Issuu on Google+

Opis ribolovnih resursa i preporuke za odr탑ivi pridneni ribolov u otvorenom srednjem Jadranu


Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) svjetska je mreža UN-a za razvoj koja zagovara promjene i povezivanje država sa znanjem, iskustvom te potencijalima kako bi se građanima omogućilo da izgrade bolji život. UNDP djeluje u 166 zemalja. Program UNDP-a u Hrvatskoj obuhvaća razvojne inicijative kao što su: lokalni razvoj i jačanje institucionalnih kapaciteta, zaštita okoliša i racionalno korištenje energije, podrška najranjivijim skupinama u društvu, uključivanje privatnog sektora u proces razvoja te jačanje hrvatskog pravosuđa i sigurnosti građana. Globalni fond za okoliš (GEF) osnovan je 1991. godine kako bi se pomoglo zemljama u razvoju i zemljama s ekonomijama u tranziciji da osiguraju sredstva za programe i projekte zaštite okoliša.

Posebno zahvaljujemo Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji je doprinjeo realizaciji ove projektne aktivnosti.

Institut za oceanografiju i ribarstvo Ravnateljica: prof. dr. sc. Ivona Marasović Autorski tim: dr. sc. Svjetlana Krstulović Šifner (voditelj), dr. sc. Melita Peharda Uljević, dr. sc. Vlado Dadić, Igor Isajlović, Daria Ezgeta, Ivo Marušić, Vanja Vlahović, Dragi Bašković


Projekt COAST Očuvanje i održivo korištenje biološke i krajobrazne raznolikosti na dalmatinskoj obali putem održivog razvitka obalnog područja

Opis ribolovnih resursa i preporuke za održivi pridneni ribolov u otvorenom moru srednjem Jadranu

Lipanj 2009. godine


Sadržaj

Sažetak ...................................................................................................................................... 1 Summary .................................................................................................................................. 6 I.

RIBARSTVENO–BIOLOŠKA OBILJEŽJA OTVORENOG SREDNJEG JADRANA ....................................................................................................................... 10 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.

Geomorfološka i hidrografska obilježja otvorenog srednjeg Jadrana ....................................10 Ribarstveno-biološka istraživanja na podruþju otvorenog srednjeg Jadrana .........................11 Opis ribolovnih alata na podruþju otvorenog srednjeg Jadrana .............................................13 Popis vrsta lovljenih koüom na podruþju otvorenog srednjeg Jadrana ..................................15 Gospodarski najvažnije vrste koüarskog ribolova u otvorenom srednjem Jadranu ...............19 Dugoroþni i recentni trendovi ulova na istraživanom podruþju .............................................40 Analiza prilova u koüarskim lovinama otvorenog srednjeg Jadrana .....................................53 Selektivnost pridnene povlaþne mreže – koüe i usporedba s drugim ribolovnim alatima ......57 Otvoreni srednji Jadran (Jabuþka kotlina) – mrijestilište i rastilište velikog broja pridnenih vrsta .......................................................................................................................68 10. Rezultati anketiranja ribara koji rade na istraživanom podruþju .............................................73 11. Zakljuþna razmatranja .............................................................................................................76

II. PREPORUKE ZA ZAŠTITU I ODRŽIVO GOSPODARENJE BIOLOŠKIM RESURSIMA OTVORENOG SREDNJEG JADRANA ............................................ 78 Literatura .......................................................................................................................................84 Zapisnik radionice provedene u okviru projektnog zadatka ..........................................................87


Sažetak Podruþje otvorenog srednjeg Jadrana, poglavito Jabuþke kotline, jedno je od najvažnijih ribolovnih podruþja u cijelom Jadranskom moru. Najzastupljeniji oblik ribolova je koüarenje, koje je veoma intenzivno, zbog þega su pridneni biološki resursi izloženi izrazito visokom ribolovnom naporu. Pridnena povlaþna mreža – koüa predstavlja izrazito neselektivan ribolovni alat, te je za priliþan broj pridnenih vrsta u lovinama veliki udio juvenilnih primjeraka, dužina tijela manjih od dužine prve spolne zrelosti kao i od zakonom propisane minimalne dozvoljene dužine za izlovljavanje, a takav je sluþaj i za veliku veüinu gospodarski važnih vrsta npr. za osliüa i škampa. To izrazito negativno utjeþe na jaþinu novaþenja kao i na ukupan intenzitet obnavljanja lovljenih populacija velikog broja pridnenih vrsta. Osim koüe, na ovom podruþju se upotrebljavaju i druge vrste ribolovnih alata (“multigear exploitation“), što dodatno poveüava ribolovni pritisak kojem su biološki resursi izloženi. Prije svega se to odnosi na izlov dubinskim parangalima u otvorenom srednjem Jadranu, alat koji je vrlo selektivan i kojim se uglavnom izlovljava odrasli, spolno zreli dio populacije. Obzirom na gospodarski znaþaj, na ovom podruþju je proveden veliki broj ribarstveno-bioloških istraživanja. Prvo veüe istraživanje koje je obuhvatilo ovo

1


podruþje bila je „Hvar“ ekspedicija koja opisuje „virgin state“ demerzalnih naselja u Jadranu, odnosno stanje populacija kakvo je bilo prije poþetka njihove intenzivne eksploatacije (1948-49). U posljednjih desetak godina su znanstveno-ribarstvena istraživanja i monitoring ovog podruþja intenzivirana (FAO ADRIAMed, EU MEDITS, DemMon), pa se na temelju svih postojeüih podataka može dati vjerodostojna slika stanja pridnenih populacija ovog podruþja te opisati dugoroþni i kratkoroþni trendovi gospodarski važnih vrsta. Na podruþju otvorenog srednjeg Jadrana tijekom ekspedicija provedenih u razdoblju od 1996-2006. godine, pridnenom povlaþnom mrežom koüom ulovljeno je ukupno 137 vrsta riba, glavonožaca i rakova. Ribe su bile zastupljene sa ukupno 93 vrste, od toga 7 vrsta hrskaviþnjaþa i 86 vrsta koštunjaþa. Glavonošci su bili zastupljeni s 21 vrstom, a rakovi s 23 vrste. Iako se u koüarskim lovinama na ovom podruþju javlja veliki broj vrsta riba, rakova i glavonožaca („multispecies fishery“) od kojih veüina ima tržišnu vrijednost, u komercijalnim ulovima dominira mnogo manji broj vrsta, a od ukupnog broja svega deset najzastupljenijih þini preko 85% ukupnog ulova. Prema postojeüim podacima sedam najzastupljenijih i komercijalno najvažnijih vrsta ovog podruþja su: osliü (Merluccius merluccius), kozica (Parapennaeus longirostris), škamp (Nephrops norvegicus), trlja (Mullus barbatus), bijeli muzgavac (Eledone cirrhosa), lignjun (Illex coindetti) i grdobina žutka (Lophius budegassa). Od svih komercijalno važnih vrsta u koüarskim lovinama otvorenog srednjeg Jadrana najzastupljeniji je osliü, þiji ulovi ovisno o godinama þine u prosjeku do 30% od ukupnog ulova. U koüarskim lovinama na podruþju Jabuþke kotline vrlo je visoka koncentracija nedoraslih (juvenilnih) primjeraka velikog broja vrsta. To ukazuje na to da je ovaj dio otvorenog srednjeg Jadrana jedno od najvažnijih rastilišta u Jadranu za mnoge demerzalne vrste, ukljuþujuüi osliüa i škampa. Jabuþka kotlina je ujedno i podruþje na kojem se veliki broj vrsta razmnožava, odnosno važno mrijestilište velikog broja vrsta, kao npr. za gospodarski važne vrste osliüa, škampa i bijelog muzgavca. Rezultati anketiranja ribara koji rade na podruþju otvorenog srednjeg Jadrana pokazuju da je postojeüa hvatska ribarska flota koja koüari na ovom podruþju stara, a veliþina brodova, opremljenost i uvjeti na velikoj veüini nisu pogodni za višednevno koüarenje, što naše ribare dovodi u neravnopravan položaj u odnosu na novije i modernije koüarice drugih država (talijanskih) koje rade u otvorenom dijelu Jadrana.

2


Jedno od obilježja ribolova ovog podruþja je izrazita sezonska i godišnja varijabilnost indeksa biomase – prvenstveno kao posljedica fluktuacija u regrutaciji, a manje kao posljedica promjena ribolovnog napora. Meÿutim, podaci dobiveni dugogodišnjim znanstvenim istraživanjima otvorenog srednjeg Jadrana ukazuju takoÿer na negativne promjene u sastavu pridnenih zajednica, kao i na promjene u biomasi i strukturi populacije pridnenih stockova. Primjer za to je iznimno veliko smanjenje biomase hrskaviþnjaþa, koje su zbog svojih bioloških obilježja, tipiþni indikatori visokog ribolovnog napora. I kod nekih gospodarski važnih vrsta, kao što je škamp zabilježeno je smanjenje ulova, odnoso indeksa biomase u otvorenom srednjem Jadranu. Negativne promjene indeksa biomase uoþene su i kod nekih drugih vrsta, npr. kod kratkoživuüe vrste bijelog muzgavca. U usporedbi s podacima starijih istraživanja, neke vrste pokazuju negativne promjene u strukturi populacije, mada kod njih nisu uoþene znaþajnije promjene indeksa biomase. Takav je sluþaj kod osliüa kod kojeg je došlo do smanjenja prosjeþne dužine (mase) tijela i dužine prve spolne zrelosti. U ovom podruþju se uoþava i pojava „prelijevanja“ stockova iz podruþja manjeg ribolovnog napora (veüa gustoüa populacija) u podruþje veüeg ribolovnog napora (manja gustoüa populacija), zbog þega dolazi do „difuzije“ biološki obnovljivih pridnenih resursa iz teritorijalnog mora RH, gdje je ribolovni napor mnogo manji, u susjedne dijelove otvorenog srednjeg Jadrana. Jedan od preduvjeta za uspješno gospodarenje pridnenim biološkim resursima otvorenog srednjeg Jadrana je uspostava i primjena odgovarajuüih mjera regulacije ribolova prema znanstveno utemeljenim prijedlozima te kontrola ribolovnih aktivnosti. Pri tome treba uzeti u obzir da se veliki dio otvorenog srednjeg Jadrana nalazi izvan teritorijalnog mora RH, kao i to da je su pridneni stockovi biološki zajedniþki, a ekonomski djeljivi, zbog þega sve mjere eksploatacije i zaštite trebaju biti dogovorene i usklaÿene meÿu zemljama koje sudjeluju u ribolovu na ovom podruþju. U novije vrijeme, kroz meÿunarodni projekt suradnje jadranskih zemalja FAO AdriaMed, posebna pozornost se posveüuje Jabuþkoj kotlini, koja je prepoznata kao „critical area“ za pridnene resurse Jadrana. Sadašnje je stanje resursa ocijenjeno izrazito nepovoljnim, te je pokrenuta inicijativa za pronalaženjem adekvatnih mjera kojim bi se situacija popravila. Imajuüi u vidu sve ranije navedeno, nameüe se neophodnost uspostave hitnih i restriktivnih mjera regulacije ribolova i zaštite na podruþju Jabuþke kotline, a sve s 3


ciljem dovoÿenja ribolovnog napora i ulova u srazmjer sa stanjem biološki obnovljivih resursa. Iako ne postoje toþni podaci o ribolovnom naporu u Jabuþkoj kotlini, oþito je da je on prevelik i njegovo je smanjenje od iznimnog znaþaja. Isto tako, neosporna je þinjenica da postoji veliki nesrazmjer u broju plovila, ribolovnom naporu, a posljediþno tome i stanju bioloških resursa i ulovu, u dijelu Jabuþke kotline koji se nalazi u hrvatskom teritorijalnom moru i u dijelu Jabuþke kotline u ekstrateritorijalnom moru. Ovo treba imati na umu prilikom predlaganja mjera redukcije ribolovnog napora, jer bi smanjenje ribolovnog napora talijanske i hrvatske flote trebalo biti srazmjerno njihovoj odgovornosti za recentno stanje. Kako bi se ostvarilo smanjenje ribolovnog napora i oþuvali biološki obnovljivi resursi na podruþju Jabuþke kotline predlaže se slijedeüe: - proglašavanje Jabuþke kotline „zaštiüenim ribolovnim podruþjem“ (bilo dijela koji se nalazi u teritorijalnom moru, bilo onog u ekstrateritorijalnom moru), a za njenu je uspostavu potrebna dobra volja i odluka dviju zainteresiranih strana, Hrvatske i Italije (odnosno Hrvatske i EU). - uvoÿenje posebnih povlastica („licenci“) za ribolov u podruþju Jabuþke kotline i posebnih oþevidnika za voÿenje statistike ulova i ribolovnog napora i iskrcaj samo u unaprijed odreÿenim i definiranim lukama iskrcaja u kojima bi bio organiziran permanentan monitoring komercijalnog ribolova. Svi brodovi s povlasticama za rad u zaštiüenom ribolovnom podruþju morali bi imati «plave kutije» (blue box), kako bi kontrola ribolovnog napora bila što efikasnija. - kreiranje zajedniþke baze podataka o licenciranim plovilima (i njihovim karakteristikama), te stalna razmjena podataka izmeÿu zemalja sudionica u ribolovu na ovom podruþju o ostvarenim ulovima i ribolovnom naporu, kako bi se dobio toþan uvid u cjelokupno stanje flote, ribolovnih aktivnosti i ulova na podruþju Jabuþke kotline. -

tehniþko-konstrukcijske

modifikacije

ribolovnih

alata

s

ciljem

poveüanja

selektivnosti. U sluþaju pridnene povlaþne mreže koüe to je poveüanje oka mreže i/ili upotreba „kvadratnog“ oka na mreži («square mesh»), þime bi se smanjio njen negativni utecaj na jaþinu novaþenja i intenzitet repopulacije. - zamjena neselektivnih i slabo selektivnih alata i tehnika ribolova s onim veüe selektivnosti, npr. zamjena pridnene povlaþne mreže - koüe pridnenim parangalima (u lovu osliüa) i vršama (u lovu škampa).

