Issuu on Google+

Najbolji zeleni poduzetnici Dalmacije

Priroda i ljudi zajedno


Impressum

Nakladnik:

Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u Hrvatskoj

Urednica:

Anja Škulje Makjanić

Autorica:

Anja Škulje Makjanić

Fotografije:

arhiva projekta COAST

Oblikovanje:

Kudos studio

Tisak:

ITG digitalni i offset tisak

Naklada:

150

Provedbi Programa za poticanje zelenog poduzetništva doprinijeli su: COAST projektni tim: Gojko Berlengi, Ognjen Škunca, Aiša Milović, Snježana Mihinica, Lada Lušić i Anja Škulje Makjanić; djelatnici razvojnih agencija Dubrovačkoneretvanske, Splitsko-dalmatinske, Šibensko-kninske i Zadarske županije te Splitske i Jadranske banke. Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) je svjetska mreža UN-a za razvoj, organizacija koja zagovara promjene i povezivanje država sa znanjem, iskustvom te potencijalima kako bi se građanima omogućilo da izgrade bolji život. Djelujemo u 177 država, pomažući im da nađu vlastita rješenja za izazove globalnog i nacionalnog razvoja. Razvojem lokalnih kapaciteta, te se države oslanjaju na mrežu stručnjaka iz UNDP-a i široki raspon naših partnera. Kratki dijelovi ove publikacije mogu se reproducirati nepromijenjeni, bez odobrenja autora i pod uvjetom da se navede izvor. U ovoj publikaciji iznesena su mišljenja autora i nužno ne predstavljaju službeno stajalište UNDP-a.

Split, Zagreb 2013.

Projekt COAST financiran je darovnicom Globalnog fonda za okoliš (GEF).


Sadržaj

5

OPG Babac: Ekološki uzgoj i prerada voća

15

OPG Ivica Dragan Elez: Kraljevska riznica dalmatinskog aromatičnog cvijeća

6

Bioplan d.o.o.: Pilot ekološka staklenička proizvodnja povrća i sadnica

16

OPG Marica Jakoliš: Ekološki uzgoj, plasman i prodaja tradicionalnih sorti povrća

7

OPG Frano Milina Bire: Podizanje ekološkog vinograda autohtonih sorti Grk i Plavac mali na južnim padinama otoka Korčule te nadopuna postojeće turističke ponude

17

OPG Mato Katičić: Pokazni primjer ekološke poljoprivredne proizvodnje te uspostave prvog agroturističkog obiteljskog domaćinstva na području općine Dubrovačko Primorje

18

OPG Knežević: Razvoj eko stočarstva i na prirodi temeljenog agro turizma u Parku prirode Velebit

19

Tehnološki i poslovno-inovacijski centar za marikulturu MARIBIC: Pilot projekt „Komercijalna proizvodnja Brbavice Venus verrucosa“

8

9

Obrt Sedam jezera: Razvoj izletničko/edukacijskog ruralnog turizma područja Baćinskih jezera PO Brojne: Ekološki uzgoj i prerada smokve na otoku Visu

10

PO Cobo: Očuvanje sorte vinove loze Palagružonka kroz revitalizaciju njene komercijalne proizvodnje 20

11

PZB Dalmacija eko projekt: Eko proizvodnja, tradicionalni ekstenzivni uzgoj i uspostavljanje matičnog stada Buša kao baze za proizvod više vrijednosti i eko-gastro turističku ponudu

PZ Maslina i vino: Ekološko vinogradarstvo i proizvodnja vina te plasman na zadružnom gospodarstvu u Polači

21

Dalmaconsult d.o.o.: Podizanje ekološkog višegodišnjeg nasada autohtone višnje Maraska ( Prunus cerasus marasca )

Obrt Vinifera: Ekološko vinogradarstvo na tradicijskom terasastom vinogradu i uzgoj autohtonog ljekovitog bilja

22

PZ Drobnica: Obnova i uređenje zadružnog maslinika kao oglednog eko-maslinika otoka Ugljana

Pedišić d.o.o.: Ribolovni turizam - turističko kočarenje: veći prihod uz manje ribolovnog napora

23

PO Poje: Proizvodnja eko kozmetike temeljena na tradicijskom ljekovitom i aromatskom bilju otoka Visa

12

13

14

OPG Škaulj: Ekološko vinogradarstvo i vinarstvo te plasman vina kao turističke ponude na poljoprivrednom imanju

1


24

2

Roki’s d.o.o.: Obogaćenje ruralne i gastro turističke ponude na ekološkom OPG-u sadnjom tradicionalnog vinograda s kolekcijom svih poznatih otočkih vinskih sorti

25

OPG Vesna Rožić Šibić: Proizvodnja ekološkog voća i povrća na otoku Braču

26

SAN d.o.o.: Ekološki uzgoj autohtonih sorti vinove loze i masline unutar prve ekološke zone u Dalmaciji na Jadrtovcu

27

OPG Silov: Maslinik autohtone sorte Krvavica kao ogledni maslinik za integrirano maslinarstvo

28

OPG Paić: Tradicijska proizvodnja proizvoda dodane vrijednosti iz izvornih dalmatinskih voćnih vrsta

29

Udruga „Sokolarski centar“: Zaštita ptica grabljivica i eko-edukativni turizam temeljen na njima kao atrakciji

30

Konjički klub „Tramontana“: Razvoj konjičkog turizma na otoku Visu

31

OPG Kuduz: Proizvodnja organskog humusa uzgojem crvene kalifornijske gliste

32

Ture d.o.o.: Izgradnja mini uljare, sirane, sušare te eko-etno naselja na oglednom eko-gospodarstvu

33

Vis Adventure d.o.o.: Izgradnja falkuše, razvoj i marketing na njoj temeljene eko-turističke ponude

34

OPG Vrata Velebita: Razvoj ruralnog i na prirodi temeljenog turizma u Parku prirode Velebit

35

OPG Vukas: Obnova maslinika i podizanje novih ekoloških nasada autohtonih sorti

36

Karta s prikazom projektnih lokacija korisnika Programa za poticanje zelenog poduzetništva

37

Popis projekata korisnika Programa za poticanje zelenog poduzetništva


Zeleno poduzetništvo – razvojni scenarij za budućnost Dalmacija je prostor izrazito bogate biološke raznolikosti te prirodne i kulturne baštine. O njenoj iznimnoj prirodnoj vrijednosti govori i podatak da oko 40% njene površine njene površine ulazi u ekološku mrežu Europske unije NATURA 2000. Upravo s ciljem pokretanja poduzetništva koje će očuvati prirodna bogatstva i bioraznolikost Dalmacije, a istovremeno potaknuti održivi gospodarski razvoj ruralnih krajeva te osigurati nova radna mjesta, UNDP-ov Projekt COAST 2008. godine pokreće Program za poticanje zelenog poduzetništva. Partneri u direktnoj potpori zelenim poduzetnicima su četiri dalmatinske županije i njihove razvojne agencije te Splitska i Jadranska banka. Ogledni primjeri koji čuvaju vrijednu prirodu i okoliš te demonstriraju inovativne zelene proizvode i usluge koji rezultiraju novi investicijama i radnim mjestima pripadaju tradicijskim gospodarskim sektorima u Dalmaciji: poljoprivredi, turizmu, ribarstvu i marikulturi. Na tržištu zasićenom masovnom proizvodnjom i turizmom, unificiranošću te pretpostavljanju kvantitete nad kvalitetom, otvara se veliki prostor za originalne proizvode koji se temelje na kvaliteti i jedinstvenosti lokalne prirodne i kulturne vrijednosti. Potencijale i važnost zelenog poduzetništva za ruralni razvoj Dalmacije pokazalo je stotinjak poduzetničkih projekata ukupne vrijednosti 168 milijuna kuna. Oni su ostvarili pravo na potporu Programa poticanja zelenog poduzetništva koja je usmjerena na: 1) izravno kreditiranje kroz jamstveno-kreditni fond, 2) financijsku i tehničku pomoć u realizaciji projekata zelenog poduzetništva i 3) tehničku i financijsku pomoć u pripremi projektnih prijedloga za prijavu na druge nacionalne i međunarodne programe potpore, uključujući EU fondove. Svojim uspješnim poslovanjem, savjetima i iskustvom, pružaju idealan recept za sve perspektivne i inovativne buduće zelene poduzetnike koji žele slijediti poslovni put temeljen na tradiciji i stvaranju novih vrijednosti u suživotu s prirodom. Navedeni zeleno-poduzetnički projekti su dio od ukupno 97 projekata uključenih u Program za poticanje zelenog poduzetništva. Zbog velikog broja kvalitetnih projekata, izdvojili smo njih 31 kao ogledne primjere dobre prakse zelenog poslovanja u ruralnim područjima Dalmacije. 3


4


OPG Babac: Ekološki uzgoj i prerada voća

Šinjorina smokva zavodi slasnim okusima Nositeljica projekta: Sandra Babac Lokacija: Poljica Djelatnost: ekološko voćarstvo i prerada voća

Nakon masline, smokva je najraširenija voćka od Istre do dubrovačkog primorja te predstavlja jedan od simbola Dalmacije koji često biva zanemaren i nedovoljno iskorišten. Bračni par Sandra Babac i Alan Damjanić svoju poslovnu pustolovinu temelje upravo na toj slasnoj i slatkoj voćki zbog koje su se, napustivši veliki grad, vratili prirodi i prirodnom i u mjestu Poljicima zasadili prvi ekološki smokvik u Zadarskoj županiji te počeli pripravljati prvi hrvatski ekološki džem od svježih smokava, pripremljen prema tradicionalnoj dalmatinskoj recepturi. Vođeni entuzijazmom, vizijom, kreativnošću i upornošću te fantastičnim plodom smokve danas proizvode ekskluzivan visoko kvalitetan proizvod koji je postao prepoznatljiv brend Zadarske županije – Šinjorinu smokvu. Ono što ovu prirodnu i ekološku deliciju čini ekskluzivnom i drukčijom od drugih je činjenica da se proizvodi preradom isključivo svježih smokava (za razliku od ostalih džemova na tržištu koji nastaju preradom suhih smokava) iz vlastitih nasada od oko 550 stabala, što znači da imaju na raspolaganju samo tri tjedna u godini za proizvodnju svih količina koje će ponuditi sladokuscima na tržištu. Kako bi modernizirali svoju proizvodnju te uveli sustave kvalitete u poslovanje, počinju s izgradnjom i opremanjem suvremenog pogona za preradu za što su im odobrena sredstva EU pretpristupnog fonda IPARD kojim će sufinancirati dio troškova. Dosadašnje iskustvo je pokazalo da proizvod kupuju u najvećoj mjeri turisti kao idealan autohtoni suvenir koji visoku kvalitetu i jedinstvenost stavljaju ispred cijene te se Šinjorinu smokvu kao delikatesu želi predstaviti i stranim distributerima. Da su na dobrom putu, dokazuju i brojne nagrade i priznanja koja je džem Šinjorina smokva pobrao u zemlji i inozemstvu za kvalitetu proizvoda, ali i za originalni dizajn koji na jedinstveni način kreira vizualni identitet brenda. Šinjorini smokvi pridružili su se i Šinjorina dunja te Šinjorina maraška, džemovi kreirani od svježe dunje i maraške, tradicijske višnje zadarskog područja.

5


Bioplan d.o.o.: Pilot ekološka staklenička proizvodnja povrća i sadnica

Prvo eko povrće i sadnice iz staklenika Nositeljica projekta: Antonija Gomezelj, suvlasnica Lokacija: Plano, Trogir Djelatnost: proizvodnja ekološkog povrća i sadnica

Kako bi unaprijedili i povećali produktivnost ekološke proizvodnje povrća u Dalmaciji i Hrvatskoj te dali svoj doprinos u razvoju tržišta ekološkog povrća, osnivači Bioplana dipl. ing. agronomije Antonija Gomezelj i Božidar Žanko pokreću prvu ekološku stakleničku proizvodnju povrća i sadnica u Dalmaciji, što je ujedno i pokazni primjer tehnološki naprednog ekološkog uzgoja. Cilj pokretanja stakleničke proizvodnje je poticanje ekoloških i potencijalno ekoloških proizvođača na povećanje i širenje uzgoja ponudom ekoloških sadnica, što se dosada pokazalo kao problem ekološkim poljoprivrednicima te osiguranje dostatnih količina i veću zastupljenost ekološkog povrća na tržištu. U stakleniku površine 3 000 m² uzgajaju više vrsta povrća raznolikih sorti, rajčicu, krastavac, papriku, salatu, blitvu, kelj te ostalo povrće ovisno o sezoni. Gotovo svo povrće na tržište plasiraju preko posrednika koji povrće dalje preprodaju trgovačkim lancima. Osnivači Bioplana razmišljaju i o širenju prodajne mreže u dječje vrtiće, pogotovo nakon ulaska Hrvatske u EU gdje se 30% prehrane u vrtićima mora sastojati od ekoloških proizvoda. Zasada imaju dobru suradnju s kaštelanskim vrtićima. Proširenje distribucijskog kanala ekološkog povrća te povećanje proizvodnje izgledni su planovi Bioplana za budućnost, a kvaliteta proizvoda, sljedivost te znanje mladih i educiranih zaposlenika će biti najjači pokretač pri njihovom ostvarenju.

