka četverogodišnjeg razdoblja, 2004. godine raspisuje se novi natječaj, na kojem se produžava mandat Milanu Fučkoru kao zapovjedniku postrojbe, dok je za njegovog zamjenika izabran Davor Đalog. Povodom obilježavanja Dana grada Bjelovara, a na temelju odluke Gradskog vijeća, Javnoj vatrogasnoj postrojbi Grada Bjelovara dodjeljuje se zlatna plaketa “Grb grada Bjelovara”. Godišnje javno priznanje dodjeljuje se za izuzetne uspjehe na području tehničke kulture. Četrdeset godina je prošlo od osnivanja profesionalne vatrogasne jedinice. Mimohodom vozila

Sa radom počinje Županijski operativni centar

Preuzimanje novog navalnog vozila 59

50 godina profesionalnog vatrogastva u Bjelovaru

Za brži izlazak vozila na intervenciju, na garažama su ugrađena nova segmentna vrata


za građane, te pokaznom vježbom i svečanom sjednicom obilježava se značajna obljetnica. Na kojoj prisustvuju visoki uzvanici hrvatskog vatrogastva i lokalnih vlasti. U Javnoj vatrogasnoj postrojbi Grada Bjelovara osniva se Županijski operativni centar, u kojem operativni djelatnik postrojbe prima pozive u pomoć s područja cijele Bjelovarsko-bilogorske županije. Zaprima pozive u pomoć, obavještava vatrogasne postrojbe na određenom području, te koordinira njihov rad. Po potrebi zove i druge hitne službe, te obavlja ostale poslove važne za uspješan rad na intervenciji. Na osnovu ugovora Javne vatrogasne postrojbe Grada Bjelovara i Bjelovarsko-bilogorske županije, za ovu uslugu postrojba godišnje dobiva dvjesto tisuća kuna. Za prijevoz opreme i ljudstva, kupuje se novo teretno vozilo “ Iveco Daily 65C15D”, dok se za sve djelatnike kupuje visoko kvalitetna zaštitna odjeća. Od ostalih značajnijih ulaganja, kupuje se oprema za servis vatrogasnih aparata, klimatizira se cijeli prostor zgrade postrojbe, a sami djelatnici grade nadstrešnicu na parkiralištu za svoja osobna vozila. Uz pomoć programa Vlade Republike Hrvatske, 2005. godine kupuje se auto ljestva “ Mercedes Benz 1528 L32”, krajnjeg dohvata 32 metra. Uz kupovinu razne opreme za što brže i kvalitetnije rješavanje intervencija, te za druge poslove. Na servis vatrogasnih aparata postavlja se limeni krov, ulaz u zgradu postrojbe oblaže se kamenom uz postavljanje novih rukohvata, postavljaju se novi stakleni zidovi u prostoru za dnevni boravak vatrogasaca, te na drugim dijelovima zgrade izvršavaju se brojni radovi. Nakon tjedan dana sudjelovanja na Vatrogasnoj olimpijadi u Varaždinu, natjecateljskom događaju sa najviše sudionika te godine u Hrvatskoj, bjelovarsku vatrogasnu postrojbu posjećuje četrnaest članova ekipe Južne Koreje. Domaćini za njih organiziraju bogati dvodnevni program u kojem se detaljno upoznaju sa profesionalnim i dobrovoljnim vatrogastvom u Bjelovaru. 2006. godine, uz pomoć programa Vlade Republike Hrvatske, kupuje se novo veliko navalno vozilo “ Mercedes Benz Atego 1528 AF”. Opremljeno brojnom opremom za gašenje požara i tehničke intervencije, poput CAFS sistema. Iste godine kupuje se vozilo “ Nissan Navara C”, sa dvostrukom funkcijom. Veći dio godine na njega je postavljena pumpa, te služi kao vozilo za gašenje požara otvorenog prostora. Dok se u zimskim mjesecima pumpa skida, na prtljažni prostor se postavlja pokrov, te vozilo služi za prijevoz opreme. Kupuje se razna vatrogasna oprema, kao što su visoko

Novi izgled dobile su garaže za vatrogasna vozila

Javna vatrogasna postrojba Grada Bjelovara

Za brži izlazak vatrogasaca na intervenciju, naprijed su postavljena zaštitna odijela od smjene koja radi ...

... dok je u pozadini, u novim ormarima, složena zaštitna odjeća i obuća svih drugih smjena 60


50 godina profesionalnog vatrogastva u Bjelovaru

Radi uštede energije, na zadnju stranu zgrade postavljena je termoizolacijska fasada

Uređen je prostor za dnevni boravak djelatnika ...

... kao i sanitarne prostorije u cijeloj zgradi 61


Javna vatrogasna postrojba Grada Bjelovara Novim izgledom zasjale su stepenice ...

kvalitetne vatrogasne čizme “Jolly” za sve djelatnike. Također, djelatnici se upućuju na tečajeve i usavršavaju se na raznim područjima. Četiri predstavnika Javne vatrogasne postrojbe Grada Bjelovara i predstavnik DVD-a Bjelovar, odlaze na uzvratni posjet u vatrogasnu postrojbu grada Zary u Poljskoj. Održavaju sastanke sa čelnicima njihovog grada i županije, prisustvuju lokalnom vatrogasnom natjecanju, uz sudjelovanje na drugim aktivnostima. Vatrogasna zajednica Grada Bjelovara, počinje izdavati časopis „93“, jedan od prvih lokalnih vatrogasnih časopisa u Hrvatskoj. Ujedno prvi koji izdaje jedna gradska vatrogasna zajednica. Isprva, na dvadeset i osam stranica, kasnije se proširuje na trideset i dvije. Časopis donosi informacije o aktivnostima članica zajednice, razne zanimljivosti, dok stručne vatrogasne tekstove pišu djelatnici Javne vatrogasne postrojbe Grada Bjelovara. Prvih par godina izlazi tri puta godišnje, dok u posljednje vrijeme izlaze dva broja na godinu. Časopis je besplatan, a uz tiskano izdanje, može se pročitati i na internetu. Do danas je izašlo dvadeset brojeva. 2007. godine u potpunosti se obnavljaju garaže za vozila. Uz obnavljanje i bojanje zidova, izrađuje se nove police za odlaganje zaštitne opreme. Za djelatnike se kupuju kvalitetne zaštitne rukavice i zaštitne kacige “Rosenbauer”, tri aluminizirana odijela za prolaz kroz vatru, te druga vatrogasna oprema. Na zgradi se rade razni popravci te ispituje elektro i gromobranska instalacija, hidrantska mreža i dr. Bjelovarski profesionalni vatrogasci, svake godine po nekoliko puta sudjeluju na raznim vatrogasnim vježbama. Zajedno s DVD-ima iz administrativnog područja grada, DVDima i profesionalnim postrojbama u gospodarstvu, te drugim službama za spašavanje. Time se vrši provjera opreme, no prije svega, koordiniranost rada različitih službi. U svibnju 2007. godine održava se velika pokazna vježba u centru grada. Više od sat vremena, brojni okupljeni građani sa zanimanje prate rad vatrogasaca s različitom vatrogasnom opremom, te vježbe na zgradi gradske uprave. Prvi puta u povijesti poznatog natjecanja “Maratonu lađa”, sudjeluje i ekipa vatrogasaca. U Bjelovaru se okuplja ekipa petorice djelatnika Javne vatrogasne postrojbe i pripadnika dobrovoljnih vatrogasnih društava. U teškoj utrci, bore se sa tridesetak ostalih ekipa, na dvadeset i dva kilometra dugoj trasi po rijeci Neretvi, od Metkovića do Ploča. Prije i za vrijeme natjecanja pronose izuzetno dobar glas vatrogasaca, kao i grada Bjelovara, jer se na utrci pretežito natječu ekipe iz neretvanskog kraja. 2008. godine kupuje se nova auto cisterna “ Mercedes Benz Actros 1841“. Asfaltira se veliki prostor ispred zgrade postrojbe te kupuje razna vatrogasna oprema. Na raspisanom natječaju za zapovjednika postrojbe produžava se mandat Milanu Fučkoru, dok je za zamjenika 62


... kao i predvorje na katu zgrade 63

Davor Đalog, dipl. ing. Zamjenik zapovjednika postrojbe (2004. - 2008.) Zapovjednik operative (od 2008. -)

Željko Mesec, dipl. ing. Zamjenik zapovjednika postrojbe (izabran u dva mandata: 2008. i 2012.)

50 godina profesionalnog vatrogastva u Bjelovaru

zapovjednika postrojbe izabran Željko Mesec. Otvara se novo radno mjesto zapovjednika operative na koje je izabran Davor Đalog. Bjelovarski profesionalni vatrogasci sudjeluju u obilježavanju značajnog događaja, 135 godina DVD-a Bjelovar. Nakon mimohoda vozila po ulicama grada, izlaže se vatrogasna oprema i drugi zanimljivi izlošci, na glavnom gradskom trgu, između parka i crkve sv. Terezije. Brojni građani razgledaju vatrogasna vozila i opremu, te sa zanimanjem postavljaju pitanja, na što spremno odgovaraju bjelovarski vatrogasci. Idućeg dana, u prisutnosti visokih uzvanika i gostiju, održava se svečana sjednica u Domu kulture. Krajem lipnja, četiri predstavnika bjelovarskih profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasaca, odlaze na daleki uzvratni posjet u Južnu Koreju. Domaćini ih upoznaju sa zanimljivim vatrogasnim sustavom, vozilima i opremom, te prolaze raznovrsne aktivnosti. U sedam dana susreću se s čelnicima raznih spasilačkih službi, dok se na jednom od sastanaka potpisuje povelja prijateljstva između profesionalnih vatrogasnih postrojbi gradova Taebaek i Bjelovara. I 2009. godine nastavlja se s kupovinom razne vatrogasne opreme za brže i kvalitetnije obavljanje intervencija. Nakon nešto više od deset godina, bjelovarski profesionalni vatrogasci prestaju sa ljetnim dežurstvima u Nacionalnom parku Mljet. Te počinju dežurstva na nešto bližem otoku Šolta. Iako je prošlo četrdeset pet godina od osnutka profesionalnog vatrogastva u Bjelovaru, ne održava se svečana proslava, zbog netom započete financijske krize u Hrvatskoj. 2010. godine kupuje se kemijsko vozilo “ Iveco Eurocargo 140E250D” sa brojnom opremom i sredstvima specijaliziranim za gašenje požara industrijskih i srodnih objekata. Kupuje se i razna druga vatrogasna oprema, te


Javna vatrogasna postrojba Grada Bjelovara

svi izolacijski aparati iz postrojbe i kompresor za punjenje boca zrakom, servisiraju se i atestiraju u ovlaštenoj ustanovi. Zbog nedostatka novaca u Županiji, raskida se ugovor, te sa radom prestaje Županijski operativni centar koji se pokazao vrlo dobar i učinkovit. No načelnici susjednih općina grada Bjelovara žele nastaviti suradnju o primanju usluga Javne vatrogasne postrojbe Grada Bjelovara. Stoga s gradonačelnikom Bjelovara potpisuju ugovor na osnovu kojega djelatnici postrojbe, uz zaprimanje poziva i obavještavanje DVD-a u određenoj općini, po potrebi izlaze na intervencije, lokaliziraju požar, te nakon toga požarište predaju zapovjedniku lokalnog DVD-a koji vrše daljnju sanaciju zgarišta. Uz grad Bjelovar, postrojba tako djeluje i na području osam susjednih općina, gdje živi više od pedeset posto ukupnog stanovništva naše županije. Naknada za pružanje usluga je više nego simbolična, te za sve općine zajedno, godišnje iznosi devedeset i sedam tisuća kuna. Svake godine potpisuje se novi ugovor, a na obostrano zadovoljstvo suradnja traje do danas. 2011. godine kupuje se termovizijska kamera “Argus” za otkrivanje unesrećenih osoba u gustom dimu, izvora topline u požaru, opasnih tvari i dr. Već kod prve intervencije uvelike pomaže pri pronalaženju unesrećenih osoba. U srpnju te godine, nakon kratke i teške bolesti, preminuo je dugogodišnji djelatnik Slavko Margetić. Mjesec dana kasnije, iznenada je preminuo dugogodišnji djelatnik, i prvi zamjenik zapovjednika postrojbe, Milan Kuterovac. Od značajnijih popravaka i radova, 2012. godine s granitnim pločama se pokriva hodnik na katu zgrade postrojbe, gdje sami djelatnici postrojbe daju veliki doprinos u izvedbi pripremnih radova. Također se kupuje razna vatrogasna oprema.

U SPOMEN

Milan Kuterovac, ing.

Slavko Margetić

Nakon četverogodišnjeg mandata, raspisuje se novi natječaj za rukovodstvo Javne vatrogasne postrojbe Grada Bjelovara. Na natječaju se produžuje mandat dosadašnjem rukovodstvu, te zapovjednik postrojbe ostaje Milan Fučkor, i njegov zamjenik Željko Mesec. 2013. godine kupuje se oprema za djelovanje u akcidentnim situacijama, kao što je dekontaminacijska kabina, te pneumatska pumpa za pretakanje opasnih tvari. Kupuje se i četrnaest najmodernijih kvalitetnih zaštitnih odijela za intervencije, te druga oprema. Radi kvalitetnijeg nadzora zgrade i okoline, u postrojbu se postavlja moderni video nadzor. Prestaje se sa ljetnim dežurstvima na otoku Šolti, te od 2013. godine bjelovarski profesionalni vatrogasci u ljetnim mjesecima dežuraju u sjedištu Državne vatrogasne intervencijske postrojbe u Divuljama, kod Splita. Iste godine obilježava se 140 godina DVD-a Bjelovar, gdje organizacijski i financijski pomažu djelatnici Javne vatrogasne postrojbe Grada Bjelovara. Nakon mimohoda vatrogasnih vozila ulicama grada, postavlja se izložba vatrogasne opreme na glavnoj gradskoj ulici, bjelovarskom korzu. Idućeg dana, u Domu kulture održava se svečana sjednica, na kojoj prisustvuju brojni gosti, čelni ljudi hrvatskog vatrogastva i grada Bjelovara. Prigodom velike obljetnice izdaje se monografija “140 godina bjelovarskog vatrogastva”, u kojoj se na petnaestak stranica prikazuje i rad Javne vatrogasne postrojbe Grada Bjelovara.

Potpisivanje ugovora s načelnicima općina 64


obavljanje intervencija, te druga tehnička oprema potrebna za rad postrojbe. Vatrogasna vozila redovito se pregledavaju i servisiraju uz kupnju potrebnih dijelova. Manje kvarove popravljaju sami djelatnici, a veći kvarovi se popravljaju u ovlaštenim radionicama.

Uz navedene značajnije investicije, svake godine prema potrebi se kupuje osobna i zaštitna oprema za djelatnike postrojbe: majice kratkih i dugih rukava, cipele, čarape, radne odore, svečane košulje kratkih i dugih rukava, veste, puloveri, radne košulje, kape i dr. Kupuje se i razna vatrogasna oprema, kao što su: rezervne cjevine, mlaznice i ostala armatura za brže i kvalitetnije

Treba istaknuti da veliki dio poslova obavljaju sami djelatnici u radno i slobodno vrijeme. Svaki djelatnik postrojbe, uz zanimanje vatrogasca, osposobljen je i školovan sa drugim zanimanjem, te dodatno znanje koristi za poboljšanje radnih uvjeta. Vrlo često djelatnici samoinicijativno, uz potrebna dopuštenja, obavljaju poslove oko građevinskih radova, redovitog održavanja opreme i tehnike, i dr. Na taj način postrojbi štede značajna materijalna sredstva, te na svim nivoima doprinose napretku Javne vatrogasne postrojbe Grada Bjelovara.

Zgrada postrojbe u zimskom ugođaju 65


Nekad i danas

Javna vatrogasna postrojba Grada Bjelovara

2001. g. 2013. g.

2003. g.

2013. g.

66


2001. g.

2013. g.

67 50 godina profesionalnog vatrogastva u Bjelovaru

2001. g. 2014. g.


Svakodnevni zadaci postrojbe Osnovna vatrogasna djelatnost je sudjelovanje u provedbi mjera zaštite od požara i eksplozija, gašenje požara i spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom i eksplozijom, pružanje tehničke pomoći u nezgodama i opasnim situacijama. Osim navedenog, pod vatrogasnom djelatnošću podrazumijeva se i pružanje tehničke pomoći u nezgodama i opasnim situacijama te obavljanje drugih poslova u nesrećama, ekološkim i inim akcidentima kao što je pretovar opasnih tvari iz jednog prijevoznog sredstva u drugo, neutralizacija djelovanja opasnih tvari prilikom nesreće, pumpanje vode iz nižih potopljenih prostorija prilikom poplava te drugi slični slučajevi. Pored osnovne djelatnosti, JVP Grada Bjelovara registrirana je i za dodatne djelatnosti, zahvaljujući kojima postrojba zarađuje vlastiti novac.

U maloj sali održavaju se važni sastanci

Javna vatrogasna postrojba Grada Bjelovara

Trenutna struktura obrazovanja operative u JVP Grada Bjelovara: • 1 magistar • 5 diplomiranih inženjera • 3 inženjera • 29 vatrogasnih tehničara (od kojih jedan djelatnik trenutno pohađa visoku školu) U sklopu 12-satnog radnog vremena, kada nema intervencija, smjena funkcionira prema “Pravilniku o radu JVP Grada Bjelovara”, odnosno prema uputama rasporeda rada (satnice) za dnevnu i noćnu smjenu:

Četrdeset metara dugi hodnik na katu povezuje prostorije raznih namjena

Dnevna smjena 7.00 - 7.10 - primopredaja službe 7.10 - 7.30 - pregled opreme i vozila 7.30 - 8.20 - tjelovježba 8.20 - 8.30 - priprema za nastavak službe 8.30 - 10.00 - radovi u servisu i postrojbi 10.00 - 10.30 - stanka (objed) 10.30 - 13.00 - radovi u servisu i postrojbi 13.00 - 15.00 - stručna nastava 15.00 - 15.30 - stanka 15.30 - 17.30 - stručna nastava 17.30 - 19.00 - čišćenje vozila i opreme i priprema za predaju službe U vatrogasnoj postrojbi organiziraju se stručni tečajevi za polaznike iz drugih poduzeća 68


Nakon završetka dnevne smjene djelatnici idu kućama, ali ostaju u 24-satnoj pripravnosti. U slučaju intervencije, u roku 15 minuta dolaze u postrojbu gdje dežuraju, dok se ne vrati smjena koja je na intervenciji. Noćna smjena 19.00 - 19.10 - primopredaja službe 19.10 - 19.30 - pregled opreme i vozila 19.30 - 22.00 - stručna nastava 22.00 - 06.00 - noćni odmor 06.00 - 07.00 - priprema za predaju službe

Uz predavanja za polaznike tečajeva, u velikoj učionici održava se teorijska nastava za djelatnike postrojbe ...

69

... kao i druge prigode, poput godišnjih skupština, okupljanja umirovljenika, i sl.

Na poligonu ispred zgrade, redovitim vježbama djelatnici održavaju spremnost

50 godina profesionalnog vatrogastva u Bjelovaru

Poslije noćne smjene, djelatnici su slobodni iduća dva dana. Ovakav način rada popularno se naziva 12-24-12-48 (12-satna dnevna smjena, 24-satna pripravnost, 12-satna noćna smjena, 48 sati slobodno). Kako bi bili što učinkovitiji na intervenciji, vatrogasci u svakome trenutku moraju biti spremni. Stoga se svakodnevno održavaju teorijske i praktične vježbe. Rješavaju se taktički zadaci i provjerava oprema. Pregledavaju vozila i mogući kvarovi se odmah rješavaju. Ne smije biti ni najmanje pogreške koja bi mogla ometati rad na samoj intervenciji. Svakodnevno se odvija stručna nastava, teoretski dio u učionicama opremljenim informatičkom opremom, a praktični dio u krugu postrojbe sa svim vozilima i opremom potrebnom za određeni taktički zadatak, ili na tornju za visinske vježbe. Tjelovježba se obavlja u trim kabinetu opremljenom sportskim spravama za podizanje i održavanje kondicije. JVP Grada Bjelovara djeluje i izvan svog područja. U slučaju potrebe za dodatnom pomoći, na poziv glavnog županijskog zapovjednika, djelatnici postrojbe izlaze na intervencije na području županije. Dok na poziv glavnog vatrogasnog zapovjednika RH, djeluju na intervencijama u cijeloj Hrvatskoj. Najčešće u ljetnim mjesecima za vrijeme velikih požara na priobalju, kada je potrebno dodatno ljudstvo u svladavanju vatrene stihije. No bjelovarski vatrogasci svesrdno pomažu i svom osnivaču, Gradu Bjelovaru. Tijekom cijele godine pružaju tehničku pomoć u raznim poslovima. Uz osnovne i dodatne djelatnosti, kroz godinu JVP Grada Bjelovara organizira i sudjeluje na cijelom nizu događanja. Najznačajnije je obilježavanje Mjeseca zaštite od požara i Dana hrvatskog vatrogastva.


Za vrijeme Dana otvorenih vrata, bjelovarski vatrogasci posjetitelje podučavaju o protupožarnoj preventivi, upotrebi vatrogasnih aparata, te upoznaju sa radom vatrogasca i vatrogasnom opremom. Svake godine održava se tehnički zbor, vježba kojom se provjerava ispravnost opreme, a sudjeluju sva profesionalna i dobrovoljna društva sa područja Vatrogasne zajednice Grada Bjelovara. Kroz godinu provode i druge vježbe, kojima je cilj provjera spremnosti i suradnja sa drugim, najčešće industrijskim vatrogasnim društvima, te gradskim ustanovama. Prigodnim programom za građanstvo i uzvanike, svakih pet godina obilježavaju se velike obljetnice osnivanja DVD-a Bjelovar te profesionalnog vatrogastva. Tijekom godine organiziraju razne prigode, kao što su okupljanje umirovljenika postrojbe, dočeci kolega vatrogasaca iz Hrvatske i inozemstva, te druga događanja po potrebi. Treba naglasiti da u svim gore navedenim događanjima pomažu djelatnici postrojbe, i time doprinose napretku JVP Grada Bjelovara na svim nivoima.

Za zaštitu osobnih vozila, vatrogasci su izgradili nadstrešnicu na parkiralištu

Javna vatrogasna postrojba Grada Bjelovara

Financiranje Javna vatrogasna postrojba Grada Bjelovara financira se iz tri izvora: • Državnog proračuna (decentralizirana sredstva) • sredstava lokalne uprave (Grad Bjelovar) • vlastitih prihoda ostvarenih dodatnom djelatnošću Od ukupne sume iz decentraliziranih sredstava državnog proračuna, 90% se izdvaja za plaće, a 10% za materijalne troškove. Taj iznos dobiven za plaće nije dovoljan, te ostatak sredstava namiruje Grad Bjelovar. Djelatnicima se plaća redovito isplaćuje, sa obračunom svih prava koja su regulirana kolektivnim ugovorom i Pravilnikom o radu Javne vatrogasne postrojbe (dodaci za rad noću, na praznik, subotom, nedjeljom, pasivna pripravnost i dr), kao i sva ostala materijalna prava (regres, za godišnji odmor, jubilarne nagrade, dar djeci, dar u naravi, božićnica). Pored osnovne vatrogasne djelatnosti, Javna vatrogasna postrojba grada Bjelovara registrirana je i za obavljanje dodatnih djelatnosti: • servis i održavanje vatrogasnih aparata • osposobljavanje pučanstva za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara

Prostor za vježbanje i rekreaciju ...

... i za slobodno vrijeme 70


Vlastiti prihod ostvaren obavljajući usluge dodatnih djelatnosti: Godina 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. Ukupno

Prihod u kn 223.130,00 600.000,00 1.121.148,15 839.131,21 1.106.803,11 1.327.537,46 1.255.851,33 1.336.197,59 1.165.525,65 1.369.807,51 1.145.437,32 1.341.469,62 1.038.534,78 842.114,48 14.712.688,21

Uz servisiranje, dodatni novčani prihod ostvaruje se prodajom vatrogasnih aparata i opreme

Zimski ugođaj na ulazu u zgradu postrojbe 71

50 godina profesionalnog vatrogastva u Bjelovaru

• vršenje protupožarnih osiguranja • prijevoz pitke vode • pružanje usluga automatske vatrodojavne centrale • veleprodaja i maloprodaja vatrogasnih aparata • veleprodaja i maloprodaja vatrogasne opreme • ostale usluge vezane uz vatrogastvo Zahvaljujući tim djelatnostima, Javna vatrogasna postrojba godišnje zarađuje između 150 i 200 tisuća eura vlastitih prihoda. Prema Zakonu o vatrogastvu iz 1999. godine u članku 48. stavak 1. prihodi ostvareni dodatnom djelatnošću, ne mogu se koristiti za isplatu plaća. Stoga se taj novac koristi za pokrivanje materijalnih troškova postrojbe, jer 10% sredstava iz državnog proračuna nije Sušenje cjevina nakon intervencije dovoljno za tu namjenu. Poslove dodatnih djelatnosti obavljaju zaposlenici postrojbe. Bez obzira što se dobivenim prihodom ne mogu povećati plaće, zadovoljni su jer se novac koristi za poboljšanje uvjeta rada u postrojbi. Javna vatrogasna postrojba (iz vlastitih prihoda), Grad Bjelovar i Vatrogasna zajednica Grada Bjelovara financiraju investicije kapitalnih vrijednosti (kupovina vatrogasnih vozila i opreme, potrebnih dijelova i servisiranje, kupovina zaštitne radne odjeće i obuće, kompjuterske i video opreme, namještaja, uređenje zgrade i radnog prostora).


Požar skladišta namještaja “Prima” u Prespi, 2011. g.


Intervencije


Intervencije

putnika ili vatrogasca na intervenciji. Od ostalih intervencija, česti su požari gospodarskih objekata na selu, požari dimnjaka na stambenim objektima u gradu, požari otvorenog prostora uslijed spaljivanja korova, kao i tehničke intervencije ispumpavanja bunara, uklanjanja drveća nakon nevremena, i dr. Za razliku od prije pedeset godina, danas je vrlo malo požara sa velikom materijalnom štetom. Zahvaljujući kvalitetnim vatrogasnim vozilima i opremom, s kojom vatrogasci brzo interveniraju i sprečavaju katastrofalne posljedice. Uz ranu dojavu građana, dok je požar još u početnoj fazi. Kroz sve godine djelovanja, bjelovarski profesionalni vatrogasci, po potrebi pomažu kolegama u susjednim gradovima. Poput gašenja požara paromlina u Đurđevcu 1960. godine, požara u mesnoj industriji “Danica” u Koprivnici 1978. godine, i dr. Također, kolege iz susjednih gradova, dolaze u pripomoć kod gašenja požara tvornice sireva “Sirela” u Bjelovaru 1992. godine. Takvi su požari vrlo rijetki, stoga bjelovarski vatrogasci prvenstveno djeluju na području grada Bjelovara i okolnih općina s kojima je potpisan sporazum. Po nalogu županijskog vatrogasnog zapovjednika, spremni su za intervenciju u drugim dijelovima županije, te na području cijele Republike Hrvatske.

Kroz povijest profesionalnog vatrogastva u Bjelovaru, mijenjaju se i požarne opasnosti. Prije pedesetak godina, najčešći su požari štala i štagljeva sa sijenom. Česti su i požari stambenih objekata, uzrokovani lošom izvedbom električnih instalacija. Kako unutrašnjost kuće obiluje drvenim materijalom, vatra brzo zahvaća cijeli objekt. S druge strane, vrlo su rijetke tehničke intervencije, tj. prometne nesreće. Od tog vremena do danas, postepeno dolazi do promjena. Sve su rjeđi veliki požari stambenih objekata, zahvaljujući kvalitetnijoj izgradnji kuća. U posljednje vrijeme koriste se protupožarni građevinski materijali, koji zahtijevaju novi pristup gašenja. Kod požara kuće, takvi materijali sprečavaju probijanje vatre, te ona pronalazi novi put i pojavljuje se na neočekivanim mjestima. Za razliku od proteklih desetljeća, danas su izrazito česte tehničke intervencije, tj. pomaganje stradalima u prometnim nesrećama. Uzrok je veliki broj brzih automobila na prometnicama, ali i nepažljivih vozača. Iako proizvođači u automobile ugrađuju raznu opremu za sigurnost putnika, u prometnim nesrećama mnogo je ozlijeđenih i smrtno stradalih osoba. Moderna sigurnosna oprema u automobilima, zahtijeva i novi pristup vatrogasaca kod izvlačenja ozlijeđenih. Najčešća opasnost je aktiviranje zračnog jastuka, koji može dodatno ozlijediti

Požar obiteljske kuće u Velikom Trojstvu, 2011. g. 74


• 1960. godine - požar u Ivanovčanima (tadašnje predgrađe Bjelovara) • 1962. godine - požar svinjogojske farme ( današnja peradarska farma „Gala“) • 1963. godine - požar mlina „5. maj“ • 1964. godine - požar pekare mlina „5. maj“ (u dvorištu današnje Gradske pekare) • 1973. godine - požar upravne zgrade bolnice • 1973. godine - požar u robnoj kući „Nama“ (na odjelu elektromaterijala) • 1973. godine - požar skladišta mlina „5. maj“ • 1975. godine - požar mlina „5. maj“ • 1975. godine - požar u tvornici traktora „Tomo Vinković“ • 1982. godine - požar farme „Koopexport“ u Gudovcu • 1983. godine - požar privatne svijećarske radionice • 1985. godine - požar drvne industrije „Česma“ • 1985. godine - požar upravne zgrade „INA“ • 1986. godine - požar na bušotini „INA“ u Šandrovcu • 1987. godine - požar šume u Prgomelju • 1987. i 1990. godine - dva požara lakirnice „Tehnika“ u Velikim Sredicama • 1991. godine - tehnička intervencija u Rovišću, sudar autobusa i kamiona s prikolicom (poginule tri osobe, te više ozlijeđenih) • 1991. godine - 29. rujna, dvadesetak intervencija

• • • • • •

• • • • •

tijekom ratnih operacija u gradu Bjelovaru 1992. godine - požar u tvornici sireva „Sirela“ (skladište zrione, solione i repromaterijala) 1994. godine - požar upravne zgrade „Bjelovarskog vrta“ 1994. godine - požar elektropeći u ljevaonici „Tomo Vinković“ 1997. i 1999. godine - pet akcidentnih intervencija, prevrnuća cisterni sa gorivom 1997. godine - požar vlaka na željezničkoj stanici 1998. godine - dva požara u zgradi Gimnazije (požar zbornice i dviju prostorija, te nakon deset dana veliki požar knjižnice) 1999. godine - 11. lipnja veliko nevrijeme zahvaća Bjelovar, što u idućih tjedan dana uzrokuje 110 intervencija ispumpavanja vode i uklanjanja srušenog drveća (od čega 65 intervencija u prva dva dana) 1999., 2001. i 2004. godine - požari otvorenog prostora na vojnom poligonu „Lepirac“ 2002. godine - požar robne kuće „Pevec“ 2005. godine - požar dvjesto bala slame na „Bjelovarskom sajmu“ 2011. godine - požar skladišta namještaja „Prima“ u Prespi 2011. godine - požar privatnog doma za starije osobe, nakon udara groma (smrtno stradalo pet štićenika)

Bjelovarski profesionalni vatrogasci susreću se i sa neuobičajenim vrstama intervencija: • gašenje kamiona sa pčelama • spašavanje osoba prikliještenih u poljoprivrednim i drugim strojevima • izvlačenje onesviještenih radnika iz groba • spašavanje zatrpanih osoba u kanalu • spašavanje osobe okružene rojem stršljena

• • • •

spašavanje mački s krova i drveta izvlačenje osoba iz bunara uklanjanje zmija iz objekata prijevoz pitke vode u bolnicu za potrebe kemodijalize • gašenje kućice na bunaru • provaljivanje u stan po nalogu policije • spašavanje pasa, janjeta, konja iz bunara 75

• gašenje reklama na zgradi i zastava na jarbolu • prijevoz pitke vode za konje specijalne policije na “Bjelovarskom sajmu” (po nalogu policije 1999. godine odvezeno je sto deset cisterni vode)

50 godina profesionalnog vatrogastva u Bjelovaru

Od ukupno pet i pol tisuća intervencija bjelovarskih profesionalnih vatrogasaca, neke od značajnijih su:


BROJ INTERVENCIJA BJELOVARSKIH PROFESIONALNIH VATROGASACA

Intervencije

2013 2012 2011 2010 2009 2008 2007 2006 2005 2004 2003 2002 2001 2000 1999 1998 1997 1996 1995 1994 1993 1992 1991 1990 1989 1988 1987 1986 1985 1984 1983 1982 1981 1980 1979 1978 1977 1976 1975 1974 1973 1972 1971 1970 1969 1968 1967 1966 1965 1964 1963 1962 1961 1960

208 195 228 175 164 198 150 138 125 102 179 190 117 163 224 105 122 110 105 99 125 139 169 65 54 58 77 68 70 64 83 77 46 41 51 49 63 33 54 46 28 37 61 70 74 92 63 42 55 69 61 83 72 86 0

50

100

150

76

200

250


VRSTE INTERVENCIJA 180

164

160

80

115

111

102

100

95

90

93

86

86

72

72

60

47 25

20

24 15

12

17

21

71

47

49

45

51

59

56

51

34

26

22

19

99

76

35

40

107

103

92

75

74

130

0 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 POŽARNE INTERVENCIJE

TEHNIČKE INTERVENCIJE

VRSTE POŽARA 120 102

101

100

80

72

60

80

77

50

72

54 46 47

52 38

40 23

74

28

60

55 38

71

68 62

61

54

53

45 39 41

54

58

48

48

46 40

32

31

41

31 18

20

63

59

57

18

59 45

26 18

0 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 UNUTARNJI POŽARI

77

VANJSKI POŽARI

50 godina profesionalnog vatrogastva u Bjelovaru

127

139

132

128

120 100

142

138

140


Požar u tvornici sireva “Sirela”

Intervencije

Veliku štetu (cca 12.000.000 DEM) prouzročio je požar u poduzeću „SIRELA“ u Bjelovaru, koji se dogodio 18.2.1992. godine. Vatrogasne jedinice sa 155 vatrogasaca i većeg broja radnika »SIRELE« sudjelovalo je na gašenju ovog velikog požara. Intervencija je trajala od 18.2.1992. godine u 17,45 sati do 15,00 sati drugog dana. Zgarište je u potpunosti sanirano 22.2.1992. godine u 17,00 sati.

a članovi DVD-a „SIRELA“ i radnici koji su se zatekli u poduzeću, pokušali su gasiti požar izvan objekta vodom iz hidrantske mreže.

Objekt požara Požarom zahvaćeni objekt sastoji se iz dva dijela. U gornjem katu nalazilo se skladište zrionice sira od 1.200 m2 koje je građeno od čelične konstrukcije obložene aluminijskim limom. Unutarnje stijenke zidova i krova izvedene su bile od poliuretana i poliestera. Prizemni dio objekta građen je od betona i u njemu se nalazilo skladište repromaterijala, ekspedit i generatorska postrojenje za proizvodnju električne energije.

Prva intervencija Akcija gašenja počela je s vatrogasnim vozilom s južne strane objekta. Preko bacača s obzirom na visinu objekta nastojalo se da se požar „presiječe“ i da se ne proširi dalje na dio objekta koji nije bio zahvaćen požarom. S istih vatrogasnih kola postavljena su i dva mlaza, jedan za unutarnju navalu u sam objekt, a drugi na krovu objekta. Nastojalo se da se spriječi širenje požara preko krovišta. Drugo vatrogasno vozilo postavljeno je na istočni dio objekta gdje se počelo gašenjem preko stabilnog bacača. Vozila su se punila iz hidrantske mreže u krugu poduzeća.