4


- preispitivanje i po potrebi poveüanje minimalnih dužina ispod kojih se pojedini organizmi ne smiju izlovljavati. - uvoÿenje prostorno-vremenskih zabrana ribolova, kojima se u odreÿenom vremenu i prostoru zabranjuju odreÿene ribolovne aktivnosti. Za Jabuþku kotlinu predlažu se dva tipa prostorno-vremenske zabrane ribolova: sustav rotacije i sustav zona totalne zabrane ribolova („no take“ zone). - u ostalim dijelovima Jabuþke kotline koji se nalaze u ekstrateritorijalnom moru, predlaže se uvoÿenje dodatnih mjera vremenske zabrane koüarenja (3-4 dana tjedno), kao i zabrana koüarenja (minimalno 2 mjeseca) u vrijeme najintenzivnijeg novaþenja gospodarski važnih vrsta. - uspostava permanentnog meÿunarodnog znanstvenog monitoringa šireg podruþja Jabuþke kotline i to minimalno na sezonskoj osnovi, na osnovu kojeg bi se davala godišnja ocjena stanja u Jabuþkoj kotlini, te bi se predlagale odgovarajuüe mjere regulacije ribolova i zaštite biološki obnovljivih resursa. - uspostava uþinkovitih mjera nadzora i kontrole ribolovnih aktivnosti u tom podruþju. - osnivanje meÿunarodnog struþnog tijela za praüenje stanja bioloških resursa i koordiniranje mjera zaštite. Model rješavanja problematike zaštite resursa i mjera regulacije ribolova na podruþju Jabuþke kotline trebao bi biti pilot projekt i primjer na koji üe se naþin u buduünosti rješavati pitanje gospodarenja obnovljivim biološkim resursima na drugim osjetljivim podruþjima u ekstrateritorijalnim vodama Jadranskog mora.

5


Summary The open central Adriatic, especially the Pomo pit, is one of the most important fishery areas in the whole Adriatic Sea. Bottom trawling is the most important fishing activity in this area, resulting in high fishing intensity and fishing pressure to the potentially renewable demersal biological resources. The bottom trawl is a fishing tool with very low selectivity, retaining a very large number of juveniles, i.e. individuals of total lengths bellow the length at first sexual maturity and the minimum landing size of many demersal species. For example, that is the case for two commercially most important species - hake and Norway lobster. This situation has a negative impact on the strength of recruitment and intensity of repopulation of many demersal species. Beside trawls, some other fishing tools are used in the area („multigear exploitation“), additionally increasing the fishing pressure to which biological resources are exposed. It primarily refers to deep sea long-lines, a very selective fishing tool with which mainly adult, sexually mature part of the population is fished. In the open central Adriatic Sea, because of its biological and commercial importance, many biological-fishery investigations were conducted. First important research of demersal resources was done in the scope of the „Hvar“ expedition describing the „virgin state“ of demersal communities in the Adriatic, in other words the state of populations before their intensive exploitation (1948-49). In recent years monitoring and scientific-fishery investigations of this area have intensified (FAO AdriaMed, EU MEDITS, DemMon). On the bases of existing data it is possible to describe the state of populations and describe long- and short-term trends for commercially important species. In the open central Adriatic Sea during expeditions conducted in a period between 1996 and 2006, a total of 137 species of fish, cephalopods and crustaceans was caught. Fishes were presented with 93 species; out of which 7 species were Chondrichtyes and 86 Osteichthyes. Cephalopods were presented with 21 species, and crustaceans with 23 species. Although in this area a large number of

fish,

cephalopod and crustacean species appears in trawl catches („multispecies fishery“), commercial catch is dominated with significantly lower number of species and only ten species make over 85% of total catch. According to the existing data, seven most dominant and commercially most important species in this area are: hake (Merluccius merluccius), deep-water rose shrimp (Parapennaeus longirostris), Norway lobster 6


(Nephrops norvegicus), red mullet (Mullus barbatus), horned octopus (Eledone cirrhosa), broadtail shortfin squid (Illex coindetti) and black-bellied angler (Lophius budegassa). The most dominant species in the open central Adriatic Sea is hake and it makes up to 30% of total catch. In the Jabuka Pit area trawl catches contain high concentration of juvenile specimens of many demersal species. It points out that this part of the open Adriatic Sea is one of the most important nursery areas in the Adriatic for many demersal species, including hake and Norway lobster. The Jabuka Pit is also very important spawning area for many species, including hake, Norway lobster and horned octopus. Results of the interviews with fishermen working in this area showed that the existing fishing fleet trawling in this area is old, and the size of vessels, equipment and condition at most of them are not suitable for trawling trips of more than one day. This puts the Croatian fishermen in an unequal position compared to the Italian fleet operating in the open Adriatic. One of the characteristics of the fishery in this area is pronounced seasonal and annual variability of the biomass index – primarily as a consequence of fluctuations in recruitment, and to a lesser extent as a result of changes in fishing effort. Nevertheless, data obtained from long-term scientific investigations in the open central Adriatic, show negative changes in demersal communitiy composition and biomass. An example for that is a very strong biomass decrease of the Chondrychthyes, which are, because of their biological characteristics, typical indicator species of high fishing pressure. In addition, for some commercially important species, such as Norway lobster, a decrease of catch and biomass index in the open central Adriatic was observed. A decrease of biomass index was also found for some species with short life spans as Eledone cirrhosa. Furthermore, some species show negative changes in population structure, although there are no signs of significant changes in their biomass index. For instance, this is the case with hake which shows a decrease of average body (weight) and the length of first maturity. One of the preconditions for successful management of demersal biological resources of the open central Adriatic is the establishment and implementation of appropriate fishery regulation measures following the scientifically based suggestions and the control of fishery activities. It has to take into account that the large part of the open central Adriatic Sea is in extraterritorial waters, and the fact that demersal stocks are biologically common but economically shared, and for that reason all 7


measures of exploitation and protection need to be agreed upon and harmonized between countries that participate in the fishery in this area. Recently, through the project of scientific cooperation to support responsible fisheries in the Adriatic Sea (FAO AdriaMed), special attention is given to the Jabuka Pit, which is recognized as a „critical area“ for demersal resources in the Adriatic Sea. The recent state of the resources was labelled as unsatisfactory, and an initiative was started to search for adequate measures to improve the current situation. Taking into consideration all previously mentioned it is clear that it is necessary to take steps for establishment of urgent and restrictive fishery regulation measures and protection of potentially renewable biological resources. Although the existing data on fishing effort in this area are not reliable, it is obvious that it is too high and its decrease is extremely important. Furthermore, the fact is that there is discrepancy in number of vessels, fishing effort and also in the state of biological resources and catches, when compared part of the Jabuka Pit in Croatian territorial waters and part of the Jabuka Pit in extraterritorial waters. It has to be kept in mind when proposing the measures of the reduction of fishing effort, because Croatian and Italian sides are not equally responsible for the recent state of resources and the reduction of the fishing effort should be proportional to the responsibility for the present state. To achieve the reduction of the fishing effort and to preserve the biological potentially renewable resourced in the Jabuka Pit area the following measures are proposed: -

Declaration of the Jabuka Pit as „protected fishery area“ – it has to be a common decision of two interested parties (Croatia and Italy i.e. Croatia and EU).

-

Introduction of special licences for fishery and special log-books for fishery statistics and special landing ports assigned in which the permanent monitoring of commercial fishery will be organized. All vessels with working licences in fishery protected areas should have blue boxes, to make the control of the fishing effort as effective as possible.

-

Creation of the common database about vessels with licences (and their characteristics), and permanent exchange of data about catches and fishing effort between countries participating in the fishery of the area, to get the insight in the state of the fishing fleet, fishing activities and catches in the area of the Jabuka Pit.

8


-

Technical-construction modifications of fishing tools in order to increase the selectivity. In the case of the bottom trawls it is an increase of the mesh size and/or the use of the „square“ mesh cod ends, to reduce the negative impact of bottom-trawls at the strength of recruitment and the intensity of repopulation.

-

Replacement of the non-selective and low-selective fishing tools with those of higher selectivity, e.g. replacement of the bottom trawl nets with bottom longlines (for hake) and traps (for Norway lobster).

-

Revision and, if proved necessary, legal implementation of the increase of minimum landing sizes under which individuals of certain species are not allowed to be fished.

-

Introduction of spatio-temporal prohibition on fishery with certain fishing tools in defined period and area. In the Jabuka Pit two types of the spatio-temporal prohibitions are proposed: rotation system and total fishery prohibition zones („no take zones“).

-

In other parts of the Jabuka Pit which are in extraterritorial waters, introduction of some additional temporal prohibition measures for bottom trawling (3-4 days a week), as well as the prohibition of trawling (minimum 2 months) in time of the maximum recruitment of the commercially most important species.

-

Establishment of the permanent international scientific monitoring of the wider area of the Jabuka Pit, at least seasonally, giving basis for assessments of stocks and recommendation of suitable measures for fishery regulation and protection of biologically renewable resources.

-

Constitution of the common international professional body for monitoring of the state of biological resources and coordination of the fishery regulation and protection measures.

-

Establishment of the effective measures of supervision and control of fishing activities in the area.

The pilot project of the Jabuka Pit, with commonly solved protection of biologically renewable resources and fishery regulation measures in the area, should be an example for future cases of management of renewable biological resources in other sensitive areas in extraterritorial waters of the Adriatic Sea.

9


I. RIBARSTVENO–BIOLOŠKA OBILJEŽJA OTVORENOG SREDNJEG JADRANA 1. Geomorfološka i hidrografska obilježja otvorenog srednjeg Jadrana Podruþje otvorenog srednjeg Jadrana najveüim dijelom je unutar izobate od 150 do 200 m, osim Jabuþke kotline u kojoj su veüe dubine, a maksimalno do 273 m (Slika 1). Morsko dno otvorenog srednjeg Jadrana prekriveno je razliþitim vrstama sedimenata, a veliþina þestica u pravilu se smanjuje s dubinom. Tako u pliüim poruþjima prevladava pjeskovito dno, koje prema dubljem dijelu postepeno prelazi u sediment sa sitnijim þesticama (muljeviti pijesak, pjeskoviti mulj) dok u najdubljim podruþjima dominira fini koloidni mulj (Slika 2). Ljeti je površinska temperatura u otvorenom srednjem Jadranu izmeÿu 22 i 25ºC, a pri dnu je minimalno 11,5 ºC (Jabuþka kotlina). Ovako niske temperature u Jabuþkoj kotlini i bogatstvo nutrijentima, osobito fosfata i nitrata, pozitivno utjeþe i na organsku produkciju, a time i na prisustvo važnih pelagiþkih i demerzalnih stockova (Péres i Gamulin-Brida, 1973; Županoviü i Jardas, 1989).

Slika 1. Karta dubina Jadranskog mora

Slika 2. Sedimentološka karta Jadranskog mora

10


2. Ribarstveno-biološka istraživanja na podruþju otvorenog srednjeg Jadrana Na podruþju otvorenog srednjeg Jadrana, poglavito Jabuþke kotline, proveden je veüi broj znanstvenih istraživanja i monitoringa komercijalnog ribolova, na osnovu kojih je moguüe za ovo podruþje dati pregled stanja pridnenih resursa i njihovih promjena od drugog svjetskog rata do danas. Prvo znaþajnije istraživanje koüarskih naselja Jadrana provedeno je u okviru „Hvar“ ekspedicije 1948-49. Podaci dobiveni tijekom ove ekspedicije iznimno su važni jer se tadašnje stanje pridnenih naselja (nakon drugog svjetskog rata, gotovo bez koüarenja) smatra poþetnim ili tzv. „virgin stock“ stanjem u odnosu na koje je moguüe pratiti sve promjene koje su nastale tijekom vremena, prije svega kao posljedica poveüanja ribolovnog napora. Ova ekspedicija pokrila je gotovo cijelo podruþje otvorenog Jadrana i jedan dio kanalskih podruþja istoþnog Jadrana (Šoljan, 1977). Neposredno nakon „Hvar“ ekspedicije nastavljena su istraživanja na podruþju otvorenog srednjeg Jadrana s ciljem opisivanja ekoloških obilježja populacije škampa. Metodologija rada tijekom ovih istraživanja bila je ista kao za vrijeme „Hvar“ ekspedicije (Karlovac, 1953). U razdoblju od 1956. do 1971. istraživanja su obavljana brodovima „Bios“ i „Predvodnik“ i to u širem podruþju Jabuþke kotline, s posebnim naglaskom na podruþje Blitvenice (Jukiü, 1975; Županoviü i Jardas, 1989). Kroz monitoringe koje su djelatnici Instituta za oceanografiju i ribarstvo obavljali u razdoblju izmeÿu 1953. i 1974. na tom podruþju, dobiveni su podaci o relativnim indeksima brojnosti demerzalnih resursa. U okviru programa suradnje izmeÿu IOR-a i Laboratorija za biologiju mora u Fanu obavljana su istraživanja pridnenih zajednica tijekom 1972., 1973. i 1975. godine, koja su obuhvatila i podruþje otvorenog srednjeg Jadrana (Vrgoþ i sur., 2004). Tijekom 1975. godine istraživan je kvalitativni sastav lovina

na

profilu

Pescara-Šibenik

(podruþje

Jabuþke

kotline)

talijanskom

komercijalnom koüaricom „Giannetto“ (Jukiü i Piccinetti, 1981). Sa sustavnim istraživanjem pridnenih zajednica cijelog Jadranskog mora zapoþelo se 1996. godine u sklopu meÿunarodnog ribarstveno-biološkog programa MEDITS. Uzorkovanja za potrebe ovog programa provode se svake godine u proljetno-ljetnom razdoblju, a na cijelom istraživanom podruþju primjenjuje se jedinstvena metodologija (Bertrand, 1995; Fiorentini i Dremiere, 1999). Osnovni nedostatak ovih istraživanja je što se uzorkovanja obavljaju samo jednom godišnje i stoga ne pružaju cjeloviti uvid u