6


OPG Frano Milina Bire: Podizanje ekološkog vinograda autohtonih sorti Grk i Plavac mali na južnim padinama otoka Korčule te nadopuna postojeće turističke ponude

Vinarski i turistički šampion s Korčule Nositelj projekta: Frano Milina Bire Lokacija: Lumbarda, Korčula Djelatnost: ekološko vinogradarstvo i vinarstvo te agroturizam

Grk je hrvatska autohtona sorta vinove loze koja uspijeva i postiže izvrsne rezultate na pjeskovitom i suhom tlu u Lumbardi na otoku Korčuli. No, unatoč velikim prirodnim potencijalima za proizvodnju vrhunskog vina, južne padine Korčule godinama su bile zapuštene i neobrađene. Frano Milina Bire pokrenuo je uzgoj autohtone bijele sorte Grk na južnim padinama Korčule što je ujedno i prvi ekološki vinograd na otoku. Uz sortu Grk, koja je postala vrhunski doživljaj među vinoljupcima, zasadio je i jednu od najcjenjenijih hrvatskih sorti Plavac mali. Vinograd podiže i održava tradicionalnim načinima vađenja, drobljenja i slaganja kamena. Milina Bire je i najbolji primjer uspješnog održivog spoja poljoprivrede i turizma. U pet tradicionalnih kamenih kuća rasporedio je najmoderniju tehnologiju proizvodnje vrhunskih vina što predstavlja zanimljiv i jedinstveni kontrast moderne tehnologije i tradicionalnog izgleda i uređenja kuća, konobu s kušaonicom vina i likera proizvedenih na imanju te staje za koze, maslinik, voćnjak i povrtnjak. Frano Milina Bire uspješno je realizirao svoju želju da turističku ponudu na svom imanju temelji na proizvodima koje sam proizvodi sa svojom obitelji. Turistima nudi vrhunska vina sorti Grk i Plavac mali, četiri vrste likera, kozji sir, usoljenu ribu, maslinovo ulje i masline, pršut, različito domaće voće i povrće....a uz uživanje u domaćim gurmanskim delicijama, posjetitelji mogu svjedočiti o procesu proizvodnje i nastajanja slasnih zalogaja i kapljica koje ih oduševe. Za Franu Milinu Biru bavljenje turizmom i poljoprivredom je mnogo više od ponude proizvoda i usluga. On nudi cjeloviti doživljaj, priču o tradiciji, povijesti i ponosu tisućljetnog života na otoku. Posjetitelje vodi na zanimljivo, jedinstveno i nezaboravno putovanje u srž otočnog života praćeno mirisima i okusima njegovih fantastičnih proizvoda i ugođaja na imanju. Potvrda kvalitete i u vinarstvu i u agroturizmu su brojna priznanja koje je OPG Bire zaslužilo. Posljednje je zlatna medalja na prvom natječaju za najbolja agroturistička imanja u Dalmaciji kojeg su organizirali UNDP i četiri dalmatinske županije 2013. godine. 7


Obrt Sedam jezera: Razvoj izletničko/edukacijskog ruralnog turizma područja Baćinskih jezera

Tradicionalnom lađom po jezerima iznimne prirodne ljepote Nositelj projekta: Nikša Bogunović Lokacija: Baćina Djelatnost: ekološko-edukativni turizam

Potaknut iznimnim prirodnim ljepotama Baćinskih jezera, Nikša Bogunović, vlasnik obrta Sedam jezera pokreće turističku djelatnost organiziranja izleta na Baćinskim jezerima. Gostima nudi vožnju jezerima u tradicionalnom plovilu tog kraja – neretvanskoj lađi. Kako je zainteresiranost za ovaj vid turističke ponude bila iznimno visoka, Bogunović se odlučuje za nova ulaganja u povećanje ponude te nabavlja i obnavlja još dvije stare lađe. S četiri lađe, koliko ih ima danas, Bogunović svojim posjetiteljima pruža mogućnost uživanja u iznimnim prirodnim ljepotama Baćinskih jezera, upotpunjenih pričom o zanimljivostima i bogatstvima jezera te poviješću same lađe što plovidbu pretvara u nezaboravan doživljaj. Prije obilaska jezera u autohtonoj lađi, posjetitelji mogu uživati u tradicijskim neretvanskim plodovima smokvi, domaćoj rakiji…u kušaonici okruženi prekrasnom prirodom. Bogunović planira u suradnji s nekim od obližnjih restorana razviti i ponudu cateringa uz samo jezero te otvoriti i urediti tradicijsku konobu s ponudom pića. Također, grad Ploče i Dubrovačko-neretvanska županija započeli su projekte uspostave turističke ponude i tematskih staza zasnovanih na prirodnoj baštini Baćinskih jezera. Bogunovićev projekt upravo je nastavak šireg poduzetničkog pothvata kojim se želi potaknuti samoodrživost Baćinskih jezera kroz ekološko-edukativne oblike turizma. Zainteresiranost za ovaj tip turizma je velika, a gosti su oduševljeni ljepotom jezera i okolne prirode te doživljajem plovidbe u autentičnoj lađi gdje se izravno upoznaju s djelićem tradicije i povijesti tog kraja.

8


PO Brojne: Ekološki uzgoj i prerada smokve na otoku Visu

Viški hib – jedinstveni viški tradicionalni suvenir Nositelj projekta: Velimir Mratinić Lokacija: otok Vis Djelatnost: Ekološki uzgoj i prerada smokve

S idejom da se tržištu predstavi s konkurentnim proizvodom koji kvalitetom može naći svoga kupca, Velimir Mratinić, vlasnik poljoprivrednog obrta Brojne 2006. godine pokreće proizvodnju tradicionalnog izvornog gastro suvenira otoka Visa– Viškog hiba. Kako bi zaokružio proizvodni ciklus od vlastite, kontrolirane, ekološke sirovine do autentičnog proizvoda koji je pripravljen od domaćih sastojaka, 2009. godine podiže prvi ekološki nasad smokava površine od jednog hektara, čime postaje prvi ozbiljniji i najveći proizvođač smokava na hrvatskim otocima. Smokvik sadrži oko 250 stabala smokava, domaćih sorti koje su se kroz generacije pokazale kao najpovoljnije za sušenje – Zamorčice (70%) i Bružetke bijele. Ekološka proizvodnja bila je jedini logičan izbor na otoku Visu na kojem je radi povoljne klime potreban relativno mali broj tretiranja kultura, osobito smokava, a ekološki način uzgoja je vrlo blizak tradicionalnoj proizvodnji na otoku. Osim toga, proizvodu omogućava prednost na tržištu i garanciju kvalitete i prirodnosti koju kupci cijene. Smokva se oduvijek uzgajala na dalmatinskim otocima, međutim gotovo uvijek kao sekundarna kultura. Iako je nepravedno zapostavljana, unatrag pet-šest godina svjedoci smo da su, od nekoć zanemarene smokve, danas tržište preplavili proizvodi i prerađevine od smokava - džemovi, rakije, razni smokvenjaci…No, ekoloških proizvoda na bazi smokve nema puno, ni na hrvatskom, a ni na inozemnom tržištu. Viški hib je izvorna, tradicionalna pogača od suhih smokava. Posebnu draž i aromu Viškom hibu daju rakija travarica i aromatično bilje koje se dodaje suhim smokvama, a upravo ti sastojci čine Viški hib jedinstvenim i autentičnim viškim proizvodom. Naime, diljem Mediterana su se radili i rade se smokvenjaci, međutim ova receptura je prisutna samo na Visu. PO Brojne je zadržao tradicionalnu recepturu te tako svom proizvodu omogućio dodanu vrijednost, jedinstvenost i originalnost.

9


PO Cobo: Očuvanje sorte vinove loze Palagružonka kroz revitalizaciju njene komercijalne proizvodnje

Povratak autohtone Palagružonke na otok Vis Nositelj projekta: Ante Ivčević Lokacija: otok Vis Djelatnost: uzgoj vinove loze i proizvodnja vina od autohtonih sorti

Kvaliteta i jedinstvenost viške baštine izvrstan je temelj razvoju turizma kojeg nadopunjuje vinska i gastro ponuda otoka Visa. Potaknut vinogradarskom tradicijom otoka Visa, ali i izvrsnim potencijalima razvoja vinarstva na Visu u budućnosti, Ante Ivčević 2008. godine pokreće poljoprivredni obrt Cobo te se počinje baviti vinogradarstvom i vinarstvom. Na 1,5 hektara vinograda sadi vinovu lozu autohtonih sorti Vugava i Plavac mali te manje količine Rukatca/ Maraštine, Viškog crljenka, Glavanjuše/Okatca i Ninčuše. Potražnja za vinom na otoku je u stalnom porastu te premašuje proizvodne kapacitete PO Cobo, osobito kada je riječ o autohtonoj viškoj sorti Vugava, jedinstvenoj sorti koja uspijeva samo na otoku Visu. Potaknut uspjehom i velikom potražnjom za autohtonom Vugavom, upravo zbog spoja jedinstvenosti i kvalitete, Ivčević odlučuje pokrenuti projekt očuvanja gotovo nestale sorte vinove loze Palagružonka podizanjem matičnog vinograda na površini od 3.500 m2. U ovom ga projektu prate Institut za jadranske kulture iz Splita i Agronomski fakultet iz Zagreba. Osim što se vino ove autohtone sorte ne može trenutno nigdje nabaviti, jer je prije Ivčevićeve eksperimentalne proizvodnje postojao samo jedan trs na Palagruži, očekuje se da će ovo jedinstveno vino krasiti i visoka kvaliteta što su izvrsni preduvjeti za komercijalno isplativu i održivu proizvodnju. Kako bi je spasio od nestajanja, još 1999. godine Ivčević dovodi Palagružonku s Palagruže te sadi prvu lozu na otoku Visu. Palagružonku su prije 500-600 godina uzgajali benediktinci na otoku Palagruži, a postoje podatci koji govore da se radilo o iznimno kvalitetnom vinu. Obzirom da je uspijevala na Palagruži gdje ima jako malo kiše i vode, vrlo vjerojatno je otporna na sušu i sol pa je i to čini specifičnom sortom. Osim očuvanja gotovo nestale sorte te doprinosa viškom vinarstvu i turističkoj ponudi, proizvodnja Palagružonke doprinosi i očuvanju prirodne baštine zbog revitalizacije otočnog tradicionalnog poljoprivrednog krajobraza podizanjem novih vinograda na dotada zapuštenim površinama. 10


PZB Dalmacija eko projekt: Eko proizvodnja, tradicionalni ekstenzivni uzgoj i uspostavljanje matičnog stada Buša kao baze za proizvod više vrijednosti i ekogastro turističku ponudu

Autohtona Buša spaja zaleđe s turističkom obalom Nositelji projekta: Mićo Klarić i Ante Huljev Lokacija: Vodice i Modrino Selo Djelatnost: ekstenzivno stočarstvo, ekološka proizvodnja mesa i agroturizam

Vodice su poznata turistička destinacija na hrvatskoj obali. No, u trenutnoj turističkoj ponudi vrlo je mali broj autohtonih, autentičnih proizvoda koji pričaju priču o tradiciji i posebnostima ovoga kraja. Upravo iz toga razloga je poljoprivredna zadruga branitelja Dalmacija eko projekt odlučila prva u Dalmaciji spojiti ekološki proizvedenu hranu dalmatinskog zaleđa s turističkom ponudom na obali. U konobi u Vodicama Dalmacija eko poslužuju ekološku tradicijsku hranu nudeći turistima jedinstveni gastro doživljaj vodičkog kraja i okolice. Nova ponuda obogaćuje dosadašnju turističku ponudu vodičkog kraja. Kako bi eko gastro ponuda bila što autentičnija i originalnija, zadruga se odlučuje na uzgoj Buša, autohtonog goveda područja Balkanskog poluotoka koje je do prije stotinjak godina, uz podolsko govedo, bila dominantna pasmina u Hrvatskoj s više od milijun grla. Danas je ova pasmina kritično ugrožena, unatoč svojim prednostima kao što su otpornost na bolesti, prilagođenost škrtim i teškim terenima, sposobnosti preživljavanja na otvorenom tijekom cijele godine te malu zahtijevanu brigu. Na škrtom i teškom terenu u Modrinom Selu 45 grla Buše našlo je svoj idealni dom. Članovi zadruge planiraju širiti stado koliko god im to prostor bude dopuštao. Od Buša proizvode ekološki certificirano meso, a u planu je proizvoditi i sir od Bušinog kvalitetnog mlijeka. Osim obogaćivanja turističke ponude na obali originalnom i autentičnom gastro ponudom, zadruga revitalizira autohtonu Bušu te svojim primjerom pokazuje kako je i u današnjem kontekstu moguće tradicionalno ekstenzivno stočarstvo očuvati kao održivu djelatnost s tržišno konkurentnim proizvodom koji osigurava izvor prihoda u ruralnoj Dalmaciji. Očuvanjem ekstenzivnog stočarstva se ujedno čuvaju i staništa brdskih pašnjaka i livada koja su izrazito bogate bioraznolikosti.

11


Dalmaconsult d.o.o.: Podizanje ekološkog višegodišnjeg nasada autohtone višnje Maraska ( Prunus cerasus marasca )

Maraska – cijenjena višnja koja uspijeva samo u Dalmaciji Nositelj projekta: Denis Rubić Lokacija: Katuni Brdo, Šestanovac Djelatnost: ekološko voćarstvo

Višnja maraska je autohtona dalmatinska voćka koja u interakciji sa specifičnim okolišnim čimbenicima daje plod karakteristične arome, oblika, okusa i kemijskog sastava. Da je maraska posebnost dalmatinskog prostora, dokazuju i neuspješni pokušaji širenja maraske izvan njenog izvornog područja. No, unatoč velikoj potražnji na tržištu za ovom izrazito cijenjenom voćkom i činjenice da višnju slične kvalitete nije moguće uvesti iz drugih zemalja ili dijelova Hrvatske, maraska se u Dalmaciji uzgaja vrlo rijetko. Upravo iz tog razloga je hvalevrijedan projekt tvrtke Dalmaconsult i njenog vlasnika Denisa Rubića koji je u voćnjaku od 50 hektara zasadio 22 000 stabala višnje maraske i 3 000 stabala trešanja. Kako voćnjak u potpunosti obrađuje na ekološki način, 17 hektara maraske je najveći ekološki nasad višnje maraske u Europi. Obzirom da trenutna proizvedena količina autohtone višnje maraska do 1500 tona godišnje u Hrvatskoj ne zadovoljava ni domaću ni inozemnu potražnju niti u svježem stanju niti u prerađenim oblicima ( za usporedbu, jedna njemačka tvrtka za koncentrat godišnje potražuje oko 3000 tona, što je duplo više od cijele hrvatske godišnje proizvodnje), Rubićev zeleni poduzetnički projekt izvrstan je primjer i ostalim poduzetnicima da se uključe u uzgoj maraske te povećaju broj nasada tradicionalnih dalmatinskih kultura. Ujedno bi to mogla biti i izvrsna prilika za regionalni i lokalni razvoj Dalmacije i općine Šestanovac te za obnovu zapuštenih i neiskorištenih poljoprivrednih površina. Osim svježeg ploda, Rubić proizvodi i sirupe, likere, marmelade, jastuke od koštica autohtone maraske te sušene višnje, koje, nakon početne eksperimentalne faze, namjerava ponuditi tržištu. Kako je maraska jedinstvena dalmatinska višnja, sve njene prerađevine su originalne i idealne za prepoznatljivi dalmatinski brend, ali i kao dio turističke ponude.

