Issuu on Google+

V O D I » ISSN 1332-232X

Z A

Z D R A V I J I

Æ I V O T BROJ 41 / godina VII

travanj/svibanj 2005.

BESPLATAN PRIMJERAK

Art terapija

Pozdrav proljeÊu

Izrazite osjeÊaje crteæom

Otresite zimsku pauËinu i prigrlite nove moguÊnosti

South Beach dijeta Revolucionaran program mrπavljenja dr. Arthura Agatstona

Vjeæbajmo zajedno Naprednije vjeæbe snage za cijelo tijelo

TrudnoÊa i stres Ustrijelite kaskajuÊeg lava

S faktor Kako biti senzualna i u formi

Aktualno

PELUDNA OPSADA

HITNI MEDICINSKI POSTUPCI • VODI» KROZ PRETRAGE


impresum IZDAVA»

Oktal Pharma d.o.o. - sluæba marketinga

RijeË

urednika

Utinjska 40, 10020 Zagreb www.oktal-pharma.hr

DIREKTOR

Branko Parag, mr. pharm.

N

hladne

Malo je potrebno

zime napokon moæe-

da se Ëovjek otvori i

mo pozdraviti proljeÊe i

pokaæe svoju dobru

prigrliti ga svim svojim

stranu. Jer svi je

Ëulima, duhom i tijelom.

imamo, zar ne? Samo

No, moæda se svi ne osjeÊamo tako poletno.

je vaæno znati kako

Mame nas svjetlost i toplina, ali nam se teπko

doprijeti do nje.

pokrenuti. Iako æeljno oËekivano, proljeÊe

Vaæno je izgraivati

je sa sobom donijelo i cijeli niz problema

samopouzdanje koje

- dobro nam poznati proljetni umor, osjeÊaj

je vaπe najjaËe oruæje. Postavite si ciljeve i

klonulosti i malaksalosti, alergije da i ne

radite na njihovu ostvarenju. Bit Êete zado-

spominjem. S tim u vezi, donosimo vam

voljniji samima sobom, jaËat Êe vaπe samo-

estetski kirurg

odgovore na neke od tih problema kako

pouzdanje, a ostvareni rezultati samo Êe biti

Sanja GreguriÊ-Mateπa, dr. med.

biste proljeÊe doæivjeli kao ugodno buenje

poticaj za viπe i jaËe.

iz dugoga zimskog sna.

Ne zaboravite ni tijelo. I ono æeljno Ëeka

Meu ostalim, muËi nas i sveprisutni stres,

da ga pokrenete i udahnete mu malo æivota

prof. dr. sc. Josip GrguriÊ, pedijatar

koji je, na æalost, postao naπa svakodnevica,

nakon duge zime. Brojni su naËini - πetajte,

mr. sc. Dubravko Smu, kirurg

kroniËno stanje koje nas polako, ali sigurno

trËite, vozite bicikl, planinarite... Odbacite

prof. dr. sc. Zdravko MandiÊ,

izjeda. Koliko je on poguban za trudnice i

nakupljeno mrtvilo i probudite svoju uspa-

oftalmolog

joπ neroene bebe i kako se boriti protiv toga

vanu vitalnost. U svakom sluËaju, sve Êe

kaskajuÊeg lava, zakljuËite sami.

biti bolje od sjedenja u fotelji. Ali, nemojte

Kad bolje razmislim, muËi nas puno toga, ali

odmah pretjerivati. Imajte na umu da se niste

Ëvrsto vjerujem da se uvijek nae nekakav

preko noÊi uljuljkali, pa tako ne moæete niti

Utinjska 40, 10020 Zagreb

izlaz. Ne dopustite da vas pokolebaju sitnice.

oËekivati da Êete preko noÊi doÊi u æeljenu

tel: 01/659 57 70 • fax: 01/659 57 00

Iako se kaæe da one æivot znaËe, katkad nam

formu. Osluπkujte tijelo i signale koje πalje.

mogu biti izvor nezadovoljstva. Okruæite se

Uskladite æelje i moguÊnosti.

pozitivnom energijom - obitelji, prijateljima

Za kraj vam mogu samo reÊi: „Prigrlite

DIZAJN I PRIPREMA ZA TISAK

i drugim dragim osobama. ©irite pozitivne

ispruæenu ruku i procvjetajte kao i ovo

HAND Design Studio

vibracije, toplinu i suosjeÊanje. Pokuπajte

proljeÊe!”

REDAKCIJA

Utinjska 40, 10020 Zagreb tel: 01/659 57 70 • fax: 01/659 57 00 E-mail: vase.zdravlje@oktal-pharma.hr

GLAVNA UREDNICA

Carmen Rivier-Zurak, dr. med. LEKTORICA

Lea Zanki

STRU»NI KOLEGIJ

prof. dr. sc. Zijad DurakoviÊ, internist prof. dr. sc. Davor MiliËiÊ, kardiolog prof. dr. sc. Boæidar »urkoviÊ, fizijatar mr. sc. Mladen DobroviÊ,

dermatovenerolog doc. dr. sc. Radoslav Herman, ginekolog, Kreπo Zurak, dr. med. otorinolaringolog

prim. dr. sc. Kreπimir »avka, radiolog

prof. dr. sc. Maja Relja, neurolog

MARKETING

Oktal Pharma d.o.o. - sluæba marketinga

E-mail: vase.zdravlje@oktal-pharma.hr www.vasezdravlje.com

tel/fax: 01/ 233 34 89, 233 34 90 ©eferova 2, 10000 Zagreb

akon

i

shvatiti, umjesto da odmah osuujete. Carmen Rivier-Zurak, dr. med.

TISAK

Glavna urednica

rotooffset - Tiskara MeiÊ tel: 01/657 09 64 M. ©enoe 25, 10020 Zagreb

NAKLADA

90.000

duge

02 VA©E ZDRAVLJE #41


#41

Sadræaj VI PITATE - MI ODGOVARAMO . . . . . AKTUALNO - PELUDNA OPSADA. . . .

04 06 16 20 30 36 44 46 50 54 56 58 62 66 68

prof. dr. sc. Æeljan Maleπ, Ivana Topolovec, mr. pharm., Rosana SvetiÊ-»iπiÊ, vms

POZDRAV PROLJE∆U . . . . . . . . . . . . . KADA I KAKO PROTIV STARENJA . . .

Dinko Kaliterna, dr. med.

REFLEKSOLOGIJA I REFLEKSOTERAPIJA . . . . . . . . . . .

HRKANJE I APNEJA U SNU . . . . . . .

dr. sc. Boris ©imunjak

ANKSIOLITIK ILI ANTIDEPRESIV . .

dr. sc. Marian Diamond, Vesna Harni, dr. med.

NAJ»E©∆E UPALE RODNICE. . . . . . .

Marina Gradinac, dr. med.

UMJERENO S CRNOM KAVOM . . . . .

prof. dr. sc. Zijad DurakoviÊ

HIGIJENA U KUHINJI . . . . . . . . . . . .

Marina Gradinac, dr. med.

KISIK I KOÆA . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

ART TERAPIJA . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Æarko Bakran, dr. med.

GOVOR - NOVE SPOZNAJE . . . . . . . .

Goran IvkiÊ, dr. med.

SOUTH BEACH DIJETA . . . . . . . . . . .

S FAKTOR . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Stjepan ©aban, dipl. ing.

SLAB VID U DJECE . . . . . . . . . . . . . .

Ivan »ima, dr. med.

82

Ana Kuhanec

VJEÆBAJMO ZAJEDNO naprednije vjeæbe za cijelo tijelo . . . . . .

84

mr. sc. Mario KasoviÊ, prof., Simona MarkoviÊ, prof.

KRUNICA, MOST ILI PROTEZA . . . . .

88

Marija SoviÊ, dr. stom.

MEDICINSKI LEKSIKON loπ zadah . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . HITNI MEDICINSKI POSTUPCI strana tijela u otorinolaringologiji . . . . .

92 94

mr. sc. Petar Drviπ

VODI» KROZ PRETRAGE organometrija. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

96

Vesna GoriËki-Pernek, dr. med.

BILJNA LJEKARNA crveni luk. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

98

Iva AlebiÊ, dipl. ing.

Irena ©venda, dipl. ing.

SVA DJELOVANJA KVERCETINA . . .

78

mr. sc. Nada IvanoviÊ

Manuela ©apro, dipl. ing.

BOTULINUM TOKSIN U TERAPIJI SPAZMA. . . . . . . . . . . . .

76

Ozren Podnar, prof., Robert Torre, dr. med.

Bojan Nasteski, vft, SunËica Prπir, vft

TRUDNO∆A I STRES . . . . . . . . . . . . .

72

STRU»NE ZANIMLJIVOSTI . . . . . PREDSTAVLJAMO KNJIGE . . . . . MALI OGLASI. . . . . . . . . . . . . . . .

100 103 104

www.vasezdravlje.com

web stranica koja brine o vaπem zdravlju

#41 VA©E ZDRAVLJE 3


Vi pitate... ...mi odgovaramo DERMATOLOGIJA dr. sc. Ivana Nola spec. dermatovenerolog, Zagreb

Po tijelu imam podosta sunËanih pjega i to mi uæasno smeta. Nemam nikakvih ozbiljnih problema nego ih se jednostavno æelim rijeπiti. Koristio sam kremu Celerit Plus oko 15 dana. Mislim da je pomoglo, ali nekako mi sve to sporo djeluje. Zanima me mogu li se sunËane pjege ukloniti kod dermatologa ili nekoga drugog specijalista. Ako da, kako se uklanjaju, je li bolno, kolika je cijena? XXX SunËane pjege u predjelu trupa mogu se ukloniti pomoÊu nekoliko metoda. Jedna od njih je primjena krioterapije (zaleivanje tekuÊim duπikom), zatim lokalnih pripravaka za izbjeljivanje koæe, a ovisno o izgledu takvih promjena moguÊa je i elektrokoagulacija ili kemijski piling. No, najbitnija je prevencija, odnosno zaπtita koæe prilikom izlaganja suncu odgovarajuÊim pripravcima sa zaπtitnim faktorom. Svakako da ove metode ne mogu dovesti do trenutaËnog rjeπenja problema. ObiËno se moraju ponavljati nekoliko puta da bi se postigao æeljeni rezultat. Navedeni oblici terapije nisu bolni, a samo neki od njih mogu izazivati osjeÊaj blaæeg peckanja. Cijena tretmana ovisi o rasprostranjenosti promjena, stoga bi se trebali javiti dermatologu koji Êe toËno odrediti vrstu tretmana koji je za vas najbolji. Posljednje dvije godine pojavljuje mi se alergija izazvana suncem i morskom vodom (alergiju ne dobivam sunËanjem kod kuÊe nego samo na moru). Javlja se po cijelom tijelu (osim lica), u obliku velikih i malih crvenih plikova koji svrbe! Traje otprilike dva, tri tjedna te se nakon toga povuËe, iako je joπ u dodiru sa suncem i morskom vodom. Molim vas da mi, ako moæete, odgovorite zaπto se javlja. Tina

04 VA©E ZDRAVLJE #41

RijeË je o alergiji uzrokovanoj djelovanjem ultraljubiËastih zraka, i Ëesto se javlja na koæi koja nije pripremljena za tako intenzivno ultraljubiËasto zraËenje. Stoga vam savjetujem pregled kod dermatologa, koji Êe prema tipu vaπe koæe odrediti terapiju koju Êete provoditi neko vrijeme prije izlaganja sunËevim zrakama. Svakako u obzir dolazi primjena antihistaminika u obliku tableta, zatim izrazito kontrolirano izlaganje koæe umjetnom izvoru ultraljubiËastih zraka prije odlaska na more, i primjena krema s odgovarajuÊim zaπtitnim faktorom. Naravno, ovi oblici terapije provode se iskljuËivo pod kontrolom dermatologa, koji Êe odrediti koliko je umjetnog sunËanja potrebno i je li kod vaπeg tipa koæe takav oblik terapije uopÊe dopuπten.

FIZIJATRIJA mr. sc. Porin PeriÊ spec. fizijatar reumatolog, KBC Zagreb

Cijele zime nisam radio gotovo niπta (47 mi je godina) i polovicom veljaËe poËeo me boljeti lijevi lakat na polovici s vanjske strane. Bol se pojaËavala sama od sebe tako da danas lijevom rukom jedva dignem neπto teæe od kilogram, dva, uz jaku bol. Do danas se bol proπirila do lijevog ramena i poËelo je boljeti u lijevom zglobu πake. Ovih dana najprije mi se pojavilo neπto sliËno u desnom laktu tako da sada boli kao i lijeva ruka. Moram neπto raditi, ali sve mi predstavlja teπkoÊe jer sada bole obje ruke. Kao πto sam rekao, najprije je poËelo u vanjskim dijelovima lakata i proπirilo se do oba ramena i zglobove πaka. LijeËnik mi je rekao da se ta bolest zove zidarska i da Êe vremenom proÊi ako se budem suzdræavao od rada. No, bol nikako da proe nego se pojaËava. O Ëemu je rijeË i kako to izlijeËiti? Mladen Prema vaπem opisu, vjerojatno je rijeË o radijalnom epikondilitisu obaju laktova, poznatijem po nazivu teniski lakat. Bolest se ne javlja samo kod

vrhunskih ili rekreativnih sportaπa nego i kod obiËnih ljudi raznih zanimanja poput kovaËa, zidara, vozaËa kamiona, a u novije vrijeme i ljudi koji puno sjede i piπu za osobnim raËunalom. Svima su zajedniËki uËestali pokreti stiskanja i osobito ispruæanja πake. Zbog pretjerana koriπtenja πake preoptereÊuje se hvatiπte miπiÊa koji ispruæaju πaku, i to u gornjem hvatiπtu u podruËju radijalnog epikondila lakta. Javljaju se simptomi kakve ste opisali. Bolovi su u poËetku lokalizirani samo u podruËju zahvaÊenog lakta, no ako se bolest ne lijeËi, bol se javlja i u podruËju ramena ili Ëak πake iste strane. ObiËno su kretnje zgloba la kta oËuvane. Kod vas je, s obzirom na trajanje simptoma i posao koji radite, oËito rijeË o kroniËnom stanju, pa je potreban pregled lijeËnika fizijatra, reumatologa ili ortopeda koji Êe utvrditi toËno stanje i plan lijeËenja. Dolazi u obzir lokalna primjena kortikosteroida u mjestu boli (blokade) ili ciljana fizikalna terapija koja ukljuËuje vjeæbe istezanja i primjenu terapijskog ultrazvuka ili lasera na mjesto boli. S obzirom na bolove u ramenu i πaci, treba procijeniti fizikalne procedure i na navedena podruËja. U lijeËenju je najvaænije rastereÊenje navedenih hvatiπta miπiÊa tijekom barem πest do osam tjedana ili potpuno izbjegavanje pokreta koji dovode do boli, ili se savjetuju pokreti uz primjenu tzv. poveske za epikondilitis, koja Êe umanjiti bolove u laktu. Piπem u nadi da Êete mi barem vi nekako pomoÊi. Prije dvije i pol godine operirala sam vratnu kraljeænicu - dijagnoza glasi Compressio medullae spinalis vert. cervicalis segmenti C5/C6 discarthrosim et spondylitidem et osteophytidis (oprostite ako nisam dobro napisala). U meuvremenu mi je reËeno da imam reumatske promjene. Bit svega je da i dan-danas imam bolove u ramenima koji se proteæu prema vratu, a povremeno me bole i miπiÊi nogu. Dobila sam uputnicu za


Svoja pitanja moæete slati na adresu Oktal Pharma, Utinjska 40, 10020 Zagreb ili na e-mail: vase.zdravlje@oktal-pharma.hr s naznakom - VI PITATE, MI ODGOVARAMO

reumatologa, ali mi je savjetovano da se obratim dalje, s obzirom na to da u Zadru nema posebne ambulante koja se bavi reumom. InaËe, radim kao frizerka pa mi je savjetovano da se viπe time ne bavim. Moæete li mi pomoÊi i savjetovati mi kome da se obratim, jer mi je dosta savjeta da pijem Normabel za opuπtanje. Renata OËito je da imate neke reumatske tegobe koje mogu biti degenerativne naravi, πto je ËeπÊe, ili moæda upalne reumatske tegobe, koje se javljaju rjee i posljedica su neke upalne reumatske bolesti, primjerice reumatoidnog artritisa ili ankilozantnog spondilitisa. Iz vaπih podataka vrlo je teπko razluËiti o Ëemu je rijeË, ali buduÊi da je sugeriran pregled reumatologa, to moæete obaviti i u Zadru jer ondje postoji reumatoloπka ambulanta. Prema dijagnozama koje su dovele do operacije koja vam je uËinjena prije dvije godine, vjerojatno je ipak samo rijeË o degenerativnim promjenama vratne kraljeænice koje su dovele do pritiska na lenu moædinu i odreenih neuroloπkih simptoma, poput bolova i trnaca u rukama i ramenima te bolova u nogama.

INTERNA MEDICINA prof. dr. sc. Zijad DurakoviÊ spec. internist, KBC Zagreb

ObraÊam se vama u nadi da Êete mi odgovoriti i pomoÊi. Imam 21 godinu i neuobiËajen i rijedak problem. ©ake su mi uvijek hladne i modre, a ponekad se pojavljuju i toËkice svjetlije boje. Tijekom ljeta su normalne, ali tijekom zime potpuno modre, s tim da se boja normalizira kad podignem ruke u visinu glave! To traje veÊ nekoliko godina. Nisam se obraÊao specijalisti, a od lijeËnika opÊe prakse dobivao sam odgovore da je rijeË o loπoj cirkulaciji i da je to nasljedno. Nemam nikakvih bolova, samo se osjeÊam vrlo neugodno zbog neprirodne boje πaka. RaleviÊ

Tegobe koje opisujete su vazospazmi zbog izlaganja hladnoÊi. Mnogo toga bilo bi korisno doznati: jesu li smetnje vezane samo uz izlaganje hladnoÊi ili i nekome emocionalnom stresu; jesu li zahvaÊene samo ruke ili i stopala, vrπak nosa, dio lica; zahvaÊa li plavilo ruku najprije vrπkove prstiju pa se πiri; prolaze li smetnje kroz tri faze: blijeda, lividna pa purpurna; znoje li se pritom pretjerano dlanovi i tabani; postoji li poviπena koncentracija glukoze u krvi ili moæda dislipoproteinemija; jeste li puπaË; imate li i bolove u rukama ili one samo poplave... Osim izostavljanja πtetnih navika (puπenje), preporuka je ne izlagati ekstremitete hladnoÊi i maksimalno se utopliti. Trebate se javite i na pregled specijalisti internisti, sa svrhom razluËivanja uzroka tegoba, postavljanja dijagnoze i odreivanja terapijskih smjernica.

KONTAKTOLOGIJA Ksenija ∆uruvija-OpaËiÊ, dr. med. spec. oftalmolog, Zagreb

VeÊ desetak godina nosim meke kontaktne leÊe vrhunske kvalitete (propusne...) koje svake godine mijenjam te ih odliËno odræavam. Podnosim ih odliËno, ali u posljednje vrijeme oËi mi povremeno budu crvene, posebno u kutu, πto izgleda poput popucalih kapilara. Koristila sam kapi Efflumidex i Maxitrol, πto je pomoglo, ali nakon prestanka koriπtenja crvenilo, æarenje i suhoÊa oka ponovno su se pojavili. Zato uvijek uza se imam umjetne suze Refresh Contacts, ali moram ih Ëesto kapati. Napominjem da puno vremena dnevno radim na raËunalu! Smijem li pokuπati s noπenjem polutvrdih leÊa, koje, koliko sam upoznata, ne izazivaju ËeπÊe upale oka. Postoje li probne polutvrde leÊe i kako ih nabaviti? Silvana

To svakako treba ispitati testovima u ordinaciji oftalmologa kontaktologa. Mekane leÊe su hidrofilne, πto znaËi da navlaËe vodu u sebe pa svaka smanjena koliËina suza uzrokuje smetnje kod noπenja kontaktnih leÊa. Dodatni je problem rad na raËunalu, gdje zbog nedovoljna (rijetkog) treptanja osjeÊaj suhoÊe postaje joπ izraæeniji. Moæete pokuπati s noπenjem tvrdih plinopropusnih leÊa (tzv. polutvrde). Tvrde plinopropusne leÊe izrauju se individualno za svakog pacijenta, a probne se stavljaju samo u ordinaciji, za vrijeme pregleda.

OTORINOLARINGOLOGIJA Kreπo Zurak, dr. med. spec. otorinolaringolog i plastiËni kirurg glave i vrata, KB Sestara milosrdnica, Zagreb

Posljednje tri mjeseca imam grlobolju koja se pojaËava kod uzimanja suhe hrane i noÊu. Bol povremeno nastaje i u lijevom uhu. U dva navrata uzimao sam antibiotike od kojih nema poboljπanja, a Ëini mi se i da mi poËinje oticati vrat. Gdje da se javim kako bih otkrio zaπto me boli grlo. Ivan Grlobolja je najËeπÊe posljedica upalnih bolesti u podruËju ædrijela, koje veÊinom imaju benigni (dobroÊudni) karakter i odgovaraju na terapiju antibioticima. S obzirom nato da se kod vas bol πiri i u uho, da ne reagira na terapiju antibioticima, bolest moæe biti i ozbiljnijeg karaktera te zahtijeva Ëim prije specijalistiËki otorinolaringoloπki pregled i ciljanu dijagnostiËku obradu (biopsija, UZV, citologija, radioloπke pretrage). Kod stanja koja imaju ovakav prolongirani tijek, a postoji sumnja na zloÊudni karakter, potrebno je πto ranije postaviti dijagnozu kako bi se zapoËelo lijeËenje. PoËetni stadiji bolesti imaju bolju prognozu i povoljniji tijek i ishod lijeËenja.

Prema simptomima koje ste naveli, moguÊe je da je rijeË o ”suhom oku”, odnosno smanjenom izuËivanju suza. #41 VA©E ZDRAVLJE 05


06

Aktualno

peludna opsada

©to kaæu botaniËari prof. dr. sc. Æeljan Maleπ, predstojnik Zavoda za famaceutsku botaniku Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta SveuËiliπta u Zagrebu, Schottova 39, Ivana Topolovec, mr. pharm., Oktal Pharma

Nisu krive biljke nego Ëovjek i suvremeni naËin æivota πto se alergijske reakcije javljaju i onda kada za to nema bioloπke potrebe Alergijske reakcije ljudskoga imunoloπkog sustava na razliËite vrste alergena u stalnom su porastu i meu najraπirenijim su bolestima danaπnjice. Gotovo svaka treÊa osoba boluje od povremene ili stalne alergije, a svaka deseta ima simptome peludne hunjavice. Alergijska reakcija na pelud, struËno nazvana polinoza, najbolje se opisuje terminom hunjavica, jer doista ima sve njezine simptome (curenje nosa, kihanje, suzne oËi), no za razliku od obiËne hunjavice koju uzrokuju mikroorganizmi, peludnoj hunjavici uzroËnik su peludna zrnca koja proizvode biljke. U medijima se sve ËeπÊe prate pojedine alergogene biljke, vrijeme njihove cvatnje (peludni kalendar) te mjere zaπtite i obrane od velike koliËine peludi u zraku. Pojedine biljne vrste vrlo se ozbiljno optuæuju za posljedice koje izazivaju jer vrijeme njihove cvatnje izaziva pravu epidemiju neugodnih simptoma. ©to biljke mogu reÊi u svoju obranu? Nismo krive!

06 VA©E ZDRAVLJE #41

I doista, biljke nisu krive. One samo obavljaju svoju prirodnu funkciju opraπivanja i razmnoæavanja, kako su to Ëinile i prije pojave Ëovjeka na Zemlji. Znanstvena dostignuÊa upuÊuju na to da su Ëovjek i suvremeni naËin æivota zapravo to πto se mijenja. Naime, pod utjecajem sve veÊe koliËine stresa koji æivot danaπnjice nezaustavljivo nameÊe, POLENOVO ZRNCE - SHEMATSKI PRIKAZ Generativna stanica (provodi oplodnju)

Vegetativna stanica jezgra

intina (unutarnji sloj)

eksina (vanjski sloj)

Unutar staniËnog soka nalaze se alergogeni kemijski spojevi koji prodiru kroz intinu i pore

mijenja se i Ëovjekov imunoloπki sustav koji sve ËeπÊe reagira alergijskim reakcijama, Ëak i onda kada za to nema bioloπke potrebe kao πto je to u sluËaju alergijske reakcije na pelud.

©to je zapravo pelud? Pelud je vrlo sitni, odvojivi i prijenosni biljni organ s muπkim genetskim naslijeem. NajËeπÊe je okruglog ili ovalnog oblika. VeliËina peludnog zrnca varira od 2 µm (kod potoËnica) do 250µm kod nekih sljezovki ili tikvi. Peludno zrnce sastoji se od æivog sadræaja (kod kritosjemenjaËa su to jedna, u drugih dvije stanice, kod golosjemenjaËa neπto viπe) i vanjskog omotaËa. Vanjski omotaË zrnca Ëine dva glavna sloja: unutarnji (intina) je sastavljen od pektina i neπto celuloze, nije naroËito otporan i priliËno je propusan, a vanjski (eksina) se sastoji od sporopolenina, tvari koja je nepropusna i kemijski izvanredno otporna. Eksina πtiti peludno zrnce i njegov sadræaj od opasnosti iz okoline za vrijeme njegova, Ëesto dalekog, putovanja do sjemenog zametka s jajnom stanicom neke istovrsne biljke. Eksina predstavlja osobnu, odnosno identifikacijsku iskaznicu pojedinoga peludnog zrnca, jer je kod svake biljne vrste njezina povrπina specifiËno oblikovana - s brazdama, porama ili izboËinama tipiËnim za tu biljku ili biljnu skupinu, πto nam pomaæe da, i onda kada nemamo biljku u blizini, s veÊom ili manjom preciznoπÊu odre-


TEMA BROJA Elektronsko-mikroskopski prikaz

1. Jaglac (Primula)

dimo o Ëijoj je peludi rijeË. Kolika je kemijska otpornost eksine svjedoËi i Ëinjenica da te ovojnice peludnih zrnaca saËuvanih struktura nalazimo i u talogu bivπih jezera, moËvara i tresetiπta nekoliko metara duboko u tlu, u slojevima starim nekoliko tisuÊa godina. Tako prema saËuvanim eksinama peludnih zrnaca zakljuËujemo u kojem su geoloπkom razdoblju prevladavale pojedine biljne vrste, a znajuÊi njihove klimatske zahtjeve, u grubo znamo i klimu pojedinih povijesnih razdoblja. Eksina ipak ne pokriva intinu potpuno jednoliËno, jer bi se tako onemoguÊili opraπivanje i razmnoæavanje biljaka. Priroda se pobrinula da na eksini ostave otvore ili tanja mjesta u obliku izduæenih brazda ili okruglih pora kroz koje iz peludnog zrnca putuje jezgra s muπkim nasljednim materijalom do sjemenog zametka (æenskog nasljednog materijala) drugog cvijeta ili druge biljke. Dakle, kada peludno zrnce doe u vlaænu sredinu, bila to njuπka tuËka druge biljke ili sluznica naπega diπnog sustava, ono otpuπta niz kemijskih spojeva. Kod nekih biljnih vrsta, sreÊom ne svih, meu tim spojevima se nalaze i oni (uglavnom glikoprotetidi) koji u nekih ljudi izazivaju slabiju ili jaËu alergijsku reakciju. Takvih se alergogenih spojeva u peludnom zrncu obiËno nalazi nekoliko, a novi

2. Kostriπ (Sonchus oleraceus) - raπireni opÊi korov

3. KomoraË (Foeniculum vulgare)

se stalno otkrivaju. Tako su, primjerice, u peludi pelinolisnog limundæika - ambrozije (Ambrosia artemisiifolia L.), vrste Ëija je pelud poznati alergen, 1925. godine naena dva alergogena spoja, 1954. bilo ih je poznato veÊ 11, a 1981. Ëak 52. Neki meu njima su izuzetno jaki pa je za pojavu alergije na ambroziju katkad dovoljno i samo 20-30 njezinih peludnih zrnaca u 1m3 zraka. Drugi je takav primjer trava klupËasta oπtrica (Dactylis glomerata L.), Ëija pelud takoer sadræi tridesetak alergena.

Mora proizvoditi pelud u golemim koliËinama - To se dogaa

Uvjeti alergogenosti biljke

raju postojati alergogeni spojevi koji Êe u doticaju sa sluznicom izazvati alergijsku reakciju. To je svakako najvaæniji uvjet da bi jedna biljna vrsta postala alergogena.

Da bi pojedina biljna vrsta postala alergogena, mora ispuniti tri bitna uvjeta:

zbog toga πto je kod tih biljnih vrsta opraπivanje stvar sluËaja. Naime, pelud mora sluËajno pogoditi tuËak jajne stanice druge biljke da bi doπlo do opraπivanja. Entomofilne biljke proizvode pelud u puno manjim koliËinama jer se kod njih pelud insektima prenosi puno preciznije pa samim time i puno uËinkovitije te ga je manje i potrebno.

Pelud mora imati alergogene osobine - U strukturi peludnog zrnca mo-

Mora se opraπivati vjetrom - Biljke

Polinoze kao sezonske bolesti

koje se opraπuju vjetrom su takozvane anemofilne biljke. Njihovu pelud vjetar raznosi kilometrima pa Ëak i nekoliko stotina kilometara daleko i podiæe do dva, tri metra u visinu jer je vrlo suha i sitna (30-35 µm) pa samim tim i lagana. Pelud nekih biljnih vrsta poput borova Ëak ima dodatne mjehuriÊe za uËinkovitije letenje. Biljke koje se opraπuju uz pomoÊ kukaca (entomofilne biljke) znatno rjee izazivaju polinoze, jer njihova pelud ima ljepljivu povrπinu eksine, pa teæe leti zrakom.

Polinoze nastaju u doba cvatnje alergogenih biljaka. NajËeπÊe poËinju u rano proljeÊe, a zavrπavaju u jesen. Svakako je vaæno istaknuti i meteoroloπke prilike, jer veÊa kiπna razdoblja smanjuju πirenje i koncentraciju peludi u zraku. Polinoze poËinju u rano proljeÊe, cvatnjom anemofilnih vrsta drveÊa i grmova, meu kojima je u nas prva lijeska (Corylus avellana L.), a slijede joha (Alnus glutinosa (L.) Gärtn.), vrbe (Salix sp.) i brijestovi (Ulmus sp.).

#41 VA©E ZDRAVLJE 07


TEMA BROJA

Kasnije u proljeÊe alergiju izazivaju breza (Betula sp.), bukva (Fagus sp.), javori (Acer sp.) i hrastovi (Quercus sp.). Lijeska i breza na osobito su loπem glasu. Ako je toplija godina, u isto doba komplikacije moæe poveÊati i livadno bilje, primjerice sveprisutni maslaËak (Taraxacum officinale Web.). Prave trave, meu kojima su najpoznatiji alergogeni veÊ spomenuta klupËasta oπtrica, livadna maËica (Phleum pratense L.), medunika (Holcus lanatus L.), rosulje (Agrostis sp.), ljuljevi (Lolium sp.), vlasulje (Festuca sp.) i dr. (ukljuËivo æitarice), poËinju cvasti uglavnom od svibnja, maksimum cvatnje im je u prvom dijelu ljeta (lipanj, srpanj), ali veÊina ih manjim intenzitetom cvate sve do kraja rujna. Ljetni i kasnoljetni alergeni uglavnom su peludi raznih zeljastih dvosupnica poput pelinolisnog limundæika (ambrozije), alergeno zloÊudnog doπljaka iz Amerike, koji se veÊ desetljeÊima πiri Hrvatskom, zatim razne lobode (Chenopodium sp.), kiselice (Rumex sp.), πÊirevi (Amaranthus sp.), trpuci (Plantago sp.), crni pelin (Artemisia vulgaris) i druge. Moæemo zakljuËiti kako u kontinentalnom dijelu Hrvatske imamo tri maksimuma koncentracije peluda u zraku: ranoproljetni - anemofilno drveÊe i grmovi, ranoljetni - uglavnom trave, te ljetno-jesenski - uglavnom

08 VA©E ZDRAVLJE #41

zeljaste dvosupnice. Posljednju skupinu bilja lijeËnici ne s pravom nazivaju „korovi”, πto nije striktno botaniËki nego viπe agronomski pojam vezan uz uzgoj i zapravo znaËi „doπljaka” u kulturi, krivu biljku na krivom mjestu kod uzgoja, bez obzira na to o kojoj je vrsti rijeË.

Kalendar cvatnje kao pomoÊ Kalendari cvatnje dragocjena su pomoÊ lijeËnicima i pacijentima koji boluju od peludne hunjavice jer im daju orijentaciju za provoenje terapije i samopomoÊi. No, problem je πto se ne moæe potpuno precizno izraditi, jer promjenom klimatskih i meteoroloπkih uvjeta pojedinog podruËja moæe znatno varirati. Naravno ovisi i o prisutnosti razliËite vegetacije pojedinog podruËja, pa su tako u mediteranskom podruËju alergeni druge vrste nego u kontinentalnom dijelu, a razlikuje se i vrijeme cvatnje pojedinih biljnih vrsta. Fenologija je posebna grana botanike koja se bavi praÊenjem razvojnih faza biljaka i izradom peludnog kalendara. KoliËina peludi u zraku mjeri se dvjema metodama: Gravimetrijska metoda - Mikroskopska stakalca predmetnice presvuËena nekom viskoznom tvari, npr. glicerinom, izlaæu se na mjestu na

kojem æelimo odrediti koliËinu peludi u zraku. Nakon odreenog vremena izlaganja, pod mikroskopom kontroliramo vrstu i koliËinu zalijepljene peludi. Najviπe problema u odreivanju zadaju trave, jer je pelud mnogih njihovih vrsta vrlo sliËna (ovalna, glatka, s jednom porom) pa se radi preciznijeg razlikovanja katkad posegne i za imunokemijskim metodama identifikacije. Pelud ostalih skupina biljaka mnogo se lakπe razlikuje. Volumetrijska metoda - Pelud se skuplja na uËinkovitiji naËin od izlaganja predmetnica zraku, tj. umjetnim strujanjem zraka (usisavanjem i sl.). Da bi se osobama koje pate od peludne hunjavice pomoglo u razdoblju cvatnje alergogenih biljaka i poveÊane koliËine peludi u zraku, u svijetu se suradnjom botanike, meteorologije i alergologije u sezoni peludi rade redoviti informativni bilteni, koji mnogim alergiËarima olakπavaju prolaz kroz to razdoblje. U nas je prije nekoliko godina zapoËet sliËan trend praÊenja dnevne alergoloπke prognoze, koja uz pojaËane mjere samozaπtite moæe znatno pomoÊi pacijentima u borbi protiv neugodnih, a ponekad i vrlo dugotrajnih simptoma peludne hunjavice.


10

Aktualno

peludna opsada

Pogreπno shvaÊena poruka Izvor: plivazdravlje.hr

Medicina je razvila arsenal oruæja koje olakπava æivot onima koji zbog zbrke u obrambenom sustavu plaËu, kiπu i kaπlju, bilo sezonski bilo cijele godine Dolaskom proljeÊa nekima „svane” jer konaËno mogu uæivati u duljim, toplijim danima i slobodno vrijeme iskoristiti za boravak u prirodi. Drugima pak „smrkne” jer pripadaju dugom popisu osoba koje poËinje muËiti suzenje oËiju, curenje nosa, oteæano disanje ili ukratko - peludna alergija

10 VA©E ZDRAVLJE #41

Uz pravu terapiju lako se diπe Peludna hunjavica obiËno poËinje u oæujku i moæe potrajati sve do kraja listopada, a prate je zaËepljen nos i curenje iz nosa, suzenje oËiju, kihanje. Iako se ne moæe potpuno izlijeËiti, dobro odabranom terapijom simptomi se mogu dræati pod kontrolom. Krivo je zagaenje i globalno zagrijavanje, kriva je sve veÊa osjetljivost suvremenog Ëovjeka na okoliπ, kriva je pretjerana higijena koja „slabi” obrambeni sustav... Sve to na-

brajaju struËnjaci tumaËeÊi neugodnu Ëinjenicu da broj onih koje muËi alergija raste svugdje u svijetu. U mnoπtvu alergija (kaæu, koliko tvari, toliko moguÊnosti za alergiju) ipak prednjaËe one sezonske, na pelud, koje poËinju s proljeÊem i traju do jeseni. Peludna alergija, mnogima poznata kao peludna hunjavica, peludna groznica ili alergijski rinitis, jedna je od najËeπÊih bolesti u svijetu. Na æalost, konaËnog rjeπenja za bilo koju vrstu alergije, lijeka koji Êe zauvijek


TEMA BROJA

rijeπiti neugodne simptome u korijenu, joπ nema. Ipak, sve je viπe lijekova i terapija koje uvelike olakπavaju æivot s alergijom.

Nije prehlada nego alergija Kada tijelo „pogreπno” shvati da je siÊuπna i inaËe bezazlena pelud napadaË, ono pokrene tjelesnu obranu. „TjerajuÊi napadaËa” tjelesna obrana proizvodi tvari koje izazivaju mnoπtvo simptoma, koji pak tvore peludnu hunjavicu. Slika je neugodna - kihanje, kaπalj i promuklost, nos curi ili je zaËepljen. Vrlo Ëesto svrbe oËi, nos i grlo. Mogu se pojaviti i podoËnjaci uzrokovani poveÊanim dotokom krvi. Zbog konjunktivitisa oËi su okruæene crvenilom i oteËene, a vjee se ljuπte. Kako se veÊina simptoma moæe pripisati i obiËnoj prehladi i drugim virozama, mnogi Êe stoiËki trpjeti ËekajuÊi da nevolje prou ili posegnuti za kapima, vitaminima i Ëajem. Zato alergolozi preporuËuju da se zbog kaπlja koji traje viπe od tjedan dana svakako treba obratiti lijeËniku. Uz to, obiËnu prehladu prati poviπena temperatura, a kod peludne hunjavice nje nema. OtiÊi lijeËniku posebno je vaæno kada je disanje oteæano. Ako se s njim udruæe i napadaji guπenja, to moæe biti poËetak nimalo jednostavne kroniËne bolesti diπnog sustava - alergijske astme.