Sadržaj objekta U gornjem katu (u skladištu zrionice sira) u trenutku izbijanja požara nalazilo se 550 tona sira. U prizemlju (skladište repromaterijala) nalazilo se 30 tona plastične folije za pakiranje, 10.000 kutija kartonske ambalaže, plastične kašete za mlijeko, plastične samoljepljive naljepnice, tona tekućeg deterdženta, tri tone kaustične sode, 100 l vodikovog peroksida i rezervoar s naftom za agregat ( 400 l) . Alarmiranje Tvornica Sirela udaljena je petstotinjak metara od Vatrogasnog centra. Tako su djelatnice računovodstva koje rade u uredima na katu Centra, prve uočile dim koji se uzdiže iz tvornice, te alarmirale vatrogasce u prizemlju. 18. veljače 1992. godine u 17,40 sati telefonom je obaviještena jedinica Općinskog centra za zaštitu od požara u Bjelovaru o požaru u „Sireli“. Dežurna smjena sa šest vatrogasaca i dvoja vatrogasna kola stigla je na mjesto požara već u 17,43 sati.

Daljnji razvoj intervencije Uskoro su na mjesto intervencije stigla još tri vatrogasna vozila. S dvoja kola počeo se gasiti požar i sprječavati njegovo širenje sa sjeverne strane objekta, a trećim vozilom pojačana je navala s još dva mlaza na krovištu objekta. Imajući u vidu veličinu požara i njegovu poodmaklu fazu, zapovjednik akcije zatražio je pomoć drugih vatrogasnih jedinica s područja Općine Bjelovar javnom sirenom i preko Radija Bjelovar. Akciji se u 17,55 sati priključuje PVJ DI „Česma“ iz Bjelovara s vatrogasnim vozilom i 5 vatrogasaca. Od 18,00 sati počinje djelovati Zapovjedništvo intervencije. Počeli su problemi s tlakom vode u jednom dijelu hidrantske mreže. Odlučeno je u 18,05 sati da se zatraži pomoć od

Položaj Dolaskom na mjesto požara bilo je vidljivo da je požar već u poodmakloj fazi. Plamen je već izlazio kroz krovište objekta uz izuzetno jako zadimljavanje. U objektu zahvaćenom požarom nije bilo ljudi, 78


Zaključak Pokazalo se, kao i u sličnim situacijama, da samo brza i snažna intervencija vatrogasaca, uz upotrebu velikih količina vode za gašenje, može dovesti do rezultata, iako gašenje ovakovog tipa požara nije u potpunosti moguće. Zbog niza otežavajućih okolnosti uspjeh intervencije može biti u tome da se spriječi širenje plamena na prigrađena susjedna zdanja. I ovdje se u tome uspjelo. Požar se nije proširio na vitalni dio proizvodnog dijela objekta, tako da je proizvodnja normalno nastavljena. Kod ovog požara bilo je potrebno uključiti velik broj vatrogasnih jedinica sa šireg područja, pa i susjednih općina. To je i uspjelo u relativno kratkom vremenu. Profesionalne vatrogasne jedinice sudjelovale su na intervenciji s 53 vatrogasca i 15 vatrogasnih vozila, a dobrovoljne sa 102 vatrogasca i 13 vatrogasnih vozila. U dopremi vode sudjelovale su i dvije cisterne poduzeća INA Naftaplin i Koopexporta. Radnici Policijske uprave u Bjelovaru uspješno su obavili vrlo složenu regulaciju prometa za vrijeme gašenja požara. Autor teksta: Stjepan Grula

Uzrok požara Operativno-kriminalističkom obradom, koju su izvršili vještaci Centra za vještačenje MUP-a Republike Hrvatske, utvrđeno je da je požar nastao uslijed elektrozavarivanja na način koji je suprotan propisima.

79

50 godina profesionalnog vatrogastva u Bjelovaru

vatrogasnih jedinica iz susjednih općina (Đurđevac, Križevci, Koprivnica) . Profesionalna vatrogasna jedinica iz Križevaca dolazi u 18,45 sati sa cisternom i autoljestvom, iz Đurđevca u 18,50 sa cisternom i platformom, te PVJ Koprivnice i PVJ „Podravka“ iz Koprivnice s dva vozila u 19,15 sati. Na taj način osigurano je dovoljno vatrogasne opreme, vatrogasaca i potrebna količina sredstava za gašenje požara. Oko 19,30 sati zbog građevinske dilatacije na objektu (utvrđeno pregledom objekta nakon požara) požar se proširio na prizemni dio objekta (skladište repromaterijala). Zbog građevinskih karakteristika ovog skladišta, njegova sadržaja i velikog zadimljavanja moglo se je učiniti samo to da se požar ne proširi na podrumski dio susjednog objekta. To je spriječeno ubacivanjem pjenila (utrošeno je 2,5 tone pjenila 4-S). Između 20,00 i 20,30 sati dolazi do tri jače eksplozije (vjerovatno od velike koncentracije ugljičnog monoksida) i tom prilikom je lakše povrijeđeno 6 vatrogasaca i lakše su oštećena dva vatrogasna vozila. Oko 23,00 sati požar je u potpunosti lokaliziran i više nije postojala opasnost od njegova širenja. Od tog trenutka postepeno je smanjivan broj vatrogasaca i vatrogasne tehnike prema procjeni situacije. Požar je ugašen drugi dan oko 15,00 sati. Zgarište u potpunosti sanirano 22.2.1992. godine u 17 ,00 sati.


Požar robne kuće “Pevec” Dojava Dana 26. studenoga 2002. u 03.49 sati, dežurni JVP Bjelovar zaprima dojavu slijedećeg sadržaja: “Ovdje Branimir (djelatnik JVP), gori robna kuća ‘Pevec’!” Potom slijedi i više dojava građana i policije da se na Radićevom trgu vidi veliki plamen. Toga dana u službi je bilo 5 djelatnika. Odmah po dojavi dežurni alarmira smjenu, te upoznaje voditelja smjene s dojavom. Voditelj smjene određuje da se na intervenciju izađe s navalnim vozilom i auto cisternom. U 03.50 sati vozila izlaze na mjesto intervencije. Dežurni poziva pripravnost i obavještava o požaru “Elektru”, “Elektrometal”, zapovjednika JVP i županijskog vatrogasnog zapovjednika.

Intervencije

• 24000 l dizela D2, • 1000 kg motornog ulja. Osim navedenih količina goriva, benzinska postaja ima veće količine ulja i maziva, te 50 komada punih plinskih boca propan-butan za domaćinstvo. Na sjeverozapadnoj strani na udaljenosti od 2 metra od objekta robne kuće, nalazi se kiosk “Tisak”. Na južnoj strani se nalazi trafostanica koja je udaljena od objekta 5 metara. Dolaskom na mjesto intervencije vatrogasci zatiču objekt robne kuće i kiosk “Tiska” u plamenu, odnosno razbuktaloj fazi požara, gdje se već vide prve deformacije čelične konstrukcije. Isijavanje topline je vrlo veliko, te na okolnim zgradama dolazi do deformacije i rastapanja roleta i pucanja izloga.

Put do mjesta intervencije Robna kuća “Pevec” smještena je u centru grada na Trgu Stjepana Radića, udaljena od JVP svega 1,5 km. Na putu do mjesta intervencije vozila prolaze preko tri raskrižja od kojih je jedno regulirano svjetlosnim signalima. Promet je slabog intenziteta, te na mjesto intervencije dolaze u 03.52 sati. Opis objekta i zatečeno stanje Objekt robne kuće izgrađen je od čelične skeletne konstrukcije sa staklenim ispunama kao dvoetažni (P+1). Pod na katu je drveni, prekriven linoleumom. Tlocrtno gledano radi se o objektu pravokutnog oblika dimenzija 35x28 metara. Objekt je visine oko 12 metara. Staklene površine protežu se cijelim objektom, osim sjeveroistočne strane gdje je ispuna od profiliranog lima s izolacijom, kojim je i pokrivena. Asortiman robne kuće bio je slijedeći: u prizemlju - bicikli, motocikli, namještaj, sanitarije, PVC i drvene zidne i podne obloge, građevinska stolarija, peći, božićni i novogodišnji ukrasi i pirotehnika, i cvijeće. Na katu igračke, bijela tehnika, posuđe, elektromaterijal, audio i video tehnika, rasvjetna tijela i ostali kućanski aparati. Robna kuća je bila maksimalno opskrbljena robom za predstojeće božićne i novogodišnje blagdane. U neposrednoj blizini robne kuće sa sjeverne strane nalazi se benzinska postaja “INA” d.d., čiji su podzemni rezervoari i odzračnici udaljeni od robne kuće svega 5 metara. U vrijeme požara benzinska postaja nije radila, jer joj je radno vrijeme od 06.00-22.00 sati. U rezervoarima se nalazilo: • 25000 l motornog benzina 98, • 32000 l motornog benzina 95,

Tijek akcije gašenja Dolaskom na mjesto požara s navalnim vozilom i auto cisternom, voditelj smjene uradio je brzo izviđanje, te s preostalom trojicom vatrogasaca pristupa štićenju i hlađenju benzinske postaje i okolnih objekata, jer je robna kuća bila već potpuno u plamenu i ujedno obavještava dežurnog djelatnika u postaji da poziva sve djelatnike postrojbe od kuće i upućuje na mjesto intervencije. Hlađenje je urađeno pomoću 2 mlaza, a gašenje preko stabilnog monitora na navalnom vozilu. Auto cisternom dobavljala se voda za navalno vozilo. Budući da se pojavio problem opskrbe vodom, zbog neispravnosti okolne hidrantske instalacije, osigurana je dostava vode auto cisternama koje su u međuvremenu nadolazile dok se nije riješio problem s hidrantima. Ubrzo je stiglo vozilo za gašenje pjenom koje je razmješteno na zaštitu Ininog objekta. U međuvremenu je osposobljen hidrant 80


Utrošak sredstava U intervenciji je utrošeno oko 733 m3 vode i oko 0,25 m3 pjenila. Oštećeno je 15 cijevi i 2 mlaznice, a manja oštećenja su na vozilima od isijavanja topline. Zahvaljujući angažiranosti kao i stručnosti djelatnika Vatrogasne postrojbe požar se nije proširio na susjedne objekte (benzinska postaja) te je izbjegnuta katastrofa velikih razmjera. Autor teksta: Davor Kapustić, voditelj smjene

81

50 godina profesionalnog vatrogastva u Bjelovaru

dalje nastavilo s aktivnim gašenjem i hlađenjem samog objekta izvana, jer je pristup u unutrašnjost bio potpuno onemogućen zbog velikih deformacija nosive strukture objekta i prijetnje od urušavanja. Utvrđen je plan daljnjeg tijeka akcije i dežurstva prilikom očevida, jer su pojedina žarišta u kojima se najviše nalazilo PVC materijala bila zatrpana, a do završetka očevida nije se smjelo pristupiti aktivnom raščišćavanju i saniranju požarišta. Ukupno je na intervenciji sudjelovao 31 djelatnik JVP Bjelovar i 9 vozila (zapovjedno, navalno, dvije auto cisterne, vozilo za gašenje pjenom, vozilo za prijevoz ljudstva, kombinirano, zglobna platforma i vozilo za prijevoz tereza). Intervencija je završena 27. 11. 2002. u 15.00 sati.

na benzinskoj postaji i otpočelo se s punjenjem vozila iz hidrantske mreže. U vrlo kratkom vremenu stigla je i auto cisterna 2, te kombinirano vozilo (voda, pjena, prah). Auto cisterna razmještena je na južnu stranu, te su s nje povučena 2 mlaza za zaštitu trafostanice i poslovno stambene zgrade od kojih je jedan s pjenom, a navalno vozilo sa benzinske postaje razmješteno je na sjeveroistočnu stranu na parkiralište, te se s njega gasilo s 2 mlaza vode i jednim s pjenom. Opskrba vodom vršila se iz ulice V. Nazora s podzemnog hidranta udaljenog 50-tak metara od vozila. Kombinirano vozilo preventivno je razmješteno na dio benzinske postaje gdje se nalaze plinske boce. Isto tako vrlo brzo dolazi i zglobna auto platforma koja je razmještena na parkiralište iza robne kuće na sjeveroistočnoj strani, te se iz nje sa stabilnim monitorom iz košare gasilo robnu kuću s visine. Požar je lokaliziran u 04.16 sati. Dolaskom zapovjednika JVP Bjelovar i županijskog zapovjednika dogovoreno je da voditelj koji je započeo intervenciju nastavi s vođenjem same akcije gašenja, jer je požar stavljen pod kontrolu, a zapovjedništvo da angažira sve potrebne gospodarske i gradske strukture koje su zadužene za okolnu infrastrukturu. Oko 07.00 sati stigli su djelatnici “Komunalca” koji su osposobili hidrant na sjeverozapadnoj strani u blizini kioska “Tiska”, pa se auto cisterna 2 zbog puštanja u promet prometnice prema Zagrebu nadopunjava iz tog hidranta. Zamijenjeni su gasitelji na terenu, te se i


82


83


Požar skladišta namještaja “Prima” u koji je bila uskladištena piljevina i drveni otpad koji se koristio kao gorivo za kotlovnicu.

Dojava 23. srpnja 2011. godine operativno dežurstvo primilo je od OKC PU Bjelovarsko-bilogorske u 23,14 dojavu da je njihova ophodnja uočila požar u skladištu namještaja poduzeća Prima d.d. u Prespi. Izdajem zapovijed da na intervenciju izađemo sa navalnim vozilom i autocisternom te šest vatrogasaca. Mjesto Prespa je prigradsko naselje grada Bjelovara, a od Javne vatrogasne postrojbe je udaljeno 7 km. Dolaskom do gradskog odlagališta otpada zvanog Doline (otprilike 2 km od mjesta požara uočavam visoki plamen koji se diže iz plamtećeg skladišta, te putem radio veze zapovijedam operativnom dežurnom da odmah po dolasku pričuve u pomoć šalje još dvije autocisterne s posadom.

Intervencije

Tijek intervencije Dolaskom do skladišta u 23,25 zatičemo kompletno skladište zahvaćeno požarom u razbuktaloj fazi sa urušenom krovnom konstrukcijom, te vlasnika koji pokušava vodovodnim crijevom štititi stambeni objekt udaljen petnaestak metara od prednjeg ulaza u skladište. Izdajem zapovijed da sa jednim „C” raspršenim mlazom štitimo stambeni objekt, a sa dva „C” mlaza gasimo palete koje se nalaze pod nadstrešnicom naslonjenom uz sjevernu stranu skladišta, a monitorom sa prateće cisterne vršimo hlađenje prednjeg dijela objekta nasuprot stambenom objektu. Obilaskom područja oko skladišta zaključujem da nema opasnosti za širenje požara, jer oko skladišta nema drugih objekata samo zelena pokošena površina. U 23,35 u pomoć pristiže druga prateća cisterna sa 8.000 litara vode i dva vatrogasca, te vrši dopunjavanje navalnog vozila sa vodom, te postavljamo još jedan „C” mlaz uz južnu stranu objekta i vršimo gašenje žive ograde (čempresi) uz južnu stranu objekta do prometnice Bjelovar – Daruvar koja se zbog isijavanja i izbijanja plamena kroz prozor u gornjoj zoni zida zapalila u dužini od dvadesetak metara. U 23,45 pristiže i treća prateća cisterna 8.000 litara

Objekt Objekt je tlocrtne površine 60 x 30 m izgrađen na čistini i ograđen metalnom ogradom petnaestak metara udaljenom od objekta. S južne strane zatvoren je zidom od šuplje opeke, a sa sjeverne strane zatvoren pločama rebrastog lima dok su istočna i zapadna strana korišteni kao ulaz/izlaz za unos i iznos robe koja se skladišti, a zatvaraju se metalnim vratima. Krov je izveden od rebrastog „sendvič”, pokrova oslonjen na zidove, a unutar skladišta na metalne I nosače. Uz sjevernu stranu objekta dograđena je metalna nadstrešnica, a uz nju je položen metalni silos dužine oko 8 metara i promjera tri metra

84


Zaključak U gašenju požara sudjelovalo je 30 vatrogasaca 10 profesionalnih i 20 dobrovoljnih, navalno vozilo, autoljestva, tri autocisterne i dvije traktorske vatrogasne cisterne. Na gašenju požara utrošeno je 100 m³ vode, oštećeno je 3 „C” i jedna „B” cijev, te lanac na motornoj pili za rezanje metala. Sam požar je kasno uočen (policijska patrola u redovnoj ophodnji), do našeg dolaska krovna konstrukcija se urušila i cijeli objekt je bio zahvaćen požarom (1.800 m²) u razbuktaloj fazi. Zbog nepostojanja gradskog vodovoda i hidrantske mreže u naselju Prespa cijelo vrijeme gašenja voda se dopremala na požar autocisternama iz vatrogasne postrojbe. Građevinska izvedba objekta je otežavala samo gašenje (limena oplata i limeni pokrov koji je urušavanjem prekrio uskladištenu robu), te gotovo onemogućio kretanje vatrogasaca unutar objekta, skladište je izvedeno kao jedan požarni sektor bez ijednog pregradnog zida što je bitno uticalo na brzinu širenja požara unutar skladišta. Autor teksta: Dipl. ing. Dražen Vinković, voditelj smjene

85

50 godina profesionalnog vatrogastva u Bjelovaru

i visoke temperature zapalila. Izvlačenje i gašenje spomenute piljevine iz silosa trajalo je do 05,00 sati nakon čega pospremamo ostatak opreme i vraćamo se u postrojbu.

vode i dva vatrogasca koju postavljamo uz sjevernu stranu objekta i sa 2 „C” mlaza vršimo hlađenje limene oplate. U međuvremenu na požarište pristižu vatrogasci tri obližnja DVD-a. (DVD Prespa 5 vatrogasaca, DVD Tomaš s traktorskom vatrogasnom cisternom 2.500 litara vode i 6 vatrogasaca te DVD Ciglena s traktorskom vatrogasnom cisternom 5.000 litara vode i 8 vatrogasaca koje raspoređujem uz sjevernu stranu objekta. Pomoću motorne pile za metal režemo oplatu na više mjesta i radimo otvore, te postupno ulazimo u unutrašnjost objekta. Kretanje unutar objekta je bilo gotovo nemoguće zbog urušenih metalnih nosača krovišta i samog krovišta. U 00,20 intenzitet gorenja se smanjuje, te putem radio veze pozivam operativnog dežurnog da nam pošalje autoljestvu kako bi mogli vršiti gašenje pojedinih žarišta do kojih nismo mogli zbog nemogućnosti kretanja kroz samo skladište. Po dolasku autoljestve vršimo gašenje i hlađenje unutrašnjosti objekta, te požar samog skladišta oko 02.00 sata proglašavam ugašenim. Nakon gašenja samog skladišta povlačim vozila i ljudstvo u postrojbu, te na požarištu ostaje navalno vozilo, autocisterna i šest vatrogasaca koji su prvi izašli na intervenciju. Uz pomoć vlasnika i zaposlenika koji su došli u međuvremenu, počinjemo s izvlačenjem i gašenjem piljevine iz spomenutog silosa koja se je uslijed isijavanja


Požar privatnog doma za starije osobe

Intervencije

Zaprimanje dojave i uzbunjivanje Dana 7. listopada 2011. godine u službujućoj smjeni JVP Bjelovar radilo je šest vatrogasaca uključujući operativnog dežurnog. U 13,22 operativni dežurni zaprimio je dojavu: „U ulici Ozane Kotorske 15, gori kuća u koju je udario grom“. Operativni dežurni uzbunjuje vatrogasce, te oni izlaze s navalnim vozilom i pet članova posade na požarište. U postrojbi ostaje operativni dežurni i Zamjenik zapovjednika tako da postoji mogućnost upućivanja još jednog vozila po potrebi. Operativni dežurni vrši pozivanje djelatnika koji su u pripravnosti radi popune smjene s ljudstvom.

zahvatio požar. Požar uzrokuje crni gusti dim koji se širi u okolni prostor. Unutar dvorišta nalazi se više civilnih osoba starije dobi, od kojih su neki bili omotani dekama za pokrivanje.

Položaj i opis objekta Stambeni objekt, obiteljska kuća izvedena je kao samostalni prizemni objekt od masivne građe s potkrovljem koje se koristi za stanovanje, a isto je pokriveno s tzv. sendvič krovištem s toplinskom izolacijom od mineralne vune koja je zaštićena s unutarnje strane lamperijom. Navedena građevina smještena je na kraju ulice i uvučena u dubinu građevinske parcele. Ulica Ozane Kotorske nalazi se na sjevernoj strani grada, na samoj periferiji, te je ista udaljena pet kilometara od Javne postrojbe. Potrebno je proći kroz središte grada da bi se došlo do iste.

Odluka Po dolasku na mjesto događaja i započetim gašenjem saznao sam od vlasnice objekta da se u potkrovlju objekta nalaze ljudi, te da ima i nepokretnih, kojima prijeti opasnost od požara. Nakon tih saznanja izdao sam zapovijed preko radio uređaja da se pristupi evakuaciji ugroženih, te zatražio od operativnog dežurnog upućivanje dodatnih snaga u ljudstvu na požarište, kao i da se pozove hitnu pomoć na mjesto događaja.

Izviđanje i prosudba Još tijekom dolaska na mjesto intervencije navalna grupa izvršila je opremanje izolacijskim aparatima, isto tako odlučio sam da se taktički nastup vrši korištenjem dva vitla za brzu navalu s visokotlačnog sklopa, te da navalna grupa vrši unutarnju navalu, što smo i radili pri samom dolasku paralelno s izviđanjem situacije.

Tijek operacije gašenja Po dolasku kontaktirao sam operativnog dežurnog u postrojbi radio vezom, te mu rekao da dok vidim situaciju da ću mu se javiti. Odmah po dolasku izvršena je navala s dva mlaza s vitlima za brzu navalu visokotlačnog sklopa. Iz tavanskog prostora zahvaćenog požarom izvršena je evakuacija šest osoba, tri ženske osobe u pokretnom stanju i tri muške osobe koje su bile nepokretne. Evakuacija je vršena na način da je navalna grupa koja je vršila unutarnju navalu obavila spašavanje unesrećenih preko unutarnjeg stepeništa koje je prethodno pogasila. Ostale tri nepokretne osobe evakuirane su kroz prozor iz tavanskog prostora koji još nije bio zahvaćen požarom, na način da je korištena ljestva prislanjača za navalu u navedeni prostor. Prilikom pretraživanja navedenog prostora korištena je termovizijska kamera pomoću koje je pronađena jedna osoba ispod kreveta. Kod spuštanja navedenih osoba preko ljestve prislanjače pomogla nam je jedna civilna muška osoba. Navalna grupa nastavila je s gašenjem unutarnjeg prostora prilikom čega je pronađena jedna ženska osoba

Dolazak i opis zatečenog stanja Navalno vozilo dolazi na mjesto intervencije za sedam minuta, te staje pored ulaza u dvorište, u kojem se nalazi prizemna stambena kuća s krovištem kojeg je

86


pridonijeli takvom ishodu događaja svakako se nalaze izvan vatrogasne struke, te mi kao vatrogasci na njih nismo mogli utjecati. Navedeni događaj upućuje za potrebom preispitivanja sigurnosti objekata u kojima borave stare i nemoćne osobe.

Osvrt na intervenciju Navedena intervencija odrađena je na profesionalan način i ugrožene osobe su evakuirane u najkraćem mogućem vremenu, no na žalost navedeni događaj rezultirao je s više smrtno stradalih osoba, čiji bi broj bio i veći da nije izvršena evakuacija. Čimbenici koji su

Autor teksta: Dipl. ing. sig. Zdravko Kozlik, voditelj smjene

87

50 godina profesionalnog vatrogastva u Bjelovaru

koja je bila u izgorjelom stanju na krevetu u prostoriji koja je bila najjače zahvaćena požarom. U dogovoru s policijom ista nije micana s mjesta na kojem je zatečena. Nakon provjere da u objektu nema više ugroženih osoba, vršeno je daljnje gašenje i sanacija požarišta. Prilikom prikupljanja podataka od vlasnice objekta saznao sam da se u objektu nalazilo dvadeset starih osoba od toga je devet osoba bilo nepokretno. Nastradale osobe zbrinuli su djelatnici Hitne medicinske pomoći kojima pomažemo prilikom transporta do vozila, te je kod pregleda na mjestu događaja kod dvije osobe utvrđeno da su smrtno stradale. Nakon toga na požarištu su nas zamijenili kolege iz postrojbe, a mi smo se vratili u postrojbu gdje saznajemo da je još jedna osoba preminula na putu do bolnice. Prilikom očevida vršeno je osiguranje i osvjetljavanje požarišta od strane naših djelatnika.


88


89


90


91


Vozila Javne vatrogasne postrojbe Grada Bjelovara, 2013. g.


Vatrogasna vozila

i oprema


Javna vatrogasna postrojba Grada Bjelovara raspolaže sa dvanaest vatrogasnih vozila: • dva zapovjedna vozila • dva navalna vozila • dvije auto cisterne • kombinirano vozilo • tehničko vozilo • kemijsko vozilo • auto ljestve • vozilo za gašenje požara otvorenog prostora (dok se u zimskim mjesecima koristi kao transportno vozilo) • transportno vozilo (Dva vozila su u vlasništvu DVD-a Bjelovar, kojem postrojba isplaćuje naknadu za korištenje.)

Vatrogasna vozila i oprema

U razdoblju od 2000. do 2010. godine kupljeno je devet novih vozila. Ukupna cijena iznosi 15,5 milijuna kuna, a novac dolazi iz četiri izvora: • - 7,5 milijuna kuna financira Vlade Republike Hrvatske - putem programa za nabavku vatrogasnih vozila. Veći dio novca za kupnju vozila daje Vlada RH, a manji dio lokalna samouprava, tj. Grad Bjelovar. Putem ovog programa, bjelovarska vatrogasna postrojba kupuje dva vozila. No, među prvima u Hrvatskoj, postrojba izrađuje Procjenu ugroženosti od požara za svoje područje, što je jedan od glavnih uvjeta za kupovinu vozila putem programa Vlade RH. • - 4 milijuna kuna financira Javna vatrogasna postrojba Grada Bjelovara - novčanim sredstvima ostvarenim od dodatne djelatnosti (protupožarna osiguranja, servisiranje vatrogasnih aparata, prijevoz pitke vode, i dr.) • - 2,5 milijuna kuna financira Vatrogasna zajednica Grada Bjelovara • - 1,5 milijun kuna financira Grad Bjelovar Kupnjom ovih vozila bjelovarska vatrogasna postrojba postaje jedna od najopremljenijih u državi.

Izgledom kao nova, iako su neka stara desetak godina, što za vozila i nije velika starost. No, zbog specifičnosti korištenja, kod vatrogasnih vozila pojavljuju se određeni problemi. Kako vatrogasci u roku jedne minute moraju izaći na intervenciju, vozila se ne mogu polako zagrijavati. Odmah se koristi njihova maksimalna snaga, da se što prije stigne na mjesto intervencije. Stoga su vatrogasna vozila opterećenija od drugih vozila, a motor i uređaji se brže kvare.

94


95


Navalno vozilo Mercedes Benz Atego 1528 AF • Godina proizvodnje: 2006. • Voda: 2500 litara • Pjenilo: 2 x 250 litara

Vatrogasna vozila i oprema

Navalno vozilo FAP 1620 • Godina proizvodnje: 1987. • Voda: 4000 litara • Pjenilo: 400 litara + karnisteri 5x20 litara

96


Auto cisterna

50 godina profesionalnog vatrogastva u Bjelovaru

Mercedes Benz Actros 1841 • Godina proizvodnje: 2008. • Voda: 7000 litara • 410 konjskih snaga • Kapacitet pumpe: 3000 l vode

Auto cisterna TAM 190 T15 • Godina proizvodnje: 1991. • Voda: 8000 litara

97


Kombinirano vozilo FAP 2228 • Godina proizvodnje: 1990. • Voda: 8000 litara • Pjenilo: 800 litara

Vatrogasna vozila i oprema

Tehničko vozilo Iveco Daily 65C15D • Godina proizvodnje: 2003. • Voda: 800 litara • Oprema: za tehničke intervencije

98


Kemijsko vozilo

50 godina profesionalnog vatrogastva u Bjelovaru

Iveco Eurocargo 140E250D • Godina proizvodnje: 2010. • Prah: 1000 kg + 500 kg • CO2: 300 kg • Oprema: za akcidente

Auto ljestva Mercedes Benz 1528 L32 • Godina proizvodnje: 2005. • Visina dohvata: 32 metra • Oprema: za gašenje požara

99


Vozilo za gašenje požara otvorenog prostora Nissan Navara C • Godina proizvodnje: 2006. • Voda: spremnik 300 litara • Pumpa: VT modul HDL 250 (max. 250 bar) • Svake jeseni i zime, kada nema požara otvorenog prostora, pumpa se uklanja sa vozila i na prtljažni dio se stavlja čvrsti pokrov, te se vozilo koristi kao transportno vozilo

Vatrogasna vozila i oprema

Vozilo za prijevoz opreme i tereta Iveco Daily 65C15D • Godina proizvodnje: 2005. • Nosivost: 3,5 t

100


Zapovjedna vozila

Opel Meriva • Godina proizvodnje: 2004.

101

50 godina profesionalnog vatrogastva u Bjelovaru

Opel Zafira • Godina proizvodnje: 2002.


Vozila koja smo nekada koristili

Navalno vozilo TAM Pionir (1957. g.)

Auto cisterna

Auto cisterna

Terensko vozilo (1963. g.) Zastava Kampanjola (FIAT AR55)

Auto ljestva FAP 13 S (1977. g.)

Navalno vozilo

Autobus TAM 130 A 8 (1982. g.) Kombi Zastava 750 (1970-ih g.)

Vozilo za prijevoz osoba Zastava 750 (‘Fićo’) Zapovjedno vozilo FIAT 125 P

1981. godina

1984. godina 102


Kemijsko vozilo FAP 1314 S (1977. g.)

Zapovjedno vozilo VW Golf

TehniÄ?ko vozilo TAM 110 T (1981. g.)

Vozilo za prijevoz opreme TAM 75 T 5 (1983. g.)

Vozilo za prijevoz ljudi i opreme FIAT Ducato (1990-ih g.)

Auto cisterna Mercedes (1991. g.)

Navalno vozilo (1980. g.)

Auto platforma THP-21/VM (1991. g.)

2003. godina 103

2003. godina


Dio vatrogasne opreme Uz vatrogasna vozila, Javna vatrogasna postrojba redovito nabavlja vatrogasnu opremu. Prema potrebi, svake godine kupuje se osobna i zajednička oprema, te oprema i sredstva za gašenje požara. Ukoliko dozvoljavaju financijske mogućnosti, kupuje se i sofisticiranija oprema, za brže i sigurnije izvođenje intervencije.

Vatrogasna vozila i oprema

Termo kamera s opremom i eksploziometar

Šator za dekontaminaciju

Svečana vatrogasna uniforma

Radna vatrogasna uniforma 104

Radni kombinezon


50 godina profesionalnog vatrogastva u Bjelovaru

Oprema za spašavanje iz dubina

Zaštitno odijelo

Kemijsko zaštitno odijelo 105

Aluminizirano odijelo


Oprema za dojavu i uzbunjivanje

Vatrogasna vozila i oprema

u kojem operativni djelatnik postrojbe prima pozive u pomoć s područja cijele Bjelovarsko-bilogorske županije. Nakon zaprimanja poziva, uzbunjuje javnu vatrogasnu postrojbu na određenom području, poziva i njene djelatnike koji su u pripravnosti kod kuće, te obavještava i DVD-e s određenog područja. Koordinira njihov rad na intervenciji, po potrebi zove ostale hitne službe (policiju, prvu pomoć, elektro i plinske distributere, i dr.), te obavlja ostale poslove važne za uspješan rad na intervenciji. Na osnovu ugovora Javne vatrogasne postrojbe Grada Bjelovara i Bjelovarsko-bilogorske županije, za ovu uslugu postrojba godišnje dobiva dvjesto tisuća kuna. 2010. godine, zbog nedostatka novaca u Županiji, ugovor se raskida. Time sa radom prestaje Županijski operativni centar koji se pokazao vrlo dobar i učinkovit. No načelnici susjednih općina grada Bjelovara žele nastaviti ovu suradnju. Stoga s gradonačelnikom Bjelovara potpisuju ugovor o daljnjem primanju usluga Javne vatrogasne postrojbe Grada Bjelovara. Uz zaprimanje poziva i obavještavanje DVD-a u određenoj općini, po potrebi djelatnici postrojbe izlaze na intervencije, lokaliziraju požar, te nakon toga požarište predaju zapovjedniku lokalnog DVD-a koji vrše daljnju sanaciju zgarišta.