12


PZ Drobnica: Obnova i uređenje zadružnog maslinika kao oglednog eko-maslinika otoka Ugljana

Povratak maslinarskoj tradiciji na otoku Ugljanu Nositeljica projekta: Mladenka Mašina, upraviteljica zadruge Lokacija: Preko, Ugljan Djelatnost: ekološko maslinarstvo i uljarstvo te agroturizam

Poljoprivredna zadruga Drobnica s otoka Ugljana iskoristila je priliku postojanja za otok rijetko cjelovite parcele od dva hektara na kojoj je, na mjestu nekadašnjeg maslinika s 250 stabala, bujalo raslinje, trava i korov. Maslinik koji se nije obrađivao više od 30 godina su obnovili, pomladili i uredili te započeli suvremeni ekološki uzgoj autohtonih sorti maslina kojim se čuva tradicijski krajobraz te proizvodi maslinovo ulje vrhunske kvalitete. Zadruga je obnovila 170 starih maslina te posadila 230 novih sadnica autohtonih sorti Oblica, Drobnica, Krvavica, Levantinka, Istarska bjelica, Lastovka, Puljka, Oštrica, a kako bi očuvali i poticali bioraznolikost, posadili su i 500 sadnica ljekovitog i aromatičnog bilja, 150 sadnica buhača koji se koristi kao prirodni insekticid u ekološkom uzgoju, stabla smokve, maraške, žižule i ostalog tradicijskog voća te 150 sadnica ekološki uzgojenih artičoka, što predstavlja rijetkost u ekološkom uzgoju na ovim područjima. Maslinik služi kao pokazni primjer i mjesto prijenosa znanja o praksama ekološkog maslinarstva, i među zadrugarima, i među ostalim maslinarima na otoku. Obnovljeni maslinik će, uz vrhunsko maslinovo ulje te drugo tradicijsko bilje i voće, biti odličan početak i za razvoj turizma temeljenog na bogatoj tradiciji te prirodnoj baštini, a koji ujedno osigurava tržište za proizvode dodane vrijednosti stanovnika otoka. Maslinik se već pokazao kao rado posjećeno izletište, a u izgrađenoj kamenoj kućici s kaminom turisti imaju priliku uživati u prirodnom okruženju i domaćim delicijama. I u samoj obnovi maslinika sudjelovali su studenti iz raznih zemalja kroz volonterske kampove, pa su osim odmora na otoku, nešto naučili o ekološkom maslinarstvu i osjetili zadovoljstvo što su i oni pomogli pokretanju novog ciklusa u životu „vječnih“ stabala masline. Osim za proizvodnju maslinovih ulja, masline su izvrsne za pripremu sve popularnijeg čaja od maslina. Čaj se radi od maslinovog lišća kojeg zadruga trenutno izvozi u Kinu i SAD, no u budućnosti planiraju proizvoditi i vlastiti čaj od maslina te brendirati Ugljan i mjesto Preko kao ekološki otok u Jadranskom moru, posluživši se i slogom eko u imenu svog mjesta: PrEKO maslinik. 13


OPG Škaulj: Ekološko vinogradarstvo i vinarstvo te plasman vina kao turističke ponude na poljoprivrednom imanju

Vrhunska ekološka vina nadinskih šampiona Nositelj projekta: Šime Škaulj Lokacija: Nadin, Ravni kotari Djelatnost: Ekološko vinogradarstvo i vinarstvo te agroturizam Nadin, ravnokotarsko mjesto u blizini Benkovca, sve je poznatiji široj hrvatskoj javnosti po svojim postignućima u ekološkoj poljoprivredi, prije svega ekološkom vinogradarstvu i vinarstvu. Zbog toga je Nadin prozvan i najekološkijim mjestom u Hrvatskoj. Upravo su nadinski eko vinogradari i vinari zaslužni za prve ozbiljnije eko hektare u Zadarskoj županiji te su bili poticaj i ostalim poljoprivrednicima da se uključe u ekološku proizvodnju, i to ne samo na području svoje županije, već i šire. S pravom ih možemo nazvati predvodnicima ekološkog vinogradarstva i vinarstva u Zadarskoj županiji. Jedan od renomiranih nadinskih vinara je Šime Škaulj, koji je dugogodišnju obiteljsku vinogradarsku tradiciju obnovom starih, zapuštenih vinograda pretvorio u ozbiljnu proizvodnju na današnjih 4,5 ha s planom širenja te je započeo i proizvodnju ekoloških vina. Vrhunsku kvalitetu Škauljevih ekoloških vina potvrđuju i brojne nagrade i priznanja na različitim hrvatskim i svjetskim vinarskim manifestacijama, među kojima se ističe srebrna medalja na čuvenom Decanteru u Londonu 2012. Škaulj proizvodi crna vina svjetski priznatih sorti Cabarnet, Merlot i Sirah, te bijelo vino autohtone sorte Maraština. Svoja vrhunska, priznata i nagrađivana vina ovaj renomirani nadinski vinar prodaje bez problema jer potražnja za vinima vrhunske kvalitete je velika. Uz kvalitetu, svoje mjesto na tržištu je izborio i pristupačnim cijenama te ekološkom markicom, koja im daje dodanu vrijednost. Dodatni potencijal vidi i na tržištima EU i SAD-a za koje je počeo razvijati distribucijsku mrežu. Kako smatra da se ne može proizvoditi vino, a ne pružiti mogućnost kušanja istog u vinariji, Škaulj je izgradio kušaonicu koju je uredio u stilu tradicionalne dalmatinske konobe. Nadin se tako polako etablira i kao agroturistička destinacija u kojoj turisti u izvornom ambijentu kušaju vrhunska ekološka vina, uživaju u tradicijskim jelima i autentičnom ugođaju ravnokotarskog kraja. Tajna uspjeha nadinskih vinara, ali i ostalih ekoloških vinara Zadarske županije je, osim idealnog podneblja za proizvodnju vrhunskih ekoloških vina, stalne edukacije i profesionalne moderne proizvodnje, zajedništvo i udruživanje. Kroz Udrugu vinara i vinogradara Nadin i udrugu Liburna zajedničkim snagama stvaraju prepoznatljivi brend te povećavajući količine uspješnije sudjeluju na zahtjevnom svjetskom tržištu vina. 14


OPG Ivica Dragan Elez: Kraljevska riznica dalmatinskog aromatičnog cvijeća

Nema slađeg do ekološkog meda Nositelj projekta: Ivica Dragan Elez Lokacija: Dalmatinska zagora; Šolta; Hvar; Vis; Biokovo; Lika Djelatnost: ekološko pčelarstvo

Iako Dalmacija, osobito Dalmatinska zagora i otoci, ima idealne uvjete za bavljenje ekološkim pčelarstvom prije svega zbog bogatstva ljekovitim aromatičnim biljkama, ali i zbog očuvanosti od zagađenja, ekološko pčelarstvo na žalost još uvijek nije prepoznato kao vrijedna poljoprivredna grana. U cijeloj Hrvatskoj se trenutno ekološkim pčelarstvom bavi 15 pčelara. Zbog toga je vrijedan projekt Ivice Dragana Eleza, koji se, u želji da proizvede i tržištu ponudi ekološke proizvode te potakne razvoj ekološkog pčelarstva i promociju dalmatinskog ekološkog meda, 2007. godine počinje baviti pčelarstvom i proizvodnjom meda. Danas raspolaže sa 72 proizvodne pčelinje zajednice, a pčele, ovisno kada im to vremensko-klimatski uvjeti dopuštaju, pasu na iznimno aromatičnim biljkama bogatim lokacijama Dalmatinske zagore, otoka (Šolta, Hvar, Vis), planini Biokovo i njenom zaleđu te dijelu Like u Zadarskoj županiji. Elez želi popuniti prazninu na tržištu na kojem nema dovoljno ekološkog meda od aromatičnih dalmatinskih biljaka kao što su kadulja, vrijesak, ružmarin, iako se med od tih biljaka smatra iznimno kvalitetnim te je izrazito cijenjen i u Hrvatskoj, a osobito na tržištu EU. Ekološko pčelarstvo, osim što stvara autohtone zdrave proizvode, pomaže u očuvanju bioraznolikosti biljnih vrsta. Pčele oprašuju preko 80% biljaka, koje uključuju i jednu trećinu voća i povrća koje jedemo (npr. jabuka, krumpir, brokula, jagoda...) te ujedno omogućuju opstanak biljnih vrsta. Paleta proizvoda OPG-a Elez varira od godine do godine, ovisno o klimatskoprirodnim uvjetima koji diktiraju lokacije ispaše pčela. Elez planira proširenje palete proizvoda uvođenjem novih vrsta meda u ponudu poput eko krem meda.

15


OPG Marica Jakoliš: Ekološki uzgoj, plasman i prodaja tradicionalnih sorti povrća

Pionirka eko povrćarstva i voćarstva u Dalmaciji Nositeljica projekta: Marica Jakoliš Lokacija: Vukšić; Bila Vlaka; Prović Djelatnost: ekološko povrćarstvo i voćarstvo Unatoč izuzetnim prirodnim preduvjetima te sve većem trendu i naglasku, pogotovo u mediteranskim zemljama, na proizvodnji ekološkog voća i povrća, u Dalmaciji je takva proizvodnja još uvijek u povojima te zauzima tek nešto više od 2% od ukupno obrađenih površina. Prepoznavši visoke vrijednosti uzgoja eko povrća i voća, koji se očituju prvenstveno kroz brigu i čuvanje okoliša te zdravlja ljudi koji ih konzumiraju, kao i konkurentske prednosti takvog uzgoja te sve veće potražnje na nedovoljno razvijenom tržištu, Marica Jakoliš 2007. godine kreće s certificiranom ekološkom proizvodnjom povrća i voća, a 2010. dobiva pravo korištenja eko znaka. Slijedeći svoje životne principe o poželjnom načinu života koji se temelji na zdravoj i kvalitetnoj prehrani te očuvanom okolišu, Jakoliš hrabro kreće u poslovni pothvat kako bi ekološke proizvode učinila dostupnijima hrvatskom tržištu te potaknula i ostale proizvođače da započnu s proizvodnjom voća i povrća po ekološkim principima. S pravom možemo reći da je Marica Jakoliš pionirka i predvodnica ekološkog uzgoja povrća i voća u Dalmaciji . Danas Jakoliš na površini oko dva hektara uzgaja više od 40 vrsta ekološkog povrća, uglavnom tradicijskih sorti koje daju proizvodu dodanu vrijednost i za kojima vlada velika potražnja na tržištu te preko 10-ak vrsta ekološkog voća. Uz visoku kvalitetu zemlje i izrazito povoljno podneblje, Jakoliš u potpunosti slijedi ekološke principe proizvodnje, od uporabe gnojiva i humusa, do uzgoja različitih kompatibilnih kultura. Tako ispod 80-ak maslina uzgaja bob te svaki iskoristivi metar koristi kao vrt bogat tradicijskim i sezonskim plodovima, karakterističnim za kraj u kojem ih uzgaja. Jakoliš još uvijek ne stigne proizvesti onolike količine kolike tržište traži te se, u skladu s velikom potražnjom za kvalitetnim ekološkim povrćem i voćem planira širiti te okrupniti dosadašnje hektare, uglavnom uzimajući u koncesiju državno zemljište. Razvila je i mrežu kućne dostave svojih proizvoda u Zadru, Šibeniku, Splitu i Zagrebu čime je stekla stalne zadovoljne kupce, a svoje proizvode plasira i u dućanima zdrave hrane, na tržnici u Vodicama u ljetnim, turističkim mjesecima te na sajmovima. Ujedno je razvojem proizvodnje stvorila radna mjesta za svoju i još nekoliko obitelji iz svog kraja. Dalmatinska pionirka ekološkog uzgoja povrća i voća utrla je put budućim potencijalnim proizvođačima, pokrenula tržište te dokazala da je uzgoj ekološkog voća i povrća dobar poslovni projekt utemeljen na sigurnoj potražnji i trendovima povećanja konzumiranja zdrave hrane. 16


OPG Mato Katičić: Pokazni primjer ekološke poljoprivredne proizvodnje te uspostave prvog agroturističkog obiteljskog domaćinstva na području općine Dubrovačko Primorje

Putovanje kroz tradiciju u netaknutoj prirodi Nositelj projekta: Mato Katičić Lokacija: Smokovljani, Dubrovačko Primorje Djelatnost: agroturizam, ekološka poljoprivreda, stočarstvo

Mato Katičić je razvio i unaprijedio dugogodišnju obiteljsku tradiciju bavljenja poljoprivredom i stočarstvom ulaskom u sustav ekološke proizvodnje koja daje dodanu vrijednost njegovim tradicijskim proizvodima te postaje poticajni model ekološke proizvodnje u općini Dubrovačko Primorje. Kako ima i dugogodišnje iskustvo rada u turizmu, Katičić je želio proširiti svoju dotadašnju djelatnost te ekološke proizvode sa svog imanja prerađene i ponuđene na tradicijski način, po starim, izvornim recepturama ponuditi gostima kao dio turističke ponude, čime započinje ideja kreiranja prvog agroturističkog imanja u općini Dubrovačko Primorje. Kako bi ostvario jedinstveni zeleni poduzetnički pothvat na tom području, koji svoju uspješnost temelji na spoju ekološke poljoprivrede i ruralnog turizma, Katičić kreće u obnovu stare, tradicionalno građene obiteljske kuće. Kuća, obnovljena i uređena po principima stoljetne tradicije graditeljstva ovog područja i idealno uklopljena u krajobraz, osim što sama po sebi predstavlja turističku atrakciju svojom autohtonošću tradicionalnog dalmatinskog krajobraza, predstavlja središte turističke ponude, uz kušaonicu i obnovljeno staro gumno. Uz usluge smještaja, turisti imaju priliku uživati u gurmanskim delicijama pripravljenim po tradicionalnim recepturama od ekoloških proizvoda s imanja, poput izvornog jela od raštike i suhog mesa zelene menestre, koja se u ovim krajevima priprema već 500 godina. Uživajući u tradicionalno pripremljenim delicijama, gosti se upoznaju s običajima i kulturom ovoga kraja razgledajući etno izložbu koja priča priču o nekadašnjem načinu života te gledajući i sudjelujući u tradicionalnom plesu linđo. Posluživat će ih i s njima se zabavljati domaćini u originalnim starim narodnim nošnjama. Kvalitetu agroturističkog domaćinstva potvrdila je i zlatna medalja na prvom natječaju za najbolja agroturistička imanja u Dalmaciji kojeg su organizirali UNDP i četiri dalmatinske županije 2013. godine.