Brza dijagnoza, uporno lijeËenje Iako se alergije joπ ne mogu izlijeËiti, medicina je razvila lijekove koji olakπavaju æivot onima koji zbog zbrke u obrambenom sustavu plaËu, kiπu i kaπlju, bilo sezonski bilo cijele godine. Najprije treba utvrditi πto izaziva alergiju, a brza, pouzdana i dobra dijagnoza ne moæe se zami-

sliti bez koænih testova. Njima lijeËnik odreuje ima li pacijent takozvana IgE protutijela, koja reagiraju na odreeni alergen. TvorniËki pripremljeni ekstrakti razliËitih alergena grinja, peludi, plijesni, namirnica ili otrova kukaca - ubrizgavaju se pod koæu ili se stavljaju na malu ogrebotinu na ruci ili leima. Reakciju na neki alergen oznaËava pojava uzdignutoga, crvenkastog podruËja na koæi. VeliËina otekline i brzina njezina pojavljivanja lijeËniku mogu dati vaæan dijagnostiËki podatak, no reakcija ne dokazuje da je toËno odreena pelud uzrok pacijentovih simptoma. Uz primjenu „zlatnog standarda”, tj. koænog testa, lijeËnik moæe odrediti i neke krvne testove. Takav je, primjerice, RAST test (radioalergosorbent) kojim se laboratorijski ispituje krv na specifiËne alergene i odreuju razine IgE protutijela na njih.

RazliËite terapije za naporne simptome Nakon dijagnostiËke obrade lijeËnik Êe alergiËnoj osobi propisati odreenu terapiju koja, ako se pravilno provodi, olakπava simptome bolesti. OdgovarajuÊim terapijama i prilagodbom naËina æivota (izbjegavanjem alergena koliko god je to moguÊe, praÊenjem bioprognoze i alergijskog semafora), simptomi se mogu ukloniti i trajno, iako alergiËna osoba ostaje alergiËna cijelog æivota. LijeËenje ponajprije ovisi o problemima koje alergija izaziva i jaËini simptoma.

Hiposenzibilizacija - injekcije za spas Oblik: Serija injekcija koje pacijenti primaju pod koæu, a sadræe odreenu koliËinu alergena koji izazivaju probleme. Najvaænije je krenuti na vrijeme, veÊ u jesen, da se razvije imunitet. Kako djeluju: Injekcije smanjuju

koliËinu IgE protutitijela u krvi i tjeraju tijelo da stvara zaπtitno protutijelo nazvano IgG. Kome pomaæe: Alergijski rinitis i alergijska astma koje izaziva pelud vrlo se uspjeπno lijeËe hiposenzibilizacijom, posebice kod mladih osoba jer ih njihov obrambeni sustav bolje prihvaÊa. Mnogi se pacijenti bolje osjeÊaju i trebaju manje lijekova i do 12 mjeseci nakon imunoterapije.

Antihistaminici - razliËiti oblici Oblik: Tablete, rasprπivaËi za nos, kapi za oËi.

Kako djeluju: Suprotstavljaju se uËincima histamina koji ispuπtaju stanice u tkivu, πto vodi alergijskoj reakciji. Kome pomaæu: Olakπavaju simptome kihanja i svrbeæa u nosu, grlu i oËima, smanjuju oticanje nosne sluznice i zaËepljenost nosa. Antihistaminici novije generacije imaju manje popratnih pojava, poput pospanosti, zbog kojih su ih mnogi nevoljko koristili. Dekongestanti - oprezno koristiti Oblik: Kapi za nos i sprejevi. Kako djeluju: Smanjuju oticanje nosne sluznice i zaËepljenost nosa, olakπavaju otjecanje iscjetka i neugodu u podruËju sinusa. Kome pomaæu: Svima koji pate od alergijskog rinitisa, uz upozorenje da se dekongestanti smiju koristiti samo kratko vrijeme jer mogu izazvati viπe πtete nego koristi (oticanje nosne sluznice i zaËepljenost nosa).

Kortikosteroidi - uz kontrolu lijeËnika Oblik: Sve se ËeπÊe uzimaju inhaliranjem (na usta ili na nos), a sve manje u obliku tableta i injekcija. Kako djeluju: Kortikosteroidi (kortizoni) su protuupalni lijekovi

# 4 1 V A © E Z D R A V L J E 11


TEMA BROJA

koji zaustavljaju alergijsku reakciju i ublaæavaju upalu, usporavaju luËenje sluzi i oticanje sluznice. Kome pomaæu: Vrlo su uspjeπni u lijeËenju alergijskog rinitisa, posebno umjerenog i ozbiljnog stupnja te astme. Zbog moguÊih popratnih pojava, treba se strogo pridræavati propisane terapije i biti pod lijeËniËkom kontrolom. Meu novije kortikosteroidne pomagaËe, koji su posebno uËinkoviti kod sezonskih alergija, spada tzv. depot-injekcija kortikosteroida (triamcinolon). Moæe se dati kada se veÊ pojave simptomi, a postupnim otpuπtanjem korisne tvari sprjeËavaju simptome alergije.

Kromoni - pomoÊ mnogima Oblik: Nosni sprej. Kako djeluju: SprjeËavaju stanice da ispuste histamine. Osim πto uklanjaju simptome alergije, djeluju i na samu upalu, sprjeËavajuÊi pojavu diπnih problema. Kome pomaæu: Mnogima kod kojih pelud izaziva probleme. Kod

nekih Ëak mogu potpuno sprijeËiti pojavu reakcije karakteristiËne za alergijski rinitis. Koriste li se kako je propisano, gotovo nemaju popratnih pojava.

Bitka s ambrozijom poËinje u travnju! Ambrozija je najveÊi uzroËnik peludne hunjavice ili alergijskog rinitisa u naπim krajevima. Iako njezina polinacija poËinje potkraj lipnja i traje do kraja rujna, pravi je trenutak za borbu protiv toga opakog korova. Najbolja preventiva protiv ambrozije je njezino uniπtavanje u korijenu, a to je upravo u travnju. Svaki put kada krenete razmiπljati o svrsi Ëupanja korova pokraj zgrade u kojoj stanujete, prisjetite se da veÊ 20 do 30 zrnaca peludi ambrozije u prostornom metru zraka moæe izazvati alergijsku reakciju i simptome rinitisa. Samo jedna zrela biljka otpuπta i do 8 milijuna zrnaca, koja na krilima vjetra mogu putovati viπe od 300 kilometara! Sjetite se i da je zbog ambro-

zije u Hrvatskoj koncentracija peludi u zraku u posljednjih 10 godina porasla Ëak pet puta. Organiziranu bitku s ambrozijom u Hrvatskoj prvi su pokrenuli Slavonci, jer je tamo stanje najkritiËnije. OsjeËka Udruga za borbu protiv alergijskih bolesti (Strossmayerova 14, 31000 Osijek, tel. 031/209 735 i 031/ 209 572, www.alergija.org), s projektom „Osijek bez ambrozije”, svojim je aktivnostima olakπala æivot mnogima koji pate od peludne alergije. Projekti iskorjenjivanja ambrozije organizirani su i na podruËju grada Zagreba i ZagrebaËke æupanije. Svi koji æele pomoÊi da 10 do 15 posto njihovih sugraana lakπe diπe mogu se prikljuËiti zajedniËkom naporu: plijeviti mlade biljke prije cvatnje (od travnja do srpnja) s korijenom, redovito okopavati posaene kulture, kositi travnjake i neobradive povrπine te rabiti herbicide prema uputama.

ZANIMLJIVOSTI Novi naËin borbe protiv peludne groznice Japanski znanstvenici razvili su genetski modificiranu riæu za koju tvrde da moæe olakπati simptome koji prate alergiju na pelud. Nova vrsta riæe sadræi gen koji proizvodi protein uzroËnik alergije. Konzumacija ove genetski modificirane riæe stiπava reakciju imunoloπkog sustava organizma te ima djelovanje sliËno drugim tretmanima za alergije u kojima se mala koliËina alergena unosi u organizam kako bi se razvila otpornost. Procjenjuje se da od pelu12 VA©E ZDRAVLJE #41

dne groznice pati 10 posto japanske populacije. Ako japanska vlast odobri proizvodnju nove vrste riæe, bit Êe to prvi genetski modificirani proizvod uzgojen u toj zemlji.

Testiranje novog cjepiva za astmu AmeriËki znanstvenici uz pomoÊ sintetiËkih dijelova bakterijske DNK razvili su cjepivo protiv astme koje je uspjeπno testirano na æivotinjama. Dosadaπnja testiranja provedena na miπevima i majmunima pokazala su da osim zaustavljanja astme novo

cjepivo moæe popraviti oπteÊenja koja je bolest nanijela pluÊima. PostojeÊi lijekovi za astmu samo kontroliraju simptome bolesti. Novo cjepivo djeluje tako πto stimulira πiroku zaπtitnu reakciju imunoloπkog sustava, a preliminarna istraæivanja pokazala su i da olakπava alergiju na pelud. Znanstvenici dodaju kako njihovo istraæivanje demonstrira potencijal tretiranja astme i alergija temeljen na razumijevanju naËina njihova pojavljivanja.


Ne zaboravite... Rosana SvetiÊ-»iπiÊ, vms, Specijalna bolnica za bolesti diπnog sustava djece i mladeæi, Srebrnjak 100, Zagreb

Ako ste alergiËni na uobiËajene alergene okoliπa kao πto su peludi drveÊa, trava ili korova, olakπanje Êete postiÊi pridræavajuÊi se nekoliko jednostavnih pravila: tijekom visoke koncentracije peludi u zraku zatvarajte prozore automobila dok se vozite izbjegavajte izlete, kampiranje tijekom praznika ili vikenda ako ste u moguÊnosti, planirajte boravak na moru tijekom sezone cvatnje prozore stana ili kuÊe dræite zatvorene, pogotovo tijekom kasnog poslijepodneva i rano uveËer kada je koncentracija peludi visoka ako se vaπe dijete tijekom dana igra vani, naveËer je preporuËljivo promijeniti kompletnu odjeÊu i prije spavanja oprati mu kosu kako se zaostala pelud ne bi utrljala u posteljinu i tijekom noÊi izazvala pogorπanje bolesti izbjegavajte svjeæe pokoπenu travu budite na oprezu pri vjetrovitom vremenu koristite zaπtitnu masku na poslovima u kojima ste u kontaktu s alergenima Ëuvajte se meda: med koji je saËinjen od biljaka na koje je vaπe dijete alergiËno potencijalno je opasan i takoer moæe izazvati alergijsku reakciju! prije izlaska u prirodu, πetnju, jahanje, voænju biciklom ili odlaska na praznike provjerite kalendar cvatnje ili prognozu vremena: suho i sunËano vrijeme pogoduje visokoj koncentraciji peludi u zraku dobro je kada pada kiπa jer ispire pelud i smanjuje rizik πtetnog djelovanja u sredstvima javnog informiranja u zemljama zapadne Europe i Americi uz vremensku prognozu javnost se obavjeπtava o koncentraciji peludi u zraku; dobri podaci su i, primjerice, da sljedeÊih deset dana moæete oËekivati visoke koncentracije peludi u zraku.


14

Za proljeÊe s osmijehom

P

Porastom globalnog zagaenja broj udahnutih Ëestica iz dana u dan raste pa nije neobiËno πto vremenom slabi filtracijska sposobnost sluznice nosa

Ivana Topolovec, mr. pharm., Oktal Pharma

sekretom sluznice tvori bezbojan gel koji sluznicu oblaæe te ima funkciju dodatnog filtra za mikroorganizme i alergene kao πto je pelud. Dakle, Nasaleze pojaËava naπu prirodnu barijeru prolasku alergena u pluÊa, formirajuÊi dodatni zaπtitni sloj na nosnoj sluznici. Ispitivanja su pokazala da svaki dan udahnemo oko 20 milijardi razliËitih Ëestica iz zraka. Porastom globalnog zagaenja ta brojka raste iz dana u dan pa nije neobiËno πto vremenom slabi filtracijska sposobnost sluznice nosa. Zato je tu Nasaleze da na prirodan naËin pomogne obrambenom sustavu djelujuÊi na uzrok alergije, a ne na njezine simptome.

Svi veliki izumi otkriveni su sluËajno? PriËa o izumu Nasalezea to potvruje. Njegov izumitelj, Mike James, zapravo se bavio celuloznim prahom i njegovom uporabom u kozmetologiji, a ne alergologiji. Radio je, naime, na novoj hidratantProljeÊe je stiglo! A vi trËite u prodavaonicu po najveÊa noj maski za lice i namjeravao je upotrijebiti celulozni prah pakiranja papirnatih maramica, odnosno lijeËniku i ljekakao sredstvo koje veæe vodu kako bi produljio djelovanje prerniku po nove doze antialergijskih lijekova. Svi oko vas raparata. Jednog dana izaπao je iz svoga priruËnog laboratorija duju se mirisu opojnog cvijeÊa, πetnjama u prirodi, otvorenim koji je bio smjeπten u vrtu kuÊe u kojoj je æivio i zaputio se prozorima, a vi se zatvarate u kuÊu i pravite se da vas nema... u radnu sobu po neke struËne materijale. Na putu je proπao Jer vani na vas vreba vaπ najveÊi neprijatelj - PELUD! pored sina koji je upravo usisavao dnevni boravak. Sin se Vaπe ponaπanje potpuno je prirodno i razumljivo, s obziborio s napadajem kihanja kao reakcijom na praπinu koja se rom na to da vam pelud uzrokuje neugopodigla te je suznih oËiju uhvatio oca za ruku dne alergijske simptome - kihanje, curenje moleÊi ga da mu pomogne. (PatetiËno? Ne za nosa, nateËene i suzne oËi pa Ëak i svrbeæ pacijente kod kojih alergeni poput praπine izakoæe i sluznice. No, vrijeme je za promjenu zivaju poplavu suza, svrbeæ, nateËene i crvene dosadaπnjeg ponaπanja, vrijeme je za Nasavjee.) James je ugasio usisivaË i izveo sina leze (Ëitaj Nazaliz). iz kuÊe, no kihanje nije prestajalo. U tom je trenutku doπao na neobiËnu ideju: iz dæepa ©to je Nasaleze? hlaËa izvadio je malo celuloznog praha, stavio ga na dlan i rekao sinu da ga udahne. Sin Nasaleze je jedinstven, potpuno priroje posluπao i kihanje je, na zadovoljstvo oca dan medicinski proizvod u spreju koji sadræi i sina, prestalo za nekoliko trenutaka. I tako mikronizirani, tj. vrlo usitnjen celulozni prah. je Nasaleze umjesto u kremi za lice zavrπio Njegovo djelovanje karakterizira oponaπanje zapakiran u boËici, te se sada diljem svijeta Mike James, prirodnoga zaπtitnog djelovanja nosne slutvorac Nasalezea upotrebljava kao medicinska pomoÊ osobama znice tako πto celulozni prah u doticaju sa

14 VA©E ZDRAVLJE #41


alergiËnim na praπinu, pelud, æivotinjske dlake i ostale alergene koji u kontaktu sa sluznicom nosa izazivaju neugodne alergijske simptome.

Studije potvruju... Rezultati kliniËke studije, provedene na 102 dobrovoljca s dugotrajnim alergijskim tegobama, pokazali su potpuno ili bitno uklanjanje simptoma u 78 posto sluËajeva, pobijedivπi i klasiËnu antialergijsku terapiju, tj. antihistaminike i kortikosteroide. Osim kod peludne alergije, Nasaleze je dokazao svoju uËinkovitost i u zaπtiti od ostalih alergena kao πto su praπina i æivotinjske dlake. Uz to, pojaËano πtiti od raznih bakterijskih i virusnih infekcija, tako da se njegovom uporabom smanjuje uËestalost obolijevanja od prehlade ili gripe.

Jednostavna i sigurna primjena Nasaleze je pakiran u praktiËnu boËicu koja ne zauzima puno mjesta pa je je doslovno moæete nositi u dæepu. Njezin sadræaj dovoljan je za 200 doza. Prije uporabe Nasalezea ispuπite nos, umetnite rasprπivaË u nosnicu i istodobno zaËepite drugu, stisnite boËicu i udahnite prah. Ponovite postupak s drugom nosnicom. Jedna primjena pruæa zaπtitu od djelovanja alergena unutar 12 do 24 sata. Kod jaËe izraæenih alergijskih simptoma primjena se tijekom dana po potrebi moæe ponavljati. Za razliku od antialergijskih lijekova, Nasaleze ne izaziva nuspojave, Ëak ni nakon dulje uporabe. Njegovu neπkodljivost potvruje Ëinjenica da ga bez zadrπke mogu upotrebljavati djeca i trudnice.

Ovog proljeÊa slobodno otvorite vrata i prozore i udahnite æivot punim pluÊima. Strah od peludne alergije viπe nije problem jer uz Nasaleze VI pobjeujete!


16

Pozdrav proljeÊu

Z

Izvor: Women’s Health Prevela i prilagodila: Carmen Rivier-Zurak, dr. med., Oktal Pharma

Izaite na zrak

Zima je proπla, dragi moji. Oslobodite

svoju unutarnju snagu pomoÊu vodiËa u sedam koraka za osjeÊaj svjeæine

Razmiπljajte o proljeÊu i zamislite novi æivot, dulje dane i beskrajan optimizam koji vas ispunjava. Nove moguÊnosti mogu se javiti pa morate sa sebe brzo otresti zimsku pauËinu. Evo kako Êete uskladiti æivot s novom sezonom.

Oslobodite se Zaπto, u ozraËju novoga, ne moæete vidjeti πumu kroz tek procvalo drveÊe? Previπe se toga nagomilalo, i bez obzira na to bilo to u vaπem do-

mu, na poslu ili u mislima, odvraÊat Êe vam paænju. Jane Alexander, struËnjakinja za feng shui i autorica knjige Spirit of the Home, preporuËuje da prepoznate sve svoje probleme u vaπem okruæenju. „Neki Êe se tome oduprijeti, ali tu ne pomaæe zabijanje glave u pijesak, kaæe ona. „Idite dalje od izvanjskog i provjerite sva skrivena mjesta; iza fotelje, u ladicama i ormarima, tavanima, podrumima i spremiπtima. Moæda neÊe sve biti uoËljivo na fiziËkoj razini, ali i dalje Êe se nagomilavati u psiholoπkom smislu.”

U ovo doba godine, kad je vani toplije i svjetlije, otiite na voænju biciklom ili na trËanje. Za maksimum energije intenzivno trenirajte dva puta tjedno. Na viπoj razini treniranja dajte sve od sebe tijekom dvije minute, zatim se odmarajte ili hodajte dvije minute pa opet ispoËetka. To potiËe unos kisika u vaπu cirkulaciju i otpuπta endorfine koji vam daju prirodan osjeÊaj vitalnosti.

Priuπtite si proljetno ËiπÊenje ProljeÊe je najbolje vrijeme za detoksikaciju, kaæe Hermann Keppler, naturopat s College of Naturopathic Medicine. „Tijekom zime opÊenito smo voeni prekomjernim sedentarnim (sjedilaËkim) naËinom æivota, konzumiramo previπe alkohola i kofeina, a premalo vjeæbamo”, kaæe on. „Kao rezultat svega toga nerijetko u proljeÊe ulazimo pateÊi od simptoma


Biljna pomoÊ ProljeÊe je najbolje vrijeme za odstranjivanje tijekom zime nakupljenih toksina iz tijela. Cjelogodiπnja kopriva i liπÊe maslaËka pomaæu stimulaciju bubrega, dok maslaËak i korijen ËiËka Ëiste jetru. Takvo ËiπÊenje pomaæe poboljπanju fiziËke vitalnosti i osvjeæava um, πto Êe vam pomoÊi da prigrlite proljeÊe. Popis prikladnog bilja jako je velik i u idealnom sluËaju trebao bi se prilagoditi individualnim potrebama. intoksikacije, kao πto su umor, rastresenost i agresija. Detoksikacija u to doba godine Ëisti nakupljeno mrtvilo i potiËe vitalnost.

Jedite povrÊe Raspoloæenje moæe utjecati na naπ izbor hrane i piÊa. Manje je poznato da ono πto jedemo moæe odrediti naπe fiziËke i mentalne sposobnosti. Za najbolji rezultat posegnite za svjeæom hranom iz organskog uzgoja, koja nije skladiπtena ili kuhana i sezonskog je tipa.

Kada si postavimo ciljeve, i radimo na njihovu postizanju, jaËamo samopouzdanje „Najsnaæniji eliksiri zdravlja i vitalnosti dolaze u obliku svjeæeg soka”, kaæe Steve Meyerovitz, autor knjige Juice Fasting & Detoxification. „Jednom kad odstranimo tekuÊi dio iz

svjeæe hrane kao πto je πpinat, perπin, prokulica, rajËica, limun, radiË, mrkva ili celer, moæemo asimilarati i apsorbirati do 99 posto njihove hranjive vrijednosti, Ëak i u sluËaju da nam je probava slaba. Zapravo, ljepota je sokova u tome da ne iziskuju niti malo probavne energije.” Od svih sokova pπeniËni oËigledno nosi krunu. Nekoliko gutljaja svjeæega pπeniËnog soka djeluje kao jednostavan, a cjelovit nadomjestak. Sadræi mnoπtvo enzima i aminokiselina, cijelu grupu B vitamina, kao i vitamine A, C, E i K, ali i kalcij, magnezij, fosfor, kalij, cink i selen. „Ukratko, pπenica koristi sunËevu energiju i pretvara je u proces zvan fotosinteza. Kad se pretvori u sok, dinamizira i osnaæuje”, kaæe Ruth Watkins, struËnjakinja za uzgoj organske hrane (Aconbury Sprouts).

Prigrlite novo Koliko ste puta rekli: „Bila bih sretna da mogu svirati klavir” ili „Æeljela bih znati borbene vjeπtine”? Dakle, postoji neπto πto ste oduvijek æeljeli raditi, ali nikad niste imali moguÊnost ostvariti. Kada si postavimo ciljeve i radimo na njihovu ostvarenju, jaËamo samopouzdanje, πto nas Ëini zadovoljnijima samima sobom. Nova znanja ne samo da Ëine da se osjeÊamo bolje nego otvaraju nove moædane putove. „Izazivanje samoga sebe ili zadovoljavanje svojih ambicija takoer po-

maæe ljudima u jaËanju kontrole nad njihovim æivotom”, kaæe Gladeana McMahon, kognitivno-bihevioralna psihoterapeutkinja.

©to je sezonsko? πparoge, patlidæan, kupus, celer, salata, radiË, rabarbara, πpinat, rajËica, treπnje, mladi krumpir, potoËarka...

Izgraujte se Za mnoge je postati i ostati samouvjeren bitka koja traje cijeli æivot. Naπi dnevnici mogu biti prepuni socijalnog angaæmana, ali mnogima od nas manjka samouvjerenosti. SreÊom, samouvjerenost se moæe nauËiti i pojaËati. Gael Lindenfield, psihoterapeutkinja i autorica knjige Self Esteem, vjeruje kako je proljeÊe vrijeme da se pribliæimo svom karakteru. „Mi ne ostajemo statiËni. Neki dijelovi nas umiru, drugi se bude i obnavljaju, kao i kod drugih æivih biÊa”, kaæe Gael. „ProljeÊe je dobro vrijeme i za rjeπavanje neæeljenih osobina (crta), kao πto su rastuÊi cinizam i letargija koje zapravo ne æelimo”, kaæe ona. „Vrijeme je to i za jaËanje onoga πto nas Ëini da se osjeÊamo dobro i uzbueno. Spoznaja da naπi potencijali rastu osnaæuje automatski i naπe samopouzdanje.”


Pomislite na neπto πto vas moæe zainteresirati, a znate o tome vrlo malo - neka sportska aktivnost ili studij. Napravite plan aktivnosti kako biste bili sigurni da Êe predmet vaπeg interesa procvjetati poËetkom ljeta.

tog tijela, no uËinci su viπestruki. Nije neobiËno Ëuti moje klijente kako priËaju o profesionalnom uspjehu ili napretku u karijeri nakon ukljuËivanja u fitness program”, kaæe Roberts.

Pokrenite tijelo

Gledajte svjetliju stranu

Tijekom vjeæbanja krv i limfa jaËe cirkuliraju i postaju unutarnji izvor magnetiËne energije kojoj teæimo. „AerobiËne vjeæbe potiËu bræi rad srce, a dah se produbljuje, poveÊavajuÊi kolanje tekuÊina i buenje prirodnog instinkta da se ide dalje i jaËe”, kaæe Matt Roberts, osobni trener i struËnjak za fitness. „U fiziËkom smislu to poboljπava osjeÊaj vlasti-

Je li Ëaπa napola prazna ili napola puna? To psiholoπko pitanje upotrebljava se da bi se zakljuËilo je li osoba optimist ili pesimist. U svakome od nas postoji polazna toËka sreÊe protiv onoga πto zovemo æivotnim iskustvom. Povremeno rezoniramo s osjeÊajem sreÊe i nekima od nas ona jednostavno prirodno dolazi. Drugi su pak u stalnoj potrazi za njom.

18 VA©E ZDRAVLJE #41

„U hladnoÊi i mraku zime zemlja se moæda Ëini neplodnom, ali ipak je puna sjemena koje Ëeka proljeÊe i povratak topline i svjetla kako bi buknulo æivotom. Tako je i s ljudima”, kaæe Patrick Whiteside, autor knjige Happines: the 30 Day Giude. „Da bismo procvjetali, samo trebamo atmosferu emocionalne topline i osjeÊaj prijateljstva.”

ProljeÊe je dobro vrijeme za rjeπavanje neæeljenih osobina, kao πto su rastuÊi cinizam i letargija koje zapravo ne æelimo


19

©to se skriva ispod Ëarapa?

P

Povrπinske gljiviËne infekcije mogu biti spremnik za

uzroËnike koji se mogu proπiriti na druge dijelove tijela Zima nas polako napuπta, skidamo debele slojeve odjeÊe, Ëizme zamjenjujemo novim modelima cipela, osjeÊamo se poletno, zadovoljno i veselimo se svakome novome sunËanom danu. No, jeste li zadovoljni onim πto se u dugim zimskim mjesecima skrivalo ispod vunenog pokrivaËa, jeste li zadovoljni izgledom vaπih noktiju na nogama? Jesu li vaπi nokti obojeni, krhki, lomljivi ili zadebljali? Kupujete li Ëesto nove Ëarape jer one koje nosite poderu zadebljali nokti? Svaki petnaesti stanovnik Hrvatske ima problema s gljiviËnom infekcijom noktiju. Zato, obratite pozornost na izgled vaπih noktiju jer moæda ste upravo vi jedan od njih.

Ivana Brkan, mr. pharm., Belupo

i noktiju na nogama) mogu biti spremnik za uzroËnike koji se mogu proπiriti na druge dijelove tijela. Mjesta koja zbog topline i vlage pogoduju πirenju gljiva su, meu ostalim, bazeni, saune, tuπ-kabine, teretane. Osobitu pozornost treba posvetiti uoËavanju ranih znakova povrπinske gljiviËne infekcije kod imunokompromitiranih (npr. dijabetiËari) bolesnika, jer u njihovu sluËaju povrπinska forma lako moæe prijeÊi u invazivnu. U lijeËenju gljiviËnih infekcija koriste se lijekovi antimikotici koji se Ëesto moraju uzimati i po nekoliko mjeseci te postupci mehaniËkoga, kemijskoga ili kirurπkog odstranjenja bolesnog nokta. Novost u sistemskoj terapiji onihomikoza je tzv. pulsna terapija, πto znaËi da bolesnik uzima lijek (na usta) samo jedan tjedan u mjesecu (jedan puls), nakon Ëega je stanka od tri tjedna (ne uzima lijek). Lijek se uzima u samo dva pulsa kod onihomikoza na rukama, odnosno tri pulsa kod onihomikoza na nogama. Zbog sposobnosti nekih lijekova da se nakupljaju u noktima i ostanu ondje djelovati nekoliko mjeseci, nokti su pod terapijom iako se lijek viπe ne uzima. Rastu zdravi i bez gljiva. LijeËenje gljiviËne infekcije nokta s pulsnom terapijom najkraÊi je naËin lijeËenja takve vrste infekcije. Tako kratka terapija ima malo nuspojava, uz visok postotak izljeËenja.

Kako izgleda gljiviËna infekcija nokta? Nokti su zadebljani, neravni i obojeni, ploËa nokta odvaja se od podloge, a u sljedeÊoj fazi postaju krhki i lomljivi. Promjenama je zahvaÊen dio ili cijeli nokat. GljiviËna infekcija noktiju u medicinskoj se terminologiji naziva onihomikoza. Ona je viπe od estetskog problema i na nju treba obratiti pozornost. To je bolest koja znatno utjeËe na kvalitetu æivota, jer iako su Ëesto bezbolne, onihomikoze mogu oteæavati fine manualne pokrete, noπenje Ëarapa i obuÊe, ali i izazivati osjeÊaj nelagode u kontaktu s drugim osobama. Uz to, infekcija se moæe prenijeti na Ëlanove obitelji i na druge osobe, a povrπinske infekcije (osobito stopala

KliniËki izgled gljiviËne infekcije nokta.

Pregledajte svoje nokte! Ako primijetite da su obojeni, krhki, lomljivi ili zadebljali, odmah se obratite svom lijeËniku! Kakav naËin lijeËenja je najprikladniji, odluËit Êe vaπ lijeËnik. S obzirom na to da nokti na rukama rastu 0,5 do 1,2 mm na tjedan, a na nogama za treÊinu ili polovicu sporije, kako bi do ljetnih mjeseci bili zdravi i lijepi, lijeËenje zapoËnite ODMAH!

# 4 1 V A © E Z D R A V L J E 19


20

Kada i kako protiv starenja

P

Dinko Kaliterna, dr. med., spec. dermatovenerolog, Dermatoveneroloπka poliklinika Poliderma, Runjaninova 4, Zagreb, tel. 01/482 89 61

Poseban problem pomlaivanja su

nerealna oËekivanja, pa je stoga nuæna suradnja struËnjaka iz dermatologije, endokrinologije i nutricionizma 20 VA©E ZDRAVLJE #41

Posljednjih 120 godina izrazito se produljio æivotni vijek, zahvaljujuÊi ponajprije razvoju tehnologije i znanosti te primjeni antibiotika, cjepiva, promjeni æivotnog okoliπa i sanitarnih uvjeta. Kako se u sve to uklapa koæa, vrlo specifiËan organ, sposoban proizvoditi i preraivati Ëitav niz hormona i ujedno najveÊa ælijezda, usko povezana s hipofizom i nadbubreænim ælijezdama?


DERMATOLOGIJA

Anti ageing Borbu protiv starenja treba poËeti prije pojave njegovih prvih znakova, a ne onda kada se veÊ pojave. Pod pojmom anti ageing podrazumijevamo sve metode i sredstva koja zahvaÊaju proces starenja i korigiraju ga ili odgaaju u svrhu produljenja æivotnog vijeka i oËuvanja mladolikog izgleda. Velika se pozornost pridaje kultu tjelesne ljepote, πto, na æalost, ima svoju cijenu, koja se nekad plaÊa i vlastitim zdravljem. Na træistu su dostupna brojna sredstva protiv starenja. Uglavnom je rijeË o neuËinkovitim jer sastojci ne mogu prodrijeti kroz koæu kako bi ostvarili obeÊani uËinak. Neka izazivaju i niz neæeljenih uËinaka, primjerice silikonski umetci. Poseban su problem nerealna oËekivanja pa je stoga nuæna suradnja nekoliko struËnjaka, i to iz dermatologije, koja je kljuËna, endokrinologije i nutricionizma.

Primarna prevencija Provodi se od rane mladosti, tj. od djetinstva do adolescencije. Ima veliku ulogu jer u tom sluËaju sekundarne i tercijalne mjere nisu potrebne ili odgaamo njihovu primjenu, a ukljuËuje: • izbjegavanje duljeg izlaganja suncu i redovitu primjenu sredstava za zaπtitu • niskokaloriËnu hranu koja mora biti ujednaËeno bogata svim potrebnim sastojcima • antioksidanse koje Ëine vitamini, minerali i neki flavonoidi • tjelesnu aktivnost.

Sekundarna prevencija Mjere sekundarne prevencije najviπe su napredovale u borbi protiv starenja i daju odliËne rezultate. PoËinju se provoditi nakon pojave prvih znakova starenja, ali toËnu dobnu granicu teπko je odrediti zbog velikih

individualnih razlika. Najbolji rezultati postiæu se primjenom nekoliko metoda i sredstava. Tretiranje bora - Razlikujemo dvije vrste bora: mimiËke, nastale zbog pokreta mimiËnih miπiÊa na Ëelu, oko oËiju i usta, te bore na koje utjeËu okoliπ i starenje. S izuzetkom manjih bora oko oËiju, mimiËne bore ne mogu se ukloniti niti jednom kremom. U njihovu sluËaju najbolje rezultate daje primjena botulinum toksina tipa A i radiovalova. Za tretiranje bora nastalih starenjem i utjecajem okoliπa mnogo je moguÊnosti, od krema do brojnih drugih metoda. Bitni su i æivotne navike, pridræavanje uputa, kvaliteta koæe... Najbolji rezultati postiæu se od 30. do 50. godine æivota. Kad su posrijedi bore oko oËiju, idealno je s prevencijom poËeti od 25. do 30. godine æivota. Valja izbjegavati mrπtenje oËiju, pa je dobro nositi sunËane naoËale i po potrebi korigirati dioptriju (bore su jaËe izraæene oko oka s veÊom dioptrijom). Idealno bi bilo πto manje se smijati, no kakav bi to æivot bio bez smijeha? Naravno, postoji i Ëitav niz krema i metoda koji daju odliËne rezultate. Kreme - VeÊ se pravilnim izborom kreme prema tipu koæe postiæu dobri rezultati, tj. mogu se ukloniti znakovi starenja i odgoditi primjena agresivnih sredstava. No, treba istaknuti kako cijena kreme ne osigurava uspjeh, jer mnogi sastojci ne prodiru kroz koæu pa izostaje obeÊani uËinak. EgzotiËni sastojci i brand podiæu cijenu kreme, ali ne i kvalitetu. Zbog sve veÊeg broja tvari koje se koriste u borbi protiv starenja, navest Êemo samo neke novije i najËeπÊe: • lokalni retinoidi: tretinoin, tazaroten, derivati vitamina A • kinetin: N6 -furfuryladenin • lokalni pripravci vitamina E te posebice C u koncetracijama od 15 do 20 posto

• ubikinon; glutation; fruktoza 1,6 difosfat; 5 alfalipoliËna kiselina; polyphenon i dr. Minerali - Odavno je poznat povoljan utjecaj bakra i cinka na sintezu vezivnog tkiva. Hormoni i citomedini - Tijekom æivota pada razina pojedinih hormona, dok su drugi poviπeni. PoremeÊaj hormonalne ravnoteæe neizbjeæno utjeËe ne samo na koæu nego i na cijeli organizam. Kod æena u menopauzi zbog pada razine estrogena smanjuje se sinteza kolagena i gubi potkoæno masno tkivo, πto je najuoËljivije na licu. Od ostali hormonalnih utjecaja moæemo navesti utjecaj na intelektualne sposobnosti, imunitet, miπiÊnu masu, kolesterol, masno tkivo... Jedna od teorija o starenju upuÊuje na to da stanice vremenom smanjeno luËe peptide zvane citomedine zbog Ëega nastupa starenje. A bit u borbi protiv starenja upravo je djelovanje na uzrok, a ne na posljedice. Zato nadomjeπtanjem hormona i citomedina utjeËemo na sræ procesa starenja. Na æalost, javljaju se brojne nuspojave (primjerice, kod æena koje uzimaju nadomjesnu hormonalnu terapiju poveÊana je uËestalost raka dojke uz Ëitav niz zasad joπ nepoznatih posljedica). Zabrinjava i Ëinjenica da su na træistu svima dostupni hormoni i njihovi pripravci. U svakom sluËaju, za procjenu odnosa koristi i πtete hormonalnog lijeËenja treba priËekati joπ neko vrijeme. Radi prevencije neæeljenih posljedica nuæna je suradnja dermatologa, ginekologa i endokrinologa. Hormoni koji se koriste u borbi protiv starenja: hormon rasta, melatonin, estrogen, testosteron, DHEA i DHEAS. Fitoestrogeni - Biljni derivati koji zbog sliËnosti grae s estrogenom imaju i sliËna svojstva, no ne tako jako izraæena kao kod estrogena (i ne izazivaju rak dojke). Koriste se u kre-

# 4 1 V A © E Z D R A V L J E 21


DERMATOLOGIJA

mi ili tabletama i velika su pomoÊ æenama u menopauzi. Fitoestrogenima je bogata soja. Zanimljiva je informacija da æene u Japanu poËinju stariti znatno kasnije jer konzumiraju puno soje. Uz to, smanjena im je dlakavost tijela jer za njegu koriste pripravke na bazi soje koja usporava rast dlaka.

karaktera. U svakom sluËaju, u rukama struËnjaka rijeË je o sigurnom sredstvu. U posljednje vrijeme na træiπtu je dostupan Ëitav niz sredstava, od krema do maski s uËinkom sliËnim onom kod botulinum toksina, ali ne tako dobrim rezultatima.

Peeling - Cilj je peelinga ljuπtenje povrπinskog sloja koæe πto stimulira obnavljanje epidermisa i dermisa koæe. Peelingom se uklanjaju nepravilnosti koæe kao πto su pigmentacije, veÊe pore (manje maπÊenje koæe), miteseri i akne, manje bore (naroËito oko oËiju i usta) i zadebljanja. Koristi se Ëitav niz sredstava, a najËeπÊe su voÊne AHA kiseline. One u manjim koncetracijama (do 30 posto) ljuπte samo povrπinski sloj koæe i tako uklanjuju povrπne nepravilnosti, a u veÊim stimuliraju sintezu kolagena. Jako dobre rezultate daju AHA kiseline u kremama za njegu lica. Velik napredak predstavljaju AFAS kiseline - bjelanËevine koje ne izazivaju iritaciju lica za razliku od drugih sredstava te su pogodne i za najosjetljiviju koæu.

Fotodinamska terapija - OπteÊena koæa obasjava se posebnim svjetlom nakon nanoπenja tvari koja se aktivira obasjavanjem. Metoda se ponajprije koristi za lijeËenje mnogih bolesti u dermatologiji. U posljednje vrijeme opisuju se i dobri rezultati primjenom imiquimoda koji utjeËe na imunoloπki sustav tako πto ga jaËa te se koristi za tretiranje suncem oπteÊene koæe.