Prostorija operativnog dežurnog jedna je od najvažnijih u postrojbi. U njoj se putem telefona zaprimaju pozivi građana u pomoć. Pedesetak godina vatrogasci su u pomoć zvani putem telefonskog broja „93“. No, kako Republika Hrvatska postaje članicom Europske Unije, taj se broj mora promijeniti. Prema pravilima Unije, telefonski brojevi hitnih službi ne mogu početi sa brojem „9“, nego sa brojem „1“. Tako se u Hrvatskoj telefonski broj „93“, za pozivanje vatrogasaca u pomoć, jednostavno mijenja u „193“. U međuvremenu, u Hrvatskoj se formira Državna služba za zaštitu i spašavanje, također prema uzoru na Europsku Uniju. Svaka županija ima ispostavu službe, koja na telefonski broj „112“ zaprima pozive građana u pomoć. Dežurni operater zapisuje sve informacije, te dalje zove i prenosi informacije vatrogascima, hitnoj pomoći ili drugoj službi, ovisno o vrsti intervencije. Prilikom uvođenja ovakvog sustava traženja pomoći, upravo su vatrogasci ukazivali na brojne nedostatke. Dvostrukim prenošenjem istih informacija, od građana do službe te od službe do vatrogasaca, gubi se dragocjeno vrijeme. Uz mogućnost nesporazuma u komunikaciji, poput točnog odredišta na koje treba poslati pomoć. 2004. godine osniva se Županijski operativni centar,

Prostorija operativnog dežurnog 106


veze, upućuje vatrogasce na intervenciju. I natrag zove dojavitelja, radi potvrde broja telefona s kojeg je zvano u pomoć, čime se izbjegavaju lažni pozivi. Svi pozivi u pomoć snimaju se na računalo, uz vrijeme poziva, radi mogućih kasnijih prigovora. Koriste se i uređaji za prikazivanje broja dojavitelja, te u slučaju lažnih poziva, procesuiraju se nadležnim službama. Također, prostorija operativnog dežurnog sadrži nekoliko računala s monitorima, za razne namjene vezane uz intervencije i naknadnu analizu podataka. Zapisuje se vrsta, vrijeme polaska i povratka s intervencije, djelatnici koji su sudjelovali, te druge važne informacije. Kako su se ti podaci nekada upisivali ručno, postoji nekoliko desetaka bilježnica o intervencijama proteklih desetljeća. Danas se sve informacije o intervencijama upisuju u računalo, u program zvan „Vatra“. Uz upisivanje i drugih podataka iz rada postrojbe. Poput vremena polaska i dolaska svakog vozila, tko ga koristi, gdje ide, u koju svrhu, uz potpis osobe koja koristi vozilo. Na kraju dana, zapisuju se prijeđeni kilometri svakog vozila. Svaka smjena ima ovlaštene djelatnike za upisivanje podataka u program „Vatra“, sa svojim jedinstvenim korisničkim imenom i lozinkom. Svi prikupljeni podaci mogu se pregledavati na četrdesetak načina. Poredani po troškovima, učesnicima

Uz grad Bjelovar, na osnovu tog ugovora postrojba djeluje i u općinama Kapela, Nova Rača, Rovišće, Severin, Velika Pisanica, Veliki Grđevac, Veliko Trojstvo, Zrinski Topolovac. Na području gdje živi više od pedeset posto ukupnog stanovništva naše županije. Naknada za pružanje usluga je više nego simbolična, te za svih osam općina zajedno, godišnje iznosi devedeset i sedam tisuća kuna. Svake godine potpisuje se novi ugovor, a na obostrano zadovoljstvo suradnja traje do danas. Od 2004. godine, nakon osnivanja Županijskog operativnog centra, u postrojbi je uvedeno novo radno mjesto operativnog dežurnog. U dvanaest satnoj smjeni, njegove su dužnosti primanje poziva u pomoć, pozivanje u postrojbu djelatnika iz pripravnosti, upućivanje na intervenciju dobrovoljno vatrogasno društvo s određenog područja, te drugi poslovi u opisu radnog mjesta. Operativni dežurni ne odlazi na intervencije. No, prije uvođenja Županijskog vatrogasnog operativnog centra, dugi niz godina svaka vatrogasna postrojba u županiji primala je pozive samo iz svog grada i okolnih općina. Unutar smjene, svaki put bio je određen drugi vatrogasac koji je tih dvanaest sati „dežurni“ te zaprima pozive građana u pomoć. Prilikom svakog poziva u pomoć, operativni dežurni pita ime i prezime dojavitelja, vrstu i mjesto intervencije, te upisuje broj telefona i vrijeme dojave. Nakon prekida 107

50 godina profesionalnog vatrogastva u Bjelovaru

Kompjuterski programi bilježe i točno vrijeme dojave svih intervencija


Vatrogasna vozila i oprema

Dio uređaja za dojavu i uzbunjivanje čujnost, nedostatak je neugodan iznenadni zvuk, koji može stresno utjecati na djelatnike. Stoga se u postrojbu uvodi sofisticirani alarmno-razglasni sustav. Puno ugodnijeg zvuka, alarm se sastoji od tri dijela. Prvi najavni dio sadrži zvučni signal koji započinje tiho do srednje jako. Slijedi jedna od pet snimljenih glasovnih poruka, ovisno o vrsti intervencije - „požar objekta“, „tehnička intervencija“, „požar u industriji“, „požar otvorenog prostora“ ili „akcident“. Nakon poruke srednje glasnoće, slijedi zvučni signal velike glasnoće. Jedan od pet različitih zvukova, ovisno o intervenciji. Ukupno trajanje alarma iznosi desetak sekundi. Kod ovakvog alarmno-razglasnog sustava, sprečava se stresni učinak na djelatnike. Kod prvog tihog signala, mogu se pripremiti da ih ne iznenadi najglasniji dio alarma. Za vrijeme trajanja alarma, operativni dežurni pritiskom na gumb otvara vrata garaža, za brz i nesmetan izlazak vozila. Kada alarm završi, putem njega se mogu pružiti dodatne informacije o intervenciji. Alarmno-razglasni sustav omogućuje i uključivanje vanjskih izvora zvuka, poput računala ili playera. Može se uključiti samo u određenim prostorijama u zgradi, dok se po noći isključuju zvučnici ispred zgrade, da se ne uznemiruju susjedi. Javna vatrogasna postrojba Grada Bjelovara pruža usluge vatrodojavnog sustava. U određeni objekt u gradu,

na intervenciji, vrstama intervencije i dr. Po potrebi se mogu ispisivati na papir. Zahvaljujući prikupljenim podacima, vrši se analiza, te pronalaze bolji i učinkovitiji načini djelovanja vatrogasne postrojbe. Tijekom rada u smjeni, djelatnici obavljaju poslove u raznim dijelovima zgrade. Kada dođe do intervencije, operativni dežurni uključuje alarm, koji se čuje u svim unutrašnjim i vanjskim dijelovima postrojbe. U roku od nekoliko sekundi od uključivanja alarma, svi djelatnici iz smjene moraju se pojaviti u garaži kod vozila. Dugi niz godina koristi se isti alarm. Iako ima dobru

Nadzorne kamere pokrivaju vanjski i unutarnji prostor zgrade 108


postavljaju se uređaji za detektiranje požara, te u slučaju požara, sustav automatski obavještava postrojbu. Prvi korisnik vatrodojavnog sustava u Bjelovaru bio je trgovački lanac, koji je želio povezati novoizgrađeni supermarket sa vatrogasnom postrojbom. Tijekom godina, sustav uvode i drugi korisnici, poput Gradske uprave, Društvenog veleučilišta, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, i dr, te vatrogasna postrojba prima novčanu naknadu. Nakon što uređaj detektira požar, postrojba automatski prima signal dojavnog sustava. U prostoriji operativnog dežurnog istovremeno se oglašava zvučni signal, na monitoru vatrodojavnog prijemnika ispisuje tekstualna poruka “Fire Alarm”, na pisaču ispisuje “Fire Alarm” sa vremenom i datumom, te na monitoru ispisuje poruka “Požarni alarm zona 001” uz podatke o datumu, vremenu primitka poruke, kodu i statusu poruke. Kod zaprimanja ovog alarma, djelatnici postrojbe ne provjeravaju istinitost poziva. I moraju doći na mjesto intervencije, iako je u međuvremenu javljeno da se radi o lažnoj uzbuni. U cijenu usluge uključeno je par lažnih uzbuna godišnje, do kojih može doći radi ljudske pogreške ili poremećaja u radu sustava. Za svaki objekt sa vatrodojavnim sustavom, izrađuje se Plan postupanja. Sa detaljno razrađenim taktičko-tehnički postupkom svakog djelatnika koji sudjeluje u intervenciji, brojem i sastavom vatrogasaca, brojem i vrstom vozila,

najkraćim putem do objekta, alternativnom rutom, razmještajem energenata i mjesta za njihovo isključivanje, vrstom i taktičkom primjenom sredstava za gašenje, evakuacijskim putevima, putevima navale i dr. Ukoliko je objekt na više etaža, za svaku etažu posebno se razrađuje plan. U prostoriji operativnog dežurnog nalaze se i drugi moderni uređaji. Poput velikog monitora koji uživo prikazuje video sa kamera, postavljenih u unutrašnjosti i okolici zgrade postrojbe. Osim za sigurnost, kamere služe za naknadnu analizu vatrogasnih vježbi koje se izvode ispred zgrade.

Svakodnevno se vode razna izvješća 109

50 godina profesionalnog vatrogastva u Bjelovaru

Za brži izlazak vozila, vrata garaža se otvaraju iz operativnog centra


Djelatnici Javne vatrogasne postrojbe Grada Bjelovara, 2013. g.


Djelatnici i suradnici

postrojbe


ing., Milan Fučkor zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Grada Bjelovara

Djelatnici i suradnici postrojbe

univ. spec. oec. dipl. ing., Davor Đalog zapovjednik operative Javne vatrogasne postrojbe Grada Bjelovara

dipl. ing., Željko Mesec zamjenik zapovjednika Javne vatrogasne postrojbe Grada Bjelovara

Voditelj vatrogasne smjene

ing., Silvije Galić

dipl. ing., Zdravko Kozlik

dipl. ing., Zoran Peričić 112

dipl. ing., Dražen Vinković


Vatrogasac - voditelj vatrogasnog odjeljenja

dipl. ing., Darko Despot

Željko Seđak

Operativni dežurni vatrogasne smjene

Đuro Bet

Davor Kapustić

Josip Keres

Goran Tomaš

Vatrogasac - voditelj vatrogasne grupe

Goran Cikač

Mario Milašinović

Ante Mrgan 113

Branko Zrinšćak

50 godina profesionalnog vatrogastva u Bjelovaru

bacc. cin., Branimir Bakić


Vatrogasac - vozač vatrogasnog vozila

Djelatnici i suradnici postrojbe

Tomislav Čavarušić

Josip Demaj

Ivica Demović

Mario Mihaljinec

Darko Paun

Zoran Pigac

Vjeran Pribil

Ivica Salajster

Stevo Šimunović

Mario Šingerberger

Ivan Špeh

Pavao Ursić

114


Vatrogasac

Vjekoslav Pavec

Zoran Glibo

Slavko Rožić

Dražen Markovinović

50 godina profesionalnog vatrogastva u Bjelovaru

Avdo Gadžo

Marko Đalok

Ivica Sabo

Službe

Veljko Drakulić voditelj servisa vatrogasnih aparata

Željko Kulej voditelj tehničke službe

Biserka Špeh voditelj općih i računovodstvenih poslova

Dijana Milaković administrativni referent – blagajnik

Mira Halgaš računovodstveni referent 115

Renata Gregorić spremačica


Zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Grada Bjelovara

Djelatnici i suradnici postrojbe

Milan Fučkor, ing. Zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Grada Bjelovara • • • • • •

1981. - zaposlen u Općinskom centru za zaštitu od požara Bjelovar na mjestu vatrogasca 1982. - 1985. - radi na radnom mjestu zapovjednika smjene 1985. - 1990. - zamjenik načelnika centra te ujedno i zapovjednik vatrogasne operative 1990. - 1995. - voditelj vatrogasne smjene 1996. - 2000. zapovjednik Vatrogasne postaje Bjelovar, PU Bjelovarsko-bilogorske od 2000. - u četiri mandata zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Grada Bjelovara

• • • • • • •

1981. - završava prekvalifikaciju te stječe stručnu spremu vatrogasnog tehničara 1986. - završava Višu školu za sigurnost na radu te stječe zvanje Inženjer zaštite od požara 1981. - član DVD-a Bjelovar 1996. - 2014. - član Upravnog odbora DVD-a Bjelovar 2001. - 2009. - zamjenik predsjednika DVD-a Bjelovar od 2014. - predsjednik Nadzornog odbora DVD-a Bjelovar od 2001. - u četiri mandata zapovjednik Vatrogasne zajednice Grada Bjelovara

Za svoj rad prima niz međunarodnih i državnih priznanja.

116


117

50 godina profesionalnog vatrogastva u Bjelovaru

U Općinskom centru za zaštitu od požara Bjelovar zaposlen sam od 25. 06. 1981. godine, gdje se nalazim i danas (pune 33 godine). Za to vrijeme puno toga se promijenilo (na bolje). Kada sam došao prva dva mjeseca radio sam u civilnoj (svojoj) odjeći, jer nije bilo novaca za kupnju vatrogasne odjeće. Vozila su bila stara, često su se kvarila te su popravak vršili sami vatrogasci. Oprema za gašenje je također bila dotrajala. Često na intervencijama cjevine su pucale i bilo je jako teško odraditi malo zahtjevniju intervenciju. Od 1985. godine stvari se mijenjaju na bolje, povećavaju se stope izdvajanja za vatrogasce, te se formira SIZ za vatrogastvo. U Općinskom centru ubrzano se obnavlja vozni park i oprema. Dok se za dobrovoljna vatrogasna društva nabavljaju traktorske vatrogasne cisterne, koje su i danas u upotrebi. Za vrijeme Domovinskog rata djelatnici Centa djeluju u vrlo složenim i otežavajućim okolnostima, gdje pri intervencijama nailazimo na eksplozivna i razarajuća sredstva. Ujedno se ljudstvom, opremom, te sredstvima za gašenje (pjenilo, prah) pomaže okolnim postrojbama koje se nalaze u središtu ratnih operacija. Naša jedinica, srećom, osim djelomično uništene i oštećene vatrogasne opreme, nije imala ljudskih gubitaka, kao ni ranjenih vatrogasaca. Od 01. siječnja 1994. godine djelatnici Općinskog centra ulaze u sastav MUP-a te dobiva naziv Vatrogasna postaja Bjelovar. Za to vrijeme jako malo, ili tako reći, ništa se ne ulaže u vozila kao i vatrogasnu opremu. Izlaskom iz sastava MUP-a 01. srpnja 2000. godine, u Vatrogasnoj postaji je više od pola vozila neispravno, oprema je dotrajala, objekt prokišnjava, postrojba nema novaca za kupnju goriva za vozila, zapošljavaju se ljudi dan prije izlaska iz MUP-a, jednom riječju grozno. Grad Bjelovar kao osnivač preuzima postaju u gore opisanom stanju, te izričitom zaslugom tadašnjeg gradonačelnika gosp. Josipa Hegeda kreće se ispočetka. Registrira se kao Javna vatrogasna postrojba Grada Bjelovara, imenuje se upravno vijeće postrojbe, bira se prvi puta od postojanja postrojba javnim natječajem zapovjednik i zamjenik zapovjednika postrojbe, te formira služba općih i računovodstvenih poslova. Popravlja se i kupuje nova vatrogasna oprema i vozila, a najviše sredstava dobiva se iz vlastitih prihoda postrojbe (protupožarna dežurstva u INI, vožnja vode, servisiranje vatrogasnih aparata, prodaja vatrogasne opreme i aparata, i drugo). Od 2000. godine do danas to je ukupno četrnaest i pol milijuna kuna. Sa razumijevanjem i zajedničkim ulaganjem od grada, vatrogasne zajednice, kao i same postrojbe, možemo ovdje sa ponosom istaknuti da danas (nakon 50 godina od osnutka postrojbe) imamo jednu od najmodernije opremljenih i obučenih postrojbi, ne samo na nivou županije, već i na nivou države. Kao zapovjedniku koji je na čelu ove postrojbe punih 19 godina, želim se zahvaliti svim djelatnicima (sadašnjim i prošlim) koji su jedan dio sebe ugradili u postrojbu. Zahvaljujem se svima onima (znanim i neznanim) koji su na bilo koji način pomogli postrojbi da postigne sadašnji uspjeh. Te želim da budući vatrogasci za narednih 50 godina mogu reći za svoju postrojbu da je među najboljima u državi.


Zamjenik zapovjednika Javne vatrogasne postrojbe Grada Bjelovara

Djelatnici i suradnici postrojbe

Željko Mesec, dipl. ing. Zamjenik zapovjednika Javne vatrogasne postrojbe Grada Bjelovara • • • • •

• 10. 04. 1988. godine zaposlen u Općinskom centru za zaštitu od požara Bjelovar, gdje bez prekida radi do danas u JVP Bjelovar • 1988. - 1994. - profesionalni vatrogasac • 1994. - 1996. - vođa grupe • 1996. - 2001. - vođa odjeljenja • 2001. - 2008. - vođa smjene • od 2008. - zamjenik zapovjednika Javne vatrogasne postrojbe Grada Bjelovara

1988. - tajnik DVD-a Đurđic od 1988. - član DVD-a Bjelovar 1998. - član Upravnog odbora DVD-a 2001. - 2009. - zamjenik zapovjednika DVD-a od 2009. - zamjenik predsjednika DVD-a Bjelovar

• 1989. godine od strane poslodavca upućen na prekvalifikaciju za zvanje vatrogasni tehničar, što završava 19. 11. 1990. godine • 1996. godine, od strane poslodavca upućen u Vatrogasnu školu MUP-a Zagreb, na usavršavanje za poslove vatrogasnog tehničara-specijaliste, što završava 10. 01. 1997. godine • 16. 04. 2004. godine diplomira na Visokoj školi za sigurnost na radu u Zagrebu, te stječe stručno zvanje Diplomirani inženjer sigurnosti, smjer zaštita od požara

Za svoj rad prima niz međunarodnih i državnih priznanja. 118


119

50 godina profesionalnog vatrogastva u Bjelovaru

U Općinskom centru za zaštitu od požara Bjelovar zapošljavam se 10. travnja 1988. godine. Od tada do danas, profesionalno vatrogastvo prolazi kroz velike promjene. Nekad se polaganjem tečaja postajalo vatrogasac. Danas je to samo prva stepenica na velikom stubištu. Današnja su vozila sva kompjutorizirana, sa puno komplicirane i skupe opreme, dok su intervencije sve zahtjevnije. Stoga vatrogastvo zahtijeva široki spektar znanja, te se provodi tzv. cjeloživotno obrazovanje. Kroz godine prolazim razna usavršavanja na koja me šalje Javna vatrogasna postrojba, na čemu sam vrlo zahvalan. Dok samoinicijativno, i uz vlastiti trošak, pohađam Visoku školu za sigurnost na radu u Zagrebu. Koji završavam 2004. godine i stječem stručno zvanje diplomirani inženjer sigurnosti, smjer zaštite od požara. Zahvaljujem se svim kolegama na poslu koji su me danima zamjenjivali dok sam studirao, kao i svojoj obitelji koja mi je bila podrška u najtežim trenucima, i koja mi je pomogla otplatiti kredit za moje školovanje. Od 2008. godine radim kao zamjenik zapovjednika Javne vatrogasne postrojbe Grada Bjelovara. Što obuhvaća nadzor nad radom servisa vatrogasnih aparata, sudjelujem u nabavci potrebne opreme za poslovanje istog, po potrebi organiziram otklanjanje kvarova na vozilima te opremi za gašenje požara. Dok u odsutnosti zapovjednika postrojbe, organiziram rad i poslovanje Javne vatrogasne postrojbe, sukladno Zakonu i podzakonskim aktima. Što se tiče servisa vatrogasnih aparata, možemo reći da smo uspješni. Iako je u Bjelovaru zatvoren veliki broj poduzeća s kojima smo surađivali na području periodičnog pregleda vatrogasnih aparata. No, snalazimo se u skladu sa situacijom. Težimo da što kvalitetnije odradimo pregled i servisiranje vatrogasnih aparata. Iz tog razloga smo osposobili ljude i zadovoljavamo sve uvjete koji su bili traženi od nas po pitanju stručne spreme, osposobljavanja, stručnih ispita, kao i ispitivanja strojeva i uređaja. U interesu nam je da napravimo aparate što kvalitetnije, jer ti aparati pomažu nama. Odnosno pomažu nam osobe koje posjeduju vatrogasne aparate. Kada dođemo na intervenciju, ako u toj ustanovi ili privatnom domu, postoji vatrogasni aparat, koji je kvalitetno servisiran, i kvalitetno upotrijebljen. Znači da će biti manja šteta za vlasnika objekta, a za nas manji troškovi intervencije. Stoga želimo postići visoki nivo. Ne samo kod servisiranja, nego i prodaje vatrogasnih aparata i druge vatrogasne opreme. Kada osobe kupuju aparat kod nas, pružamo im besplatne usluge, kako raditi s aparatom, kako ga aktivirati, i sve ostalo. Na kraju mogu reći da sam zadovoljan što radim u jednoj od najopremljenijih postrojbi u državi. Bez kvalitetne opreme nema ni kvalitetnog posla. U ovih zadnjih četrnaest godina, uspjeli smo obnoviti vozni park, nabaviti kvalitetnu zaštitnu opremu za djelatnike te drugu opremu za što uspješnije odrađivanje svih vrsta intervencija. Nadam se da će i u budućnosti vatrogastvo se razvijati na način da struka bude vodeći čimbenik u organizaciji, i zaštite od požara i vatrogastva. Uvjeren sam da imamo dovoljno stručnih, obrazovanih, odgovornih i sposobnih pojedinaca, i da vatrogastvo ima budućnost. Danas vatrogastvo ovisi o zalaganju i volji pojedinaca, te njihovoj borbi sa raznim strukturama oko sebe. A stara uzrečica kaže „svaki požar u svom nastanku može se ugasiti čašom vode“. Ali ne smijemo ni u jednom trenutku smetnuti s uma nekoliko uvjeta, a to je da moramo imati čašu vode, ali moramo imati i nekoga tko će biti dovoljno brz i hrabar da ju izlije na požar.


Zapovjednik operative Javne vatrogasne postrojbe Grada Bjelovara

Djelatnici i suradnici postrojbe

Davor Đalog, univ. spec. oec. dipl. ing. Zapovjednik operative Javne vatrogasne postrojbe Grada Bjelovara • • • • •

1994. - zaposlen na mjestu vatrogasca u Vatrogasnoj postaji Bjelovar, PU Bjelovarsko-bilogorske 1996. - voditelj vatrogasnog odjeljenja 1998. - zapovjednik smjene vatrogasne postaje 2004. - 2008. - zamjenik zapovjednika Javne vatrogasne postrojbe Grada Bjelovara od 2008. - zapovjednik operative Javne vatrogasne postrojbe Grada Bjelovara

• 1995. - Vatrogasna škola Ministarstva unutarnjih poslova RH, Zagreb obrazovni profil vatrogasni tehničar • 1997. - Vatrogasna škola Ministarstva unutarnjih poslova RH, Zagreb usavršavanje za poslove vatrogasnog tehničara - specijaliste • 2004. - Visoka škola za sigurnost na radu, Zagreb diplomira na dodiplomskom stručnom studiju, te stječe zvanje Diplomirani inženjer sigurnosti, smjer zaštita od požara • 2013. - Fakultet organizacije i informatike, Varaždin diplomira na poslijediplomskom specijalističkom sveučilišnom studiju te stječe zvanje Sveučilišni specijalist menadžmenta poslovnih sustava

120


121

50 godina profesionalnog vatrogastva u Bjelovaru

U Vatrogasnoj postaji MUP-a zapošljavam se 1994. godine. Tadašnje taktičko djelovanje u operativnom smislu je bilo apsolutno drugačije. Vozila i oprema s kojom se onda radilo, ne može se usporediti s današnjima. Iako su se svi zadaci odrađivali jednako uspješno. Danas se u postrojbi nalaze još samo tri vozila iz vremena kad sam počeo raditi. Tih dvadeset godina je relativno kratki vremenski period, ali u kojem se dosta toga izmijenilo. Danas je puno bolje, ali i sustav rada je drugačiji. Nestaju kategorije požara. Odnosno jako malo ima požara gospodarskih objekata, skladišta sijena, požara obiteljskih kuća u razbuktaloj fazi. Međutim, povećava se broj tehničkih intervencija svih vrsta. Poput spašavanja ljudi do nekih zadaća koje su čisto tehničke naravi, a mogu ih obaviti samo vatrogasci. Od 2008. godine radim na radnom mjestu zapovjednika operative Javne vatrogasne postrojbe Grada Bjelovara. Moji zadaci obuhvaćaju neposredno rukovođenje operativnim djelovanjem vatrogasne postrojbe. Zajedno sa organizacijskim i kadrovskim objedinjavanjem tih poslova, što se tiče operative. Uz nabavku opreme, raspisivanje natječaja za nabavku opreme, sredstava za gašenje, i dr. Vatrogastvo zahtijeva stalna usavršavanja, te sam kroz godine prošao razna osposobljavanja. Također sam samoinicijativno pohađao i završio Visoku školu za sigurnost na radu u Zagrebu, te stekao stručno zvanje diplomirani inženjer sigurnosti, smjer zaštite od požara. U današnjem suvremenom profesionalnom vatrogastvu nemoguće je raditi i rukovoditi bez adekvatnog obrazovanja i adekvatnih kadrova. Nažalost, dugo vremena smo svjedoci priličnih izmjena zakonske regulative, radi kojih se sve vrlo nepovoljno održava upravo na kadrove koji rade u vatrogastvu. Ne znam da li se nekom pogoduje, s tim stalnim izmjenama zakonskih regulativa, ili je zaista takva situacija da je toliko malo kadrova školovanih u vatrogastvu. S obzirom da sam ja od onih ljudi koji je jako puno uložio u materijalnom, kao i emocionalnom smislu, u svoje školovanje, obrazovanje i napredak u tom poslu. Nadam se da će se to jednog dana izmijeniti, pa da ćemo imati čvrstu zakonsku regulativu u skladu sa europskim smjernicama. I da ćemo onda imati sustav u kojem će na pravom mjestu zaista raditi ljudi od prvog dana obrazovani i školovani za posao vatrogastva. Na kraju, volio bih da čitatelji ove monografije, prepoznaju koliko se vatrogastvo mijenjalo u pedesetak godina. I koliki je progres bio u, recimo zadnjih tridesetak godina. Kako je nastalo profesionalno vatrogastvo i čemu stremi. Da vide, što se može desiti, i što znači za društvo, izostanak ovakve kvalitetne službe. Da probaju prepoznati razliku današnjeg požarnog opterećenja od onog prije pedeset godina. Da li se čovjek osjeća jednako sigurno kada je nekada u smjeni bilo četiri-pet ljudi, i što od zaštite očekuju današnji građani modernog dvadeset i prvog stoljeća. Nadam se da će prepoznati kvalitetu današnjeg vatrogastva, odnosno shvatiti što bi značilo gubitak jednog takvog sustava zaštite i spašavanja. Također se nadam da će prepoznati stanovitu problematiku, nedostatak jedinstvenog tijela državne uprave u Hrvatskoj za poslove vatrogastva. Ima tu dosta problema, oko sustava zaštite i spašavanja, ne zna se koje su to snage, tko što radi, njihovo financiranje. Postoji cijeli niz tih problema koje građanin možda i ne treba to shvatiti, ali je dovoljno da primijeti taj problem koji bi trebalo ispraviti. Ipak su vatrogasci, htio to netko priznati ili ne, jedina prava operativna, i najveća snaga u sustavu zaštite i spašavanja cijelog stanovništva. To se često prikazuje u medijima za vrijeme raznih prirodnih i drugih katastrofa.


Prva smjena

Djelatnici i suradnici postrojbe

Osamdesetih godina bio sam dio poznate natjecateljske ekipe. Sudjelovali smo na puno natjecanja, kao što su kupovi i memorijali. No najviše u sjećanju su mi ostala velika republička natjecanja. Te 1985. godine, kad sam počeo raditi, upao sam i u natjecateljsku ekipu. Iste godine, osvojili smo prvenstvo Hrvatske, na Republičkom natjecanju u Slavonskom Brodu. To je bio neopisivi doživljaj, kao i doček pri povratku s natjecanja. Obitelji i prijatelji, dočekali su nas u Grubišnom Polju, gdje je bilo kratko čestitanje i slavlje. Te u velikoj koloni osobnih, vatrogasnih i policijskih vozila, nastavili put Bjelovara gdje je za nas napravljena fešta. To je bilo druženje i doživljaj koji se ne može zaboraviti. Ostalo mi je u sjećanju, i dvije godine kasnije, Republičko natjecanje u Bjelovaru. Onaj osjećaj, kad su nas prozvali, i mi ulazimo na stadion. A sa prepunih tribina čuju se komentari “Idu Bjelovarčani, treba pratiti njihovo vrijeme, oni su među najboljima u Hrvatskoj”. Taj osjećaj adrenalina, i uzbuđenja. I malo straha, koji brzo prođe čim čuješ “četiri usisne i naprijed!”. Nakon te zapovijedi zaboraviš sve, isključiš se iz svega kao da nigdje nikog živog nema, i kreneš. To je nekakav poseban osjećaj. Sa natjecanja ima toliko nezaboravnih sjećanja, ali nažalost premalo prostora da ih sve opišemo. Uglavnom, bili su to posebni doživljaji, i drago mi je sjetiti se tih stvari.

Odgovoran sam za obavljanje poslova u postrojbi i na samoj intervenciji, tj. organiziram rad u smjeni, te rukovodim na intervenciji. Od svih intervencija, najviše mi je u sjećanju ostala prva tehnička Zoran Peričić, dipl. ing. intervencija. Jedan Zapovjednik prve smjene mladić iz Slavonije uzeo je službenog Mercedesa od oca, i krenuo na put s dva prijatelja. Na ravnici prije skretanja za Babotok došlo je do prometne nesreće u kojoj su svi smrtno stradali. Bili su stari oko dvadeset i sedam godina, u to vrijeme mojih godina, i to je onda ostavilo jedan veliki trag na meni. Dan danas se sjećam te intervencije, i neću je nikad zaboraviti. Kada sam počeo raditi imali smo upola manje vozila nego danas. I oprema je bila mnogo skromnija. Improvizirali smo na svakakve načine, uz pomoć starijih iskusnijih kolega, od kojih sam puno naučio. Danas od opreme imamo sve, i neke stvari koje možda nikada nećemo ni koristiti, a i bolje da ih ne treba koristiti.

Djelatnici prve smjene Stoje s lijeva: Slavko Rožić, Mario Milašinović, Josip Keres, Pavao Ursić Sjede s lijeva: Avdo Gadžo, Zoran Pigac, Ivica Sabo, Zoran Peričić; Nedostaje: Ivica Salajster 122


mislim na tehničke intervencije. Dok danas na raspolaganju imamo moderniju opremu i bolja vozila, ali isto tako intervencije su sve zahtjevnije i opasnije zbog upotrebe novih i sve raznovrsnijih materijala i tehnologija koje se koriste kako u industriji tako i u svakodnevnom životu. A to zahtijeva neprestanu edukaciju i usavršavanje kako bi bili u korak sa vremenom koje pred nas postavlja sve zahtjevnije probleme i zadatke koje moramo riješiti koristeći pri tom sve raspoložive resurse umne, fizičke, tehničke i materijalne. Moj vatrogasni staž počinje 1976. godine kad sam kao vatrogasac pionir postao član DVD-a Predavac. Tokom godina odlasci na natjecanja i poneki požar, u meni su sve više budili svijest prema toj časnoj i zahtjevnoj ulozi da kao dobrovoljni vatrogasac pomažem drugima kad su u nevolji. Gdje sam još uvijek aktivan kao član DVD-a Predavac i zapovjednik VZO Rovišće. Dolaskom u profesionalno vatrogastvo sve to je stavljeno na višu razinu te se neprestanim školovanjem i usavršavanjem od vatrogasca do voditelja smjene ovim poslom bavim već više od 20 godina.

Radim na radnom mjestu voditelja smjene i sa te pozicije sam odgovoran za učinkovitu primjenu tehnike, znanja i vještina svih učesnika u intervenciji i njenu cjelokupnu uspješnost. Od ostalih zadataka tu su organizacija rada Dražen Vinković, dipl. ing. smjene, stručne nastave, Zapovjednik druge smjene slobodnih aktivnosti i ostalih poslova potrebnih za uspješan i učinkovit rad. Od intervencija izdvojio bih dvije gdje sam bio voditelj intervencije, a to su požar silosa u poduzeću Prerada d.d. u Bjelovaru, i požar skladišta namještaja poduzeća Prima d.d. u Prespi. Prvu zbog složenosti i zahtjevnosti samog gašenja, a drugu zbog intenziteta gorenja i veličine objekta. U vremenu kad sam počeo raditi kao profesionalni vatrogasac na raspolaganju smo imali skromniju tehniku i manji broj vozila, ali i manji broj intervencija prvenstveno

Djelatnici druge smjene Stoje s lijeva: Mario Mihaljinec, Davor Kapustić, Zoran Glibo, Josip Demaj Sjede s lijeva: Darko Despot, Ivica Demović, Dražen Vinković, Ante Mrgan; Nedostaje: Dražen Markovinović 123

50 godina profesionalnog vatrogastva u Bjelovaru

Druga smjena


Treća smjena

Djelatnici i suradnici postrojbe

odvezla onesviještene osobe u Bjelovar. U međuvremenu smo s mladom ženom razgovarali, čekajući na povratak hitne pomoći. No nakon dvadesetak minuta, počela je naglo gubiti temperaturu tijela, nakon čega je uslijedilo i gubljenje svijesti. Hitna pomoć se vratila, odvezla je u bolnicu, ali nažalost, sutradan smo čuli da je preminula. Kada sam se zaposlio, iz tog vremena danas su ovdje još samo tri vozila. U međuvremenu su kupljena modernija vozila sa tehnološki jačom opremom. Nabavljena je i druga moderna oprema. No i požari su danas specifičniji i zahtjevniji. Sve je manje klasičnih požara kuća i štagljeva, a sve više specifičnih požara zbog modernije izgradnje objekata. Drugačiji je i pristup spašavanja osoba u prometnim nesrećama, zbog modernije sigurnosne opreme u automobilima. Na kraju, nadam se da će budući čitatelji ove monografije, nakon dvadeset godina, moći sami usporediti, gdje se mi sada nalazimo po opremljenosti i specifičnosti posla, sa vremenom u kojem će oni biti. Vjerujem da će biti tehnološki napredak u vozilima i opremi, kao i u znanju. Kako će se razvijati grad, tako će se stvarati i nove požarne opasnosti i srodni problemi. Vjerujem da će i nakon pedeset godina biti zanimljivo biti vatrogasac.

Moje radno mjesto je raznovrsno. Dolaskom na mjesto intervencije vršim brzo izviđanje situacije, u roku manje od minute, te izdajem zapovijed tko će što raditi, i s kojom opremom. Dok su u postrojbi drugačiji poslovi. Od zapovjednika Silvije Galić, ing. dobijem zapovijed što će Zapovjednik treće smjene se obavljati tog dana. To su tekući poslovi za brži izlazak i efikasnije djelovanje na intervenciji, poslovi oko zgrade, i sl. Zadatke raspodjeljujem djelatnicima, no gledam da određeni zadatak povjerim osobi koja to voli raditi, jer će ga brže i uspješnije napraviti. Jako je bitno da je smjena homogena, da su svi zadovoljni, i da nema nesuglasica i trzavica u smjeni. Od intervencija, puno ih je ostalo u sjećanju. No jedna od najtežih intervencija, koju ne mogu zaboraviti, je prometna nesreća dva automobila u Čurlovcu. U jednom automobilu su bile dvije onesviještene osobe i njihova kćer lakše ozlijeđena. A u drugom automobilu bila je mlada žena, bez vidljivih vanjskih ozljeda. Stoga je hitna pomoć najprije

Djelatnici treće smjene Stoje s lijeva: Goran Cikač, Darko Paun, Vjeran Pribil, Marko Đalok Sjede s lijeva: Đuro Bet, Silvije Galić, Ivan Špeh, Željko Seđak 124


tehnika modernija, prisutna je i informatička tehnologija, jednostavno nemjerljivo. I sam radni prostor postrojbe je kudikamo sređeniji. No treba tako nastaviti i u budućnosti. Ne može se sad stati. Naš je posao takav da ne možemo reći “sad nam je najbolje”. Jednostavno moramo nastaviti istim putem kao i do sada. Sve je dobro zamišljeno, puno je novih vozila nabavljeno i tako treba nastaviti. Moj osobni put u vatrogastvu, počinje od najranijih godina. Bio sam član DVD-a s kojim sam išao na vatrogasna natjecanja, ali i na intervencije. 1993. godine, nakon što se moje bivše poduzeće počelo gasiti, podnio sam molbu za rad u Vatrogasnom centru. Od tada radim kao profesionalni vatrogasac, uz redovna usavršavanja s nadolazećom modernom vatrogasnom opremom. Na kraju, želio bih reći, da treba i dalje ovako nastaviti raditi, sačuvati tradiciju, i prihvatiti modernu i naprednu tehniku.