17


OPG Knežević: Razvoj eko stočarstva i na prirodi temeljenog agro turizma u parku prirode Velebit

Veličanstvena priroda, ekološka poljoprivreda i ruralni turizam u Parku prirode Velebit Nositelj projekta: Petar Knežević Lokacija: Park prirode Velebit Djelatnost: ekološko stočarstvo, agroturizam

Zbog velike ljubavi i privrženosti prema svom kraju te želje da nastavi i oživi težak i tradicionalan život na Velebitu, Petar Knežević se sa svojom obitelji 2006. godine vraća na svoju djedovinu te se nastanjuje u kamenu tradicionalnu kuću izgrađenu oko 1750. godine. Kuća i imanje koje Knežević razvija oko nje nalaze se u Parku prirode Velebit, uz sami rub istočnog dijela Nacionalnog parka Paklenica, na 800 metara nadmorske visine. Premda je to područje nekoć bilo poprilično naseljeno, danas tamo gotovo nitko ne živi, pa je tim povratak Kneževića i njegove obitelji i njihova težnja da jedinstveni prirodni okoliš Velebita pretvore u osnovu poduzetničkog poslovanja još značajnija. Kako je to kraj s idealnim predispozicijama za bavljenjem stočarstvom, Knežević kreće s uzgojem oko 160 koza, pasmine Hrvatska šara, od kojih proizvodi mlijeko te ekološko meso od jarića. Kako se imanje nalazi u neposrednoj blizini NP Paklenice, dobio je suglasnost da koze pasu na pašnjacima Nacionalnog parka čime ujedno štite okoliš same Paklenice te doprinose očuvanju velebitskih pašnjaka i bioraznolikosti od zarastanja u šikaru i šumu do kojeg prirodno dolazi nestankom tradicionalnog ekstenzivnog stočarstva. Uz koze, Knežević posjeduje i 45 konja pasmine Hrvatski brdsko-otočni konj. Kneževićeva želja je očuvati tu pasminu s kojom je odrastao, koja je dio tradicije tog kraja, važan činitelj očuvanja krajobraza Velebita, staništa pašnjaka i njihove vrijedne bioraznolikosti, a koja i u današnjim uvjetima može biti i gospodarski korisna. Namjerava pripitomiti mladu ždrjebad za jahanje te uspostaviti jahaće rute kao dio turističke atrakcije na imanju. Osim stočarstva, Knežević se bavi i uzgojem tradicijskih velebitskih kultura poput krumpira, kapule, mrkve, kupusa, vinove loze koji bi, uz jareće meso, bili dio ponude na budućem agroturističkom imanju. Dodatna prednost i mamac za sve zaljubljenike u prirodu je i blizina NP Paklenice te činjenica da se samo imanje nalazi u Parku prirode.

18


Tehnološki i poslovno-inovacijski centar za marikulturu MARIBIC: Pilot projekt „Komercijalna proizvodnja Brbavice Venus verrucosa“

Komercijalno uzgojena Brbavica novi je adut hrvatskog školjkarstva Nositelji projekta: Ana Gavrilović i Jurica Jug Dujaković Lokacija: uvala Bistrina, Malostonski zaljev Djelatnost: školjkarstvo

Tragovi uzgoja školjaka u Malostonskom zaljevu postoje još od antičkih vremena. Prvi pisani dokument o izlovu školjaka potječe iz 16. stoljeća, a o uzgoju iz 17. stoljeća. Posebna kvaliteta kamenica iz Malostonskog zaljeva prepoznata je i na međunarodnom sajmu u Londonu 1936. godine, gdje je nagrađena zlatnom medaljom za kvalitetu. Malostonski zaljev je i danas najznačajnije i najpoznatije mjesto za uzgoj školjkaša u Hrvatskoj, gdje se uzgaja 90% ukupne proizvodnje kamenica i dagnji. Zbog posebnosti i vrijednosti ekosustava i značaja za uzgoj školjkaša, Malostonski zaljev je 1983. godine proglašen zaštićenim morskim područjem. Najpogodnijim predjelom u Malostonskom zaljevu za uzgoj školjkaša smatra se uvala Bistrina. Upravo u toj uvali Tehnološki i poslovno-inovacijski centar za marikulturu MARIBIC smjestio je svoje mrjestilište školjaka te pokrenuo pilot projekt komercijalnog uzgoja školjke Brbavice (Venus Verrucosa). Potražnja za Brbavicom, koju zbog iznimnog okusa zovu i „tartuf iz mora“ uvelike premašuje njenu ponudu te se u Hrvatskoj izlovi i proda oko 4 tone Brbavice godišnje. Velika potražnja i posljedična visoka cijene na tržištu, u uvjetima nepostojećeg komercijalnog uzgoja, često vodi prekomjernoj eksploataciji njenih prirodnih staništa, što za posljedicu ima i neodrživost izlova i dugoročno uništenje staništa. Iz tih se razloga u MARIBIC-u, gdje su prvi na svijetu uspješno izmrijestili Brbavicu i definirali način uzgoja ličinačkih faza, pokrenuo projekt kojemu je cilj bio ispitati mogućnosti i definirati tehnologiju komercijalnog uzgoja Brbavice. Rezultati projekta su pokazali da Brbavice u sva tri testirana proizvodna sustava uspješno i brzo rastu te imaju visok stupanj preživljavanja te otvaraju put za komercijalni uzgoj ove tržišno atraktivne vrste školjkaša. Projekt će omogućiti transfer tehnologije komercijalnog uzgoja Brbavice partnerima, uzgajivačima i poduzetnicima, što bi dovelo do povećanja sveukupne proizvodnje školjkaša u Hrvatskoj te doprinijelo ukupnoj profitabilnosti hrvatske marikulture. Suradnja je već uspostavljena s udrugom Stonski školjkari.

19


PZ Maslina i vino: Ekološko vinogradarstvo i proizvodnja vina te plasman na zadružnom gospodarstvu u Polači

Iz krša i kamena uzdigle se tri dalmatinske gracije: maslina, vinova loza i smokva Nositelj projekta: Radoslav Bobanović Lokacija: Tinj, Polača Djelatnost: Ekološko maslinarstvo, vinogradarstvo i uzgoj smokava, proizvodnja ekoloških ekstra djevičanskih maslinovih ulja i vina, agroturizam Poljoprivredna zadruga Maslina i vino iz Polače iz Ravnih kotara dobila je u koncesiju 60 hektara minirane, zapuštene zemlje. Kamenjar i krš su pretvorili u plodnu tlo te zasadili ekološke nasade triju dalmatinskih gracija: masline, vinove loze i smokve. Danas s ponosom predstavljaju najveći ekološki maslinik u Hrvatskoj većinom autohtonih sorti koji se proteže na čak 45 hektara. Uz maslinik, obrađuju i ekološki vinograd od kojeg proizvode vrhunska crna vina autohtonih sorti Crljenak, Plavina i Babić uz Cabernet Sauvignon, Merlot i Syrah, dok bijela vina zastupaju sorte Maraština, Chardonnay i Muškat žuti. Maslini i vinovoj lozi pridružili su i dalmatinsku tradicijsku smokvu s 800 stabala te tako zaokružili projekt Tris. Za potrebe navodnjavanja, izgradili su tri akumulacijska bazena sa sustavom napajanja koji su se izvrsno uklopili u postojeći ambijent. Osim što ekološkim načinom proizvodnje štite tlo i prirodu u kojoj djeluju, a i ljudsko zdravlje, zadruga doprinosi i lokalnoj zajednici zapošljavajući uz sedam stalnih članova zadruge i tri stalna zaposlenika i oko 30-ak ljudi za vrijeme berbe maslina i grožđa. No, značajan doprinos svom kraju je i projekt pretvaranja zapuštene, neobrađene zemlje u plodne nasade i agroturističko odredište, čime su cijelom kraju podarili dodanu vrijednost. Plodove ravnokotarske zemlje te vrhunske proizvode koji od njih nastaju: ekološka ekstra djevičanska maslinova ulja i vina s ponosom nude potrošačima na tržištu te turistima kao brend podneblja u kojem nastaju. Nakon opremanja vinarije, zadruga je pokrenula i uljaru u kojoj, osim prerade vlastitih maslina, planiraju i otkup maslina i maslinovog ulja drugih ekoloških proizvođača tog područja te zajednički plasman na tržište pod istim imenom. Također, ponukani činjenicom da Ravni kotari i Zadarska županija proizvode vrhunska ekološka vina, planiraju inicijativu jednog zajedničkog vina autohtone sorte kao prepoznatljivog brenda ovog vinarskog područja. Važnost udruživanja, osim u poljoprivredi, vide i u turizmu, te im je želja da se turistički projekti ovoga kraja sinergijski povežu u jednu jedinstvenu turističku ponudu koja će nuditi različiti spektar doživljaja prirodne i tradicijske baštine Zadarske županije kao što su kušanje vrhunskih ekoloških vina i tradicijskih jela, pustolovni turizam, konjički turizam…Takvim umrežavanjem postali bi jedinstvena trodnevna-četverodnevna turistička destinacija. 20


Obrt Vinifera: Ekološko vinogradarstvo na tradicijskom terasastom vinogradu i uzgoj autohtonog ljekovitog bilja

Stagnum – pelješki snažni brend u svjetskim razmjerima Nositelj projekta: Frano Miloš Lokacija: Ponikve, Pelješac Djelatnost: Ekološko vinogradarstvo i vinarstvo, proizvodnja ekoloških čajeva od aromatskog i ljekovitog bilja i turistička ponuda na imanju

Frano Miloš jedan je od najpoznatijih i najcjenjenijih vinara u Hrvatskoj, dok je njegovo vino Stagnum najpoznatije hrvatsko vino sorte Plavac mali, izraslo do prepoznatljivog i snažnog brenda. S pravom se može reći da je Miloš jedan od predvodnika obnove pelješkog vinogradarstva i sorte Plavac mali, za koju dokazuje da se može uzgajati i davati vrhunsko vino i izvan najpoznatijih lokaliteta Postup i Dingač. Prelaskom na ekološku proizvodnju, Miloš se vraća starim, tradicijskim načinima uzgoja vinove loze. Kako sam kaže: „Priroda se pobrine za sve, čovjek je samo treba slijediti i uobličiti“. Slijedeći svoju životnu filozofiju, Miloš podiže 10 hektara terasastog vinograda na iznimno teškim, ali za Plavac mali vrhunskim položajima Pelješca. Njegujući vinograd u skladu s prirodom i tradicijom, gradi tradicionalne suhozide, vraća se ekološkoj proizvodnji, rubne dijelove sadi stablima maslina, smokava i rogača, a podizanjem nasada tradicijskog ljekovitog i aromatskog bilja, čuva bioraznolikost, a i širi ponudu svojih proizvoda. Osim vrhunskih vina, na svom imanju posjetiteljima nudi i čajeve trava ive, vrijeska i kadulje. Osim plasmana na vlastitom imanju kroz razvijenu turističku ponudu, Miloš svoja vina plasira na domaćem tržištu (oko 80 %), dok 20% količina izvozi u SAD i Kanadu. Kvalitetu, izvornost i originalnost Miloš smatra svojim najjačim adutima, ali i snažnim adutima Pelješca i Hrvatske koji se slabo ili nedovoljno koriste. Posebno radi na promociji svog Pelješca, koji ima bogomdane uvjete za turizam i ekološku proizvodnju te sorte Plavca malog koja ima potencijal kvalitete i prepoznatljivosti u svjetskim razmjerima. Miloš kaže: „Ne želim da Stagnum bude jači brend od Pelješca, nego obrnuto“.