Abrazija - Kao i peeling, abrazija sluæi za uklanjanje koænih nepravilnosti pomoÊu aparata koji s velikim brojem okretaja koriste razliËita sredstva za skidanje slojeva koæe. Botulinum toksin tipa A - Botulinum toksin tipa A blokira vezivanje acetilkolina na spoju izmeu miπiÊa i æivËanog zavrπetka πto privremeno paralizira miπiÊ i relaksira ga pa bore nastale zbog pokreta mimiËnih miπiÊa nestaju. Daje se u povrπinski sloj koæe, a sam proces davanja injekcije gotovo je bezbolan. Najbolji rezultati postiæu se kod bora na Ëelu i oko oËiju. UËinak u prosjeku traje od πest do 12 mjeseci, πto ovisi o nekoliko Ëinitelja (dob, lokalizacija, stanje koæe, mimika lica...). Nakon prestanka djelovanja miπiÊ se vraÊa u prijaπnje stanje, dakle uËinak je privremenog

22 VA©E ZDRAVLJE #41

Laseri, IPL i ostali izvori optiËkog zraËenja - Kromofore su tvari koje upijaju samo zrake odreene valne duljine pa zbog toga dolazi do oslobaanja energije koja se koristi za niz namjena (epilacija, uklanjanje æilica i bora...). IPL ureaji osobito su pogodni za tzv. fotorejuvenaciju suncem oπteÊene koæe, pri Ëemu nestaju manje bore, pigmentacija, crvenilo koæe i æilica te dolazi do sinteze kolagena. Laseri se takoer koriste za istu svrhu, ali njihova primjena ima πire indikacije, primjerice uklanjanje bora i resurfaceing, tj. peeling lica. Noviji je trend oπteÊenje dermisa putem toplinske energije pri Ëemu dolazi do sinteze kolagena, a da povrπinski sloj pritom nije oπteÊen. Obasjavanjem koæe zrakama odreene valne duljine koæa se pomlauje, a koristi se niz ureaja koji se temelje ne LED tehnologiji, tj. diodama pomoÊu kojih se obasjava koæa. Uza sintezu kolagena, zapaæen je povoljan uËinak i na staniËni metabolizam. Radiofrekvencija - Koriste se radiovalovi koji izazivaju oπteÊenje dermisa πto stimulira sintezu kolagena pa se koæa zateæe, odnosno nestaju bore. Postiæu se odliËni rezultati kod

svih oblika bora, osobito na podbratku i na dijelovima gdje je koæa postala mlohava. PunjaËi - Sluæe za korekciju bora i koænih defekata od oæiljaka do vraÊanja kontura lica. Tvari koje se ubrizgavaju mogu se razgraditi u razdoblju od πest mjeseci do nekoliko godina, a postoje i trajni punjaËi. Silikoni se gotovo viπe ne koriste, a tvari koje se danas ubrizgavaju uglavnom su prirodni graevni sastojci organizma ili vlastita mast kako bi se izbjegle nuspojave koje su se javljale kod silikona. Revoluciju Ëine tretmani ISOLAGENA s trajnim rezultatima uzima se manji komadiÊ vlastite koæe iza uha, u laboratoriju se uzgajaju vezivne stanice i nakon nekog vremena ponovno injekcijama ubrizgavaju. Idealna je prednost ove metode πto se uzorak koæe moæe uzeti u mladosti, a mlade stanice ubrizgati u starosti. Tako imamo banku mladoga vlastitog tkiva.

Tercijarna prevencija Sastoji se u primjeni invazivnih metoda, tj. operacija, i to onda kada su se razvili vidljivi znaci starenja koæe te kada se ostalim metodama ne moæe pomoÊi. Nema nikakve veze s konceptom anti ageinga jer ne produljuje æivot, djeluje na posljedice, a ne na uzrok. »ini se da smo svakim danom sve bliæe izvoru mladosti. No, put do njega joπ je praÊen nizom pitanja i nepoznanica koje treba otkriti. TreÊa æivotna dob ima mnogo prednosti pa je bojazan od starenja neopravdana jer se i u njoj moæe uæivati. Svaki Ëovjek lijep je na svoj naËin i nedopustivo je padati pod utjecaj modnih trendova i Ëasopisa koji nikoga nisu usreÊili. Jer, Ëovjek je star upravo onoliko koliko se starim osjeÊa.


24

ELANCYL

Koncentrat Lipo-Réducteur Melita ©kvorc, dr. med., Oktal Pharma

Intenzivno uklanja celulit i stanjuje masne potkoæne slojeve. Samo jednom, jutarnjom primjenom, osigurava 24-satno djelovanje. Prvi rezultati vidljivi veÊ za 14 dana!

P

rimjenom Elancyl Koncentrata Lipo-Réducteur samo jednom dnevno, ujutro, osigurano je djelovanje u najprikladnijem dijelu dana zbog programirana otpuπtanja aktivnih sastojaka. Zanimljiv u svojoj boËici za doziranje, Elancyl Koncentrat Lipo-Réducteur privuÊi Êe vaπu pozornost zahvaljujuÊi jednostavnoj metodi uporabe i izuzetnom djelovanju. Ne trebate Ëekati rezultate. Ispitivanje je pokazalo da se nakon 14 dana svakodnevne uporabe kod 81 posto æena izglauje koæa poput naranËine kore i poveÊava njezina ËvrstoÊa, a obujam bedara smanjuje se do 2,9 cm.

Djelovanje u skladu s bioritmom Poput svih elemenata koji Ëine tijelo, masne stanice i celulitno tkivo podloæni su bioloπkim ritmovima. Ujutro su energetske potrebe vrlo visoke. Tijelo izluËuje visoke koliËine energizirajuÊih molekula (kortizol i kateholamini). Nakon otpuπtanja te molekule olakπavaju otpuπtanje masnoÊa iz masnih stanica, πto se naziva lipoliza. Tijekom noÊi, kada tijelo koristi manje energije, masna stanica pohranjuje energiju, zadræavajuÊi glukozu koja nije iskoriπtena i pohranjujuÊi je u obliku triglicerida. Taj mehanizam naziva se pohranjivanje masnoÊa ili lipogeneza. Najnovije dostignuÊe iz Laboratorija Elancyl je Elancyl Koncentrat Lipo-Réducteur koji u istoj formuli sadræi: • Dnevne aktivne sastojke koji se oslobaaju Ëim se proizvod stavi na koæu. • NoÊne aktivne sastojke zatvorene u silikonskim mikrokapsulama koje se zadræavaju u povrπinskim

24 VA©E ZDRAVLJE #41

slojevima koæe kako bi kasnije stigle do ciljnih stanica. Tako se prodiranje odgaa nekoliko sati. Aktivni sastojci ispuπtaju se nakon zavrπenog kretanja. Prednost je oËita - nakon jedne primjene, ujutro, kronoprogramirani proizvod djeluje u pravo vrijeme, u skladu s bioritmom masnih stanica.


24-satni mehanizam Odmah nakon primjene hidroalkoholna faza Elancyl Koncentrata Lipo-Réducteur otpuπta kofein, Ëije je prodiranje poboljπano uËinkom peelinga TEA salicilata i nositelja PEG estera. NoÊni sastojci u silikonskim mikrokapsulama zadræavaju se u povrπinskim slojevima koæe i polako prodiru u dublje slojeve kako bi tijekom noÊi doveli aktivne sastojke djelotvorne protiv skladiπtenja masti (florizin) i glikacije (HMC) te za izluËivanje (pilosela). Ovaj kronoprogramirani sastav djeluje u savrπenoj harmoniji s bioritmom masnih stanica i masnog tkiva, dovodeÊi aktivne sastojke u optimalnim trenucima tijekom dana, i to nakon samo jedne primjene - ujutro. Izgled tube, odnosno boËice od 100 ml za dvotjedni tretman takoer Êe privuÊi pogled. ZahvaljujuÊi praktiËnom dozatoru, moæe se istisnuti toËno odreena koliËina proizvoda. Mirisni, osvjeæavajuÊi zeleni gel klizi niz koæu ne ostavljajuÊi nikakve tragove pa se moæete odjenuti odmah nakon primjene. Preporuka - Nanesite jednu dozu Elancyl Koncentrata Lipo-Réducteur ujutro, tj. stisnite jednom dozator na svako podruËje koje Êete tretirati. Ispitivanje je pokazalo da je proizvod hipoalergijski.

Ispitivanja su pokazala...

Koncentrata Lipo-Réducteur u 70 posto sluËajeva postignuto je smanjenje obujma bedra do 2,9 cm. Nakon 28 dana svakodnevne uporabe rezultati su se poboljπali, a najveÊi je dosegnuo 3,7 cm. • Mjerenje debljine potkoænoga masnog tkiva. Rezultat: Nakon 14 dana tretmana smanjenje je iznosilo do 14,4 posto (za razliku od netretiranog bedra).

II. Ispitivanje uporabe Tijekom ispitivanja 148 æena u dobi od 18 do 65 godina moglo je ocijeniti karakteristike uËinka i kozmetiËka svojstva Elancyl Koncentrata Lipo-Réducteur. Rezultati: Nakon prve primjene procijenilo se da je koæa: • glaa

93%

• gipkija

91%

• zategnutija

77%

• ËvrπÊa

66%

Rezultati su potvreni: Nakon 14 dana

Nakon 28 dana

• glaa

81%

86%

Provedena su dva tipa ispitivanja koja su vrednovala uËinkovitost, lakoÊu i udobnost uporabe proizvoda te njegove kozmetiËke kvalitete.

• ËvrπÊa

81%

85%

• mekπa

84%

88%

• gipkija

79%

81%

I. Biometroloπka procjena

• zategnutija

79%

86%

Cilj ispitivanja bio je procijeniti djelotvornost proizvoda Elancyl Koncentrata Lipo-Réducteur mjerenjem obujma bedra (u cm) te ultrazvuËnim mjerenjem debljine potkoænoga masnog tkiva. Sudjelovale su 63 æene (od 18 do 45 godina) koje su 28 dana stavljale proizvod na jedno bedro. Drugo bedro se nije tretiralo zbog kontrole. • Mjerenje obujma bedra (u cm) Rezultat: nakon 14 dana svakodnevne uporabe Elancyl

ZakljuËak: Elancyl Koncentrat Lipo-Réducteur nije privukao samo svojim izgledom, kozmetiËkim svojstavima i lakoÊom primjene, nego prije svega zbog postignutih rezultata brzo poboljπanje celulitom ugroæenih podruËja i kvalitete koæe. 81 posto æena koje su ga isprobale smatrale su ga boljim od svoga uobiËajenoga anticelulitnog proizvoda.

Vrhunska formula za vrhunske rezultate Kronoprogramirana tekstura ovog koncentrata otpuπta aktivne sastojke (kofein, florizin, pilosela) tijekom cijelog dana i daje prve rezultate veÊ nakon 14 dana primjene.

# 4 1 V A © E Z D R A V L J E 25


30

Refleksologija

drevna vjeπtina u modernom izdanju Bojan Nasteski, viπi fizioterapeut, SunËica Prπir, viπi fizioterapeut, Ustanova za zdravstvenu njegu i rehabilitaciju Medeor, Koturaπka 71, Zagreb, tel. 01/617 12 74

Stopala i πake iznimno su osjetljivi na dodir pa se preko njih mogu pokrenuti blokirani mehanizmi u tijelu i mozgu Refleksoterapija je oblik terapije koju u naπoj ustanovi primjenjujemo kao osnovni ili dio programa lijeËenja neke bolesti. Pobliæe Êemo objasniti postupak izvoenja te tehnike kao i razloge njezine terapijske primjene.

Terapija zona 30 VA©E ZDRAVLJE #41

Korijeni seæu u daleku proπlost Refleksologija je drevna vjeπtina lijeËenja koja se temelji na naËelu refleksnih zona na stopalima i dlanovima, a koje odgovaraju svim dijelo-

vima tijela, organima i ælijezdama. Moæe se primijeniti i na uhu (aurikuloterapija), na kojem se takoer nalazi hologram cijelog tijela. Refleksologija koristi jedinstvenu metodu posebnog pritiska palcima na refleksne toËke radi postizanja brojnih terapijskih uËinaka. Njezini su uËinci viπestruki, kao πto su uklanjanje blokade u protoku tjelesne energije, normaliziranje protoka krvi i limfe u razliËitim dijelovima tijela te postizanje ravnoteæe svakog dijela tijela, organa ili ælijezde. Koristi se i u kombinacijama s nekim drugim terapijskim tehnikama za opuπtanje, smanjivanje agresivnosti, poboljπanje koncentracije i ukupnoga energetskog potencijala tijela. Danas se takvo lijeËenje koristi u tradicionalnoj Aziji te diljem Europe i Amerike. Njezino podrijetlo nije toËno utvreno, no smatra se da vuËe korijene iz Indije i Kine unatrag 5000 godina. Ima miπljenja i da potjeËe iz raznih indijanskih plemena Juæne Amerike ili Ëak iz Egipta, gdje su pronaeni zapisi na zidnim slikama u grobnici znamenitoga faraonskog lijeËnika Ankhamora, nastali oko 2330. godine prije naπe ere. Kasnije je refleksologija prenesena u GrËku i Rim, a o njoj su pisali i otac moderne medicine Hipokrat (460. - 377. pr.n.e.) te slavni arapski lijeËnik i filozof Avicena (979. - 1037.). Srednjevjekovni zapisi biljeæe da je bila po-


FIZIKALNA TERAPIJA

sebno popularna na europskim dvorovima za ratnih pohoda.

Terapija po zonama - preteËa danaπnjih spoznaja PreteËa refleksologije kakvu danas poznajemo je terapija po zonama. Naime, temelje moderne refleksologije postavili su potkraj 19. i poËetkom 20. stoljeÊa Englez Henry Head i ameriËki lijeËnik William H. Fitzgerald (1872. - 1942.), koji joj je dao naziv reflekszonterapija. Uz pomoÊ kolege dr. Edwina F. Boersa odræavao je predavanja i napisao knjigu Zone therapy (Terapija zona ili olakπavanje boli kod kuÊe). Dr. Fitzgerald je veÊinu podataka o toj metodi sakupio meu indijanskim plemenima koji su prakticirali lijeËenje stimulacijom refleksnih zona. On je podijelio tijelo, poput globusa, na deset uzduænih zona (uzduænim i popreËnim linijama) tako da svaka putanja ide od jednog prsta na stopalu do mozga pa se duæ ruke spuπta do prsta na πaci. Organi svake zone meusobno su povezani, primjerice poremeÊaj u radu bubrega moæe se odraziti na oko, a zglob malog prsta u vezi je sa zglobom kuka. BuduÊi da zone zavrπavaju na dlanovima ili stopalima, svaki organ na tim mjestima ima svoju toËku. ÆivËani zavrπeci koji se nalaze na dlanovima i stopalima prenose informacije duæ kraljeæniËne moædine do mozga i zatim do pojedinih dijelova tijela. Raspored podruËja refleksologije na stopalima odraæava organizaciju u organizmu u toj mjeri da su organi desne strane tijela zastupljeni u desnom stopalu, a organi lijeve strane u lijevom. Poznato je da se u danaπnje vrijeme stopala zanemaruju pa Ëak kod 90 posto ljudi postoje deformacije stopala. »ovjek je, naime, izgubio direktan kontakt s okruæenjem i prirodom kada je, hodajuÊi bos, direktno stimulirao refleksne toËke.

Istraæivanja su dokazala da se vremenom na zavrπecima æivaca na stopalu nakupljaju soli kalcija i kristali mokraÊne kiseline koji onemoguÊuju normalnu stimulaciju ælijezda i organa. Ali, tehnikom refleksoterapije mogu se ukloniti. Refleksoterapija je i vrsta stimulacije srediπnjega æivËanog sustava na razini spinalne moædine i simpatiËkog sistema. Naime, stopala i πake izuzetno su osjetljivi na dodir pa se preko njih mogu pokrenuti blokirani mehanizmi u tijelu i mozgu.

Izvoenje tehnike Tehnika izvoenja refleksoterapije voena je intuicijom terapeuta. Tretman ne smije biti bolan, no ako se i dogodi da dodir nekih toËaka izazove bol, to moæemo smatrati dobrim pokazateljem pritajenog problema i koristiti za daljnje lijeËenje. Terapeut treba obratiti posebnu pozornost na pojavu tupe ili oπtre boli. Ako je bol lokalnog karaktera, ona je oπtra i prodorna, a ako je tupa i duboka, odraz je nekog organa ili neke druge udaljene toËke.

Refleksoterapija pomaæe u lijeËenju: - astme, bronhitisa, prehlade, kaπlja, upale sinusa - poviπenoga krvnog tlaka, dijabetesa - poremeÊaja u cirkulaciji - glavobolje, iscrpljenosti organizma, psihosomatskih tegoba - upale debelog crijeva, smetnji u probavnom sustavu - gastritisa, vrijeda (Ëira) na æelucu - problema u menstruacijskom ciklusu, menopauzi - problema s kraljeænicom, lumbaga, ishijalgije, neuralgije - dermatoloπkih problema (apscesa, gljiviËnih infekcija, ekcema, masne koæe, psorijaze, herpesa). No, postoje odreene mjere opreza pa refleksoterapiju ne bi trebalo primjenjivati prilikom unutarnjih ozljeda, visoke temperature, unutarnjih i vanjskih rana, ozljeda na rukama ako postoji opasnost od tromboze, kod trudnica i osoba koje imaju ugraen pace-maker.

Smanjen intenzitet tretiranja refleksnih toËaka izaziva analgetiËki uËinak, odnosno ublaæavanje boli, dok se snaænim intenzitetom provodi stimulacija udaljenog podruËja. Tretman refleksoterapije ponavlja se svaki dan tijekom 10 do 20 dana. UËinkovit je kod svih dobnih skupina, i kod djece i starijih.

U svakom sluËaju, moæemo reÊi da je danaπnja medicina sve otvorenija istoËnjaËkom naËinu lijeËenja i uvelike ga respektira, pa tako i refleksoterapiju koja nam pomaæe u rjeπavanju razliËitih bolnih stanja.

U sljedeÊem broju: Osteopatija # 4 1 V A © E Z D R A V L J E 31


32

Magnezij

viπe od obiËnog minerala

A

Ako je opskrba magnezijem

ispod donje preporuËene granice, smanjena je otpornost organizma, a poveÊana podloænost stresu Magnezij je mineral otkriven 1808. godine. Ime je dobio po grËkome gradu Magnesiju jer su u njegovoj okolici bila velika nalaziπta magnezijeva karbonata. Kasnija istraæivanja pokazala su da je magnezij za Ëovjeka æivotno vaæan mineral, potreban je za normalan rad srca, miπiÊa i æivaca, a sudjeluje u aktivaciji viπe od 300 enzima koji osiguravaju nesmetan tijek brojnih metaboliËkih procesa. Proces apsorpcije, na koji povoljno utjeËe vitamin D, odvija se u tankom crijevu, funkciju regulatora ukupnog sadræaja u tijelu imaju bubrezi, a rezerve se nalaze u kostima. S obzirom na to da ga tijelo ne moæe samo sintetizirati, valja ga svakodnevno unositi hranom. No, uz namirnice siromaπne magnezijem i jednoliËnu prehranu, stres, pojaËani miπiÊni napori i kroniËne bolesti 32 VA©E ZDRAVLJE #41

oteæavaju postizanje potrebne dnevne koliËine magnezija. Nedostatku pogoduju i promijenjene prehrambene navike, jer rafinirana hrana, alkohol, kava, fosfati iz gaziranih piÊa i rafinirani πeÊer loπe utjeËu na njegovo iskoriπtavanje.

PreporuËena dnevna doza Dnevne su potrebe za magnezijem oko 300 do 400 miligrama. PoveÊane su u sluËaju trajnog stresa, jednoliËne prehrane, bavljenja sportom, izloæenosti vruÊini i pojaËanom znojenju, tijekom rasta i razvoja, kod trudnica, dojilja, oboljelih od πeÊerne bolesti, kroniËnih bolesnika te osoba s probavnim bolestima, proljevom ili povraÊanjem. Rezultati istraæivanja potvruju da je opskrba tim æivotno vaænim

Sanja SoviÊ, mr. pharm., Oktal Pharma

mineralom Ëesto nedostatna, a ako je ispod donje preporuËene granice, otpornost je smanjena, poveÊana je podloænost stresu i oscilacijama opÊega zdravstvenog stanja.

GrËevi u miπiÊima i listovima - vodeÊi simptomi nedostatka GrËevi u miπiÊima javljaju se i kod potpuno zdravih ljudi, Ëesto izmeu 45. i 50. godine æivota, dvostruko ËeπÊe kod æena, veÊinom noÊu, ponajprije u listovima. Uzimanje magnezija otklanja bolove, veÊinom za samo nekoliko minuta. BuduÊi da i oko 30 posto trudnica pati od grËeva u miπiÊima, preporuËuje se redovito uzimanje magnezija od poËetka trudnoÊe. preporuËeni unos magnezija (miligrama dnevno):

Skupina djeca 1 do 4 godine 4 do 7 godina 7 do 10 godina 10 do 13 godina 13 do 15 godina mladi i odrasli 15 -18 godina 19 - 24 godina 25 do 65 godina i stariji trudnice do 19 godina nakon 19 godina dojilje

muπkarci

æene

80 120 170 230 310

80 120 170 250 310

400 400 350

350 310 300

-

350 310 390


36 Stres i trudnoÊa ne idu zajedno LAV ZA PETAMA...

P

dr. sc. Marian Diamond, dr. med., Kalifornijsko sveuËiliπte Berkeley, poglavlje iz knjige »arobno drveÊe uma: Kako razvijati inteligenciju, kreativnost i zdrave emocije vaπeg djeteta od roenja do adolescencije (Ostvarenje, 2002., http://razvojdjece.crolink.net) Preuzeto: www.trudnoca.net - od roenja do 1. roendana

Pretpostavlja se da hormoni stresa u

fetalnom mozgu djeluju kao i u odraslih - smanjuju broj neurona koji se razvijaju i sprjeËavaju njihovo potpuno formiranje Da biste razumjeli stres u njegovu najËiπÊem obliku, zamislite pastuha zebre, πiroko razrogaËenih oËiju i s praπinom koja prπti ispod njegovih kopita dok galopira kroz nacionalni park Serengeti ispred lavice koja ga proædrljivo proganja. U trenutku kada je zebra otkrila grabeæljivca signal iz njezina kopitarskog mozga pokrenuo je adrenalnu ælijezdu smjeπtenu na vrhu bubrega i ona je poËela luËiti hormone stresa: adrenalin i noradre-

36 VA©E ZDRAVLJE #41

nalin (takoer zvane epinefrin i norepinefrin) te kortizol. Zajedno, hormoni smjesta ubrzavaju zebrine otkucaje srca, optok krvi i disanje, pa bi mogla pobjeÊi najveÊom brzinom. Ti su hormoni takoer prekinuli procese koji zebri nisu trebali dok je bila zaokupljena borbom za goli æivot: probavu, rast, proizvodnju sperme, reagiranje imunih stanica te grananje i nicanje neurona u mozgu. Ako zebra dovoljno brzo trËi da bi pobjegla na-

padaËu, te vitalne aktivnosti kasnije se mogu vratiti. To je vaæno, jer bez njih bi ova æivotinja isto tako sigurno uginula kao i da su snaæne Ëeljusti pregrizle njezin vrat. IstraæivaË Rober Sapolsky sa sveuËiliπta Stanford u kalifornijskom Palo Altu jednostavno postavlja tu dvojbu: „Taj izlaz nije jeftin!” Pod normalnim okolnostima, nakon πto æivotinje u divljini preæive razdoblja stresa izazvana borbom ili bijegom, vraÊaju se paπi ili drijemanju na popodnevnom suncu. Luda jurnjava u sigurnost je gruba, ali njihov je stres akutan i privremen. U osobe s kroniËnim, dugotrajnim stresom tijelo veÊi dio vremena reagira kao da ga progoni nevelik, koπtunjav, kaskajuÊi lav, no svejedno lav. U svom radu na Stanfordu Sapolsky je otkrio da tijekom produljenih razdoblja kroniËnog sresa kortizol i s njim povezani hormoni stresa uzro-


kuju da æivËane stanice u odreenim dijelovima mozga gube svoje grane i konaËno potpuno umiru. To moæe dovesti do slabog pamÊenja, nejasnog razmiπljanja i odsutnosti kreativnosti. Stres takoer pogorπava postojeÊe bolesti mozga kao πto su epilepsija, kap, Alzheimerova bolest i slaboumnost uzrokovana sidom. Zbog ostalih uËinaka prekidanja funkcija u tijelu, kroniËni hormoni stresa u odraslih mogu voditi i u zamor, miπiÊne bolove, poviπen krvni tlak, vrijed (Ëir), niski rast, probleme plodnosti i poveÊanu ugroæenost od svih bolesti. Upravo kao πto galopirajuÊa zebra doæivljava privremeni prekid u reprodukciji, æena u trudnoÊi koja doæivljava djelovanja kroniËnog stresa u svom tijelu prenosi ih na fetus. Kortizol u njezinoj krvi skreÊe krv od uterusa, i to zauzvrat smanjuje koliËinu kisika i hrane koje fetus dobiva - u ekstremnim sluËajevima Ëak do 60 posto. Hormoni stresa prolaze kroz placentu i povisuju otkucaje fetusova srca. Iako to prolaæenje nije u potpunosti izuËeno, pretpostavljamo da hormoni stresa u fetalnom mozgu djeluju kao i u odraslih - smanjuju broj neurona koji se razvijaju i sprjeËavaju njihovo potpuno formiranje. Istraæivanja su pokazala: πto je viπa razina tjeskobe u majke, to je veÊa vjerojatnost da Êe imati produljenu muËninu, pobaËaj ili produljeni, bolni porod i vjerojatnije je da Êe njezina beba biti nemirna, razdraæljiva, sklona grËenju i pobolijevanju. IroniËno je da mnogi parovi koji odgaaju trudnoÊu do srednjih ili kasnih 30-ih godina, nadajuÊi se veÊoj stabilnosti u karijeri i financijama, nalaze da je njihova razina stresa viπa tijekom trudnoÊe jer se zabrinjavaju zbog problema uzrokovanih majËinim godinama, jer ih dobronamjerni Ëlanovi obitelji i prijatelji opsjedaju zastraπujuÊim priËama o problematiËnim trudnoÊama u starijih æena i jer su njihova oËekivanja dugooËekivanog dogaaja suviπe visoka: savrπena trudnoÊa, savrπena beba, savrπena obitelj. U mnogim kulturama diljem svijeta trudnoÊa se stoljeÊima smatrala vremenom samovoljnog spokoja. Primjerice, drevna japanska Taikyo tradicija opominje trudnice da izbjegavaju buËne prepirke uliËnih prodavaËa i da se dræe mirnih vrtova i zvukova zvonËiÊa i udaraljki pokretanih vjetrom. U Shakespearovu Henriku V, primjerice, Lady Grey glasno brine da tuga i suze mogu „uguπiti ili udaviti” njezino neroeno dijete. Suvremenim æenama talk showi i zdravstveni Ëasopisi Ëesta su zamjena za tradiciju i predrasude, a trenutaËni savjet protiv stresa u trudnoÊi daju podupirujuÊe grupe, povjerljivi prijatelji, voena relaksacija i meditacija. Ako ove tehnike, znatno spuπtajuÊi razinu nekontroliranog stresa, mogu ustrijeliti kaskajuÊeg lava, dobar su naËin da zaπtitite buduÊe mentalno i emocionalno blagostanje djeteta.


GINEKOLOGIJA

KAKO SE PONA©ATI U TRUDNO∆I Vesna Harni, dr. med., spec. ginekologije i porodiljstva, Poliklinika dr. Harni, DankoveËka cesta 1a, Zagreb, tel. 01/292 36 48, faks: 01/292 15 99, www.poliklinika-harni.hr

N

Nepotrebni strahovi mogu uËiniti

trudnoÊu uzrujavajuÊim dogaajem.

Zato je cilj svakog savjeta poboljπanje izgleda da imate zdravu bebu 38 VA©E ZDRAVLJE #41

Niti jedno drugo razdoblje æivota nije tako bogato tjelesnim i emocionalnim promjenama kao πto je to trudnoÊa. Sam nastanak novog æivota podjednako je uzbudljiv ne samo za buduÊe roditelje nego i za lijeËnika koji Êe pratiti i nadgledati rast i razvoj novog biÊa sve do njegova roenja, nakon 40 tjedana trudnoÊe. Brojna su pitanja, strepnje i strahovi koji se tijekom tog istodobno dugog i kratkog razdoblja iznova stvaraju. Ipak je umirujuÊa istina da trudnoÊa nikad nije bila tako sigurna. Nikad prije u povijesti porodiljstva bebe nisu imale toliko izgleda da se rode æive i zdra-


GINEKOLOGIJA

ve. Nepotrebni strahovi mogu uËiniti trudnoÊu uzrujavajuÊim dogaajem. Cilj je napisa o trudnoÊi i poboljπanje vaπih izgleda da imate zdravu bebu.

Tjelesna kondicija i zdravlje Odræavanje tjelesne kondicije i zdravlja preporuËljivo je za svakoga, a trudnoÊa nije izuzetak. Vaπe dobro opÊe stanje olakπat Êe i trudnoÊu i porod. Zato iskoristite vrijeme prije zaËeÊa za stjecanje odreene fiziËke kondicije. U veÊini sluËajeva trudnoÊa neÊe znaËiti odustajanje od uobiËajene tjelovjeæbe, ali ono πto trudnica ipak treba imati na umu jest umjerenost! Redovito vjeæbanje moæe olakπati probavu i sprijeËiti zatvor, poboljπati cirkulaciju, disanje, miπiÊni tonus i elastiËnost koæe. Najvaænije je pravilo u odræavanju tjelesne kondicije tijekom trudnoÊe, ako lijeËnik ne odredi drukËije: Ne vjeæbati do toËke umora! Umjerene sportske aktivnosti, osobito plivanje, lagano vjeæbanje i hodanje, ne samo da su dopuπtene nego su preporuËljive tijekom trudnoÊe. Plivanje uËvrπÊuje miπiÊe i poveÊava snagu. Vjeæbanje i hodanje poboljπavaju cirkulaciju i probavu. Ostali sportovi takoer su u umjerenim granicama dopuπteni - pritom ponajprije mislite na vaπe zadovoljstvo, a ne na rezultat. Ipak, kada su posrijedi bilo kakve komplikacije u trudnoÊi, prije svega kardiovaskularna oboljenja, dija-

betes u trudnoÊi, upravo preleæana infekcija, ako je rijeË o viπestrukoj trudnoÊi ili pobaËajima i prijevremenim porodima u ranijim trudnoÊama - oprez!

OdgovarajuÊa prehrana Kako je vaπa beba potpuno upuÊena na vas i svu hranu prima kroz vaπ krvotok, vaæno je da se tijekom trudnoÊe pravilno hranite. Izbjegavajte hranu bogatu mastima i πeÊerima te onu koja ne sadræi vaæne prehrambene sastojke. Svjeæ, meki sir, nepasterizirano i nekuhano mlijeko, salata od svjeæeg kupusa i razni namazi mogu biti zagaeni bakterijom listerijom, koja uzrokuje listeriozu. Ta bolest moæe izazvati pobaËaj ili raanje mrtvog djeteta. Sirovo meso ili jelo pripremljeno od sirovog mesa (suhomesnati proizvodi) mogu uzrokovati toksoplazmozu - bolest koja moæe izazvati sljepoÊu te oπteÊenja mozga i srca djeteta. Ono πto trudna æena jede ili ne jede moæe imati uËinak na razvitak organa njezine bebe. Tako nedostatak bjelanËevina i kalorija u treÊem trimestru trudnoÊe moæe ometati pravilan razvitak mozga, a nedostatak folne kiseline povezan je s nekim anomalijama kraljeænice. Premalo hrane ili neodgovarajuÊa vrsta hrane moæe zaustaviti rast bebe u maternici. Navike u prehrani mogu djelovati i na tijek trudnoÊe i nastanak nekih neugodnosti u trudnoÊi (umor, jutar-

Nedostatak bjelanËevina i kalorija u treÊem trimestru trudnoÊe moæe ometati pravilan razvitak mozga, a nedostatak folne kiseline povezan je s nekim anomalijama kraljeænice

nja muËnina, grËevi u nogama, zatvor i drugi simptomi), ali i komplikacija kao πto su anemija i preeklampsija te prijevremeni porod i premala ili prevelika poroajna teæina djeteta. Jesti ne znaËi brinuti se o koliËini kalorija. Radije pazite na kvalitetu i hranjivost namirnica koje uzimate. U trudnoÊi je vaæno pripremati i kuhati razliËita jela. Mnoge namirnice imaju hranjive sastojke, ali u razliËitim omjerima. Raznolika prehrana zadovoljava potrebne koliËine svih nuænih sastojaka. Jedite ËeπÊe i manje (πest do osam manjih obroka), jer takav naËin prehrane utjeËe na bolju probavu i potpuniju razgradnju hrane.

Razumno dobivanje na teæini Umjeren, postupan i stalan dobitak na teæini sprjeËava razliËite komplikacije u trudnoÊi i porodu, a prije svega πeÊernu bolest u trudnoÊi, sve


oblike gestoza, osobito poviπen tlak i preeklampsiju, proπirene vene, hemeroide, malu teæinu novoroenËeta ili dug i teæak porod zbog prevelika djeteta. Za trudnoÊe potrebe u kalorijama i hranjivim tvarima jedva se poveÊavaju. Od Ëetvrtog mjeseca trudnoÊe treba unositi samo 200-300 dodatnih kalorija na dan. Ukupna koliËina unesenih namirnica ne treba rasti, osobito ne treba jesti za dvoje. Prednost valja dati namirnicama siromaπnim kalorijama, a bogatim vitaminima i mineralnim tvarima (povrÊe, voÊe, krumpir, cjeloviti proizvodi æitarica, posno meso i riba, mlijeËni proizvodi). Dopuπten prirast tjelesne teæine trebao bi se kretati izmeu 10 i 12 kg.

Dobra medicinska njega Ginekoloπka skrb tijekom trudnoÊe naziva se prenatalna ili antenatalna skrb ili pregledi. Idealna prenatalna skrb obuhvaÊa preglede jednom mjeseËno do 28. tjedna trudnoÊe, potom se pregledi planiraju svaka tri tjedna, a od 36. tjedna svaka dva tjedna. U vrijeme termina poroda pregledi su jednom tjedno ili ËeπÊe. Ako prenatalna njega nije odgovarajuÊa, Ëak i niskoriziËna trudnoÊa moæe postati visokoriziËnom.

SprjeËavanje i odgovarajuÊe lijeËenje upale Od najveÊeg je znaËenja za vaπe dobro opÊe osjeÊanje i za zdrav razvoj vaπeg djeteta zaπtita od infektivnih bolesti. Zato obratite paænju na higijenu, a u svom kuÊanstvu otklonite potencijalne izvore infekcije: • Ëesto perite ruke • nemojte koristiti zajedniËki ruËnik niti Ëetkicu za zube • ako je neki od Ëlanova obitelji bolestan, valja Ëesto mijenjati posteljinu i ruËnike te ih odvojeno prati i iskuhavati • zaobiite bolesne prijatelje i poznanike u trudnoÊi - vaπa okolina sigurno Êe imati razumijevanja za vaπ postupak, a brzo ozdravljenje moæete poæeljeti i telefonski • ako vaπa djeca dobiju bilo kakav osip, svakako πto ranije konzultirajte pedijatra - osip moæe znaËiti i vodene kozice i πarlah, πto moæe utjecati na vaπu neroenu bebu • pobrinite se za zdravlje i cijepljenje vaπih kuÊnih ljubimaca.

Zabranjeno puπenje Prestati s puπenjem obiËno puno lakπe pada u trudnoÊi nego izvan nje. Sama pomisao da puπenje moæe naπkoditi bebi vjerojatno izaziva iznenadnu odbojnost prema cigareti.


Traæite li i druge razloge za prestanak puπenja u trudnoÊi, evo nekih koji Êe vam moæda pomoÊi Kod trudnica sa snaænom navikom puπenja ËeπÊe se javljaju krvarenja u poËetku trudnoÊe, kao i spontani pobaËaji, a vrlo Ëesto poremeÊaj placentarnog krvotoka i smetnje u razvoju djeteta - prije svega zaostatak u rastu (teæini), zbog Ëega su u prosjeku bebe trudnica koje jako puπe manje i lakπe. Trudnice koje puπe obiËno ne dobivaju na teæini onoliko koliko bi trebalo, πto se smatra drugim razlogom (osim manjka kisika zbog puπenja) za zaostatak djeteta u rastu. Djeca Ëije su majke jako puπile u trudnoÊi (Raucherbabies) imaju dvostruko viπe smetnji s disanjem po roenju, a uËestalija je i iznenadna smrt novoroenËeta (SIDS - sudden infant death syndrom).

Suzdræavanje od alkohola Nema razloga za zabrinutost ili paniku ako vam se dogodilo da ste sluËajno, u vrijeme dok joπ niste znali da ste trudni, popili Ëaπu vina, πampanjca ili piva. Naime, nema dokaza o πtetnom djelovanju sluËajna uzimanja alkohola u ranoj fazi razvitka djeteta. Sasvim drukËije stvari stoje ako se alkohola ne odreknete za cijelog trajanja trudnoÊe. Na osnovi miπljenja eksperata, alkohol je glavni Ëimbenik rizika u nastanku prenatalnih oπteÊenja djeteta. Alkohol bez ikakvih teπkoÊa prolazi placentarnu barijeru i ulazi u djeËji krvotok. S obzirom na to da u djeteta nisu zreli enzimi koji razgrauju alkohol u jetri, i sasvim mala koliËina alkohola ostaje u krvotoku djeteta dva do tri puta dulje nego u krvotoku majke. I dok trudnica moæe osjetiti lagano djelovanje alkohola, u isto vrijeme njezino je dijete izloæeno teπkom „pijanstvu”. Sigurnu granicu lijeËnici vam ne mogu preporuËiti pa stoga za trudnice vrijedi pravilo nula promila, i to tijekom cijele trudnoÊe. Alkohol utjeËe na razvoj embrija razliËitim mehanizmima. S jedne strane rijeË je o staniËnom toksinu koji izaziva smetnje rasta, a s druge izaziva odreene anomalije u razvoju. Kako je njegovo djelovanje i neurotoksiËkog karaktera, praktiËki je uvijek zahvaÊen i srediπnji æivËani sustav. Unutar alkoholnih oπteÊenja razlikujemo punu sliku alkoholne embriopatije s tjelesnim, duhovnim i duπevnim znacima bolesti do lakπih formi, tzv. alkoholnih uËinaka.