11


stanje pridnenih populacija obzirom da u Jadranu postoje izrazite sezonske fluktuacije ulova (Jukiü i sur., 1999, 2000; Vrgoþ, 2000; Vrgoþ i sur., 2004). Radi prevladavanja navedenog nedostatka, a s ciljem dobivanja što kompletnijeg uvida u stanje pridnenih zajednica u Jadranskom moru, od 2002. godine organizirana su istraživanja pridnenih zajednica u jesensko-zimskom razdoblju u okviru projekta FAO AdriaMed. Paralelno s ovim istraživanjima koja se provode uz istoþnu obalu Jadrana, na zapadnoj strani Jadrana provode se komplementarna istraživanja u okviru nacionalnog programa GRUND (Piccinetti i Jukiü, 1988; GMS-GRUND, 1998). Osobita je važnost ovih meÿunarodnih istraživanja što obuhvaüaju cjelokupno podruþje Jadrana i na taj naþin omoguüuju cjeloviti uvid u stanje pridnenih zajednica i promjene koje se u njima dogaÿaju. Osim toga, kroz projekt «DemMon» uspostavljen 2002-03. godine, provodi se organizirani monitoring komercijalnog koüarskog ribolova u teritorijalnom moru RH (DemMon, 2004). Cilj ovog projekta je opisati recentno stanje koüarskog ribolova u RH i negativne promjene do kojih je došlo usljed preintenzivne eksploatacije, te dati preporuke za održivo gospodarenje obnovljivim resursima. Istraživanja pridnenih (koüarskih) naselja u hrvatskom teritorijalnom moru kroz projekt «Jadran» zapoþela su 1998. godine i odvijaju se u kontinuitetu do danas. Jedan dio uzorkovanja obavlja se u proljetno-ljetnom razdoblju (tijekom lipnja i srpnja) paralelno s projektom MEDITS i istom metodologijom, a drugi dio u jesensko-zimskom razdoblju i on je kompatibilan s projektom FAO AdriaMed i talijanskim nacionalnim monitoringom pridnenih naselja GRUND. U izvještaju su upotrebljeni i podaci VIP projekta „Eksploatacija pridnenim parangalima u otvorenom Jadranu“. Projekt je proveden na podruþju otvorenog srednjeg Jadrana 2005. i 2006. godine (Vrgoþ i sur., 2006). U projektu je istražen lov pridnenim parangalima koji se povijesno odvijao iskljuþivo uz otoke otvorenog srednjeg Jadrana, a u novije vrijeme se, poboljšanjem opreme brodova i poveüanjem cijena ribe, koristi u veüem dijelu otvorenog mora RH. Sva navedena istraživanja provedena su od strane struþnjaka Instituta za oceanografiju i ribarstvo, a dobiveni podaci korišteni su u pripremi ovog izvještaja.

12


3. Opis ribolovnih alata na podruþju otvorenog srednjeg Jadrana Podruþje otvorenog srednjeg Jadrana jedno je od najvažnijih ribolovnih podruþja u cijelom Jadranskom moru. U ovom podruþju najzastupljeniji oblik ribolova je koüarenje. Osim pridnenih vrsta koje se izlovljavaju koüama, na ovom podruþju se love i pelagiþke vrste i to plivaricama. U rubnim, strmim podruþjima ovih dviju ribolovnih zona, obavlja se još i ribolov dubinskim parangalima. Obzirom da je u ovom podruþju najviše zastupljen koüarski ribolov, izvještaj se najveüim dijelom bavi upravo tom vrstom ribolova i biološki obnovljivim resursima koji se koüom izlovljavaju, a u manjoj mjeri dat je i osvrt na druge ribolovne alate koji se koriste ili bi se potencijalno mogli koristiti u tom dijelu Jadrana. Pridnena povlaþna mreža – koüa U otvorenom srednjem Jadranu najþešüe korišteni ribolovni alat je pridnena povlaþna mreža - koüa (Slika 3). Pridnena povlaþna mreža – koüa je mreža koja se povlaþi po morskom dnu ili neposredno iznad njega uz uporabu jednog ili dva plovila, a svojom konstrukcijom omoguüava ulov pridnenih vrsta riba i drugih morskih organizama koji se nalaze na putu njezinog djelovanja. Sastoji se od krila, grla i vreüe. Radi razdvajanja ulova pridnena koüa može imati najviše dvije sake. Donja saka, na dijelu koji se povlaþi po morskom dnu može imati košulju (zaštitni pokrov). Veliþina oka mrežnog tega vreüe pridnene koüe u vanjskom ribolovnom moru ne smije biti manja od 20 milimetara (od uzla do uzla), a na košulji (zaštitnom pokrovu) ne smije biti manja od 40 mm (prema „Pravilniku o ribolovnim alatima i opremi za gospodarski ribolov na moru“). U vanjskom ribolovnom moru ribolov pridnenom koüom dozvoljen je samo uz uporabu plovila koje ima ukupnu snagu porivnog stroja do najviše 662 kW ili povlaþnu silu 65 kN. Koüarenje u otvorenom Jadranu nije dozvoljeno dvije morske milje od otoka Palagruža, Galijula, Lastovo, Lastovnjaci, Vrhovnjaci, Glavat, Kopište, Mljet, Vis, Barjak Mali, Barjak Veli, Ravnik, Budikovac, Paržan Veli, Paržan Mali, Greben, Sušac, Svetac, Biševo, tri morske milje od otoka Blitvenice i hridi Jabuka te jednu morsku milju od svih ostalih otoka (prema „Pravilniku o obavljanju gospodarskog ribolova na moru“). 13


Slika 3. Pridnena povlaþna mreža – koüa: mreža izvuþena na palubu broda i koüarske lovine (snimljeno na Blitvenici)

14


4. Popis vrsta lovljenih na podruþju otvorenog srednjeg Jadrana Na podruþju otvorenog srednjeg Jadrana tijekom ekspedicija provedenih u razdoblju od 1996-2007. godine, pridnenom povlaþnom mrežom koüom je ulovljeno ukupno 137 vrsta riba, glavonožaca i rakova. Ribe su bile zastupljene sa ukupno 93 vrste, od toga 7 vrsta hrskaviþnjaþa i 86 vrsta koštunjaþa. Glavonošci su bili zastupljeni s 21 vrstom, a rakovi s 23 vrste. Veüina lovljenih vrsta ima tržišnu vrijednosti. Popis svih vrsta, kao i prosjeþni indeksi brojnosti i biomase svake od vrsta dati su u tablici 1. Tablica 1. Popis lovljenih vrsta riba, glavonožaca, rakova i školjkaša na podruþju otvorenog srednjeg Jadrana s indeksima brojnosti (N/km2) i biomase (kg/km2) N/km2

kg/km2

0,55 1,28 1,20 2,99 16,15 1,39 1,00

2,03 3,97 0,31 0,27 1,61 2,36 0,77

2,70 2,48 24,11 5,69 50,00 70,69 32,58 4,20 139,66 2,22 14,55 1,61 43,07 15,20 4,87 202,35 31,78 1,77 0,90 5,10 0,95 1,62 2,41 1,27 438,30 109,13 344,12 16,15 3,81

0,05 0,54 0,21 0,01 0,41 0,21 0,06 0,04 1,36 0,03 1,15 0,02 0,15 0,03 0,02 2,66 0,50 0,01 0,01 0,85 0,04 0,01 0,03 0,13 8,19 2,15 1,00 0,22 0,03

RIBE Hrskaviþnjaþe Dasyatis pastinaca Mustelus mustelus Raja clavata Raja miraletus Scyliorhinus canicula Scyliorhinus stellaris Squalus acanthias

Koštunjaþe Acantholabrus palloni Alosa fallax Antonogadus megalokynodon Aphia minuta Argentina sphyraena Arnoglossus laterna Arnoglossus rueppelli Arnoglossus thori Aspitrigla cuculus Blennius ocellaris Boops boops Buglossidium luteum Callionymus maculatus Callionymus risso Capros aper Cepola rubescens Citharus linguatula Chlorophthalmus agassizii Coelorhynchus coelorhynchus Conger conger Dalophis imberbis Dentex macrophthalmus Diplodus sargus Echelus myrus Engraulis encrasicholus Eutrigla gurnardus Gadiculus argenteus Merlangius merlangus Gaidropsarus mediterraneus

15


2,61 182,69 0,96 2,90 5,00 58,64 471,97 38,57 36,84 22,46 18,96 69,23 5,07 30,90 854,98 2436,30 1407,33 4,34 0,29 2,40 2,58 291,66 2,80 0,60 1,81 3,31 1,45 40,83 0,85 0,33 3,81 0,95 11,83 2,22 2,19 0,47 1,61 0,71 0,74 1,03 110,86 0,74 2,75 0,92 8,36 1,28 24,22 81,39 28,47 2097,59 2,47 2,11 4,86 3,62 545,81 2,24 6,12

Gnathophis mystax Leusueurigobius friesii Gobius niger Gobiusquadrimaculatus Lesueurigobius suerii Helicolenus dactylopterus Lepidopus caudatus Lepidorhombus boscii Lepidorhombus whiffiagonis Lepidotrigla cavillone Lepidotrigla dieuzeidei Lophius budegassa Lophius piscatorius Macrorhamphosus scolopax Maurolicus muelleri Merluccius merluccius Micromesistius poutassou Microchirus variegatus Mola mola Molva dipterygia Molva molva Mullus barbatus Mullus surmuletus Ophidion barbatum Pagellus acarne Pagellus bogaraveo Pagellus erythrinus Phycis blennoides Phycis phycis Polyprion americanum Pomatoschistus minutus Psetta maxima Sardina pilchardus Scomber japonicus Scomber scombrus Scorpaena elongata Scorpaena notata Scorpaena porcus Scorpaena scrofa Serranus cabrilla Serranus hepatus Sphyraena sphyraena Spicara flexuosa Spicara maena Spicara smaris Sprattus sprattus Symphurus nigrescens Trachurus mediterraneus Trachurus picturatus Trachurus trachurus Trachinus draco Trigla lucerna Trigla lyra Trigloporus lastoviza Trisopterus minutus capelanus Uranoscopus scaber Zeus faber

16

0,04 0,31 0,01 0,01 0,01 0,71 107,53 0,83 1,60 0,27 0,23 7,90 1,04 0,16 0,82 58,61 27,27 0,06 8,67 0,04 0,04 11,88 0,23 0,01 0,09 0,20 0,05 0,80 0,01 0,91 0,01 2,70 0,47 0,49 0,19 0,06 0,03 0,04 0,17 0,04 1,29 0,01 0,09 0,09 0,28 0,04 0,21 1,17 0,31 16,58 0,21 0,67 0,10 0,25 4,76 0,34 2,08


GLAVONOŠCI Alloteuthis media Eledone cirrosa Eledone moschata Illex coindetii Loligo forbesi Loligo vulgaris Octopus salutii Octopus vulgaris Rondeletiola minor Sepietta neglecta Sepietta obscura Sepietta oweniana Sepia elegans Sepia officinalis Sepia orbignyana Sepiola intermedia Sepiola ligulata Sepiola robusta Sepiola rondeleti Todarodes sagittatus Todaropsis eblanae

861,10 94,00 12,93 563,27 1,01 26,80 0,71 6,55 89,50 4,86 0,70 26,62 16,85 1,487 10,47 0,86 1,78 2,72 7,16 30,28 37,21

1,68 16,19 0,80 19,59 0,18 0,26 0,15 0,65 0,13 0,03 0,01 0,12 0,15 0,04 0,22 0,01 0,01 0,01 0,01 1,87 2,67

9,82 36,65 2,78 4,65 1,39 85,58 15,20 2,97 0,86 12,44 373,22 330,78 8,62 20,20 5,60 67,97 162,66 3,65 36,04 1,02 19,19 57,73 0,55

0,01 0,05 0,03 0,03 0,44 0,88 0,11 0,01 0,01 0,06 4,79 1,71 0,02 0,01 0,01 0,13 0,32 0,01 0,05 0,01 0,04 0,11 0,02

RAKOVI Alpheus glaber Chlorotocus crassicornis Dorippe lanata Goneplax rhomboides Maja squinado Liocarcinus depurator Macropipus tuberculatus Meganyctiphanes norvegica Munida intermedia Munida banfica Nephrops norvegicus Parapenaeus longirostris Pasiphaea multidentata Pasiphaea sivado Philoceras echinulatus Plesionika edwardsii Plesionika heterocarpus Plesionika martia Pontophilus spinosus Pontocaris lacazei Processa canaliculata Solenocera membranacea Squilla mantis

Iako se u koüarskim ulovima na podruþju otvorenog srednjeg Jadrana javlja veliki broj vrsta riba, rakova i glavonožaca, u komercijalnim lovinama dominira mnogo manji broj vrsta, a svega deset najzastupljenijih vrsta u prosjeku þini više od 85% ukupnog ulova (Tab. 2).