21


Pedišić d.o.o.: Ribolovni turizam - turističko kočarenje: veći prihod uz manje ribolovnog napora

Turističko-ribolovna atrakcija koja čuva jadransko podmorje Nositelj projekta: Joško Pedišić Lokacija: Biograd Djelatnost: održivi ribolovni turizam

S koćaricom dužine 22 metra u vlasništvu, poduzeće Pedišić d.o.o. dolazi na ideju pokretanja originalne turističke ponude tradicionalnog koćarenja koja upoznaje turiste s tradicijskim ribolovom u Dalmaciji, ali ukazuje i na mogućnosti očuvanja ugroženog ribljeg fonda u Jadranu. Navedenim projektom poduzeće želi obogatiti postojeću turističku ponudu zanimljivom turističkom atrakcijom te podići ekološku svijest o očuvanju jadranskog podmorja. Kako je ovakav oblik turizma jedinstven na ovom području, predviđa se da će povećati turistički promet te ujedno povećati i broj zaposlenih u poduzeću (poduzeće ima tri zaposlenika). Specifičnost ovog turističko-ribarskog poslovnog pothvata je stvaranje jedinstvene prilike uživanja u aktivnom odmoru i doživljaja koćarenja zajedno s profesionalnim ribarima. S obzirom da je koćarenje poseban način ribolova, gdje se ribarska mreža povlači po morskom dnu, uz ribu, u mrežu ulaze odbačeni otpad i smeće (željezo, plastika, staklo…) te svi ti predmeti završe na palubi ribarskog broda. Pedišić planira postavljanje tri kontejnera u kojima bi se odvajao otpad koji bi kasnije bio predan komunalnom poduzeću na daljnju reciklažu. Na taj način turisti će spoznati visoku ekološku osviještenost hrvatskih ribara koji brinu o jadranskom podmorju. Ujedno će upozoriti i domaće stanovnike i ribare na stupanj onečišćenja podmorja koji je prijetnja morskim staništima te im ukazati na potrebu očuvanja morskih bogatstava. Poduzeću je cilj i prezentacija tradicionalnog koćarskog ribolova koje se efektivno obavlja samo dva sata dnevno, za razliku od komercijalnog koćarenja prijašnjih godina kada je isto plovilo obavljalo izlov od 20 sati koćarenja, prilikom čega je dolazilo do pretjeranog izlova i ugrožavanja ribljeg fonda. Nudeći turistički doživljaj, svaka riba u Pedišićevoj mreži vrijedi više, pa za isti prihod te ribe treba biti manje. Drugim riječima, ribolovni turizam je način kojim tijekom turističke sezone ribar može ostvariti jednaki ili čak veći prihod, a uz manji ribolovni napor i posljedično manji pritisak na ribolovne resurse. Projekt će biti jedan od putokaza i ostalim ribarima kako očuvati i zaštiti riblji fond u Jadranu te će pridonijeti ekološkoj svijesti o zaštiti mora. 22


PO Poje: Proizvodnja eko kozmetike temeljena na tradicijskom ljekovitom i aromatskom bilju otoka Visa

Melem za kožu – prirodna kozmetika s otoka Visa Nositelj projekta: Toni Bunčić Lokacija: Vis Djelatnost: proizvodnja ekološke kozmetike

Pokretanjem botaničkog vrta tradicijskih viških ljekovitih i aromatičnih biljaka, Toni Bunčić, vlasnik PO Poje, pokreće prvu liniju potpuno prirodnih ekoloških kozmetičkih proizvoda i eteričnih ulja na otoku Visu. Kako su proizvodi kreirani na bazi sto posto prirodnih i tradicijskih biljaka viškog područja, ovaj pionir ekološke kozmetičke proizvodnje stvara vrhunske preparate koji svojom autentičnošću postaju viški brend te upotpunjuju ponudu eko i edukacijskog turizma otoka. U paleti proizvoda kreiranih na temelju aromatičnog i ljekovitog bilja, Bunčić na tržište plasira liniju proizvoda za lice 100% biljno i prirodno i to antiaging, dnevnu i noćnu te revitalizirajuću kremu, linije ulja za tijelo na bazi badema (badem kombinira s ostalim biljem, tako da se u Bunčićevoj ponudi može izabrati između kombinacija badem lavanda, badem ružmarin, badem limun, badem gorka naranča i badem kantarion). Uz liniju za lice i tijelo, Bunčić kreira i anticelulitnu kremu te eterična ulja i hidrolate od lavande, ružmarina, lovora, gorke naranče, mirte, koromača, kadulje i origana. Vrhunsku kvalitetu svih sastavnica potpuno prirodnih ekoloških proizvoda uz pristupačne cijene u odnosu na manje kvalitetnu konkurenciju Bunčić navodi kao najveću komparativnu prednost svoje kozmetičke linije koja polako zauzima svoje mjesto na tržištu. Potrošači sve više traže kvalitetne prirodne proizvode, a ekološki znak počinju prepoznavati kao garanciju prirodnog i zdravog proizvoda za svoju kožu. Veliku pažnju pri promociji Bunčić poklanja autentičnosti izvorno viškog proizvoda. Bunčić svoje proizvode želi ukomponirati i kao novu i zanimljivu dimenziju turističke ponude otoka Visa. U suradnji s konjičkim klubom Tramontana planira organizirati degustacije vina i ture po otoku te edukacije i sakupljanje samoniklog bilja za turiste, kao i degustacije vina na mjestu njegovog nastanka – vinogradu. Na kraju, izradom kušaonice u botaničkom vrtu u kojem pogled puca na panoramu Visa, Bunčić želi povezati poljoprivredu, turizam i ekologiju u još jednu originalnu priču s otoka Visa.

23


Roki’s d.o.o.: Obogaćenje ruralne i gastro turističke ponude na ekološkom OPG-u sadnjom tradicionalnog vinograda s kolekcijom svih poznatih otočkih vinskih sorti

Izvrstan spoj ekološkog vinarstva i turističke ponude Nositelj projekta: Nikša Roki Lokacija: Plisko polje, Vis Djelatnost: ekološko vinogradarstvo i vinarstvo, ekološko povrćarstvo, agroturizam

Da je spoj ekološkog vinogradarstva i vinarstva i ostalih grana poljoprivrede s turizmom koji svoju ponudu temelji na očuvanosti i jedinstvenosti viške prirodne i kulturne baštine idealan temelj samoodrživosti lokalnim stanovnicima, dokazuje i projekt Nikše Rokija. Roki na oko četiri hektara poljoprivrednog zemljišta po ekološkim principima uzgaja vinovu lozu sorti Vugava/Bugava i Plavac te različito povrće koje plasira kroz gastronomsku ponudu u vlastitoj konobi. Rokijevo domaćinstvo čine obiteljska kuća sačuvana u izvornom obliku sa svim tradicijskim elementima i stara autentična konoba uz kuću koja danas služi za pružanje usluga prehrane s prodajnim punktom vlastitih poljoprivrednih proizvoda. U potpuno očuvanoj prirodi seoskog ugođaja turisti uživaju u tradicionalnim jelima ispod peke (hobotnica, kokot, teletina, grdobina…), viškim specijalitetima pripravljenim od namirnica s viških polja te autohtonim domaćim vinima. U sezoni (od travnja do kraja listopada) Roki’s d.o.o. zapošljava 7-8 ugostiteljskih radnika, dok su izvan sezone zaposlena tri člana obitelji. Ekološko vino i povrće kojeg proizvede Roki plasira kroz gastro-turističku ponudu na domaćinstvu te vlastitom prodajnom mjestu s tradicijskim viškim proizvodima na Visu. Ekološki znak osigurao mu je i plasman u dućane zdrave hrane Bio Bio. Na taj način Roki osigurava sigurno tržište za svoje potrebe te zaokružuje financijsku konstrukciju poslovanja koje je samoodrživo za cijelu obitelj. Kvalitetu, autentičnost i prirodnost proizvoda te vrhunsku uslugu na atraktivnoj lokaciji Roki smatra glavnim faktorima uspjeha, a planira proširiti ponudu sadnjom dodatnih nasada ekološkog povrća na novokupljenom zemljištu od 1,5 ha.

24


OPG Vesna Rožić Šibić: Proizvodnja ekološkog voća i povrća na otoku Braču

Ekološki dragulji škrte bračke zemlje Nositeljica projekta: Vesna Rožić Šibić Lokacija: Nerežišća, Brač Djelatnost: ekološko maslinarstvo, voćarstvo i povrćarstvo

Nakon petogodišnjeg života u SAD-u, gdje je stekla vrijedna iskustva o ekološkom uzgoju sudjelujući u projektu stvaranja bio vrta, Vesna Rožić Šibić se sa suprugom vraća na svoju djedovinu u Nerežišća na otoku Braču. Naslijeđeno zemljište na kojem su se nekada uzgajale masline, voće i povrće bilo je posve zapušteno i obraslo. Rožić Šibić se odlučuje kultivirati zemljište te pokrenuti ekološku proizvodnju voća, povrća i maslina. Poštujući obiteljsku poljoprivrednu tradiciju, krčeći i čisteći teren, ispitujući tlo kako bi se zaključilo koja kultura najbolje uspijeva na određenoj parceli, Rožić Šibić je do danas kultivirala oko 1,5 hektara, od ukupno 2,6 hektara koliko ima u posjedu te započela ekološku proizvodnju. Danas na škrtoj i obnovljenoj bračkoj zemlji, uz izniman trud, rad i ljubav Rožić Šibić i njene obitelji, raste ekološko povrće (salata, rajčica, lisnato i korjenasto povrće), ekološko voće (bobičasto voće, jabuke, kruške, trešnje) , eko masline i aromatično i ljekovito bilje. Od plodova zemlje, Rožić Šibić plasira na tržište maslinovo ulje, džemove, likere, sirupe, smokve i smokvenjake, voće, macerati, čajeve, začinsko bilje, suvenire, vrećice od lavande te kozmetičku liniju na bazi maslinovog ulja i lavande. Tradicijske proizvode pripravljene od domaćih ekoloških plodova najviše kupuju turisti kao izvorni brački suvenir te individualni domaći potrošači koji se raspituju o proizvodima na samom imanju. Kako bi riješila problem nedostatka vode na otoku, Rožić Šibić kreće u projekt osiguranja navodnjavanja. Opskrba vodom ključni je faktor razvoja poljoprivrede na otoku obzirom da su mnogi otočani zapustili svoja zemljišta upravo zbog problema nestašice vode, tako da će sustav navodnjavanja biti primjer i ostalim otočanima kako da riješe taj gorući problem te pokrenu uzgoj kultura na otoku. Vesna Rožić Šibić vrlo je aktivna u svim segmentima otočnog života koji potiču i olakšavaju razvoj Brača, a počela je i s održavanjem radionica o ekološkoj poljoprivredi na svom imanju kako bi educirala i potaknula otočane na uzgoj ekoloških proizvoda. „Kvaliteta, a ne kvantiteta“ glavni je moto Rožić Šibić te uz ljubav prema zemlji i prirodi, ekološki pristup, očuvanje tradicije te originalni dizajn pokretač njenog poslovanja. 25


SAN d.o.o.: Ekološki uzgoj autohtonih sorti vinove loze i masline unutar prve ekološke zone u Dalmaciji na Jadrtovcu

Moćni eko hektari prve dalmatinske ekološke zone Nositelj projekta: Zdravko Kursan Lokacija: Jadrtovac, Šibenik Djelatnost: ekološko vinogradarstvo, vinarstvo, maslinarstvo i uljarstvo

Unutar prve ekološke zone u Dalmaciji, na vrlo vrijednom i pogodnom lokalitetu Jadrtovac, tvrtka SAN d.o.o. obrađuje 21 ha stabala autohtonih sorti maslina, pretežno Oblice i 30 ha trsova autohtonih sorti vinove loze Babić, Plavac mali i Pošip što čini čak 51 ha zemljišta kojeg je tvrtka dobila u koncesiju na 45 godina. Uz ekološke vinograde tvrtki Vinoline d.o.o. Plenković (103 ha) i Vinarium d.o.o. (102 ha) Jadrtovac je, s ukupno 255 ha najveći dalmatinski eko lokalitet nasada vinove loze i masline. U Dalmaciji, u kojoj je jedan od problema u razvoju poljoprivrede okrupnjavanje isparceliziranog zemljišta, ovi hektari ostavljaju uistinu impresivan dojam, a kada se uzme u obzir da se zemljište obrađuje na ekološki način te da se uzgajaju isključivo autohtone sorte, vrijednost ovog zelenog poduzetničkog projekta nemjerljiva je. Sa 150 000 litara vina i 24 000 litara maslinova ulja u punom rodu, tvrtka SAN preuzima gotovo 5% cjelokupnog tržišta Šibensko-kninske županije. Najveću prednost i adut na tržištu vide u visokoj kvaliteti vina i ulja za pristupačnu cijenu te u vrhunskoj lokaciji koja omogućava idealne uvjete za ekološki uzgoj vinove loze i maslina. Osim plasiranja ekološkog vina i maslinovog ulja na tržište, tvrtka planira i izgradnju vinarije kao baze za razvoj eko turizma koja bi okupila kušaonicu, smještajne kapacitete te sadržaje za kvalitetnu i jedinstvenu turističku ponudu.