Izbjegavanje uzimanja opojnih sredstava TrudnoÊa nije vrijeme za konzumiranje droga. OpÊenito gledano, najveÊi problemi nastupaju sa suæenjem krvnih æilica posteljice i smanjenjem placentarnog protoka krvi, kao i dotoka kisika i hranljivih tvari djetetu. UobiËajena je pojava zastoj rasta djeteta koji rezultira vrlo malom poroajnom teæinom.


GINEKOLOGIJA

Sam nastanak novog æivota podjednako je uzbudljiv ne samo za buduÊe roditelje nego i za lijeËnika koji Êe pratiti i nadgledati rast i razvoj novog biÊa sve do njegova roenja nakon 40 tjedana trudnoÊe

PojedinaËno gledano, uzimanje kokaina tijekom trudnoÊe moæe dovesti do razliËitih anomalija urogenitalnog trakta djeteta, zbog Ëega se kokain danas svrstava u teratogene supstancije. Marihuana, odnosno njezin aktivni sastojak THC, prolazi placentarnu barijeru i prelazi u krvotok djeteta. Znanstveno je potvren utjecaj na frekvenciju bebina srca u smislu opadanja broja otkucaja. Teratogeni uËinak kao i poviπena perinatalna smrtnost nisu potvreni kod konzumiranja marihuane. U nekim radovima osobito se istiËe uËinak marihuane u smislu kromosomskih lomova, zbog Ëega se uæivanje ove biljke ne preporuËuje za trajanja trudnoÊe. LSD ne posjeduje embriotoksiËko djelovanje. U pojedinaËnim sluËajevima opisani su takoer kromosomski lomovi, kao i anomalije na skeletu djeteta zbog Ëega se nikako ne preporuËuje konzumiranje u trudnoÊi. Heroin - ovisne trudnice moraju za vrijeme trudnoÊe i nakon poroda raËunati s nizom moguÊih komplikacija. U veÊini sluËajeva dobivanje na teæini nije primjereno, a u 50 posto se razvija trudniËka gestoza. Otprilike svaka Ëetvrta heroinski ovisna trudnica inficirana je hepatitisom, a bitan problem u trudnoÊi predstavlja i aloi-

42 VA©E ZDRAVLJE #41

munizacija (stvaranje antieritrocitnih protutijela u Rh negativnih trudnica kod uporabe zajedniËkih igala). U analizi tijeka poroda osobito je upadljiv velik broj operativno dovrπenih poroda. Gotovo sve trudnice u razdoblju poroda pokazuju znakove apstinencijske krize: nemir, ubrzan puls, velike oscilacije krvnog tlaka. Oko 14 posto novoroenËadi teæi na porodu manje od 2500 g, a oko 25 posto djece porodi se prije 38. tjedna trudnoÊe. Radi odræavanja vaπega zdravlja, kao i zdravlja vaπeg djeteta, svakako se posavjetujte s ginekologom o moguÊim komplikacijama i potraæite savjet najbliæeg psihijatra. Ako niπta drugo, onda barem sprijeËite znakove apstinencijske krize u vaπe bebe i ukljuËite se u program odvikavanja joπ za vrijeme trudnoÊe. Ako je program odvikavanja uspjeπno protekao i trudnica najmanje mjesec dana prije poroaja nije niπta uzimala, izostaju znaci apstinencijske krize novoroenËeta.

Izbjegavanje toksina iz æivotne i radne okoline Otklonite izvore opasnosti u kuÊanstvu. Iako nije dokazano da mikrovalna peÊnica moæe πtetno utjecati na razvoj djeteta (prije svega praπina se digla oko utjecaja na razvoj oËiju), izbjegavajte nepotrebno stajanje ispred nje dok je i ako je koristite. Uvjerite se svaki put da su vrata dobro zatvorena. Obratite pozornost na upozorenja na kemijskim sredstvima za ËiπÊenje koja inaËe koristite u kuÊanstvu, prilikom njihove uporabe nosite zaπtitne rukavice, a potom provjetrite stan. Ako je tekuÊa voda jako klorirana, najbolje je piti prokuhanu. Æelite li veÊ sada poËeti s pripremama i bojenjem djeËje sobe, obvezno proËitajte upozorenja na kantama s bojom i po moguÊnosti nabavite boje

bez πtetnih sastojaka. Dobro je dodatno ozeleniti stan, tj. postaviti neπto zelenih biljaka koje upijaju πtetne sastojke iz zraka.

Izbjegavanje sindroma superæene Suvremena æena s visokim postignuÊima u karijeri sklona je pretjeranom radu. Tijekom trudnoÊe daleko je vaænije uspjeti se dovoljno i kvalitetno odmoriti, nego uspjeti sve dovesti u red i staviti sve na svoje mjesto, osobito kada su posrijedi visokoriziËne trudnoÊe. Ni u kojem sluËaju ne trebate Ëekati da se poËnu javljati bilo kakvi simptomi ili znaci umora. PreporuËi li vam lijeËnik mirovanje u trudnoÊi ili rodiljni dopust od 45 dana, svakako ga posluπajte. Sigurno ima dovoljno dobre razloge za takve preporuke. FiziËki rad, osobito dugo stajanje, moæe biti razlog prijevremenih trudova i ranijeg poroda.


44

Problem koji sa sobom nosi spolna zrelost æene Marina Gradinac, dr. med., Oktal Pharma

Vaginalne infekcije jedan su od najËeπÊih problema spolno zrele æene. Iako su simptomi Ëesti, uglavnom se o tim upalama malo ili nedovoljno zna Vaginitis, vaginoza ili kolpitis razliËiti su termini za isto stanje upalu rodnice (vagine). Moæe biti uzrokovana razliËitim mikroorganizmima, ali i kemijskim ili fizikalnim podraæajima. Smatra se da svaka spolno zrela æena tijekom æivota ima barem jednom neki od oblika upale rodnice. Zdrava rodnica producira sekret koji je vlaæi i odræava Ëistom na sliËan naËin na koji ælijezde slinovnice djeluju u usnoj πupljini. Sekret je najËeπÊe proziran ili bjelkast (kad se osuπi, na donjem rublju moæe izgledati i æuÊkast) i normalan je iscjedak kod spolno zrelih æena. Izgled mu se mijenja tijekom razliËitih faza menstrualnog ciklusa, trudnoÊe, emocionalnog stresa, promjene naËina prehrane, uzimanja razliËitih medikamenata (ukljuËujuÊi kontraceptive) ili spolnog uzbuenja. pH vrijednost vagine je kisela, πto je πtiti od infekcija. Tijekom razliËitih faza menstrualnog ciklusa mijenja se i kiselost vagine pa je tako najmanja neposredno prije i za menstruacije, kada su i infekcije najËeπÊe. Do upale dolazi zbog promjene u ravnoteæi izmeu uobiËajenih bakterija prisutnih u rodnici spolno zrele æene i hormonalnih promjena. Uzroci koji dovode do neravnoteæe mogu biti viπestruki, primjerice uzimanje 44 VA©E ZDRAVLJE #41

razliËitih lijekova (npr. antibiotika), preËesta i neodgovarajuÊa uporaba intimnih kupki i dezodorana, kontraceptivni preparati (oralno ili lokalno), emocionalni stres, spolno prenosive bolesti, Ëesta promjena seksualnih partnera. NajËeπÊi znaci infekcije rodnice su: obilan vaginalni iscjedak neugodna mirisa promjena boje vaginalnog iscjetka (bijeli, sirast ili zelenkast i æuÊkasto-zelenkast) svrbeæ i peckanje u predjelu vagine bol ili grËevi u donjem dijelu trbuha peckanje tijekom mokrenja bol prilikom spolnog odnosa osip ili bradavice u blizini vaginalnog otvora. Tri najËeπÊe vaginalne infekcije su one izazvane bakterijama, gljivama i

1a - KliniËka slika bakterijske vaginoze prije tretmana Octeniseptom

1b - TipiËne stanice u sluËaju bakterijske vaginoze

Trichomonasom. Simptomi infekcija mogu biti sliËni, ali njihovi se uzroci bitno razlikuju, kao i naËini tretiranja. Zato, ako prepoznate bilo koji od gore navedenih simptoma, obvezno posjetite svoga ginekologa.

Bakterijski vaginitis To su najËeπÊe upale rodnice i smatra se da obuhvaÊaju viπe od 50 posto svih upala tog podruËja. Uzrok im je promjena vrste bakterija koje se inaËe normalno nalaze u rodnici spolno zrele æene. Umjesto Lactobacillusa, u zdravoj rodnici najbrojnije bakterije, dolazi do porasta broja niza drugih (Gardnerella vaginalis, Bacteroides, Mobiluncus i Mycoplasma hominis). Mehanizam nastanka te pojave nije joπ toËno razjaπnjen, ali se smatra da je usko povezan sa spolnom aktivnoπÊu, jer æene koje nisu imale spolne odnose iznimno rijetko imaju bakterijske upale. »imbenici rizika su i trudnoÊa, intrauterini uloπci i preËesta uporaba intimnih kupki. NajËeπÊi simptomi bakterijske upale su: poveÊana koliËina iscjetka zelenkast ili bijeli vodenasti iscjedak jak, neugodan miris „po ribi” pojaËan miris i iscjedak neposredno nakon spolnog kontakta. Viπe od 50 posto æena ima bakterijsku upalu bez ikakvih simptoma pa mnoge od njih i ne traæe lijeËniËku pomoÊ ili odbijaju lijeËenje jer „bole-


sti nema”. No, zapuπtena ili nelijeËena upala rodnice moæe uzrokovati neplodnost ili dovesti do izvanmateriËne trudnoÊe, a kod trudnica i do preranog poroda te raanja djece s malom poroajnom teæinom.

GljiviËne infekcije Vrlo su Ëest uzrok vaginalne iritacije (lijeËnici procjenjuju da je 3/4 svih æena barem jednom u æivotu iskusilo neku gljiviËnu infekciju). NajËeπÊe je rijeË o gljivi Candidi albicans pa se i sama bolest Ëesto naziva kandidijaza. Gljive su u malom broju uvijek prisutne u rodnici pa se simptomi upale pojave tek kod naglog poveÊanja njihova broja. »imbenici rizika su trudnoÊa, nekontrolirana πeÊerna bolest, uporaba oralnih kontraceptiva, antibiotika i steroida. Od ostalih moæemo spomenuti stres, zlouporabu intimnih kupki i dezodorana te noπenje pripijena donjeg rublja od sintetiËkog materijala. Muπki partneri obiËno nemaju nikakve simptome, a kod æena se najËeπÊe javlja: svrbeæ, crvenilo i peËenje obilan, sirast iscjedak.

maju nikakve simptome. LijeËenje se sastoji u oralnom (na usta) uzimanju Metronidazola te izbjegavanju spolnih odnosa.

Antiseptici u funkciji dodatne terapije KlasiËna, antiinfektivna terapija upale rodnice usmjerena je prema uklanjanju uzroËnika odgovornih za kliniËku sliku. Viπestruka otpornost tretiranih mikroorganizama i nedovoljna djelotvornost lijeka mogu, meutim, biti razlogom Ëestih recidiva. Zato se kao dodatak preporuËenim oblicima lijeËenja savjetuje i uporaba antiseptika. Prednosti lokalno primijenjenih aniseptika su: nizak rizik od nuspojava nema rezistencije u rodnici se postiæu mikrobicidne (koje uniπtavaju) koncentracije moguÊnost kombinirana lijeËenja adjuvantima.

Trihomonijaza Uzrokuje je jednostaniËni mikroorganizam, protoza Trichomonas vaginalis, a ubraja se u spolno prenosive bolesti. Mikroorganizam moæe preæivjeti u vlaænoj sredini i 24 sata pa je moguÊ prijenos preko vlaænog ruËnika ili zajedniËkoga odjevnog predmeta. NajËeπÊi su simptomi: poveÊana koliËina iscjetka æuÊkasto-zelenkaste boje svrbeæ crvenilo rodnice i vanjskog spolovila uËestala potreba za mokrenjem. Iako se Trichomonas kod muπkaraca najËeπÊe naseli u mokraÊnoj cijevi, kod zaraze veÊina ih nema nikakve simptome. Moraju se lijeËiti oba partnera, Ëak i onda kada ne-

2a - Normalna zona transformacije sluznice cerviksa nakon tretmana Octeniseptom

2b - Normalne epitelne stanice s Laktobacilima nakon tretmana Octeniseptom

ZahvaljujuÊi πirokom antimikrobnom spektru djelovanja (na gram pozitivne i gram negativne bakterije, klamidije, mikoplazme, trihomonade, gljive i lipofilne viruse), antiseptik Octenisept moæe se primjenjivati kao lokalni antiinfektivni terapeutik u sluËaju nespecifiËna vaginitisa. U ostalim sluËajevima treba uzeti u obzir dodatnu primjenu s kemoterapeuticima.


46 S crnom kavom umjereno

prof. dr. sc. Zijad DurakoviÊ, spec. internist, kardiolog i nefrolog, Klinika za unutarnje bolesti Medicinskog fakulteta i KBC-a u Zagrebu, KiπpatiÊeva 12

Pijenje napitaka pripravljenih od crne kave, jednu ili nekoliko πalica na dan, svakodnevna je navika i u naπim prostorima. Katkad to iznosi viπe pa i mnogo πalica kave na dan! Kava kao napitak u naπem se dijelu svijeta koristi od 16. stoljeÊa, a nakon sredine 20. stoljeÊa njezina je svakodnevna potroπnja bitno porasla: u promatranom dvadesetogodiπnjem razdoblju u nas je po stanovniku godiπnje porasla Ëak 60 puta. Za poredbu veliËine potroπnje mogu posluæiti podaci prema kojima Ëak polovica svjetske

proizvodnje kave zavrπava na ameriËkom træiπtu, od Ëega se u kuÊanstvima troπi oko 98 posto ili 8 kg kave po stanovniku godiπnje!

Kofein - najzastupljeniji alkaloid U ekstraktu crne kave najviπe ima kofeina, koji se ubraja meu biljne alkaloide-metilksantine, kao i teofilina i teobromina. No, valja kazati da teofilina i teobromina viπe ima u Ëajevima nego u napitku od crne kave.

Prekomjernim pijenjem crne kave moæe se razviti kofeinizam koji se ispoljava neuropsihijatrijskim, srËanoæilnim i probavnim smetnjama 46 VA©E ZDRAVLJE #41

Najviπe kofeina ima u ekstraktu kave (Coffea arabica), Coca-Coli (taj podatak nije previπe poznat onima koji piju taj napitak, napose velike koliËine!), nekim Ëajevima i kakau. Jedna πalica crne kave sadræi pribliæno 100-150 mg kofeina, πto je obiËno dovoljna dnevna doza, koju ponekad nazivamo „terapijskom”. O znatnom unosu napitaka s crnom kavom govorimo onda kada koliËina kofeina iznosi viπe od 250 mg na dan. Kad se napitak crne kave u organizam unese pijenjem, bræe ulazi u krvotok nego kad bi se ta koliËina primijenila, primjerice, injekcijom u debelo meso, uz uvjet da je pripravljena za taj naËin primjene (sterilna otopina). Najviπi uËinak kofeina postiæe se od 30 do 60 minuta nakon pijenja, a traje prosjeËno tri i pol sata. Kofein iz probavnog sustava dospijeva krvnom cirkulacijom u jetru, gdje podlijeæe mijeni (metabolizmu).


INTERNA MEDICINA

Neπto viπe o uËincima UËinak je kofeina na organizam mnogostruk. Dovodi do oslobaanja hormona sræi nadbubreæne ælijezde, djeluje na razliËite dijelove stanica u tijelu, poveÊava potroπnju kisika u stanicama, povisuje mijenu tvari (bazalni metabolizam) za oko 10 posto, koncentraciju πeÊera (glukoze) u krvi, ali i ubrzava njegovu potroπnju, poveÊava brzinu rada srca i snagu crpne funkcije srca u zdravih osoba (osobe s bolestima srca, oprez, napose s poremetnjama ritma srca!), povisuje koliËinu izluËene mokraÊe. MasnoÊe u krvi - Pijenje piÊa sa sadræajem kofeina u umjerenoj koliËini moæe dovesti do poveÊanja koncentracije masnoÊa u krvi, kako onih koje πtite od ateroskleroze (tzv. lipoproteini visoke gustoÊe), tako i onih koje je ubrzavaju (lipoproteini niske gustoÊe i vrlo niske gustoÊe). Ako je dnevna koliËina crne kave Ëetiri i viπe πalica, osobito ako kava nije filtrirana (kao takva sadræi jedan sastojak masnoÊa i dva uljna sastojka), takoer moæe djelovati tako da ubrzava aterosklerozu. Za razliku od crne kave, napitci od Ëaja ne sadræe navedene sastojke, nego upravo suprotno, sadræe tvari koje djeluju protiv ateroskleroze, antioksidansne flavonoide. Srediπnji æivËani sustav - Najvaæniji su uËinci u srediπnjem æivËanom sustavu (zbog Ëega se uglavnom kava i pije), koji se mogu svrstati u nekoliko skupina. Smanjuje se osjeÊaj umora, ali mogu nastati nemir udova, preosjetljivost, suha usta. »esta je nesanica, koja je u viπe od 50 posto osoba praÊena glavoboljom kao direktnom posljedicom uzimanja piÊa s kofeinom. Osim drhtanja ruku i nogu, mogu se pojaviti bolovi u miπiÊima nekih dijelova tijela. U osoba koje piju velike koliËine napitaka s crnom kavom moæe se javiti duπevna depresija. U onih koje naglo prestanu piti napitke s crnom kavom, mogu se, pak, pojaviti preosjetljivost, nervoza,

48 VA©E ZDRAVLJE #41

uznemirenost, muËnina, pospanost, uz navedenu glavobolju. Osobito je zanimljiv fenomen tzv. vikend glavobolje, i to u osoba koje tijekom tjedna piju veÊe koliËine napitaka od crne kave. To se vjerojatno dogaa kako zbog neuzimanja napitaka od crne kave, tako i zbog popuπtanja tonusa æivËanog sustava koji nije pod utjecajem naπe volje (vegetativni sustav) i u osoba sklonih migrenoznim glavoboljama. Iako se djelovanjem kofeina πire krvne æila tijela, podraæivanjem centra u æivËanom sustavu - produæenoj moædini, kao i putem æivËanog sustava koji nije pod utjecajem naπe volje, moæe nastati suprotna reakcija - suæavanje krvnih æila mozga, Ëiji rezultat moæe biti razvoj intenzivne glavobolje. SrËanoæilni sustav - UËinci napitaka s kofeinom na srce i krvoæilje odraæavaju se u osnaæivanju rada srca (pozitivni inotropni uËinak), πirenju vjenaËnih (koronarnih) krvnih æila koje opstrbljuju krvlju srËani miπiÊ i veÊ spomenutom suæavanja moædanog krvoæilja. Zbog tih razloga, u osoba koje ne piju redovito napitke od crne kave, sustavni krvni tlak se moæe povisiti, no to se moæe dogoditi i u onih koji ta piÊa piju redovito. Potom se za kratko vrijeme dogaa navikavanje (tolerancija), zbog Ëega se vrijednosti krvnog tlaka vraÊaju na poËetne, one prije uzimanja tih piÊa. Pijenjem napitaka s kofeinom moæe se ubrzati uËestalost srËanih otkucaja, ali se mogu dogoditi i promjene ritma rada srca, kao i preuranjeni otkucaji srca. Probavni sustav - U probavnom sustavu dolazi do pojaËana luËenja æeluËanog soka, u kojem osim solne kiseline ima i niz drugih sastojaka. To moæe dovesti do pogorπanja postojeÊih æeluËanih tegoba u osoba koje boluju od smetnji stvaranja prekomjernoga æeluËanog soka, napose u onih koji boluju od vrijeda æeluca ili dvanaesnika. Moæe doÊi i do smanjenja napetosti donjeg dijela je-

dnjaka, πto za posljedicu moæe imati vraÊanje æeluËanih sokova iz æeluca u jednjak, s razvojem upale sluznice jednjaka. Zbog pojaËana luËenja onoga πto se luËi u tanko crijevo, moæe nastati proljev. Kofeinizam - Moæe nastati prekomjernim pijenjem napitaka s crnom kavom, a ispoljava se neuropsihijatrijskim znakovima, simptomima srca i krvoæilja te probavnog sustava. Glavni znakovi su lupanje srca, glavobolja, uznemirenost, a ponekad se Ëak mogu razviti delirantno stanje, bolovi u trbuhu i proljev. Pijenje osam do deset πalica na dan, tj. oko 1 g kofeina na dan, osim navedenim promjenama, moæe rezultirati i psihiËkim teπkoÊama. Jedna visoka doza kofeina od oko 10 grama moæe dovesti do epileptiËnog napadaja (tipa grand-mal), kao i do zastoja rada srca zbog podrhtavanja klijetki (!). U svjetlu ovih podataka, vaæno je pripomenuti da u nekim dijelovima svijeta postoje tablete za sniæavanje prekomjerne tjelesne teæine koje u sebi sadræe i kofein, Ëija uporaba moæe dovesti do simptoma kofeinizma, Ëak i sa smrtnim ishodom.

MoguÊa i teæa otrovanja LijeËenje teæih otrovanja s kofeinom provodi se u zdravstvenoj ustanovi, a najteæa stanja otrovanja nerijetko treba lijeËiti u sklopu internistiËkih odjela, tj. u specijaliziranim jedinicama intenzivne skrbi, gdje su obuËene ekipe za æurne intervencije i gdje su nazoËna sva suvremena terapijska sredstva i pomagala, sve do primjene aparatura za odstranjenje kofeina iz organizma (pomoÊu aparata za primjenu izvantjelesnih postupaka), tamo gdje za to postoji indikacija. Stoga, kako se navedeno ne bi dogodilo, umjerenost u uzimanju napitaka s kofeinom imperativ je svakodnevice.


50

Kuhinja okuplja ukuÊane, ali i mikrobe Marina Gradinac, dr. med., Oktal Pharma

T

Trovanje hranom daleko se ËeπÊe dogaa u vlastitoj kuÊi, Ëak i u razvijenijem dijelu Europe

Napokon je doπlo toplije vrijeme. Dani su postali dulji i svjetliji, a snaæne sunËeve zrake neizbjeæno i nemilosrdno razotkrile su svaki trag praπine i neËistoÊe u domu. Vrijeme je za akciju koja se zove veliko proljetno spremanje. A za poËetak nema boljeg mjesta od kuhinje, srca svakog doma, mjesta gdje se priprema hrana i u kojoj se okuplja obitelj. Znanstvenici iz EU u analizama i usporedbama podataka doπli su do zapanjujuÊeg zakljuËka da 50 do 80 posto trovanja hranom potiËe iz vlastitog doma. Iako su sluËajevi trovanja hranom u nekom ugostiteljskom objektu ili menzi uoËljiviji i zanimljiviji za naslove novinskih Ëlanaka zbog veÊeg broja oboljelih, trovanje hranom daleko se ËeπÊe dogaa upravo u vlastitoj kuÊi, Ëak i u razvijenijem dijelu Europe! Mnogi od riziËnih Ëimbenika zagaenja uglavnom su dobro pozna-

50 VA©E ZDRAVLJE #41

ti, poput neodgovarajuÊe temperature i Ëuvanja hrane, loπeg pranja, kontaktne kontaminacije s drugom hranom koja moæe sadræavati patogene mikroorganizme ili neodgovarajuÊe pripreme hrane. Ne smijemo zaboraviti ni ostale kao πto je potencijalna uloga domaÊih ljubimaca.

Mikroorganizmi su posvuda... Koji su putevi i sredstva prenoπenja mikroorganizama u kuhinji? Ako bolje razumijete kritiËna mjesta i puteve prenoπenja, moæete puno uËiniti da podignete razinu higijene u kuhinji. Bakterije, iznimno mali organizmi koje ne vidimo prostim okom, doslovce æive posvuda i uvelike utjeËu na zdravlje (npr. od jedne balkterije tijekom 24 sata nastane ih osam milijuna). Zagaenje je sveprisutno. Sve πto dotaknete tijekom dana sadræi miliju-

ne mikroorganizama, i nije rijeË samo o bakterijama nego to mogu biti i virusi, gljive, paraziti, toksini. Neki koje u kuhinji najËeπÊe nalazimo su:

Salmonella - Moæemo je naÊi u nedovoljno kuhanom jaju, nepasteriziranom mlijeku, mesu i ribi. Kuhanjem je moæemo odstraniti. Escherihia Coli - ObiËno se nalazi u slabo termiËki obraenom ili svjeæem mesu i na loπe opranim noæevima i daskama za sjeËenje mesa. Staphylococcus Aureus - Ovaj mikroorganizam πiroko je rasprostranjen i ne moæe se uniπtiti kuhanjem.

Virus hepatitisa A - Virus koji se prenosi neËistim rukama i kontaminiranom hranom. Toxoplasma - Parazit koji oboæava neËisto posue i kuÊne ljubimce Zbog svega navedenoga u vaπoj kuhinji higijena treba biti prioritet. To prije svega znaËi redovito pranje ruku, odvajanje daske za rezanje mesa od daske za rezanje ostale hrane i redovito ËiπÊenje.

Nekoliko praktiËnih savjeta Pospremanje kuhinje ispraznite sve kuhinjske elemente i pobacajte sve namirnice kojima je istekao rok valjanosti (konzer-


ve, juhe iz vreÊice, tjesteninu, zaËine...) odmrznite zamrzivaË i operite hladnjak

zato perite posue neposredno nakon uporabe i ne dajte vremena mikroorganizmima za razmnoæavanje

za uËinkovito otklanjanje vidljive neËistoÊe i zamaπÊenja potrebni su deterdæent i topla voda; s vremena na vrijeme upotrijebite i neko sredstvo s dezinficirajuÊim svojstvima

ako nemate stroj za pranje posua, perite ga i ispirite u vruÊoj vodi

pribor za ËiπÊenje (metle, krpe, usisivaË) dræite podalje od mjesta pripremanja hrane.

spuævice za pranje posua ne smiju biti iste one koje rabite za pranje povrπina u kuhinji (ili ne daj Boæe neËega drugog)

Redovito odræavanje higijene u kuhinji prije pripreme hrane uvijek operite ruke sapunom i toplom vodom dobro operite voÊe, povrÊe i salatu da odstranite moguÊe zagaenje i eventualno prisutne insekte izbjegavajte suviπni kontakt sa svjeæom i veÊ pripravljenom hranom (naroËito se odnosi na svjeæe meso i svjeæu ribu) svjeæe meso ili ribu dræite na dnu hladnjaka i ne dopustite da dolazi u kontakt s veÊ pripremljenom hranom za usitnjavanje svjeæeg mesa i veÊ pripravljene hrane koristite odvojene noæeve i posebne daske za rezanje ili noæ i dasku u meuvremenu dobro operite i posuπite jedite skuhanu hranu neposredno nakon pripreme ili je odloæite u hladnjak nemojte ponovno podgrijavati jednom odleena jela (sjetite se kojom se brzinom bakterije razmnoæavaju) neposredno nakon objeda uklonite ostatke hrane, ne dopustivπi kolonizaciju mikroorganizmima odræavajte kuhinjske povrπine Ëistim i suhim, najbolje neposredno nakon pripreme hrane neËisto posue izvanredan je medij za razvoj mikroorganizama,

spuævice za pranje mijenjajte redovito ili ih ËeπÊe dezinficirajte, a u meuvremenu ih dræite suhe

sudoperi su pravi izvor zaraze, pa ih zato redovito Ëistite i odmaπÊujte, a u meuvremenu se potrudite da budu suhi jednom pripravljenu tekuÊinu za pranje upotrijebite odmah (ostatak nemojte Ëuvati za kasnije jer se bakterije najbræe razmnoæavaju u toplom i vlaænom okruæenju) redovito zraËite kuhinju (najmanje pola sata dnevno); isparavanja vode i ulja tvore neugodnu kombinaciju, aerosol pogodan za razvoj mikroorganizama, koji se najlakπe nakuplja u stalno zatvorenom prostoru redovito Ëistite filtre nape i ventilacijske otvore jer predstavljaju raj za razvoj mnogih mikroorganizama πtetnih po vaπe zdravlje ekrani, mikrovalne peÊnice i mobilni telefoni samo su vidljivi dio tehnike koja dodatno zagauje ambijent doma; ugasite ih dok ih ne koristite redovito praznite kantu za smeÊe i redovito je Ëistite; najbolje je koristiti vreÊice za smeÊe U odræavanje higijene ukljuËite i ukuÊane s kojima æivite. Posao Êe biti prije obavljen, a vi Êete biti odmorniji i imati viπe vremena za ostale Ëlanove obitelji, naravno i za sebe.


54

O2

O2

O2 O2 O2

O2

O2

O2

O2

O2

O2

Sve moÊi kisika

S

O2

O2

O2

Manuela ©apro, dipl. ing., kozmetiËarka, KozmetiËki studio Manuela ©apro, Medvedgradska 11, tel. 01/466 70 62, www.manuelasapro.hr

Svojstvo revitalizacije koæe pomoÊu kisika iskoristila je moderna kozmetologija i tretmane s kisikom uvrstila u obradu kozmetiËkih nedostataka na koæi

54 VA©E ZDRAVLJE #41

Bez kisika nema æivota, a ni lijepe i zdrave koæe, jer koæa je organ koji æivi, diπe i obnavlja se. Za nesmetano odvijanje metaboliËkih procesa mora biti konstantno opskrbljena hranjivim tvarima i dovoljnom koliËinom kisika. U protivnom, slabe njezini prirodni mehanizmi zaπtite. Velike promjene u atmosferi, globalno zatopljenje, pojaËano UV zraËenje te porast brojnih, svako-


KOZMETOLOGIJA

dnevno prisutnih πtetnih agensa iz okoline (πtetna isparavanja zbog porasta industrijskog otpada, klimaureaji, puπenje i dr.) dovode do poveÊana nastanka slobodnih radikala koji naruπavaju prirodne mehanizme zaπtite koæe. Dokazano je da novonastali atmosferski uvjeti poveÊavaju suhoÊu koæe i viπe od 20 posto. Posljedica je problematiËna, suha i iritacijama sklona koæa. Koæa postaje siva i beæivotna, slabi joj tonus pa je i nastanak bora znatno ubrzan. Ti se problemi javljaju danas sve viπe i kod masne i aknama sklone koæe koja uz proπirene pore ima i jako isuπen epidermalni sloje, πto koæu dodatno iritira i oteæava njezino lijeËenje. NoÊu se koæa obnavlja jer se upravo tada aktivira njezin prirodni mehanizam obnove tijekom dana nastalih oπteÊenja, a da bi taj mehanizam funkcionirao, koæi je kao gorivo potreban kisik.

Kisik u funkciji bræeg i boljeg cijeljenja Otkrivena su mnoga pozitivna svojstva kisika, koja se primjenjuju u medicini, u posljednje vrijeme sve viπe i u kozmetici. Najnovija istraæivanja dokazala su da je prisustvo kisika kod odreenih ozljeda koæe vrlo vaæno te da o njemu ovisi regeneracija, odnosno cijeljenje tkiva. Jedna od metoda koja se primjenjuje u medicini jest lijeËenje ozljeda pomoÊu 100-postotnog kisika pod odreenim tlakom. Udisanjem 100-postotnog kisika poveÊava se prirodna sposobnost regeneracije tkiva, odnosno potiËe se izluËivanje odreenih enzima koji djeluju na bræe cijeljenje ozljeda. Zbog znatno bolje prokrvljenosti tom se metodom ubrzava ËiπÊenje nekrotiËnog tkiva i sprjeËavaju mnoge infekcije, Ëeste popratne pojave takvih stanja. SprjeËavanje infekcija zahvaljuje se mikrobicidnom djelovanju kisika, s obzirom na to da radikali kisika uniπtavaju mikroorganizme i prekidaju pro-

dukciju njihovih toksina. Prisustvo kisika takoer poboljπava uËinak antibiotika na mikroorganizme, kao i djelovanje leukocita. Metodom sa 100postotnim kisikom pod tlakom ubrzava se regeneracija vezivnog tkiva, tj. znatno pospjeπuje stvaranje kolagena pa je i obnova koæe puno bræa i bolja.

mrlje i sprjeËava njihovo nastajanje), vraÊa joj se prirodna svjeæina i boja, znatno se poboljπava tonus i ublaæavaju nepravilnosti (bore, oæiljci od akni i proπirene pore).

Molekularni kisik u kozmetologiji

Koæu valja najprije dobro pripremiti za tretman, πto znaËi da se prije primjene Ëistog kisika napravi tretman mehaniËkog ËiπÊenja kako bi pore oslobodili od mrtvih stanica, neËistoÊa i viπka sebuma te tako omoguÊili πto bolje prodiranje preparata s kisikom. Nakon ËiπÊenja na lice se nanosi ampula s oxigene complexom direktnim umasiravanjem u koæu ili pomoÊu mikrogalvanske struje. Tretman se nastavlja posebnom tehnikom masaæe, koristeÊi emulziju pure oxigene koja zahvaljujuÊi citochromu C i mlijeËnim proteinima (odgovornim za obnovu stanica) u potpunosti opskrbljuje stanice koæe kisikom. Nakon toga na lice se nanosi specijalna maska u kojoj se nalaze prirodni antioksidansi (vitamini E, C, A i protektan - antioksidans sa smirujuÊim uËinkom), ekstrakti zelenog Ëaja, ulje od sjemenki groæa te liposomi koji koæi daju potrebnu vlaænost i restrukturiraju roænati sloj. Tretman zavrπava nanoπenjem pure oxigene emulzije koja joπ sadræava ultraljubiËaste i infracrvene filtre protiv zraËenja te supstancije s faktorima za produljenu vlaænost koji predstavljaju odgovarajuÊu zaπtitu koæe u danaπnjim uvjetima. Tretmani se naroËito preporuËuju puπaËima, ljudima koji se pretjerano izlaæu suncu te svima onima koji imaju masnu koæu s proπirenim porama i æuÊkastim i beæivotnim tenom ili pak jako suhu koæu sklonu opuπtanju. Mogu se kombinirati s tretmanima protiv starenja koæe, πto daje izvrsne rezultate.

Svojstvo revitalizacije koæe pomoÊu kisika iskoristila je i moderna kozmetologija te tretmane s kisikom uvrstila u obradu razliËitih kozmetiËkih nedostataka na koæi. Od novijih metoda primjenjuje se metoda rasprπivanja molekularnog kisika uz poveÊanje parcijalnog tlaka s predtlaËnim rasprπivaËem, kojom se u mlaz kisika dodaju odreeni mikronizirani kozmetiËki pripravci. PoveÊan parcijalni tlak djeluje na bræe i djelotvornije stvaranje kolagena iz fibroblasta. Cilj je tretmana poboljπati perifernu mikrocirkulaciju, tj. poveÊati dotok kisika i hranjivih tvari do najslabije prokrvljenih dijelova koæe, do epidermisa. Kao πto smo veÊ spomenuli, zbog negativna utjecaja vanjskih Ëimbenika i zbog procesa starenja Ëesti su poremeÊaji u izmjeni tvari izmeu priliËno prokrvljenijeg dermisa i slabije prokrvljenog epidermisa. BuduÊi da se ta izmjena odvija pasivno, putem difuzije kroz bazalnu membranu, od velikog je znaËenja kvaliteta prijenosa, koja definitivno ovisi o koliËini prisutnog kisika. Kako je utvreno da kisik ima i antibakterijsko djelovanje te da je otrovan za anaerobne mikroorganizme koji u koæi izazivaju infekcije i upale (posebno kod masne i aknaste koæe), terapija kisikom blagotvorno djeluje na koæu. Ciljanom primjenom kozmetiËkih proizvoda i tretmana na bazi kisika koæi se vraÊa zdrav izgled jer se izbacuju svi toksini, postaje svjetlija i ËiπÊa (ublaæavaju se pigmentacijske

©to tretman podrazumijeva

# 4 1 V A © E Z D R A V L J E 55


56 Toksinom protiv spazma

O

Æarko Bakran, dr. med., spec. fizijatar reumatolog, Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice

OnemoguÊuje se prijenos æivËanog

impulsa sa æivca na miπiÊ zbog Ëega je dio miπiÊa denerviran-relaksiran Botulinum toksin jedan je od najsnaænijih bakterijskih toksina (raËuna se da bi 0,035 mg toksina ubilo Ëovjeka). NjemaËki lijeËnik i pjesnik Justinus Kerner (1786.-1862.) prvi je opisao botulizam uzrokovan hranom, a ujedno je bio prvi koji je razmiπljao 56 VA©E ZDRAVLJE #41

o moguÊoj terapeutskoj uporabi botulinum toksina. Godine 1950. kanadski neurofiziolog Vernon B. Brooks opisuje utjecaj botulinum toksina na moguÊe smanjenje miπiÊne hiperaktivnosti.

Botulinum toksin u prirodi proizvodi Clostridium botulinum, sporogena, anaerobna, gram pozitivna, πtapiËasta bakterija, vretenasta izgleda, koja je πiroko rasprostranjena u prirodi (tlu, praπini, vodi), a ljudi dolaze u kontakt konzumiranjem hrane, primjerice kobasica ili povrÊa. U anaerobnim (bez kisika) uvjetima, uz specifiËne vrijednosti pH, spore se transformiraju u vegetativni oblik u kojem bakterije stavaraju botulinum toksin, koji se moæe pojesti zajedno s hranom. Znatno rjei oblik botulizma prvi je put opisan 1973., kada je opisan ulazak botulinum toksina u cirku-


NEUROLOGIJA

Botulinum toksin se gotovo lekula, jer promjene u vrijednosti pH, izoæenost svjetlu ili poviπenoj temperaturi uzrokuju strukturalne promjene i konaËno razgradnju makromolekula s posljediËnim gubitkom bioloπke aktivnosti. Oba tipa BT upotrebljavaju se uglavnom zbog njihova dugotrajna djelovanja.