Moj posao se sastoji od vođenja intervencije, ali i kancelarijskog rada i administracije. Dinamičan je i zanimljiv. U dvadeset godina, koliko radim kao profesionalni vatrogasac, sudjelovao sam na svim intervencijama. Zdravko Kozlik, dipl. ing. većim Zapovjednik četvrte smjene Kao član DVD-a na požaru Sirele. No meni je posebno ostao u sjećanju požar robne kuće Pevec. Zbog jačine i intenziteta gorenja, na takvom požaru shvatiš koja je snaga vatre. U krugu pedeset metara, na susjednim objektima rastopile su se rolete, kao i svjetlosna signalizacija na našim vozilima. Kada sam došao raditi u postrojbu, vatrogasna vozila i oprema bila su neusporediva sa današnjim. Sada je

Djelatnici četvrte smjene Stoje s lijeva: Goran Tomaš, Stevo Šimunović, Mario Šingerberger, Tomislav Čavarušić Sjede s lijeva: Branimir Bakić, Zdravko Kozlik, Branko Zrinšćak; Nedostaje: Vjekoslav Pavec 125

50 godina profesionalnog vatrogastva u Bjelovaru

Četvrta smjena


Služba općih i računovodstvenih poslova

Djelatnici i suradnici postrojbe

Javna vatrogasna postrojba proračunski je korisnik grada Bjelovara, te se računovodstvo vodi po računskom planu za proračun. Prema Zakonu o proračunu, postrojba ima jedan žiro-račun. Stoga se vodi odvojeno računovodstvo za prihode i rashode iz sredstava proračuna, za prihode i rashode poslova vlastite djelatnosti, te za ostale prihode i donacije. Za prihode koje ostvari obavljanjem dodatnih djelatnosti, postrojba se ponudama i pozivima natječe na tržištu kao i sva druga poduzeća. Taj dio prihoda podliježe porezu na dodanu vrijednost, što povećava obim posla u računovodstvu. Služba vodi materijalno knjigovodstvo zaliha rezervnih dijelova, aparata i opreme. Za zaduženja se rade primke, a za razduženja izdatnice, te se vrši usklađivanje sa voditeljima servisa i skladišta. U službi općih i računovodstvenih poslova rade četiri djelatnice. Biserka Špeh, voditelj službe, prati zakone i propise, radi planove proračuna, izmjene i dopune planova, izvršenja prema proračunu Grada. Dogovara se i usklađuje s Gradom, usklađuje sva knjiženja po djelatnostima u cjelinu, te izrađuje financijska i statistička izvješća. Pokreće postupke naplate putem opomena, obračuna kamata i postupak utuženja, sudskih potraživanja, te radi tromjesečne, polugodišnje i godišnje izvještaje. Dijana Milaković, referent administrativnih poslova i tajnica, radi obračun plaća za djelatnike operative i općih poslova. Izdaje izlazne fakture za rad servisa i prodaju aparata, piše ponude za natječaje, te obavlja sve tajničke i administrativne poslove. Mira Halgaš, računovodstveni referent, vodi salda konta za sve kupce, obavlja knjiženja i naplate po izlaznim i ulaznim računima, i dogovara kompenzacije. U računalni program unosi podatke o kupljenoj opremi, te ispunjava upitnik o fiskalnoj odgovornosti u kojem se traže temeljiti podaci. Renata Gregorić, spremačica, brine o cjelokupnom prostoru zgrade u kojoj su smještene vatrogasne organizacije grada i županije.

Djelatnice službe općih i računovodstvenih poslova Stoje s lijeva: Mira Halgaš, Renata Gregorić, Dijana Milaković Sjedi: Biserka Špeh 126


1993. i dio 1994 radila sam na zamjenama u Vatrogasnom centru zaštite od požara, a 1994. god. osnivala se Gradska uprava i godine što slijede radila sam u UO za financije i javne prihode. Od 01.01.1994. vatrogasci su pripojeni sustavu MUP-u, a iz njega izlaze po novom Zakonu o vatrogastvu i pripojeni su Gradu Bjelovar, te je 01. 07. 2000. God. osnovana JVP. Trebalo je ponovno uspostaviti cijeli sistem općih i financijskih poslova. Kako sam radila u Gradu Bjelovar i prije toga u vatrogasnom centru i poznavala oba sustava prešla sam raditi u Vatrogasnu postrojbu. Nakon osnivanja slijedila je izrada Statuta, Pravilnika i drugih akata, prijave djelatnika i dr. U centru je tajnica bila Dijana Milaković, koja je i dalje ostala raditi, a iz Gradske uprave gđa Mirjana Stupar pomogla nam je da sve postavimo prema postojećim zakonima i propisima. Čistačica je bila Renata Gregorić koja je i sada ovdje zaposlena. Nakon pregleda poslovanja i cjelokupne dokumentacije Državna revizija je konstatirala da dvije djelatnice ne mogu i ne smiju zakonski obavljati sve poslove, te je kasnije zaposlena Mira Halgaš, koja i sada radi u računovodstvu. Vlastita djelatnost tj. obavljanje raznih usluga i prodaja vatrogasnih aparata i opreme kasnije je doregistrirana. Uspostavom toga slijedio je ulazak u sustav PDV-a. Poslujemo preko jedinstvenog žiro-računa, a odvojeno vodimo knjigovodstvo proračuna i knjigovodstvo vlastitih prihoda, te prihodi iz ostalih izvora. Osnovna djelatnost za koju smo osnovani danas se financira dijelom iz lokalnog proračuna, a dijelom iz decentraliziranih sredstava koja dolaze u Grad Bjelovar po Odluci Vlade o minimalnim financijskim standardima. Prihodi koji se ostvare vlastitom djelatnošću, prema Zakonu o vatrogastvu, utroše se za financiranje materijalnih troškova, investiciona ulaganja i nabavku opreme. Od samog početka do danas nije točno rješeno “čiji su vatrogasci djelatnici”, da li državni ili lokalni, ali to se treba riješiti na višim nivoima, prema zakonskim okvirima. Nadam se da sam poslovanje općih i računovodstvenih poslova postavila prema propisanim zakonima, te financijske temelje bolje nego na početku. Mislim da svatko kao jedinka u JVP dobro obavlja svoj posao iz svog djelokruga, a isto tako da je sve dobro objedinjeno i radimo i poslujemo kao cjelina, što je vidljivo u svim poslovima i aktivnostima na uređenju prostora, obnovi zgrade i oprema, kao i vozila. Onima koji nastavljaju raditi i koji će doći, biti će lakše i bolje nego je bilo nama, a to bit svega našeg rada u ovom proteklom periodu. 127

50 godina profesionalnog vatrogastva u Bjelovaru

Biserka Špeh Voditelj službe općih i računovodstvenih poslova


Servis vatrogasnih aparata

Djelatnici i suradnici postrojbe

osposobljeni djelatnici sa položenim stručnim ispitima, atestirani strojevi i uređaji, te razna periodična ispitivanja. Od 2002. godine u servisu se proširuje djelatnost i na prodaju svih vrsta vatrogasnih aparata i druge protupožarne opreme. Prema sadašnjem zakonu, poduzeća moraju imati vatrogasne aparate, no to nije obaveza za domaćinstva. Stoga, još uvijek mali broj građana kod kuće ima vatrogasni aparat. Iako pravilnom upotrebom, mogu obuzdati početni požar, te spriječiti nastanak katastrofalnih posljedica. Bjelovarska vatrogasna postrojba godišnje proda oko četiri stotine vatrogasnih aparata hrvatskih proizvođača. Iako se na hrvatskom tržištu posljednjih godina pojavljuju i jeftiniji aparati stranih proizvođača, postrojba ih za sad ne prodaje i ne servisira. Jer uvoznik aparata ne može osigurati originalne rezervne dijelove, a i neisplativo je dobiti sve potrebne ateste za servisiranje tih aparata. Bez obzira na nešto veću cijenu, građani se ipak odlučuju na kupovinu aparata u vatrogasnoj postrojbi, znajući da ovdje imaju osiguran servis, kao i sve originalne dijelove. Što više, djelatnici postrojbe rado savjetuju klijente u vezi kupovine, te podučavaju kako ispravno koristiti vatrogasni aparat.

Bjelovarski profesionalni vatrogasci već pedeset godina nude uslugu servisiranja aparata za gašenje požara, poznatijih kao vatrogasni aparati. U servisu vatrogasnih aparata radi jedan djelatnik, voditelj servisa, čije su dužnosti zaprimanje i predaja Veljko Drakulić aparata klijentima, Voditelj servisa naručivanje potrošnog vatrogasnih aparata materijala i rezervnih dijelova, te raspoređivanje poslova. Uz voditelja, aparate servisiraju i drugi djelatnici postrojbe, ovisno o raspoloživom vremenu. No svi moraju imati završen tečaj i položen državni ispit za rad u servisu. Iako su najčešće zastupljeni S-9 aparati, s 9 kg praha, tijekom godine se servisiraju sve vrste aparata. Od velikih na kotačima, sa stotinjak kilograma praha, do malih aparata za osobna vozila, sa dva ili tri kilograma praha. Nešto rjeđe su zastupljeni aparati za gašenje sa CO2. Od četiri tisuće vatrogasnih aparata, koliko se godišnje servisira u postrojbi, najveći dio dolazi iz poduzeća i tvornica, a manji dio aparata je u vlasništvu građana. Bjelovarska vatrogasna postrojba ima potrebnu opremu za sve vrste pregleda, servisiranja i punjenja vatrogasnih aparata. Uz zadovoljavanje svih uvjeta koje određuje zakon i proizvođači aparata, kao što su

Od kada postoje, bjelovarski profesionalni vatrogasci pružaju usluge servisiranja vatrogasnih aparata 128


tehnički pregled, i plaćanje kasko osiguranja. Vozila su danonoćno priključena na kompresor i struju, zbog što bržeg izlaska na intervenciju. Također postoji i uvijek je pri ruci rezervni akumulator. Za vrijeme zimskih mjeseci, tj. hladnijih dana i noći, garaže se griju kako bi se spriječilo smrzavanje vode u cisternama. Voditelj voznog parka brine i o sredstvima za čišćenje, pranje i podmazivanje vozila. Pogonska goriva koja troše razni agregati, evidentiraju se posebno za svako vozilo. Na kraju svakog mjeseca radi se izvješće o utrošku goriva i navedenih sredstava za održavanje, prijeđenim kilometrima i satima rada na mjestu. Tu su i drugi benzinski motori, o kojima brine voditelj voznog parka, poput raznih agregata za struju, pumpi za vodu, potopnih pumpi, agregata za škare za rezanje i razvlakače. I nadasve, zadužen je za osobnu i zaštitnu odjeću i obuću vatrogasaca, opremu kojom se koriste na intervenciji, te druge alate i rezervne dijelove iz svog skladišta. Također vodi evidenciju zaduženja za svakog pojedinog vatrogasca.

Glavni zadatak službe je osigurati ispravnost vatrogasnih vozila, te opreme za gašenje požara, spašavanje ljudi i imovine. Manje kvarove otklanjamo sami, jer djelatnici postrojbe osim vatrogasnog, imaju završena i razna druga Željko Kulej zanimanja. Dok je za Voditelj veće kvarove postrojba tehničke službe sklopila ugovore sa servisima, koji jamče da će kvar otkloniti u što kraćem roku. Ukoliko servis nema rezervnog dijela za popravak vozila, voditelj voznog parka u trgovinama mora pronaći potreban dio za zamjenu. Na svim vozilima radi se godišnji servis, te upisuje u knjižicu vozila radi lakšeg održavanja. Uz obavezni

Servis vatrogasnih aparata danas 129

50 godina profesionalnog vatrogastva u Bjelovaru

Tehnička služba


Prvo Upravno vijeće Javne vatrogasne postrojbe Grada Bjelovara

Djelatnici i suradnici postrojbe

Prvo Upravno vijeće koje je formirano u Javnoj vatrogasnoj postrojbi Grada Bjelovara, bilo je sastavljeno od članova Gradskog vijeća Grada Bjelovara. Tadašnji gradonačelnik, gospodin Josip Heged, tražio je od mene da se prihvatim funkcije predsjednika Upravnog vijeća Javne vatrogasne postrojbe. Vijeće je formirano od pet članova, i to četiri iz različitih političkih stranaka, a peti član je Marijan bio iz sindikata postrojbe. Šingerberger Treba naglasiti da niti Predsjednik prvog jedna sjednica nije bila upitna Upravnog vijeća radi kvoruma. Nikada niti jedan Javne vatrogasne član vijeća nije izostao sa sjednice. postrojbe Grada Što se rijetko dešava. Također, niti Bjelovara jedna odluka nije donesena bez diskusije. O svakoj se odluci raspravljalo i donesena je sa dizanjem ruku. Pred Upravnim vijećem stajalo je dosta posla. S obzirom da je u to vrijeme bio dosta zapušten rad Javne vatrogasne postrojbe. Loš vozni park, kao i neodržavane prostorije Vatrogasnog centra, tražile su velike radove. Starost voznog parka bila je dosta velika, tako da smo odmah krenuli u nabavku novog vozila. Već u prvoj godini formiranja Upravnog vijeća, nabavljeno je vozilo za tehničke intervencije, i zapovjedno vozilo. Međutim, moram naglasiti da su vozila nabavljena,

uglavnom od novčanih sredstava ostvarenih dodatnom djelatnošću postrojbe. Iz tih sredstava se kupovala i vatrogasna oprema, te kasnije i druga vozila. Iduće godine kupljeno je jedno poluteretno vozilo za prijevoz vatrogasne opreme i potrebe servisa vatrogasnih aparata. Nakon toga, ali još za vrijeme našeg mandata, ušli smo u program Vlade Republike Hrvatske, za nabavku vatrogasnih vozila. Intenzivno smo krenuli u poboljšanje voznog parka, što je vrlo bitno za obavljanje vatrogasnog posla. Počeli smo i uređenje zgrade Vatrogasnog centra. Prije svega, postavili smo nova segmentna vrata za brži izlazak na intervenciju. Nabavili smo novu zaštitnu odjeću, koja je zamijenila istrošenu, sa starim nazivom postrojbe. Kada je Grad Bjelovar preuzeo brigu o Javnoj vatrogasnoj postrojbi, tražio je novog čovjeka za njeno vođenje. Raspisan je natječaj, na kojem je izabran gospodin Milan Fučkor. Do dan danas je još uvijek zapovjednik, a vide se i rezultati rada. Posebno mi se sviđa što je u Upravnom vijeću bilo višestranačje, i što smo se uvažavali kod donošenja odluka. Nismo se previše pravili pametni, nego smo slušali struku, što je vrlo bitno. Jer se nakon četrnaest godina rada postrojbe vide rezultati. I ostalih Upravnih vijeća koji su nastavili pratiti taj tempo rada, a to je struka na prvom mjestu. Danas sam jako ponosan što sam bio predsjednik Upravnog vijeća ovakve Javne vatrogasne postrojbe, ponosan sam na rad postrojbe, i mislim da je još puno pred njima. To su već sad samo nijanse, no mora se pratiti tempo, da bi se održao ovaj nivo i kvaliteta.

Članovi prvog Upravnog vijeća (2000. - 2004. g.) S lijeva: Željko Mesec, Zvonko Turniški, Marijan Šingerberger, Antun Korušec, Milan Antunović 130


Kao gradonačelniku grada Bjelovara polovicom 2000. godine pripala je ogromna obveza preuzimanja vatrogasne postrojbe iz sastava MUP-a pod okrilje lokalne uprave. Slijedom toga bilo je potrebno izvršiti registraciju Javne vatrogasne postrojbe i uskladiti opće akte sa zakonom. Svjestan odgovornosti i složenosti svih radnji koje je trebalo poduzeti da bi Javna vatrogasna Josip Heged, ing. postrojba profunkcionirala u • Gradonačelnik novim okolnostima, moja odluka grada Bjelovara i odluka mojih suradnika je bila 2000. godine da se taj posao prepusti struci, • Sadašnji odnosno stručnim ljudima iz predsjednik vatrogastva, bez ikakvog uplitanja Upravnog vijeća politike. Javne vatrogasne U gradu smo prepoznali postrojbe Grada profesionalnost i stručnost u Bjelovara liku tadašnjeg zapovjednika vatrogasne postaje gospodina Milana Fučkora i povjerili mu zadaću obavljanja svih radnji na ustrojavanju Javne vatrogasne postrojbe grada Bjelovara, a u Upravno vijeće imenovali također ljude od struke iz sastava gradskih vijećnika neovisno o političkoj pripadnosti te je važno reći kako je današnji gradonačelnik grada Bjelovara gospodin Antun Korušec u to vrijeme također bio kao gradski vijećnik član Upravnog vijeća Javne vatrogasne postrojbe i svojim angažmanom uvelike pomogao da su sve gore navedene radnje oko registracije i usklada sa zakonom obavljene u najkraćem mogućem roku.

Naravno, bilo je tu i mnogo drugih problema, jer preuzeti Javnu vatrogasnu postrojbu značilo je preuzeti i financijske obveze prema istoj, trebalo je za početak osigurat sredstva za plaće za 45 uposlenika postrojbe dok država ne doznači svoj dio, a da bi postrojba mogla funkcionirati kao JVP trebalo je formirati i prateće službe (računovodstvenoadministrativne). Nažalost 50% opreme i vozila bilo je potpuno neispravno i neupotrebljivo za intervencije jer se godinama zbog drugih prioriteta nije ulagalo u vatrogastvo i to nam je bio jedan od najvećih problema kao i upravna zgrada tada u potpuno derutnom stanju, krovom koji prokišnjava, dotrajalom i raspadajućom stolarijom i neispravnim instalacijama i sve to praćeno nedostatkom financijskih sredstava. Danas nakon 14 godina rada Javne vatrogasne postrojbe kao predsjednik Upravnog vijeća iste mogu konstatirati da zahvaljujući neupitnoj podršci , prvenstveno financijskoj grada Bjelovara svih ovih godina i marljivom, predanom, stručnom i profesionalnom radu svih vatrogasaca naše postrojbe pod zapovjedništvom gospodina Milana Fučkora, Bjelovar ima u tehničko-materijalnom smislu najmoderniju vatrogasnu postrojbu u Hrvatskoj sa ljudima obučenim i educiranim za najsloženije vatrogasne intervencije. Javna vatrogasna postrojba je danas svakako ponos grada Bjelovara, a meni osobno bila je čast surađivati sa ljudima koji su za to najzaslužniji i zato bih na kraju ovog osvrta zahvalio na svemu zapovjedniku gospodinu Milanu Fučkoru i naravno čovjeku koji je također svih ovih godina bio usko povezan sa vatrogasnom postrojbom, današnjem gradonačelniku gospodinu Antonu Korušecu, gradonačelniku koji je imao viziju i znao kakvu JVP građani i njegov grad trebaju.

Članovi sadašnjeg Upravnog vijeća (od 2013. g. - ) S lijeva: Mario Milašinović, Nenad Mrzlečki, Josip Heged, Milan Antunović, Stjepan Šeruga 131

50 godina profesionalnog vatrogastva u Bjelovaru

Sadašnje Upravno vijeće Javne vatrogasne postrojbe Grada Bjelovara


Vatrogasna zajednica Grada Bjelovara

Darko Despot, dipl. ing. Predsjednik Vatrogasne zajednice Grada Bjelovara

Na samom početku moram sa zadovoljstvom konstatirati, da je suradnja ovih dviju vatrogasnih organizacija na zavidnom nivou. Značaj javne postrojbe u operativnom smislu je nedvojben. Ona je nosioc operativnih poslova i zadaća u Zajednici i u tome se očituje njen glavni značaj. Zajednica Postrojbu prati i financijski, te je dobar dio sredstava odvojila za njen rad. Intervencije na području Zajednice u velikoj većini samostalno odrađuje postrojba. No kada se ukaže potreba uz profesionalce učestvuju i članovi operativnih postrojbi naših DVD-a. Jedan mali broj manje zahtjevnih intervencija dobrovoljci odrade i sami. Predsjednik i zapovjednik Vatrogasne zajednice su djelatnici postrojbe što uvelike pridonosi boljem razumijevanju i odrađivanju eventualnih intervencija. Iz svega navedenoga bjelovarsko vatrogastvo je poznato i diljem Republike Hrvatske po dobroj suradnji i uzajamnoj pomoći dobrovoljaca i profesionalaca. To je jedini recept za uspješno djelovanje koje rezultira visokom razinom sigurnosti stanovnika Grada Bjelovara.

Vatrogasna zajednica Bjelovarsko-bilogorske županije Djelatnici i suradnici postrojbe

Željko Jambrek, dipl. ing. Zapovjednik Vatrogasne zajednice Bjelovarskobilogorske županije

Kao županijski zapovjednik mogu reći da imamo odličnu suradnju sa Javnom vatrogasnom postrojbom Grada Bjelovara. Prema zapovjednom lancu, županijski vatrogasni zapovjednik od glavnog vatrogasnog zapovjednika Hrvatske dobiva zapovijed o potrebnom broju ljudstva i opreme za određena područja u Hrvatskoj. Dalje prosljeđuje zapovijed lokalnim profesionalnim i dobrovoljnim postrojbama u županiji, koja se upućuju na požarišta ili dežurstva. Najčešće je to za vrijeme ljetnih mjeseci, kada vladaju veliki požari na priobalju, ali i tijekom cijele godine, za vrijeme raznih elementarnih nepogoda.

Počasni član Javne vatrogasne postrojbe Grada Bjelovara

Nenad Radojčić, ing. Direktor poduzeća “Vatropromet” Zagreb

U povodu obilježavanja 50 godina postojanja i rada Javne vatrogasne postrojbe grada Bjelovara zahvaljujem se svim djelatnicima postrojbe a posebno zapovjedniku g.Milanu Fučkoru na dugogodišnjoj suradnji. Kroz proteklih dvadeset godina poduzeće „Vatropromet“ je sudjelovalo u mnogim događajima koje su organizirali vatrogasci grada Bjelovara udruženi u Vatrogasnu zajednicu grada. Posebno ističem suradnju sa najvažnijom članicom te zajednice-Javnom vatrogasnom postrojbom grada Bjelovara koja je u proteklom razdoblju od našeg poduzeća nabavljala vatrogasnu i zaštitnu opremu. Zahvaljujući tome djelatnici postrojbe prepoznali su naš rad i zalaganje za razvoj bjelovarskog vatrogastva te su me dana 16. 12. 2011. godine na svečanoj sjednici proglasili počasnim članom svoje postrojbe. 25 zaposlenika poduzeća „Vatropromet“ iz Zagreba od srca čestita 50-tu obljetnicu svim djelatnicima Javne vatrogasne postrojbe grada Bjelovara. 132


Ivan Dolenčić

Marijan Druga

Jozo Fučak

Miroslav Prohaska

Milan Sveceni

Franjo Šoštarić

Marijan Štignjedec

Marijan Tomašek

Josip Blažok Marija Forjan Antun Tvarog

Pero Vorkapić

Mirko Žnidarić 133

50 godina profesionalnog vatrogastva u Bjelovaru

Bivši djelatnici - sadašnji umirovljenici


Predstavnici bjelovarskog vatrogastva u Ju탑noj Koreji, sa kolegama iz profesionalne vatrogasne postrojbe grada Tae-baek, 200


08. g.

Razne aktivnosti

i zanimljivosti


Vatrogasna natjecanja

Razne aktivnosti i zanimljivosti

mijenja raspored u vatrogasnim smjenama. Svi članovi ekipe usisnog voda postavljeni su u jednu smjenu, a navalnog voda u drugu smjenu. Oslobođeni su svakodnevnih obaveza u Centru, koje umjesto njih obavljaju drugi vatrogasci. Svi djelatnici Centra žive za to natjecanje, i bez ikakve ljutnje, pomažu koliko god mogu. No kada dođe do uzbune, natjecateljska ekipa prekida sa vježbanjem i odlazi na intervenciju. Prvih par dana, svaki član ekipe vježba samo korake, tj. kako se mora kretati u vježbi. Kasnije se počinje izvoditi i cijela vježba. Na igralištu iza Centra, ili u slučaju lošeg vremena, usisni vod se vježba u garaži. Mjesec dana prije natjecanja počinju svakodnevna vježbanja. Ponovo se mijenja raspored u smjenama. Svi članovi natjecateljske ekipe su slobodni tih mjesec dana, ali svakodnevno dolaze u Centar na vježbanje. Ne obavljaju poslove u Centru, ne odlaze na intervencije, ali vježbaju tokom cijelog dana. Po sat dva prije podne, usisni vod bez spajanja, sa spajanjem, i kompletna vježba. Slijedi ručak i odmor, te poslije podne također po sat dva vježbanja. Iako se približava veliko natjecanje, ne vježba se puno, da se tijelo ne preoptereti. No ekipa je toliko

1980. g o d i n e preseljenje u novi Vatrogasni centar donosi mnoge promjene. Uz organizacijske, formira se natjecateljska ekipa. Novi načelnik Centra, Stjepan Dijanović, par godina ranije na natjecanjima uspješno trenira žensku ekipu „DVD Sirela“. U nekoliko navrata osvajaju republička i državna prvenstva, da bi na kraju postigli najveći mogući uspjeh, prvo mjesto na europskom prvenstvu u vatrogasnom natjecanju. Stoga i u novom Centru pokušava ostvariti sličan uspjeh. Što više, od 1981. godine počinju se zapošljavati mladi vatrogasci. Idealno vrijeme za stvaranje ekipe sa novim snagama, ovaj put u muškoj kategoriji profesionalnih vatrogasaca. Počinju svakodnevni treninzi vježbe 3/1A, te štafetne utrke. Desetak puta godišnje ide se na razna lokalna natjecanja, prijateljske kupove i memorijale. No i na službena općinska i regionalna natjecanja, koja vode u viši rang. I tako dolaze do najvišeg, republičkog natjecanja, službenog naziva „Natjecanje vatrogasnih jedinica SRH“. Sa intenzivnim vježbanjem počinju tri mjeseca prije republičkog ili državnog natjecanja. Najprije se 136


Bjelovarski vatrogasci na republičkom natjecanju u svom gradu, 1987. g. 137

50 godina profesionalnog vatrogastva u Bjelovaru

načelnik Centra, Stjepan Dijanović. 1984. godine počinju pripreme za državno prvenstvo Jugoslavije u Kraljevu. Funkcijom novog načelnika Centra, Stjepan Grula postaje i novi trener ekipe. Postavljen da popravi financijsku situaciju u Centru, u samom početku nije toliko upoznat sa vatrogastvom, tako ni sa vatrogasnim natjecanjem. No članovi ekipe iza sebe imaju iskustva s brojnih natjecanja, i sami se mogu uvježbavati te razrađivati taktičke zadatke u vježbi. Stoga načelnik Grula ekipi odlično pomaže na drugi način. Kako je prema stručnoj spremi profesor tjelesnog odgoja, provodi fizičku pripremu ekipe, tj. klasičnu pripremu za sportaše. Iako im je isprva vrlo čudna, članovi ekipe brzo prihvaćaju ovu novost. Uvidjevši da nakon dobrog zagrijavanja, bez umora i s manje grešaka, mogu izvesti desetak uzastopnih vježbi. 6. Jugoslavensko natjecanje vatrogasaca seniora, održava se 6. i 7. listopada 1984. u Kraljevu (Srbija). Dok se ekipa bjelovarskih vatrogasaca zagrijava, trener i bivši članovi ekipe (rezervni natjecatelji) razgovaraju sa domaćinima. Organizatori im jasno daju do znanja da ne mogu osvojiti prvo mjesto, jer prvakom države mora

uigrana, i zagrižena za natjecanje, da sami hoće što više vježbati. Stoga ih trener mora sprječavati, da se ne ozlijede prekomjernim vježbanjem. Bez obzira koliko daleko žive od Centra, članovima ekipe nije teško dolaziti svaki dan. Iako se ne dobiva dnevnica ni putni troškovi. Deset dana prije natjecanja, ekipa saznaje točno vrijeme u koliko se sati natječu. Stoga idućih dana, vježbaju samo u toliko sati, da se navikne organizam. 1. i 2. listopada 1983. godine, u Splitu se održava 7. Natjecanje vatrogasnih jedinica Hrvatske. Bjelovarski vatrogasci prvi puta nastupaju na ovako velikom natjecanju, i u konkurenciji dvanaest ekipa, osvajaju prvo mjesto i veliki prijelazni pehar. Za samo par sekundi pobjeđuju drugoplasirane profesionalne vatrogasce iz Samobora. Novi prvaci Hrvatske su: Jozo Čavarušić, Slavko Dolenčić, Milan Fučkor, Josip Keres, Stjepan Kovač, Milan Kuterovac, Slavko Margetić, Milan Sveceni, Franjo Šoštarić, sa trenerom Stjepanom Dijanovićem. No nakon mjesec dana, ekipu dočekuje tužna vijest. Od posljedica srčanog udara, umire trener ekipe i


1. mjesto, Split, 2. listopada 1983.

Razne aktivnosti i zanimljivosti 3. mjesto, Kraljevo, 7. listopada 1984.

postati ekipa iz republike domaćina. Iako ljuti i iznenađeni takvom dobrodošlicom, vatrogasci iz Bjelovara prešućuju ovu vijest kolegama natjecateljima, ne želeći ih obeshrabriti. Nažalost, glasine se pokazuju istinitima. Nakon izvođenja vježbe, sutkinja bjelovarskim vatrogascima dosuđuje nepostojeću grešku. Izbija veliko nezadovoljstvo i ogorčenost među ekipom, uz burne reakcije i skori fizički sukob. Ali na kraju, ništa se ne može napraviti. Zbog te navodne greške, ekipi iz Bjelovara dodjeljuje se trideset negativnih bodova. U konkurenciji šesnaest ekipa profesionalnih vatrogasnih jedinica na državnom natjecanju Jugoslavije, poredak pokazuje da su hrvatski predstavnici uvjerljivo najbolji. Čak osamnaest sekundi brži od drugoplasirane ekipe. No kada se pribroji tih trideset negativnih bodova, osvajaju treće mjesto i brončanu medalju. Tako je konačni poredak: 1. PVJ Kruševac (Srbija), 2. Zavod za požarnu varnost (Slovenija), 3. PVJ Bjelovar (Hrvatska). Brončani natjecatelji su: Ivan Cindrić, Slavko Dolenčić, Josip Keres, Stjepan Kovač, Milan Kuterovac, Slavko Margetić, Milenko Mihajlović, Milan Sveceni, Antun Tvarog, sa trenerima Stjepanom Grulom i Tomom Tišljarićem. Idućih mjeseci, uz sudjelovanja na prijateljskim i službenim natjecanjima, dolazi i do promjena unutar ekipe. Kako je svima u interesu ponavljanje uspjeha i pobjeda, stariji članovi samovoljno izlaze iz ekipe, prepuštajući mjesto mlađim vatrogascima. Zbog napornih treninga, koji oduzimaju i puno slobodnog vremena. Novi članovi brzo se uklapaju u ekipu, nastavljajući s postizanjem odličnih rezultata svojih prethodnika. Ekipa je toliko uvježbana, da cijelu vježbu obavlja automatizmom. Što više, jedan član ne može usporeno napraviti vježbu, kada treba kolegi pokazati što sve radi. Tada ostali članovi prate po jedan dio njegovih brzih pokreta, te ih objašnjavaju mlađem kolegi, koji će ga zamijeniti u natjecanjima. Iako stotine puta ispravno izvode vježbu, na natjecanju se dogodi da zaborave uzeti dio opreme. Kada se vrate i uzmu taj dio, još uvijek su brži od ostalih ekipa. No to je iznimno rijedak slučaj, koji se dogodi na prijateljskim natjecanjima, nikada na velikim poput republičkog. Službena natjecanja nalažu izvođenje dviju suhih vježbi 3/1A, te štafetnu utrku 9x40 metara, u kojoj sudjeluju svi članovi ekipe. Za konačan rezultat, zbraja se bolje vrijeme od dviju vježbi, sa vremenom štafetne utrke. Bjelovarski vatrogasci brzo shvaćaju, koliko god se trudili, suhu vježbu mogu ubrzati za samo par sekundi. Stoga 138


1. mjesto, Slavonski Brod, 21. rujna 1985.

50 godina profesionalnog vatrogastva u Bjelovaru

intenzivno vježbaju i štafetnu utrku, gdje se može uštedjeti puno više vremena. Za razliku od drugih ekipa, štafetu izmjenjuju kao pravi atletičari. Na slijedećem republičkom natjecanju u Slavonskom Brodu, toliko brzo trče štafetnu utrku, da sudac na cilju misli da mu je pokvarena štoperica. U suhoj vježbi imaju isto vrijeme kao drugoplasirana ekipa „Česme“, no zbog brže istrčane štafetne utrke, bjelovarski vatrogasci osvajaju prvo mjesto. Prije natjecanja, čuje se žamor drugih ekipa:: „Ovo su Bjelovarčani, oni su rezervirali prvo mjesto. Mi se ostali možemo jedino boriti za drugo mjesto“. Na 8. natjecanju vatrogasnih jedinica Hrvatske, u Slavonskom Brodu 21. rujna 1985. godine, u konkurenciji dvanaest ekipa profesionalnih vatrogasnih jedinica, prva tri mjesta osvajaju: 1. Općinski centar za zaštitu od požara Bjelovar, 2. PVJ „Česma“ Bjelovar, 3. PVJ Čakovec. Drugi put za redom, pehar u Bjelovar donose: Ivan Cindrić, Slavko Dolenčić, Milan Fučkor, Josip Keres, Milan Kuterovac, Slavko Margetić, Zoran Peričić, Milan Sveceni, Antun Tvarog, sa trenerom Stjepanom Grulom. Zbog uspjeha bjelovarske ekipe, te ugleda Vatrogasnog centra, odlučeno je da se u Bjelovaru održi 9. natjecanje vatrogasnih jedinica SRH. Veliko natjecanje zahtjeva odličnu organizaciju, u kojoj sudjeluju sva društva Vatrogasnog saveza općine Bjelovar, ali najviše djelatnici Vatrogasnog centra. Čak ni članovi natjecateljske ekipe Centra, ne mogu biti pošteđeni, te pomažu u raznim poslovima. Pod pokroviteljstvom Izvršnog vijeća Sabora SRH, 17. listopada 1987. godine, održava se 9. natjecanje vatrogasnih jedinica SRH. Na nogometnom stadionu u Bjelovaru, sudjeluju 92 ekipe iz cijele Hrvatske, sa ukupno 920 natjecatelja. Podijeljene u sedam kategorija: muška ekipa DVD, ženska ekipa DVD, ekipa PVJ, ekipa vojske, vatrogasci veterani, muška vatrogasna mladež i ženska vatrogasna mladež. Natjecanje otvara predsjednik Vatrogasnog saveza Hrvatske, u društvu brojnih izaslanstava tadašnje republike, te spasilačkih službi. Tom prigodom, u Bjelovaru se održava i sjednica predsjedništva Vatrogasnog saveza Hrvatske, dok se za sve goste organizira izložba i prezentacija vatrogasnih vozila i opreme. Pri ulasku bjelovarske ekipe na stadion, čuju se komentari iz publike: „Idu Bjelovarčani, treba pratiti njihovo vrijeme, oni su među najboljima u Hrvatskoj“. Bjelovarski vatrogasci pokazuju se kao pravi domaćini. Iako se kod izvođenja suhe vježbe jedan član

1. mjesto, Bjelovar, 17. listopada 1987.