26


OPG Silov: Maslinik autohtone sorte Krvavica kao ogledni maslinik za integrirano maslinarstvo

Krvavica – jedinstvena sorta skradinskog kraja koja daje ulje vrhunske kvalitete Nositelj projekta: Josip Silov Lokacija: Rupe, Skradin Djelatnost: uzgoj maslina autohtone sorte i proizvodnja maslinovog ulja

Ponukan brojnim priznanjima i nagradama za kvalitetu svojih ekstra djevičanskih maslinovih ulja, Josip Silov odlučio je povećati postojeće nasade masline autohtonom sortom Krvavica za 150%. U masliniku s oko 400 stabala maslina primjenjuje integrirani pristup proizvodnji koji pokušava kemijska sredstva u proizvodnom procesu svesti na najmanju moguću mjeru, pri čemu prednost imaju ekološki prihvatljive mjere. Sadnja i obnova maslinika OPG-a Silov je dio šireg projekta „Revitalizacija sorte Krvavice“ koju provodi Grad Skradin, a cilj mu je obnova i zaštita izvorne sorte Krvavica. Poseban značaj Krvavice je u tome što se ona specifična za područje Skradina i okolice te kao takva može biti osnova prepoznatljivosti maslinovih ulja skradinskog područja. Stoga je revitalizacija Krvavice temelj za razvoj maslinarstva ovoga kraja. Sudjelovanjem maslinovog ulja od Krvavice na natjecanjima na kojima su osvojene brojne nagrade i priznanja, vidljivo je da to ulje ima kvalitetu i svojstva koja ga izdvajaju od ulja drugih sorti te je idealno za brendiranje i pozicioniranje Skradina i okolice na maslinarskom tržištu. Osim visoke kvalitete ulja s velikim postotkom plolifenola, pokazalo se da Krvavica ima nesumnjive prednosti u odnosu na druge, dominirajuće sorte poput bolje otpornosti na niske temperature, zbog čega i uspijeva dobro u skradinskom zaleđu te bolje otpornosti na maslinovu muhu i na bolest paunovo oko. Kako je, zahvaljujući Gradu Skradinu i Agronomskom fakultetu u Zagrebu, Krvavica uvrštena na popis autohtonih sorti, maslinari skradinskog područja se nadaju da će se u budućnosti moći kupiti i sadnice ove vrijedne sorte te da će se na taj način povećati broj stabala masline Krvavice.

27


OPG Paić: Tradicijska proizvodnja proizvoda dodane vrijednosti iz izvornih dalmatinskih voćnih vrsta

Skradinske delicije – gastro užitak s okusom tradicije Nositelji projekta: Miranda i Ante Paić Lokacija: Skradin Djelatnost: uzgoj i prerada tradicijskog voća

Obitelj Paić već se 2003. godine počela baviti uzgojem, preradom i tržišnim plasmanom bajama i smokava te zaboravljenog dalmatinskog voća poput šumskih kupina, oskoruša i žižula kako bi im pridali značaj koji zaslužuju te ih izvukli iz zaborava. Osim bajamnika sa 300 stabala uzgajaju i ostalo tradicijsko voće te ljekovito i aromatično bilje. Proizvode od slasnih tradicijskih dalmatinskih proizvoda Paići predstavljaju kao kulturnu i tradicijsku znamenitost te značajan dio turističke ponude i promocije Skradina i okolice. Od 2006. godine u stilu tradicijske konobe uređuju kušaonicu Skradinske delicije u kojoj gostima nude u autentičnom ambijentu, na mjestu gdje Krka ljubi more, mogućnost uživanja u jedinstvenim delicijama pripremljenim prema recepturama tradicionalne dalmatinske kuhinje. Kako bi turistima što bolje dočarali bogatu tradicijsku i prirodnu baštinu skradinskog kraja te im omogućili jedinstveni ugođaj, delicije nude u narodnim nošnjama, a autentičnost dalmatinskom poljoprivrednom krajobrazu doprinose i domaće životinje na imanju. Među proizvodima izdvajaju se slatki i slani bajami, smokvenjaci, keksi od smokava s bajamima, marmelade od šumskih kupina, smokava, oskoruša i žižule te čuvena i jedinstvena skradinska torta. Originalnost proizvoda očituje se i u ambalaži koja je kreirana u skladu s izvornim folklorom skradinskog i šibenskog kraja. Da su na pravom putu potvrđuju i brojna priznanja i nagrade te certifikat „Izvorno hrvatsko“ kojeg im je dodijelila Hrvatska gospodarska komora. Dobitnici su i zlatne medalje na prvom natječaju za najbolja agroturistička imanja u Dalmaciji 2013. godine, organiziranom od strane UNDP-a i četiriju dalmatinskih županija.

28


Udruga „Sokolarski centar“: Zaštita ptica grabljivica i eko-edukativni turizam temeljen na njima kao atrakciji

Ptice grabljivice privlače turiste u šibenski kraj Nositelj projekta: Emilio Menđušić Lokacija: Šibenik Djelatnost: zaštita ptica grabljivica, eko-edukativni turizam

Sokolarski centar jedina je institucija u Hrvatskoj koja se bavi svim aspektima zaštite ptica grabljivica, od sokolarenja kao dijela tradicijske kulture, preko senzibiliziranja javnosti o potrebi zaštite ptica i prirode do veterinarskog djelovanja i stvaranja DNK banke ptica grabljivica s ambicijom da postane regionalni istraživački centar za ptice grabljivice. Uzmemo li u obzir da je sokolarenje zaštićeno od UNESCO-a te od Ministarstva kulture RH kao nematerijalna baština, ali i sve većem i značajnijem trendu povećanja percepcije prirode, a osobito ptica kao turističke atrakcije i doživljaja, udruga Sokolarski centar napravila je odličan zeleno poduzetnički pothvat. Kako bi financirali brojne projekte zaštite ptica grabežljivica, ali i educirali javnost, kako domaću, tako i strane posjetitelje o njihovoj važnosti i posebnosti, pokrenuli su programe edukacijskog turizma i tečajeve sokolarenja te pokazali da je turizam izvrstan spoj s očuvanjem i zaštitom prirode. Najčešći posjetitelji Sokolarskog centra su djeca vrtićke i školske dobi, individualni posjetitelji te grupe organizirane putem turističkih agencija kojima stručnjaci u centru objasne značaj ptica grabljivica, njihove posebnosti i važnost u prirodi u 45-minutnom predavanju. Osim edukacije, gostima je na raspolaganju i jednodnevni i petodnevni tečaj sokolarenja u vrijeme lovne sezone. Da su ptice grabljivice pokazni primjer uspješne i osmišljene turističke ponude koja se bazira na prirodi i njenom očuvanju za koji postoji itekakva zainteresiranost, dokazuje činjenica da je Centar postao nezaobilazna turistička destinacija posjetiteljima šibenskog kraja koja je prisutna u svim relevantnim turističkim vodičima i portalima.

29


Konjički klub „Tramontana“: Razvoj konjičkog turizma na otoku Visu

Konji na Visu kao nova turistička ponuda Nositeljica projekta: Zrinka Tolno Lokacija: Vis Djelatnost: uzgoj konja, ekološki turizam

Potaknuta ljubavlju prema konjima te izvrsnim potencijalima Visa za razvoj i širenje ponude eko turizma, Zrinka Tolno pokreće Tramontanu, prvi konjički klub na otoku. Uzgoj konja oživljava i tradiciju uzgoja konja/magaraca koji su godinama bili glavni pomagači u poljoprivredi i prometu na Visu. Tramontana je s uslugom rekreativnog jahanja i tura po otoku započela 2011. godine s dva konja što se pokazalo kao pravi pogodak jer je zainteresiranost turista uvelike nadišla tadašnje kapacitete kluba. U međuvremenu, nabavili su još dodatna tri konja koja su istrenirana za jahanje i socijalizirana. Osim usluga rekreativnog jahanja, u kojem sudjeluju i domaći stanovnici, a posebice djeca, Tramontana organizira, u suradnji s lokalnom turističkom agencijom, ture po otoku s posjetima seoskim domaćinstvima čime daje dodanuvrijednost i atraktivnost eko turizmu otoka te promovira i potiče razvoj ruralnog turizma i seoskih domaćinstava na otoku. Jahanje otokom doprinosi i očuvanju i održavanju dijela pješačkih staza, koje bi u protivnom, zbog slabe iskorištenosti, postale zapuštene. Uzgoj konja pridonosi i ekološkoj poljoprivredi otoka, čiji plodovi čine jednu od temeljnih sastavnica agroturističkih imanja. Naime, stajski gnoj izvrsno se može upotrijebiti kao gnoj pri ekološkom uzgoju. Zbog odlične potražnje te atraktivnosti staza i bogate prirode otoka Visa, Tramontana planira proširiti ponudu nabavkom dodatnih konja, ali i izgradnjom prihvatnog mjesta za posjetitelje i turiste. Ne želi zanemariti ni edukacijski karakter projekta te svoju ljubav prema ovim plemenitim životinjama planira prenijeti na što veći broj ljudi, osobito djece koja su uključena i u sami rad kluba. Time je osigurana i budućnost konjičkog turizma na otoku Visu.

30


OPG Kuduz: Proizvodnja organskog humusa uzgojem crvene kalifornijske gliste

Zašto je crvena kalifornijska glista nezamjenjiva u eko proizvodnji? Nositelj projekta: Goran Trtanj Lokacija: Zemunik Donji, Moković Djelatnost: proizvodnja organskog humusa i uzgoj crvene kalifornijske gliste

Goran Trtanj je s uzgojem kalifornijskih glista počeo prije 30 godina u Sarajevu, a danas je na putu da razvije ozbiljan posao na hrvatskom tržištu na kojem je uzgajivača malo, a potražnja sve veća. Povećanjem površina pod ekološkim nadzorom, povećava se i potreba za organskim humusom (lumbrihumusom) koji je idealno gnojivo u ekološkoj proizvodnji. Tehnologija uzgoja crvene kalifornijske gliste podrazumijeva korištenje otpada kao hrane za gliste od koje nastaje visokokvalitetno organsko-biološko gnojivo – lumbrihumus. Na taj način se zbrinjavaju ogromne količine stajnjaka, komine od masline i grožđa, biljni otpad s polja, kućni otpad koji se, uz prethodnu pripremu koriste kao idealna hrana za gliste. Gliste tu hranu prerađuju u kvalitetan lumbrihumus koji se kroz različite poljoprivredne djelatnosti vraća u tlo pri čemu se zatvara ciklus tlo-biljka-životinja. Na taj način lumbrikultura, kako se naziva uzgoj crvene kalifornijske gliste, čuva i štiti okoliš, popravlja strukturu tla, pomaže razvoju flore, kako iznad tako i u tlu te razvija mikroorganizme koji tlo čine živim. Kako je i sam dobiven na ekološki način, lumbrihumus je nezamjenjiv u ekološkoj proizvodnji, u kojoj prinose može povećati i do 60%. Kako je potražnja na tržištu velika sa stalnom tendencijom rasta, pogotovo od strane ekoloških proizvođača, Trtanj je započeo novim ulaganjima povećavati proizvodne kapacitete čime će se povećati i broj legala. Obzirom da ljudi još uvijek nisu dovoljno educirani o korisnosti organskog humusa, Trtanj radi i na edukaciji i informiranju proizvođača o svim prednostima lumbrihumusa u poljoprivredi, osobito ekološkoj. Osim samog humusa, Trtanj prodaje i legla glista, koja su osobito korisna vrtlarima jer je dovršeni kompost idealna hrana za gliste. Trendovi sve veće potražnje za ekološkom hranom i porast udjela ekološke poljoprivrede sigurne su naznake da će organski humus biti sve traženiji i korišteniji u budućnosti.

31


Ture d.o.o.: Izgradnja mini uljare, sirane, sušare te eko-etno naselja na oglednom eko-gospodarstvu

Ekološka oaza na otoku Braču Nositelj projekta: Ivo Biočina Lokacija: Vrtlaca, Postira Djelatnost: ekološko maslinarstvo, stočarstvo, turizam

Poduzeće Ture d.o.o. Ive Biočine već se 30 godina intenzivno bavi maslinarstvom, a posljednjih šest godina njegov maslinik, koji se proteže na 12 hektara na predjelu Vrtlaca kod Postira, je pod ekološkim nadzorom. Njegova ekološka ekstra djevičanska maslinova ulja, proizvedena na tradicionalni način hladnim prešanjem, svoju kvalitetu su dokazala i potvrdila brojim nagradama i priznanjima na različitim maslinarskim manifestacijama. Osim maslinarstvom, Biočina se bavi i stočarstvom te uzgaja konje, krave, magarce, ovce, janjad, koze i svinje. Ovce i janjad su također ekološki certificirani, kao i ovčji sir. Uz ovčji sir, proizvodi i kozji i kravlji sir te na tržište plasira i ovčje i janjeće meso. Na svom imanju, u kojem je sve podređeno suživotu s prirodom i skladu autentičnog bračkog krajolika, Biočina uzgaja i povrće. Kako bi dodatno razvio poslovanje na imanju, Biočina odlučuje izgraditi i mini uljaru, siranu te pogon za preradu konzumnih maslina. Obzirom da se imanje nalazi na izuzetno atraktivnoj lokaciji s velikim mogućnostima razvoja ruralnog turizma, a Biočina želi što je više moguće povezati postojeću poljoprivrednu proizvodnju i turizam vraćajući se prirodi i tradicijskim vrijednostima, dolazi na ideju osnivanja eko- etno sela. Takva turistička atrakcija s vrhunskom ponudom i brigom za svakog gosta bi pripomogla i brendiranju otoka Brača kao idealnog mjesta za miran odmor u doticaju s netaknutom prirodom te zdravom ekološkom hranom. Razvoj i pozicioniranje otoka jedan je od pokretača Biočine u njegovom poslovanju jer smatra da su izuzetne prednosti i bogatstva Brača nedovoljno iskorištene i premalo poznate. Ovaj svestrani i uspješni ekološki proizvođač otvara i radna mjesta na otoku te trenutno zapošljava 18 stalnih te 10 sezonskih djelatnika čime pridonosi ostajanju mlađih stanovnika na otoku. Nema sumnje da će osnivanjem ekoetno sela Biočina dodatno obogatiti svoju dosadašnju kvalitetnu ponudu i proizvodnju te ojačati i razviti cjelokupno poslovanje, ali i potaknuti snažniji zamah ruralnog turizma i ekološke proizvodnje na Braču.