Kako djeluje botulinum toksin

laciju iz rane zagaene Clostridium botulinum bakterijom. Na Ëovjeku je prvi put primijenjen za lijeËenje strabizma, a primijenio ga je dr. A. B. Scott u San Franciscu. Kratko nakon toga upotrijebljen je za lijeËenje blefarospazma i ostalih oblika distonije. Danas se upotrebljava u lijeËenju Ëitavog niza razliËitih medicinskih stanja, pa i za lijeËenje fokalnog spazma. U kliniËkoj uporabi je od 1990. godine. Od sedam vrsta botulinum toksina koje danas razlikujemo (A, B, C, D, E, F, G), u kliniËkoj primjeni su pripravci botulinum toksina (BT) tip A i B. Bioloπki aktivna komponenta je neurotoksin, veoma osjetljiva makromo-

Posljedica primjene u miπiÊ je blokada kolinergijske inervacije s posljediËnom parezom. Drugim rijeËima, onemoguÊuje se prijenos æivËanog impulsa sa æivca na miπiÊ zbog Ëega je dio miπiÊa (oko 3-4 cm oko mjesta davanja BT-a) denerviran-relaksiran. Stupanj pareze ovisi o dozi, mjestu davanja i broju mjesta primjene BT-a. Pokazalo se da je BT najbolji lijek za postizanje prolazne, viπemjeseËne lokalne relaksacije. KliniËki vidljiv oporavak botulinum toksinom denerviranih miπiÊa moguÊ je, tako da se kliniËka reinervacija odvija dva do tri mjeseca nakon njegove primjene. Botulinum toksin se gotovo u cijelosti zadræava u infiltriranom miπiÊu i nema sistemskog djelovanja. Zato su i nuspojave rijetke, a mogu se manifestirati, primjerice, simptomima sliËnim gripi, bolovima i minimalnim krvarenjem na mjestu primjene kao i parezom infiltriranih miπiÊa πto je i æeljeni terapijski uËinak. Ipak, u velikom dijelu sluËajeva ova pareza ne oπteÊuje normalnu funkciju miπiÊa s obzirom na to da velik broj miπiÊa ima πirok terapeutski prozor kao i brojne agoniste, tj. miπiÊe koji djelomice preuzimaju funkciju infiltriranih miπiÊa. U samim miπiÊima nisu opaæene nekroza ili vezivne promjene tkiva. Kod malih do srednje velikih doza BT-a primijenjenih u miπiÊ, oko pet posto se distribuira sistemski

u cijelosti zadræava u infiltriranom miπiÊu i nema sistemskog djelovanja zbog ograniËene moguÊnosti vezanja botulinum toksina za receptore na motornoj ploËi. To moæe biti vaæno prilikom planiranja davanja visokih doza botulinum toksina u mali broj miπiÊa. Tada je potreban oprez, tj. dozu treba postupno poveÊavati, kao i broj mjesta infiltracije miπiÊa. Znaci sistemskog djelovanja, koje u pravilu traje nekoliko dana, su opÊa slabost, umor, povrπno disanje, oteæano gutanje, znojenje stopala, πiroke zjenice. Rijetko dolazi do razvoja antitijela buduÊi da se BT primjenjuje iskljuËivo intramuskularno (u miπiÊ), gdje se u cijelosti veæe pa imunoloπki sustav naπeg tijela nije izloæen njegovu djelovanju. Botulin toksin ne moæe direktno oπtetiti srediπnji æivËani sustav jer je rijeË o makromolekulama koje ne prolaze kroz krvnomoædanu barijeru. Ne preporuËa se kod Lambert Eatonova sindroma i Miastenije gravis, trudnica i pacijenata s teπko oπteÊenom hemostazom (zgruπavanjem krvi). U Hrvatskoj je dostupan samo BT A (Botox) koji se primjenjuje posljednjih desetak godina u KBC Zagreb, KB Sestara milosrdnica Zagreb, KB Split, KBC Rijeka... Od 2003. uspjeπno se primjenjuje u lijeËenju fokalnog spazma i u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju u Krapinskim Toplicama. Prva veÊa iskustva u lijeËenju spazma djece i odraslih s BT-om A u Hrvatskoj, koja su kliniËki i statistiËki bila znaËajna, iznesena su na I. hrvatskom kongresu iz neurorehabilitacije i rehabilitacijske neurologije 2004. godine u Osijeku. # 4 1 V A © E Z D R A V L J E 57


58 SLU©ANJE RIJE»I

VI–ENJE RIJE»I

Govor

Ëudesan ljudski proizvod

J

Goran IvkiÊ, dr. med., spec. neurolog, Hrvatski institut za istraæivanje mozga, ©alata 12, Zagreb

U poËetku bijaπe rijeË. (Ivan 1:1)

JeziËne funkcije istraæuju se kreiranjem domiπljatih setova zadataka s ciljem dobivanja odgovora odreenih dijelova moædane kore

Jezik je esencijalna potreba naπeg komuniciranja s drugima ljudima i opÊenitog shvaÊanja svijeta. Komunikacija, kao πiri pojam, moguÊa je i bez njega, ali za bilo kakav oblik apstraktnoga, prenesenog znaËenja, jeziËna je komunikacija nuænost. Je58 VA©E ZDRAVLJE #41

zik je originalan prozvod ljudske vrste, bez premca i usporedbe s bilo Ëime u naπem spoznajnom univerzumu. Jezik prenosi ljutnju, suÊut, patnju, radost i sve πto nas Ëini misaonim i duhovnim biÊima.

Ivan svoje Evanelje zapoËinje ovim rijeËima, a ta se misao Ëesto koristi u raspravama o jeziku i govoru kao artikuliranom obliku komunikacije. U duhovnom smislu, Ivan vjerojatno ima pravo, ali moæemo li to doista reÊi kad je rijeË o govornoj komunikaciji? Vjerojatno ne, jer u poËetku rijeËi nisu postojale, a jezik se, Ëini se, pojavio u evoluciji tek nakon πto su se ljudi i vrste prije njih izvjeπtili u stvaranju i kombiniranju mentalnih prikaza objekata, dogaaja i meusobno ih poËeli povezivati. Nadalje, znamo i da mozgovi djece upijaju i pohranjuju sve ponuene koncepte koje razumijevaju puno prije nego πto budu spremni izgovoriti svoju prvu, pomno odabranu rijeË, da ne govorim o formiranju prvih reËenica.


NEUROLOGIJA

Da je jezik iskljuËivo ljudski proizvod, potvruju i istraæivanja na viπim primatima, koje se u viπegodiπnjem treningu pokuπavalo nauËiti govoriti (normalno, znakovnim tipom jezika, s obzirom na to da samo mi imamo vokalni aparat prilagoen stvaranju glasova). Rezultat toga bio je da su majmuni nakon Ëetiri godine usvojili oko 160 rijeËi uz djelomiËnu povezanost tipa uzrok - posljedica. Za razliku od njih, njiho-

ni istraæivaËi na polju jeziËne komunikacije, najviπe stoga πto nam veÊe znanje o toj funkciji daje veÊu moÊ u rehabilitaciji govora, nakon πto se naruπi funkcija govora. Najranije spoznaje, joπ iz 19. stoljeÊa, u radovima Paula Broce i Carla Wernickea otkrila su nam predominaciju lijeve moædane hemisfere u funkciji govora. Ta su se zapaæanja temeljila iskljuËivo na modelima lezije, tj. autori su primijetili da se kod odreenih tipi-

IZGOVARANJE RIJE»I

vi ljudski vrπnjaci u istom razdoblju koriste oko 3000 rijeËi i vjeπto ih veÊ gramatiËki i kontekstualno slaæu u suvisle reËenice. Kod kuÊe upravo imam jedan takav mali æenski primjerak, koji vjerojatno premaπuje tu brojku, uz do perfekcije razvijene neke druge vjeπtine poput prepiranja i racionalnog uvjeravanja, kada je cilj npr. Kinder jaje! JeziËno sporazumijevanje, kako u govornom tako i u pisanom obliku, predstavlja najviπi oblik spoznajnog (kognitivnog) bogatstva koji u sebi ujedinjuje sve druge oblike viπih spoznajnih funkcija. Zato nam je toliko i vaæno.

Gdje, dakle, nastaje jezik? Na to pitanje veÊ stoljeÊe i pol ozbiljno pokuπavaju odgovoriti broj-

svoje dodatke stvara danas poznati Wernicke-Geschwindov koncept obrade govora. Taj koncept predstavlja temelj kliniËkog istraæivanja jezika i govora, kao i temelj dijagnosticiranja govornih poremeÊaja. Sve danaπnje rehabilitacijske discipline operiraju pomoÊu tog modela i temeljem njega kreiraju govornu rehabilitaciju. Kako model ima linearni, serijski tijek zbivanja, poput lanËane domino reakcije, veÊ je od samog zaËetka imao ozbi-

STVARANJE RIJE»I

Ënih oπteÊenja mozga, koja dovode do slabosti uglavnom desne strane tijela, javljaju i neke tipiËne govorne smetnje, koje su veÊ stari Grci nazivali afazijom. Na taj je naËin stvoren koncept lateralizacije i hemisferalne dominacije. Lijeva hemisfera postala je dominantna, a analogno tome i desna ruka, kod veÊine ljudi. Navedena zapaæanja i ideje πto su ih prethodna dva istraæivaËa iznijela nisu se naroËito svidjeli tadaπnjim suvremenicima, s obzirom na to da je temeljni stav u neuroznanosti tog vremena bio da mozak radi kao cjelina, a jedan od veÊih pobornika tog stava bio je ni manje ni viπe doli Sigmund Freud. Nastavak priËe slijedi tek poËetkom πezdesetih godina proπlog stoljeÊa, radovima Normana Geschwinda, koji postupno rehabilitira Wernickeov koncept i uz neke

ljne kritiËare, kojima se takav oblik procesiranja, kad krene ne staje, u startu Ëinio malo vjerojatan. Lateralizacija govornih funkcija, kao fenomen za sebe, oËita je Ëinjenica, ali sama lokalizacija govornih funkcija pitanje je koje po njima nije tako jednostavno ustrojeno kako su to zamislili Wernicke i Geschwind. Naknadne provjere tog modela, primjerice u pacijenata koji su preboljeli moædani udar i onih koji su bili podvrgnuti odreenim neurokirurπkim zahvatima, pokazale su da i nakon kompletnog oπteÊenja i odstranjenja odreenih regija, koje se u modelu spominju (Brocina i Wernickeova regija), ne dolazi do opisanih govornih smetnji za koje se mislilo da obvezno dolaze kada strada to podruËje. Nadalje, direktnim podraæivanjem moædanih vijuga tijekom ope# 4 1 V A © E Z D R A V L J E 59


NEUROLOGIJA

racije na otvorenome mozgu (pacijent je budan i moæe reÊi πto u trenutku podraæaja osjeÊa), dobiveni su brojni novi detalji koji osporavaju lokalizaciju odreenih funkcija unutar zamiπljenog modela.

Uruπavanje modela klasiËnih teoretiËara Posljednjih dvadesetak godina, a posebno tijekom i nakon desetljeÊa mozga, dolazi do golema zamaha u razvoju novih tehnologija dijagnostike, koje u poËetku daju bolji uvid u anatomiju i strukturu organskih sustava i tijela u cjelini, a potom sve viπe i u njihovu funkciju. Tehnike pozitronske emisijske tomografije (PET), magnetske rezonance (MR) i u posljednje vrijeme magnetske encefalografije (MEG) pruæaju nam sve viπe odgovora na pitanja, ne samo kako πto izgleda, nego i kako πto funkcionira. Temeljem tih tehnika dolazi do golema porasta istraæivanja jeziËnih funkcija, tako πto se kreiraju vrlo domiπljati setovi zadataka kojima se pokuπavaju dobiti odgovori odreenih dijelova moædane kore i iz toga donositi zakljuËci. S obzirom na to da je govor vrlo sloæen kompleks, njegovim raπËlanjivanjem, od jednostavnih dijelova kao πto su fonemi, do sloæenih kontekstualnih kategorija kao πto su prozodija i pragmatika, dolazi se i do spoznaje da je dizajniranje govornog eksperimenta vrlo osjetljiv i sloæen posao iz kojeg se Ëesto mogu izvuÊi i pogreπni zakljuËci. Dokaz da odreeni dio mozga zasvijetli na neke podraæaje, ne daje uvijek i odgovor na pitanje o kojem je toËno podraæaju rijeË, o semantiËkom ili sintaktiËkom, je li to dio mozga koji odreenu rijeË vidi ili je, pak, Ëuje te mnoga druga pitanja. Neke od tehnika kojima raspolaæe danaπnja neuroznanost odgovaraju s velikom preciznoπÊu na pitanje gdje. Na drugu, vremensku dimenziju, koja postavlja pitanje kada se neπto zbiva, odgovore nam mogu

60 VA©E ZDRAVLJE #41

JeziËno sporazumijevanje, kako u govornom tako i u pisanom obliku, najviπi je oblik spoznajnog bogatstva koji u sebi ujedinjuje sve druge oblike viπih spoznajnih funkcija dati neke druge tehnike, kao πto su to elektrofizioloπke i elektromagnetske tehnike. U takve spada veÊ spomenuti MEG, zatim elektroencefalografija (EEG), poglavito viπekanalna i njezin posebni dodatak, ERP (event-related potentials), kojim se registriraju pojedini dogaaji koji ostavljaju specifiËan i trenutaËni odgovor na krivulji moædane struje. Radi cjelovitog zakljuËka gdje i kada se koji govorni podraæaj dogodio, nameÊe se logiËan zahtjev i potreba ujediniti na neki naËin preciznu lokalizaciju (pitanje gdje) s preciznim vremenom nastanka odgovora (pitanje kada). Taj se zahtjev sve viπe ostvaruje u praksi, s obzirom na to da je sve viπe raËunalnih matematiËkih operativnih sustava kojima su se navedene funkcije uspjele ujediniti. Tako se kombiniraju podaci s funkcijske magnetske rezonance i EEG-a, MEG-a i magnetske rezonance i sl. Rezultati dobiveni iz navedenih metoda otkrivaju joπ viπe dijelova govornih puzzla i dodatno uruπavaju model zamiπljen od klasiËnih teoretiËara. Jedno, pak, ostaje sigurno. Sustav koji su zamislili veÊim je dijelom smjeπten oko Silvijeve (lateralne, postraniËne) brazde u lijevoj hemisferi, iako je sve viπe govornih aspekata koji se otkrivaju u desnoj hemisferi. Sigurno je i da odreena aktivnost zapoËinje u specifiËim senzornim podruËjima (npr. vidna ili sluπna) i napreduje prema viπim supramodalnim (senzorno-nespecifiËnim) regijama, stvarajuÊi mreæe koje su u podlozi viπih govornih integracija. Svi ti rezultati govore u prilog neurolingvistiËkim hipotezama o konceptima, kao svojevrsnim gradivnim kategorija-

ma odreenih pojmova, koji se nalaze pohranjeni unutar sloæenih mreæa razapetih izmeu naπih osjetnih sustava. Zamislite, primjerice, tanjur vruÊe juhe na poËetku vaπega nedjeljnog objeda, koji u osnovi objedinjuje niz raznih koncepata iz veÊeg broja osjetnih modaliteta. Oblik tanjura (koji mu omoguÊuje dulji let kada se baci), zlatni rub koji ima oblik pravilne kruænice, zvuk koji se stvara kad ælica dotakne tanjur, miris koji se πiri iz juhe i okus koji izaziva odobravanje i pohvale na raËun kuharice i dalje da ne nabrajam, sve su to komponente koncepta koje smo veÊ ranije usvojili i koji spremni Ëekaju vanjski podraæaj da se ponovno evociraju. Tako je i obrnuto, kada se traæi rijeË „iznutra”. Iskustvo nas uËi da sadræaj tanjura iz kojeg se puπi moæe izazvati bolne opekline po ruci ako se po njoj prolije pa zato pazimo. Dijete od godine dana to ne zna pa zato mama stalno ponavlja poznato: pec, pec! Kada to usvoji, znat Êe povezati vidni koncept s njegovim znaËenjem i odreenom rijeËi kojom to moæe opisati. Iz toga se logiËno nameÊe zakljuËak da Êe kortikalni odgovor na neku poznatu rijeË, nasuprot nekoj potpuno nepoznatoj, u naπim moædanim odgovorima sigurno biti razliËit. Uzmemo li u obzir golemu sloæenost jeziËnih fenomena, moæemo se pitati hoÊemo li ikad razumjeti neuralni ustroj koji sve to pokreÊe. Mnoga pitanja trebaju odgovore, primjerice ono kako mozak pohranjuje koncepte. Jednako tako strukture koje formiraju rijeËi i reËenice, koje se ispituju joπ od sredine 19. stoljeÊa, samo su povrπno shvaÊene. S obzirom na navedene tehnoloπke pomake, vjerujem da Êe ta pitanja dobivati sve viπe odgovora. Zato Êu se za kraj posluæiti optimizmom Antonija Damasija, jednog od veÊih autoriteta na podruËju istraæivanja jezika, koji kaæe: Pitanje nije hoÊe li se to otkriti... nego kada!


62 South Beach dijeta iskustva ameriËkog kardiologa

N

Irena ©venda, dipl. nutricionist, Artha centar za nutricionizam i zdravlje, Vinogradski odvojak 10, Zagreb

Nakon dugogodiπnjega

pozitivnog iskustva u lijeËenju uz South Beach dijetu nastalo je popularno izdanje pod istim nazivom 62 VA©E ZDRAVLJE #41

Knjiga South beach diet (u doslovnom prijevodu Dijeta juænih plaæa) odmah nakon objavljivanja postala je vrlo popularna na ameriËkom træiπtu. AmeriËki kardiolog dr. Arthur Agastaton, radeÊi s oboljelima od srËanih bolesti, uoËio je veliku potrebu za pravilnom prehranom. Nepravilna prehrana kao jedan od vodeÊih uzroka srËanih oboljenja s jedne strane i


pravilna prehrana radi prevencije i lijeËenja s druge, potaknule su dr. Agastatona da u lijeËenju pozornost posveti upravo prehrani. Nakon dugogodiπnjega pozitivnog iskustva u lijeËenju uz south beach dijetu nastalo je i popularno izdanje pod istim nazivim.

VodeÊi principi kroz tri faze Dijeta je grupirana u tri faze od kojih je svaka voena odreenim motivom - prva je najzahtjevnija, druga predstavlja fazu stabilizacije, a treÊa, ujedno i posljednja, zapravo je oËuvanje postignute æeljene tjelesne mase. Idemo redom. Prva faza Prva faza zamiπljena je za nagli gubitak na tjelesnoj masi te izbacivanje svih suviπnih slastica iz jelovnika, a πto se tiËe vlastitog angaæmana, moæda je i najzahtjevnija. Na neki naËin zahtijeva spremnost pojedinca da pokaæe odluËnost u prekidu s loπim navikama konzumiranja praznih kalorija. Traje dva mukotrpna tjedna, nakon kojih su poneke slastice dopuπtene. Tijekom ove faze oËekuje se gubitak od 3,5 do najviπe sedam kilograma. Treba potpuno izbaciti sve jednostavne i rafinirane ugljikohidrate, a veÊinu ostalih svesti na najmanju moguÊu mjeru. Dakle, zabranjeni su kruh, peciva, krumpir, tjestenina te uopÊe bilo koji oblik æitarica. Valja istaknuti kako je i voÊe koje sadræi fruktozu takoer jednostavni ugljikohidrat. Ono πto je dopuπteno i na Ëemu se prehrana u ovoj fazi temelji su namirnice s visokim udjelom bjelanËevina. To su uglavnom mesni izvori poput nemasne govedine i svinjetine, perad (piletina, puretina), divljaË, ribe,

πkoljke i jaja. Konzumiraju se i sirevi i ostali mlijeËni proizvodi, ali pritom treba obratiti pozornost na udio masnoÊa koji treba biti nizak. Uz meso se konzumira puno povrÊa: πpinat, blitva, rajËica, mrkva i drugo. Maslinovo ulje je obilato zastupljeno dok su masnoÊe iz æivotinjskih izvora zabranjene (maslac, svinjska mast). Namirnice se ponajprije kuhaju i pirjaju ili se konzumiraju u obliku salata. Osnovni je princip da se koliËina ne ograniËava nego da se jede do sitosti, Ëime se izbjegava osjeÊaj jake gladi. Glad ipak postoji s obzirom na to da su namirnice koje se sada konzumiraju drukËije i zastupljene u drukËijem omjeru.

Meni za 2 dana prve faze RuËak Nasjeckana salata South Beach s tunjevinom

Salata: • 1 limenka tunjevine u vodi (180 g) • 1/3 nasjeckanog krastavca • 1/3 πalice rajËice • 1/3 πalice nasjeckanog celera • 1/3 πalice nasjeckanog avokada • 1/3 πalice nasjeckanih rotkvica • 1 πalica nasjeckane zelene salate

Preljev: • 4 ælice ekstra djeviËanskog maslinova ulja • 2 ælice svjeæeg limunova soka • 2 reænja Ëeπnjaka, usitnjenog • 1/2 æliËice crnog papra Kako pripremiti salatu: Sloæite u slojevima tunu, krastavce, rajËicu, avokado, celer, rotkvice i salatu u staklenu zdjelu.


Priprema: Pomijeπajte maslinovo ulje, limunov sok, Ëeπnjak i papar. Poπkropite po salati. Hranjivost: Po obroku 506 kalorija, 48 g bjelanËevina, 18 g ugljikohidrata, 28 g masti, 4 g zasiÊenih masnoÊa, 640 mg natrija, 50 mg kolesterola, 6 g vlakana. Druga faza Za razliku od prve, druga faza nije toliko stroga. To je faza stabilizacije. U obroke se postupno ponovno poËinju uvoditi ugljikohidratne namirnice, pri Ëemu treba obratiti pozornost na glikemijski indeks namirnice. Namirnice niæeg glikemijskog indeksa sporije povisuju razinu πeÊera u krvi, dok one visokog vrlo naglo pa se u ovu svrhu dakako biraju namirnice niæega glikemijskog indeksa. Rafinirani πeÊeri, Ëokolada, sladoled, rafinirani keksi i voÊe namirnice su visokoga glikemijskog indeksa i u ovoj fazi konzumiraju se u vrlo maloj mjeri. S druge strane nalaze se namirnice niæega glikemijskog indeksa koje se konzumiraju u veÊoj mjeri, a to su æitarice - jeËam, zob, kukuruz, riæa i svo povrÊe. Meutim, uza sve reËeno, i dalje ostaje naglasak na proteinskim namirnicama iz prve faze (meso, riba, sirevi, jaja) i obilju povrÊa. U ovoj fazi viπe smo prepuπteni sami sebi πto iziskuje samokontrolu u uvoenju ugljikohidratnih namirnica. Niπta nije zabranjeno nego je prije svega bitna koliËina koja se unosi u organizam. Individualno valja pratiti koje smo izvore i kombinacije bjelanËevina i ugljikohidrata unijeli i ako doe do ponovnog dobivanja na tjelesnoj masi znak je da smo neËega ipak pojeli previπe. Prije svega uzrok treba traæiti u ugljikohidratnim namirni-

cama, naroËito u rafiniranim æitaricama, πeÊerima (Ëak i onima ukomponiranim u namirnicu) i voÊu. VoÊe se moæe konzumirati, ali ga valja postupno uvoditi, primjerice poËevπi od jedne jabuke dnevno i, naravno, ne pretjerivati u koliËini.

Meni jednog dana DoruËak • 1/2 svjeæeg grejpa • 1 kriπka tostiranog kruha od cjelovitog zrna i povrh nje 30 g zapeËenog i narezanog Cherrar sira s manje masnoÊa. • kava bez kofeina ili Ëaj bez teina s nemasnim mlijekom i zaslaivaËem

Jutarnja uæina • 125 ml nemasnog jogurta bez πeÊera

RuËak Mediteranska salata od piletine

Salata: • ½ kg pileÊih prsa bez koæe i kostiju • 2 ælice ekstra djeviËanskog maslinova ulja • 2 πalice pripremljenog bulgura (oljuπtenog i drobljenog pπeniËnog zrna) • 1 i ½ πalica na kockice narezanih krastavaca • 1 i ½ πalica na kockice narezane rajËice • 1 πalica kosanog mladog luka • ½ πalice nasjeckanog svjeæeg perπina • listovi zelene salate


Preljev: • ½ πalice kupovnog talijanskog preljeva za salatu s niskim udjelom πeÊera • 1 ælica umaka od kajenskog papra • ½ ælice osuπenih listova metvice • 1 ælica goruπiËinog praha Priprema: U tavi pecite piletinu na ulju na srednje jakoj vatri osam do deset minuta, odnosno dok piletina ne omekπa i izgubi ruæiËastu boju. »esto okreÊite kako bi ravnomjerno dobila smeu boju. Izvadite piletinu iz tave. Nareæite na tanke kockice veliËine zalogaja. Neka se ohladi, a zatim je stavite u hladnjak. Kada se sasvim ohladi, piletinu pomijeπajte s bulgurom, krastavcima, rajËicom, lukom i perπinom u zdjeli. Posluæite na listovima zelene salate i poπkropite preljevom. TreÊa faza TreÊa, ujedno i posljednja faza, zapravo predstavlja oËuvanje postignute æeljene tjelesne teæine. Traje do kraja æivota i podrazumijeva suzdræavanje od praznih kalorija, zasiÊenih masnoÊa i prejedanja. Dr. Agatston istiËe kako je razumljivo da se ne moæemo uvijek dræati zadanih strogih pravila, zbog Ëega pravila u ovoj fazi dijete viπe nisu tako kruta. Ponekad je dopuπteno poËastiti se sladoledom ili omiljenim kolaËem ako i dalje svjesno vodimo brigu o vlastitom zdravlju.

Teorija loπih ugljikohidrata i masnoÊa Nit vodilja za dijetu jest izbjegavanje jednostavnih i rafiniranih ugljikohidrata te zasiÊenih masnoÊa. U poËetku provedbe dijete to Êe svakako biti odricanje, meutim kad se svlada kriza u prva dva tjedna,

tijelo prestaje potraæivati te namirnice. Dr. Agatston preporuËuje zamjenu πeÊera umjetnim sladilima, a ako baπ jako uæivate u Ëokoladi, tada mlijeËnu valja zamijeniti crnom. BuduÊi da je dijeta koncipirana prema potrebama ljudi oboljelih od krvoæilnih bolesti, naglaπava se vaænost antioksidansa u prehrani i uzimanje omega-3 masnih kiselina. Omega-3 masne kiseline, koje se nalaze u ribi, a ponajprije u ribljem ulju, vaæne su za smanjenje razine triglicerida u krvi. PreporuËuje se uzimati ih iz prirodnih izvora kao πto su tuna i sardine, a za one ljenije posluæit Êe i omega-3 masne kiseline u kapsulama.

Raznovrsni deserti i salate Dijeta obiluje niskokaloriËnim desertima kojima je cilj zadovoljiti osjetila. South Beach dijeta ne ograniËava koliËinu hrane nego je napravljena preraspodjela u uzimanju odreenih namirnica i njihovih kombinacija. Prva faza dijete obiluje namirnicama æivotinjskog podrijetla bogatim bjelanËevinama. BuduÊi da je razdoblje prve faze ograniËeno na dva tjedna, uglavnom nije πtetno ako se ne ponavlja u preËestim intervalima. Ta faza podsjeÊa na Atkinsonovu mesnu dijetu, s tom razlikom πto south beach dijeta obiluje povrÊem te ima ispravniji pristup uvoenja ugljikohidratnih namirnica u drugoj fazi dijete. U svakom sluËaju, svaki novi pristup u prehrani zahtijeva vrijeme i pouzdana istraæivanja koja tek nakon mnogo vremena i truda mogu pokazati stvarnu sliku.


66 Kvercetin zdravlje Ëuva

K

Kvercetin je vrlo jaka

antioksidativna tvar koja je pokazala raznovrsno pozitivno djelovanje na ljudski organizam Uz nedostatak tvari nuænih organizmu, sve veÊa uporaba industrijski preraene, rafinirane i koncentrirane hrane u svakodnevnoj prehrani dovo-

66 VA©E ZDRAVLJE #41

di do razvoja niza akutnih i kroniËnih bolesti, koje se ispravnijim pristupom prehrani mogu preventivno sprijeËiti.

Stjepan ©aban, dipl. ing.

Od mnogih uËinkovitih tvari iz cijelog spektra fitonutrijenata s mnogostruko korisnim djelovanjima na zdravije funkcioniranje organizma kvercetin je, kao vrlo snaæan antioksidans, zasigurno jedan od najaktivnijih bioflavonoida.

Sva korisna djelovanja Kvercetin je vrlo jaka antioksidativna tvar, koja je pokazala raznovrsno pozitivno djelovanje na ljudski organizam. Istraæivanja su pokazala da djeluje protuupalno, antialergijski, antireumatski, antivirusno i antikarcinogeno, a poznata su i njegova pozitivna djelovanja na razvoj dijabetesa i njegovih posljedica, kod lupusa, pri smanjenju zgruπavanja krvi, smanjenju stvaranja mokraÊne ki-


NUTRICIONIZAM

seline te na brojne funkcije enzima u organizmu. NaroËito se istiËe njegovo snaæno antikarcinogeno djelovanje kod razliËitih malignih bolesti: leukemije, raka usta, dojke, jajnika, æeluca, jetre, diπnih puteva i debelog crijeva. Protuupalno djelovanje oËituje se u inhibiciji (koËenju) biosinteze metabolita koji nastaju iz proinflamatorne arahidonske kiseline (leukotrieni LT4 i skupina proinflamatornih prostaglandina PG2), ali i u inhibiciji proinflamatornih enzima ciklooksigenaze i lipoksigenaze (proinflamatorni = potiËu upalnu rekaciju). Inhibicija oslobaanja histamina uz protuupalno ima i antialergijski uËinak. Njegovo protuupalno djelovanje ima vrlo pozitivne uËinke na razvoj raznih akutnih i kroniËnih upalnih procesa u organizmu, ali i u razvoju krvoæilnih i reumatskih bolesti te vrijeda (Ëira) na æelucu. Kao antialergijsko djelovanje veÊ je spomenuto antihistaminsko djelovanje, ali on takoer inhibira oslobaanje alergijskog posrednika (IgE), kao i sintezu i oslobaanje peptido-leukotriena u pluÊima (vaæno kod astme) putem smanjenja enzima AE5-lipoksigenaze. Kvercetin inhibira i druge enzime koji od arahidonske kiseline stvaraju imunoreaktivne leukotriene (LT4). Antikarcinogeno djelovanje dokazano je prilikom brojnih istraæivanja, koja pokazuju ne samo njegovo preventivno djelovanje na pojavu raznih malignih oboljenja nego i na tijek razvoja bolesti, i to blokiranjem rasta stanica i sinteze DNA. Pozitivno djelovanje kvercetina kod dijabetiËara oËituje se u smanjenju dijabetiËkih komplikacija kao πto su katarakta, retinopatija i neuropatija. Uz to, njegov utjecaj na regulirano izluËivanje inzulina πtiti beta-stanice guπteraËe od oπteÊenja.

Kvercetin spada u skupinu bioflavonoida koji su πiroko rasprostranjeni u svijetu biljaka. Nalazi se u mnogim namirnicama, meu ostalim, u luku, jabuci, bobiËastom voÊu, kupusnjaËama, raznim sjemenkama, crnom Ëaju, crnom vinu Kvercetin ima i vrlo pozitivan uËinak na razvoj kroniËnih neurodegenerativnih bolesti (Alzheimerove, Parkinsonove), a i πtiti koæu od oπteÊenja UV-B zrakama. Osim nabrojanih pozitivnih djelovanja na zdravlje ljudi, kvercetin pokazuje i posredno sinergistiËko djelovanje na mnoge procese u organizmu, djelujuÊi kao snaæan antioksidans na viπak slobodnih radikala. Jedno od izuzetnih svojstava kvercetina jest bioakumulacija u organizmu zbog relativno dugog poluvijeka eliminacije iz organizma (oko 24 sata). NajveÊa koncentracija u krvi javlja se dva sata nakon konzumiranja. U normalnoj i ispravnoj ljudskoj prehrani sadræaj kvercetina najËeπÊe se kreÊe od 15 do 500 mg dnevno, πto ima izuzetno dobro preventivno znaËenje za zdravlje ljudi, a ograniËenja prilikom konzumacije putem hrane ne postoje. Terapijske doze u sluËaju bolesti svakako su veÊe od onih koje se mogu uzeti putem hrane, a smiju se uzimati samo pod lijeËniËkom kontrolom.

Zdravlje na dohvat ruke Kvercetin spada u skupinu bioflavonoida koji su πiroko rasprostranjeni u svijetu biljaka i sadræan je u mnogim prehrambenim namirnicama kao πto su luk, jabuke, bobiËasto voÊe,

kupusnjaËe, razne sjemenke, crni Ëaj, crno vino. Od povrÊa je posebno zastupljen u svjeæem crvenom luku (pronaeno Ëak do 300 mg/kg) te brokuli, koja je vrlo bogata i drugim korisnim fitonutrijentima. NajuËinkovitiji oblik kvercetina je onaj koji se nalazi u svjeæem luku. Ima ga dosta u jabukama, najviπe u kori, a posebno crvenim jabukama. Ne postoji u Velikoj Britaniji uzalud izreka „An apple a day keeps the doctor away”, jer svakodnevna konzumacija jabuka bitno pridonosi boljem zdravlju. I crno vino, uz druge flavonoide, sadræi kvercetin (i preko 7 mg/l), Ëime u znatnoj mjeri pridonosi zdravlju Ëovjeka, ali, naravno, uz uvjet umjerene konzumacije. Danaπnje preporuke za konzumiranje crnog vina govore o Ëaπi vina dnevno tijekom pet dana u tjednu (uz dva dana apstinencije). Istraæivanja crnog vina upuÊuju na to da moguÊi sadræaj kvercetina u njemu moæe biti bitno smanjen kod rafiniranih vina, kod kojih se uklanja njihov opor okus. Crna vina domaÊe kuÊne proizvodnje (koja nisu rafinirana) zajamËeno sadræe znatne koliËine kvercetina i mogu se preporuËiti u umjerenim koliËinama.

OdgovarajuÊa i raznovrsna prehrana Ispravnom prehranom u smisli sadræaja, nuæne koliËine i raznovrsnosti, moæemo preventivno osigurati bogatstvo koje Ëovjeku daje zdrav æivot. Kvercetin je samo jedna od karika u lancu zdravih prehrambenih tvari koje su svakome na dohvat ruke, samo πto su ponekad sluËajno ili iz neznanja ili nemara, ponekad i komocije u nabavi namirnica, izbaËene iz svakodnevne prehrane. Vrijeme je da to promijenite i prihvatite sve blagodati koje hrana pruæa.

# 4 1 V A © E Z D R A V L J E 67


68 Ivan »ima, dr. med., spec. oftalmolog, Oftalmoloπki centar BiliÊ Vision, Ksaverska cesta 45, Zagreb, tel. 01/467 84 44, faks. 01/467 85 55, e-mail: info@blicvision.hr, www.blicvision.hr

I maliπani mogu slabo vidjeti VeÊina roditelja svjesna je vaænosti dobrog vida za normalan razvoj djeteta. Kako djeca rastu i sazrijevaju, viπe od 80 posto informacija koje primaju dolaze putem osjetila vida. VeÊina ljudi, meutim, nema pravu predodæbu o tome πto znaËi dobar vid. Dobar vid zapravo predstavlja mnogo viπe od moguÊnosti jasna gledanja bez naoËala. Kada roditelji razmiπljaju o dobrom vidu svog djeteta, uglavnom misle o tome koliko jasno vidi Ëitati tijekom pregleda. Kada dijete ima vid na svakom oku 6/6, to znaËi da svakim okom moæe jasno vidjeti ono πto prosjeËna osoba vidi na πest metara udaljenosti. Meutim, pregledom vidne oπtrine ne odreuju se ostali aspekti vida koji su djeci potrebni za normalno funkcioniranje u svakodnevnom æivotu, a ponajprije u πkoli. To su, primjerice, koordinacija oËnih po-

68 VA©E ZDRAVLJE #41

kreta i moguÊnost akomodacije (fokusiranja) pri gledanju na blizinu, zatim postojanje binokularnog vida, odsutnost strabizma (πkiljavosti) i ostalo. Iako ima dobru vidnu oπtrinu (6/6), dijete moæe imati probleme zbog poremeÊaja u nekom od navedenih aspekata vida. Rutinska testiranja u djeËjoj dobi (na sistematskom pregledu prije upisa u πkolu) provjera su vida na daljinu i raspoznavanja boja. No, mnoga djeca u πkoli imaju problema zbog dotad neotkrivenih problema s vidom, pa tako, primjerice, πkola moæe biti svakodnevni izazov za djecu sa strabizmom (πkiljavost) ili ambliopijom (lijeno oko). I ostali aspekti vida, ako su poremeÊeni, mogu u djeteta izazvati teπkoÊe s Ëitanjem, slabu koncentraciju, loπe razultate u sportu, gubitak samopoπtovanja, odnosno, na kraju, odustajanje od odreenih zani-

manja. Zato je za normalan i potpun razvoj vida u djece najvaænije rano otkrivanje i lijeËenje oËnih bolesti. Suprotno miπljenju mnogih roditelja, pregled oËiju moæe se obaviti mnogo prije nego πto dijete progovori. VeÊ s navrπenih πest do osam tjedana æivota ono prepoznaje lice majke πto pokazuje osmijehom. Kod oslabljena vida na jednom ili na oba oka ta reakcija izostaje. Procjena vida u vrlo male djece moæe se uËiniti pomoÊu lutke ili igraËke koju dijete prati pogledom. Dijete koje slabije vidi moæe se uËestalo sudarati s predmetima nakon πto prohoda, πto u roditelja mora pobuditi sumnju. U djece koja veÊ znaju priËati ponekad je teæe otkriti simptome oËnih bolesti, jer ona ne mogu opisati πto se toËno dogaa. Roditelji mogu primijetiti da dijete πkilji, pokriva jedno


OFTALMOLOGIJA

oko rukom, naginje ili okreÊe glavu, odnosno da gleda u stranu. Uz to, mala djeca mogu uËestalo trljati oËi, a roditelji bi trebali obratiti pozornost i na crvenilo ili stalno suzenje oËiju, pretjeranu osjetljivost na svjetlo te neprirodan poloæaj ili trzanje oËiju. Posebno vaæan znak moguÊeg poremeÊaja vida je prisutnost bijele umjesto crne zjenice. U djece πkolske dobi obiËno je uËitelj osoba koja prva prepozna da dijete slabije vidi jer ne moæe proËitati πto piπe na πkolskoj ploËi. Osim toga, djeca u πkolskoj dobi mogu imati teπkoÊa i prilikom gledanja na blizinu (Ëitanje). Roditelji mogu primijetiti da dijete πkilji, neprestano trlja oËi, da sjedi preblizu prilikom gledanja televizije, odnosno da se Ëesto æali na glavobolju.