Nakon trećeg osvajanja, pehar je zauvijek ostao u rukama bjelovarskih vatrogasaca

139


Razne aktivnosti i zanimljivosti

pravilnik natjecanja. Iako sitne izmjene, oduzimaju dragocjeno vrijeme prilikom izvođenja vježbe. Naročito nepripremljenim ekipama, koje nisu upoznate s novim pravilnikom. U to vrijeme veliko je rivalstvo podjednako jakih ekipa iz Hrvatske, Slovenije i Srbije. Iznenadnim novim pravilnikom, bjelovarski vatrogasci su izuzetno ogorčeni i ljuti, govore se teške riječi, i skoro odustaju od natjecanja. Organizator ih pokušava uvjeriti u suprotno, prezentirajući im izmijenjenu vježbu na pomoćnom terenu. Na samom natjecanju hrvatskim predstavnicima sudac dosuđuje nekoliko neopravdanih pogreški. Zbog kojih se kasnije ispričava, jer ih je morao dosuditi prema zapovijedi od nadležnih. Prvi put, u sedam godina, bjelovarski vatrogasci ne postižu zamjetan rezultat. Iako, kroz cijelo to vrijeme intenzivnih vježbanja i natjecanja, zaslužuju naslov državnog prvaka, te odlazak na europsko prvenstvo. Nakon tri osvojena prvenstva Hrvatske, te trećeg mjesta tadašnje Jugoslavije, ekipa se povlači sa natjecanja. Postigli su rezultat koji će teško nadmašiti naredne generacije profesionalnog vatrogastva u Bjelovaru. Pet godina kasnije, stvara se nova ekipa. Uz lokalna natjecanja sudjeluju i na Državnom prvenstvu vatrogasaca Hrvatske, 1996. godine u Rijeci, no nije postignut značajan rezultat. Nastupili su: Ivica Demović, Silvije Galić, Zdravko Kozlik, Vjekoslav Pavec, Zoran Peričić, Željko Seđak, Franjo Šoštarić, Zdenko Štrok, Dražen Vinković i Branko Zrinšćak. Narednih godina profesionalni vatrogasci prepuštaju natjecanja članovima Dobrovoljnog vatrogasnog društva Bjelovar.

poskliznuo, još uvijek postižu najbolje vrijeme. Vježba je fenomenalno izvedena, sa rezultatima prve vježbe od 38 sekundi, druge od 37 sekundi, te istrčane štafetne utrke za 49 sekundi. Ukupni rezultat iznosi 86 negativnih bodova, te po treći put za redom, Bjelovarčani osvajaju naslov prvaka Hrvatske. U konkurenciji devet ekipa profesionalnih vatrogasnih jedinica, poredak je slijedeći: 1. PVJ Bjelovar, 2. PVJ “Chromos” iz Zagreba, 3. PVJ Tvornica šećera i kandita Osijek. Treći put, prvaci Hrvatske su: Dražen Butina, Ivica Demović, Slavko Dolenčić, Milan Fučkor, Josip Keres, Slavko Margetić, Zoran Peričić, Zdenko Štrok, Igor Varjačić, sa trenerom Stjepanom Grulom. Kako bjelovarski vatrogasci po treći put osvajaju prvo mjesto, veliki prijelazni pehar ostaje im u trajnom vlasništvu. Na sjajnom peharu urezan je natpis “Prelazni pehar pobjedniku natjecanja vatrogasnih jedinica SRH. Kategorija - Profesionalne vatrogasne jedinice”, uz podatke sa sva tri osvojena prvenstva, godinom, mjestom, i imenima članova ekipe. Pehar se i danas brižno čuva u spomen sobi bjelovarskog vatrogastva. U broju 11/12 iz 1987. godine, časopis Vatrogasnog saveza Hrvatske „Suvremeno vatrogastvo“, na čak četrnaest stranica donosi sve detalje i fotografije, sa jednog od najvećih natjecanja ikad održanih u Bjelovaru. Dok se svake dvije godine održavaju republička natjecanja vatrogasnih jedinica, svake četiri godine održavaju se državna natjecanja tadašnje Jugoslavije. Tako je 1988. godine, Zrenjanin (Srbija) domaćin 7. Jugoslavenskog natjecanja vatrogasaca seniora. Kao hrvatski predstavnici ponovo sudjeluju vatrogasci iz Bjelovara, no dočekuje ih neugodno iznenađenje. Bez ikakve prethodne obavijesti, organizatori mijenjaju

Pehar se i danas brižno čuva u spomen sobi 140


Himna Općinskog centra za zaštitu od požara Bjelovar

50 godina profesionalnog vatrogastva u Bjelovaru

Nakon prvog osvajanja republičkog prvenstva, pri povratku s natjecanja iz Splita 1983. g., bjelovarski vatrogasci skladali su pjesmu Centra. Muziku je obradio Ivan Crnjak, tadašnji tajnik DVD-a Bjelovar. Tekst četvrte strofe “... Stevini junaci” kasnije je promijenjen u “... marljivi junaci”.

2. Pobjeda u Splitu Centru mnogo znači, jer su u njoj rođeni zlatni vatrogasci.

3. Odmah prvim nastupom nas momaka čilih, ostvaren je uspjeh centru najmiliji.

5. Za taj Centar Bjelovar nije se ni znalo, sada je u Hrvatskoj svima ogledalo.

6. Bjelovar je zaštićen, Bjelovar je sretan, od kada je formiran Vatrogasni centar. 141

4. Osvojiti zlato postati prvaci, to su mogli jedino Stevini junaci.

7. Vježbat ćemo i dalje po danu i noći, jer će samo radom novo zlato doći.


142


143


144


145


Javne pokazne vježbe

Razne aktivnosti i zanimljivosti

Kako bi bili spremni i za nepredviđene situacije, bjelovarski profesionalni vatrogasci svakog dana održavaju teorijske i praktične vježbe. Rješavaju taktičke zadatke uz izvođenje vježbi u krugu postrojbe. Kroz godinu sudionici su raznih vježbi sa drugim spasilačkim službama. Najčešće se održavaju u krugu bjelovarskih tvornica ili školskih ustanova. Cilj vježbi je uvježbavanje djelatnika određenog poduzeća za složene zadatke pružanja prve pomoći, gašenje požara te dojavljivanja. Uz provjeru ispravnosti opreme za gašenje požara i provođenje evakuacije. Jednom godišnje sudjeluju na tehničkom zboru, sa drugim članicama gradske vatrogasne zajednice. Na području grada ili okolice, provjerava se ispravnost opreme, prvenstveno dobrovoljnih vatrogasnih društava, te spremnost i obučenost njihovih članova. No građanima su najzanimljivije vježbe koje se izvode na ulicama njihovog grada. Izbliza mogu vidjeti što vatrogasci rade i kakvom se opremom služe u rješavanju problema. 2007. godine održana je jedna od najsadržajnijih javno pokaznih vježbi. Sa 24 vozila, na glavnom gradskom trgu sudjelovalo je stotinjak vatrogasaca svih članica gradske vatrogasne zajednice. Zbog raznovrsne opreme i

Posljednjih godina učestale su tehničke intervencije modernih vozila, najveći dio vježbe izvode profesionalni vatrogasci. Javna pokazna vježba održana je sa ciljem provjere spremnosti, osposobljenosti, uvježbanosti i mobilizacije operativnog članstva i tehnike sa sredstvima za gašenje svih čimbenika vatrogastva na području Grada Bjelovara. Načina zajedničkog djelovanja i zapovijedanja u slučaju velikih i raznovrsnih intervencija, a sa krajnjim ciljem upoznavanja svekolike javnosti, gradske i županijske vlasti

Javna pokazna vježba privukla je brojne gledatelje 146


usporedbi sa 20% požarnih intervencija, dok se to u Gradu Bjelovaru približilo 50/50 % One se događaju u svakodnevnom ljudskom životu i područjima ljudskih aktivnosti kao što su u svim vrstama prometa; cestovnom, željezničkom, zračnom i pomorskom; za vrijeme prirodnih, elementarnih nepogoda u obliku obilnih kiša, snijega, olujnih vjetrova, suša, potresa, erupcija vulkana, u vrijeme ratnih događanja kao posljedica bombardiranja, raketiranja i miniranja, te djelovanja bojnih otrova, na građevinama, u industriji i tako dalje. Osim spašavanja ljudskih života spašavaju i životinje iz različitih situacija. Vatrogasci su posebno ugroženi na ovakvim intervencijama od mogućih ozljeda u obliku rana, priklještenja, pada dijelova karoserije i prijenosom zaraznih bolesti putem krvi i drugih tjelesnih tekućina sa kojima dolaze u doticaj putem ozlijeđenih osoba. Na vježbi se mogla vidjeti simulacija tehničkih zahvata na osobnom vozilu sa ciljem oslobađanja prostora radi izbave priklještenih osoba, što je i najčešći slučaj pri prometnim nesrećama bez požara, gašenje osobnog vozila u slučaju požara istog, pomicanje vozila kao simulaciju vozila koje je zapriječilo put vatrogasnim vozilima i na kraju dvojicu vatrogasaca opremljenih specijalnim odijelima za rad u prostoru koji je zagađen opasnim tvarima – plinovima, parama, maglicama i aerosolima opasnih tekućina, kiselinama, lužinama.

sa stanjem u ovom vrlo važnom sigurnosnom segmentu za stanovništvo Grada Bjelovara. Vježba je bila podijeljena na četiri dijela, tematskotaktičke cjeline: Prvi dio tematski obuhvaća područje “Tehničkih intervencija”. Što je društvo razvijenije sve više je i u stalnom porastu broj takozvanih tehničkih intervencija. One u Europi dosežu omjer 80% u korist tehničkih u

Vježba je održana u centru grada 147

50 godina profesionalnog vatrogastva u Bjelovaru

Prikaz spašavanja sa zgrade gradske uprave


Razne aktivnosti i zanimljivosti

Pregled područja radi moguće kontaminacije prošloj godini od 61 požara građevina 36 ih je bilo na stambenim objektima. Kod ovakvih požara prioritet je izbava osoba, a potom gašenje. Vatrogasci su ugroženi u prvom redu toplinom, a narušena statika ili nosivost konstrukcija objekta tijekom požara u velike prijeti urušavanjem i zatrpavanjem vatrogasaca.

Drugi dio tematski pokriva područje “Spašavanja sa visina”. Spašavanje sa visina ili viših objekata postaje potrebom kada zbog požara ili nekih drugih razloga, koji su se dogodili na nižim katovima objekta, nije moguće izbaviti osobe na siguran vanjski prostor. Osobe postaju ugrožene kako vatrom i toplinom tako i produktima gorenja, kao što su dim i otrovni plinovi od kojih su najčešći ugljični monoksid i ugljični dioksid. Najveći broj osoba smrtno strada uslijed trovanja produktima gorenja čemu pridonosi i nastanak panike. Stubišta i otvori za dizala postaju dimovodni kanali kojima se dim i plinovi brzo šire na više katove. Sve te opasnosti vrebaju i na vatrogasce. Na vježbi je prikazano spašavanje uz pomoć auto-ljestve, velikog zračnog uskočnog jastuka i hidrauličke zglobne platforme. Pretpostavka je da je u zgradi zahvaćenoj požarom ostalo na višim katovima ugroženo više osoba. Spašavanje je izvedeno uz pomoć auto ljestve i uskočnog zračnog jastuka, dok je hidraulička zglobna platforma simulirala izbavu uz pomoć spiralne spusnice. Treći dio tematski je obuhvatio “Gašenje požara stambenog objekta” uz upotrebu mlazeva vode. Požari građevina čine najbrojniju skupinu požara, a požari stambenih objekata unutar nje su najzastupljeniji. U

Prikaz gašenja požara u suradnji s dobrovoljnim vatrogascima 148


Na vježbi je prikazan način korištenja vode putem mlaza visokog pritiska sa visokotlačnog modula, klasičnog mlaza i bacača vode sa vozila. Da ne bi dodatno oštećivali objekt ovom prilikom nije korištena voda, već su mlazevi postavljeni u fazu pred korištenje. Četvrti dio tematski je sličan trećem dijelu, a obuhvaća “Požare stambenih i gospodarskih objekata”. Požari gospodarskih objekata najčešći su na našim prigradskim područjima. To su požari sjenika, štagljeva, staja, sušara i sličnih objekata. To su intervencije u kojima svoje učešće uzimaju vatrogasne postrojbe dobrovoljnih vatrogasnih društava, pa tako i u ovoj vježbi te postrojbe su činile najbrojniju skupinu Dio ih se događa i u gospodarstvu na strojevima, opremi, energetskim postrojenjima. Na tim intervencijama prvenstveno sudjeluju vatrogasne postrojbe u gospodarstvu. Na vježbi je prikazan rad tih postrojbi za koje je karakteristično da koriste vatrogasne traktorske cisterne. Oni su izvršili relejnu dobavu vode zatvorenog tipa na dva pravca. Na jednom pravcu je cilj dobaviti dodatne količine vode za potrebe vatrogasnog vozila, a na drugom dobava dodatnih količina vode i gašenje gospodarskog objekta vatrogasnom traktorskom cisternom uz upotrebu tri mlaza vode.

Spašavanje uz pomoć zračnog uskočnog jastuka

Na vježbi su sudjelovale sve profesionalne postrojbe i dobrovoljna društva s područja grada Na kraju je prikazano djelovanje vatrogasnih bacača vode, koji se još nazivaju topovima i monitorima, a služe za dobavu vode i pjene u slučajevima kada je potrebna velika količina sredstva za gašenje, kada se vozilima ne može prići bliže mjestu požara te kada postoji opasnost od topline i eksplozije.


150


151


Dislokacije na priobalju

Razne aktivnosti i zanimljivosti

Najveći požari otvorenog prostora u Republici Hrvatskoj, događaju se na prostorima otoka i priobalja. Tijekom ljeta postoji povećana opasnost od nastanka šumskih požara u priobalnom dijelu Republike Hrvatske. Takve intervencije zahtijevaju angažiranje znatnijeg materijalnog, tehničkog i kadrovskog potencijala iz cijele države. Stoga prema programu aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republike Hrvatske, glavni vatrogasni zapovjednik svake godine izdaje zapovijed o dislokaciji vatrogasaca. Određeni broj vatrogasaca iz kontinentalnog dijela Hrvatske upućuje se na priobalni dio, u cilju ispomoći tamošnjim vatrogascima tijekom požarne sezone. Dislokacija je prvi put uvedena 1994. godine, kada su bjelovarski vatrogasci dežurali u Novalji na otoku Pagu. Od 1997. godine bjelovarski vatrogasci svake godine su dežurali u nacionalnom parku Mljet, na istoimenom i najšumovitijem otoku u Hrvatskoj. 2009. godine prestaje se sa dežurstvom na otoku Mljetu, te počinju dežurstva na nešto bližem otoku Šolti, koja traju sve do 2013. godine. Prva smjena počinje u mjesecu lipnju, kada određeni broj profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasaca, sa vozilom odlazi na odredište. Svakih petnaest dana dolazi nova smjena, i tako sve do listopada, kada se posljednja smjena sa vozilom vraća u postrojbu. Na dislokaciji vatrogasci su opremljeni propisanom osobnom i zaštitnom opremom za gašenje požara

152


153

50 godina profesionalnog vatrogastva u Bjelovaru

otvorenog prostora i požara u objektima, te opremom za vezu. Organizirana su dežurstva sa tamošnjim vatrogasnim društvima, te zajednički izlaze na intervenciju. Uz spomenute vatrogasce na dislokaciji, u slučaju pojave velikih šumskih požara, dodatne se snage upućuju na priobalje. Po zapovijedi glavnog vatrogasnog zapovjednika, postrojbe iz kontinentalne Hrvatske šalju određeni broj vatrogasaca i vozila. 1990-ih godina uvedene su i intervencijske vatrogasne postrojbe. Mlađi djelatnici postrojbe prolaze posebnu obuku za brzo djelovanje na požarištu iz helikoptera. Posebno su uvježbani za gašenje šumskih požara širokih razmjera, i među prvima se hitno upućuju na te intervencije. Početkom ovog stoljeća osniva se Državna uprava za zaštitu i spašavanje, pod čiju nadležnost pripadaju Državne vatrogasne intervencijske postrojbe. Iz svake vatrogasne postrojbe u Hrvatskoj, određeni broj djelatnika se osposobljava za protupožarne i spasilačke aktivnosti potpomognute helikopterom. Javna vatrogasna postrojba Grada Bjelovara trenutno ima sedam djelatnika koji su ujedno i pripadnici Državne vatrogasne intervencijske postrojbe. U ljetnim mjesecima, svaka dva tjedna izmjenjuju se na dežurstvima u sjedištu jedinice intervencijskih postrojbi, u Divuljama kod Splita, kao i ostalim područnim jedinicama u Zadru, Šibeniku i Dubrovniku. Odakle se helikopterima prebacuju na požarište. Bjelovarski vatrogasci do danas su sudjelovali u gašenju požara na velikom dijelu hrvatskog priobalja.


Sveti Florijan - zaštitnik vatrogasaca

Razne aktivnosti i zanimljivosti

Od uspostavljanja samostalne države, u Republici Hrvatskoj ponovo se obilježava Dan svetog Florijana, zaštitnika vatrogasaca. 4. svibnja, proglašen je i Danom vatrogastva, kada raznim aktivnostima vatrogasci širom Hrvatske obilježavaju svoj dan. U znak sjećanja na sve umrle i poginule vatrogasce, predstavnici Javne vatrogasne postrojbe Grada Bjelovara, polažu cvijeće i pale svijeće ispred kipa svetog Florijana, koji krasi ulaz u zgradu. Kod centralnog križa na groblju Borik, zajedno sa svim vatrogasnim društvima s područja grada, polažu vijenac i pale svijeće. Posebno je svečano u večernjim satima. U društvu stotinjak uniformiranih vatrogasaca s bjelovarskog područja, pripadnici postrojbe, sudjeluju na večernjoj misi. Te večeri dekor crkve upotpunjuje dvadesetak zastava vatrogasnih društava. Svake godine misa se održava u drugoj crkvi u gradu i okolnim selima. Na dan svetog Florijana, postrojbu posjećuje gradonačelnik sa suradnicima. Ističe odličnu suradnju između vatrogasaca i gradskih vlasti, te visoku profesionalnost, obučenost i opremljenost bjelovarskih vatrogasaca. Sve to bilježe brojni mediji, podsjećajući građane na dan vatrogasaca, koji ih čuvaju i nad njima bdiju dvadeset i četiri sata na dan. I ostatak godine, na zaštitnika vatrogasaca podsjećaju razna obilježja. Ispred zgrade u kojoj se nalazi i postrojba, 1993. godine, povodom 120 godina DVD-a Bjelovar, postavljen je kip svetog Florijana. U podnožju kipa napravljen je mali bazen, u koji teče voda, s kojom sveti Florijan gasi kuću. Pet godina kasnije, 1998. godine, povodom 125 godina DVD-a Bjelovar, otkrivena je velika slika svetog Florijana. Postavljena na zid uz stepenice koje vode na gornji kat, krasi središnje mjesto u zgradi postrojbe. Najznačajniji objekt u gradu Bjelovaru koji nosi ime zaštitnika vatrogasaca, smješten je na strateškom mjestu. Na sjevernom uglu pravokutnog centra grada, 1856. godine podignuta je kapelica sv. Florijana. S lijeve strane spaja zeleni opuštajući ugođaj Trga hrvatskih branitelja (nekadašnji Radićev trg) te s desne strane užurbanu tržnicu, gradsku žilu kucavicu. Što više, pored kapelice prolazi jedna od najprometnijih ulica, kojom se prije izgradnje sjeverne obilaznice odvijala i većina prometa između Zagreba i Slavonije. Tako je sv. Florijan

Slika sv. Florijana u Javnoj vatrogasnoj postrojbi Grada Bjelovara osim vatrogasaca čuvao i putnike koji su prolazili pored njegove kapelice. 1856. g. iz pobožnosti i o svom trošku gđa Ana Kocijan daje sagraditi kapelicu. 1908. g. kapelica se obnavlja i u nju postavlja oltarić s likom sv. Florijana koji se do tada nalazio u kapeli sv. Križa. Istovremeno se nabavljaju i nove plastike sv. Florijana, sv. Vida i sv. Antuna, a ukupni trošak iznosi 2300 kruna. 1924. g. osim obnove kapelica dobiva i malo zvono. I nakon II. svjetskog rata obnavlja se u nekoliko navrata, a posljednji put prije dvadesetak godina.

154


Slika zaštitnika vatrogasaca otkrivena je povodom 125 godina DVD-a Bjelovar

Aquilinusovim vojnicima predaje se kod Lorcha. Stojeći na lomači, Florijan navodno potiče rimske vojnike da zapale vatru, govoreći im “ako je zapalite, na plamenim jezicima ću vam pobjeći u nebo”. Uplašen njegovim riječima, umjesto da ga spali, Aquilinus naređuje da se Florijanu stavi kamen oko vrata i baca ga u rijeku Enns. Florijanovo tijelo kasnije je pronašla pobožna žena, te je on naposljetku dostojno pokopan. 600 godina kasnije, negdje između 900. i 955. godine, nedaleko Florijanovog groba sagrađen je samostan Sv. Florijan, a ubrzo oko samostana izgrađeno je i istoimeno mjesto. Njegovo tijelo premješta se na groblje u to mjesto Sveti Florijan, koje i danas postoji nedaleko Linza (Gornja Austrija). Nakon što 1138. godine Papa Lucius III, odobrava zahtjev poljskog kralja Casimira i biskupa Krakowa, da se relikvije svetog Florijana pošalju u tu zemlju, Sveti Florijan postaje zaštitnik Poljske, a njegove se relikvije i danas čuvaju u crkvi u poljskom gradu Krakowu. Također Sveti Florijan se štuje i kao zaštitnik grada Linza, Gornje Austrije te vatrogasaca. Dan sv. Florijana, ujedno i dan hrvatskih vatrogasaca, obilježava se 4. svibnja.

Kapelica sv. Florijana u bijelom gradu Bjelovaru

155

50 godina profesionalnog vatrogastva u Bjelovaru

Florijan je rođen u Austriji oko 250. godine poslije Krista, u antičkom rimskom gradu Cetium (današnji St. Polten, Donja Austrija). Kao mladić pridružuje se rimskoj vojsci u kojoj zahvaljujući teškom radu i odlučnosti napreduje do mjesta časnika. Postavljen je na visoke dužnosti u Noricumu, jednoj od pokrajina Rimskog carstva (danas dio Austrije). Tadašnji vladari, rimski carevi Dioklecijan i Maximian voljeli su Florijana zbog njegovih sposobnosti rješavanja problema i rada sa ljudima. Vidjeli su Florijana kao čovjeka koji se lako suočava sa teškim problemima.No u to vrijeme, Florijan je mnogo trpio zbog svoje vjere. Iako je bio časnik u vojsci, nije se držao politike “ne pitaj, ne govori”, nego je otvoreno priznavao svoje kršćanstvo u to izrazito nekršćansko vrijeme. Stoga rimski car šalje pomoćnika Aquilisa da pobije sve kršćane u području koje kontrolira Florijan, ali i da dozna zašto se Florijan ne pridržava zapovijedi. Kada se napokon Aquilius susreće sa njim... pita ga zašto odbija progoniti kršćane, na što mu Florijan odgovara “poručite caru da sam i ja kršćanin, i da sam spreman doživjeti sudbinu namijenjenu drugim kršćanima”. Aquilius mu tada nudi napredovanje u službi i povišicu ako promijeni mišljenje, ali ga Florijan odbija. Aquilius je bio uvrijeđen te naređuje svojim vojnicima da ga bičuju dok ne promijeni mišljenje. No Florijan mu odgovara da je pretrpio mnogo ozljeda zbog cara zašto ne bi i nekoliko ogrebotina zbog svojih uvjerenja? Njegova hrabrost zaprepastila je Aquiliusa koji se bojao da bi Florijan mogao druge povesti na pobunu. Kada je car čuo što se događa, odlučio je kazniti sve kršćane u tom području. Naredio je da se zapale kršćanske crkve i knjige, kršćane je protjerao iz domova i slao u zatvor te ih naposljetku prisiljavao da se klanjaju i prinose žrtve rimskim bogovima. Pošto Florijan nije poslušao naređenja cara da progoni kršćane, bio je osuđen na smrt spaljivanjem.


Povodom 120 godina DVD-a Bjelovar, ispred zgrade postrojbe postavljen je kip sv. Florijana ...

... dvadeset godina kasnije je obnovljen, povodom 140 godina DVD-a Bjelovar

Skica idejnog rješenja kipa, 1993. g.

4. svibnja, na dan sv. Florijana, bjelovarski vatrogasci raznim aktivnostima obilježavaju dan svog zaštitnika. Ispred njegovog kipa se polaže cvijeće...

156


... te na groblju polaĹžu vijence.

... vatrogasci prisustvuju svetoj misi u jednoj od crkvi na podruÄ?ju Bjelovara ...

157


Nakon svete mise povodom 140 godina DVD-a Bjelovar, zajedniÄ?ka fotografija rukovodstva vatrogasnih organizacija s podru


uÄ?ja grada Bjelovara, s biskupom i svećenicima u katedrali sv. Terezije Avilske, 2013. g.


Grb Javne vatrogasne postrojbe Grada Bjelovara

Razne aktivnosti i zanimljivosti

potpuno ista oznakama proizvedenim u Hrvatskoj. Dok je kvaliteta mnogostruko veća. Kako većina tamošnjih vatrogasnih postrojbi imaju grb u obliku malteškog križa, bez problema mogu napraviti takve oznake i za bjelovarsku vatrogasnu postrojbu. Mjesec dana od narudžbe, oznake preko oceana dolaze u Bjelovar. Napravljene su u željenom četverokrakom obliku, sitnim vezom koji prikazuje sve detalje, te plastificirane sa stražnje strane. Prema želji, središnji dio vezen je od reflektirajućeg konca srebrne boje, po uzoru na srebrni štit u grbu grada Bjelovara. Uspoređujući sa oznakama američkih vatrogasnih postrojbi, ranije dobivenih u razmjeni, pokazano je da su napravljene istom tehnologijom. Bjelovarski vatrogasci, na rukavima uniformi nose oznake iste kvalitete, kao i kolege iz dalekih Sjedinjenih Američkih Država. Nekoliko godina kasnije, odlučeno je da službena značka postane sastavni dio uniforme. U raznim sigurnosnim službama u Hrvatskoj značke su uobičajene, ali ne i u vatrogastvu. Tako Javna vatrogasna postrojba Grada Bjelovara još jednom uvodi novost u hrvatsko vatrogastvo. Službene značke bjelovarske vatrogasne postrojbe izrađene su u kovnici koja proizvodi značke za brojne državne i sigurnosne službe. Od srebrnog kovanog materijala, vjerno je prikazan grb postrojbe sa svim detaljima. Naziv postrojbe ispisan je tamno crvenim slovima, a svaki djelatnik dobio je značku sa svojim jedinstvenim brojem. Osim što se može zakačiti na uniformu, može se nositi i u malom kožnom povezu. Uz službenu značku i pločicu sa imenom, vatrogasna uniforma izgleda mnogo elegantnije.

2000. godine vatrogasne postrojbe u Republici Hrvatskoj, izlaze iz sustava Ministarstva unutarnjih poslova, i pripajaju se lokalnoj samoupravi. Svaki grad osniva svoju vatrogasnu postrojbu, te one više nemaju međusobnih poveznica. Uz brojne važnije promjene, postrojbe sada mogu imati i svoj jedinstveni grb. Autor ove monografije, pokreće inicijativu za novim grbom Javne vatrogasne postrojbe Grada Bjelovara. Po uzoru na grbove američkih, ali i drugih vatrogasnih postrojbi u svijetu, dizajnira nekoliko prijedloga sa osnovicom malteškog križa, uz različite elemente. Čelnici postrojbe izabiru prijedlog sa stiliziranim grbom grada Bjelovara i hrvatskog vatrogastva, a okružuje ih naziv postrojbe. Tako bjelovarski vatrogasci, vjerojatno prvi u Hrvatskoj, imaju grb u obliku malteškog križa. Četverokraki križ sa osam vrhova, duboko je utkan u svjetsku povijest. Stoljećima je bio simbol junaštva u pomaganju drugima, i dijelio se za posebne zasluge. U to sjećanje, danas brojne vatrogasne postrojbe širom svijeta imaju grb tog oblika. Od proizvođača amblema, naručene su oznake sa novim grbom, koje se nose na rukavima uniformi. Nažalost, zbog nedovoljne kvalitete izrade, grb nije vjerno prikazan. U to vrijeme, u Hrvatskoj nema proizvođača, koji bi mogao proizvesti oznaku tog neuobičajenog oblika. Par godina kasnije, za nove jakne i košulje, oznake su naručene kod drugog proizvođača. No umjesto u četverokrakom obliku, i on ih proizvodi okrugle, uz slabiju kvalitetu na detaljima. Još nekoliko godina kasnije, autor grba putem interneta pronalazi proizvođača oznaka u Sjedinjenim Američkim Državama. Cijena je, zajedno sa dostavom iz Amerike, 160


Malteški križ je simbol časti i zaštite koji već stoljećima nose hrabri ljudi širom svijeta. Priča o malteškom križu seže daleko u prošlost: 1080. godine u sklopu bolnice u Jeruzalemu osniva se posebna organizacija, Vitezovi bolničari, kojima je zadaća brinuti se za siromašne i bolesne hodočasnike u Svetoj zemlji. Nakon pada Jeruzalema 1099. godine u Prvom križarskom ratu, postaju dijelom katoličke vojske te ih nazivaju i Vitezovima reda Sv. Ivana. No i dalje ostaju neovisni te nastavljaju svoju prvotnu zadaću - brinuti se i čuvati hodočasnike u Svetoj Zemlji. Kasnije tijekom rata, zajedno sa vitezovima križarima bore se za povratak Svete zemlje kršćanima. Tijekom jedne od bitaka, susreću se sa novim oružjem do tada nepoznatim europskim ratnicima. Bila je to jednostavna, ali zastrašujuća novost u ratu, koja je uzrokovala nesnosnu bol i smrt među hrabrim vitezovima kršćanima. Novo oružje neprijateljskih Saracena bila je vatra! Kako su križari napredovali prema gradskim zidinama, Saraceni ih napadaju staklenim bombama punjenim zapaljivom tekućinom, nakon čega među vitezove bacaju vatrene baklje. Stotine ratnika je živo zapaljeno, umirući u strašnim mukama. Riskirajući strašnu smrt, drugi vitezovi očajnički se probijaju do ranjenih suboraca, boreći se protiv vatre i odvlačeći ih na sigurno. Tako su ti ratnici bili prvi vatrogasci. Njihovi hrabri pothvati, spašavanje ranjenih i borba protiv vatre, prepoznati su od kolega suboraca koji su svakoga viteza nagradili simbolom časti - križem sličnim kakvog vatrogasci širom svijeta nose i danas. Križ, koji je vitezovima najprije služio kao znak prepoznavanja prijatelja od protivnika, postao je konačnim simbolom junaštva i pomaganja. Križ je predstavljao načela milosrđa, odanosti, viteštva, hrabrosti,

plemenitosti prema prijatelju i neprijatelju, zaštiti slabih i spretnosti u pomaganju. Izgubivši kršćanski teritorij na području Svete zemlje, vitezovi od 1310. godine djeluju sa otoka Rodos. Sve do 16. stoljeća, kada im španjolski kralj Charles V. 1530. godine ustupa otok Maltu, gdje grade gradove, palače, crkve, vrtove i utvrde, ukrašavajući otok brojnim umjetničkim građevinama i bogatom kulturnom baštinom. Stoga je i njihov četverokraki križ sa osam vrhova postao poznat pod nazivom “Malteški križ”. Danas vatrogasci širom svijeta, a posebno u Sjedinjenim Američkim Državama, malteški križ upotrebljavaju u grbovima vatrogasnih postrojbi. Iako su varijante grba različite, osnova je svugdje ista: četverokraki križ sa osam vrhova, kao i u vrijeme vitezova od prije tisuću godina. Nakon izlaska iz sastava MUP-a, Javna vatrogasna postrojba Grada Bjelovara (vjerojatno prva u Hrvatskoj) počinje koristiti malteški križ u grbu postrojbe.

Oznake za rukave su proizvedene u Sjedinjenim Američkim Državama 161

50 godina profesionalnog vatrogastva u Bjelovaru

Službena značka djelatnika Javne vatrogasne postrojbe Grada Bjelovara


Dani otvorenih vrata U Hrvatskoj se mjesec svibanj obilježava kao Mjesec zaštite od požara. Raznim aktivnostima vatrogasci širom zemlje upozoravaju na opasnosti od vatre, te građane upoznaju sa prevencijom i zaštitom od požara. Uz obilježavanje Dana svetog Florijana, u prostorima Javne vatrogasne postrojbe Grada Bjelovara, najznačajniji su Dani otvorenih vrata. Prilika je to da građani vide s kakvom opremom raspolažu bjelovarski vatrogasci. Ipak, najviše je najmlađih sugrađana. Svake godine, postrojbu posjeti više od pet stotina djece iz vrtića i nižih razreda osnovnih škola.

Razne aktivnosti i zanimljivosti

Mnoga se djeca prvi put susreću sa vatrogascima, i upoznaju njihova vozila i opremu. Djelatnici postrojbe im predstavljaju humano zanimanje vatrogasca, zajedno idu kroz sobu operativnog dežurnog, servis vatrogasnih aparata, a najveće je oduševljenje prilikom ulaska u garažu, gdje se nalaze „velika crvena vozila“.

162


Vatrogasci oblače zaštitnu odjeću, spuštaju se niz poznate spusnice, i najmlađima objašnjavaju opremu u vozilima. Kada se oglasi sirena, djeca oduševljeno prate podizanje auto ljestve, i dugački mlaz vode koji izbacuje top na auto cisterni. Uz obavezne sokove i grickalice, pažljivo gledaju edukacijski film o požarima u kućanstvu, i opasnostima s kojima se svakodnevno susrećemo.

Mladim naraštajima ovo je nezaboravno iskustvo. Idućih dana vlada veliki interes i entuzijazam djece za vatrogastvo. Na tu temu u vrtićima se crtaju crteži, koji se na kraju poklanjaju bjelovarskim vatrogascima, a oni ih brižno čuvaju u spomen sobi.

163

50 godina profesionalnog vatrogastva u Bjelovaru

Na kraju obilaska slijedi veliki pljesak uz široki osmijeh djece, što je najveća nagrada djelatnicima Javne vatrogasne postrojbe Grada Bjelovara za trud kojim su im približili vatrogastvo i vatrogasce.


Svečano obilježavanje četrdeset godina 14. i 15.

164


profesionalnog vatrogastva u Bjelovaru 10. 2004.