32


Vis Adventure d.o.o.: Izgradnja falkuše, razvoj i marketing na njoj temeljene ekoturističke ponude

Falkuša – simbol ribarske Komiže Nositelj projekta: Pino Vojković Lokacija: Komiža Djelatnost: pustolovni turizam

Falkuša je drevna ribarska brodica i jedan od glavnih simbola tisućljetne ribarske tradicije Komiže na otoku Visu. Kako bi se otisnuli na otvoreno more, Komižanima je trebala brodica koja će im to omogućiti. Stoga su majstori brodograditelji konstruirali brod koji će im omogućiti da prevaljuju veće udaljenosti. Pogonjena jedrima i veslima, falkuša je bila izrađivana od borovine, drva koje najbolje podnosi ćudi mora. Bila je duga oko 9 metara, široka 2,90 metara, a jarbol joj je visok po prilici koliko i njena dužina. Pokretalo ju je pet vesala, a za vjetrovita vremena dizalo se veliko latinsko jedro i flok. Dobila je ime po falkama tj. dijelu boka koji bi se za vrijeme ribarenja skinuo. Tako bi brod bio niži i s njega bi se lakše bacale mreže. Kako bi se turistima približila kulturna baština, tradicija i praksa održivog suživota čovjeka i njegovog morskog okruženja u Komiži, turistička agencija Vis Adventure, koja pruža usluge pustolovnog turizma, pokrenula je projekt revitalizacije falkuše i razvoja eko-turističke ponude bazirane na tom simbolu komiške kulturne baštine. Takva vrsta turističke ponude izvrsno se uklapa u turistički razvoj Komiže kao top destinacije za eko turizam. Spomenuta falkuša i na njoj temeljeni sadržaji imali bi središnje mjesto i u ekomuzeju Komiže. Nezaboravnim jedrenjem falkušom turisti se upoznaju i s bogatstvima morskog krajobraza Komiže i s tradicionalnim ribarstvom koje održivo gospodari morskim resursima čime brine o očuvanja morske bioraznolikosti.

33


OPG Vrata Velebita: Razvoj ruralnog i na prirodi temeljenog turizma u Parku prirode Velebit

Vrata u prirodna i tradicijska bogatstva Velebita Nositelj projekta: Šime Gazić Lokacija: Ljubotić Djelatnost: ruralni turizam

Zaljubljenik u ljepotu prirode i bogatu ruralnu tradiciju svoje djedovine, Šime Gazić osniva imanje Vrata Velebita na vrijednoj lokaciji u zaseoku Ljubotić u Parku prirode Velebit, 3,5 kilometara udaljenom od mora te na 300 metara nadmorske visine. Kako bi posjetiteljima što bolje približio način života i tradicijske vrijednosti Ljubotića i velebitskog kraja te im pružio mogućnost da uživaju u prekrasnim krajolicima i nedirnutoj prirodi ove jedinstvene lokacije planinskog ugođaja s pogledom na more, Gazić je na svom imanju sagradio, obnovio i uredio kamp s kaminom, bungalovima te priključcima za struju, etno kuću koja je svojevrsni muzej velebitske tradicije i načina života kroz godine, kušaonicu, crnu kuhinju, boćalište, a u izgradnji su i dvije tradicionalne kamene kuće za odmor. Osim bogate turističke ponude, Gazić se bavi i pčelarstvom te posjeduje 36 košnica čiji med, uz zanimljivu priču o pčelarstvu i životu pčela, nudi posjetiteljima imanja. Temeljni cilj Šime Gazića je očuvati i oživjeti život u Ljubotiću te zadržati malobrojno stanovništvo. Okolne obitelji potiče da se svojim radom te svojim tradicijskim i autohtonim proizvodima uključe u rad imanja. Sve što Gazić nudi turistima na imanju, bilo u obliku gastro ili suvenirske ponude, pribavlja od ostalih stanovnika Ljubotića (mlijeko, sir, pletene čarape, torbe, smokve, likere, rakiju, vino, obilazak domaćih životinja….). Gazić nudi jednodnevne i višednevne izlete koje upotpunjuje svojim znanjem o povijesti i prirodnim vrijednostima ovoga kraja, a prije svega entuzijazmom, šarmom i neizmjernom ljubavlju prema Velebitu. Vrata Velebita savršeno je ime imanja jer doista predstavlja ulaz u Velebit i početnu točku za razgledavanje ljepota i bogatstava ovog Parka prirode. Ponuda Šime Gazića nadilazi granice njegovog imanja te u želji da prezentira prirodnu jedinstvenost Velebita upotpunjenu njegovom ruralnom tradicijom, organizira izlete do mirila (pogrebna spomen obilježja karakteristična za Velebit, zaštićena 2007. godine od strane Ministarstva kulture RH) za koja možemo reći da su i sačuvana kao autohtoni dio velebitske tradicije upravo zahvaljujući zalaganjima Šime Gazića, zatim posjet hrastu izraslom na mjestu crkve izgrađene u suhozidu, posjet Kamenoj galeriji, jami Vrtlini te Reljinoj peći. 34


OPG Vukas: Obnova maslinika i podizanje novih ekoloških nasada autohtonih sorti

Poštovanjem tradicije i autentičnosti do uspjeha Nositelj projekta: Dubravko Vukas Lokacija: Ponikve, Pelješac Djelatnost: ekološko maslinarstvo, proizvodnja vina autohtonih sorti, školjkarstvo i agroturizam Dalmacija ima dugu tradiciju maslinarstva i proizvodnje maslinovih ulja. Međutim, unatrag nekoliko godina, pojedini stari maslinici su, zbog niza okolnosti poput požara, raseljavanja iz ruralnih i otočnih krajeva u veće centre, ostali zapušteni, napušteni i neobrađeni. Zbog toga je hvalevrijedan projekt Dubravka Vukasa koji se upustio u obnovu opožarenog, zapuštenog maslinika u suvremeni, ekološki maslinik s očuvanim tradicijskim krajobrazom i autohtonim sortama. Dubravko Vukas upustio se u posao krčenja šume, drače i makije, koja je obrasla na 2,7 hektara starog maslinika nakon što je, prije oko 25 godina, to maslinarsko područje po drugi put izgorjelo u požaru i otada ostalo potpuno zapušteno, neobrađeno i zaboravljeno. Osim obnove 100 starih, već postojećih, ali zapuštenih stabala maslina, kojima prevladava autohtona sorta Paštrica do čijih je sadnica inače teško doći, Vukas planira obogatiti maslinik i s 400 novih sadnica koje bi obuhvatile 30- ak autohtonih sorti koje je popisao Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo u Dubrovniku. U obnovljenom masliniku, Vukas će obnoviti sve stare suhozide koje je zatekao kao prepoznatljive elemente tradicijske kulture. Osim starog, opožarenog maslinika, OPG Vukas posjeduje vinograd od oko 2,5 hektara i ekološki maslinik od oko 0,65 hektara na kojem uzgaja 70 maslina. Na pet parcela, Vukas uzgaja autohtonu sortu Plavac mali, od koje proizvodi vina Mato, Plerej i Plerej grand crue, dok bijela vina zastupa autohtona sorta Maraština/Rukatac. U sklopu obiteljske kuće Vukas je uredio i opremio vinariju i kušaonicu u kojoj je razvio bogatu turističku ponudu te izvrsno mjesto plasmana svih svojih proizvoda. Turisti koji posjete imanje Dubravka Vukasa mogu uživati u vrhunskim domaćim vinima autohtonih sorti, ekološkom ekstra djevičanskom maslinovom ulju, različitim vrstama domaćih rakija i likera, kamenicama i dagnjama (također proizvod OPG-a Vukas) te pršutu, a za sladokusce služe se tradicionalne slastice kotonjada i mantala. Osim vrhunskih domaćih gurmanskih delicija, turiste posebno privlači što u tradicijski uređenoj kušaonici imaju priliku čuti priču o pelješkom načinu života kroz godine te njegovoj tradicijskoj i prirodnoj baštini. 35


Programi poticanja zalenog poduzetništva Na karti su označeni projekti (97) koji su korisnici potpora iz Programa za poticanje zelenog poduzetništva (PPZP) Projekta COAST. Ovaj program je razvijen i provodi se u suradnji s četri dalmatinske županije i njihovim razvojnim agencijama. Kao partner banke u programu sudjeluju Splitska banka za Zadarsku, Splitsko-dalmatinsku i Dubravačko-neretvansku županiju te Jadranska banka za Šibensko-kninsku županiju.

36


Program poticanja zelenog poduzetništva – na prethodnoj karti su označeni projekti prema rednim brojevima iz tablice Legenda za stupac tip projekta: A - pilot zeleni poduzetnički projekt; B - postojeći poduzetnik usmjeren zeleno; C - postojeći zeleni poduzetnik dodatno pomognut; D - zeleni poduzetnik početnik; E - indirektne mjere - stvaranje pretpostavki i povoljnijeg okruženja za zeleno poduzetništvo

red. br

kratki opis projekta

korisnik / lokacija / županija

pravni status

tip projekta

1

Revitalizacija uzgoja ugrožene sorte vinove loze Zlatarice blatske na otoku Korčuli

Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Korčula; DNŽ

ZI

E

2

Pilot projekt komercijalne proizvodnje brbavice Venus verrucosa

MARIBIC; Bistrina; DNŽ

DOO

A

3

Zeleni otoci i važnost odgovornog postupanja kućanstava s otpadom

Komunalno Mljet; Mljet; DNŽ

DOO

E

4

Tematski put prirodne baštine otoka Korčule

TZ Općine Vela Luka; Vela Luka; DNŽ

TZ

E

5

Ekološki uzgoj autohtonog ljekovitog bilja u rubnim dijelovima terasastog vinograda vrhunskog Plavca malog

Obrt Vinifera; Ston Papratno-Ponikve; DNŽ

OBRT

B

6

Ekološki uzgoj ugrožene autohtone riblje vrste Hama i tržišna promocija ekološki uzgojene ribe

Riba Mljet d.o.o.; Mljet; DNŽ

DOO

C

7

Obnova i pomlađivanje maslinika pod ekološkim režimom uzgoja

OPG Vukas; Ston Papratno-Ponikve; DNŽ

OPG

C

8

Uređenje i opremanje gospodarskog objekta za skladištenje i čuvanje ekološki proizvedenog maslinovog ulja

OPG Dubravko Mlinarić; Ston; DNŽ

OPG

D

9

Ekološki uzgoj matičnog stada autohtone pasmine Busa kao osnova za proizvod dodane vrijednosti i razvoj agroturizma

OPG Mrša; Dubrovačko OPG primorje – Doli; DNŽ

B

10

Osmišljavanje, trasiranje, opremanje te izrada tematskog zemljovida rekreativno-turističkih pješačkih staza na otoku Visu, prema HGSS sigurnosnim standardima

HGSS; Vis; SDŽ

UDR

E

11

Utvrđivanje brojnosti i distribucije dupina na području Viškog arhipelaga, te davanje preporuka za očuvanje i održivo korištenje utvrđenih posebno značajnih područja

Plavi svijet-Institut za istraživanje i zastitu mora; Vis; SDŽ

UDR

E

37


red. br

38

kratki opis projekta

korisnik / lokacija / županija

pravni status

tip projekta

12

Kraljevska riznica dalmatinskog aromatičnog cvijeća (ekološko pčelarstvo i proizvodnja eko meda)

OPG Ivica Dragan Elez; SDŽ; SDŽ

OPG

B

13

Obogaćenje agro-turističke ponude na ekološkom OPG-u sadnjom tradicionalnog vinograda sa kolekcijom svih poznatih otočkih vinskih sorti i pokretanjem eko-povrtnjaka

ROKI´s; Vis; SDŽ

DOO

C

14

Ekološki uzgoj i prerada voća (smokve) i povrća (rajčice) na otoku Visu

Obrt Brojne; Vis; SDŽ

OPG

B

15

Etnobotanička analiza divljeg zelja i ekozemljopisni pregled rasprostranjenosti na otoku Zlarinu

Udruga Punta Arta; Zlarin; ŠKŽ

UDR

E

16

Sokolarski centar: zaštita ptica grabljivica i eko-edukativni turizam temeljen na njima kao atrakciji

Sokolarski centar; Šibe- UDR nik – Dubrava; ŠKŽ

C

17

Revitalizacija autohtone sorte masline Krvavica

Grad Skradin; Skradin; ŠKŽ

E

18

Eksperimetalni uzgoj male kapice (Chlamys varia) u ušću rijeke Krke

Dušan Prelević; estuarij OBRT Krke; ŠKŽ

A

19

Razvoj agro-eko turizma na ekološkom obiteljskom gospodarstvu Podrug

OPG Podrug; Piramatovci – Skradin; ŠKŽ

OPG

B

20

Uspostava najvećeg ekološkog maslinika u Dalmaciji

Obrt Frane Radnić; Bili Brig – NP Krka; ŠKŽ

OBRT

D

21

Eksperimentalni uzgoj Jakopske kapice u Novigradskom moru

Pecten; Novigrad; ZŽ

DOO

A

22

Obnova i uređenje zadružnog maslinika kao oglednog eko-maslinika otoka Ugljana

PZ Drobnica; Ugljan ZŽ

PZ

B

23

Obogaćenje turističke ponude na području Starigrada-Paklenice kroz razvoj školjkarske proizvodnje

PZ Paklenica; Starigrad-Paklenica; ZŽ

PZ

D

24

Zaštita i održivo korištenje malih močvarnih staništa otoka Paga: Kolanjskog Blata - Blata Rogoza, Velog i Malog Blata

JUUZDP Zadarske županije; otok Pag; ZŽ

JU

E

25

Uspostava pilot komercijalnog vivarijuma / uzgajališta autohtone kamenice i brbavice u uvali Stara Povljana

Ostrea Dalmatia d.o.o.; Stara Povljana – Pag; ZŽ

DOO

A

26

Pilot projekt sljedivost porijekla maslinovog ulja kao osnova za proizvod dodane vrijednosti i razvoj ekoturizma