O Ëemu je najËeπÊe rijeË NajËeπÊe oËne bolesti i stanja koja mogu biti uzrok loπe vidne oπtrine u djeteta su: refraktivne pogreπke koje se ispravljaju naoËalama ili kontaktnim leÊama te strabizam (neprirodan poloæaj oËiju, πkiljavost). Ostali moguÊi uzroci loπeg vida jesu zamuÊenje oËne leÊe (katarakta), glaukom (poviπen oËni tlak), ozljede oËiju (Ëesto djeca ne kaæu da su se ozlijedila), bolesti roænice, bolesti mreænice i vidnog æivca, tumori (retinoblastom) te neki nasljedni poremeÊaji. Mnogi od tih poremeÊaja jednostavno se lijeËe ako se otkriju na vrijeme. ©to se poremeÊaj ranije otkrije, veÊa je vjerojatnost izljeËenja i saËu-

vanja vida. S druge strane, ako se pregled ili lijeËenje odgaa, veÊa je vjerojatnost da se vid ne razvije u potpunosti. Takvo stanje zove se ambliopija (lijeno oko), odnosno slabovidnost, i kasnije se naoËalama ne moæe ispraviti. Neka stanja, kao πto je retinoblastom (tumor mreænice), mogu imati i mnogo ozbiljnije posljedice ako se ne otkriju na vrijeme. Stoga je nuæno da se dijete pregleda Ëim roditelj posumnja da slabije vidi. Djeca koja nose naoËale trebala bi napraviti oftalmoloπki pregled dva puta godiπnje.

Obratiti pozornost na simptome Kako u Hrvatskoj nema rutinskih oftalmoloπkih pregleda djece prije upisa u πkolu, simptome najËeπÊe prepoznaju roditelji, uËitelji ili lijeËnici drugih specijalnosti koji pregledavaju dijete (npr. tijekom pregleda prije upisa u πkolu). Prema posljednjim preporukama AmeriËke oftalmoloπke akademije, djeca predπkolske dobi trebala bi biti upuÊena na kompletan oftalmoloπki pregled ako je vid na loπijem oku 50 posto ili slabiji. Neki autori se s tim ne slaæu i smatraju da bi kompletan oftalmoloπki pregled trebala napraviti sva djeca u dobi od Ëetiri godine, jer se tako mogu otkriti poËetni poremeÊaji koji joπ ne uzrokuju smetnje vida (npr. poËetna katarakta ili manji strabizam), odnosno sluËajevi loπeg vida na jednom oku koji mogu promaknuti na rutinskom pregledu djece. Pregled koji ukljuËuje pregled crvenog refleksa u

novoroenËadi, provjeru fiksacije i „cover test” u dojenËadi te testiranje vidne oπtrine i „photoscreening” u dobi izmeu treÊe i Ëetvrte godine, mogao bi uz manju obuku provesti i lijeËnik obiteljske medicine. Simptomi i znakovi koji bi trebali pobuditi sumnju na oËne bolesti kod djece su: • bijela zjenica • dijete ne uoËava, odnosno pogledom ne prati predmete i igraËke • dijete πkilji, pokriva jedno oko rukom, naginje glavu • neprirodan poloæaj ili neusklaenost pokreta oËiju (strabizam) • spontani, ritmiËki trzaji oËiju (nistagmus) • pretjerano suzenje i crvenilo oËiju • umor, glavobolja ili vrtoglavica pri Ëitanju.

Kontaktne leÊe - da bi vidjela i izgledala bolje Pregled i navikavanje na kontaktne leÊe uspjeπno se provode od dojenaËke do adolescentne dobi, a broj djece koja nose kontaktne leÊe raste iz godine u godinu. Djeca nose kontaktne leÊe iz istog razloga kao i odrasli, znaËi da bi vidjela bolje, odnosno izgledala bolje (zanimljivo je da veÊina djece nosi kontaktne leÊe upravo iz kozmetiËkih razloga). Iako je vidna oπtrina s kontaktnim leÊama jednaka vidnoj oπtrini s naoËalama, zbog toga πto se kontaktna leÊa nalazi na oku promjena u veliËini promatra-

Refresh® Contacts™

Sasvim drugaËije umjetne suze!

Kod svih tegoba uzrokovanih suhim okom. Za nositelje svih vrsta kontaktnih leÊa.

• • • • •

konzervirane u boËici, na oku bez konzervansa obogaÊene mineralima iz prirodnih suza potpuno neπkodljive za oËi pogodne za dugotrajnu uporabu koriste se do 90 dana od prvog otvaranja


OFTALMOLOGIJA

nog objekta manja je nego kod gledanja naoËalama. Uz to, kod naoËala je zbog okvira suæeno vidno polje, dok je kod kontaktnih leÊa πirina vidnog polja potpuna.

konusa (Ëunjasto izboËenje roænice s progresijom kratkovidnosti), jer pritiskom na roænicu smanjuju njezino izboËenje i usporavaju progresiju bolesti.

Vrste kontaktnih leÊa - Postoje dvije osnovne vrste kontaktnih leÊa: meke i polutvrde plinopropusne. One se dalje razlikuju prema vrsti materijala od kojeg su napravljene, odnosno prema vijeku trajanja i planiranom razdoblju noπenja (meke kontaktne leÊe). Djeca mogu nositi sve vrste kontaktnih leÊa, a izbor leÊe ovisit Êe o osnovnim indikacijama, starosti djeteta i njegovim svakodnevnim aktivnostima. Meke kontaktne leÊe opÊenito su udobnije i djeca se na njih lakπe naviknu. Za razliku od polutvrdih leÊa, manja je vjerojatnost da se pomaknu ili ispadnu za noπenja πto ih Ëini prikladnijima za djecu koja se bave sportom. Za djecu s astigmatizmom (stanje kod kojeg roænica nije potpuno sferiËna) postoji posebna vrsta mekih kontaktnih leÊa (toriËne leÊe), a ako je astigmatizam veÊi, mogu se ordinirati polutvrde plinopropusne leÊe.

Medicinski razlozi - Osim estetskih, postoje i medicinski razlozi za noπenje kontaktnih leÊa u djece. Nakon odstranjenja zamuÊene oËne leÊe (katarakte), na operiranom oku nastaje dalekovidnost od oko 10 dioptrija koja se korigira kontaktnom leÊom. SliËno je i kod priroenih pogreπaka refrakcije (loma svjetlosti) kod kojih je razlika dioptrije izmeu dva oka veÊa od tri dioptrije. U takvim sluËajevima idealno je uËiniti korekciju kontaktnim leÊama kako bi se sprijeËila slabovidnost zbog razlike u veliËini slike izmeu dva oka.

UËinkovitost u progresiji poremeÊaja - Roditelji kratkovidne djece Ëesto pitaju hoÊe li noπenje kontaktnih leÊa zaustaviti progresiju kratkovidnosti. Na æalost, zasad nema dokaza da noπenje bilo mekih, bilo polutvrdih kontaktnih leÊa zaustavlja progresiju kratkovidnosti. U posljednjem istraæivanju iz 2004. godine dokazano je da noπenje polutvrdih leÊa dovodi do manjeg porasta kratkovidnosti nego noπenje mekih leÊa (razlika je bila oko 0.75 dioptrije). Taj uËinak bio je najveÊi tijekom prve godine noπenja, dok u sljedeÊe dvije nije bilo znatnije razlike. ZakljuËak provedenog istraæivanja bio je da kontrola kratkovidnosti ne moæe biti indikacija za noπenje polutvrdih leÊa. Za razliku od jednostavne kratkovidnosti, polutvrde plinopropusne leÊe definitivno imaju svoje mjesto u terapiji kerato-

70 VA©E ZDRAVLJE #41

PoËetak noπenja - VeÊina oftalmologa ne propisuje kontaktne leÊe djeci mlaoj od 10 godina. Prikladna dob za poËetak noπenja kontaktnih leÊa odreuje se individualno, a pri donoπenju odluke osim djeteta sudjeluju njegovi roditelji i lijeËnik. Naime, u ovom sluËaju i dijete i roditelj su pacijenti te moraju podjednako biti ukljuËeni u sve faze noπenja kontaktnih leÊa: odreivanje i propisivanje leÊa, njihovo odræavanje te praÊenje na rutinskim kontrolnim pregledima. S druge strane, dijete ne moæe potpuno ovisiti o roditeljskoj pomoÊi pri svakodnevnom stavljanju, skidanju i odræavanju leÊa, nego mora biti dovoljno zrelo da te aktivnosti provodi samostalno. Neopravdan roditeljski strah - Mnogi roditelji imaju neopravdan strah od mekih kontaktnih leÊa, jer su Ëuli da postoji poveÊan rizik od infekcije. ZahvaljujuÊi postojanju mjeseËnih, dvotjednih i jednodnevnih zamjenskih leÊa kao i viπenamjenskih otopina za njihovo odræavanje, takva moguÊnost svedena je na minimum. Takoer, vaæna je ispravna edukacija djeteta i roditelja o postupanju s

kontaktnim leÊama. Izborom odgovarajuÊih kontaktnih leÊa, pridræavanjem uputa o njihovom odræavanju i redovitim kontrolnim pregledima, mnoga djeca mogu uspjeπno nastaviti nositi kontaktne leÊe do odrasle dobi.

RaËunala - poveÊan rizik od kratkovidnosti Mnogi djeËji oftalmolozi vjeruju da su pred raËunalom djeca izloæena poveÊanom riziku za pojavu kratkovidnosti. OËi djece koja satima sjede ispred raËunalnog zaslona izloæena su poveÊanom stresu, jer prilikom promatranja sadræaja na raËunalnom zaslonu dolazi do poveÊana naprezanja oËiju zbog oteæanog fokusiranja. Prije dvadeset godina djeca su se uglavnom igrala vani pa se u procesu rasta i razvoja oka vid prilagoavao na daljinu. Danas veÊina djece radi na raËunalu, bilo kod kuÊe ili u πkoli, πto moæe uzrokovati probleme s vidom i pojavu kratkovidnosti, jer oko teæi jasnom vidu na blizinu. Da bi se sprijeËili raËunalni zamor oËiju i pojava kratkovidnosti, vaæno je poduzeti sljedeÊe mjere: Djetetu treba napraviti kompletan oftalmoloπki pregled koji ukljuËuje i neka, za djecu specifiËna testiranja (odreivanje kuta πkiljenja, testiranje moguÊnosti fuzije, provjera binokularnog vida, sposobnost fiksacije, skijaskopija i dr.). Radno mjesto treba biti prilagoeno djetetu, a ne odrasloj osobi. PreporuËena udaljenost ekrana iznosi 50-70 cm. Ako je manja, vjerojatnost zamora i naprezanja oËiju je veÊa. Roditelji i uËitelji trebali bi obratiti pozornost na probleme poput crvenih oËiju, uËestalog trljanja oËiju, naginjanja glave te prituæbi na peckanje i umor oËiju. Izbjegavanje rada na raËunalu takoer je vaæan pokazatelj da dijete ima odreenih problema s vidom.


72

Hrkanje

neugodan zvuËni efekt ili ozbiljan simptom dr. sc. Boris ©imunjak, dr. med., spec. otorinolaringolog i plastiËni kirurg glave i vrata, Klinika za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrata, KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, Zagreb

Iako je hrkanje Ëesto predmet podsmijeha, nije smijeπno, pogotovo ne onima koji noÊima ne spavaju ili se bude zbog nedostatka zraka Hrkanje je oduvijek izazivalo pozornost na druπtvenoj (i politiËkoj) sceni. Povijesno gledano, dug je popis poznatih hrkaËa: Plutarh piπe o imperatoru Othu kao velikom hrkaËu, a o Musolliniju kaæu da je bio umjetnik hrkanja, dok je W. Churchill hrkanjem stvarao buku od 35 dB (dB = decibel), πto je zabiljeæio mornariËki Ëasnik koji je bio u pratnji premijera na njegovu brodu 1944. Posebnu Ëast da ue u Guinnesovu knjigu svjetskih rekorda kao najglasniji hrkaË imao je 44-godiπnji ©veanin Kare Walker kome su 24. svibnja 1993. u Oerebro Regional Hospital zabiljeæili buku njegova hrkanja od nevjerojatnih 93 dB. Hrkanje u pojedinim obiteljima priËinjava manje, u nekima veÊe probleme, a ponegdje moæe ozbiljno poremetiti æivot obitelji i pojedinca. Osoba koja hrËe moæe postati predmet podsmijeha, a moæe dovesti i do

72 VA©E ZDRAVLJE #41

toga da ostali ukuÊani provode besane noÊi ispunjene nezadovoljstvom. Ojaeni partneri hrkaËa postaju opsjednuti strategijom kako zaspati. Poseæu za tabletama za spavanje, ËepiÊima za uπi, odlaze u drugi krevet ili izbace hrkaËa iz kreveta. Hrkanje je u povijesti imalo i svoje ærtve. Povijest hrkanja spominje legendarnoga ameriËkog revolveraπa Hardina koji je u jednom hotelu tijekom noÊi, uznemiren hrkanjem iz susjedne sobe, pucao kroza zid i ustrijelio gosta koji je hrkao. I mnogi supruænici pomiπljaju na takve drastiËne korake. Jedna je takav naum i ostvarila. Naime, policija u Dallasu 3. prosinca 1983. uhitila je æenu koja je piπtoljem skrivenim ispod jastuka u snu ustrijelila supruga koji je „preglasno hrkao”. Nevolje koje hrkaËi prireuju svojim partnerima brojne su i muËne. Mnogima je izljeËenje od hrkanja uvjet za uplo-

vljavanje u braËne vode. HrkaËi su Ëesta tema obiteljskih πala, posebno kad ih vide kako brzo utonu u san pred televizorom, u stolcu poslije ruËka, u autobusu ili tramvaju. Mnogi mogu zaspati uz vrlo glasnu buku, ali zvuk hrkanja je neπto posebno i teπko ga je ignorirati zbog njegova nepravilna ritma, glasnoÊe i dijapazona zvukova. SluπaËi te buke poznati su po probdjevenim satima u kojima osluπkuju raznolikost zvukova koje hrkaË proizvodi, od kojih mnogi zvuËe kao posljednji udisaj.

OPSTRUKTIVNA SLEEP APNEA (OSA) RijeË apnea ima korijen u grËkoj rijeËi apnoa koja znaËi nedostatak zraka. Sleep apnea sindrom oznaËava bolest u kojoj dolazi do prekida zraËne struje kroz nos i usta tijekom spavanja. Uzrok tome najËeπÊe je moædani poremeÊaj (centralno uzrokovani SA), a moæe biti i zapreka u nosu i/ili ædrijelu (opstruktivni SA), odnosno mijeπani poremeÊaj (centralno-opstruktivni). Od svih poremeÊaja spavanja, opstruktivni sleep apnea sindrom (OSAS) je najËeπÊi, a po moguÊim posljedicama, obolijevanju pa i smrtnosti najozbiljniji. Pad koncentracije kisika u krvi, koji se dogaa sa svakim zastojem di-


OTORINOLARINGOLOGIJA

DugoroËno, hipoventilacija vaænija od hrkanja

slika 1 - Mjesta zapreke protoku zraËne struje (N - NOS, MN - MEKO NEPCE, A - ADENOIDNE VEGETACIJE, T - TONZILE, J - JEZIK)

sanja (ataka sleep apneje) u snu moæe dovesti do problema u radu srca, aritmije, poviπenja krvnog tlaka pa i zatajivanja srca i moædanog udara, ali i psihiËkih smetnji, smetnji koncentracije, smetnji ponaπanja, razdraæljivosti i sl. Glasno hrkanje koje uslijedi nakon svakoga takvog zastoja disanja u snu jedan je od simptoma bolesti koju zovemo OSAS i posljedica je postojanja zapreke strujanju zraka (udahu) u zraËnom putu kroz nos i/ ili ædrijelo zbog poremeÊene anatomije i funkcije nosa, ædrijela i mekog nepca. Zvuk hrkanja potjeËe od zraËnog vrtloæenja nastalog zbog zapreke i posljediËnih vibracija mlohavog tkiva mekog nepca i obimnih sluzniËnih nabora u dijelu zraËnog puta (od mekog nepca sa slabom potporom do suæenog ædrijela iza korijena jezika). Mase u ædrijelu, primjerice uveÊane tonzile (mandule) koje suæavaju diπni put, pridonose pojavi hrkanja. Kod djece je hrkanje gotovo uvijek posljedica uveÊanih nepËanih tonzila i adenoida (tzv. treÊe mandule). Smetnje disanja kroz nos (upale, devijacije nosne pregrade) pridonose teæem prolazu zraka kroz diπni put i hrkanju, a naglo uveÊana tjelesna teæina (pretilost) s masom masnog tkiva na vratu izaziva to suæenje. KliniËki pregled specijalista za bolesti uha nosa i grla (otorinolaringologa) utvrdit Êe toËan razlog i mjesto zapreke disanju, provesti obradu u suradnji s neurologom (polisomnografsko ispitivanje u snu) i odrediti lijeËenje.

U sluËaju OSAS-a hrkanje je prekidano trenucima tiπine i nedisanja (apneama) u kojima se spavaË trudi doÊi do zraka. Nakon nekoliko sekundi slijedi snaæan udah praÊen zvuËnim hrkanjem u kojem se spavaË zna nakratko probuditi s osjeÊajem nedostatka zraka i svjesno duboko udahnuti. Ponekad se javi i toniËko-kloniËki trzaj ruku, nogu ili cijelog tijela, ponekad polubudan hrkaË nakratko sjedne u krevetu ili Ëak padne s njega. Ovakvo ponaπanje ometa san partnera. Povremene atake nedisanja i hrkanja rijetke su i normalne u odrasloj zdravoj populaciji. Patoloπkim se smatraju one koje traju dulje od 10 sekundi i javljaju se sedam do deset puta u satu sna. Mnogi pacijenti s apneom mogu imati viπe od stotinu ataka od 30 i viπe sekundi (kod nekih traju i do 40 sekundi a bude ih i do 50 u satu, odnosno nekoliko stotina tijekom jedne noÊi) te tako polovicu sna mogu provesti u opstrukciji, hipoksiji (sniæenju koncentracije kisika u krvi), buenju i plitkom snu. Ti ljudi bude se s osjeÊajem umora, kao da se nisu naspavali, prati ih cjelodnevni osjeÊaj pospanosti (dnevna hipersomnolencija). Lako utonu u san sjedeÊi u tramvaju ili autobusu, Ëekaonici, ËitajuÊi ili gledajuÊi TV pa Ëak i vozeÊi automobil, πto je opasno za sve,

slika 2 - Anatomska mjesta moguÊeg suæenja odgovornog za opstruktivnu apneju i hrkanje

a posebno za profesionalne vozaËe i pilote. Kod djece je pospanost Ëesto izraæena u smislu hiperaktivnosti i asocijalna ponaπanja. Od samog hrkanja vaæniji je dugoroËni utjecaj hipoventilacije (smanjenja volumena disanja) i napada nedisanja, koji dovode do pada koncentracije kisika u krvi (hipoksija) na koju su posebno osjetljivi srËani miπiÊ i mozak. Javljaju se bitne promjene u koncentraciji pojedinih plinova u krvi, tj. razina ugljiËnog dioksida (CO2) raste, a koncentracija kisika (O2) pada, πto na dulji rok poveÊava rizik nastanka bolesti srca i krvnih æila. UËestala je i pojava srËanih aritmija kod gotovo svih pacijenata. Viπegodiπnja i ustrajna hipoventilacija dovodi do pluÊne hipertenzije i poveÊanog optereÊenja srca πto vodi u sistemsku hipertenziju (poviπen krvni tlak) kod barem 50 posto pacijenata. Djeca s izrazito uveÊanim tonzilama i adenoidnim vegetacijama zbog moguÊeg hrkanja i nastanka OSA imaju poveÊan rizik nastanka srËanoæilnih bolesti, poremeÊaja razvoja i ponaπanja te smetnji uËenja.

Rjeπavanje pozadinskog uzroka LijeËenje ima konzervativni dio, koji, meu ostalim, ukljuËuje i smanjenje eventualnog viπka tjelesne teæine, promjene u æivotnim navikama, piÊu i prehrani, te kirurπki dio koji se odnosi na korekciju anatomskih i drugih promjena u usnoj πupljini i ædrijelu, kao πto su spuπteno mlohavo meko nepce, uveÊana resica, poveÊane tonzile, deformacije u nosu i ædrijelu... Konzervativni pristup - Dosad je napravljeno viπe od 300 razliËitih naprava koje su pacijenta trebale rijeπiti hrkanja. Mnoge od njih varijacija su prastare ideje lijepljenja kamena na lea hrkaËa, πto prisiljava spavati na boku ili trbuhu. Druge su varijacije dræaËa za bradu koji uza zatvorena

# 4 1 V A © E Z D R A V L J E 73


OTORINOLARINGOLOGIJA

slika 3 - Nepce prije operacije uvuloplastike

usta dræe bradu pomaknutu naprijed i smanjuju zapadanje jezika prema ædrijelu. Na sliËan naËin djeluju i razni ovratnici sliËni Schanzovu ovratniku. SljedeÊi tip pomagala su nosnoædrijelni i usno-ædrijelni tubusi (cijevi) koji pomaæu gurati jezik prema naprijed kao i mnogi tipovi dræaËa vilice koji se nose kao zubne proteze. Kod teπkih sluËajeva apneje preporuËa se spavanje s maskom preko koje se malim, uz postelju smjeπtenim kompresorom upuhuje zrak u ædrijelo (primjena kontinuiranoga pozitivnog tlaka zraka, tzv. CPAP). No, upitna je ugodnost noπenja tih pomagala i navika noπenja u snu jer, prema rijeËima pacijenata, izazivaju nelagodu pri spavanju i oteæavaju usnivanje pa stoga nisu dobro prihvaÊene. Uz mehaniËka pomagala patentirane su i razne elektroniËke sprave koje reagiraju na zvuk ili vibraciju hrkanja i πalju pacijentu koji hrËe neugodne stimuluse, struje ili vibracije. BuduÊi da je hrkanje nevoljno i nesvjesno ponaπanje, ove sprave nemaju gotovo nikakav uËinak, ako se izuzme onaj da hrkaË svjestan nelagode tih stimulusa odgaa spavanje. Blagim stupnjevima hrkanja mogu pomoÊi sljedeÊi postupci: • uvesti tjelovjeæbu kao æivotni stil radi jaËanja napetosti miπiÊa i smanjenja tjelesne teæine • izbjegavati konzumiranje alkoho-

74 VA©E ZDRAVLJE #41

slika 4 - Nepce tri mjeseca nakon zahvata uvulopalatoplastike

la tri sata prije odlaska na spavanje • prije odmora ne uzimati lijekove za smirenje i spavanje, kao ni antihistaminike • spavati na boku radije nego na leima • namjestiti krevet tako da je uzglavlje malo podignuto • pokuπati staviti ovratnik koji nije neudoban, a u snu pridræava bradu od zapadanja unatrag • izbjegavati jastuke koji savijaju vrat. Operativno lijeËenje - provodi specijalist otorinolaringolog na ORL odjelu (i na Klinici za ORL, KB Sestara milosrdnica u Zagrebu). U lakπim sluËajevima hrkanja i opstruktivne apneje usmjereno je na rjeπavanje zapreke disanja kroz nos (eventualnom korekcijom nosne pregrade, odstranjenjem nosnih polipa i sl) i zapreke u ustima i ædrijelu (operativnim odstranjenjem viπka sluznice mekog nepca, skraÊenjem produæene nepËane resice, odstranjenjem tonzila). Kirurπki zahvat koji ima najviπe uspjeha kod OSAS-a i „teπkih” hrkaËa, a teæi oæiljnom uËvrπÊivanju mekog nepca, naziva se uvulopalatofaringoplastika (UPPP). Na Klinici za ORL KB Sestara milosrdnica zahvat se moæe izvesti klasiËnom operativnom metodom, laser asistiranom opera-

cijom ili radiofrekvencijskom metodom. Operacija zahtijeva kratkotrajan boravak u bolnici od nekoliko dana. Hrkanje i opstruktivno disanje kod djece nikad nije normalno. Ako se ne nau drugi posebni uzroci, tada tonzilektomija i adenoidektomija (operacija treÊe mandule) dovodi do dramatiËnog olakπanja disanja te pridonosi zdravlju djeteta. U teπkim sluËajevima opstruktivne apneje koja prijeti komplikacijama u sklopu kojih moæe biti ugroæen æivot, primjenjuju se sloæeniji operativni zahvati koji ukljuËuju korekciju poloæaja jezika i jeziËne kosti, ponekad donje (vrlo rijetko i gornje) Ëeljusti. Postoji uzreËica: „Smij se i s tobom Êe se smijati cijeli svijet. HrËi i spavat Êeπ sam”. Hrkanje nije smijeπno, pogotovo ne onima koji zbog toga noÊima ne spavaju ili se bude zbog nedostatka zraka. S obzirom na to da moæe dovesti do ozbiljnih poremeÊaja srËanoæilnog i diπnog sustava, ali i ozbiljnih problema u odnosima meu ljudima i unutar obitelji, ne smije ga se negirati niti podcjenjivati. SreÊom, danas je uz napredak medicine u razumijevanju uzroka nastanka i mehanizama tog poremeÊaja spavanja, moguÊa odgovarajuÊa medicinska pomoÊ koju svakako treba potraæiti kod svog lijeËnika, otorinolaringologa i neurologa.


76

Anksiolitik ili antidepresiv kako pravilno odabrati

Ozren Podnar, prof., Robert Torre, dr. med., spec. psihijatar

Dok se anksioznost moæe lijeËiti i sredstvima za smirenje i antidepresivima, obrnuto ne vrijedi - depresija se lijeËi samo antidepresivima Jedan od najveÊih problema u lijeËenju poremeÊaja raspoloæenja psihofarmacima jest pravilan izbor. Iako se na træiπtu nalaze vrlo dobri lijekovi za sve oblike i kombinacije poremeÊaja raspoloæenja, postoji opravdana sumnja da ih lijeËnici pogreπno propisuju te da potom ne prate razvoj pacijentova zdravstvenog stanja. Pacijent kojem je preporuËen pogreπan lijek u pravilu vjeruje lijeËniËkoj procjeni i misli da do poboljπanja ne dolazi zato πto treba proÊi joπ neko vrijeme, ili odustaje od uzimanja bilo kakvih lijekova s uËinkom na æivËani sustav. NajËeπÊa pogreπka pri propisivanju psihofarmaka je davanje lijekova za smirenje umjesto antidepresiva, iako pacijent ima depresiju. Posljedice mogu biti nastavak depresivne patnje ili Ëak pogorπanje. Dijelom je za to kriv pacijent jer nije ispravno opisao svoje tegobe, a dijelom neznanje ili nezain-

76 VA©E ZDRAVLJE #41

©to je depresija, a πto anksioznost Depresivni i anksiozni poremeÊaji mogu se javiti samostalno, ali i u mijeπanom obliku. ProuËite tipiËne simptome depresije i anksioznosti kako biste ih nauËili preciznije razlikovati.

teresiranost specijalista, koji u svom arsenalu veÊ ima odreeni lijek koji uvijek propisuje, bez obzira na specifiËnosti pacijenta. Dok se anksioznost (tjeskoba, strah, zabrinutost, uzrujanost i srodne smetnje) moæe lijeËiti i sredstvima za smirenje i antidepresivima, obrnuto ne vrijedi, tj. depresija se, πto se farmakoloπkog pristupa tiËe, lijeËi samo antidepresivima. Sredstva za smirenje mogu uzimati i osobe koje trpe od depresije mijeπane s anksioznoπÊu, ali samo kratkotrajno, u akutnoj fazi lijeËenja. Pritom treba

odmah na poËetku lijeËenja uvesti i manje doze antidepresiva koji ujedno imaju i smirujuÊi uËinak te tijekom spomenutih deset tjedana postupno smanjivati dozu sredstava za smirenje i istodobno povisivati dozu antidepresiva do optimalne koliËine. Nakon izvjesnog vremena veÊina antidepresiva postiæe anksiolitiËko (smirujuÊe) djelovanje, ali na znatno manje πkodljiv naËin od onog koji ostvaruju sredstva za smirenje.

Oprez sa sredstvima za smirenje! Mnogi graani ne razlikuju antidepresive od sredstava za smirenje, koji se struËno nazivaju trankvilizanti, anksiolitici (sredstva protiv tjeskobe) i hipnotici (sredstva za spavanje), ovisno o indikaciji kojoj sluæe. Jednaka je zbrka i u pogledu poimanja depresivnog i anksioznog poremeÊaja. Iako se depresija i anksioznost uistinu Ëesto javljaju zajedno, lijeËnik mora paæljivo procijeniti u kojoj mjeri su prisutni simptomi jednog i drugog poremeÊaja te privremeno primijeniti sredstva za smirenje samo ako pacijent uistinu trpi od anksioznosti. Pacijent koji pati od depresije, a umjesto antidepresiva uzima sredstva za smirenje, moæe uistinu osjetiti izvjesno olakπanje dok traje uËinak lijeka. Ali, ne zato πto bi sredstvo za smirenje bilo pogodan lijek jer umrtvljuje moædanu aktivnost, sliËno


PSIHIJATRIJA

Kako djeluju sredstva za smirenje VeÊina lijekova koji se koriste za „smirenje æivaca” spadaju u klasu benzodiazepina, veÊina kojih je registrirana u Hrvatskoj. Njihova generiËka imena su alprazolam, bromazepam, lorazepam, diazepam, klonazepam, oksazepam itd., dok træiπni nazivi variraju ovisno o tvrtki koja ih proizvodi. Kada se govori o velikoj potroπnji lijekova za æivËani sustav, uglavnom se misli na sredstva za smirenje iz klase benzodiazepina. Benzodiazepinska sredstva za smirenje sluæe za ublaæavanje simptoma anksioznih poremeÊaja. NajËeπÊi simptomi na koje benzodiazepini djeluju su nesanica, strah, strepnja, napadi panike, zabrinutost, unutarnji nemir, uzrujanost (nervoza), tuga, opsesivne misli i prisilne radnje. Propisuju se i za miπiÊne bolove, glavobolju i visok tlak. Benzodiazepini djeluju tako da pojaËavaju djelovanje neuroprijenosnika GABA-e. GABA je tvar za prijenos neuronskih signala koji djeluju umirujuÊe na æivËani sustav, a benzodiazepini potiËu vezivanje GABA-e za receptore (prijemnike) na æivËanim stanicama, poveÊavajuÊi njezinu raspoloæivost u æivËanom sustavu i donoseÊi smirenje.

naËinu na koji analgetici ublaæavaju bol. Tako pod utjecajem sredstava za smirenje dolazi do prolaznog smanjenja depresivne boli, dok ne proe djelovanje smirujuÊeg lijeka. Meutim, sredstva za smirenje u biti su depresori æivËanog sustava, dakle ne djeluju „kontra” depresije nego u njezinu smjeru! SliËan, ali πtetniji uËinak ima alkohol: i on umrtvljuje moædane centre i dovodi do stanja osjeÊajne tuposti. Ako je osoba inaËe depresivna, smanje joj se i depresivni simptomi, ali samo dok ne proe djelovanje alkohola. Slijedi povratak depresije, a ako je uzimanje alkohola kroniËno, depresija se postupno pogorπava. Stoga neki lijeËnici opisuju djelo-

vanje sredstava za smirenje kao „suhi alkohol”. Sredstva za smirenje mogu izazvati toleranciju organizma, tj. potrebu za poveÊanjem doze i ovisnost, koja se oËituje u apstinencijskoj krizi, odnosno pogorπanju stanja ako osoba pokuπa smanjiti dozu ili prestati uzimati sredstvo.

Kada koji lijek? Antidepresivi, pak, nisu depresori nego aktivatori æivËanog sustava. I neki od njih u konaËnici mogu djelovati smirujuÊe, ali bez nuspojava svojstvenih sredstvima za smirenje. Mehanizam djelovanja antidepresiva posve je drukËiji od onoga sredstava za smirenje tako da antidepresivi, kojoj god vrsti pripadali, ne uzrokuju toleranciju niti ovisnost. Zbog tih su osobina prikladni i za lijeËenje depresije i za lijeËenje kroniËne anksioznosti. LijeËenje anksiozno-depresivnog poremeÊaja, mijeπanog oblika depresije i anksioznosti, treba zasnivati na antidepresivima, a sredstva za smirenje treba uzimati kratkotrajno. Jednako valja postupiti i kod lijeËenja anksioznosti liπene depresivnih simptoma. Sredstva za smirenje mogu

se koristiti kombinirano s antidepresivima u poËetnoj fazi terapije, ali ih postupno treba smanjivati i nakon deset tjedana odbaciti, jer antidepresivi sami preuzimaju funkciju uklanjanja simptoma anksioznosti. No, strategija lijeËenja depresije bez primjesa anksioznosti ne smije ukljuËivati sredstva za smirenje. Depresija (unipolarna - bez maniËne komponente) • potiπtenost • tuga, samosaæaljenje • plaËljivost • osamljenost • bezvoljnost, apatija • osjeÊaj bezvrijednosti i suviπnosti • smetnje spavanja, apetita, spolnosti • æelja za smrÊu Anksiozni poremeÊaj • tjeskoba • strah (kroniËni ili paniËni) • fobije • zabrinutost • uzrujanost • uznemirenost (unutarnja ili vanjska) • nesanica • opsesivne misli • prisilne radnje

# 4 1 V A © E Z D R A V L J E 77


78

Kreativnost kao poticaj osobnog razvoja mr. sc. Nada IvanoviÊ, dipl. psiholog i art terapeut, privatna praksa, Trg Petra Kreπimira 14, Zagreb, tel.: 091/893 70 54, e-mail: nada_ivanovic@yahoo.com

C

Crteæ kao sredstvo izraæavanja Ëesto moæe iznenaditi i osobu koja ga je

nacrtala, jer na povrπinu iznosi teme kojih dotad nije bila svjesna Prva ideja koja se najËeπÊe nameÊe na spomen art terapije jest da terapeut koristi crteæ kako bi iz njega „iπËitao” poremeÊaje kod svojeg klijenta i sugerirao mu naËin izljeËenja. Ona je i te kako pogreπna. Kao prvo, psihoterapija se generalno ne bavi dijagnosticiranjem i „ispravljanjem” ljudskih poremeÊaja i „ludila”, nego je usmjerena na cjelokupan razvoj liËnosti i podrπku u pristupu problemima. Dok je psihoterapija u zapadnom svijetu uvelike raπirena, Ëesto i dokaz statusa, u nas je joπ uvrijeæeno miπljenje da je ona za osobe s teæim psihiËkim poremeÊajima. Zbog toga vlada sram od odlaska psihoterapeu78 VA©E ZDRAVLJE #41

tu i priznanja da osoba u nekom pogledu ima problema. Psihoterapeut se pogreπno doæivljava i kao figura autoriteta koja osobu procjenjuje, klasificira i mijenja direktnim sugestijama. Razumljivo je da takva predodæba dovodi do negativne slike o psihoterapiji, straha i zaziranja, πto je razlog da osoba zatraæi struËnu pomoÊ tek u situaciji kada problem poprimi veÊe razmjere i kada ga je moæda teæe lijeËiti.

Podrπka razvoju liËnosti Psihoterapija je rad na cjelokupnoj liËnosti. Ne bavi se samo problemima i negativnim aspektima osobe

nego, πto je joπ vaænije, i razvojem pozitivnih, jakih strana koje joj pomaæu da se suoËi s problemima, sagleda ih u novom svjetlu, bolje razumije i s njima se nosi na konstruktivniji naËin. Psihoterapija je generalno usmjerena na bolju spoznaju sebe i osobnih moguÊnosti te na bolje prihvaÊanje sebe, πto najËeπÊe rezultira kvalitetnijim odnosom s okolinom. Vaæno je istaknuti da u pojedinim trenucima psihoterapija moæe biti zahtjevna jer se osoba suoËava s otkrivanjem novih spoznaja o sebi i drugima, πto zahtijeva promjene u dotadaπnjem gledanju i postupanju. Uloga je psihoterapeuta da pomaæe osobi u prolasku kroz osobne promjene na naËin da se osjeÊa sigurnom, prihvaÊenom i podræanom. Razvoj i promjene tijekom psihoterapije odvijaju se tempom za koji je osoba u tom trenutku spremna. Iako je psihoterapija uglavnom dugotrajan proces, πto je i razumljivo s obzirom na to da nije lako promijeniti obrasce ponaπanja koji su se formirali vrlo rano u æivotu i odræavali tijekom desetaka godina æivota, osoba moæe vrlo brzo osjetiti u kojoj je mjeri ona za nju korisna. U psihoterapiji postoje brojni pristupi, od kojih su najËeπÊi psihoanalitiËki, gestalt i kognitivni pristup.


Svaki od njih polazi od razvijenih teorija o nastajanju i funkcioniranju liËnosti pa time i uzrocima nastalih problema. Osoba moæe imati osobne preferencije kako prema jednom od pristupa tako prema individualnom pristupu psihoterapeuta, odnosno njegovoj osobnosti. U oba sluËaja od primarne je vaænosti struËnost psihoterapeuta. Prije nego πto osoba zapoËne psihoterapiju, postoji inicijalna faza procjene kako bi se odredilo koje su joj potrebe i u kojoj mjeri je psihoterapija primjerena. Art terapija je oblik psihoterapije koji se u Velikoj Britaniji prakticira veÊ pedesetak godina. Art terapeuti su πkolovani na trogodiπnjem poslijediplomskom studiju, u sklopu kojeg i sami prolaze kroz osobnu psihoterapiju.