17


Tablica 2. Deset masom najzastupljenijih vrsta u lovinama otvorenog srednjeg Jadrana

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

VRSTA ulov (kg/h) Merluccius merluccius - osliü 5,01 Parapennaeus longirostris - kozica 2,84 Nephrops norvegicus - škamp 2,58 Mullus barbatus - trlja 1,56 Eledone cirrhosa – bijeli muzgavac 0,91 Illex coindetti - lignjun 0,74 Trachurus trachurus - sarun 0,71 Lophius budegassa – grdobina žutka 0,36 Lepidorhombus whiffiagonis – pataraþa oštronoska 0,28 Citharus linguatula – pataraþa platušica 0,19 UKUPNO 15,18

% 28,43 16,08 14,61 8,83 5,16 4,19 4,05 2,05 1,59 1,09 86,09

Prema ovim podacima za detaljniju analizu odabrano je sedam najzastupljenijih i komercijalno najvažnijih vrsta: osliü (Merluccius merluccius), kozica (Parapennaeus longirostris), škamp (Nephrops norvegicus), trlja (Mullus barbatus), bijeli muzgavac (Eledone cirrhosa) i lignjun (Illex coindetti), a umjesto saruna (Trachurus trachurus) koji ima manju tržišnu vrijednost, u analizu je ukljuþena grdobina žutka (Lophius budegassa).

18


5. Gospodarski najvažnije vrste koüarskog ribolova u otvorenom srednjem Jadranu Osliü (Merluccius merluccius)

Osliü je vrsta koja je rasprostranjena u cijelom Jadranu, s izuzetkom manjih ograniþenih podruþja sjeverno od delte rijeke Po. Batimetrijski raspon kreüe se od samo nekoliko metara dubine do 800 m u južnojadranskoj kotlini, ali najþešüe se lovi na dubinama izmeÿu 100 i 200 m. Tijekom dana osliü boravi na morskom dnu, a noüu migrira u više slojeve. Osim vertikalnih poznate su horizontalne migracije osliüa koje su vezane uz ishranu odnosno razmnožavanje. Ova nekto-bentoska vrsta preferira muljevita dna, ali je rasprostranjena i nad drugim tipovima morskih sedimenata. Najviše se lovi u otvorenom srednjem Jadranu (Jabuþka kotlina). Mrijesti se tijekom cijele godine, ali najintenzivnije tijekom ljeta i zimi. Regrutacija je najizraženija u proljeüe i jesen. Najviše se lovi pridnenom povlaþnom mrežom koüom, ali i parangalima. Za lov osliüa koriste se dva tipa parangala: obiþni pridneni i tzv. lebdeüi koji u vodi stoje u cik-cak položaju. Dnevni ulov parangalima, npr. u Komiži znao je dostiüi 2000 kg, dok su danas ti ulovi znatno skromniji. Osliü je najzastupljenija od svih komercijalnih vrsta u koüarskim lovinama otvorenog srednjeg Jadrana i njezini ulovi ovisno o godinama þine u prosjeku do 30% od ukupnog ulova. Populacija osliüa najgušüa je u otvorenom srednjem Jadranu (prvenstveno Jabuþka kotlina) i u kanalskim podruþjima sjevernog Jadrana (Velebitski kanal i dio Kvarneriüa). Velike vrijednosti indeksa biomase (i osobito indeksa brojnosti) u otvorenom srednjem Jadranu u proljetno-ljetnom razdoblju posljedica su regrutacije,

19


odnosno velikog postotka juvenilnih primjeraka (izmriještenih tijekom zime) koji u toplijem dijelu godine postaju sastavni dio koüarskih lovina (Slika 4).

Slika 4. Rasprostranjenost osliüa u proljetno-ljetnom i jesenskozimskom periodu u sjevernom i srednjem Jadranu Iz analiza dužinskih frekvencija vidljivo je da najveüi dio lovina osliüa u otvorenom srednjem Jadranu þine juvenilni, spolno nedozreli primjerci þija je totalna dužina tijela manja od od minimalne lovne dužine (MLS), koja za ovu vrstu prema zakonskoj

20


regulativi RH iznosi 16 cm (Slika 5). Srednja dužina osliüa u komercijalnim koüarskim lovinama otvorenog srednjeg Jadrana iznosi 17 cm (st.dev. 6,5 cm), a 47,4% jedinki je manje od 16 cm, odnosno od minimalne dozvoljene dužine izlova. Dužina prve spolne zrelosti ove vrste u Jadranu iznosi 20,5 cm za mužjake i 22,5 cm za ženke, što znaþi da je približno 80% lovljenih primjeraka u koüarskim lovinama otvorenog srednjeg Jadrana spolno nezrelo. Meÿutim, izrazito visoki udio juvenilnih primjeraka u ovom podruþju ne iznenaÿuje, obzirom da otvoreni srednji Jadran predstavlja najvažnije mrijestilište i rastilište osliüa u Jadranu. Tu þinjenicu potvrÿuju i podaci dobiveni tijekom ribarstveno-biološke ekspedicije „Hvar“ provedene 1948-49., dakle u vrijeme kada nije bilo intenzivnog koüarenja, a kada je udio nedoraslih primjeraka takoÿer bio izrazito visok, te je u tom razdoblju 72,3% lovljenih primjeraka osliüa imalo totalnu dužinu tijela manju od 18 cm. Velikom udjelu juvenilnih primjeraka u koüarskim lovinama ovog podruþja znatno pridonosi i mala slektivnost mreže (otvor oka na saki 40 mm dijagonalno) koja se koristi za izlov u otvorenom moru. Obzirom da je osliü vrsta visoke reprodukcijske moüi, relativo brzog rasta i dosezanja prve spolne zrelosti, te izrazitih prostornih migracija, unatoþ visokoj ribolovnoj smrtnosti i velikom intenzitetu ribolova, još uvijek ne pokazuje izraziti negativni trend indeksa biomase, meÿutim u usporedbi s podacima starijih istraživanja, uoþavaju se negativne promjene u strukturi populacije, pa je tako kod ove vrste došlo do smanjenja prosjeþne dužine (mase) tijela i dužine prve spolne zrelosti. Merluccius merluccius 1600 1400 1200

%

1000 800 600 400 200 0 40

80

120 160 200 240 280 320 360 400 440 480 520 560 600 640 680 720 TL (mm)

Slika 5. Dužinske frekvencije osliüa u otvorenom srednjem Jadranu (žuto: MLS, plavo i crveno: L50% - dužina prve spolne zrelosti mužjaka i ženki)

21


Škamp (Nephrops norvegicus)

Škamp je komercijalno najznaþajnija vrsta raka u Jadranu. Ovaj dekapodni rak obitava prvenstveno na muljevitim dnima. Iako preferira dublja podruþja, može se naüi na svim dubinama od 20 do 800 m. Za razliku od veüine gospodarski važnih vrsta ulovi škampa se poveüavaju s poveüanjem dubine i iduüi od grubljih (muljevitopjeskovitih) prema finijim sedimentima (muljevitim). Obzirom na pojavu ukopavanja koja je karakteristiþna za ovu vrstu, izgleda da je položaj naselja škampa više ovisan o tipu sedimenta nego o dubini. U Jadranu se najþešüe se lovi u otvorenom moru (Jabuþka kotlina, ribolovno podruþje Blitvenica), i to na dubinama preko 200 m. Razmnožava se pomalo tijekom cijele godine, najviše u toplim mjesecima, a jaja obiþno polaže poþetkom ljeta. Karte rasprostranjenosti pokazuju da je areal vrste približno jednak u toplijem i hladnijem dijelu godine, ali je gustoüa populacije na podruþju Jabuþke kotline veüa u hladnijem dijelu godine, dok je u toplijem razdoblju rasprostranjenost vrste ravnomjernija (Slika 6). U ukupnom koüarskom ulovu RH ova vrsta þini 6%, a u otvorenom srednjem Jadranu (ribolovna zona C) 14,6% od cjelokupnog koüarskog ulova. Manje naselje škampa nalazi se i u kanalskim podruþjima sjevernog Jadrana. Ova dva naselja meÿusobno se razlikuju po morfološkim obilježjima i dinamici rasta, što je posljedica razliþitih ekoloških uvjeta u tim podruþjima.

22


Slika 6. Rasprostranjenost škampa u proljetno-ljetnom i jesenskozimskom periodu u sjevernom i srednjem Jadranu

23


Nephrops norvegicus 10 9 8 7 %

6 5 4 3 2 1 0 8 11 14 17 20 23 26 29 32 35 38 41 44 47 50 53 56 59 62 65 68 71 CL (mm)

Slika 7. Dužinske frekvencije škampa u otvorenom srednjem Jadranu (žuto: MLS – minimalna lovna dužina, crveno: L50% - dužina prve spolne zrelosti ženki)

Srednja dužina karapaksa lovljenih primjeraka iznosi 26,3 mm (st.dev. 7,0 mm), a u prosjeku su ženke manje od mužjaka. Minimalna dozvoljena lovna dužina za ovu vrstu propisana je na 70 mm totalne dužine odnosno 20 mm dužine karapaksa, dok je dužina prve spolne zrelosti ženki u otvorenom srednjem Jadranu 80 mm (LC=23 mm). U ukupnim komercijalnim lovinama otvorenog srednjeg Jadrana udio primjeraka manjih od zakonom propisane minimalne lovne dužine dužine þini 11,3%, a u lovinama je osim toga 34,1% primjeraka koji su ispod dužine prve spolne zrelosti ženki (Slika 7). Iz podataka je vidljivo da je udio spolno nezrelih primjeraka škampa u koüarskim lovinama izrazito visok u ovom podruþju (više od treüine), a to je dijelom i razlog pada indeksa biomase vrste u zadnjih desetak godina. Promjena hidrografskih uvjeta u Jadranu, prvenstveno porast temperature mora, uz izrazito visoki ribolovni napor, predstavlja dodatni stresni faktor za borealnu vrstu kao što je škamp.

24


Bijeli muzgavac (Eledone cirrhosa)

Bijeli muzgavac je demerzalna vrsta koja boravi na svim vrstama mekih sedimenata, iako se može naüi i na kamenitim supstratima. Ovaj glavonožac je karnivorna vrsta i aktivni je predator. Hrani se najþešüe dekapodnim rakovima. Lovi se gotovo iskljuþivo pridnenom povlaþnom mrežom - koüom u otvorenom srednjem i južnom Jadranu, dok se u sjevernom dijelu Jadrana naÿe mnogo rijeÿe. Iako su primjerci ove vrste lovljeni na dubinama od 5 do 770 m, u Jadranu bijeli muzgavac uglavnom obitava unutar mnogo manjeg dubinskog raspona, najþešüe izmeÿu 80 i 300 m. Vrsta je jako rasprostranjena u otvorenom srednjem Jadranu, gdje predstavlja jednu od komercijalno najvažnijih koüarskih vrsta. To se osobito odnosi na ribolovnu zonu C gdje njezini ulovi þine 62,4% od ukupne biomase populacije vrste u teritorijalnom moru RH. Prostorna distribucija vrste sliþna je u proljetnom i jesenskom razdoblju, ali je gustoüa naselja nešto manja u jesen kada najveüi dio „spawning stocka“, dakle adultnog dijela populacije koji se u Jadranu razmnožava tijekom ljeta, nestaje iz populacije odnosno ugiba, a regrutacija još nije dosegla svoj maksimum (Slika 8).

25


Slika 8. Rasprostranjenost bijelog muzgavca u proljetno-ljetnom i jesensko-zimskom periodu u sjevernom i srednjem Jadranu

Srednja vrijednost dužine plašta primjeraka lovljenih na podruþju otvorenog srednjeg Jadrana je 68,9 mm (st.dev. 30,7 mm). U prosjeku su ženke znatno veüe od mužjaka, te njihova srednja dužina plašta iznosi 87,5 mm (25,8 mm), dok su mužjaci u prosjeku dugi 64,3 mm (24,7 mm) (Slika 9). Za ovu vrstu nije zakonom propisana

26


minimalna lovna dužina, ali u komercijalnim lovinama više od 50% ulova þine spolno nezreli primjerci oba spola, odnosno primjerci þija je dužina plašta manja od dužine pri kojoj nastupa spolna zrelost (mužjaci 80 mm, ženke 95 mm) (Slika 10). Ovako visoki udio spolno nezrelih primjeraka u koüarskim lovinama, dugoroþno može imati negativne posljedice na stanje populacije bijelog muzgavca u Jadranu, a posljednjih godina se neke negativne promjene veü uoþavaju.

Eledone cirrhosa 18 16 14

ŽENKE

12

MUŽJACI

%

10 8 6 4 2 0 15

25

35

45

55

65

75

85

95

105

115

125

135

145

ML (mm)

Slika 9. Dijagram dužinskih frekvencija mužjaka i ženki bijelog muzgavca u otvorenom srednjem Jadranu Eledone cirrhosa

14 12 10

%

8 6 4 2 0 15

25

35

45

55

65

75

85

95

105

115

125

135

145

ML (mm)

Slika 10. Dužinske frekvencije bijelog muzgavca u otvorenom srednjem Jadranu (plavo i crveno: L50% - dužina prve spolne zrelosti mužjaka i ženki)

27


Na dijagramu dužinskih frekvencija bijelog muzgavca vidljiva su dva maksimuma, što ukazuje na postojanje dva kohorta (kohort þine jedinke neke populacije koje su se izlegle u istom dijelu godine, tj. približno su jednake starosti), odnosno dvije generacije muzgavca: juvenilni i adultni, koji su jasno definirani jer se ova vrsta u Jadranu (za razliku od srodne vrste crnog muzgavca) razmnožava samo jednom, u relativno kratkom razdoblju u ljetnim mjesecima.