165


Maraton lađa

Razne aktivnosti i zanimljivosti

Na inicijativu pojedinih djelatnika postrojbe, 2007. godine Grad Bjelovar kupuje lađu. Formira se ekipa od pripadnika Javne vatrogasne postrojbe Grada Bjelovara i dobrovoljnih vatrogasnih društava, za sudjelovanje na Maratonu lađa, tada relativno nepoznatom natjecanju na ovim prostorima. Kako u okolici grada nema prave rijeke ni jezera, vrlo su skromni uvjeti za treniranje. Ipak sedam puta treniraju na zagrebačkom jezeru Jarun, što je nedovoljno, u improviziranom plovilu nimalo nalik na pravu neretvansku lađu. Ali na samom maratonu, postižu vrlo dobar rezultat. S obzirom da se po prvi put susreću s ovom vrstom natjecanja, za što su trenirali u neadekvatnim uvjetima. Od 33 ekipe, na cilj dolaze 23., nakon 2 sata i 23 minute, što je samo 15 minuta više od pobjedničke ekipe. Na maratonu su ih bodrili prijatelji i obitelji, koji su došli organiziranim autobusnim prijevozom. I dani prije natjecanja bili su vrlo značajni za bjelovarske vatrogasce. Njihov vedar duh i prijateljsko raspoloženje brzo su prihvatile sve domaće ekipe. Kako prvi puta sudjeluju na maratonu, svi su im svesrdno pomagali, bez ikakve sportske zavisti. U ugodnoj atmosferi stvorena su nova prijateljstva. Usmenom predajom i dijeljenjem brojnih suvenira, ekipa iz Bjelovara predstavila je i svoj kraj, o kojem su domaćini do tada malo znali. Mnogi su ih poštivali i zbog njihovog zanimanja, vrlo cijenjenog u ovom kraju, gdje u ljetnim mjesecima haraju veliki požari. Bila je to prilika i za upoznavanje svih detalja natjecanja,

Bjelovarska ekipa u neretvanskoj lađi potrebne opreme, i sveukupnu bolju pripremu za maraton iduće godine. Steknuvši iskustva sa prvog maratona, 2008. godine bjelovarska ekipa naporno trenira na jezerima udaljenima od grada. Prije Maratona lađa, sudjeluju i na drugim veslačkim natjecanjima. Prvom lađarskom kupu na Jarunu u Zagrebu, gdje na cilj dolaze peti, dok na Kupu kneza Domagoja u Vidu, osvajaju treće mjesto. Zavidni napredak pokazuju i na samom maratonu, osvojivši 17. mjesto i automatski plasman na natjecanje slijedeće godine. Bili su bolji od svih ekipa izvan područja Neretve, kao i od nekih sa Neretve gdje postoje svi uvjeti za pravi trening. 2009. godine bjelovarski vatrogasci naporno treniraju i s pravom očekuju plasman oko 10. mjesta. U kvalifikacijskoj utrci ostvaruju odlično vrijeme. No na samom maratonu, zahvaćaju ih problemi. U neviđenoj

Prva ekipa bjelovarskih lađara, 2007. g. 166


Bjelovarski lađari, nakon dvadeset i dva kilometra, ulaze u cilj u Pločama 167

50 godina profesionalnog vatrogastva u Bjelovaru

gužvi na startu, onemogućen im je brzi priključak vodećima. Dok im je kasnije u sudaru sa jednom ekipom, pukao nosač i ispalo kormilo. Popravak je trajao pet minuta, što je bilo previše za bolji rezultat. Od rekordnog broja natjecatelja, 40 ekipa, bjelovarski vatrogasci na cilj stižu 26., nakon 2 sata i 27 minuta, što je 12 minuta više od pobjedničke ekipe. I u ostalim mjesecima tijekom godine, druže se ekipe lađara sa Neretve i iz Bjelovara. Na skupštini Udruge lađara u Pločama, sudjelovali su predstavnici ekipe iz Bjelovara. Tom prilikom posjetili su Javne vatrogasne postrojbe Zajednička fotografija prije početka utrke u Pločama i Metkoviću, te druga zanimljiva mjesta neretvanskog kraja. Dok su na sajmu kontinentalnog turizma u Gudovcu pored Bjelovara, svoju ponudu neretvanskog kraja izložili predstavnici turističkih zajednica Metkovića i Ploča. U posjet Bjelovaru došli su i predstavnici lađarskih udruga. Tako je ekipa bjelovarskih vatrogasaca postala pokretač nove suradnje bjelovarskog i neretvanskog kraja kroz kulturu, turizam i gospodarstvo. Tada su u gradu Bjelovaru već naveliko prepoznatljivi po uspjehu. Od prvotnih zamaha, suočavanja sa nepoznatim natjecanjem tamo daleke Neretve, do ekipe koja se Na startu u Metkoviću je više od trideset ekipa ... ravnopravno bori sa konkurentskim starosjediocima. Kao istaknuti primjer, često se spominju u brojnim medijima. Sva ta slava, potaknula je neke druge ljude da se umiješaju u ekipu. Ti su ljudi stajali sa strane, dok se stvarala ekipa vatrogasaca i požrtvovno se borila na vodama daleke Neretve, bez obzira na brojna čuđenja i pokojeg podsmijeha sugrađana. Kada su nadvladali sve probleme, i hrabro dokazali da stoje uz bok drugim natjecateljskim ekipama, ujedno pronoseći ime Bjelovara u druge krajeve Hrvatske, tada se pojavljuju neki novi ljudi. Unose nemir u ekipu, na kraju je preuzimaju, kao i slavu koju su izgradili bjelovarski vatrogasci. ... stoga na rijeci Neretvi vlada velika gužva Članovi ekipe su se promijenili, i od 2010. godine nastavljaju se natjecati pod drugim imenom. 2012. godine jedan od tih članova stvara novu ekipu, i Bjelovar postaje jedan od rijetkih gradova sa dvije natjecateljske ekipe na Maratonu lađa. Od nekada nepoznatog natjecanja, Maraton lađa postao je vrlo popularan u Bjelovaru. Tome su pridonijeli slijedeći djelatnici Javne vatrogasne postrojbe Grada Bjelovara: trener i kapetan Davor Kapustić, natjecatelji Silvije Galić, Branimir Bakić, Goran Cikač i Mario Mihaljinec.


Izgradnja spomen križeva na Kornatima

Razne aktivnosti i zanimljivosti

30. kolovoza 2007. godine, za vrijeme akcije gašenja na otoku Veliki Kornat, trinaest vatrogasaca postali su žrtvom požara. Dvanaest ih je preminulo na licu mjesta ili kasnije u bolnici, a jedan je preživio sa teškim ozljedama. Tri godine kasnije, na mjestu stradanja je izgrađeno dvanaest spomen križeva, dužine dvadeset i pet metara, širine petnaest metara, i nešto viših od metra. Gradnja tehnikom suhozida je trajala dva mjeseca. Svakog vikenda, nekoliko stotina graditelja dobrovoljaca, izgradila su dva križa. Ukupno se izmijenilo oko dvije i pol tisuće graditelja iz cijele Hrvatske, pretežno profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasaca te članova raznih udruga. Gradnjom su rukovodili majstori suhozida, stare tehnike izgradnje bez korištenja strojeva i vezivnih materijala. Upotrijebljeno je četiristo kubika kamena s Kornata, koji su prenošeni isključivo snagom ruku. U gradnji su sudjelovali i djelatnici Javne vatrogasne postrojbe Grada Bjelovara, Branimir Bakić i Vjeran Pribil. Nakon križeva izgrađena je i kapelica sv. Florijana, također tehnikom suhozida, kilometar pješačke staze te pristanište za brodove.

S lijeva: Branimir Bakić i Vjeran Pribil, djelatnici Javne vatrogasne postrojbe Grada Bjelovara 168


169 50 godina profesionalnog vatrogastva u Bjelovaru


Spomen soba bjelovarskog vatrogastva

Razne aktivnosti i zanimljivosti

(1923. g.) i 80-e (1953. g.) godišnjice društva. Kako je zanimljivo razgledavati i u rukama držati oruđe s kojim su se vatrogasci služili prije stotinjak godina. Stare sjekirice i pohabani opasači, vatrogasne trube s kojima se pozivalo na uzbunu, te mali lampaši za noćne intervencije. A mlaznice, koliko su drugačije i jednostavnije od današnjih. No zato su i zanimljive. Imaju neku čar, i potiču maštu - tko se s njima služio, i koliko su mogli biti uspješni u bitci sa vatrom? Atraktivni izlošci su i popularna motorna pumpa “Savica”, s početka 1960-ih, te ručna vatrogasna sirena s kojom su se uzbunjivali vatrogasci. Kolekcionari širom svijeta skupljaju stare vatrogasne šljemove i kape. Što bi dali za kolekciju koju pomno čuva spomen soba bjelovarskog DVD-a? Šljemovi potječu iz različitih razdoblja, a svojim sjajem i starim dizajnom privlače pažnju posjetitelja. Svako društvo mora imati utvrđena pravila, kako bi pravovremeno i odgovorno funkcioniralo, na korist svih građana. 1897. g. tiskana su “Pravila dobrovoljnoga vatrogasnoga družtva u Bjelovaru”. Tada je bilo dovoljno samo petnaestak stranica male knjižice da bi se utvrdile sve aktivnosti. Sveukupno dvadeset i tri poglavlja, kao što

Kako najupečatljivije ispričati priču dugu 140 godina? Sakupivši sve elemente priče i izložiti ih u jednoj prostoriji. 1998. g. DVD Bjelovar otvorio je spomen sobu koja odiše poviješću bjelovarskog dobrovoljnog i profesionalnog vatrogastva. Kao da nadgledaju svoje nasljeđe, sa središnjeg zida promatraju prvi zapovjednik DVD-a Bjelovar Dragutin Vuković, i tadašnji gradonačelnik Bjelovara i prvi predsjednik DVD-a Bjelovar Đuro Cuvaj (1873. g.). Prvih deset godina rada DVD-a (1883. g.) obilježeno je i fotografijama osamdesetak članova. Fotografije su danas požutjele, što im daje još veću vrijednost, ali se još uvijek razaznaje ponos na licima i stavu. Prvi članovi nose tadašnje uniforme, neki su sa lentama, a na glavi im stari vatrogasni šljemovi ili kape. Ispod svakog člana stoji njegovo prezime, a rukovodiocima je dodana pripadajuća funkcija. Iznad svih, poput poziva stoji - “Stieg vam sloge budi! Na rad vas pobudi!”. Na dnu velikog okvira upisano je “prigodom proslave prve desetgodišnjice obstanka društva - 1883”. Članovi su fotografirani i narednih velikih obljetnica. U spomen sobi mogu se razgledati veliki okviri sa fotografijama članova prigodom 40.-e (1913. g.), 50-e

Zid prepun uspomena 170


50 godina profesionalnog vatrogastva u Bjelovaru

su svrha i ustroj društva, dužnosti i prava članova, djelokrug, skupštine, odjelo vatrogasaca, gasila, pohvale i kazne, i dr. Društvo se razvija, aktivnosti se proširuju, te se dvadeset i pet godina kasnije, 1922. g. tiskaju nova pravila. Više stranica, dvadeset i sedam poglavlja, od kojih su neka izmijenjena, a uvedena su i nova, poput blagajne, svrhe bolesničke blagajne, i dr. “U spomen tridesetgodišnjice”, 1903. godine tiskano je “Izvješće dobrovoljnog vatrogasnog društva u Bjelovaru, o radu tečajem tridesetgodišnjega opstanka vatrogasnoga društva, od 6. srpnja g. 1873. do 6. srpnja g. 1903.” Na pedeset i šest stranica, detaljno se prikazuju aktivnosti društva. Svako desetgodišnje razdoblje opisano je intervencijama, popisima članova i rukovodioca, skupštinama te drugim aktivnostima. Uredno su vođeni zapisi o stanju blagajne, kao i “našastar (popis) pokućtva, odiela, sprava i orudja” uz njihove vrijednosti. (gore) Gjuro Cuvaj, tadašnji gradonačelnik Bjelovara i prvi predsjednik DVD-a Bjelovar (dolje) Dragutin Vuković, prvi zapovjednik DVD-a Bjelovar 1873. g.

Staklene vitrine šire sjaj osvojenih medalja i pehara sa raznih natjecanja 171


Drugi list predstavlja “Raspored svečanosti proslave 50 godišnjice dobrovoljnog vatrogasnog društva u Bjelovaru”: “4. kolovoza. 7 sati 06 časa, 7 sati 29 časa, 8 sati 47 časa, 10 sati 53 časa, 14 sati 33 časa, 18 sati 22 časa doček gostiju na kolodvoru. 18 sati 30 časa glavna skupština ‘Hrvatsko slavonske vatrogasne zajednice’ u dvorani Hrvatskog Sokola. 20 sati 45 časa svečani obhod gradom, bakljada te podoknica pokrovitelju svečanosti. Iza toga komers u bašći ‘Hrvatskog Sokola’. 23 sata 33 časa doček gostiju na kolodvoru. 5. kolovoza. 3 sata 58 časa doček gostiju na kolodvoru.

1923. g. objavljen je “Poziv na proslavu 50 godišnjice dobrovoljnog vatrogasnog društva u Bjelovaru.” Zanimljivim jezikom tog doba, na prvom od dva lista tiskano je:

Razne aktivnosti i zanimljivosti

“Godine 1873. osnovan je u Bjelovaru dobrovoljni vatrogasni zbor, koji ove godine navršuje pedesetu godinu svoga dobrotvornoga rada. Ovu 50 godišnjicu, koja je ujedno i jubilej najstarijeg gradjanskog društva u Bjelovaru, proslavit će ovo društvo dana 4. i 5. kolovoza 1923. Ujedno će se 4. kolovoza održati glavna skupština ‘Hrvatsko slavonske vatrogasne zajednice’. Svečanosni odbor, poglavarstvo slob. i kr. grada Bjelovara, kao i rodoljubno bjelovarsko gradjanstvo poduzeli su sve, da se ova proslava obavi što dostojnije, na zadovoljstvo gostiju, a na ponos vatrogastva, te grada Bjelovara. Čast nam je s toga ovime pozvati sva bratska društva diljem naše domovine, kao i prijatelje te dobrotvore vatrogastva, da ovoj našoj proslavi što brojnije prisustvovati izvole i time ovu svečanost uveličaju, a naša će briga biti, da ih dostojno i bratski dočekamo te brižljivo nastanimo i podvorimo. Prijave učestvovanja molimo priposlati nam na priležećem arku najkasnije do 15. srpnja o.g., da se nastanbe opskrba, kao i ostale potrebe pravodobno pripremiti uzmognu.

5 satu u jutro budnica gradom. Od 6 sati 30 časa pregled vatrogasnog spremišta i skladišta. 8 sati sastanak sviju vatrogasnih i domaćih društava pred vatrogasnim spremištem. 8 sati 30 časa svečana misa na Jugoslavenskom šetalištu. Poslije mise prigodno slovo na licu mjesta. Zatim kreće povorka k vatrogasnom spremištu. Izmedju 10 sati 30 časa i 13 sati javna vježba vatrogasnog zbora na bivšoj ‘Staroj svilani’u Rusanovoj ulici (sada gostiona Jäger). Poslije javne vježba ‘Revue’ zbora sa svim strojevima i spravama pred zgradom kr. županijske oblasti. U 13 sati svečani banke u svim prostorijama Hrv. Sokola kao i zajednički objedi po ostalim gostionama. U 16 sati pučka svečanost u vrtu Hrv. Sokola. U 9 sati na večer vatromet.

POMOZ BOG! U Bjelovaru mjeseca lipnja 1923.”

Dana 5 kolovoza otvorenje izložbe ‘Hrv. Radiše’ u prostorijama kr. velike gimnazije.”

172


Fotografije vatrogasaca iz 1913. i 1923. g. izražajnijom, te jednom od najljepših zastava DVD-a u Hrvatskoj. Još za vrijeme primopredaje zapisano je “Ovaj barjak bio je od svih vatrogasnih zborova najvećim oduševljenjem i ushićenjem pozdravljen radi svoga izvanredno ukusnog oblika, te narodnog i gradskog značaja...” Na bijeloj svili zastavnih vrpci, zlatnim slovima uvezena je posveta kume Matilde Štekar, supruge predsjednika DVD-a Bjelovar 1931. g.: “Stieg vam sloge budi na rad vas pobudi! Uspomena na 7. lipnja 1931.”, te na drugoj vrpci “Dobrovoljnom vatrogasnom društvu u Bjelovaru. Matilda Štekar” Pola stoljeća kasnije, društvo je dobilo novu zastavu, 1993. g. prigodom obilježavanja 120 godina postojanja. Prednju stranu krasi lik sv. Florijana, uz pozdrave “Pomoz Bog!” i “Vatru gasi, brata spasi”. Vatrogasni šljem sa dvjema sjekiricama izvezen je na stražnjoj strani zastave, uz natpis “Dobrovoljno vatrogasno društvo Bjelovar” te godinama “1873. i 1993.”. Zastava crvene svile obrubljena je zlatnim resama, a na crveno-bijelo-plavoj zastavnoj vrpci stoji “Gradsko poglavarstvo Bjelovar”. Listanje starih bilježnica uvijek donosi različite emocije. Čitatelj se zapita - tko su bili ljudi koji su ih

Izložena je raznolika vatrogasna oprema 173

50 godina profesionalnog vatrogastva u Bjelovaru

U malo većem formatu, na trideset i sedam stranica, 1953. g. tiskana je “Spomenica prigodom proslave 80-godišnjice opstanka Dobrovoljnog vatrogasnog društva u Bjelovaru”. Donosi općenite informacije o vatrogastvu, osnutak DVD-a Bjelovar, pregled događanja u društvu po godinama, te popis svih intervencija. Na kraju su i popisi vatrogasne opreme, popis članova i rukovodioca, te raspored svečanosti obilježavanja 80 godina društva. Stoljećima su pisani dokumenti, ali ipak je izum fotografije, približio uvid u povijest. Crno-bijele fotografije danas nam pričaju o životu bjelovarskih vatrogasaca prije stotinu godina. Možemo ih vidjeti u akciji gašenja sa starim vatrogasnim kolima koja su vukli konji. U impozantnim uniformama i šljemovima izvode pokazne vježbe, ili samo jednostavno poziraju. Da bi ih se mi, nakon jednog stoljeća, mogli barem nakratko prisjetiti. Zastava je oduvijek bila simbol prepoznatljivosti vatrogasnog društva. Prvu zastavu društvo je dobilo 1881. g. Te zastave danas nažalost nema, ali se brižno čuva nešto mlađa. 50 godina od prve zastave, 1931. g. društvo je dobilo novu zastavu. Na prekrasnoj crvenoj svili s prednje strane bogato je izvezen stari grb grada Bjelovara. U kutevima su zlatnim slovima ušiveni datumi prve zastave, 5. lipnja 1881. g., i tada nove zastave, 7. lipnja 1931. g. Sa stražnje strane zastavu krasi stari grb društva, od vječitih elemenata vatrogasnog šljema, sjekirica i ljestvi, zaokruženih sa klasjem žita. Sve natkriva vatrogasni pozdrav “Pomoz Bog!” Zastava je obrubljena bijelim i plavim bojama, čineći je


Razne aktivnosti i zanimljivosti

I za 100 godišnjicu društva, 1973. g., postavljena je nova knjiga gostiju, sa desecima upisa i potpisa uzvanika: “U povodu 100-te obljetnice DVD Bjelovar želim mnogo sreće, veselja i uspjeha na polju vatrogastva, na humanom i plemenitom zadatku; da nastavite sa istim elanom i žarom u narednom stoljeću. Bjelovar, 22. 9. 1973.” U drugoj polovici 20. stoljeća, kao znak uspjeha ili zahvalnosti počele su se dodjeljivati diplome, priznanja, spomenice i zahvalnice. Kroz desetljeća rada, natjecanja i suradnjama sa drugim društvima, bjelovarski vatrogasci dobili su veliki broj diploma i zahvalnica koje se brižljivo čuvaju. Najstarije su diploma iz 1954. g., dodijeljena DVD-u Bjelovar za osvojeno 1. mjesto na podsaveznom natjecanju u Zagrebu, te priznanje Auto-moto društva Bjelovar dodijeljeno DVD-u Bjelovar, 1956. g. 1970-ih godina, o suradnji sa mađarskim vatrogascima grada Kaposvara, svjedoče tri priznanja na mađarskom jeziku: Priznanje vatrogascima iz Bjelovara koji su sudjelovali na natjecanju u Kaposvaru, 6. rujna 1970. g. Spomenica dodijeljena vatrogasnom društvu tvornice mlijeka iz Bjelovara koji su sudjelovali na natjecanju u Kaposvaru, 24. travnja 1976. g. I diploma koja se dodijeljuje prigodom desetgodišnjice postojanja vatrogasnog društva tvornice mlijeka iz Bjelovara, dodijeljena u Kaposvaru, 23. lipnja 1978. g. Najveći broj priznanja dobiven je prigodom obilježavanja velikih obljetnica DVD-a Bjelovar svakih pet godina, u razdoblju od 100. do 135. godišnjice društva. Priznanja su dodijeljena od državnih i lokalnih vatrogasnih saveza, vatrogasnih društava te drugih uzvanika. Društvo čuva i brojne spomenice dobivene na obilježavanju velikih obljetnica drugih vatrogasnih društava. Od 1980-ih na obljetnicama su se počele dodjeljivati i upečatljive pozlaćene plakete, sa vatrogasnim motivima i posvetom. Nekoliko desetaka malih kutija sa plaketama dodijeljenih bjelovarskim profesionalnim i dobrovoljnim vatrogascima u raznim prigodama. Također se brižno čuvaju i razni drugi pokloni, poput slika, keramičkih tanjura, vaza, i dr. Kada se uđe u spomen sobu, pažnju privlači vitrina sa nekoliko desetaka sjajnih pehara. Svi su osvojeni na natjecanjima, ali je najstariji dobiven povodom 100 godina DVD-a Bjelovar, od Vatrogasnog saveza Jugoslavije, 1973. g. 1980-e bile su najplodnije godine bjelovarskog

ispisivali? Kako su živjeli u to vrijeme? I kako su se suočavali sa radnim zadacima? Takva pitanja češće se postavljaju, ako je čitatelj na neki način povezan sa tim ljudima. Na primjer, zajedničkom profesijom, vatrogastvom. Najstarije bilježnice su “Sjednički zapisnik DVD-a Bjelovar” od 16. 2. 1941. na dalje, te “Zapisnik sjednica i skupština” od 1947. do 1957. g. Stotine rukom pisanih stranica, donose detaljan uvid u rad društva iz tog razdoblja. No, nemjerljivo veća vrijednost bilježnica je što su cijele ispisane krasopisom. Tom umjetnošću lijepog pisanja, koja je danas gotovo izumrla. U desetljećima što su slijedila, aktivnosti društva su i dalje zapisivana u bilježnice, ali je krasopis nestao. Prošlo je još desetljeća, kada su nestale i bilježnice, a zamijenilo ih je jednostavno ispunjavanje formulara. Svjedoci smo, kako danas nestaje rukopis, nauštrb pisanja na kompjuteru te ispisivanja na pisač. No, kako god se aktivnosti društva zapisivala, najvažnije je da se brižno čuvaju, kao izvor informacija budućim naraštajima. Zanimljiva je i bilježnica otvorena 1953. g., povodom obilježavanja 80 godina društva: “Sa proslave 80 godišnjice DVD grada Bjelovara za dugo sjećanje od učesnika delegata DVD i predstavnika Narodne vlasti te organizacija grada Bjelovara bilježimo se našima potpisima. U Bjelovaru 2. kolovoza 1953.” Nakon uvodnih riječi slijede deseci potpisa uzvanika. Na slijedećim stranicama krasopisom je zapisivana sva novonabavljena oprema. Svaki dio pažljivo je upisan na novu stranicu, uz detaljan opis opreme, iz kojih sredstava je nabavljena, ukupna vrijednost, te datum i potpisi rukovodioca. Tako je od 1953. do 1957. g. nabavljeno i upisano nekoliko novih vatrogasnih vozila, motornih štrcaljki, vatrogasno spremište i vatrogasna zastava.

Stara oprema koju su nekada koristili bjelovarski vatrogasci 174


Od prvih rukovodioca do zastava DVD-a Bjelovar Unazad četrdesetak godina snimljeno je nekoliko stotina fotografija o radu bjelovarskog vatrogastva. Najstarije, crno-bijele prikazuju vatrogasce ispred starog vatrogasnog spremišta, obilježavanje godišnjice društva, natjecanja i dr. Na poleđini jedne od najzanimljivijih fotografija piše: “Sa posebnim zadovoljstvom režiser ‘Vlaka u snijegu’ Mate Relja. Bjelovar. 1. 2. 1976.” Fotografija prikazuje poznatog redatelja sa bjelovarskim vatrogascima i rukovodiocima ispred starog vatrogasnog spremišta. Najveći dio poznatog filma za djecu “Vlak u snijegu” snimljen je u okolici Bjelovara, a pri snimanju su pomagali i bjelovarski vatrogasci. Puno više je fotografija u boji koje prikazuju detalje sa natjecanja i osvajanja republičkih prvenstava, dogradnju garaža 1985.g., obilježavanje obljetnica društva, novija 175

50 godina profesionalnog vatrogastva u Bjelovaru

vatrogastva na natjecanjima. Uz brojna osvojena općinska natjecanja, profesionalni vatrogasci bili su tri puta prvaci Republike Hrvatske: 1983. g. u Splitu, 1985. g. u Slavonskom Brodu, te 1987. g. u Bjelovaru. Kako se natjecanje održavalo svake dvije godine, bjelovarski profesionalci bili su prvaci Hrvatske ukupno šest godina za redom. Dok su na državnom natjecanju Jugoslavije, 1983. g. osvojili treće mjesto. Svi pehari se brižno čuvaju kao uspomena na najveće natjecateljske uspjehe. Ali najvrjedniji pehar došao je 1987. g. Nakon što su treći put postali prvacima Hrvatske, prijelazni pehar im je pripao u trajno vlasništvo. Na njemu su ugravirana imena svih bjelovarskih natjecatelja, godine i mjesta osvajanja republičkih prvenstava, a iznad svega “Prelazni pehar pobjedniku natjecanja vatrogasnih jedinica SRH. Kategorija - Profesionalne vatrogasne jedinice”. I narednih dvadeset i pet godina bjelovarski vatrogasci sudjelovali su na natjecanjima. DVD Bjelovar ima brojne pehare sa osvajanja jednog od prva tri mjesta na gradskim i županijskim natjecanjima. Zanimljiva je vizualna usporedba prvih i zadnjih osvojenih pehara. Koliko su prvi jednostavniji po obliku i dizajnu, od današnjih pehara. Useljenje u novi objekt jedan je od najznačajnijih dana svakog društva. 7. lipnja 1980. g. otvoren je novosagrađeni Općinski centar za zaštitu od požara, u koji su se preselili bjelovarski profesionalni i dobrovoljni vatrogasci. Prigodom svečanosti otvaranja, postavljena je knjiga gostiju: “Bjelovar, 7. 06. 1980. godine Ova Spomen knjiga osnovana je dana 7. lipnja 1980. godine na dan otvaranja objekta Općinskog centra za zaštitu od požara općine Bjelovar i predaje istog na upotrebu slijedećim korisnicima: 1. Općinskom centru za zaštitu od požara općine Bjelovar 2. Vatrogasnom savezu općine Bjelovar 3. Samoupravnoj interesnoj zajednici zaštite od požara općine Bjelovar i 4. Dobrovoljnom vatrogasnom društvu Bjelovar Upisi želja upućenih korisnicima objekta od strane pozvanih predstavnika i njihovi potpisi.” Osim čestitki u knjizi gostiju, uspomenu na ovaj svečani događaj bilježe i brojne fotografije. Također postoje i godinu dana starije fotografije, nastale prilikom polaganja kamena temeljca i izgradnje samog objekta.


iz daleke Južne Koreje. Jedan od njih, zapovjednik, poklonio je svoju svečanu vatrogasnu uniformu, koja je uz njihovu plaketu i fotografije dio jedinstvenih novijih izložaka spomen sobe. U Varaždinu je 2005. g. održana Vatrogasna olimpijada sa više od 3000 sudionika iz cijele Europe, ali i po prvi puta ekipom iz Azije. Kao vodič i prevoditelj ekipi Južne Koreje, na olimpijadi je sudjelovao i član DVD-a Bjelovar, o čemu svjedoči diploma i zahvala. Nakon olimpijade, u Bjelovar je doveo četrnaest članova južnokorejske ekipe. Tijekom trodnevnog druženja s bjelovarskim vatrogascima, u znak sjećanja poklonili su tradicionalne korejske instrumente s kojima su se predstavili na olimpijadi. Idućih godina uslijedili su uzvratni posjeti u Poljsku i Južnu Koreju, odakle su predstavnici bjelovarskih vatrogasaca donijeli zanimljive poklone. Uz plakete, tu su brošure korejskih vatrogasaca, vatrogasni časopis “119”, te korejske novine sa malim člancima i fotografijama o posjeti. U Južnoj Koreji potpisane su i Povelje prijateljstva dobrovoljnih i profesionalnih vatrogasnih postrojbi gradova Bjelovara i Tae-baek. U želji da pruži više obavijesti sa svog područja djelovanja, 2006. g. Vatrogasna zajednica Grada Bjelovara odlučuje tiskati glasilo, što je bila novost u Hrvatskoj. Prikladnog naziva “93”, na trideset i dvije stranice, donosi aktualne vijesti pripadajućih dobrovoljnih i profesionalnih postrojbi, ali i druge korisne informacije o vatrogastvu. Glasilo izlazi nekoliko puta godišnje, a svi dosadašnji brojevi mogu se prelistati i u spomen sobi. Važnost protupožarne preventive mora se učiti od malih nogu. Stoga se svake godine organiziraju “Dani otvorenih vrata” kada djeca iz vrtića i nižih razreda osnovnih škola posjećuju postrojbu. Profesionalni vatrogasci im pokazuju vozila i opremu, te ih uče kako spriječiti nastanak požara, i što napraviti ako dođe do požara. Djeca iz vrtića im zauzvrat nakon nekoliko dana pošalju svoje likovne radove na temu vatrogastva. I zanimljive dječje izjave tko su vatrogasci, što rade, s kakvom se opremom služe, i sl. Nekoliko stotina izložaka u spomen sobi samo je jedan dio povijesti bjelovarskog vatrogastva. Drugi dio je u nikad ispričanim detaljima vezanih uz svaki predmet. Ostaje za vidjeti koliko će biti novih izložaka i neispričanih priča u budućnosti bjelovarskog dobrovoljnog i profesionalnog vatrogastva.

I u dalekoj povijesti DVD Bjelovar je tiskao pravila, izvješća i spomenice

Razne aktivnosti i zanimljivosti

vatrogasna natjecanja, i brojne druge aktivnosti. Lokalne novine često pišu o bjelovarskim vatrogascima. Jedno vrijeme, tijekom 1980-ih, članci su brižljivo sakupljani u bilježnicu. Tako se danas mogu pročitati deseci članaka iz onog vremena: “Značajni uspjesi i duga tradicija”, “Upornim radom do prvog mjesta”, “Učinjeno sve što je planirano”, “U vrhu profesionalnog vatrogastva”, i dr. Mnogi su zanimljivi i informativni, poput ovoga: “S vatrogasnog prvenstva Jugoslavije: ‘Brončani’ - a najbolji?! Ekipa Profesionalne vatrogasne jedinice iz Bjelovara postigla je velik uspjeh na Vatrogasnom prvenstvu Jugoslavije koje je održano 6. i 7. listopada 1984. u Kraljevu. Bjelovarčani su osvojili treće mjesto u konkurenciji 16 ekipa profesionalnih vatrogasaca. Kako nam rekoše ‘brončani’ vatrogasci, rezultat je bio daleko najbolji i ukazivao je na osvajanje prvog mjesta, no jedan sudac je ukazao na možda i nepostojeću grešku tako da su Bjelovarčani dobili negativne bodove i osvojili (tek) treće mjesto. Unatoč tome to je velik uspjeh.” Izreci “Jednom vatrogasac, uvijek vatrogasac”, može se dodati i “svugdje vatrogasac”. Vatrogastvo ne poznaje granice. Gdje god se nalazili u svijetu, kolege vatrogasci će vas srdačno dočekati. Bjelovarsko vatrogastvo bilježi suradnju i sa kolegama iz drugih država. Prigodom obilježavanja 125 godina postojanja, DVD Bjelovar potpisao je Povelju prijateljstva sa profesionalnom vatrogasnom postrojbom Nagyatad iz Mađarske. 2003. g. tijekom posjeta izaslanstva poljskog grada i županije Żary u Bjelovaru, predstavnici profesionalnih vatrogasnih postrojbi ova dva grada, potpisali su Povelju prijateljstva. Iste godine, prigodom obilježavanja 130 godina DVD-a Bjelovar, kao posebni gosti prisustvovala su dva vatrogasca 176


Kako je Javna vatrogasna postrojba Grada Bjelovara nastala od Dobrovoljnog vatrogasnog društva Bjelovar, jedan zid spomen sobe posvećen je bjelovarskom profesionalnom vatrogastvu. Središnje mjesto zauzima veliki okvir sa fotografijama svih djelatnika JVP, snimljenih 2004. g. povodom 40 godina profesionalnog vatrogastva. Okružuju ga fotografije svih dosadašnjih zapovjednika: • Martin Posavac, zapovjednik Profesionalne vatrogasne jedinice Bjelovar (1964. - 1979.), • ing. Stjepan Dijanović, načelnik Općinskog centra za zaštitu od požara Bjelovar (1980. - 1983.), • prof. Stjepan Grula, načelnik Općinskog centra za zaštitu od požara Bjelovar (1984. - 1990.), • ing. Darko Lovrić, načelnik Općinskog centra za zaštitu od požara Bjelovar (1990. - 1994.), • ing. Milan Fučkor, zapovjednik Vatrogasne postaje PU Bjelovarsko-bilogorske (1996. - 2000.) i zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Grada Bjelovara (od 2000.) Nadalje, zid ukrašavaju druge fotografije: svi djelatnici općinskog centra 1981. g., bjelovarski vatrogasci prvaci Hrvatske iz 1983. g., osvajači brončane medalje na Jugoslavenskom natjecanju 1984. g., detalj sa republičkog natjecanja u Bjelovaru 1987. g., te na tom natjecanju prvaci Hrvatske po treći put na fotografiji sa prijelaznim peharom u trajnom vlasništvu. I nešto novije fotografije sa kolegama iz Južne Koreje 2003. g., te upravno vijeće JVP 2004. g. Ispod svih fotografija posloženi su tradicionalni korejski instrumenti, koje su vatrogasci iz Južne Koreje poklonili bjelovarskim kolegama prilikom posjeta 2005. g. Na polici stoje zahvalnica iz 2003. g. dodijeljena JVP Bjelovar od DVD-a Bjelovar povodom 130 godina društva. 2004. g. Grad Bjelovar dodijelio je zlatnu plaketu “Grb grada Bjelovara” Javnoj vatrogasnoj postrojbi Bjelovar kao javno priznanje za izuzetne uspjehe na području tehničke kulture. Povelja prijateljstva potpisana 2008. g. sa profesionalnom vatrogasnom postrojbom grada Tae-baek iz Južne Koreje. Najupečatljiviji izložak je sjajni prijelazni pehar dodijeljen 1987. g. u trajno vlasništvo povodom tri puta osvajanja prvenstva Hrvatske.