Osobitosti art terapije To je jedan od psihoterapeutskih pristupa Ëija je osobitost u tome πto primjenjuje stvaralaËki likovni proces kao sredstvo izraæavanja i komunikacije. To znaËi da klijent kroz crteæ, sliku ili skulpturu pokazuje misli, osjeÊaje, imaginaciju, koje uglavnom ne moæe izraziti u razgovoru. Crteæ tako Ëesto iznenadi i osobu koja ga je nacrtala, jer na povrπinu (u vrlo konkretnom obliku) iznosi teme kojih dotad nije bila svjesna. Velik dio nas je nama samima nepoznat - Ëesto se osjeÊamo umorno, bezvoljno ili napeto, a da ni sami ne znamo zaπto, reagiramo suprotno onome kako mislimo da æelimo reagirati, naemo se u situacijama u kojima ne æelimo biti i idemo protiv sebe. Razgovor Ëesto uspijeva sakriti prave misli i osjeÊaje pa i od nas samih, jer smo dobro nauËeni govoriti ono πto je dopuπteno, oËekivano i u skladu s vlastitom i tuom slikom o nama. Duboko potisnute ostaju æelje, povrede, ljutnja, snovi, pravi osjeÊaji koji nas Ëine osobama kakve jesmo. Ti osjeÊaji imaju sposobnosti upravljanja naπim æivotima upravo zato πto ih ni-

smo svjesni. Tek kada ih osoba postane svjesna, ima moguÊnost razumijevanja i mijenjanja. Vaænost kreativnosti - Kreativnost se moæe definirati kao kapacitet za postizanje novih rjeπenja problema. Ona je osnova mentalnog zdravlja. PsihiËki problemi se javljaju u situacijama kada je osoba „uhvaÊena” u nefunkcionalni obrazac ponaπanja i ne moæe ga promijeniti. Da bi se situacija mogla bolje sagledati, treba joj pristupiti sa πto viπe moguÊih aspekata. U tu svrhu se psihoterapija sluæi razliËitim kreativnim metodama, kao πto je izraæavanje kroz crteæ, glazbu, pokret ili dramu. Kroz eksperiment i igru isprobavaju se razliËite moguÊnosti i situacije i otkrivaju dotad nepoznati osjeÊaji. Odrasle osobe Ëesto kaæu kako ne znaju crtati (pjevati/ plesati/glumiti). No, treba istaknuti da se kreativna (art) terapija ne bavi umjetniËkim talentom. Ona polazi od tvrdnje da svatko zna crtati, bez obzira na to koliko to estetski lijepo ili tehniËki pravilno izgledalo jer to nije ni vaæno. Vaæno je ono πto crteæ izraæava i sadræava te njegova emocionalna i komunikativna vrijednost. Vaæniji je proces crtanja od konaËnog produkta. Neki od elemenata crteæa kroz koji se mogu izraziti emocije su pokret (potez moæe biti smiren/agresivan/nervozan), boja (topla/hladna), razliËiti materijali (npr. „tvrda” olovka nasuprot „mekom” ugljenu) i kompozicija (npr. bogata/siromaπna detaljima, organizirana/kaotiËna). Kroz crtanje osoba prenosi unutarnji svijet u vanjski. Za razliku od govora, crteæ je trajna zabiljeπka unutarnjeg procesa i uvijek mu se moæe iznova vraÊati. Seansa u art terapiji - Art terapija moæe poËeti razgovorom ili crtanjem. Kako bi se dala moguÊnost da najvaænije teme dou u prvi plan, najËeπÊe osoba sama bira πto Êe crtati i kojom tehnikom. Ponekad terapeut moæe sugerirati temu ili tehniku ako smatra


PSIHOLOGIJA

da bi to dovelo do pozitivnog razvoja procesa. Vaæno je da u terapiji postoji atmosfera opuπtenosti i slobode, tako da je podreena procesu razvoja u kojem osoba u svakom trenutku ima moguÊnost izbora. Susreti su najËeÊe jednom tjedno po sat vremena. Terapija uglavnom traje onoliko dugo koliko se to smatra korisnim za klijenta. Svakih tri do πest mjeseci klijent i terapeut rade reviziju protekle faze i promjena. 80 VA©E ZDRAVLJE #41

Za koga je art terapija? - Art terapija primjenjuje se u radu sa πirokom grupom klijenata, kako s osobama sa specifiËnim problemima tako i s onima koji æele razviti osobnu kreativnost i unaprijediti osobni razvoj. Uz to, koristi se u specijaliziranim podruËjima kao πto je rad s djecom s problemima u razvoju, oæaloπÊenim osobama, ovisnicima o drogama i alkoholu, obiteljima, psihijatrijskim bolesnicima, itd.

U radu s djecom art terapija ima velikih prednosti u odnosu na verbalnu psihoterapiju. Za djecu je crtanje igra, spontana i zabavna aktivnost. DjeËji crteæi vrlo su ekspresivni i direktni i kroz njih djeca komuniciraju teme koje joπ ne znaju objasniti verbalno ili o kojima im je neugodno razgovarati. Uz to, kroz crtanje dijete moæe uËiti vjeπtine koncentracije i sudjelovanja s drugima, izraziti osjeÊaje i razviti samopouzdanje.


82

S faktor

senzualna i u formi Slovo S prirodan je oblik krivulje æenskog tijela: S kao senzualnost, S kao seksepilnost, S kao snaga, S kao samopouzdanje. S faktor novi je revolucionarni oblik fitnessa kreiran za æene. Bioveginim izdanjem ameriËkog bestselera S faktor Hrvatska se ukljuËila u svjetske trendove i postala prva zemlja u Europi u kojoj se nakon SAD-a pojavio taj novi naËin vjeæbanja. S faktor, uz to πto oblikuje Ëvrsto i poæeljno tijelo, a pritom Ëuva æenske obline i naglaπava ih, podiæe samopouzdanje i vraÊa vjeru u vlastito tijelo. SjedinjujuÊi jogu, ples i erotiËni pokret, S faktor, uz praktiËno postizanja bolje forme, nudi senzualnost za kojom jednako Ëeznu i æene i muπkarci. Vjeæbe grade tonus miπiÊa, uËvrπÊuju tijelo, poveÊavaju gipkost, pomaæu smanjenju tjelesne teæine i poveÊavaju razinu energije. Izvode se na podu, u stojeÊem poloæaju, uza zid, a krajnji je cilj moguÊnost izvoenja vjeæbi na πipki koju je Sheila odabrala za rekvizit.

Ana Kuhanec, apsolventica Kinezioloπkog fakulteta, instruktorica aerobike i fitnessa, prva instruktorica S faktora

©to je pokrenulo ideju?

Sama sebi najbolja saveznica

Fitness je kreirala ameriËka glumica Sheila Kelley. PripremajuÊi se za ulogu striptiz-plesaËice u filmu Braking in i kasnije za Ples u Plavoj iguani uËila je pokrete i ples od profesionalnih plesaËica. Oduπevljena prekrasnim plesaËica i naËinom na koji se kreÊu, doπla je na ideju da osmisli novi fitness s kruænim, æenstvenim i senzualnim pokretima i tako odgovori na paradigmu Ëetvrtastih pokreta koje izaziva veÊina dosadaπnjih oblika vjeæbanja prilagoenih upravo muπkom tijelu. Sheila nije samo glumica, ona je i supruga (udana za Richarda Schifa, popularnoga glumca iz serije Zapadno krilo) i majka dvoje djece. Kaæe da svoj sretan brak moæe zahvaliti upravo novoj erotskoj snazi te samopouzdanju i unutarnjem miru πto ih je spoznala upravo ovim naËinom vjeæbanja. U Los Angelesu je otvorila veliki S faktor studio i promijenila æivote mnogim djevojkama i æenama diljem Amerike.

Æene su po prirodi senzualna biÊa. Naπe se grudi istiËu, straænjice strπe, bokovi su nam zaobljeni, a struk suæen. Mnoge od nas skrivaju ili umanjuju senzualnost jer su nam govorili da bokove dræimo ravno, straænjicu uvuËemo, a grudi dobro sakrijemo. S faktor vas pouËava kruænim pokretima i tome kako prostor ispuniti svojim æenskim oblinama. Tijelo Êe postati gipkije i leprπavije. Cilj je senzualnost, sposobnost da uæivamo u raskoπi svakog pokreta miπiÊa i u tome pronalazimo zadovoljstvo. Jednom reËenicom da zaokruæimo cjelinu: ulazite u dvoranu pokisla, sputana i nesigurna, a izlazite iz nje kao lavica kojoj je nemoguÊe odoljeti. S faktor je vodiË za pronalaæenje alter ega. Uz raskoπ njegovih pokreta podiæemo samopouzdanje i uËimo voljeti same sebe upravo onakvima kakve jesmo. Pokreti bude u vama ono istinsko i stvarno, izdiæu na povrπinu uroenu senzualnost koju neprekidno skrivate. HoÊe li se promjena vidjeti? Naravno! Moæda Êete izgledati viπe seksi, ali morate znati da prava senzualnost dolazi iznutra. Nema pravila πto Ëiniti da budete seksepilnija. Nije rijeË o tome da oponaπate Madonnu, Marylin ili Pamelu. Morate samo spoznati sebe i biti ono πto jeste. UpoznajuÊi svoj alter ego, svoju unutarnju ljepotu, podiæete samopouzdanje koje neÊete lako izgubiti, a tada postajete sebi najveÊom saveznicom. Manje Êe vas

U

Ulazite u dvoranu pokisla, sputana

i nesigurna, a izlazite iz nje kao lavica kojoj je nemoguÊe odoljeti

82 VA©E ZDRAVLJE #41


SPORT I REKREACIJA

Vjeæba 1 - Picassov luk slika 1 - poËetniËki luk slika 2 - prijelazni luk slika 3 - napredni luk Korisno djelovanje - Ovaj pokret otvara grudni koπ, πto olakπava respiratorne probleme, a ujedno blago

1.

Vjeæba 2 - Flert U ovoj vjeæbi nogama po zraku opisujete polukrugove, sve do vulve, kao da vam ispruæeni prsti blago usmjeravaju svijest u taj dio tijela (zamislite da su vam potkoljenice kazaljke na satu i tako vaπu desnu potkolje-

masira prednju stranu srca. Vjeæba za gipkija lea i bokove te za otvaranje podruËja zdjelice. Slobodno zabaËena glava poveÊava dotok krvi u mozak, πto odræava sinapse u punom pogonu.

2.

Vjeæba 3 MaËka i krava u valovima Pokret ukljuËuje dvije poze iz joge, maËku i kravu, koje su modificirane za S faktor. Dok izvodite vjeæbu imajte na umu sliku neprekinutoga, beskrajnog vala. Vjeæba sluæi za naizmjeniËno jaËanje i istezanje trbuπnih i lenih miπiÊa te oblikovanje kraljeænice.

slika 1 - odlijepite noge od poda, zategnite noge te pruæite stopala slika 2 - skupite koljena,

2.

3.

4.

udahnite dok savijate koljeno, a stopalom opisujte polukrug (kazaljka na satu 9) slika 3 - nastavite dalje duæ luka sve do prepona (kazaljka na satu 6). slika 4 - povratak u poËetni poloæaj

3.

slika 1 - spustite se na ruke i koljena; neka vam ruke budu razmaknute za πirinu ramena, a bokovi malo viπe od πirine kukova slika 2 - maËka: uvucite zdjelicu i spustite glavu; izdiπite dok podiæete lea prema stropu πto viπe moæete, kao maËka slika 3 - krava: poËnite od zdjelice; dok udiπete, spuπtajte

zabrinjavati tue miπljenje o vama, a o svojim nedostacima uopÊe neÊete razmiπljati. PoËet Êete koristiti miπiÊe koje nikada niste koristili, a kroz vjeæbe Êete sjedinjavati emocionalno i tjelesno biÊe. Integraciji emocionalnog

2.

3.

nicu spuπtate s dvanaest sati preko devet do πest te je vraÊate u poËetni poloæaj).

1.

1.

slika 5 - Vjeæba se moæe izvesti iz potpuno leæeÊeg poloæaja ne optereÊujuÊi tako kraljeænicu, a sluæi za poveÊanje tonusa svih miπiÊa nogu.

4.

kraljeænicu prema podu, kraljeæak po kraljeæak; podignite glavu; izvijte lea dok vam trbuh gotovo ne dotakne strunjaËu. Neka vam se laktovi saviju, ali nemojte doticati strunjaËu. Trbuπni miπiÊi trebaju biti napeti kako bi pridræavali donji dio lea. slika 4 - poËnite od zdjelice; dok izdiπete, podiæite kralje-

i tjelesnog biÊa pomoÊi Êe i meditacija S faktora koja okrepljuje i opuπta, oslobaa tijelo od napetosti te spaja svjesni um sa senzualnim biÊem. Da bismo stvorili osjeÊaj nevjerojatne ugode, tijekom izvoenja vje-

5.

ænicu; spustite glavu i ponovno uvucite trbuh u pozu maËke Napomena: Neka valovito kretanje bude glatko i neprekinuto, kao val na morskoj povrπini. Prepustite se pokretima. Neka sami unose i izbacuju zrak iz vaπeg tijela.

æbi valja se prepustiti vjeæbanju s maksimalnom koncentracijom te pravilno disati. Duboko i pravilno disanje vrlo je vaæno za svaku vjeæbu jer se unoπenjem veÊe koliËine kisika u stanice poveÊava rastezljivost tijela.

# 4 1 V A © E Z D R A V L J E 83


84

Vjeæbajmo zajedno

naprednije vjeæbe snage za cijelo tijelo mr. sc. Mario KasoviÊ, kineziolog, Kinezioloπki fakultet, Simona MarkoviÊ, prof., Druπtvo za sportsku rekreaciju VitaSport

Nakon πto osoba usavrπi jednostavnije vjeæbe snage za cijelo tijelo, prelazi na naprednije. Da bi zapoËeli programe s naprednijim vjeæbama, valja u cijelosti svladati tehniku izvoenja jednostavnijih i pripremiti muskulaturu tijela. Optimalno je vrijeme potrebno za prelazak na naprednije vjeæbe, uz reæim rada tri puta tjedno po sat vremena, minimalno tri tjedna. To ovi-

si i o individualnim karakteristikama pojedinih vjeæbaËa te njihovu zdravstvenom statusu, u koji ubrajamo psihiËke i fiziËke osobine i moguÊe poremeÊaje u organizmu. Napredniji kompleks vjeæbi snage razlikuje se od jednostavnijeg po veÊem broju ponavljanja, veÊem fizioloπkom optereÊenju organizma i veÊoj snazi potrebnoj miπiÊnim skupinama da svladaju pojedine vjeæbe

kompleksa. Zaπto uopÊe prijeÊi na naprednije vjeæbe? Zbog prilagoavanja organizma ista koliËina optereÊenja nakon nekog vremena izaziva sve manje funkcionalne promjene i vjeæbaË ih poËinje doæivljavati kao niæa optereÊenja. Zato je potrebno nakon odreenog vremena krenuti korak dalje i poËeti s naprednijim vjeæbama.

Vjeæba broj 1 PoËetni poloæaj:

StojeÊi s raskorakom u πirini kukova, koljena lagano pogrËena, ruke uz tijelo, a πake prislonjene jedna uz drugu ispred tijela.

Opis vjeæbe:

Podizati opruæene ruke do odruËenja. Pritom kontrahirati miπiÊe ramena i gornjeg dijela lea.

Izvoenje vjeæbe: 2 - 4 serije od 15 ponavljanja.

Vjeæba broj 2 PoËetni poloæaj:

StojeÊi s raskorakom u πirini kukova, koljena lagano pogrËena, ruke uz tijelo.

Opis vjeæbe:

Podizati opruæenu ruku do predruËenja. Isto ponoviti i s drugom rukom. Pritom kontrahirati miπiÊe ramena i gornji dio prsa.

Izvoenje vjeæbe: 2-4 serije od 15 ponavljanja, s jednom i drugom rukom.

84 VA©E ZDRAVLJE #41


SPORT I REKREACIJA

Vjeæba broj 3 PoËetni poloæaj:

SjedeÊi, jedna noga pruæena, druga pogrËena i oslonjena o stopalo. Rukama pridræavati pogrËenu nogu. Lea ravna.

Opis vjeæbe:

Ispruæenu nogu zategnuti i podignuti od poda. Pritom kontrahirati miπiÊe nogu. Isto ponoviti i s drugom nogom.

Izvoenje vjeæbe: 2-4 serije do 15 ponavljanja.

Vjeæba broj 4 PoËetni poloæaj:

LeæeÊi na leima. Ruke ispruæene pored tijela. Noge savijene u koljenima.

Opis vjeæbe:

Podignuti istodobno gornji dio tijela i jednu nogu savijenu u koljenu. Isto ponoviti i s drugom nogom. Pritom kontrahirati trbuπne miπiÊe.

Izvoenje vjeæbe: 2-4 serije do 15 ponavljanja desnom i lijevom nogom.

Vjeæba broj 5 PoËetni poloæaj:

SjedeÊi, s osloncem na podlakticama. Pogled usmjeren ravno, noge opruæene i zategnute.

Opis vjeæbe:

Obje noge podiÊi opruæene i zategnute od poda i istodobno ih raπiriti. Pritom kontrahirati miπiÊe nogu i trbuha.

Izvoenje vjeæbe: 2-4 serije do 15 ponavljanja.

Vjeæba broj 6 PoËetni poloæaj:

LeæeÊi na trbuhu, ruke pruæene u produæetku tijela na pod.

Opis vjeæbe:

Podignuti od poda gornji dio tijela s istodobnim povlaËenjem laktova prema natrag i spajanjem lopatica. Ne izvoditi nagle pokrete u lumbalnom dijelu kraljeænice. Pritom kontrahirati miπiÊe lea.

Izvoenje vjeæbe: 2-4 serije od 15 ponavljanja.

# 4 1 V A © E Z D R A V L J E 85


SPORT I REKREACIJA

Vjeæba broj 7 PoËetni poloæaj:

LeæeÊi na leima. Ruke ispruæene pored tijela. Noge savijene u koljenima, kukovi podignuti od poda.

Opis vjeæbe:

Opruæiti jednu nogu u koljenu prema naprijed, uz zadræavanje kukova u zraku. Isto ponoviti i s drugom nogom. Pritom kontrahirati miπiÊe lea, straænje strane nogu i straænjice.

Izvoenje vjeæbe: 2-4 serije od 15 ponavljanja.

Vjeæba broj 8 PoËetni poloæaj:

StojeÊi boËno prema osloncu, vanjska ruka oslonjena o kuk, a vanjska noga podignuta ispred tijela u visini kukova i savijena u koljenu.

Opis vjeæbe:

Vanjsku nogu ispruæati u koljenu bez spuπtanja na pod. Isto ponoviti drugom nogom. Pritom kontrahirati miπiÊe nogu.

Izvoenje vjeæbe: 2-4 serije do 15 ponavljanja.

Vjeæba broj 9 PoËetni poloæaj:

Opis vjeæbe:

StojeÊi u poluËuËnju licem prema osloncu, stopala blago okrenuta prstima u stranu. Podizati pete od poda. Pritom kontrahirati miπiÊe nogu.

Izvoenje vjeæbe: 2-4 serije do 15 ponavljanja.

Informacije: VitaSport • Centar za sportsku rekreaciju osoba treÊe æivotne dobi • Trg sportova 10, ZP Mladost, 10000 Zagreb • tel. 098 / 31 56 32 86 VA©E ZDRAVLJE #41


88 Krunica, most ili proteza

N

Marija SoviÊ, dr. stom., privatna stomatoloπka ordinacija, KloviÊeva 8, Zagreb, tel. 01/233 38 88, 091/504 93 11

Neovisno o tome koju terapiju izabrali,

krajnji je cilj uspostaviti normalnu ævaËnu i govornu funkciju te ispraviti naruπeni estetski sklad

88 VA©E ZDRAVLJE #41

Nakon savjeta o stomatoloπkim problemim, doπao je red i na osobe koje su na bilo koji naËin izgubile jedan ili viπe zuba, pa moraju razmiπljati o njihovu protetskom zbrinjavanju. Gubitak jednog, a pogotovo viπe zubi uzrokuje prije svega defekt zubnog niza u smislu poremeÊaja u normalnu funkcioniranju ævaËnog sustava. Kod nekih, pak, pacijenata gubitak zuba, osobito pre-


STOMATOLOGIJA

dnjih, zbog estetskih i psihosocijalnih razloga moæe izazvati odreene psihiËke smetnje. Razlozi su gubitka brojni. Kod prednjih se kao glavni smatraju trauma, uznapredovali karijes i parodontoza, a kod straænjih je najvaæniji uzrok gubitka karijes jer su teæe dostupni pri odræavanju higijene usne πupljine. Umjetni zubi koji nadomjeπtaju prirodne moraju se uklopiti u usnu πupljinu tako da oblikom, poloæajem, veliËinom i bojom πto vjernije imitiraju prirodne. Dio stomatologije koji se bavi nadomjeπtanjem izgubljenih zuba zove se protetika. Radovi koji se izvode mogu biti fiksni (krunice i mostovi), mobilni (proteze) ili kombinacija fiksnih i mobilnih. No, moguÊnosti protetskog zbrinjavanja bezubih pacijenata s aspekta tradicionalne stomatologije ograniËene su i ovisne o anatomskim okolnostima u usnoj πupljini. Naime, plan protetske terapije ovisi o postojeÊim zubima, toËnije o njihovu broju, razmjeπtaju i parodontoloπkoj vrijednosti. Nasuprot tome, moderna stomatologija i implantologija omoguÊuju promjenu i poveÊanje oblika bezuboga grebena te stavljanje æeljenog broja implantata (sidriπta). Time se mogu znatno poboljπati kliniËki uvjeti u ustima i to je konaËno protetsko rjeπenje, kako u brojnim oblicima djelomiËne bezubosti tako i potpune.

Krunice i mostovi Krunica - terapijsko sredstvo koje potpuno prekriva bruπeni dio zuba. Potreba za njezinom izradom javlja se u sluËaju: • veÊeg oπteÊenja krune jednog zuba • sprjeËavanja moguÊeg loma funkcijske krune zuba • ispravljanja naruπenoga estetskog sklada zuba s preostalim zubima i tkivima usne πupljine, a u vezi s njihovim oblikom, bojom, poloæajem ili veliËinom. U sluËaju da je oπteÊenje krune zuba toliko opseæno da je, protetski gledano, iskoristiv samo korijen, prije izrade krunice zub treba izlijeËiti, napuniti i napraviti odgovarajuÊu nadogradnju. Nadogradnja - Fiksni protetski nadomjestak koji nadomjeπta izgubljenu krunu zuba djelomiËno ili u cijelosti. Nadogradnja moæe biti individualno lijevana metalna, koju izrauje tehniËar u laboratoriju, ili konfekcijska (metalna i kompozitna), koja je gotov tvorniËki proizvod. Neovisno o tipu nadogradnje, fiksacija se provodi cementiranjem nadogradnje u kanal zuba, nakon Ëega slijedi izrada krunice. Most - U sluËaju gubitka manjeg broja zuba problem se moæe rijeπiti

mostom. Most je fiksno protetsko sredstvo za dugotrajnu ævaËnofunkcijsku, fonetsku, estetsku i profilaktiËku terapiju i rekonstrukciju ævaËnog sustava. Sastoji se od zuba nosaËa i meuËlanova. Zub nosaË izbruπeni je zub za prihvat krunice, a meuËlanovima se nadoknauju pojedini zubi koji nedostaju. U praksi to izgleda ovako. Ako je posrijedi gubitak dvaju zuba, primjerice pretkutnjaka i kutnjaka (5 i 6), za zatvaranje slobodnog prostora od dva zuba potrebna su najmanje dva nosaËa. Zub ispred petice i iza πestice, dakle Ëetvorka i sedmica, bruse se za prihvat krunice i tako postaju nosaËi mosta, a umjetni zubi kojima ispunjavamo prostor izgubljenih zuba (u ovom sluËaju 5 i 6) postaju meuËlanovi mosta. Prilagodba pacijenta kod terapije mostom kraÊa je nego u sluËaju proteze, bolja je zaπtita, a i govorne smetnje su manje izraæene. Kod nekih opÊih bolesti terapija mostom Ëak je poæeljnija od proteze, primjerice kod epileptiËara. Kroz povijest krunice i mostovi bili su izraivani od razliËitih materijala, npr. zlatnih, paladij-srebrnih, nikal-krom-molibden legura, kromkobalt-molibden legura, a estetski dio izraivan je od razliËitih vrsta akrilata i keramike. Danas sa sigurnoπÊu moæemo reÊi da su krunice i mostovi izraeni od kombinacije zlatnih legu-


STOMATOLOGIJA

ra i abrazivne keramike kao estetske komponente mosta najkvalitetniji, izgledom najbliæi prirodnim zubima, ali i najskuplji.

Proteze DjelomiËna proteza - Parcijalna (djelomiËna) bezubost koja se ne moæe rijeπiti samostalnim mostom sanira se djelomiËnom protezom, koja moæe biti izraena od akrilata (plastiËna) ili s metalnom lijevanom bazom (tzv. Wironit proteza). Radi bolje estetike, kao i bolje retencije i stabilizacije proteze, ona se moæe kombinirati s fiksnim protetskim radom (krunicom ili mostom). Veze izmeu proteze i fiksnog rada (krunice ili mosta ) mogu biti kvaËice koje estetski ne zadovoljavaju, razni eteËmeni (drukeri - veze sliËne tekstilnim kopËama), teleskop krunice itd., jer tada proteze praktiËki postaju produæeni mostovi. Takva kombinacija zadovoljava

estetske i funkcionalne zahtjeve. Totalna proteza - Ako je rijeË o potpunom gubitku zubi, izrauje se totalna proteza. Upravo je ona najteæa za izradu, a pacijenti su dodatno optereÊani prilagodbom na noπenje. Meutim, u gotovo svim uvjetima parcijalne i totalne bezubosti na raspolaganju nam stoji joπ jedan naËin protetskog zbrinjavanja. U svrhu reduciranja nedostataka standardne protetike i postizanja πto boljeg i veÊeg funkcijskog jedinstva proteze i ævaËnog sustava, u stomatologiji se sve viπe koriste implantati. Danas se najviπe koriste implantati izraeni od titana ili njegovih legura jer su mehaniËki vrlo prihvatljivi i relativno se lako stvaraju uvjeti za oseointegraciju. Kada je rijeË o izboru fiksne ili mobilne proteze, veliku ulogu igraju æelje pacijenta, ali i objektivne kliniËke, materijalne i druge okolno-

sti. S kliniËkog stajaliπta izbor ovisi o procjeni stanja alveolarnog grebena i preostalih zuba, kada ih ima. Meutim, neovisno o tome koji naËin terapije izabrali, krajnji je cilj uspostaviti normalnu ævaËnu i govornu funkciju te ispraviti naruπeni estetski sklad. S obzirom na to da od svih zahvata u ustima protetski radovi spadaju u skuplju kategoriju, vaæna je redovita kontrola stomatologa jer se time produæuje vijek trajanja protetskih radova. Da biste izbjegli nepotrebne dodatne investicije, preporuka je da redovito posjeÊujte stomatologa koji Êe na vrijeme uoËiti i najmanji kvar i pomoÊi vam da saËuvate lijepe i zdrave zube. Imajte na umu Ëinjenicu da za nadoknadu gubitka samo jednog zuba treba brusiti susjedna dva, πto u konaËnici znaËi protetski rad od tri zuba.

Upitnik o noπenju i

odræavanju 1. Koje proizvode za higijenu i

uËvrπÊivanje zubnih proteza trenutaËno koristite (ime proizvoaËa)?

zubne proteze

2. Tko vam ih je preporuËio? a) stomatolog

3. S kojim se problemima najËeπÊe

susreÊete prilikom noπenja zubne proteze?

b) farmaceut c) prijatelj d) drugo

Ispunjeni upitnik poπaljite na adresu: Oktal Pharma Upitnik o noπenju i odræavanju zubne proteze Utinjska 40, 10020 Zagreb

Kao naπ znak zahvalnosti za vaπ uloæeni trud prvih 200 Ëitatelja na kuÊnu adresu dobit Êe 2 Protefix tablete za ËiπÊenje i knjiæicu sa savjetima za ugodniji æivot s vaπom zubnom protezom.


92

medicinski

leksikon

Loπ dah

Kako se oËituje

Uzrok

Trajanje

Pridruæeni simptomi

Dijagnoza

fetidan (smrdljiv)

putrefakcija gingivalnih tkiva i ostataka hrane

traje sve do popravka zubnih promjena

bolovi bolesnih zubi

Zubne promjene (karijes, pioreja)

fetidan

upala sluznice usta

nekoliko dana

difuzna bol i crvenilo sluznice usta

Gingivitis i stomatitis

fetidan

upala sluznice paranazalnih sinusa (πupljina)

u akutnim oblicima nekoliko dana; mjesecima i godinama u kroniËnim oblicima

bolnost jagodica (maksilarni sinuitis) ili Ëela (frontalni sinuitis)

Sinuitis

fetidan

fermentacija i putrefakcija upaljenog tonzilarnog tkiva

godinama, sve do tonzilektomije

epizode vruÊice i grlobolja

KroniËni tonzilitis

fetidan

upala sluznice larinksa (grkljana) i farinksa (ædrijela)

kroniËno

promukli glas, suhi kaπalj

KroniËni faringitis KroniËni laringitis

fetidan

stvaranje gnojnog katara

kroniËno

kaπalj s katarom, posebno ujutro

Bronhiektazije

fetidan

izlaæenje zraka æeluËanog podrijetla

prolazno, ovisno o probavnim poremeÊajima

oteæana probava, kiselost i peËenje u æelucu, Ëesto podrigivanje

Gastroduodenitis

zadah po urinu

loπa probava

prolazno u viπe ili manje Ëestim epizodama

oteæana probava, muËnina, gorak okus u ustima, osjeÊaj teæine u æelucu

Insuficijencija jetre

amonijakalni zadah

eliminacija preko sline tvari koje se normalno luËe urinom

kroniËno

arterijska hipertenzija, anemija

Bubreæna insuficijencija

kiseli zadah gnjilog voÊa

izluËivanje acetona

nekoliko dana

vruÊica

Acetonska kriza Dekompenzirani dijabetes

fetidan

atrofija sluznice nosa

kroniËno

osjeÊaj „zaËepljenog nosa”

KroniËni rinitis

92 VA©E ZDRAVLJE #41


Tekst preuzet iz nove knjige Medicinski leksikon uz suglasnost izdavaËa MOSTA d.o.o., 10 000 Zagreb, MajeviËka 12a, tel. 01/302 51 96, 369 07 70, www.naklada-mosta.hr

Loπ dah Kako se oËituje

Uzrok

Trajanje

Pridruæeni simptomi

Dijagnoza

zadah po „dimu”

atrofija sluznice glavnih respiratornih puteva i prisutnost katara u bronhima

kroniËno

perzistentni kaπalj s mukopurulentnim katarom, respiratorne teπkoÊe

KroniËni bronhitis u puπaËa

tipiËan miris dotiËne konzumirane hrane

pretjerano konzumiranje dotiËne hrane

nekoliko sati nakon konzumacije

nijedan

Konzumacija odreene hrane (Ëeπnjak, bijeli luk, kupus, krastavci, itd.)

fetidan

putrefakcija ostataka hrane zadræanih u prostorima izmeu zuba

ovisno o trajanju loπe higijene usta

nijedan

Loπa higijena usta

fetidan

zastoj s posljediËnom putrefakcijom i fermentacijom ostataka hrane

kroniËno u oblicima s oæiljnom stenozom; varijabilnog trajanja (od nekoliko dana do nekoliko mjeseci) kod ezofagitisa (upala jednjaka)

uËestale regurgitacije; retrosternalna teæina ili bolovi

Ezofagitis Ezofagealna stenoza

fetidan

prisutnost purulentnog („kazeoznog”) materijala u pluÊnoj tuberkuloznoj kaverni

kroniËno

propadanje; perzistentna subfebrilna temperatura; kaπalj s purulentnim iskaπljajem; pretjerano znojenje

Kavitarna pluÊna tuberkuloza

fetidan

stvaranje purulentnog materijala sa putrefakcijom

kroniËno ili barem nekoliko mjeseci

vruÊica; dispneja; kaπalj s gnojnim iskaπljajem

PluÊni apsces ili gangrena

fetidan

zastoj ostataka hrane na razini probavne cijevi s razvojem procesa putrefakcije i fermentacije

Ëesto kroniËno

teæina u æelucu; Ëeste regurgitacije i podrigivanje, katkad kiselo; osjeÊaj dilatacije abdomena; aerofagija i abdominalni meteorizam

Dispepsija Digestivna insuficijencija KroniËna opstipacija Hijatalna hernija

fetidan („æuËni”)

promijenjena sekrecija i prolazak æuËi od æuËnog mjehura do probavne cijevi

kroniËno

gorki osjeÊaj u ustima; dugotrajno i oteæano probavljanje; katkad æuÊne kolike

Bilijarna kalkuloza (æuËni kamenci)

kiseli zadah gnjilog voÊa

eliminacija plinova (aceton, itd.) nastalih tijekom probave u æelucu

nekoliko sati ili dana

katkad æeluËani bolovi

Ponavljana i uËestala povraÊanja

zadah po alkoholu ili fetidni, ako postoji i insuficijencija jetre

kroniËna pretjerana konzumacija alkoholnih piÊa

kroniËno

probavne smetnje (muËnina, povraÊanje, itd.); inapetencija; psihiËke smetnje

KroniËni alkoholizam

www.vasezdravlje.com

web stranica koja brine o vaπem zdravlju

# 4 1 V A © E Z D R A V L J E 93


94

hitni

medicinski postupci

Strana tijela u otorinolaringologiji

mr. sc. Petar Drviπ, dr. med., Klinika za uho-grlo-nos i kirurgiju glave i vrata, KB Sestara milosrdnica, Vinogradska c. 29, Zagreb

Strana tijela u diπnom putu a

b

Slika 1a i b - Strano tijelo jednjaka

Aspiracija stranog tijela u diπni put moæe uzrokovati πirok spektar promjena, od neznatnih smetnji do iznenadne smrti. Smrtnost od stranog tijela u diπnim putovima je oko jedan posto RiziËne skupine - Posebno riziËna skupina su djeca u dobi od jedne do tri godine zbog aktivnosti, znatiæelje i obiËaja da stavljaju razliËite predmete u usta (sitni predmeti, primjerice kikiriki, vrlo se lako aspiriraju). Pod poveÊanim su rizikom i stariji pacijenti, osobito oni s razliËitim neuroloπkim

94 VA©E ZDRAVLJE #41

poremeÊajima, poremeÊajima svijesti i smanjenim refleksima. Rizik poveÊavaju lijekovi i sredstva koja djeluju na srediπnji æivËani sustav, poput benzodiazepina, barbiturata, alkohola i narkotika. Koja su najËeπÊa - NajËeπÊa su kikiriki, ostala vegetabilna strana tijela (sjemenke, bobice i sl.) te dijelovi igraËaka. Kod odraslih su to komadiÊi hrane te dijelovi stomatoloπke ili medicinske opreme. Aspirirana strana tijela najËeπÊe se zadræavaju u glavnome desnom bronhu. DijagnostiËka obrada - Ispravna dijagnoza Ëesto se ne postavi odmah, osobito kod djece koja ne mogu prepriËati dogaaj pa se kod treÊine sluËajeva smetnje tretiraju kao druge bolesti diπnog puta sliËne simptomatologije. U dijagnosticiranju stranog tijela diπnog puta najvaæniju ulogu ima anamneza, odnosno podaci o iznenadnom napadaju kaπlja i prestanku disanja, osobito tijekom jela. UkljuËuje i rtg pluÊa koji moæe pokazivati odreene promjene kao indirektne znakove stranog tijela. Strana tijela zapravo su rijetko vidljiva, osim ako je posrijedi, primjerice, komadiÊ metala. Ponekad prisutnost stranog tijela treba potvrditi ili iskljuËiti bronhoskopijom. Postupak - Ako osoba kaπlje, ali i dalje diπe, ne smije se intervenirati. Ostane li bez zraka, moæe se pokuπati s nekim od manevara: udarac u lea, pritisak na trbuh ili Heimlichov hvat, ovisno o dobi pacijenta. Duænost

lijeËnika opÊe medicine jest da dijete za koje sumnja na strano tijelo u diπnom putu uputi u nadleænu ustanovu u kojoj se moæe izvesti odstranjivanje. Terapija izbora je odstranjenje stranog tijela putem bronhoskopije u opÊoj inhalacijskoj anesteziji. Ako se tako ne uspije odstraniti, potrebna je torakotomija (otvaranje prsnog koπa).

Strana tijela u nosu RiziËne skupine - NajËeπÊe su to djeca. Koja su najËeπÊa - ObiËno je rijeË o komadima hrane, dijelovima igraËaka, perlama, kamenËiÊima, vati ili papiru. Strano tijelo u nosu moæe biti i umjetnog podrijetla (jatrogeno), nakon operacije treÊe mandule (adenoidektomije) ili tamponade nosa. Kod odraslih sliËne smetnje mogu uzrokovati nosni kamenci (rinoliti). U svakom sluËaju, treba iskljuËiti tumor u nosnoj πupljini ili rinosinuitis. Kako posumnjati - Na strano tijelo nosa moæe se posumnjati odmah ili nakon duljeg vremena, osobito ako se pojavi gnojni ili sukrvav iscjedak samo iz jedne nosnice. Postupak - Odstranjivanje se najËeπÊe izvodi kukicom ili hvataljkom, nakon lokalne anestezije. Treba paziti na to da se pri pokuπaju odstranjivanja ne potisne dublje u nos. Ako je strano tijelo dublje u nosu, valja uËiniti radioloπku obradu te ga odstraniti u opÊoj endotrahealnoj


a

Odstranjivanje se provodi hvataljkom, kukicom ili ispiranjem, ali s oprezom da se ne ozlijedi bubnjiÊ. Bateriju iz uha treba izvaditi bez odlaganja zbog opasnosti od korozivne ozljede. Nakon odstranjivanja stranog tijela iz zvukovoda preporuËa se nekoliko dana, prema naputku lijeËnika, u uho kapati antibiotsko-kortikosteroidne kapi .

b

Strana tijela u jednjaku Slika 2a i b - Strano tijelo nosa

anesteziji tako da ne zapadne u niæe dijelove diπnog puta. Odstranjivanje se moæe pokuπati i uz primjenu pozitivnog tlaka na usta kroz masku ili pomoÊu Foleyeva katetera.

Strana tijela u uhu RiziËne skupine - Strana tijela u uhu Ëesta su u hitnoj medicinskoj praksi, a najËeπÊa kod djece. Koja su najËeπÊa - Mogu biti organska ili anorganska, a najËeπÊe je rijeË o vati, perlama, kamenËiÊima, sjemenkama, insektima ili komadiÊima igraËaka koji se nalaze u zvukovodu. Kako posumnjati - Pacijent moæe imati osjeÊaj zaËepljenosti uha, nagluhost ili osjeÊaj punoÊe u uhu. Ako je posrijedi æivi insekt, smetnje mogu biti vrlo neugodne. Dijagnoza se potvruje otoskopskim pregledom. Postupak - Æivi insekt u zvukovodu ubija se ulijevanjem mineralnog ulja ili anestetika (lidokain) u uho.

Jednjak je dio probavnog puta cjevasta oblika, duæine 20 do 25 cm. Ima tri prirodna suæenja (gornji jednjaËki sfinkter, aortalno suæenje te donji jednjaËki sfinkter), na kojima je najËeπÊi zastoj stranih tijela (zalogaja hrane ili sluËajno progutanog predmeta), πto onemoguÊuje daljnje guranje. NajËeπÊi uzroci zastoja u jednjaku su suæenja jednjaka, divertikuli, tumori jednjaka i neuromuskularni poremeÊaji akta gutanja (skleroderma, jednjaËki spazam, ahalazija).