Trlja blatarica (Mullus barbatus)

Trlja blatarica je vrsta koja je rasprostranjena po cijelom Jadranu na dubinama od 2 do 300 m, nad muljevitim i pjeskovito-muljevitim dnima. U koüarskim lovinama zastupljena je s udjelom do 16.2%. Biologiju ove vrste karakteriziraju specifiþne migracije; u proljetno-ljetnom razdoblju razmnožava se i tada se najveüi dio populacije koncentrira u blizini obale. Ozirom na to, glavnina populacije vrste Mullus barbatus je u proljetno-ljetnom razdoblju rasprostranjena uz istoþnu obalu Jadrana. Juvenilni primjerci u jesenskom razdoblju migriraju prema dubljim dijelovima i otvorenom Jadranu, te je stoga rasprostranjenost vrste u hladnijem dijelu godine znatno šira i obuhvaüa gotovo cjelo podruþje sjevernog i srednjeg Jadrana do dubina od 150 metara (Slika 11). Meÿutim, ova vrsta preferira pliüa podruþja srednjeg i sjevernog Jadrana i dubine manje od 100, a samo manji broj primjeraka se može naüi na dubinama do 150 m. Stoga, iako je vrsta znaþajna za komercijalni koüarski ribolov otvorenog srednjeg

28


Jadrana, ulovi znatno ovise o sezoni ulova i dubinama na kojima se ribolov obavlja. Znatniji ulovi biljeĹže se na rubnim dijelovima JabuĂžke kotline i uz vanjske otoke gdje dubine ne prelaze 100-150 m.

Slika 11. Rasprostranjenost trlje blatarice u proljetno-ljetnom i jesensko-zimskom periodu u sjevernom i srednjem Jadranu

29


Dužina prve spolne zrelosti za oba spola iznosi 12 cm, dok je minimalna lovna dužina manja i iznosi 11 cm. Meÿutim, veüina primjeraka trlje blatarice lovljenih u ovom podruþju je iznad minimalne lovne dužine (5,8% primjeraka ispod MLS) (Slika 12). Upravo mali postotak nezrelih primjeraka trlje blatarice u koüarskim lovinama može velikim dijelom objasniti þinjenicu da ova vrsta u Jadranu, unatoþ izrazito velikom ribolovnom naporu kojem je izložena, ne pokazuje negativne trendove indeksa biomase, a niti ulova.

Mullus barbatus 8 7 6

%

5 4 3 2 1 0 90

100

110

120

130 140

150

160

170 180

190

200 210

220

230

240 250

TL (mm)

Slika 12. Dužinske frekvencije trlje blatarice u otvorenom srednjem Jadranu (žuto: MLS – minimalna lovna dužina, crveno: L50% - dužina prve spolne zrelosti)

30


Kozica (Parapenaeus longirostris)

Kozica je dekapodni rak, koji se može naüi na svim dubinama od 20 do 700 m, ali najþešüe obitava na dubinama izmeÿu 100 i 400 m. Mada se zrele jedinke mogu naüi tijekom cijele godine, veüi dio populacije potpuno sazrijeva u jesensko-zimskom periodu. Veoma je rasprostranjena u otvorenom srednjem Jadranu, gdje predstavlja jednu od komercijalno najvažnijih koüarskih vrsta. Gustoüa populacije kozice znatno je veüa uz istoþnu nego uz zapadnu obalu Jadrana, odnosno na podruþju hrvatskog teritorijalnog mora (Slika 13). Ulovi kozice jako su se poveüali posljednjih desetak godina i prerasli su ulove škampa koji je sve do sredine devedesetih godina dominirao u lovinama. Npr. ulovi ove vrste na podruþju ribolovne zone C 2002-03. godine þinili su preko 28% (5,01 kg/h) ukupnog ulova svih koüarskih vrsta tog podruþja. Do ove promjene došlo je otprilike u isto vrijeme kada je došlo do opadanja ulova škampa na istom podruþju. Posljednjih nekoliko godina ulovi kozice se stabiliziraju, dok se u istom vremenskom razdoblju indeks biomase škampa, mada i dalje nizak, donekle poveüao. Ove promjene u ulovima ovih dviju vrsta pripisuju se prvenstveno promjenama hidrografskih uvjeta u moru, koje se razliþito odražavaju na stanje njihovih populacija u Jadranu.

31


Slika 13. Rasprostranjenost kozice u proljetno-ljetnom i jesensko-zimskom periodu u sjevernom i srednjem Jadranu Iz dijagrama dužinskih frekvencija vidljivo je da dužina karapaksa (CL) primjeraka kozice lovljenih u otvorenom srednjem Jadranu u prosjeku iznosi 24,0 mm (st.dev. 6,5 mm). Ženke (25,7±7,3 mm) su u prosjeku veüe od mužjaka (22,2±4,6 mm) (Slika 14). Za ovu vrstu u RH nije zakonom propisana minimalna lovna dužina (u EU 20 mm CL), a prema postojeüim podacima dužina prve spolne zrelosti ženki je oko 22 mm CL, što znaþi da je oko 33% lovljene populacije kozice u otvorenom srednjem Jadranu spolno nezrelo (Slika 15).

32


Parapenaeus longirostris 12

ŽENKE

10

MUŽJACI

%

8 6 4 2 0 0

3

6

9

12 15 18 21 24 27 30 33 36 39 42 45 48 51 54 CL (mm)

Slika 14. Dijagram dužinskih frekvencija mužjaka i ženki kozice u otvorenom srednjem Jadranu

Parapenaeus longirostris 8 7 6

%

5 4 3 2 1 0 0

3

6

9

12 15

18 21 24

27 30 33

36 39 42 45

48 51 54

CL (mm)

Slika 15. Dužinske frekvencije kozice u otvorenom srednjem Jadranu (crveno: L50% - dužina prve spolne zrelosti ženki)

33


Lignjun (Illex coindetii)

Lignjun je glavonožac iz reda Teuthoidea. To je pelagiþka i semidemerzalna vrsta kod koje postoje izražene dnevne vertikalne migracije: tijekom dana boravi u blizini dna, a noüu obitava u vodenom stupcu. Lignjun je vrsta široko rasprostranjena u Jadranskom moru, a lovi se na gotovo cijelom podruþju srednjeg i velikom dijelu sjevernog Jadrana (s izuzetkom najpliüih podruþja u sjevernom dijelu) (Slika 16). Može se naüi na svim dubinama od 20 m do 600 m, a najveüa gustoüa naselja je na dubinama izmeÿu 100 i 300 m. Razmnožava se u veüem dijelu godine. U koüarskim lovinama, lignjun je jedna od deset najzastupljenijih komercijalno važnih vrsta. U otvorenom srednjem Jadranu je jedna od najþešüe lovljenih vrsta, te se u komercijalnim koüarskim lovinama njezin udio, ovisno godini i sezoni, kreüe izmeÿu 4 i 16%.

34


Slika 16. Rasprostranjenost lignjuna u proljetno-ljetnom i jesenskozimskom periodu u sjevernom i srednjem Jadranu Srednja dužina plašta lignjuna lovljenog u podruþju otvorenog srednjeg Jadrana je 84,7 mm (st.dev. 33,6 mm). Prosjeþnja dužina ženki iznosi (105,3±36,0 mm), dok su mužjaci u prosjeku manji (96,1±26,4 mm) (Slika 17). Dužina prve spolne zrelosti lignjuna odreÿena je u južnom Jadranu na 137 mm za mužjake i 146 mm za ženke, što znaþi da oko 90% lovljene populacije þine spolno nezreli primjerci (Slika 18). Meÿutim, obzirom na biološka obilježja ove vrste (iznimno visoki reproduktivni

35


potencijal, kratki životni ciklus, produženo vrijeme razmnožavanja) i posljediþno njenu izrazitu biološku otpornost, ovakva situacija se ne odražava negativno na stanje populacije lignjuna u Jadranu.

12

Illex coindetii

10 8 ŽENKE

%

6

MUŽJACI

4 2 0 15 30 45 60 75 90 105 120 135 150 165 180 195 210 225 240 255 ML (mm)

Slika 17. Dijagram dužinskih frekvencija ženki i mužjaka lignjuna u otvorenom srednjem Jadranu

%

Illex coindetii 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 15 30 45 60 75 90 105 120 135 150 165 180 195 210 225 240 255 ML (mm)

Slika 18. Dijagram dužinskih frekvencija lignjuna u otvorenom srednjem Jadranu (plavo i crveno: L50% - dužina prve spolne zrelosti mužjaka i ženki)

36


Grdobina žutka (Lophius budegassa)

Grdobina je demerzalna vrsta koja živi na razliþitim tipovima mekih sedimenata, u Jadranu þešüe na muljevitim dnima. Široko je rasprostranjena u Jadranskom moru, najviše u kanalima uz istoþnu obalu i u otvorenom moru. Dubinski raspon u kojem se javlja kreüe se izmeÿu 10 i 800 m, a u Jadranu je najþešüa na dubinama izmeÿu 90 i 170 m, odnosno u dubinskom stratumu 100-200 m. Mrijesti se krajem proljeüa i poþetkom ljeta. Najviše se lovi pridnenom povlaþnom mrežom – koüom, a mnogo manje mrežama potegaþama. Grdobina je jedna od gospodarski važnih vrsta riba u pridnenom ribolovu Jadrana. Lovi se tijekom cijele godine, a u ukupnom komercijalnom pridnenom ribolovu RH, kao i na podruþju otvorenog srednjeg Jadrana (ribolovna zona C), þini oko 2% od ukupnog ulova. Iz karata rasprostranjenosti vidljivo je da je areal i gustoüa populacije prema indeksima biomase veüi u proljetno-ljetnom razdoblju, što se podudara s vremenom razmnožavanja ove vrste u Jadranu. To je osobito izraženo u podruþju otvorenog srednjeg Jadrana (Slika 19).

37


Slika 19. Rasprostranjenost grdobine žutke u proljetno-ljetnom i jesensko-zimskom periodu u sjevernom i srednjem Jadranu

Srednja dužina primjeraka na podruþju otvorenog srednjeg jadrana iznosi 15,4 cm (st.dev. = 7,6), a ženke su u prosjeku duže od mužjaka (Slika 20). Jedinki koji se ulove na podruþju otvorenog srednjeg Jadrana najveüim dijelom su ispod dozvoljene minimalne lovne dužine koja iznosi 30 cm (Slika 21). Dužina prve spolne zrelosti grdobine žutke u Jadranu je odreÿena na oko 31 cm za mužjake, odnosno 40 cm za ženke, što znaþi da je u prosjeku više od 90% lovljene populacije spolno nezrelo.

38


Obzirom na relativno velike dimenzije tijela, a time i visoki koefcijent lovnosti ove vrste, takva situacija dugoroþno može izrazito negativno utjecati na stanje populacije grdobine žutke u otvorenom srednjem Jadranu, a veü sada se u ovom podruþju uoþava smanjenje prosjeþne mase lovljenih primjeraka.

Lophius budegassa 9 8

ŽENKE

7

MUŽJACI

%

6 5 4 3 2 1 0 40

65

90 115 140 165 190 215 240 265 290 315 340 365 390 415 440 465 490 515 540

TL (mm)

Slika 20. Dijagram dužinskih frekvencija mužjaka i ženki grdobine žutke u otvorenom srednjem Jadranu

%

Lophius budegassa 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 40

70 100 130 160 190 220 250 280 310 340 370 400 430 460 490 520 550

TL (mm)

Slika 21. Dužinske frekvencije grdobine u otvorenom srednjem Jadranu (žuto: MLS – minimalna lovna dužina, plavo i crveno: dužina prve spolne zrelosti mužjaka i ženki)

39


6. Dugoroþni i recentni trendovi ulova na istraživanom podruþju Dugoroþni trendovi ulova pridnenih vrsta Na slikama su prikazani trendovi ulova pojedinih vrsta i skupina morskih organizama u otvorenom srednjem Jadranu od 1958. do 2003. godine. Korištene su relativno duge serije podataka Instituta za oceanografiju i ribarstvo koje su sakupljene na tom podruþju u razdoblju 1958-71. i 1980-91. godine, te podaci DemMon projekta 200203. Ulovi su prikazani po sezonama (P - proljeüe, L - ljeto, J - jesen, Z – zima) obzirom da jako variraju ovisno o vremenu uzorkovanja, a svi podaci o ulovu su standandizirani na sat koüarenja (Slika 22).

osliü

14

kg/h

12 10

L

8

J

6

Z P

4 2 0 1950

1960

1970

1980

1990

2000

2010

godina

škamp 25

kg/h

20 L J Z P

15 10 5 0 1950

1960

1970

1980 godina

40

1990

2000

2010


trlja blatarica 5

kg/h

4

L

3

J

Z

2

P

1 0 1950

1960

1970

1980

1990

2000

2010

godina

glavonošci 8 7 6 L

kg/h

5

J

4

Z

3

P

2 1 0 1950

1960

1970

1980

1990

2000

2010

godina

muzgavci 4 3 kg/h

L J

2

Z P

1 0 1950

1960

1970

1980

1990

2000

2010

godina

rakovi 25

kg/h

20 L J Z P

15 10 5 0 1950

1960

1970

1980 godina

41

1990

2000

2010


kg/h

h rs k a v iþ n ja þ e 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 1950

L J Z P

1960

1970

1980

1990

2000

2010

g o d in e

koštunjaþe 35 30 25

L

kg/h20

J Z

15

P

10 5 0 1950

1960

1970

1980

1990

2000

2010

godina

u ku p n i u lo v 60 50

kg/h

40

L

J

30

Z

P

20 10 0 1950

1960

1970

1980

1990

2000

2010

g o d in e

Slika 22. Trendovi ulova pojedinih vrsta i skupina morskih organizama u otvorenom srednjem Jadranu

Iz slika je vidljivo da su, unatoþ oscilacijama koje postoje meÿu godinama i sezonama, u razdoblju od 1958-71. ulovi na jedinicu vremena relativno stabilni bez veüih oscilacija meÿu godinama. U narednom istraživanom razdoblju 1980-1991. godine slijedi izraziti porast ulova na jedinicu vremena. Prema podacima iz najnovijih

42


istraživanja, ulovi padaju u odnosu na prethodno razdoblje i sliþni su ulovima iz razdoblja 1958-71. godine, za veüinu vrsta i skupina organizama. Relativno visoke vrijednosti ukupnog ulova rakova u razdoblju 2002-03. prvenstveno su posljedica ulova kozice, a ne škampa. Ukupni trendovi ukazuju na smanjenje ulova kod nekih vrsta (škamp) i skupina (hrskaviþnjaþe), dok se kod ostalih ne uoþavaju znatnije promjene. Meÿutim, kad se uzme u obzir da su se tijekom istraživanog razdoblja promjenile tehniþke karakteristike plovila (npr. poveüanje snage motora) i tehniþko-konstrukcijska obilježja ribolovnih alata, jasno je da je to u znatnoj mjeri utjecalo i na poveüanje koeficijenta lovnosti. Obzirom da to nije rezultiralo poveüanjem ulova na jedinicu napora, može se zakljuþiti da je ipak došlo do veüeg ili manjeg pada biomase velikog dijela gospodarski važnih pridnenih resursa, osobito onih vrsta ili skupina koje su zbog svojih bioloških obilježja (dimenzija tijela, malog fekunditeta, i sl.) osjetljivije na vrlo intenzivni ribolovni napor kojem su u navedenom razdoblju bile izložene.