177

50 godina profesionalnog vatrogastva u Bjelovaru

Zid profesionalnog vatrogastva


Internet stranice i međunarodna suradnja

Razne aktivnosti i zanimljivosti

Na posljednjoj godini studija Informatičkog dizajna (na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu), član DVD-a Bjelovar Krunoslav Fučkor, dobiva zadatak izrade internet stranica. Kako ne želi da stranice ostanu samo studentski projekt, nego neka i kasnije imaju stvarnu svrhu, odlučuje napraviti internet stranice Javne vatrogasne postrojbe Grada Bjelovara. Trebalo je nekoliko tjedana da se iz starih knjiga i raznih dokumenata prikupe relevantni podaci o postrojbi, izdvoje stare fotografije te fotografiraju nova vozila. Nakon što je sve povezano u cjelinu, u lipnju 2001. g. stranice bjelovarskih profesionalnih vatrogasaca osvanule su na internetu. U to vrijeme bilo je vrlo malo stranica hrvatskih vatrogasnih postrojbi, možda sveukupno pet profesionalnih i dvadesetak dobrovoljnih društava. Dok je za usporedbu, već tada skoro svaka vatrogasna postrojba iz zapadne Europe, a naročito iz SAD-a, bila predstavljena na internetu. Stranice bjelovarskih vatrogasaca imaginarno su bile podijeljene na dvije cjeline. Prva je namijenjena domaćim posjetiteljima iz Hrvatske, koje se želi upoznati sa plemenitim zanimanjem kao što je vatrogastvo. Osim detaljnih opisa zadataka vatrogasaca, tekstom i fotografijama predstavljena su sva vatrogasna vozila, povijest bjelovarskog vatrogastva od DVD-a Bjelovar do danas, te prikazan rad postrojbe kroz brojne fotografije (intervencije, povijest, stara i nova vozila, i dr.) No najkorisniji dio ove cjeline, namijenjene domaćim posjetiteljima, su protupožarni savjeti. Što napraviti ako dođe do požara, kako pravilno koristiti protupožarni aparat. Te mnoštvo preventivnih savjeta, kako spriječiti nastanak požara u kućanstvu i na drugim mjestima. Druga cjelina stranica prilagođena je kolegama vatrogascima širom svijeta. Kako bi se lakše upoznali sa radom hrvatskog, a posebno bjelovarskog vatrogastva, od prvoga dana stranice su prevedene na engleski i njemački jezik. U to vrijeme, upravo su ove stranice pružale najviše informacija o hrvatskom vatrogastvu na drugim jezicima. Na kraju, postavljena je i knjiga gostiju u koju su posjetitelji upisivali svoje dojmove. Kako to najčešće bude u bespućima interneta, nove stranice teško nalaze put do posjetitelja. Koliko god dobre bile, ako se dodatno ne reklamiraju, malo tko će ih naći. Tako nedugo nakon izrade stranica, Krunoslav izrađuje marketinški plan, kojim će se privući posjetitelji. Na prvom mjestu je prijava stranica na poznate tražilice, a

Prvi dizajn internet stranica, lipanj 2001. g.

slijedi upisivanje u imenike vatrogasnih stranica iz cijelog svijeta (često su bile jedine upisane vatrogasne stranice iz Hrvatske). Ali ni to nije dovoljno. Tako počinje posjećivati stranice profesionalnih vatrogasnih postrojbi iz drugih država. Najprije iz nama susjednih, nakon čega su uslijedile postrojbe iz drugih europskih država, te sjeverne i južne Amerike, Australije te Azije i Afrike. Svakoj vatrogasnoj postrojbi šalje e-mail, u kojem ih uz pohvale njihovih stranica, poziva da posjete internet stranice bjelovarskih vatrogasaca i upoznaju se sa radom kolega iz Hrvatske. U to vrijeme kada nisu postojale društvene mreže, ovo je bio najučinkovitiji način da se direktno stupi u kontakt sa željenim posjetiteljima. No višemjesečni trud se isplatio. Ubrzo na stranice bjelovarskih vatrogasaca počinju pristizati posjete kolega iz cijeloga svijeta. Uz pohvale o sadržaju i izgledu stranica, redovito se zahvaljuju što se sada mogu upoznati i sa radom vatrogasaca iz njima nepoznate Hrvatske. Knjiga gostiju se iz dana u dan povećavala. Danas se u njoj može pročitati oko tisuću upisa od vatrogasaca iz cijelog svijeta. Osim e-mailova sa zahvalama, počinju se javljati i brojni kolekcionari. Naime, mnogo osoba širom svijeta skuplja oznake vatrogasnih postrojbi, koje se nose na rukavima uniformi. Tako u svojoj kolekciji žele imati i oznaku Javne vatrogasne postrojbe Grada Bjelovara, kao prvu vatrogasnu oznaku iz Hrvatske. Koliko je bilo moguće, o svom trošku Krunoslav šalje bjelovarske oznake u razne krajeve svijeta. Ali zato danas, zid bjelovarske vatrogasne postrojbe krasi stotinjak vatrogasnih oznaka, koje su pristigle u zamjenu iz cijelog svijeta. Uz e-mailove, ubrzo slijede i osobni kontakti. 178


Kroz godine, autor internet stranice nadopunjuje novim informacijama, fotografijama novih vozila i sa raznih događanja, a same stranice nekoliko puta u potpunosti redizajnira. Jedna od najznačajnijih promjena dogodila se 2008. godine. Tada autor stranica uspijeva kupiti dugo željenu domenu vatrogasci.com . Godinama je bila zauzeta, i kada je postojala naznaka da će domena konačno postati slobodna na tržištu, angažira nekoliko internet tvrtki da kupe domenu prije ostalih. Što i uspijeva. To je zahtijevalo nešto više novaca, ali ova domena, najjednostavnijeg imena što se vatrogastva tiče, konačno prikazuje internet stranice bjelovarskih vatrogasaca. I hrvatsko vatrogastvo na internetu je značajno napredovalo. Dok su, te 2001. godine, stranice bjelovarskih vatrogasaca bile tek jedne od rijetkih stranica o hrvatskom vatrogastvu, danas su kap u moru. Kao što su tada prevladavale stranice europskih i američkih vatrogasnih postrojbi, tako se danas veliki broj hrvatskih profesionalnih i dobrovoljnih postrojbi, te vatrogasnih zajednica predstavlja svijetu putem svojih internet stranica.

U bjelovarskoj vatrogasnoj postrojbi izložene su vatrogasne oznake iz cijelog svijeta 179


Kolega iz Poljske

Razne aktivnosti i zanimljivosti

I narednih mjeseci nastavljaju se kontakti. Pojavljuje se ideja o službenoj posjeti poljskih vatrogasaca u Bjelovar. No dolazimo do zaključka da ipak na put pođu predstavnici grada Żary, njihove županije i gospodarske komore. Da vidimo postoji li mogućnost za ostvarenje suradnje na višoj razini, između gradova ili županija. Pogotovo na polju gospodarstva, gdje grad Żary ima velikog iskustva u prikupljanju sredstava iz pretpristupnih fondova. Sredinom travnja 2003. g. u grad Bjelovar dolaze: • Mariusz Wozniak - zamjenik gradonačelnika grada Żary • Jozef Pietrzak - dožupan županije Żarski • Boleslav Dorecky - član Županijske skupštine županije Żarski • Krzysztof Szymanski - predsjednik regionalne Gospodarske komore regije Lubuskie te manager tvornice Magnaplast • Slawomir Wojtowicz - zamjenik zapovjednika profesionalne vatrogasne postrojbe grada Żary • Robert Malik - djelatnik profesionalne vatrogasne postrojbe grada Żary Predstavnici grada i vatrogasne postrojbe, u suradnji sa Krunoslavom, organiziraju posjet gostiju iz Poljske. U nekoliko dana upoznaju ih sa radom značajnijih gradskih institucija, sa poviješću grada kroz stalni postav gradskog muzeja, uz zanimljivo slobodno vrijeme. Službeni dio protokola ispunjen je brojnim sastancima. Sa predstavnicima grada Bjelovara na čelu sa gradonačelnicom Đurđom Adlešić, županom Bjelovarskobilogorskim Damirom Bajsom i njegovim suradnicima, te predstavnicima gospodarske komore. Uz međusobno upoznavanje gradova i županija, dotaknuta su pitanja moguće suradnje na raznim poljima. Na sastancima je osiguran prevoditelj sa hrvatskog na poljski jezik. Pri kraju boravka u Hrvatskoj, goste iz Poljske ugošćuje Javna vatrogasna postrojba Grada Bjelovara. Nakon upoznavanja sa radom hrvatskog vatrogastva, na prijemu se stavlja pečat na međunarodnu suradnju. Prvu povelju prijateljstva između profesionalnih vatrogasnih postrojbi potpisuju zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Grada Bjelovara, Milan Fučkor, i poljski kolega, zamjenik zapovjednika vatrogasne postrojbe grada Żary, Slawomir Wojtowicz, ujedno inicijator potpisivanja.

Pozdravi bjelovarskim vatrogascima pristižu iz cijeloga svijeta. Tako se javlja i vatrogasac iz Poljske, Slawomir Wojtowicz, u želji za razmjenom vatrogasnih oznaka. Zamjenik zapovjednika profesionalne vatrogasne postrojbe u gradu Żary, strastveni je kolekcionar. I nakon što mu šaljemo oznaku, kontakti se nastavljaju razmjenom informacija o radu vatrogastvu u Hrvatskoj i Poljskoj. U jednom od e-mailova spominje da te godine s obitelji dolazi na more u Hrvatsku. Predlažemo mu da usput posjeti i našu vatrogasnu postrojbu u Bjelovar, te se uživo upozna sa hrvatskim vatrogastvom. U rujnu 2002. g. jedan dan s obitelji boravi u Javnoj vatrogasnoj postrojbi grada Bjelovara. Sa zanimanjem razgledaju naša vatrogasna vozila i opremu, te razmjenjujemo iskustva o radu postrojbi iz dviju država. Posebno su zanimljive razlike, poput mogućnosti ranijeg odlaska u mirovinu poljskih vatrogasaca, te s druge strane mogućnost hrvatskih vatrogasnih postrojbi da same ostvaruju profit dodatnom djelatnošću. U razgovoru saznajemo da se vatrogasac iz daleke Poljske s obitelji uputio u Hrvatsku, bez određenog odredišta i rezerviranog smještaja na moru. Samo su rekli ‘mi idemo’. Već nekoliko minuta kasnije, bjelovarski vatrogasci im pronalaze besplatni smještaj. Gdje je idućih dana obitelj poljskog vatrogasca uživala na hrvatskoj obali.

2002. g. kolega iz Poljske prvi put je posjetio bjelovarske vatrogasce 180


... te sa Bjelovarsko-bilogorskim županom

Zamjenik zapovjednika vatrogasne postrojbe Żary i zapovjednik vatrogasne postrojbe Bjelovar ...

... potpisali su povelju prijateljstva između dviju profesionalnih vatrogasnih postrojbi

U pratnji domaćeg vodiča, gosti iz Poljske sa zanimanjem su razgledali grad Bjelovar

Zajednička fotografija prije povratka poljske delegacije u svoju domovinu 181

50 godina profesionalnog vatrogastva u Bjelovaru

2003. g. delegacija iz Poljske održala je sastanak s gradonačelnicom Bjelovara ...


Razne aktivnosti i zanimljivosti

Osim na hrvatskom, povelja prijateljstva napisana je na poljskom jeziku

Vatrogasci iz Bjelovara - promotori Hrvatske Uz “vatrogasne” poklone za domaćine, bjelovarski vatrogasci u Poljsku nose brojne turističke prospekte o Bjelovaru i Hrvatskoj. Za tu priliku, Hrvatska turistička zajednica daje veliki broj brošura sa informacijama o Hrvatskoj na poljskom jeziku, uz cd-e, dvd-e i razne kataloge. No poljski domaćini, uz njihove goste iz Francuske i Njemačke, najviše su oduševljeni malim hrvatskim licitarskim srcima te mirišljavim vrećicama lavande. Domaćini su ugodno iznenađeni i hrvatskim majicama, s poznatim crveno-bijelim kockicama, koje im bjelovarski vatrogasci poklanjaju u povodu nadolazećeg Svjetskog nogometnog prvenstva u Njemačkoj.

Nekoliko godina kasnije slijedi uzvratni posjet. U lipnju 2006. g. u grad Żary odlaze zamjenik zapovjednika Javne vatrogasne postrojbe Grada Bjelovara Davor Đalog, voditelji smjena Željko Mesec i Silvije Galić, operativni dežurni Goran Tomaš, te član Dobrovoljnog vatrogasnog društva Bjelovar, Krunoslav Fučkor, u službi prevoditelja. Domaćini, zapovjednik vatrogasne postrojbe grada Żary Dariusz Los, i njegov zamjenik Slawomir Wojtowicz, upoznaju kolege iz Bjelovara sa radom poljskih vatrogasaca. Profesionalna vatrogasna postrojba grada Żary broji 42 djelatnika, od čega 39 operativaca. Pokriva područje županije Żarski sa sto tisuća stanovnika. Zgrada u kojoj se nalaze postupno se obnavlja, kao i vozni park. Od desetak vozila, zanimljivo je vidjeti i stari vatrogasni kamion nekadašnjeg poljskog proizvođača. U sastavu postrojbe djeluje i ispostava u susjednom gradiću Lubsko, sa 35 djelatnika. U tamošnjoj potpuno obnovljenoj zgradi, za intervenciju je spremno šest vozila. Goste iz Hrvatske prima i gradonačelnik grada Żary Roman Pogorzelec. Sa zanimanjem se raspituje o gradu Bjelovaru, u želji da se suradnja između vatrogasnih postrojbi, proširi na suradnju između gradova. Na gradonačelnikov poziv, bjelovarski vatrogasci prisustvuju svečanoj večeri s gostima iz francuskog grada, s kojim grad Żary surađuje na području kulture. Župan županije Żarski Edward Skobelski, sa izrazitom srdačnošću dočekuje vatrogasce iz Bjelovara. Kako je i sam predsjednik Dobrovoljnog vatrogasnog društva Żary, ponosno pokazuje brojna priznanja i pehare sa vatrogasnih natjecanja, iskazujući veliko zanimanje za vatrogastvo u Hrvatskoj. Bjelovarski vatrogasci prisustvuju natjecanju vatrogasaca županije Żarski. Nakon natjecateljskog dijela najboljim vatrogasnim društvima dodjeljuju se medalje i priznanja. Jedina priznanja na razini države uručuju se vatrogascima iz Hrvatske. Brončana medalja nacionalnog saveza dobrovoljnih vatrogasnih društava Republike Poljske, dodjeljuje se zapovjedniku Javne vatrogasne postrojbe Grada Bjelovara Milanu Fučkoru, za ostvarenu međunarodnu suradnju na području vatrogastva. U ime zapovjednika, medalju prima zamjenik zapovjednika Davor Đalog. Brončana medalja dodjeljuje se i pripadniku Dobrovoljnog vatrogasnog društva Bjelovar Krunoslavu Fučkoru, za uspostavljene prve kontakte i nastavak suradnje koja rezultira potpisom prvog međunarodnog prijateljstva dviju vatrogasnih postrojbi.

182


... nakon čega je održan sastanak i sa županom županije Żarski

Vatrogasci iz Bjelovara primili su visoka vatrogasna priznanja Republike Poljske ...

... a njihov predstavnik uručio je nagradu najboljoj ekipi lokalnog vatrogasnog natjecanja

Delegacija iz Hrvatske obišla je i grad Żary ...

... te sa zanimanjem razgledala njihovu profesionalnu vatrogasnu postrojbu 183

50 godina profesionalnog vatrogastva u Bjelovaru

2006. g. hrvatski vatrogasci su uzvratili posjet, te ih je primio gradonačelnik grada Żary ...


Vatrogasci iz Južne Koreje

Razne aktivnosti i zanimljivosti

I ostali dani u Hrvatskoj ispunjeni su brojnim aktivnostima koreanskih vatrogasaca. U javnoj vatrogasnoj postrojbi Grada Bjelovara HionKook i Hang-Jung detaljno se upoznaju sa radom profesionalnog vatrogastva, te dobrovoljnog kroz stalni postav spomen sobe. Prisustvuju na pokaznoj vatrogasnoj vježbi i drugim događanjima u gradu Bjelovaru, kojima se obilježava 130 godina DVD-a. Na sastanku Bjelovarsko-bilogorskog župana Damira Bajsa, i županijskih spasilačkih službi, kratko prezentiraju rad spasilaca u Južnoj Koreji. U susjednom Daruvaru upoznaju se sa radom tamošnje vatrogasne postrojbe, kao i DVD-a u Velikom Grđevcu. Prisustvuju na velikoj izložbi vozila i opreme hrvatskih i slovenskih vatrogasaca u Opatiji, gdje bjelovarska vatrogasna postrojba izlaže novo tehničko vozilo. I tamo izazivaju veliku pozornost brojnih vatrogasaca, uz razmjenu informacija i razgledavanje raznih vrsta vatrogasnih vozila. Zadnjeg dana u Bjelovaru, dio su rušenja Guinnessovog rekorda “Najveći doručak - hrvatski doručak”. Sa nekoliko stotina sudionika u bjelovarskoj dvorani konzumiraju zdravi hrvatski doručak. Tom prilikom upoznaju se sa gradonačelnicom Bjelovara Đurđom Adlešić, te još jednom privlače pozornost medija. Prije povratka u daleku domovinu, posjećuju muzej hrvatskog vatrogastva u Varaždinu. Idealna prilika za upoznavanje stare opreme i vozila kojima se u povijesti služe hrvatski vatrogasci. Kontakti se nastavljaju i narednih mjeseci. Vatrogasno zapovjedništvo u Koreji, dopušta Hion-Kooku šestmjesečno usavršavanje u Europi. Od studenog 2004. do svibnja 2005. g. boravi u dvadesetak profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasnih postrojbi u Njemačkoj, Švicarskoj, Francuskoj, Belgiji, Austriji, Češkoj, Poljskoj i Hrvatskoj. Na kraju putovanja sa sobom nosi desetke kazeta snimljenog materijala. Nekoliko godina kasnije izdaje opširnu knjigu o vatrogasnim iskustvima iz Europe. U ožujku 2005. g. sa pripadnicima njemačkog DVD-a Mengen, posjećuje njihov bratski DVD Desno Trebarjevo. Nakon čega sam odlazi u Varaždin, gdje se sastaje sa Stjepanom Kovačekom, jednim od organizatora predstojeće Vatrogasne olimpijade. Raspituje se o svim detaljima olimpijade, na kojoj po prvi puta u povijesti

Istovremeno, kako traju kontakti sa vatrogascem iz Poljske, započeti su kontakti sa vatrogascem iz Južne Koreje, Zjo Hion-Kook (Zjo je prezime, a Hion-Kook ime), iz profesionalne vatrogasne postrojbe grada Taebaek. Pokazuje veliko zanimanje za hrvatsko vatrogastvo s kojim se upoznaje putem brojnih e-mailova. Nekoliko mjeseci kasnije, u jeku priprema za 130 godina DVD-a Bjelovar, bjelovarski vatrogasci pozivaju kolegu iz Južne Koreje da ih posjeti. Tako osobno može upoznati sve detalje o vatrogastvu u Hrvatskoj, te uveličati značajnu obljetnicu. Hion-Kook prihvaća poziv, i zajedno sa zapovjednikom Joo Hang-Jung u rujnu 2003. g. dolazi u Bjelovar. U organizaciji njihova dolaska i brojnih aktivnosti u Hrvatskoj, surađuju pripadnici bjelovarske vatrogasne postrojbe, i Krunoslav, začetnik kontakata sa korejskim vatrogascima. Idućih par dana u Hrvatskoj, dva vatrogasca iz daleke Južne Koreje, gdje god se pojave izazivaju veliku pozornost, koju je teško opisati riječima. Na svečanoj sjednici povodom 130 godina DVD-a Bjelovar, upoznaju se sa drugim gostima i uzvanicima. Razmjenjujući informacije uz obavezno fotografiranje za uspomenu. O njihovu dolasku izvještavaju brojni mediji, te obljetnica bjelovarskog vatrogastva dobiva publicitet širom Hrvatske. Od stranih delegacija, na svečanoj sjednici je i predstavnik profesionalnih vatrogasaca iz njemačke pokrajine BadenWürttemberg. Kao i predstavnici vatrogasne postrojbe iz mađarskog grada Nagyatad, čiji zapovjednik vodi kolege iz Južne Koreje u popodnevni obilazak svoje postrojbe u Mađarsku.

Njemački vatrogasci s južnokorejskim kolegom, u kratkom posjetu Bjelovaru, 2005. g. 184


Svečana sjednica održana je u nekadašnjem vatrogasnom spremištu

Kolege iz Južne Koreje spremno su se fotografirali u zaštitnim odijelima hrvatskih vatrogasaca

Povodom obljetnice, održan je mimohod vatrogasnih vozila ulicama grada Bjelovara

Sa zanimanjem su razgledali vozila i upoznali se s radom bjelovarske vatrogasne postrojbe

Sudjelovali su i u akciji “Najveći doručak - hrvatski doručak” za Guinnessovu knjigu rekorda

50 godina profesionalnog vatrogastva u Bjelovaru

2003. g. proslavu 130 godina DVD-a Bjelovar, uveličali su i dva vatrogasca iz Južne Koreje

185


Razne aktivnosti i zanimljivosti

Ekipa Južne Koreje na otvaranju Vatrogasne olimpijade, s vodičem/prevoditeljem iz Hrvatske Uz brojne druge organizatorske zadatke, raspisan je natječaj za hrvatske vodiče/prevoditelje, koji će biti poveznica između ekipa i organizatora. Na natječaj se prijavljuje i Krunoslav, tražeći da bude vodič ekipi Južne Koreje, s kojima je godinama u kontaktu. Nekoliko mjeseci prije natjecanja, kontaktira ga vodič ekipe Južne Koreje, poznati Zjo Hion-Kook. Postavlja detaljna pitanja o natjecanju, pojedinosti o Hrvatskoj, gdje će njegova ekipa boraviti desetak dana. Uz ostalo, želi znati kako se na hrvatskom jeziku izgovara ime grada pod kojim nastupaju. Kasnije u Varaždinu, članovi ekipe nose majice sa dva natpisa - imenom grada ‘Pyeong Chang’ na latinici, te iznad ‘Pjen Čong’, da hrvatski domaćini znaju kako se izgovara. Iako dolaze iz različitih gradova regije Gangwon-do, izabrali su nastupati pod imenom grada Pyeong Chang. Tom dodatnom reklamom, žele pomoći gradu u dobivanju domaćinstva Zimskih olimpijskih igara 2010. g. Iz daleke Južne Koreje, u Hrvatsku dolazi trinaest članova ekipe. Devet vatrogasaca natjecatelja, dvije

natjecanja, sudjeluje azijska ekipa, i to iz Južne Koreje. Idući dan dolazi u bjelovarsku vatrogasnu postrojbu, koju posjećuju i njemački vatrogasci. Nakon razgledavanja postrojbe, svi se zajedno vraćaju u Njemačku. Od 1961. g., Međunarodna zajednica vatrogasnih i spasilačkih službi (CTIF) organizira vatrogasna natjecanja. Po jedan europski grad svake četiri godine domaćin je natjecanja vatrogasaca, a svake dvije godine vatrogasne mladeži. Kada se oba natjecanja održavaju u istoj godini, popularno se naziva Vatrogasna olimpijada. Tako je i u Varaždinu, od 17. do 24. srpnja 2005. g., istovremeno održano 13. međunarodno natjecanje vatrogasaca i 15. međunarodno natjecanje vatrogasne mladeži. Hrvatska je drugi put domaćin, nakon Karlovca 1966. g. Više od tri tisuće sudionika iz tridesetak europskih država okuplja se u Varaždinu. Te godine u Hrvatskoj, Vatrogasna olimpijada je sportski događaj sa najviše sudionika. Po prvi puta u povijesti natjecanja CTIF-a sudjeluje i jedna ekipa iz Azije, i to ekipa Južne Koreje.

186


vatrogaskinje u službi koordinatora, i dva vodiča ekipe Zjo Hion-kook i Joo Hang-Jung, stari znanci koji su dvije godine ranije posjetili Bjelovar. Kako dolaze nekoliko dana prije početka natjecanja, smještaju se u depadansu hotela u Varaždinu. Kasnije, kada pristižu i drugi natjecatelji, ekipa Južne Koreje premješta se iz hotela na predviđeno mjesto za njih. Već prvi dan u Varaždinu, od Javne vatrogasne postrojbe posuđuju vatrogasnu opremu i na obližnjem igralištu po prvi puta rade vježbu 3/1A. Nikada je prije nisu izvodili, jer takav oblik vježbe ne postoji u njihovoj zemlji. O njoj su učili samo teorijski, par mjeseci prije natjecanja, putem video snimaka i materijala s interneta. Na Vatrogasnoj olimpijadi u Varaždinu, ekipa Južne Koreje natječe se kao gosti, izvan konkurencije. No njihova dva vodiča, natjecanje shvaćaju preozbiljno. Narednih dana, naređuju ostatku ekipe, dva puta dnevno vježbanje po nekoliko sati, čak i po vrelom ljetnom suncu. Članovima ekipe to nije po volji, ali stoički podnose, pokorno slušajući odluke nadređenih. Njihovi vodiči ne shvaćaju da je olimpijada, iako natjecateljskog karaktera, prvenstveno druženje kolega vatrogasaca iz raznih zemalja. Uz razmjene informacija, upoznavanje zemlje domaćina, i ugodno provedeno slobodno vrijeme. Situacija se mijenja kada prije svečanog otvaranja natjecanja, u Hrvatsku dolazi glavni vatrogasni zapovjednik regije Gangwon-do, Byun Sang-Ho.

Bez obzira na visoku dužnost, vrlo je jednostavan, pristupačan, ali i profesionalan. Osim kao podrška svojoj ekipi, Sang-Ho sudjeluje na brojnim sastancima s visokim vatrogasnim dužnosnicima iz europskih zemalja. Dvoje dosadašnjih vodiča blaže se ponašaju prema članovima ekipe Južne Koreje, od kada je došao njihov glavni vatrogasni zapovjednik. Nakon svečanog otvaranja, počinju natjecanja. Simpatični Koreanci sa tribina glasno navijaju za sve ekipe. Zauzvrat, na dan njihova nastupa, stiže velika podrška cijelog stadiona. Ali vrijeme im nije naklonjeno, no kišni pljusak ih ne ometa da postignu dobar rezultat. S obzirom da tek par dana ranije, prvi put počinju izvoditi vježbu, ovo je veliki uspjeh ekipe Južne Koreje. Svakog dana, nakon napornih treninga, članovi ekipe se i dobro zabavljaju. Ne treba spominjati da privlače

Među stotinama drugih natjecatelja, kao i stanovnicima Varaždina, ekipa daleke Južne Koreje izazvala je veliko zanimanje 187

50 godina profesionalnog vatrogastva u Bjelovaru

Prije dolaska u Hrvatsku, nikada nisu radili vatrogasnu vježbu 3/1A


Razne aktivnosti i zanimljivosti

U sunčano nedjeljno poslijepodne, predstavili su se građanima Bjelovara, svirajući tradicionalne korejske instrumente ... vatrogasna mladež, nastupa ekipa Južne Koreje obučena u tradicionalne nošnje. Posebno za tu prigodu, dva mjeseca ranije, šest članova uči svirati tradicionalnu korejsku glazbu na starim udaraljkaškim instrumentima. Nakon njihove desetominutne izvedbe, varaždinski glavni trg ispunjava gromoglasni pljesak. Preostala četiri člana, obučena u dobok, prezentiraju najpoznatiji sport Južne Koreje, taekwondo. Publika je oduševljena skladnim pokretima borilačke vještine, pogotovo nakon razbijanja daski rukama. Osim Varaždina, gosti iz daleke Južne Koreje, upoznaju i druge dijelove Lijepe Naše. Krunoslav im samoinicijativno dogovara gostovanje u emisiji “Dobro jutro Hrvatska”. Uz razgovor, hrvatskim se gledateljima predstavljaju i izvođenjem tradicionalne korejske glazbe. Nakon sudjelovanja u emisiji, ostatak dana provode u upoznavanju glavnog grada Hrvatske. Putem turističke agencije, jedan dan odlaze na izlet u Nacionalni park Brijuni, o kojem su puno čuli. Nakon izleta priznaju da nisu vidjeli nešto novo, jer je njihova cijela zemlja ispunjena takvim nacionalnim parkovima. Poslije završetka natjecanja, a prije povratka u daleku domovinu, ekipi ostaje par slobodnih dana. Stoga im Krunoslav dogovara posjet njegovom Bjelovaru. Domaćin je bjelovarska vatrogasna postrojba čiji

ogromnu pozornost, gdje god se pojave. Često ih netko zaustavi, u želji za zajedničkom fotografijom, što oni oduševljeno prihvaćaju. Samo viknu “foto, foto”, i začas se svi okupe i poziraju. Nema ekipe koja se s njima ne fotografira, stvarajući nove kontakte. Privlače pozornost i raznih medija, te gostuju u studiju Varaždinske televizije. Tradicionalno, na olimpijadi se održava “Predstavljanje nacija”. Vatrogasna mladež iz svake ekipe predstavlja svoju zemlju, putem plesa, pjesme, scenske izvedbe i sl. Kao posebni gosti, iako nisu

... te prezentirali najpoznatiju korejsku borilačku vještinu, taekwondo 188


pripadnici organiziraju doček i aktivnosti za četrnaest kolega iz daleke Južne Koreje. Iz Varaždina ih voze u Bjelovar, gdje glavni vatrogasni zapovjednik Byun SangHo ne krije oduševljenje pri prvom pogledu na zgradu bjelovarske vatrogasne postrojbe. I ostali članovi ekipe sa zanimanjem razgledavaju vatrogasna vozila, opremu, te izloške u spomen sobi o povijesti bjelovarskog vatrogastva. Na obilatom ručku priznaju da je proteklih desetak dana bilo iscrpljujuće, i ovo je prvi put da se mogu opustiti i dobro najesti. Slijedi odlazak u obližnje selo gdje se održava vatrogasno natjecanje sa traktorskim cisternama. Upoznaju se sa njima nepoznatom vrstom natjecanja, uz ugodno druženje sa svim sudionicima. Dok ih najmlađi natjecatelji traže autograme na korejskom pismu. Pri povratku u grad, spontano odlučuju predstaviti se i Bjelovarčanima. Oblače tradicionalne uniforme, i odjeću za taekwondo, tražeći mjesto u gradskom parku. Odbijaju prijedlog da sviraju na paviljonu, jer žele biti na istoj razini sa gledateljima, i odlučuju jednostavno sjesti na travu. U to nedjeljno popodne, središtem grada odzvanjaju zvuci korejske glazbe, koji uz demonstraciju taekwondoa privlače brojne znatiželjnike. Zajednička večera posljednja je prigoda da se vatrogasci iz Južne Koreje oproste od bjelovarskih kolega. Na iznenađenje domaćina, poklanjaju im tradicionalne

instrumente s kojima su se proteklih desetak dana predstavljali u Hrvatskoj. Kasnije su ti instrumenti izloženi u spomen sobi bjelovarskog vatrogastva. Idućeg dana, prije polaska na zagrebački aerodrom, primaju ih zamjenici gradonačelnice Bjelovara. U prisustvu medija, gosti upoznaju gradske dužnosnike sa svojom dalekom domovinom, te im uz ostalo poklanjaju i staru društvenu korejsku igru. Bjelovarski kolege voze ih na aerodrom, čime četrnaest vatrogasaca iz Južne Koreje, završavaju nezaboravnu desetodnevnu avanturu u Hrvatskoj.

Prije povratka u daleku Južnu Koreju, primili su ih zamjenici gradonačelnice Bjelovara 189

50 godina profesionalnog vatrogastva u Bjelovaru

Na kraju posjeta, svoje tradicionalne instrumente poklonili su bjelovarskim vatrogascima


u Seulu, dočekuju ih stari poznanici, Zjo Hion-kook i Joo Hang-Jung. Vatrogasci koji su posjetili Bjelovar na proslavi obljetnice DVD-a, a kasnije i kao vodiči ekipe na Vatrogasnoj olimpijadi. Pridružuje im se i vatrogaskinja Jin Jeong-Hee, koja je također bila u Bjelovaru nakon Vatrogasne olimpijade. Kako ona sada živi i radi u Seulu, ostaje u tom 11-milijunskom gradu. A hrvatski vatrogasci kreću put prvog odredišta, zajedno sa vodičima koji će ih voditi tijekom sedmodnevnog posjeta Južnoj Koreji. U grad Chuncheon, glavni grad regije Gangwondo dolaze kasno u noć. Ispred hotela strpljivo ih čekaju pozdraviti vatrogasci, koji su nekoliko godina ranije boravili u Bjelovaru, nakon Vatrogasne olimpijade.

U bjelovarsku vatrogasnu postrojbu, tri godine kasnije, dolazi službeni poziv za uzvratni posjet u Južnu Koreju. Sa potpisima glavnog vatrogasnog zapovjednika regije Gangwon-do, i zapovjednika profesionalne vatrogasne postrojbe grada Tae-baek. Potkraj lipnja 2008. g. na put kreću Milan Fučkor zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Grada Bjelovara, Stjepan Grula predsjednik Dobrovoljnog vatrogasnog društva Bjelovar, Krunoslav Fučkor (u službi prevoditelja) član DVD-a Bjelovar; a privatno na put polazi i Tibor Grula, član DVD-a. Dolazak - 24. 06. 2008. g. U poslijepodnevnim satima, na aerodromu Incheon

Razne aktivnosti i zanimljivosti

U sedam dana održani su brojni sastanci bjelovarskih vatrogasaca i: • dva glavna vatrogasna zapovjednika (regije Gangwon-do, grada Busan) • tri zapovjednika profesionalnih vatrogasnih postrojbi (gradova Chuncheon, Taebaek, Busan) • tri zapovjednika operativnih centara 119 (regije Gangwon-do, gradova Busan, Seul) • dva zapovjednika vatrogasnih brodova (gradova Chuncheon, Busan) • zapovjednika vatrogasnih helikoptera (grada Chuncheon) • zapovjednika dobrovoljnog vatrogasnog društva (grada Taebaek), • voditelja projekta izgradnje tematskog parka zaštite (grad Taebaek), • gradonačelnika (grada Taebaek), • predsjednika gradskog vijeća (grada Taebaek), • glavnog zapovjednika specijalne službe spašavanja (grad Seul).

Na aerodromu u Seulu, ponovo su se okupili stari znanci 190


Zapovjednik vatrogasne postrojbe grada Chuncheon s kolegom iz Hrvatske

U “vremenskoj kapsuli” nalaze se brojne vatrogasne zanimljivosti, a bit će otvorena za četrdeset godina

Bjelovarski vatrogasci ponovo su se susreli i sa ostalim sudionicima Vatrogasne olimpijade

191

50 godina profesionalnog vatrogastva u Bjelovaru

Prvi dan 25. 06. 2008. U vatrogasnoj postrojbi grada Chuncheon, goste iz Hrvatske dočekuje zapovjednik postrojbe Yeom Chan-su. Upoznaje ih sa najstarijom postrojbom u regiji, osnovanom 1946. g. Pokriva grad, i dvije susjedne općine, ukupnu površinu 2700 km2 sa 310 tisuća stanovnika. Postrojba ima pet ispostava u gradu, sa 160 vatrogasaca, te 30 službenika u administraciji. Dvije općine broje 50 vatrogasaca u tri ispostave. Na području djelovanja, godinu ranije zabilježene su 12332 intervencije - 225 požara, 815 tehničkih i spasilačkih intervencija, te 11292 intervencija hitne pomoći. Postrojba broji 15 vozila, a osam ispostava ukupno ima 55 vozila. Isključivo korejske marke automobila, ali prema vanjskom izgledu i opremi zaostaju za vozilima bjelovarske vatrogasne postrojbe. Osim novog vozila za otkrivanje i prepoznavanje kemijskih supstanci. Proizvedeno u Austriji, opremljeno je brojnim modernim uređajima, i jedino takvo u regiji. Zapovjednik postrojbe ima velik i impozantan ured, ali druge prostorije su dosta skromnije. Bjelovarska vatrogasna postrojba ljepše je uređenija. Za izdvojiti je vatrogasni muzej. Iniciran i pokrenut od zapovjednika, otvoren je dvije godine ranije, na šezdesetu obljetnicu postrojbe. Prvi takav u regiji, sadrži svu povijest vatrogastva grada Chuncheon - stare dokumente, fotografije, raznu opremu, stare i nove uniforme. Najnoviji izlošci su suveniri iz Hrvatske, uz vrijednu hrvatsku svečanu vatrogasnu uniformu, koju na kraju puta u Južnoj Koreji, poklanja zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Grada Bjelovara, Milan Fučkor. Predvorje postrojbe krasi posebna zanimljivost. Na postolju, metalna kutija u obliku kapsule, veličine 30 x 50 cm. Također, za vrijeme obilježavanja šezdeset godina postrojbe, u kapsulu su pohranjeni dokumenti, fotografije, mikrofilmovi, i drugi predmeti o radu postrojbu. Zapečaćena kapsula otvorit će se tek za četrdeset godina, na stogodišnjicu postojanja postrojbe. Domaćini hrvatske vatrogasce pozivaju na zajednički ručak, u veliku kantinu vatrogasne postrojbe. Posebni je užitak po prvi puta otkriti neobične okuse korejske kuhinje. Zajedno sa desecima kolega vatrogasaca, obučenih u radne uniforme narančaste boje, kakve se nose u Južnoj Koreji. Nakon posjeta vatrogasnoj postrojbi grada Chuncheon, vodiči hrvatskim vatrogascima žele pokazati i prirodnu ljepotu njihove regije. Odlaze u nacionalni park Seoraksan, sat vremena udaljen vijugavim cestama između brojnih planina. Žičarom se voze od podnožja do vrha


jedne od najviših planina, odakle se proteže pogled na sve okolne planine, rijeku u podnožju, i na obali poznati budistički hram Sinheungsa. U daljini se ljeska Istočno more, nama poznato pod nazivom Japansko. Put nastavljaju prema obalnom gradu Sokchi. Duge pješčane plaže Istočnog mora zjape prazne, jer sezona kupanja ovdje počinje tek sredinom srpnja. Mrak sustiže kratko razgledavanje, te slijedi povratak u grad Chuncheon. Drugi dan 26. 06. 2008. Nedaleko grada, nalazi se veliko jezero, dubine osamdeset metara. Otapanje snijega s okolnih planina, svakog proljeća uzrokuje rast za još nekoliko metara. Godišnje ga posjete deseci tisuća turista, zbog čije zaštite je na obali vatrogasna ispostava. Najzanimljiviji dio voznog parka čini vatrogasni brod dužine 18,5 m, opremljen za gašenje požara i sve vrste spašavanja. Djelatnici ispostave, uz vožnju po jezeru, kolegama iz Hrvatske prezentiraju akciju gašenja.