Slika 3 - Strano tijelo bronha

RiziËne skupine - NajËeπÊe su kod djece, starijih osoba, psihijatrijskih bolesnika te zatvorenika (skrivanje predmeta ili traæenje lijeËniËke pomoÊi).

Kako posumnjati - Simptomi ingestije stranog tijela su oteæano ili onemoguÊeno gutanje, pojaËano luËenje sline i bol iza prsne kosti. Kod odraslih je tipiËno noπenje zubne proteze, konzumiranje alkohola i mesnog obroka. U djece su u treÊini sluËajeva minimalne smetnje ili simptoma uopÊe nema. Roditelji su Ëesto svjedoci ingestije stranog tijela, πto ih i dovodi lijeËniku. Djeca s kroniËnim stranim tijelom jednjaka mogu imati nejasne smetnje, iritabilnost, slab apetit i respiratorne simptome. DijagnostiËka obrada - UkljuËuje rendgenogram, osobito za radionetransparentna strana tijela, kod kojih se moæe napraviti i pasaæa jednjaka kontrastom ili CT toraksa. Definitivna dijagnoza postavlja se ezofagoskopijom. Postupak - Ako postoji zastoj u jednjaku, NE SMIJE SE izazivati povraÊanje ili gutati kruh. Terapija izbora je ezofagoskopija i odstranjivanje stranog tijela hvataljkom. Moæe se pokuπati pasirati strano tijelo jednjaka opuπtanjem donjega jednjaËkog sfinktera. Ako strano tijelo stoji dulje u jednjaku, postoji opasnost od perforacije (probijanja) jednjaka i posljediËnih komplikacija (upale medijastinuma). Ingestija ËaËkalice za zube nosi visok rizik od komplikacija te je potrebna rana ezofagoskopija. Prisutnost baterije u jednjaku indikacija je za hitnu ezofagoskopiju i odstranjivanje zbog moguÊnosti nekroze stijenke jednjaka.

DVD / Zlatna pravila oæivljavanja - spaπavanje æivota NauËite kako pravilno postupiti u hitnim sluËajevima, kada se naete u situaciji da ste sami, bez struËne pomoÊi i pomoÊnih sredstava. U filmu glume i djeca kako bi se pokazalo da svatko, bez obzira na dob, moæe nauËiti kako pravilno postupiti u najteæim nesretnim sluËajevima. DVD moæete naruËiti na tel. 035/36 42 18, mr. sc. Dragoljub KociÊ, dr. med., spec. internist, Nova Gradiπka # 4 1 V A © E Z D R A V L J E 95


96

vodiË

kroz pretrage

Organometrija

mjerenje koliËine vitamina i minerala Vesna GoriËki-Pernek, dr. med., spec. opÊe medicine, akupunkturolog, Centar akupunkture i homeopatije, B. RadiÊa 17, Zagreb, tel.: 01/483 09 37

vitamina potrebno te nastoji odræati njihovu optimalnu razinu u krvotoku.

Vitamini, supstancije potrebne u malim koliËinama koje pomaæu osnovne biokemijske reakcije u tijelu, sastavni su dio æivota. U odgovarajuÊim koliËinama πtite nas od umora, prehlade, usporavaju starenje, smanjuju rizik od obolijevanja, navodno Ëak i od malignih bolesti. Uz to, omoguÊuju tijelu da iskoristi ugljikohidrate, masnoÊe i bjelanËevine, nuæni su za normalan rast, probavu, mentalne procese i za poveÊanje otpornosti organizma od infekcija. Danas se zna da postoji 13 vitamina, od kojih su A, D, E i K topivi u mastima i skladiπte se u masnom tkivu organizma, a ostalih devet topivo je u vodi i organizam ih ne skladiπti tako da se moraju svakodnevno unositi kroz hranu. Viπak vitamina topivih u vodi izbacuje se putem mokraÊe, a viπak vitamina topivih u mastima nakuplja se u tijelu, πto u veÊim koliËinama moæe biti toksiËno. Organizam je naroËito osjetljiv na prevelike koliËina vitamina A i D. Organizam vrlo dobro zna koliko nam je

96 VA©E ZDRAVLJE #41

Minerali su anorganske tvari od kojih je saËinjeno otprilike Ëetiri, pet posto ljudskog organizma. To su esencijalne tvari, πto znaËi da ih organizam ne moæe sam stvoriti nego ih unosimo putem hrane. Nalazimo ih u tkivima i tjelesnim tekuÊinama, a nuæni su za izgradnju kostiju, mozga, krvi, enzima, hormona i hemoglobina te za odræavanje koncentracije tekuÊina u organizmu. Moæemo ih podijeliti na makro i mikroelemente. Makroelementi su nam potrebni u veÊim koliËinama (natrij, kalij, kalcij, fosfor, magnezij, klor i sumpor), dok mikroelemente nazivamo i elementima u tragovima jer su potrebni u malim koliËinama (æeljezo, jod, cink, flor, bakar, mangan, krom, molibden, kobalt, selen i vanadij). Minerali se svakodnevno gube iz organizma znojenjem, probavom i disanjem pa ih treba svakodnevno nadoknaivati. Do manjka dolazi zbog nedostatna unosa hranom, poveÊanih potreba, slabe iskoristivosti ili zbog tjelesnih i emotivnih stresova. Iako je za odræavanje organizma i njegovo normalno funkcioniranje potrebno svih 18 poznatih minerala, preporuËena dnevna potreba (RDA) utvrena je za samo njih πest (kalcij, jod, æeljezo, magnezij, fosfor i cink). Ako se vitamini i minerali unose kao dodaci u vidu tableta, treba bi-

ti vrlo oprezan. Uzimanje velike koliËine vitamina D moæe indirektno prouzroËiti oπteÊenje bubrega, dok velike koliËine vitamina A mogu oπtetiti jetru. Mora se znati da su vitamini i minerali u suptilnoj ravnoteæi te da svaki poremeÊaj ravnoteæe dovodi do lanËane reakcije poremeÊaja drugih. Drugim rijeËima, svi su vitamini i minerali u veÊim koliËinama otrov za organizam.

Potrebe se razlikuju Uzimanje vitaminskih dopuna tijekom trudnoÊe predmet je Ëestih rasprava nutricionista, s izuzetkom folne kiseline i æeljeza. VeÊina znanstvenih zakljuËaka preporuËuje da lijeËnici paæljivo procijene kakvu vrstu prehrane treba svaka trudnica te da prepiπu vitaminske nadopune samo kada utvrde da je prehrana manjkava, a posebnu pozornost posvete trudnicama s visokim rizikom (trudnice koje puπe u trudnoÊi, vegetarijanke, viπeplodna trudnoÊa, trudnice ovisne o alkoholu i drogama). Potrebe majke za odreenim vitaminima i mineralima tijekom trudnoÊe znatno se poveÊavaju, tako da niti jedna vitaminska nadopuna, bez obzira na to koliko cjelovita bila, ne moæe zamijeniti dobru prehranu. Vrlo je vaæno znati da veÊina vitamina i minerala dolazi iz hrane zato πto je to najdjelotvorniji naËin uporabe hranjivih tvari. Svjeæa, neobraena hrana sadræi ne samo poznate hranjive tva-


97

ri nego vjerojatno i velik broj drugih, joπ neotkrivenih. Primjerice, kruh od integralne pπenice sadræi cink, mineral koji se prije tridesetak godina nije nalazio u prenatalnim dopunama, a za koji znamo da je potreban za opÊe zdravlje. S druge strane, voÊe i povrÊe prebogati su vlaknima i vodom, od kojih niti jedno nije sadræano u vitaminskim nadopunama - prenatalnim tabletama. Potrebu za vitaminima i mineralima kod muπkaraca, uz prehranu, odreuje stil æivota (pretjerana fiziËka aktivnost, stres...). Za muπkarce su posebno vaæni minerali kalij, magnezij, selen i cink zbog njihove uloge u regulaciji bioloπkih funkcija i oslobaanju energije. O uzrocima starenja postoje razliËite teorije i hipoteze. Starenje je kontinuiran proces troπenja organizma koji ne moæemo izbjeÊi. »esto se ljudi srednje dobi æale na pucketanje u zglobovima i bolove u miπiÊima, tvrdeÊi da hraju, a da zapravo nisu ni svjesni koliko su blizu istini. Naime, jedna je od osnovnih hipoteza o starenju teorija oksidacije, po kojoj je starenje rezultat istog procesa koji dovodi do toga da æeljezo zahra, srebro potamni, a vatra dogori. RijeË je o procesu do kojeg dolazi oslobaanjem kemijske sile iz kisika koji udiπemo iz zraka. Oksidacija je izvor energije za naπe tijelo. Na æalost, postoji i druga strana, tj. nekontrolirana oksidacija izaziva pomutnju u naπem tijelu stvarajuÊi slobodne radikale (molekule kojima nedostaje jedan vitalni elektron) koji ometaju funkcioniranje stanica (bore su rezultat πtetnog djelovanja slobodnih radikala na bjelanËe-

vine vezivnog tkiva koæe; staraËke pjege nastaju zbog oksidacije masnoÊa u koæi...). Tijekom svakoga upalnog procesa ili tjelesnog i duπevnog optereÊenja organizam troπi puno kisika, a posljedica je stvaranje slobodnih radikala. Na njihov porast utjecaja imaju i vanjski Ëimbenici poput puπenja, konzumiranja alkohola, præene hrane, oneËiπÊene atmosfere, izloæenosti rtg ili radioaktivnom zraËenju, Ëesto izlaganje suncu bez zaπtite... Ljudski organizam raspolaæe zaπtitnim mehanizmom u borbi protiv slobodnih radikala u obliku antioksidativnih enzima koje sam proizvodi (glutation-peroksidaza, katalaza i superoksid-dismutaza). S obzirom na to da njihovo djelovanje Ëesto nije dovoljno, pomaæu im vitamin C, selen, cink, beta-karoten i koenzim Q10 te neke vrste aminokiselina poput cistina i metionina. Zato su namirnice bogate antioksidansima djelotvorne u borbi protiv slobodnih radikala jer smanjuju njihov utjecaj na organizam i tako usporavaju proces starenja, odlaæu razvoj bolesti te pomaæu u zadræavanju mladenaËkog izgleda. Uz izbjegavanje vanjskih Ëimbenika rizika, najidealnija zaπtita od prerana starenja upravo je pravilna prehrana. Vitamini i minerali usporavaju procese razgradnje, ali prije svega djeluju na zaπtitu stanica od slobodnih radikala i jaËaju obrambeni sustav.

Kako znati πto toËno nedostaje Testiranje koliËine vitamina i minerala moæe se provesti preko koæe. To je bezbolna pretraga koja po-

kazuje trenutaËnu koncentraciju odreenih vitamina i minerala u organizmu pa se kod eventualnih nedostataka preporuËuje ciljano uzimanje upravo vitamina ili minerala koji nedostaju. Metodu je prije 40-ak godina otkrio dr. Voll. Aparat na kojem se provodi testiranje i koji ujedno sluæi za dijagnostiku i za terapiju zove se EAV organometar. Njegova je uporaba prihvaÊena u svijetu, a najviπe se koristi u NjemaËkoj, Francuskoj, Engleskoj i Kanadi. Metoda se zasniva na fenomenu da je elektriËni otpor koæe znatno niæi u akupunkturnim toËkama, tj. akupunkturne toËke provode relativno viπe elektriËne struje nego okolna koæa. Dokazano je da se odreene tvari koncentriraju na toËno odreenim toËkama na koæi, a to su uglavnom poznate akupunkturne toËke. Pretraga traje oko 20 minuta i obuhvaÊa sve poznate vitamine i minerale. Postupak - Pacijent u ruke primi sondu koja sluæi kao „uzemljenje”, a terapeut dræi sondu olovku kojom se izvodi testiranje. Prije mjernog postupka svakom se pacijentu odredi otpor koæe (jer razliËiti pacijenti imaju razliËitu vlaænost koæe), a prije samog mjerenja svaka se toËka premaæe specijalnim uljem. Naravno, terapeut koji izvodi mjerenje mora dobro poznavati akupunkturne toËke (mjerenje se provodi u centru toËke) kako bi se izbjegli laæno pozitivni, odnosno negativni rezultati. Ovisno o dobivenim rezultatima, Ëetiri do πest tjedana nakon prvog ispitivanja slijedi kontrolni pregled. Pacijent dolazi na kontrolne preglede sve dok se ne postigne optimalna razina vitamina i minerala.

# 4 1 V A © E Z D R A V L J E 97


98

biljna

ljekarna

Crveni luk Luk posve sigurno moæe izmamiti suzu iz oka, i ostaviti neugodan zadah u ustima, no definitivno Êe opskrbiti vaπ organizam vrijednim nutrijentima. Luk (lat. Allium cepa) je povrÊe okruglasta oblika, bijele unutraπnjosti koju prekriva suha, poput papira tanka, crvena, smea ili bijela koæica. Od davnine je omiljeni sastojak kuhinja diljem svijeta.

Luk i zdravlje VeÊinu aktivnih komponentala luka Ëine sumporne komponente, primjerice alil-propil disulfid (APSD), kojoj moæemo zahvaliti karakteristiËan miris i okus luka te flavonoidi, posebno kvercetin, a dobar je izvor i kroma te vitamina C. Upravo tim komponentama moæemo zahvaliti njegovo blagotvorno djelovanje na zdravlje. Kao i Ëeπnjak, luk se najËeπÊe spominje u kontekstu odræavanja zdravlja srca i krvoæilja. Ta poæeljna osobina rezultat je djelovanja aktivnih tvari za koje se vjeruje da pomaæu u smanjenju poviπene razine kolesterola i homocisteina u krvi te u smanjenju poviπena krvnog tlaka - vodeÊih Ëimbenika rizika za razvoj bolesti srca i krvoæilja. Luk je od davnine poznat i priznat prirodni antibiotik i antipiretik. Ta svojstva rezultat su sinergijskog djelovanja vitamina C, kvercetina i izotiocijanata. Luk je stoga posebno

98 VA©E ZDRAVLJE #41

Iva AlebiÊ, dipl. ing., NutricionistiËko savjetovaliπte Vitaminoteka, www.vitamini.hr

poæeljna namirnica u razdoblju prehlada i gripe, a nekoliko studija ta je svojstva luka dovelo u pozitivnu vezu s olakπavanjem simptoma osteo i reumatoidnog artritisa te alergijskog rinitisa i astme. Rezultati eksperimentalnih i kliniËkih pokusa sugeriraju da je luk poæeljna namirnica i na dijabetiËkom jelovniku. Pretpostavlja se da APSD uzrokuje smanjenje razine glukoze u krvi poveÊavajuÊi koliËinu dostupnoga slobodnog inzulina. Naime, APSD i inzulin imaju izvjesnu sliËnost u kemijskoj strukturi pa se natjeËu za aktivno mjesto u jetri, gdje se inzulin inaktivira. Rezultat je viπe slobodnog inzulina koji prenosi glukozu u stanice i posljediËno smanjenje razine glukoze u krvi. Nadalje, krom kojim je luk bogat pomaæe u odræavanju normalne razine glukoze u krvi. Kontinuiran unos luka, barem dva puta tjedno, povezan je sa znatnim smanjenjem rizika za razvoj raka crijeva. Flavonoidi luka, prije svega kvercetin, u pokusima provedenim na æivotinjama, zaustavili su rast tumora te sprijeËili oπteÊenja stanica crijeva koja vode k razvoju lezija tkiva i tumora.

Kako odabrati i Ëuvati luk? Jak zadah po luku zasigurno neÊe obogatiti vaπ druπtveni æivot, no konzumacija luka obogatit Êe vaπ organizam snaænim antioksidansi-

ma. I, kako izvjeπtavaju ameriËki istraæivaËi, πto je luk jaËi, a zadah nepodnoπljiviji, za zdravlje je bolji jer je bogatiji antioksidansima. Ispitivanje ekstrakata 10 vrsta oguljenoga, svjeæega crvenog luka pokazalo je da one vrste luka koje imaju najjaËi okus imaju i najjaËu ukupnu antioksidativnu aktivnost, a time i najbolju sposobnost uniπtavanja slobodnih radikala za koje se dræi da poveÊavaju rizik od razliËitih bolesti, posebice karcinogenih (Journal of Agricultural and Food Chemistry, November 2004). Prema tome, snaæan miris ne bi vas trebao odbiti nego privuÊi luku. Luk koji kupujete treba biti Ëist, dobro oblikovan, bez oπteÊenja i plijesni, suhe vanjske koæice. Treba ga Ëuvati na sobnoj temperaturi, u dobro prozraËenoj prostoriji izvan dosega svjetlosti. Savjet - ako rezanje luka iritira vaπe oËi i tjera vas na plaË, sat vremena prije nego πto ga namjeravate rezati stavite ga u hladnjak. Niska temperatura usporit Êe aktivnost enzima koji proizvodi alil-sulfat, supstanciju koja nadraæuje oËi. Nutritivna vrijednost svjeæega nasjeckanog luka - jedna πalica, 61 kcal

Nutrijent

KoliËina

RDA(%)

krom

24.80 mcg

20.7

vitamin C

10.24 mg

17.1

2.88 g

11.5

mangan

0.22 mg

11.0

molibden

8.00 mcg

10.7

vitamin B6

0.19 mg

9.5

0.03 g

9.4

folna kiselina

30.40 mcg

7.6

kalij

251.20 mg

7.2

fosfor

52.80 mg

5.3

prehrambena vlakna

triptofan


99

Conprosta

snaga tradicionalne kineske medicine Conprosta je namijenjena muπkarcima koji imaju smetnje s prostatom, ali i onima koji na svoje zdravlje misle i prije pojave bolesti Conprosta je vodeÊi proizvod suvremene farmaceutske tvornice Zheijiang Conba Pharm Co. nastao na recepturi i principima tradicionalne kineske medicine. U Kini i zemljama Dalekog istoka zauzima vaæno mjesto u tretiranju bolesti prostate kao πto su dobroÊudno uveÊanje prostate (benigna hiperplazija), kroniËni prostatitis i akutni nebakterijski prostatitis. Conprosta je za njih puno viπe od biljnog pripravka. Ona je lijek koji urolozi daju na recept za dobroÊudne bolesti prostate. Cvjetni prah (pelud) kao aktivni princip Conproste vrijedna je sirovina koja se stoljeÊima koristi u tradicionalnoj kineskoj medicini kao ljekovita tvar za slabost muπkih spolnih organa i cijeloga urogenitalnog sustava. AmeriËka Uprava za hranu i lijekove, glasoviti FDA, odobrila je Conprostu 1989. godine, otkad njezina prodaja stalno raste. OsluπkujuÊi mudrost staru nekoliko tisuÊa godina i diveÊi se vjeπtom sjedinjavanju tradicionalnih znanja i suvremenih medicinskih postavaka kineskih lijeËnika i farmaceuta, a ohrabreni uspjehom u Americi, i mi smo 2003. godine uveli Conprostu na hrvatsko træiπte.

Francuske, Italije...), a sve ËeπÊe i naπi, preporuËuju biljne pripravke za poËetne tegobe izazvane poveÊanjem prostate. Conprosta je respektabilan biljni pripravak za tretiranje prostate i u svjetskim razmjerima pa smo zato ponosni πto smo muπkom dijelu naπe populacije omoguÊili privilegiju uzimanja kvalitetna svjetskog proizvoda. Conprosta je namijenjena muπkarcima koji veÊ imaju smetnje kao πto su uËestalo dnevno i noÊno mokrenje, tanak ili isprekidan mokraÊni mlaz, nepotpuno praænjenje mokraÊnog mjehura, Ëeste upale mokraÊnih putova, smetnje spolnih funkcija..., pa sve do nevoljnog praænjenja mjehura, ali i onima koji na svoje zdravlje misle i prije pojave bolesti. Dakle, preporuËuje se svim muπkarcima nakon 40. godine æivota za poboljπanje i odræavanje dobre funkcije urogenitalnog sustava. Uza snaæno djelovanje na simptome promijenjene prostate, Conprosta poveÊava umnu i fiziËku snagu, poboljπava raspoloæenje, Ëuva krvne æile tako πto podiæe razinu zaπtitnog (HDL) kolesterola, produljuje muπku vitalnost i potentnost te ublaæava simptome muπkog klimakterija (andropauze). Conprosta je potpuno prirodan proizvod bez ikakvih sintetskih dodataka koji mogu koristiti i mlai muπkarci bez straha od popratnih neæeljenih pojava.

Snaga u zdravlju i bolesti... Nije samo u Kini obiËaj da urolozi propisuju biljni lijek za smetnje koje izazivaju promjene u tkivu prostate. I urolozi zemalja zapadne Europe (npr.

Za sve dodatne informacije nazovite 01/619 21 01 ili 091/565 61 88 ili posjetite naπu web stranicu www.conprosta.hr # 4 1 V A © E Z D R A V L J E 99


100

struËne

Popustljivost roditelja povezana s uzimanjem droga Izvor: www.pliva zdravlje.hr Objavljeno: 2. travnja 2005.

Tinejdæeri koji imaju popustljive roditelje ËeπÊe konzumiraju ecstasy, pokazalo je novo istraæivanje britanskih znanstvenika. Znanstvenici s John Moores Universityja iz Liverpoola utvrdili su i to da poËinju uzimati ecstasy u ranijoj dobi nego njihovi vrπnjaci te da ga konzumiraju u duljim vremenskim razdobljima. SliËan uzorak, premda ne tako izraæen, zabiljeæen je i u sluËaju konzumacije heroina i kokaina, dodaju znanstvenici. U istraæivanju je sudjelovalo 86 ispitanika koji su konzumirali ecstasy i 82 koji nisu uzimali nikakve droge. Znanstvenici dodaju kako tinejdæeri koji s roditeljima imaju topao odnos, ali uz jasno postavljena ograniËenja u ponaπanju, imaju najmanje izgleda da Êe konzumirati droge.

Tamna Ëokolada za kontrolu dijabetesa Izvor: www.pliva zdravlje.hr

zanimljivosti pa bi osobe koje je namjeravaju dodati prehrani trebale smanjiti unos neke druge hrane kako bi izbjegle poveÊanje tjelesne teæine.

Otkriven protein kljuËan za πirenje raka koæe Izvor: www.pliva zdravlje.hr Objavljeno: 20. oæujka 2005.

AmeriËki znanstvenici sa Stanford Universityja identificirali su protein koji ima kljuËnu ulogu u πirenju smrtonosnog tipa raka koæe. IstraæivaËi se nadaju da Êe to otkriÊe dovesti do razvoja novih tretmana koji Êe moÊi blokirati razvoj raka koæe. Protein nazvan kolagen VII u normalnim okolnostima pridonosi oËuvanju cjelovitosti koæe. No, jedan njegov fragment stanicama raka koæe nuæan je za πirenje po organizmu. U istraæivanju je sudjelovalo 12 djece koja imaju genetske mutacije povezane s pojavom izmijenjene verzije kolagena VII ili potpunom odsutnoπÊu tog proteina. Ranija istraæivanja pokazala su kako viπe od 60 posto takve djece oboli od raka koæe.

Objavljeno: 22. oæujka 2005.

Konzumacija tamne Ëokolade moæe olakπati kontrolu dijabetesa i visine krvnog tlaka, pokazalo je istraæivanje talijanskih znanstvenika. IstraæivaËi sa sveuËiliπta L’Aquila otkrili su da svakodnevna konzumacija 100 grama tamne Ëokolade moæe u roku 15 dana sniziti krvni tlak. U istraæivanju u kojem je sudjelovalo 15 ispitanika utvreno je i da konzumacija tamne Ëokolade poboljπava sposobnost organizma da metabolizira πeÊer. Znanstvenici upozoravaju na to kako konzumacija istih koliËina obiËne Ëokolade nema takav uËinak. Prema njihovu miπljenju, rezultati istraæivanja mogu se objasniti djelovanjem antioksidanta flavanola koji ima sposobnost neutraliziranja tzv. slobodnih radikala, koji bi u suprotnom mogli prouzroËiti oπteÊenja stanica. IstraæivaËi dodaju kako tamna Ëokolada sadræi veliku koliËinu masnoÊa i kalorija,

100 VA©E ZDRAVLJE #41

Novi tretman protiv raka dojke Izvor: www.pliva zdravlje.hr Objavljeno: 31. oæujka 2005.

Irski znanstvenici s Royal College of Surgeons razvili su revolucionaran tretman za rak dojke koji se temelji na blokadi rasta tumora. Njihova primjena genetskog inæenjeringa rezultirala je razvojem proteina sposobnog za napad na IGF1, hormonalni faktor rasta koji stimulira stanice raka. PredkliniËka testiranja provedena na miπevima pokazala su da je taj protein posebno djelotvoran u usporavanju rasta sekundarnih tumora koje je inaËe najteæe tretirati. Utvreno je da novi tretman oËekivano trajanje æivota oboljelih æivotinja poveÊava za 30 posto, πto je viπe nego πto su znanstvenici oËekivali na poËetku istraæivanja. Znanstvenici dodaju kako je novi tretman znatno precizniji i manje toksiËan i πtetan za organizam nego πto je

to sluËaj s kemoterapijom, koja pogaa i zdrave stanice.

Ispuπni plinovi automobila oπteÊuju ljudski DNK Izvor: www.pliva zdravlje.hr Objavljeno: 24. oæujka 2005.

Izloæenost ispuπnim plinovima automobila moæe dovesti do oπteÊenja ljudskog DNK te poveÊati rizik obolijevanja od raka, kaæu tajvanski znanstvenici. Njihovo istraæivanje pokazalo je da osobe koje rade u naplatnim kuÊicama na autocestama imaju 90 posto poviπenu razinu kemikalije 8-OHdG u urinu. Poviπena razina 8-OHdG znak je oπteÊenja DNK prouzroËenih djelovanjem slobodnih radikala koji su posljedica zagaenja. U istraæivanju je sudjelovalo 47 osoba koje su u naplatnim kuÊicama bile izloæene i do 20 puta viπoj razini ispuπnih plinova nego stanovnici srediπta velikih gradova. Ispuπni plinovi automobila sloæena su mjeπavina stotina zagaivaËa koji su posljedica rada motora s unutarnjim izgaranjem, a posebno su opasne najsitnije Ëestice koje se mogu probiti duboko u tkivo pluÊa te Ëak prijeÊi u krv.

Jogurtom protiv masnog tkiva Izvor: www.pliva zdravlje.hr Objavljeno: 21. oæujka 2005.

Istraæivanje ameriËkih znanstvenika s University of Tennessee pokazuje da konzumacija jogurta pomaæe u reduciranju masnog tkiva u organizmu. Utvreno je da su pretile odrasle osobe koje su u sklopu dijete temeljene na smanjenom unosu kalorija svakodnevno pile tri nemasna jogurta u odnosu na ispitanike na dijeti koji ga nisu konzumirali smanjile tjelesnu teæinu za dodatnih 22 posto. Ispitanici koji su pili jogurt izgubili su 61 posto masnih tvari viπe nego oni koji nisu. Jogurt je gubitak masnoÊa na trbuhu poveÊao za 81 posto. U istraæivanju koje je trajalo 12 tjedana sudjelovale su 34 odrasle pretile osobe.


OD SADA I RADIO

EMISIJA

VA©E ZDRAVLJE OKTAL PHARMA I VOJO ©ILJAK U SURADNJI!

Razgovori s lijeËnicima i farmaceutima o najËeπÊim tegobama i moguÊnostima lijeËenja. Nagradna igra za najbræeg sluπatelja!

SVAKOG PONEDJELJKA Hrvatski radio Osijek 102.0, 102.4 i 105.3 MHz / 10:30 - 11:00 Hrvatski radio Zadar 101.8, 103 MHz / 11:00 - 11:30 Hrvatski radio Pula 96.4, 101.3 i 100.0 MHz / 11:30 - 12:00 Hrvatski radio Split 102,0 MHz / 12:00 - 12:30 Hrvatski radio Dubrovnik 105.0 MHz / 12:30 - 13:00 Hrvatski radio Rijeka 104,7 MHz / 13:15 - 13:30 Radio Sljeme 88.1 MHz / 16:45 - 17:00

SVAKOG UTORKA Obiteljski radio 89,7 MHz / 11:10 - 11:30

Sluπajte nas i uËinite neπto za svoje zdravlje!


knjige

Nagraujemo prvih 20 Ëitatelja koji poπalju toËne odgovore na oba nagradna pojma. ToËne odogovore πaljite na adresu Oktal Pharma - Za nagradnu kriæaljku, Utinjska 40. 10020 Zagreb

Nagradni pojam 1

Nagradni pojam 2

Ime i prezime Adresa Poπtanski broj i grad


predstavljamo

knjige

CELULIT - KAKO SAM GA UKLONILA U DNEVNOM BORAVKU Monika GaloviÊ Celulit je noÊna mora veÊine modernih æena. Rijetke su sretnice meu nama koje ne pogaa taj problem i koje prije ljeta ne stoje pred zrcalom kritiËkim okom procjenjujuÊi mogu li proπetati plaæom u bikiniju ili je doπlo vrijeme za pareo ili barem kratke hlaËe. Ako vam je situacija poznata, evo prave knjige za vas. Naravno, pod uvjetom da ste spremne uloæiti trud, disciplinu i ustrajnost u nekoliko mjeseci borbe protiv celulita. Monika, naime, ne teoretizira, ne razlaæe i ne objaπnjava previπe, ona daje konkretne savjete i metode iz vlastitog iskustva. I dok je nedavno bila oËajna zbog svog celulita koji je, unatoË raznim isprobanim sredstvima i metodama, bivao sve veÊi, sada ponosno πeÊe plaæom. Preko poglavlja o tjelovjeæbi, masaæi, kozmetiËkim proizvodima, aromaterapiji i prehrani vodi vas kroz program koji je sama isprobala - i to kod kuÊe! Nataπa Ozmec Nakladnik: Biovega d.o.o., KaËiÊeva 6a, Zagreb Prodaja: Knjigu moæete kupiti u svim knjiæarama i u trgovinama bio&bio, Ilica 72 i JuriπiÊeva 28, Zagreb te u RK Prima 3, R. BoπkoviÊa bb, Split. Moæete je naruËiti i putem interneta na www.biovega.hr ili http://knjige.biovega.hr kao i na telefon 01/484 80 85 ili faks 01/377 37 85. Izdanje: 2005. godina Cijena: 145 kuna

PRIRODNO LIJE»ENJE PMS-a dr. sc. Marilyn Glenville KonaËno je pred nama nov i revolucionaran pristup trajnom uklanjanju premenstruacijskih simptoma. Jeste li jedna od sedamdeset do devedeset posto æena koje svaki mjesec pate zbog premenstruacijskih simptoma, od bolne osjetljivosti dojka, poveÊanja tjelesne teæine, æelje za kakvom posebnom hranom, do naglih promjena raspoloæenja, nedostatka energije i razdraæljivosti? Ili ste meu trideset do Ëetrdeset posto onih koje imaju toliko snaæne tjelesne i/ili osjeÊajne simptome da im onemoguÊuju svakodnevni æivot? U svojoj novoj knjizi doktorica znanosti Marilyn Glenville, jedna od vodeÊih svjetskih nutricionistica terapeutkinja, pokazuje kako simptome obuzdati i zauvijek ih se rijeπiti. Umjesto uobiËajene metode, da se svaki simptom PMS-a lijeËi pojedinaËno i izdvojeno, doktorica Glenville preokreÊe konvencionalno poimanje tegobe i otkriva nov pristup njezinu uklanjanju. Objaπnjava sve πto morate znati kako biste se trajno rijeπili PMS-a. Vladimir JakoliÊ Nakladnik: ©korpion d.o.o., BaboniÊeva 44, Zagreb Prodaja: PouzeÊem kod nakladnika na tel. 01/463 53 41 ili putem www.skorpion uz 20 posto popusta ili u svim boljim knjiæarama po punoj cijeni. Izdanje: 2005. godina Cijena: 150 kuna

103 SOUTH BEACH DIJETA dr. Arthur Agatston

Revolucionarni program mrπavljenja dr. Arthura Agatstona dostupan je konaËno i u hrvatskom prijevodu! Program South Beach znanstveno je ispitan (πto je rijedak sluËaj s drugim popularnim dijetama), a pokazao se djelotvornim i u mrπavljenju i u oËuvanju zdravlja srËanog i krvoæilnog sustava. Uz to, dijetu je lako provoditi - temelji se na jelima koja je lako napraviti, sa sastojcima koje moæete pronaÊi u supermarketima ili u veÊini restorana. Plan predvia i grickalice izmeu obroka, ali takve kakve se mogu ubaciti u torbu za spise i koje moæete pojesti u pokretu. Dijeta se od ostalih razlikuje i po tome πto nema brojanja kalorija, a ne broje se ni postotci masti, ugljikohidrata i bjelanËevina; nema Ëak ni pravila o veliËini obroka. Glavno je da dijetalci jedu dobre ugljikohidrate i dobre masti. Jednom kad je sve pod nadzorom, obroci i postotci sami se brinu za sebe. Odaberete li ispravne ugljikohidrate i masti, jednostavno neÊete biti gladni. Prilagodljivost i zdrav razum, voeni stvarnom znanoπÊu, nasuprot popularnoj znanosti koja se danas obiËno prodaje pod nutricionizam, vodeÊa su naËela South Beach dijete. Obvezno probati! Ivica PrtenjaËa Nakladnik: Profil International d.o.o., Kaptol 25, Zagreb Prodaja: PouzeÊem kod nakladnika na tel. 01/481 20 88, 488 22 79 ili faks 01/488 22 77 uz 25 posto popusta (90 kuna) ili u svim boljim knjiæarama po punoj cijeni. Izdanje: 2004. godina Cijena: 120 kuna

# 4 1 V A © E Z D R A V L J E 10 3


mali sglasi Privatna logopedska ordinacija LOGOPED mr. sc. Nataπa ©uniÊ-TadiÊ, prof. logoped

o usluge terapije glasa i govora, vjeæbe Ëitanja i pisanja s djecom i odraslima

o dijagnostika i savjetovanje, s naglaskom na prevenciju i rano otkrivanju govorno-jeziËnih poteπkoÊa.

BelostenËeva 3, Zagreb tel.: 01 / 466 62 22, 466 60 51 GSM: 091 / 466 62 22 e-mail: logoped@zg.htnet.hr | www.logoped.hr

Poliklinika za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i internu medicinu ©tambuk mr. sc. Biserka ©tambuk, dr. med., spec. fizijatar

specijalistiËki fizijatrijski i internistiËki pregledi lijeËenje i rehabilitacija reumatskih bolesnika, stanja nakon povreda kraljeænice i zglobova te neuroloπkih bolesnika PavletiÊeva 6, Zagreb tel.: 01/ 309 31 94 i 309 32 30 faks: 01/ 309 32 30

[ Radno vrijeme: pon. - Ëet. 07-21 pet. 07-14 ]

SpecijalistiËka pedijatrijska ordinacija prim. dr. sc. Milivoj JovanËeviÊ

• sistematski pregledi, savjetovanje (poremeÊaji prehrane i spavanja, opstipacija, noÊno mokrenje, pretilost, uËestale bolesti diπnih putova) • stimulacija psihomotornog razvoja dojenËadi (“baby fitness”, stimulacija razvoja govora), dijagnostika (CRP iz kapilarne krvi, brzi test brisa ædrijela na beta-hemolitiËki streptokok), terapija (displacement - “Ëokiranje”, inhalacijska terapija). Zvonigradska bb, Zagreb tel.: 01/301 45 84 faks: 01/301 45 97

[ Radno vrijeme: neparni datumi 07 - 14.30 parni datumi 13.30 - 21.00 ]

POLIKLINIKA VILI

poliklinika za ginekologiju i porodiljstvo, internu medicinu, urologiju, psihijatriju, dermatologiju i venerologiju prof. dr. sc. Viπnja Latin i suradnici

Prilaz Gjure DeæeliÊa 32/I, Zagreb tel. 01/ 484 60 60, 484 60 61 faks: 01/484 60 57

Dermatoveneroloπka ordinacija dr. sc. Ivana Nola, dr. med., spec. dermatovenerolog

Poliklinika Svjetlost

prof. dr. sc. Nikica GabriÊ, dr. med., spec. oftalmolog

• ambulantni pregledi i operativni zahvati uz primjenu suvremene tehnologije • excimer laser, fotorefraktivna keratektomija (PRK) • operacije mrene (UZV - PHACO emulzifikacija), strabizma, glaukoma i halaziona (jeËmenca), manje estetske operacije na vjeama • vitrektomije Radno vrijeme: pon. - Ëet. 9-20, pet. 9-15 PlaÊanje: Gotovina, Ëekovi, kreditne kartice (amex, din, visa, master) BukovaËka 27, 10000 Zagreb tel.: 01/230 43 77 • faks: 01/230 44 16 • e-mail: info@svjetlost.hr • www.svjetlost.hr

SpecijalistiËka ordinacija za oËne bolesti i kontaktne leÊe Ksenija ∆uruvija-OpaËiÊ, dr. med., spec. oftalmolog

medicinska kontaktologija: pregledi i aplikacija svih vrsta kontaktnih leÊa opÊi oftalmoloπki pregled i lijeËenje oËnih bolesti vidno polje po Goldmannu kornealna topografija Langov trg 3, Zagreb tel./faks: 01/481 1654 www.ocnaordinacija-curuvija-opacic.hr

• operativno odstranjenje madeæa i ostalih tumora koæe • lijeËenje akni i ostalih promjena lica i vrata, virusnih bradavica, bakterijskih, gljiviËnih i alergijskih bolesti koæe, bolesti vlasiπta (ispadanje kose), promjena na noktima, spolno prenosivih bolesti (HPV genotipizacija) i psorijaze, sklerozantna terapija vena nogu • elektroepilacija, kemijski piling, ËiπÊenje i njega koæe lica • najnovija terapija bora lica i vrata (LPG cosmecanique - Lift 6) • najnoviji anticelulitni tretman (LPG-Cellu M6) • lijeËenje koænih promjena kod jdece BijeniËka cesta 33 (©alata), Zagreb tel.: 01/461 91 91

PoliklinikaPodobnik prof. dr. sc. Slava Podobnik ©arkanji, dr. med., spec. neurolog

 neuroloπki pregled  color i power dopler karotidnih i vertebralnih arterija (CDFI, PDFI)  transkranijska dopler sonografija (TCD)  elektroencefalografija (EEG)  pimjena Botulinum toksina u lijeËenju neuroloπkih bolesti  akupunktura Lovranska 8, Zagreb tel./faks: 01/369 06 03



Vaše zdravlje 04/2005.