Recentni trendovi indeksa biomase i prosjeþne mase primjeraka (1996-2006.) Osim podataka o dugoroþnim promjenama korištena je i serija novijih podataka od 1996. godine do 2006., kako bi se dobila slika stanja pridnenih naselja otvorenog srednjeg Jadrana i promjena koje su u njima dogaÿaju u posljednjih desetak godina. Rezultati prikazani na slikama dobiveni su iz podataka projekta MEDITS, a dati su za glavne vrste pridnenog ribolova u otvorenom srednjem Jadranu. Radi boljeg pregleda stanja obnovljivih resursa u tom podruþju, podaci za teritorijalno more RH (TMRH) odvojeni su od ostalih podruþja otvorenog srednjeg Jadrana («ostalo» - zaštiüeni ekološko ribolovni pojas i talijanski epikontinentalni pojas). Osliü pokazuje slabi negativni trend biomase u cijelom podruþju otvorenog srednjeg Jadrana, koji ne zaþuÿuje ako se uzme u obzir veliþina ribolovnog napora u ovom dijelu Jadrana kao i þinjenica da se u tom podruþju najviše izlovljavaju juvenilni primjerci koji još nisu dosegli dužinu prve spolne zrelosti (Slika 23). Indeksi biomase tijekom svih godina istraživanja imali su veüu vrijednost u teritorijalnom moru RH nego u ostalim dijelovima otvorenog srednjeg Jadrana, a najveüe vrijednosti zabilježene su 1996. godine. U narednih nekoliko godina vrijednosti su oscilirale, ali su generalno bile manje nego 1996. i 1997. godine. U 2005. i 2006. uoþava se 43


poveüanje indeksa biomase u odnosu na prethodne godine, koje je više izraženo u podruþjima izvan teritorijalnog mora RH.

Merluccius merluccius 180 160

TMRH OSTALO TOTAL

140

Kg/Km2

120 100 80 60 40 20 0

1996 1997 1998 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

Slika 23. Trend indeksa biomase osliüa na podruþju otvorenog srednjeg Jadrana Vrijednosti prosjeþnih masa lovljenih primjeraka pokazuju oscilacije, ali ukupno je zabilježen negativni trend u cijelom podruþju otvorenog Jadrana, mada se u 2006. godini vidi porast u odnosu na prethodnu godinu (Slika 24).

Merluccius merluccius 60

TOTAL TMRH OSTALO

50

W (g)

40 30 20 10 0 1996

1997 1998

2000

2001 2002

2003

2004 2005

2006

Slika 24. Trend prosjeþne mase lovljenih primjeraka osliüa na podruþju otvorenog srednjeg Jadrana

44


Škamp je vrsta kod koje su negativne promjene u posljednjih desetak godina osobito izražene. To je vidljivo iz trendova indeksa biomase, koji pokazuju negativne promjene na cijelom podruþju istraživanja (Slika 25). Pozitivne promjene uoþavaju se 2006. godine, ali u podruþjima otvorenog srednjeg Jadrana koja nisu dio teritorijalnog mora RH. U teritorijalnom moru RH nakon 2000. došlo je do drastiþnog smanjenja prosjeþnog indeksa biomase vrste (sa 11,59 kg/km2 na 0,41kg/km2), a u narednim godinama se uoþavaju pozitivne promjene, ali su vrijednosti još uvijek niske.

Nephrops norvegicus 25 TMRH

Kg /Km2

20

OSTALO TOTAL

15 10 5 0

1996 1997 1998 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

Slika 25. Trend indeksa biomase škampa na podruþju otvorenog srednjeg Jadrana Slika trendova prosjeþnih masa lovljenih primjeraka ukazuje na izrazite godišnje oscilacije, ali ne i na postojanje ukupnog negativnog trenda kao u sluþaju prosjeþnih indeksa biomase (Slika 26).

45


Nephrops norvegicus 25

TOTAL TMRH OSTALO

W (g)

20 15 10 5 0

1996 1997 1998 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

Slika 26. Trend prosjeþne mase lovljenih primjeraka škampa na podruþju otvorenog srednjeg Jadrana Slika trendova za bijelog muzgavca pokazuje izrazite meÿugodišnje oscilacije prosjeþnog indeksa biomase. U otvorenom srednjem Jadranu koji je dio teritorijalnog mora RH uoþava se negativni trend prosjeþnog indeksa biomase, dok je u ostalim dijelovima trend pozitivan, a u 2005. i 2006. registrirano je poveüanje prosjeþnog indeksa biomase na cijelom podruþju istraživanja (Slika 27). Negativne promjene vidljive su i u prosjeþnim masama lovljenih primjeraka, kod kojih se uoþava izrazito smanjenje (Slika 28). Ove negativne promjene izražene su u teritorijalnom moru RH, dok je u ostalim dijelovima otvorenog srednjeg Jadrana situacija povoljnija. Eledone cirrhosa TMRH OSTALO TOTAL

35 30

Kg/Km2

25 20 15 10 5 0 1996

1997

1998

2000

2001

2002

2003

2004

2005

2006

Slika 27. Trend indeksa biomase bijelog muzgavca na podruþju otvorenog srednjeg Jadrana

46


Eledone cirrhosa 400

TOTAL TMRH OSTALO

350 300

W (g)

250 200 150 100 50 0 1996 1997 1998 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

Slika 28. Trend prosjeþne mase lovljenih primjeraka bijelog muzgavca na podruþju otvorenog srednjeg Jadrana Prosjeþni godišnji indeksi biomase trlje blatarice ne pokazuju negativni trend, a iz vrijednosti indeksa biomase odvojenih po podruþjima vidljivo je kako je glavnina biomase ove vrste koncentrirana na podruþju teritorijalnog mora RH (Slika 29). Za razliku od indeksa biomase, srednje vrijednosti mase lovljenih primjeraka pokazuju negativni trend, koji se uoþava na cijelom istraživanom podruþju (Slika 30).

Mullus barbatus 40

TMRH OSTALO TOTAL

35

Kg/Km2

30 25 20 15 10 5 0 1996

1997

1998

2000

2001

2002

2003

2004

2005

2006

Slika 29. Trend indeksa biomase trlje blatarice na podruþju otvorenog srednjeg Jadrana

47


Mullus barbatus 70

TOTAL TMRH OSTALO

60

W (g)

50 40 30 20 10 0 1996

1997

1998

2000

2001

2002

2003

2004

2005

2006

Slika 30. Trend prosjeþne mase lovljenih primjeraka trlje blatarice na podruþju otvorenog srednjeg Jadrana Trend indeksa biomase kozice za razdoblje 1996-2006. je pozitivan (Slika 31). Porast je naroþito izražen na podruþju teritorijalnog mora RH, a upravo su se na tom podruþju od 2002. godine vrijednosti indeksa biomase višestruko poveüale u odnosu na prethodne godine (2001. - 1,22 kg/km2; 2002. – 7,17 kg/km2). Uoþava se negativni trend srednjih masa lovljenih primjeraka kozice uz velike meÿugodišnje oscilacije, a najviše prosjeþne vrijednosti zabilježene su u prve dvije godine istraživanja (1996. i 1997.) (Slika 32).

Parapenaeus longirostris 14

TMRH OSTALO TOTAL

12

Kg/Km2

10 8 6 4 2 0 1996

1997

1998

2000

2001

2002

2003

2004

2005

Slika 31. Trend indeksa biomase kozice na podruþju otvorenog srednjeg Jadrana

48

2006


Parapenaeus longirostris 12

TOTAL TMRH OSTALO

10

W (g)

8 6 4 2 0 1996

1997

1998

2000

2001

2002

2003

2004

2005

2006

Slika 32. Trend prosjeþne mase lovljenih primjeraka kozice na podruþju otvorenog srednjeg Jadrana Prosjeþni godišnji indeks biomase kod lignjuna pokazuje izrazite oscilacije, ali uz pozitivni ukupni trend (Slika 33). Ulovi su bili izrazito visoki 2002. godine, ali to je posljedica kasnijeg vremena uzorkovanja (u rujnu) u odnosu na ostale godine istraživanja (lipanj-srpanj). Time je obuhvaüeno razdoblje intenzivne regrutacije lignjuna o ovom dijelu Jadrana, što se odrazilo na visokim vrijednostima indeksa biomase i brojnosti, osobito u teritorijalnom moru RH (94,26 kg/km2 i 3098 ind/km2). Prosjeþna masa primjerka lignjuna lovljenih u razdoblju 1996-2006. pokazuje velike meÿugodišnje oscilacije bez izraženog trenda (Slika 34). Illex coindetii 100 90 80

TMRH OSTALO TOTAL

Kg/Km2

70 60 50 40 30 20 10 0 1996 1997

1998 2000

2001 2002

2003 2004

2005 2006

Slika 33. Trend indeksa biomase lignjuna na podruþju otvorenog srednjeg Jadrana

49


Illex coindetii 140

TOTAL TMRH OSTALO

120

W (g)

100 80 60 40 20 0 1996

1997 1998

2000

2001 2002

2003

2004 2005

2006

Slika 34. Trend prosjeþne mase lovljenih primjeraka lignjuna na podruþju otvorenog srednjeg Jadrana

Iz dijagrama prosjeþnih indeksa biomase grdobine žutke vidljivo je da je ova vrsta znatno zastupljenija u hrvatskom teritorijalnom moru nego u ostallim dijelovima otvorenog srednjeg Jadrana. Od 1997. do 2002. godine zabilježeno je smanjenje prosjeþnog indeksa biomase u cjelokupnom istraživanom podruþju, ali se nakon tog razdoblja situacija popravlja što za posljedicu ima ukupni blago pozitivni trend u ovom dijelu Jadrana (Slika 35). Meÿutim, posljednjih godina uoþava se trend smanjenja prosjeþnih godišnjih vrijednosti indeksa biomase ove vrste u teritorijalnom moru RH, pa je npr. u tom dijelu otvorenog srednjeg Jadrana prosjeþni indeks biomase 2004. godine bio 28,97 kg/km2, dok je 2006. iznosio 10,38 kg/km2, odnosno bio je gotovo dvostruko manji. Prosjeþna masa lovljenih primjeraka grdobine oscilirala je znatno tijekom godina istraživanja, ali je ukupni trend negativan kako u hrvatskom teritorijalnom moru, tako i u ostalim dijelovima otvorenog srednjeg Jadrana (Slika 36).

50


Lophius budegassa

Kg/Km2

35 30

TMRH OSTALO

25

TOTAL

20 15 10 5 0 1996

1997

1998

2000

2001

2002

2003

2004

2005

2006

Slika 35. Trend indeksa biomase grdobine na podruþju otvorenog srednjeg Jadrana

Lophius budegassa 600

TOTAL TMRH OSTALO

500

W (g)

400 300 200 100 0 1996

1997

1998

2000

2001

2002

2003

2004

2005

2006

Slika 36. Trend prosjeþne mase lovljenih primjeraka grdobine na podruþju otvorenog srednjeg Jadrana

Iz svega navedenog razvidno je da kod veüine komercijalno znaþajnih vrsta u otvorenom srednjem Jadranu postoje naznake negativnih promjena, kao što su negativni trendovi indeksa biomase ili smanjenje prosjeþnih masa lovljenih primjeraka, a koje ukazuju na preveliki ribolovni napor. Sumarni prikaz stanja ovih populacija dat je u tablici 3.

51


Tablica 3. Sumarni prikaz stanja populacija gospodarski najvažnijiih koüarskih vrsta u otvorenom srednjem Jadranu Vrsta

Ocjena stanja populacije najvažnijih koüarskih vrsta u otvorenom srednjem Jadranu

Osliü - Merluccius merluccius

Indeks biomase ne pokazuje znaþajniji negativni trend u posljednjih 10-tak godina. Negativne promjene u strukturi populacije (smanjenje prosjeþne mase primjeraka i smanjenje dužine prve spolne zrelosti), što ukazuje da je vrsta izložena vrlo visokom ribolovnom naporu.

Škamp - Nephrops norvegicus

Izraziti pad indeksa biomase u razdoblju od 19962000., nakon þega je indeks biomase stabilan, ali nizak u odnosu na 1996. Nema izraženog negativnog trenda prosjeþnih masa lovljenih primjeraka. Dugoroþni i recentni trendovi pokazuju smanjenje ulova i indeksa biomase.

Bijeli muzgavac – Eledone cirrhosa

Izrazite oscilacije indeksa biomase, uz postojanje negativnog trenda u teritorijalnom moru RH. U 2005. i 2006. poveüanje prosjeþnog indeksa biomase na cijelom podruþju otvorenog srednjeg Jadrana. Uoþavaju se negativne promjene u strukturi populacije, odnosno trend smanjenja prosjeþnih masa lovljenih primjeraka.