PZ Kantarača; Rava; ZŽ

PZ

A

27

Podizanje ekološkog vinograda autohtonih sorti grk i plavac mali na južnim padinama otoka Korčule, te nadopuna postojeće turističke ponude OPG-a

OPG Frano Milina – Bire; Lumbarda; DNŽ

OPG

B

LS


red. br

kratki opis projekta

korisnik / lokacija / županija

pravni status

tip projekta

28

Ekološki uzgoj i proizvodnja smokava uz uspostavu turističke ponude i prodaje proizvoda na OPG-u

OPG Tomo Ostojić; Peračko Blato; DNŽ

OPG

B

29

Ekološki uzgoj, proizvodnja i prodaja proizvoda od agruma s otoka Visa

Gorka naranča d.o.o.; Vis; SDŽ

DOO

B

30

Pilot projekt ribolovnog turizma na manjem ribarskom brodu s malim ribolovnim alatima

Škrapac d.o.o.; Omiš; SDŽ

DOO

A

31

Gradnja Eko-uljare i izgradnja tržišno prepoznatljive marke ekološkog maslinovog ulja sa šireg područja NP Krka

PZ Bili Brig; Skradin; ŠKŽ

PZ

D

32

Tehnološko i marketinško unaprjeđenje tradicijske proizvodnje proizvoda dodane vrijednosti iz izvornih dalmatinskih voćnih vrsta

OPG Paić; Skradin; ŠKŽ

OPG

C

33

Pilot ekološka proizvodnja tradicionalnih vrsta ljekovitog i aromatskog bilja, voća i povrća na lokalitetu Baštica u Ravnim kotarima

Lavanda d.o.o.; Baštica – Islam Grčki; ZŽ

DOO

D

34

Ekološki uzgoj matičnog stada autohtone pasmine Busa kao osnova za proizvod dodane vrijednosti i razvoj agroturizma

OPG Nikica Žampera; Žman – Dugi otok; ZŽ

OPG

C

35

ADRIATIC SAILOR - Nautički internetski portal s integriranim informacijama o prirodnoj i kulturnoj baštini, ekološki svjesnom boravku na moru i ponudi proizvoda i usluga zelenog poduzetništva

ETNOtrend d.o.o.; Dalmacija

DOO

C

36

Turistička valorizacija lokaliteta Guduća (u sklopu EU sufinanciranog projekta SIPA)

JUUZDP Šibenske županije; Guduća Skradin; ŠKŽ

JI

E

37

Stručna podloga za upravljanje lokalitetom uvale Sakarum na Dugom otoku (u sklopu EU sufinanciranog projekta SIPA)

JUUZDP Zadarske županije; Sakarun-Dugi Otok; ZŽ

JI

E

38

Pilot projekt ekološkog uzgoja tradicionalnih vrsta i sorti povrća i voća u Stonskom polju

OPG Pendo; Stonsko polje; DNŽ

OPG

D

39

Tehnološko unapređenje ekološke proizvodnje tradicijskih proizvoda dodane vrijednosti s otoka Lastova

PZ Prijatelji Lastova; Lastovo; DNŽ

PZ

B

40

Očuvanje sorte vinove loze Palagružonka kroz revitalizaciju njene komercijalne proizvodnje

Obrt Cobo; Vis; SDŽ

OBRT

A

41

Pilot ekološka staklenička proizvodnja povrća i sadnica

Bioplan d.o.o.; Plano Trogir; SDŽ

DOO

C

42

Izgradnja falkuše, razvoj i marketing na njoj temeljene eko-turističke ponude

Obrt Vis Adventure; Komiža; SDŽ

OBRT

B

39


red. br

40

kratki opis projekta

korisnik / lokacija / županija

pravni status

tip projekta

43

Ekološki uzgoj autohtonih sorti vinove loze i maslina unutar prve Ekološke zone u Dalmaciji na lokalitetu Jadrtovac

San d.o.o.; JadrtovacŠibenik; ŠKŽ

DOO

D

44

Ekološki uzgoj autohtonih sorti vinove loze i maslina unutar prve Ekološke zone u Dalmaciji na lokalitetu Jadrtovac

Vinarium d.o.o.; Jadrto- DOO vac-Šibenik; ŠKŽ

D

45

Maslinik autohtone sorte Krvavica kao ogledni maslinik za Integrirano maslinarstvo

OPG Šilov; Rupe, Skradin; ŠKŽ

OPG

C

46

Ekološki uzgoj autohtonih sorti vinove loze i maslina unutar prve Ekološke zone u Dalmaciji na lokalitetu Jadrtovac

Vinoline d.o.o.; Jadrtovac-Šibenik; ŠKŽ

DOO

D

47

Ekološki uzgoj, plasman i prodaja raznih tradicionalnih sorti povrća iz Ravnih Kotara

OPG Jakoliš; Ravni Kotari; ZŽ

OPG

D

48

Pokazni primjer ekološke poljoprivredne proizvodnjete uspostave prvog agroturističkog obiteljskog domaćinstva na ovom području

OPG Mato Katičić; Dubrovačko primorje; DNŽ

OPG

D

49

Razvoj izletničko / edukacijskog ruralnog turizma područja Baćinskih jezera, DNZ

Obrt Sedam Jezera; Baćinska jezera; DNŽ

OBRT

C

50

Pokazni primjer ekološkog obiteljskog poljoprivrednog domaćinstva sa turističkom ponudom na otoku Lastovu

OPG Podanje; Lastovo; DNŽ

OPG

B

51

Izgradnja mini uljare, sirane, sušare te eko-etno naselja na oglednom eko-gospodarstvu Bioćina

Ture d.o.o.; Brač; SDŽ

DOO

C

52

Uspostavljanje matičnog stada Busa i ekološka stočarska proizvodnja kao baza za proizvod vise vrijednosti i ekogastro turističku ponudu

Dalmacija eko projekt; Bukovica/Vodice; ŠKŽ

PZ

D

53

Ekološko vinogradarstvo, ekološka proizvodnja vina i plasman na gospodarstvu Vrsaljko, u okviru ponude agroturizma u vinogorju Benkovac - Stankovci

Obrt Vina Vrsaljko; Nadin; ZŽ

OBRT

C

54

Ekološko vinogradarstvo, ekološka proizvodnja vina i plasman na poljoprivrednom gospodarstvu Bačić, ponuda agroturizma u vinogorju Benkovac - Stankovci

OPG Bozo Bačić; Benkovac; ZŽ

OPG

C

55

Ekološko vinogradarstvo, ekološka proizvodnja vina i plasman na poljoprivrednom gospodarstvu Škaulj, ponude agroturizma u vinogorju Benkovac - Stankovci

OPG Šime Škaulj; Nadin; ZŽ

OPG

C


red. br

kratki opis projekta

korisnik / lokacija / županija

pravni status

tip projekta

56

Ekološko vinogradarstvo, ekološka proizvodnja vina i plasman na gospodarstvu Glavić, ponuda agroturizma u vinogorju Benkovac - Stankovci

Glavić d.o.o.; Nadin; ZŽ

DOO

C

57

Ekološko vinogradarstvo, ekološka proizvodnja vina i plasman na zadruznom gospodarstvu u Polaci, ponuda agroturizma u vinogorju Benkovac - Stankovci

Maslina i vino; Tinj, Polača; ZŽ

PZ

C

58

Uspostava edukacijskog ekološkog matičnog voćnjaka i vinograda sa autohtonim sortama voća i vinove loze Zadarskog područja

Sveučilište u Zadru; Stara Baštica, Suhovare; ZŽ

ZI

E

59

Revitalizacija sorti vinove loze Kurteloška i Viški crljenak uspostavom matičnog vinograda i testiranjem potencijala za proizvodnju visokokvalitetnog vina

Obrt Bakhus; Vis; SDŽ

OBRT

A

60

INSULA ULTIMA – ISKUSTVO FALKUSE: obnova tradicionalne maritimne i agro kulture otoka Visa u funkciji razvoja jedinstvene ponude eko - turizma

OPG Pepe Joško Božanić; ; Komiža; SDŽ

OPG

D

61

Ekološki uzgoj matičnog stada autohtone pasmine Busa kao osnova za proizvod dodane vrijednosti (sir od mlijeka Buše) i obogaćenje agroturističke ponude

OPG Andrija Ribičić; Šestanovac; SDŽ

OPG

B

62

Proizvodnja ekološkog povrća i voća na otoku Braču

OPG Vesna Rožić; Brač; SDŽ

OPG

C

63

Razvoj konjičkog turizma na otoku Visu

Tramontana; Vis; SDŽ

UDR

D

64

Ekološki uzgoj i prerada voća na imanju OPG Babac u Vrsima

OPG Sandra Babac; Vrsi; ZŽ

OPG

B

65

Proizvodnja eko-kozmetike temeljena na ljekovitom i aromatskom bilju otoka Visa

Poje; Vis; SDŽ

OBRT

D

66

Razvoj eko stočarstva i na prirodi temeljenog agro turizma u parku prirode Velebit

Knežević; Seline / PP Velebit; ZŽ

OPG

D

67

Eko kamp Barbaroza

Seselja; PP Telašćica; ZŽ

OPG

D

68

Razvoj ruralnog i na prirodi temeljenog turizma u parku prirode Velebit

Vrata Velebita; Ljubotić; PP Velebit; ZŽ

OPG

C

69

Razvoj na prirodi temeljenog ruralnog turizma u parku prirode Zrmanja

Sepat; Kaštel Žegarski; ZŽ

OPG

B

41


red. br

42

kratki opis projekta

korisnik / lokacija / županija

pravni status

tip projekta

70

Proizvodnja organskog humusa uzgojem crvene kalifornijske gliste

Kuduz; Zemunik Donji; ZŽ

OPG

C

71

Osmišljavanje, organizacija i marketing turističke ponude promatranja ptica u Dalmaciji

Val tours TA; Biograd; ZŽ

DOO

C

72

Bracera Gospa od mora ekoedukacijski turizam na tradicionalnom jedrenjaku

Dupinov san; Dalmacija

UDR

C

73

Očuvanje autohtonih sorti smokava kroz uspostavu ekološkog nasada

Dobrić; K. Sućurac; SDŽ OPG

D

74

Proizvodnja organskog humusa uzgojem crvene kalifornijske gliste

Fabijanović; Brač; SDŽ

OPG

D

75

Jačanje kapaciteta ribarske zadruge kroz izradu promotivne web stranice

Friška riba; SDŽ; SDŽ

PZ

E

76

Ekološki uzgoj povrća na otvorenom i u plasteniku primjenom moderne mehanizacije

Želimir Lalić; Šibenik; ŠKŽ

OPG

B

77

Ekološki uzgoj badema i ratarskih kultura i uvođenje vinograda u integriranu proizvodnju

Perić; Oklaj; ŠKŽ

OPG

B

78

Ekološka proizvodnja sira i ulaganje u opremu za pakiranje eko gnojiva stajnjaka

Valiđić; Oklaj; ŠKŽ

OPG

B

79

Jačanje kapaciteta Udruge ekoloških proizvođača Dalmacije

Dalmacija eko; Dalmacija

UDR

E

80

Izgradnja mini eko sirane

Veda; Gračac; ZŽ

PZ

B

81

Održivi ribolovni turizam

Pedišić; Biograd; ZŽ

DOO

B

82

Uzgoj eko povrća

Štokov; Poličnik; ZŽ

OPG

D

83

Eko vinogradarstvo i vinarstvo

Zvonimir Bačić; Benkovac; ZŽ

OPG

C

84

Očuvanje tradicije života na selu kroz ruralni turizam

Juretini dvori; Omiš; SDŽ

OPG

C

85

Podizanje ekološkog višegodišnjeg nasada autohtone višnje Maraske

Dalmaconsult; Šestanovac; SDŽ

DOO

C

86

Uzgoj ovaca autohtone sorte dalmatinska Pramenka

Željko Lovrić; Miljevci Drniš; ŠKŽ

OPG

C

87

Uspostava ekološkog maslinika na području Stona

Frano Mihlinić; Ston; DNŽ

OPG

D


red. br

kratki opis projekta

korisnik / lokacija / županija

pravni status

tip projekta

88

Tradicionalni agroturistički posjed s maslinikom

Jerolim Petković; Vela Luka; DNŽ

OPG

B

89

Uspostava ekološkog vinograda autohtone sorte Plavac mali te ekološkog maslinika

Rizman; Komarno; DNŽ

DOO

B

90

Ekološki maslinik

Robert Doko; Dolina Neretve; DNŽ

OPG

B

91

Ekološki vinograd autohtone sorte Plavac mali

Denis B. Marusić; Pelješac; DNŽ

OPG

D

92

Uspostava sustava navodnjavanja kišnicom u ekološkom masliniku

Diana Marović; Vela Luka; DNŽ

OPG

C

93

Ekološki maslinik i ekološki uzgoj limuna i trešanja

Živko Palinić; Slivno; DNŽ

OPG

B

94

Revitalizacija maslinika i novi nasadi autohtonih sorti vinove loze u ekološkom uzgoju

Ocinje market; Mljet; DNŽ

DOO

C

95

Agroturisticka ponuda na aktivnom poljoprivrednom gospodarstvu

Antunović; Pelješac; DNŽ

OPG

C

96

Adrenalinski park u kanjonu Cetine

Malik;Omiš;SDŽ

DOO

A

97

Proširenje stada autohtone pasmine ovaca pranenke

Mirko Mršić;Benkovac;ZŽ

OPG

C

43


Projekt COAST razvijen je uz potporu Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i prirode te drugim nadležnim ministarstvima, 4 dalmatinske županije te brojnim lokalnim udrugama, tvrtkama i pojedincima, a provodio se uz financijsku potporu Globalnog fonda za okoliš (GEF) na području Dalmacije od 2007. do 2013. godine.

http://www.undp.hr/coast


Priroda i ljudi zajedno