Iz okružja prirode, gosti se vraćaju u centar grada, u obilazak najvažnije zgrade u regiji. Impresivna velebna zgrada, uz vladu, sabor i druga upravna tijela regije Gangwon-do, dom je operativnom centru 119. Pokrivajući područje regije od 17 tisuća km2, petnaestak operatera dnevno zaprimi više od tisuću poziva. Svaki zadužen za određenu općinu, u kojoj inače živi, i dobro je poznaje. Radno mjesto operatera sastoji se od kompjutera, četiri monitora, telefona i raznih elektronskih naprava. Prilikom zaprimanja poziva, automatski mu se prikazuje položaj pozivatelja na karti, bez obzira zvao sa fiksnog ili mobilnog telefona. Podatke o intervenciji šalje najbližoj postrojbi, čije kretanje prema mjestu intervencije može pratiti putem GPS-a. Od ekipe sa intervencije prima razne informacije, prikuplja razne potrebne informacije i šalje im nazad, te vrši uzbunjivanje drugih službi. Središnji zid operativnog centra pokriva veliki osmodijelni ekran, sa četiri dodatna ekrana sa svake strane. Na njima prate tijek velikih intervencije, dok svakodnevno prikazuju slike kamera postavljenih na nepristupačnim

Zajednička fotografija s djelatnicima profesionalne vatrogasne postrojbe grada Chuncheon


vozila i opremu, grade i uređuju vatrogasne postrojbe i ispostave, financiraju ljudstva i postrojbe, vrše protupožarnu preventivu, ispituju uzroke nastanka požara, obučavaju nove vatrogasce, zaduženi za rad operativnog centra 119, i brojne druge zadatke. Uz razne nadležnosti, glavni vatrogasni zapovjednik, odlučuje o imenovanjima i razmještaju vatrogasaca. Prema potrebi i zaslugama, svaki pripadnik vatrogasne postrojbe premješta se na radno mjesto u drugu vatrogasnu postrojbu ili ispostavu. Nerijetko u drugi grad unutar regije, gdje je oslobođeno radno mjesto. Premještaji su vrlo česti i uobičajeni. Primjerice, Zjo Hion-kook, koji je organizirao i vodio ekipu Južne Koreje u Hrvatskoj, i hrvatske vatrogasce u uzvratnom posjetu, dobiva unapređenja zahvaljujući tim organizacijskim aktivnostima. U ugodnom razgovoru, uz kušanje brojnih korejskih jela, brzo prođe dvosatni ručak. Prije povratka u grad, staje se u vojnoj bazi, gdje su smješteni i vatrogasni

terenima širom regije. Puni dojmova iz modernog operativnog centra, hrvatski vatrogasci odlaze na dogovoreni ručak. Na rubu grada, u malom restoranu, dočekuje ih novi glavni vatrogasni zapovjednik regije Gangwo-do, Wang Jaeseob. Njegov prethodnik, koji je posjetio Bjelovar, unaprijeđen je u glavnog vatrogasnog zapovjednika grada metropole Busan. Jae-seob sa suradnicima upoznaje goste sa svojim zapovjedništvom. Regija Gangwon-do broji 1500 profesionalnih vatrogasaca u 11 postrojbi i 56 ispostava. Godinu ranije bilježe 2500 požara, 6500 tehničkih intervencija, te sedamdeset tisuća intervencija prve pomoći. Na razini države djeluje krovna vatrogasna organizacija u Južnoj Koreji. Ali za rad vatrogasnih postrojbi, glavna su vatrogasna zapovjedništva regija i gradova metropola. Uz vatrogastvo, pokrivaju sve spasilačke službe unutar regije. Nabavljaju vatrogasna

193

50 godina profesionalnog vatrogastva u Bjelovaru

Vatrogasci iz Hrvatske na poslovnom ručku s glavnim vatrogasnim zapovjednikom regije Gangwon-do


Operativni centar regije Gangwon-do opremljen je modernim uređajima

Razne aktivnosti i zanimljivosti

helikopteri. Dva helikoptera kapaciteta po desetak osoba, služe za gašenje šumskih požara i spašavanje, u ovoj pretežito planinskoj regiji. Planira se nabavka još jednog, većeg helikoptera, kapaciteta trideset osoba. Budističkim hramovima obiluje cijela Južna Koreja, tako i grad Chuncheon. Jednog od najljepših u gradu, obilaze hrvatski vatrogasci. Već na prvi pogled, mali hram privlači pažnju raznobojnim eksterijerom na tradicionalnoj korejskoj arhitekturi. Pročelje je ukrašeno i slikama koje govore o nastanku njihove religije. Detaljno ih gostima objašnjava budistički svećenik. Tek unutrašnjost hrama je zapanjujuća. Zidovi ukrašeni raznobojnim motivima, središnji oltar s pozlaćenim kipovima, te razna zanimljiva obilježja po cijelom hramu. Večer donosi ponovni susret sa starim znancima. Desetak vatrogasaca koji su par godina ranije posjetili bjelovarsku vatrogasnu postrojbu, kao ekipa Južne Koreje na Vatrogasnoj olimpijadi. Oživljavanje uspomena u dobrom društvu, nastavlja se i nakon večere, kratkim obilaskom gradskih znamenitosti. Završava druženjem petnaestak korejskih i hrvatskih vatrogasaca u caffe baru na vrhu nebodera, sa prekrasnim noćnim pogledom na grad Chuncheon.

Treći dan 27. 06. 2008. Došlo je vrijeme za napuštanje glavnog grada regije, i posjet dvjestotinjak kilometara udaljenog grada Tae-baek. Brojne visoke planine, i obične ceste, produžuju putovanje na nekoliko sati. Prije samog odredišta, kratko se staje na ručak, u malu vatrogasnu ispostavu Gohan. U sastavu vatrogasne postrojbe grada Chuncheon Nedaleko ispostave, hrvatski vatrogasci predvođeni djeluje i postaja s vatrogasnim brodovima korejskim vodičima, posjećuju Kangwon Land Resort, veliki luksuzni hotel sa kasinom. U petnaestak kasina širom zemlje smiju kockati samo stranci. Ovo je prvi i jedini kasino za Korejce. Od sedamdesetih do sredine devedesetih godina prošlog stoljeća, Južna Koreja je imala zabranu kockanja za domaće državljane. Simpatična vodičica goste iz Hrvatske upoznaje sa prostranim kasinom, više od tisuću aparata i igraćih stolova. Pokazuje i čari luksuznog predsjedničkog apartmana, na vrhu hotela sa petsto soba. U podrumu hotela, voditelji službe prezentiraju rad sustava zaštite od požara. Nastavlja se kratki put do grada Tae-baek, krajnjeg odredišta. U njemu se pridružuje vatrogaskinja Jeong-Hee, kao prevoditelj tog dana. Hrvatske kolege dočekuje zapovjednik vatrogasne postrojbe Rukovodstvo profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasaca grada Tae-baek, Jung Sung-jin. Na sastanku ih upoznaje sa veličinom i radom postrojbe, koja pokriva područje od 303 gradova Tae-baek i Bjelovar 194


U gradu Tae-baek održan je sastanak s gradonačelnikom ...

... predsjednikom gradskog vijeća ...

... te rukovodstvom profesionalne vatrogasne postrojbe

195

50 godina profesionalnog vatrogastva u Bjelovaru

km2, na kojem živi pedesetak tisuća stanovnika. Godinu ranije bilježe 4488 intervencija, od čega 53 požara, 339 tehničkih i spasilačkih, te 4096 intervencija hitne pomoći. Stotinjak operativnih djelatnika i administracije, raspoređeno je na postrojbu, četiri vatrogasne i jednu ispostavu spasilačke službe. Ukupno broje tridesetak vozila, od čega desetak u postrojbi. Kao u prethodnom gradu, i ovdje su vozila korejske marke automobila. Također, opremom i izgledom zaostaju za vozilima bjelovarske vatrogasne postrojbe. Najsvečaniji trenutak sastanka je potpisivanje povelje prijateljstva. Šest godina je prošlo od prvog kontakta dviju vatrogasnih postrojbi, međusobno udaljenih tisućama kilometara. Povelju prijateljstva potpisuju zapovjednik profesionalne vatrogasne postrojbe grada Tae-baek, Jung Sung-jin i zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Grada Bjelovara, Milan Fučkor. Goste iz Hrvatske prima gradonačelnik grada Tae-baek. Upoznaje ih sa detaljima o gradu, ostvarenim i budućim projektima, i raznim prednostima grada. Spominje se i mogućnost suradnje Bjelovara i Tae-baeka, jer na sastanku je prisutan Stjepan Grula, bivši zamjenik gradonačelnice, i tadašnji pročelnik za društvene djelatnosti grada Bjelovara. Gradonačelnik vodi goste u obilazak gradske uprave. Prizemlje vrvi šalterima za građane, koji na jednome mjestu mogu izvaditi doslovno sve potrebne papire za privatnu i poslovnu upotrebu. Posebno se ističe veliki aparat, koji na otisak prsta izdaje dokumente poput rodnog lista, osobne karte, putovnice, vozačke dozvole i dr. Uz zgradu gradske uprave nalazi se zgrada gradskog vijeća, u kojoj je i ured predsjednika vijeća grada Tae-baek. Razgovor se nakon formalnog upoznavanja usmjerava na rukomet. Predsjednik vijeća Kim Jeong-sik, ujedno je i predsjednik rukometnog saveza regije Gangwon-do, te potpredsjednik rukometnog saveza Južne Koreje. Gosti ga upoznaju sa dugogodišnjom tradicijom rukometa u Bjelovaru, i prvim rukometnim klubom bivše Jugoslavije koji je postao prvak Europe. Predgrađe Tae-baeka gradilište je budućeg tematskog parka sigurnosti. Porast katastrofa u svijetu, ukazuje na potrebu edukacije stanovništva i usavršavanja spasilačkih službi. Pojedinosti jedinstvenog tematskog parka u svijetu, hrvatskim vatrogascima detaljno prezentiraju voditelji projekta. Prostirat će se na površini većoj od jednog kvadratnog kilometra, i sastojati od tri cjeline. Za edukaciju stanovništva, visoke tehnologije omogućit će stvarni doživljaj raznih katastrofa. Spasilačkim službama iz cijelog


DVD-a Tae-baek, Park Jeong-un, i zapovjednica DVD-a Tae-baek, Lee Sang-hak. Za noćni odmor, domaćini gostima iz Hrvatske priređuju iznenađenje. Noćenje u prvoklasnom hotelu High1 na visini od 1100 metara. Bez obzira na renoviranje unutrašnjosti i pročelja, hotel nije zatvoren, nego su cijene spuštene za pedeset posto. Jedan od najkvalitetnijih hotela u regiji, mora biti obnovljen i spreman za zimsku turističku sezonu. Kada je pun gostiju obližnjeg istoimenog i ne manje kvalitetnog skijališta.

Razne aktivnosti i zanimljivosti

svijeta namijenjen je drugi dio parka. Poligoni, zgrade i razna vozila za praktičnu nastavu svih vrsta spašavanja, uz škole i prostorije za teorijsku nastavu. U trećoj cjelini parka su hoteli i drugi smještajni kapaciteti za polaznike usavršavanja. Večera je prilika za još jedno druženje sa gradonačelnikom i njegovim suradnicima. Kako nalaže običaj, sjedenje na podu, na malim jastucima. Uz dugački stol prepun posudica s raznovrsnom neobičnom hranom. Poslužene su i vilice, ali gosti iz Hrvatske već su se naučili jesti sa štapićima. Hrvatske vatrogasce, u kasnovečernjim satima, ugošćuje Dobrovoljno vatrogasno društvo grada Tae-baek. Zanimljivo da nisu toliko povezani sa profesionalnom vatrogasnom postrojbom. Društvo čak nema ni ured u zgradi postrojbe, nego prostorije u drugom dijelu grada. Djeluje više kao građanska udruga, pomažući u raznim poslovima u gradu. Vode ga dva zapovjednika, muški i ženski, jer okuplja i sedamdesetak članica. Prema želji domaćina, povelju prijateljstva potpisuju predsjednik DVD-a Bjelovar Stjepan Grula, zapovjednik

Četvrti dan 28. 06. 2008. Dug je put do slijedećeg odredišta. Grad metropola Busan, sa četiri milijuna stanovnika, drugi je najveći grad Južne Koreje. Udaljen četiristo kilometara od Taebaeka, nalazi se na samom jugu zemlje. Glavni vatrogasni zapovjednik regije Gangwon-do, Byeon Sang-ho, koji je par godina ranije bio u Bjelovaru, unaprijeđen je u glavnog vatrogasnog zapovjednika grada Busan. Izričito poziva hrvatske vatrogasce da ga posjete, bez obzira na udaljenost. U pratnji korejskih vodiča, probijaju se po vijugavoj

Zajednička fotografija s rukovodstvom profesionalne vatrogasne postrojbe grada Tae-baek 196


197

50 godina profesionalnog vatrogastva u Bjelovaru

Potpisivanje povelje prijateljstva profesionalnih vatrogasnih postrojbi gradova Tae-baek i Bjelovara


Na velikom ekranu operativnog centra, hrvatske vatrogasce dočekuju zastave Hrvatske i Južne Koreje, uz pozdrav na engleskom jeziku “Dobro došli u vatrogasnu postrojbu Busan”. 2005. g. Južna Koreja bila je domaćin summita Azijsko-pacifičko gospodarske suradnje (APEC). Samo za potrebu dvodnevnog sastanka, u gradu Busanu sagrađena je moderna zgrada ovalnog oblika. Okružena šumovitim parkom, na obali Korejskog tjesnaca, kasnije je pretvorena u memorijalni centar “Nurimaru APEC house”. Obilaze je brojni turisti, kao i hrvatski vatrogasci predvođeni domaćinom. U zgradi razni izlošci i elektronički uređaji pružaju informacije o summitu. Središnji dio zgrade zauzima velika prostorija, sa dugačkim kružnim stolom za kojim su sjedili predsjednici dvadeset i jedne države. Glavni vatrogasni zapovjednik Byeon Sang-ho, goste iz Hrvatske želi povesti u obilazak brodogradilišta. Južna Koreja svjetski je lider u izgradnji brodova. Od sedam najvećih brodogradilišta u zemlji, pet ih se nalazi oko grada Busan. No monsunska kiša i dalje pada, i obilazak brodogradilišta je otkazan. Domaćin brzo pronalazi zanimljivu alternativu pod krovom. Posjećuju jednu od najvećih atrakcija u gradu, Busan Aquarium, smješten uz plažu Haeundae. Na putu prema Aquariumu kratko zastaju kod ispostave spasilačke službe na plaži. Velike pješčane plaže u Busanu, u ljetnim mjesecima privuku desetke milijuna kupača. Svaka plaža ima spasilačku službu, sa buggyjima i skuterima za vodu. Deseci tisuća morskih životinja, čine najveći aquarium u Južnoj Koreji. Više od 250 vrsta raspoređenih u stotinjak akvarija. Središnjim akvarijem zapremnine tri

Ugodni susret sa starim znancem, glavnim vatrogasnim zapovjednikom grada Busan

Razne aktivnosti i zanimljivosti

autocesti, između velikih planina. Vrijeme prolazi, nebo se oblači, i od sredine puta prati ih nemilosrdna monsunska kiša. Visoki neboderi počinju već sat vremena prije odredišta, i nastavljaju sve do centra, nagovješćujući veličinu multimilijunskog grada. Između nebodera smještena je i zgrada glavnog vatrogasnog zapovjedništva. Iskrenim oduševljenjem, kolege iz Hrvatske dočekuje stari znanac Byeon Sang-ho, i upoznaje sa svojim velikim zapovjedništvom. Glavno vatrogasno zapovjedništvo grada Busan pokriva područje oko 760 km2. 2200 vatrogasnih djelatnika raspoređeno je na vatrogasnu postrojbu, 120 vatrogasnih ispostava, spasilačkih službi i hitne pomoći, jednu ispostavu sa helikopterima i jednu sa vatrogasnim brodovima. Ukupno broje 365 vatrogasnih vozila, 3 vatrogasna broda i 2 helikoptera. U prizemlju zapovjedništva je vatrogasna postrojba, sa modernim vozilima i opremom. Od poznatih vatrogasnih vozila izdvaja se zatvoreni autobus kojim se obilaze škole u udaljenim naseljima. Opremljen je uređajima za dočaravanje požarnih opasnosti djeci, i podizanje svijesti o protupožarnoj zaštiti. Gornje katove zapovjedništva zauzima operativni centar. Ispunjen modernim elektroničkim uređajima za brzo zaprimanje poziva i uzbunu nadležnim ekipama. Cijeli grad nadgledaju video kamere povezane sa operativnim centrom, putem kojih se uočava požar i prati akcija gašenja. Petnaestak djelatnika dnevno zaprimi više od tisuću poziva. Godinu ranije, u gradu Busanu zabilježeno je 140 tisuća intervencija od čega tri tisuće požara, osam tisuća tehničkih i 130 tisuća intervencija prve pomoći.

Dobrodošlica hrvatskim vatrogascima u operativnom centru grada Busan 198


milijuna litara vode, prolazi osamdeset metara stakleni tunel za posjetitelje. Vrijeme brzo prolazi u razgledavanju zanimljivog životinjskog svijeta. Spustila se večer, kada domaćin goste vodi u obližnji luksuzni hotel Haeundae Grand. U velikoj dvorani hotela izvodi se svjetski poznata kazališna predstava “Jump”. Ne treba poznavati korejski jezik, da se shvati ova odlična komedija, upotpunjena akrobatskim pokretima i borilačkim vještinama. Na kraju dana, hrvatski vatrogasci smješteni su u prvoklasni hotel Aqua Palace, na plaži Gwangalli. Prekrasni noćni pogled na plažu, uz šum snažnih valova, i šest kilometara osvijetljeni Gwangan most u pozadini. Peti dan 29. 06. 2008. Glavni vatrogasni zapovjednik grada Busan, kolege iz Hrvatske vodi u obilazak najveće luke u Južnoj Koreji, i pete najveće na svijetu. Vatrogasni brod sigurno plovi između velikih teretnih brodova, pružajući drugačiju perspektivu na multimilijunsku metropolu. U prvom planu, tisuće kontejnera u luci čeka na ukrcaj. Iza njih uzdižu se nepregledni neboderi, prostirući se čak i po brdima. Povratkom na kopno put vodi u obližnji nacionalni park Taejongdae. U blizini grada, idealna je oaza za odmor u prirodi, sa više od dvjesto vrsta drveća. Rubni dijelovi završavaju dvjestotinjak metara visokim klifovima u more. Svjetionik i velika crveno-plava skulptura, najpoznatija su obilježja parka, odakle se za lijepog vremena vidi susjedni Japan. Iz srca prirode, hrvatski vatrogasci vraćaju se u gužvu četiri milijunskog Busana. Gradska vijećnica jedna je od najljepših zgrada u centru grada. U predvorju krije

ogromnu maketu vjerno prikazujući veličinu metropole. Nepregledni neboderi ispunjavaju svaki slobodan prostor, šireći se na brojna brda, poluotoke, gradu ostavljajući vrlo malo zelenila. Morem dominira velika luka, ali i predivne pješčane plaže. Dolazi vrijeme za oproštaj. Glavni vatrogasni zapovjednik grada Busan, Byeon Sang-ho, dugo se pozdravlja sa hrvatskim kolegama. Srdačno se zahvaljuju na nezaboravnom obilasku multimilijunskog grada, i vraćaju natrag u Tae-baek, predvođeni dvama korejskih vodiča. Za predah tijekom četiristo kilometara dugog puta, posjećuju tradicionalno korejsko selo Hahoe. Nekoliko stoljeća staro, iz doba Joseon dinastije, jedno je od dva najočuvanija sela u zemlji. Dvjestotinjak kuća prikazuju tradicionalnu korejsku arhitekturu, s poznatim zakrivljenim krovovima. U ostatku zemlje, zbog modernizacije, izrazito su rijetke takve kuće. Selo je i dalje nastanjeno, te vrlo posjećeno turistima, kao jedna od glavnih atrakcija Južne Koreje. Ponovni dolazak u Tae-baek u večernjim satima, uz kratki obilazak centra grada na sedamsto metara nadmorske visine. U malom parku, izvor je rijeke Nakdong, najduže u Južnoj Koreji, koja nakon petsto i dvadeset kilometara, ulazi u more pored grada Busan. Povratak na noćenje u High1 hotelu. Šesti dan 30. 06. 2008. Okolica grada Tae-baeka u prošlosti je bila poznata po rudnom bogatstvu. Nakon što su rudnici zatvoreni, za uspomenu je u predgrađu otvoren muzej rudarstva. Najveći muzej u Aziji te tematike, na nekoliko katova broji osam tisuća izložaka. Uz stotinjak metara zanimljive

Bjelovarski vatrogasci su posjetili i razne kulturne i prirodne znamenitosti Južne Koreje 199

50 godina profesionalnog vatrogastva u Bjelovaru

Vatrogasci grada Tae-baek su hrvatskim kolegama prezentirali svoja vozila i opremu


Specijalna postrojba za spašavanje koristi vrlo kvalitetnu opremu te zanimljive terene za obučavanje

U Seulu se nalazi prvi operativni centar Južne Koreje

Razne aktivnosti i zanimljivosti

Ponad svih raznobojno svijetli tv toranj visine 237 m. Manje spektakularno nije ni u centru grada. Jedna od novijih znamenitosti je uska riječica, pretvorena u prostor za opuštanje. Spuštena ispod nivoa ulica, dodane su joj šetnice, sa biljkama i zelenilom, a svjetla oko rijeke naglašavaju raskoš. Prolazeći nekoliko kilometara između visokih nebodera, omiljena je destinacija stanovnika i turista, opuštajući se uz nju od gradske gužve.

imitacije pravog rudnika. Poučno upoznavanje nekadašnje glavne gospodarske grane grada, hrvatski vatrogasci nastavljaju ponovnim posjetom vatrogasnoj postrojbi Tae-baek. Domaćini prezentiraju rad svojih vatrogasnih vozila i opreme, vrlo sličnoj u hrvatskom vatrogastvu. Slijedi pozdravljanje sa kolegama prijateljske korejske vatrogasne postrojbe, i put glavnog grada Južne Koreje, Seula. Dvjestotinjak kilometara kasnije, u poslijepodnevnim satima stižu u predgrađe Seula. Domaćin u gradu sa jedanaest milijuna stanovnika je vatrogaskinja Jeong-Hee Jin. Poznanica koja je nakon Vatrogasne olimpijade posjetila bjelovarsku vatrogasnu postrojbu. Kao vatrogasni časnik zaposlena je u Glavnoj nacionalnoj postrojbi za spašavanje. U njoj radi stotinjak specijalaca opremljenih za spašavanje isključivo u velikim prirodnim i drugim katastrofama, ne samo u Južnoj Koreji, nego po cijelom svijetu. Sa svojim opasnim zanimanjem, upoznaju goste iz Hrvatske. Koriste vrhunsku, sofisticiranu i vrlo skupu opremu. Od raznih specijalnih vozila, izdvajaju se autobusi puni uređaja za spašavanje i logistiku na terenu, te tri helikoptera. Vrše i obuku spasilačkih službi iz drugih zemalja. Za tu namjenu imaju poligone, objekte i vozila, za obuku spašavanja u svim vrstama katastrofa. Od predgrađa do centra grada, gužva multimilijunske metropole. Beskrajne visoke zgrade i neboderi, ispresijecani širokim i uskim ulicama, s tisućama automobila. U večernjim satima, gosti iz Hrvatske predvođeni domaćom vatrogaskinjom, upoznaju Seul. Fantastičan pogled na grad s jednog od brojnih brda, na svjetlucava svjetla nebodera, uličnih reklama i automobila na ulicama.

Sedmi dan 01. 07. 2008. Najstariji operativni centar u Južnoj Koreji, pokriva područje jedanaest milijunskog Seula. Staromodnije je i uređen, ali ne zaostaje modernom vrhunskom tehnologijom. Sedamnaest djelatnika dnevno zaprimi stotine poziva u pomoć. Automatski ih prikazuje veliki ekran na središnjem zidu. Svake sekunde ispisuje podatke novih poziva, najviše za hitnu pomoć, te ostale spasilačke službe. Tim posjetom završena je serija službenih sastanaka hrvatskih vatrogasaca. Ostatak dana dva korejska vodiča, i vatrogaskinja, vode ih u obilazak nekoliko atrakcija multimilijunskog Seula. Glavna gradska znamenitost, kraljevska palača, tog je dana zatvorena za posjetitelje. Domaćini nalaze alternativu, i voze prema mirnoj četvrti na rubu centra grada. Promet je zabranjen u tom dijelu, ali policija propušta kombi sa gostima iz Hrvatske, kako bi vidjeli predsjedničku palaču. Vozeći se uz dugi zid, pojavljuju se raskošna ulazna vrata, a iza njih uzdiže reprezentativna tradicionalna građevina. Po prepoznatljivom plavom krovu, predsjednička palača nosi popularno ime “Plava kuća”. Povratak u prometnu gužvu centra grada. Do željene destinacije prolazi dosta vremena. Što upotpunjuje 200


na brdu, čime broji ukupnu nadmorsku visinu od 480 m. Pruža predivan pogled, na more građevina, usred kojih se poput otoka uzdižu brda. Kako se sunce spušta prema obzoru, dolazi vrijeme za napuštanje sedmog po veličini grada na svijetu. U večernjim satima hrvatski vatrogasci dolaze na međunarodni aerodrom Incheon, opraštajući se od korejskih kolega i vodiča tih sedam dana u Južnoj Koreji. Nakon čega slijedi dug povratak u domovinu Hrvatsku.

činjenica da su stanovnici naviknuti na putovanje autom sat i više vremena do radnog mjesta. Sa svih strana okružuju neboderi raznih oblika i veličina, čija su pročelja pretrpana izrazito raznobojnim reklamama. Pretežito ravne građevine, bez tradicionalne korejske arhitekture, osim nekoliko palača. I trgovi su rijetki, svaki prostor zauzima neko arhitektonsko zdanje. Veličina Seula najbolje je vidljiva iz tv tornja “N Seoul Tower”, poznatog simbola grada. Visok 237 m, smješten

Bjelovarski vatrogasci boravili su tjedan dana u Južnoj Koreji. Za to vrijeme upoznali su njihove vatrogasne i druge spasilačke službe, kao i prirodne ljepote i kulturu te daleke zemlje. Domaćini su snosili sve troškove boravka vatrogasaca iz Hrvatske. Sve vrijeme s njima su bili Zjo Hion-Kook kao organizator puta i prevoditelj na engleski jezik, i Joo Hang-Jung kao vozač. No bilo je i vrlo naporno, u tjedan dana prešli su oko tri tisuće kilometara. U tu svrhu, vatrogasno zapovjedništvo regije Gangwon-do, za goste iz Hrvatske ustupilo je novo kombi vozilo. Ovim putem bjelovarski vatrogasci se još jednom zahvaljuju svim kolegama iz Južne Koreje, koji su im omogućili neprocjenjivo iskustvo za vrijeme boravka u njihovoj zemlji.

U vatrogasnim postrojbama Južne Koreje, svaka smjena ima vatrogasne grupe koje djeluju na određenim intervencijama: gašenju požara, tehničkim intervencijama i spašavanjima, te hitnu pomoć koja je također u sastavu vatrogasnih postrojbi. Grupe se razlikuju prema zanimljivim oznakama, na rukavima narančastih uniformi:

grupa za gašenje požara (tamnoplava oznaka sa likom slona)

grupa za tehničke intervencije i spašavanja (crna oznaka sa likom psa) grupa za hitnu pomoć (zelena oznaka sa likom ptice zaštićene rukama)

grupa za vatrogasne helikoptere (crvena oznaka sa likom orla)

grupa za vatrogasne brodove (plava oznaka sa likom delfina) 201

Svi nose i jedinstvenu vatrogasnu oznaku koja označava regiju kojoj pripadaju. Ovdje su prikazane oznake regije Gangwon-do.


Zahvala Zahvaljujemo svima koji su pomogli da nastane ova monografija, jedna od prvih u Hrvatskoj s tematikom profesionalnog vatrogastva. Redom, to su nekadašnji profesionalni vatrogasci Bjelovara, a danas umirovljenici. Od zaposlenih 1960. godine kada je počelo stvaranje profesionalne vatrogasne jezgre unutar Dobrovoljnog vatrogasnog društva Bjelovar, 1964. godine kada je formirana profesionalna vatrogasna jedinica, te svih što su postali profesionalni vatrogasci u godinama što su slijedile, a danas su u zasluženoj mirovini. Svaki od njih pružio je veliku količinu zanimljivih informacija, s kojima smo napravili presjek bogate povijesti profesionalnog vatrogastva u Bjelovaru. Također zahvaljujemo se bivšim zapovjednicima, koji su svoju karijeru nastavili na drugim radnim mjestima, ali su se prisjetili vremena dok su bili profesionalni vatrogasci. Te pojedinim djelatnicima i rukovodstvu današnje Javne vatrogasne postrojbe Grada Bjelovara. Prije svega zapovjedniku postrojbe, koji je zahvaljujući dugogodišnjem radnom stažu, pružio bogati uvid u rad vatrogastva posljednjih desetljeća. Te kao idejni začetnik monografije, često je pregledavao i pratio tijek njene izrade. Povijesni prikaz upotpunjen je i pregledom nekoliko stotina dokumenata, prije svega za najranije razdoblje u kojem se stvarala profesionalna vatrogasna jezgra. Uz tekstualni dio, fotografije su vrlo važan dio monografije. Zahvaljujući umirovljenicima, koji su sačuvali stare fotografije, danas možemo vidjeti kako je izgledalo bjelovarsko profesionalno vatrogastvo u samim počecima. Fotografije iz nešto kasnijeg razdoblja, pronađene su u spomen sobi bjelovarskog vatrogastva, kao i zanimljivi članci iz novina. Najveći dio fotografija iz novijeg razdoblja, posljednjih petnaestak godina, snimio je autor monografije. Dok su veliki dio intervencija, snimili djelatnici Javne vatrogasne postrojbe Grada Bjelovara. Zahvaljujemo se i Uređivačkom odboru monografije, te Upravnom vijeću Javne vatrogasne postrojbe Grada Bjelovara, koji su na kraju pregledali i odobrili tiskanje monografije. Također i slijedećim sponzorima, koji su novčanim prilozima pripomogli izdavanje monografije:

Grad Bjelovar

Vatropromet

Vatrogasna zajednica Grada Bjelovara

Vatro-protekt d.o.o.

Euroherc osiguranje d.d.

202


Bilješka o autoru

Krunoslav Fučkor, mag. nov. Autor monografije

Rođen je 16. ožujka 1980. godine u Bjelovaru, gdje i danas živi. Od najranijih godina povezan s vatrogastvom, preko djeda koji je bio član Dobrovoljnog vatrogasnog društva. No prvenstveno preko oca, kojeg često posjećuje na radnom mjestu u tadašnjem Općinskom centru za zaštitu od požara. Tako 1996. godine, nakon završene osnovne, i dvije godine srednje Ekonomske i birotehničke škole u Bjelovaru, upisuje srednju Vatrogasnu školu u Zagrebu. Dio je zadnje generacije u Hrvatskoj, koja dvije godine pohađa srednju vatrogasnu školu. 1998. godine, nakon završenog trećeg i četvrtog razreda, stječe zvanje vatrogasni tehničar. Tada s obrazovanjem kreće u drugom smjeru. 1998. godine upisuje studij informatičkog dizajna na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu. Završava ga u roku, te 2001. godine stječe zvanje Inženjer informatike, smjer informatički dizajn. Za vrijeme studija, dobiva zadatak izrade internet stranica. Odlučuje napraviti stranice Javne vatrogasne postrojbe Grada Bjelovara. Nakon završetka studija postavlja ih na internet, čime bjelovarska vatrogasna postrojba postaje jedna od prvih u Hrvatskoj koja se predstavlja na internetu, tada relativno novom mediju. Kako u bespućima interneta, nove stranice teško dolaze do korisnika, počinje ih promovirati. Ubrzo se iz cijelog svijeta javljaju kolege vatrogasci, s kojima ostvaruje kontakte. Izrazito su zahvalni jer se prvi put mogu upoznati s vatrogastvom u Hrvatskoj, zahvaljujući ovim internet stranicama. 2002. godine zapošljava se u privatnom poduzeću u Bjelovaru, na radnom mjestu web i grafičkog dizajnera. Poduzeće ima u vlasništvu poznati zabavni portal Bjelovar.com, kojeg samoinicijativno mijenja u prvi gradski news portal. Narednih godina svakodnevno izvještava s raznih događanja u gradu, i time postaje prvi internet novinar u Bjelovaru. 2003. godine dogovara posjet delegacije iz Poljske, kojima je i vodič za vrijeme višednevnog boravka u Bjelovaru. Iste godine, dogovara i posjet dvoje vatrogasaca iz Južne Koreje, kojima je također vodič za vrijeme posjeta Bjelovaru povodom 130 godina bjelovarskog vatrogastva. Prve kontakte s obje delegacije je ostvario putem internet stranica vatrogasne postrojbe. 2004. godine, kako bi stekao dodatno znanje, upisuje studij novinarstva na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. 2005. godine prijavljuje se za vodiča/prevoditelja na Vatrogasnoj olimpijadi u Varaždinu. Postaje vodič ekipi Južne Koreje, koja po prvi put sudjeluje na natjecanju. Nakon nezaboravnih sedam dana u Varaždinu, vodi ih u Bjelovar, gdje se upoznaju sa bjelovarskim vatrogastvom. 2006. godine, kao vodič delegacije bjelovarske vatrogasne postrojbe, boravi u Poljskoj u višednevnom uzvratnom posjetu. 2008. godine, odlazi u sedmodnevni uzvratni posjet u Južnu Koreju, kao član delegacije bjelovarskog profesionalnog i dobrovoljnog vatrogastva, ali prije svega kao vodič i prevoditelj. 2010. godine završava studij novinarstva na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, te stječe zvanje Magistar novinarstva. 2013. godine jedan je od dva autora monografije “140 godina bjelovarskog vatrogastva” gdje prvenstveno piše tekstove o profesionalnom vatrogastvu u Bjelovaru, te razne vatrogasne zanimljivosti. 2014. godine izrađuje monografiju “50 godina profesionalnog vatrogastva u Bjelovaru”, u kojoj objedinjuje znanje iz dosad stečenog obrazovanja: tematika (vatrogastvo), pisanje (novinarstvo) i oblikovanje monografije (dizajn). Član je Dobrovoljnog vatrogasnog društva Bjelovar, i primio je razna priznanja. 203


HR 'AT KA VATROGASNA ZAJEDNICA NA TEMELJU PRAVILNIKA O DODJELI VATROGASNIH PRIZNANJA , ODLIKOVANJA, ZNAMENJA, POVELJA l PLAKETA

JVP Bjelovar ZA POSEBAN DOPRINOS ZAŠTITI OD POŽARA l VATROGASTVU KOJOM SE POTVRĐUJE PRAVO NOŠENJA

ZL ATNE VATROGASNE MED A LJE

PREOSJ~, _nte an det•


Profile for K F

50 godina profesionalnog vatrogastva u Bjelovaru  

50 years of professional firefighting in Bjelovar, Croatia

50 godina profesionalnog vatrogastva u Bjelovaru  

50 years of professional firefighting in Bjelovar, Croatia

Advertisement