Trlja blatarica - Mullus barbatus

Usprkos visokom ribolovnom naporu kod ove vrste nema negativnih promjena indeksa biomase, dok trend prosjeþnih masa lovljenih primjeraka pokazuje smanjenje.

Kozica – Parapenaeus longirostris

Vrsta pokazuje ukupni pozitivni trend indeksa biomase, uz izrazito poveüanje indeksa biomase 2002. godine i od tada je stanje populacije stabilno. Uoþava se trend smanjenja prosjeþnih masa lovljenih primjeraka.

Lignjun – Illex coindetii

Izrazite oscilacije indeksa biomase uz postojanje ukupno pozitivnog trenda. Nema negativnih promjena u strukturi populacije, prosjeþna lovna masa primjeraka bez naglašenog negativnog trenda.

Grdobina žutka – Lophius budegassa

Mada ukupni trend indeksa biomase nije negativan, posljednjih godina se uoþava smanjenje prosjeþnih godišnjih vrijednosti indeksa biomase u teritorijalnom moru RH. Prosjeþne mase lovljenih primjeraka pokazuju negativan trend na cijelom istraživanom podruþju.

52


7. Analiza prilova u koüarskim lovinama otvorenog srednjeg Jadrana U veüini ribolovnih zona teritorijalnog mora RH koüarenjem se s morskog dna pokupi i velika koliþina prilova, a to je onaj dio ulova koji ribari vraüaju u more (Slika 37). Koliþina prilova varira, a prvenstveno ovisi o podruþju koüarenja, odnosno sastavu biocenoza, te manjim dijelom i o sezoni. Znaþajnu ulogu u koliþini prilova imaju i konstrukcijske karakteristike alata, ali i trenutne potrebe tržišta i cijena pojedinih vrsta. RIBOLOVNE ZONE

100 90 80 70 kg/h

60 50 40 30 20 10 0 A

B

komercijalni ulov

C

D

komercijalne vrste u prilovu

EF

G

nekomercijalne vrste u prilovu

Slika 37. Ribolovne zone ribolovnog mora RH i prikaz omjera ulova i prilova u ribolovnim zonama u teritorijalnom moru RH

53


Usporedbom pojedinih ribolovnih zona vidljivo je da koliþine prilova u odnosu na komercijalni ulov znatno variraju. U otvorenom srednjem Jadranu (ribolovna zona C) veüinu ulova þine komercijalno važne vrste, dok prilov þini u prosjeku 28,6% ukupnog ulova. U prilovu su zastupljene vrste koje nemaju komercijalne važnosti (uglavnom beskralježnjaci kao što su trpovi, mješiþnice i sl.), komercijalne vrste male tržišne vrijednosti i ulovi gospodarski važnih vrsta, ali dužine tijela ispod minimalne zakonom propisane lovne dužine. Ova posljednja kategorija je najviše zastupljena u koüarskom prilovu otvorenog srednjeg Jadrana, što je logiþno obzirom da je ovo podruþje jedno od glavnih mrijestilišta i rastilišta u Jadranu, a najþešüe se radi o ulovima juvenilnog osliüa i škampa. Osim ovih vrsta u koüarskom prilovu otvorenog srednjeg Jadrana nalaze se veüe koliþine vrsta roda Trachurus sp. (ribari uzimaju samo veüe primjerke saruna), te vrsta Micromesistius poutassou i Trisopterus minutus capelanus (pišmolj i ugotica). Vrsta Lepidopus caudatus (maþ srebreni), koja nastanjuje dublje dijelove otvorenog Jadrana, u posljednje vrijeme se pojavljuje u prodaji na ribarnicama, ali i dalje se najveüi dio ulovljenih primjeraka vraüa u more. Od beskralješnjaka u otvorenom srednjem Jadranu najzastupljeniji su rakovi (27,8%), a meÿu njima vrsta Munida banfica, þiji je udio u prilovu osobito visok u južnijim dijelovima otvorenog srednjeg Jadrana (Slika 38).

1,29% 2,04%

0,11%

0,08% ribe rakovi

27,80%

puževi trpovi glavonošci ascidije

68,67%

Slika 38. Postotni udio pojedinih kategorija prilova u koüarskim lovinama u otvorenom srednjem Jadranu

54


Karakteristiþne koüarske lovine na podruþju otvorenog srednjeg Jadrana, ukljuþujuüi komercijalni ulov i prilov prikazane su na slici 39, a dijagrami dužinskih frekvencija ulova i prilova osliüa i škampa ostvarenih na podruþju otvorenog srednjeg Jadrana na slikama 40 i 41.

Slika 39. Karakteristiþne koüarske lovine (komercijalni ulov+prilov) u otvorenom srednjem Jadranu

55


Merluccius merluccius

18 16

%

14 12

prilov

10

ulov

8 6 4 2 0 5

8 11 14 17 20 23 26 29 32 35 38 41 44 47 50 53 56 59 62 TL (cm)

Slika 40. Prikaz dužinskih frekvencija osliüa u koüarskom ulovu i prilovu u otvorenom srednjem Jadranu

Nephrops norvegicus 25 prilov

20

ulov %

15 10 5 0 4

5

6

7

8

9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 TL (cm)

Slika 41. Prikaz dužinskih frekvencija škampa u koüarskom ulovu i prilovu u otvorenom srednjem Jadranu

56


8. Selektivnost pridnene povlaþne mreže – koüe i usporedba s drugim ribolovnim alatima

Pridnena povlaþna mreža koüa koja se koristi u komercijalnom ribolovu u Jadranskom moru predstavlja izrazito neselektivan alat. Njezina slaba selektivnost oþituje se na dva naþina: izlovljavaju se i one vrste koje nisu ciljane vrste komercijalnog ribolova (gospodarski nevažne vrste riba i nejestivi beskralježnjaci), ali isto tako i primjerci komercijalno važnih vrsta þija je veliþina manja od zakonski propisane minimalne lovne dužine. Ova þinjenica posebno dolazi do izražaja u otvorenom srednjem Jadranu, tj. u podruþju u kojem se nalaze najvažnija mrijestilišta i rastilišta komercijalno važnih vrsta. Isto tako, na selektivnost pridnene povlaþne mreže znaþajno utjeþe i sama tehnika ribolova. Naime, uobiþajeno trajanje koüarskog potega na podruþju otvorenog Jadrana kreüe se oko 5 sati. Zbog velike mase ulova i prilova, oka na završnom dijelu mreže (saka) bivaju zatvorena, te gotovo da i nema selektivnosti alata. Slaba selektivnost pridnene povlaþne mreže koüe najizraženija je u sluþaju gospodarski najvažnije vrste u lovinama – osliüa (Slika 42). Veliki udio nedoraslih (juvenilnih) primjeraka na ovom podruþju i tehniþko konstrukcijske karakteristike mreže uvjetuju da je L50% (Lc), tj. dužina tijela kod koje 50% ulovljenih primjeraka neke vrste bude zadržano u mreži, za osliüa u otvorenom Jadranu veoma mali i iznosi svega 8,44 cm, tj. iz mreže pobjegne manje od 10% nedoraslih primjeraka. Ukoliko bi se problem selektivnosti koüe rješavao samo poveüavanjem oka na mreži, da bi se dužina L50% poveüala do dužine prve spolne zrelosti, trebalo bi veliþinu oka na saki mreže poveüati na otprilike 70 mm dijagonalno. Ovakvim poveüanjem oka koüarski ribolov bi postao ekonomski u potpunosti nerentabilan, jer bi se iz lovine izgubio najveüi dio drugih gospodarski važnih vrsta (prvenstveno glavonožaca). Stoga, umjesto poveüanjem oka mreže, problem zaštite osliüa treba tražiti u drugim metodama regulacije ribolova (npr. prostorno-vremenska regulacija ribolova, redukcija ribolovnog napora i sliþno).

57


MERLMER 100

%

75

Lc = 8,44

50 25 0 1

3

5

7

9

11

13

15

17

19

21

23

Lt (cm )

MERLMER 2500 ostatak

2000

ulov

N

1500 1000 500 0 4 8 12 16 20 24 28 32 36 40 44 48 52 56 60 64 68 72 Lt (cm)

Slika 42. Krivulja selektivnost pridnene povlaþne mreže - koüe i dužinske frekvencije lovljenog osliüa i dijela primjeraka koji pobjegnu kroz oka mreže u otvorenom srednjem Jadranu Sliþna je situacija i s drugom gospodarski važnom koüarskom vrstom – škampom na podruþju otvorenog srednjeg Jadrana (Slika 43). Na podruþju Jabuþke kotline nalazi se najveüa gustoüa populacije ove vrste, a u lovinama se nalazi veliki broj juvenilnih primjeraka i to prvenstveno u proljetnom razdoblju, tj. nakon regrutacije. L50% za ovu vrstu iznosi 8,01 cm, a iz mreže pobjegne oko 22% primjeraka. Imajuüi u vidu negativne trendove indeksa biomase škampa, oþito je kako treba uvesti dodatne mjere regulacije ribolova i zaštite ove vrste, koje bi trebale iüi u smjeru promjene tehniþko-konstrukcijskih karakteristika alata, ali veüa uþinkovitost se može oþekivati od prostorno-vremenskih mjera regulacije ribolova.

58


NEPRNOR 100

%

75

Lc = 8,01

50 25 0 4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

Lt (cm )

NEPRNOR 5000

N

4000 3000

ostatak

2000

ulov

1000 0 4

6

8

10 12 14 16 18 20 22 24 Lt (cm )

Slika 43. Krivulja selektivnost pridnene povlaþne mreže - koüe i dužinske frekvencije lovljenog škampa i dijela primjeraka koji pobjegnu kroz oka mreže u otvorenom srednjem Jadranu

U sluþaju trlje blatarice (Slika 44), situacija je znatno povoljnija. L50% za ovu vrstu iznosi 14,32 cm, što je znatno iznad dužine kod koje nastupa prva spolna zrelost (12 cm), a i udio primjeraka koji bježe iz mreže je znaþajan (oko 20%). Ovakvo stanje selektivnosti, povezano s þinjenicom da je rijeþ o vrsti koja brzo raste, vjerojatno ima za posljedicu da je ulov ove vrste relativno konstatntan u zadnjih desetak godina, usprkos intenzivnom ribolovnom naporu.

59


MULLBAR 100

%

75

Lc = 14,32 cm

50 25 0 7

8

9

10 11 12

13 14 15 16 17 18

Lt (cm)

MULLBAR 5000 4000

ostatak

N

3000

ulov

2000 1000 0 7

9

11 13 15 17 19 21 23 25 27 Lt (cm )

Slika 44. Krivulja selektivnost pridnene povlaþne mreže - koüe i dužinske frekvencije lovljene trlje blatarice i dijela primjeraka koji pobjegnu kroz oka mreže u otvorenom srednjem Jadranu

Mada nije toliko zastupljen u otvorenom srednjem Jadranu, arbun je jedna od vrlo važnih vrsta koüarskog ribolova. Obilježja selektivnosti pridnene mreže na ovu vrstu prikazana su na slici 45. Pedeset postotna dužina zadržavanja iznosi 13,12 cm, što je vrlo sliþno zakonski minimalno propisanoj dužini izlova (13 cm), a isto tako i dužini prve spolne zrelosti ženki (oko 13 cm). Meÿutim, arbun je proteroginiþki hermafrodit, a do promjene spola dolazi tek kod dužina iznad 16-17 cm. Intenzivnim izlovljavanjem iz populacije se prvenstveno uklanjaju mužjaci, što za posljedicu ima promjenu omjera spolova, a time i promjene u intenzitetu novaþenja. Stoga ne

60


iznenaÿuje þinjenica da je u zadnjih pedesetak godina došlo do izrazitog smanjenja indeksa biomase i ulova ove vrste u cijelom Jadranskom moru. PAGEERY 100

%

75 Lc = 13,12

50 25 0 4

5

6

7

8

9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 Lt (cm )

PAGEERY 1500 1000

%

ostatak ulov

500 0 4

6

8 10 12 14 16 18 20 22 24 26 28 30 Lt (cm )

Slika 45. Krivulja selektivnost pridnene povlaþne mreže - koüe i dužinske frekvencije lovljenog arbuna i dijela primjeraka koji pobjegnu kroz oka mreže u otvorenom srednjem Jadranu

Kao posljedica selektivnosti, a dijelom i zbog karakteristiþnog oblika tijela, veliki postotak lovljenog muzgavaca pobjegne kroz oka na saki mreže (oko 33%), a to je vidljivo i iz slike koja pokazuje obilježja selektivnosti (Slika 46). Iako je pedeset postotna dužina lovnosti (70,8 mm) manja od dužine prve spolne zrelosti (mužjaci 80 mm, ženke 95 mm), negativni uþinci ribolovnog napora na populaciju nisu jako izraženi. Razlog leži u þinjenici da su to brzorastuüi organizmi kratkog životnog vijeka, koji zbog svojih bioloških obilježja mogu podnijeti relativno visoki intenzitet

61


eksploatacije. Do pada indeksa biomase dolazi prvenstveno u godinama slabog novaþenja, iako je ta pojava dijelom vezana i uz poveüanje ribolovnog napora.

ELEDCIR 100

%

75

Lc = 7,08

50 25 0 2,5

3,5

4,5

5,5

6,5

7,5

8,5

9,5

10,5

ML (cm)

ELEDCIR

%

300 250 200 150 100

ostatak ulov

50 0 3

4

5

6

7

8

9 10 11 12 13 14

ML (cm )

Slika 46. Krivulja selektivnost pridnene povlaþne mreže - koüe i dužinske frekvencije lovljenog bijelog muzgavca i dijela primjeraka koji pobjegnu kroz oka mreže u otvorenom srednjem Jadranu

62


Usporedba dužinskog sastava lovina razliþitih ribolovnih alata Razliþiti ribolovni alati, zbog svojih konstrukcijskih karakteristika i metodologije ribolova imaju razliþita obilježja selektivnosti. U pravilu, pridnena povlaþna mreža koüa je jedan od najneselektivnijih ribolovnih alata u našem ribolovu. Na slici 47 prikazana je dužinska struktura osliüa lovljenog s tri najvažnija ribolovna alata kojim se izlovljava ova vrsta u hrvatskom teritorijalnom moru. Najmanji primjerci se love pridnenom povlaþnom mrežom koüom i u pravilu brojþano najveüi dio ulova þine primjerci ispod dužine prve spolne zrelosti. Sastav lovina mreža prostica (jednostrukih mreža stajaþica kojima se osliü i druge pridnene vrste love u priobalnom podruþju) znatno je povoljniji, jer se ovim alatom uglavnom love spolno zreli primjerci. Meÿutim, treba imati na umu da su u priobalnom podruþju gdje se ribolov prosticama obavlja, najveüim dijelom i zastupljeni upravo stariji, tj. veüi primjerci osliüa. Izrazito selektivan alat je dubinski parangal koji se koristi za lov osliüa u otvorenom moru, tj. u istim podruþjima kao i pridnena povlaþna mreža - koüa. Svi primjerci ulovljeni ovim alatom su spolno zreli, pa je štetni uþinak ovakvog tipa ribolova mnogo manji od koüarskog ribolova.

MERLMER 12.00 10.00

%

8.00 6.00 4.00 2.00 0.00 4

8 12 16 20 24 28 32 36 40 44 48 52 56 60 64 68 72 76 80 84 Lt (cm)

koüa

prostice

parangal otvoreno more

Slika 47. Selektivnost razliþitih ribolovnih alata u odnosu na osliüa

63


Sliþna je situacija i s kokotom balavcem (Trigla lucerna) (Slika 48). Ova vrsta se u Jadranskom moru najþešüe lovi s dvije vrste ribolovnih alata: pridnenom koüom i pridnenim parangalom. Izgled dužinske strukture lovina ove vrste posljedica je selektivnosti ribolovnog alata i bioloških obilježja vrste. Naime, kokot se mrijesti uz talijansku obalu i ta podruþja nastanjuju mali primjerci, u pravilu stari do 1-2 godine. Ti juvenilni primjerci migriraju prema istoþnoj obali, koju nastanjuju prvenstveno odrasli primjerci. Kao posljedica ovakvog migratornog ponašanja vrste, razliþitim alatima love se razliþite dužinske kategorije primjeraka: u koüarskim lovinama uz talijansku obalu su juvenilni primjerci do dužina od dvadesetak centimetara, u pridnenim koüama u hrvatskom ribolovnom moru love se primjerci dužina 20-35 cm (i to u malim, gotovo zanemarivim koliþinama), a odrasli primjerci se love poglavito pridnenim parangalom u otvorenom Jadranu.

%

TRIG LUC 50 45 40 35 30 25 20 15 10 5 0

koüa Hrvatska parangali koüa Italija

8 12 16 20 24 28 32 36 40 44 48 52 56 60 64 68 72 76 80 84 88 LT (cm)

Slika 48. Selektivnost razliþitih ribolovnih alata u odnosu na kokota balavca

Slaba selektivnost pridnene koüe vidljiva je i u sluþaju trlje blatarice i arbuna (Slike 49 i 50). Ukoliko se usporede lovine koüe i mreža prostica u istim dijelovima Jadranskog mora vidljivo je da su lovine u prosticama po svojim dužinskim frekvencijama znatno povoljnije nego one u pridnenoj koüi: svi primjerci trlje blatarice su iznad dužine prve spolne zrelosti, a kod arbuna love se u pravilu primjerci iznad 15 cm, što je blizu dužine pri kojoj dolazi do inverzije spola.

64


MULLBAR 25.0 20.0

koüa

15.0 %

prostica

10.0 5.0 0.0 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27

Lt (cm

Slika 49. Selektivnost pridnene povlaþne mreže - koüe i mreže prostice u odnosu na trlju blataricu

PAGEERY 50.0 40.0

koüa

30.0

%

prostica

20.0 10.0 0.0 4

6

8

10

12

14

16

18

20

22

24

26

28

30

Lt (cm)

Slika 50. Selektivnost pridnene povlaþne mreže - koüe i mreže prostice u odnosu na arbuna

65


Škamp se u Jadranskom moru komercijalno eksploatira korištenjem dvije vrste ribolovnih alata: pridnenom povlaþnom mrežom koüom i vršama (u kanalskim podruþjima). Razlike u selektivnosti ovih dvaju alata, analizirane na istom podruþju djelovanja, vidljive su na slici 51. Zbog svojih konstrukcijskih karakteristika i naþina ribolova, u vršama se love iskljuþivo spolno zreli primjerci.

N

NEPRNOR 1400 1200 1000 800 600 400 200 0

koüa vrša

4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 1415 16 17 18 19 20 2122 23 24 Lt (cm) Slika 51. Selektivnost pridnene povlaþne mreže - koüe i vrše u odnosu na škampa

Najugroženija skupina pridnenih organizama u Jadranskom moru su hrskaviþnjaþe. Glavni razlog izrazite osjetljivosti hrskaviþnjaþa na prelov su njihova biološka obilježja, prije svega spori rast, kasno dosezanje dužine (starosti) prve spolne zrelosti i slaba reprodukcijska moü. Stoga postojeüa loša situacija u Jadranskom moru ne iznenaÿuje, pogotovo ako se uzme u obzir da se ove vrste najveüim dijelom izlovljavaju pridnenom povlaþnom mrežom – koüom, koja je slabo selektivni ribolovni alat. Iz dužinske strukture lovina dviju tipiþnih vrsta hrskaviþnjaþa: raža kamenica (Raja clavata) i pas kostelj (Squalus acanthias), vidljiva je velika razlika u sastavu lovina pridnene povlaþne mreže - koüe i parangala (Slike 52 i 53), najvažnijih alata kojim se ove životinje izlovljavaju u hrvatskom teritorijalnom moru.

66


RAJA CLA 35 30

parangal

25

koüa

%

20 15 10 5 0 10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

Lt (cm)

Slika 52. Selektivnost pridnene povlaþne mreže - koüe i parangala u odnosu na ražu kamenicu

SQUA ACA 25 20 15 %

koüa

parangal

10 5 0

22 26 30 34 38 42 46 50 54 58 62 66 70 74 78 82 86 90 94 98 Lt (cm)

Slika 53. Selektivnost pridnene povlaþne mreže - koüe i parangala u odnosu na psa kostelja

Iz svega prethodno navedenog vidljivo je da pridnena povlaþna mreža - koüa predstavlja izrazito neselektivan ribolovni alat, te da se za priliþan broj vrsta u koüarskim lovinama nalazi veliki udio primjeraka dužina tijela manjih od dužine prve spolne zrelosti, a þesto i manjih od zakonom propisane minimalne dozvoljene dužine za izlovljavanje.

67


9. Otvoreni srednji Jadran (Jabuþka kotlina) - mrijestilište i rastilište velikog broja pridnenih vrsta

Iako je veüina pridnenih vrsta široko rasprostranjena u Jadranskom moru, nemaju svi dijelovi Jadranskog mora jednaku važnost za njihovo biološko obnavljanje odnosno repopulaciju. Najosjetljivija i najvažnija su ona podruþja u kojima se vrste razmnožavaju, odnosno mrijeste i gdje je najveüa koncentracija malih, juvenilnih jedinki. Takva podruþja nazivaju se mrijestilišta i rastilišta („spawning and nursery areas“). Na osnovu dugogodišnjih istraživanja opisana su i locirana mrijestilišta i rastilišta brojnih vrsta, pa iako se veliki broj vrsta razmnožava u plitkim priobalnim podruþjima, za znaþajan broj gospodarski važnih pridnenih vrsta morskih organizama utvrÿeno je podruþje rasta i mrijesta u otvorenom srednjem Jadranu i to prvenstveno na podruþju Jabuþke kotline. Jedna od tipiþnih vrsta koja se razmnožava u otvorenom srednjem Jadranu je osliü. Iako je osliü rasprostranjen u cijelom Jadranskom moru (izuzevši plitka podruþja sjevernog Jadrana uz ušüe rijeke Po), juvenilni primjerci su najviše koncentrirani u podruþju otvorenog srednjeg Jadrana (prvenstveno Jabuþka kotlina), dok se jedan dio juvenilnih primjeraka nalazi u kanalima sjevernog Jadrana (dio Kvarneriüa i Velebitskog kanala) (Slika 54). Mladi primjerci se u rastlištima zadržavaju do dužina 25-30 cm, nakon þega migriraju u ostale dijelove Jadrana, prvenstveno kanalska podruþja, u potrazi za hranom. Kao adultni primjerci vraüaju se ponovo na podruþje otvorenog srednjeg Jadrana, prvenstveno Jabuþke kotline radi mriještenja.

68


Slika 54. Rasprostranjenost nedoraslih osliüa u Jadranskom moru

Sliþna je situacija i sa škampom, koji je rasprostranjen na muljevitim sedimentima Jadranskog mora. Kako je škamp organizam koji znaþajni dio života provodi u rupama iskopanim u muljevitom sedimentu, te ne provodi znaþajnije migracije, podruþje rasprostranjenosti ove vrste najveüim je dijelom i podruþje reprodukcije i rasta, a najveüa koncentracija juvenilnih primjeraka je upravo na podruþju otvorenog srednjeg Jadrana, odnosno Jabuþke kotline (Slika 55).

69


Slika 55. Rasprostranjenost nedoraslog škampa u Jadranskom moru

Grdobina žutka je vrsta rasprostranjena na velikom dijelu srednjeg i dijelu sjevernog Jadrana. Meÿutim, kao i kod prethodnih vrsta, u koüarskim lovinama juvenilni primjerci dominiraju upravo na podruþju otvorenog srednjeg Jadrana (prvenstveno Jabuþka kotlina) (Slika 56), te se stoga to podruþje smatra rastilištem ove vrste.

70


Slika 56. Rasprostranjenost nedoraslih primjeraka grdobine u Jadranskom moru

Bijeli muzgavac je jedna od komercijalno važnih koüarskih vrsta u otvorenom srednjem Jadranu. Na velikom dijelu podruþja rasprostranjenosti bijelog muzgavca mogu se naüi velike koncentracije juvenilnih primjeraka, þije je pojavljivanje sezonskog karaktera,

a vezano je uz novaþenje. Najveüa gustoüa juvenilnih

primjeraka je u zapadnim rubnim dijelovima Jabuþke kotline (više uz talijansku stranu Jadrana) (Slika 57).

71


Slika 57. Rasprostranjenost nedoraslih primjeraka bijelog muzgavca u Jadranskom moru

Osim navedenih vrsta, u poduþju otvorenog srednjeg Jadrana nalaze se velike koncentracije juvenilnih primjeraka drugih, gospodarski manje važnih, vrsta. Takav je sluþaj s pišmoljom, sarunima, pataraþama, lignjunima i nekim drugim vrstama. Sve ovo ukazuje na izuzetnu važnost otvorenog srednjeg Jadrana i Jabuþke kotline u obnavljanju demerzalnih bogatstava Jadranskog mora, te se stoga ovaj dio Jadrana smatra izrazito osjetljivim i kritiþnim podruþjem koje zahtjeva specijalne mjere zaštite i regulacije ribolova.

72


10. Rezultati anketiranja ribara koji koüare na istraživanom podruþju Anketama je obuhvaüeno ukupno 60 koüarica koje rade na podruþju otvorenog srednjeg Jadrana, bez obzira na luku upisa broda. Anketiranjem ribara se, uz podatke o dnevnim lovinama, pokušao dobiti uvid u stanje brodova i opreme, dinamiku rada,

troškove, zaradu i sl., odnosno obuhvatiti i socio-ekonomsku

komponentu dijela ribarstva koje je vezano za ovo podruþje. Podaci o brodu Mada koüarice koje rade u otvorenom srednjem Jadranu dolaze iz razliþitih podruþja, najþešüe je luka registracije Split, Šibenik, Rijeka, a u manjoj mjeri Hvar, Zadar, Vodice, Tisno i Vis. Veliþina anketiranih brodova koji rade na ovom podruþju kreüe se od 11,3 do 33 m ili prosjeþno 18,9 m. Gotovo 50% brodova je manje od 18 m, a oko 20% je manje od 14 m. Prosjeþna snaga motora je 220,3 kW, GT 52,2 tone, a starost broda 31 godina. Prema procjenama ribara, prosjeþna trenutna vrijednost broda koji radi u otvorenom Jadranu je 123520 Eura, dok je cijena samog motora 28005 Eura. Prosjeþna cijena pridnene povlaþne mreže - koüe je 2112 Eura, ali je raspon od 1500 do 4000 Eura ovisno o kvaliteti materijala i naþinu izrade mreže. Od anketiranih brodova najveüi postotak brodova (više od 40%) je talijanske proizvodnje (uglavnom otkupljeni kao polovni). Ostatak je najviše hrvatske proizvodnje (oko 35%), dok je ostatak flote proizveden u drugim europskim zemljama (Francuska, Rusija, Danska, Nizozemska). Podaci o ribolovu Prosjeþni dnevni ulov na podruþju otvorenog srednjeg Jadrana standandiziran je na snagu motora od 100 kW, tj. svi ulovi razliþitih brodova preraþunati su na vrijednost ulova hipotetskog broda sa snagom motora od 100 kW, kako bi se mogli meÿusobno usporeÿivati. Izraþunato je da ovakav prosjeþni dnevni ulov pridnenom povlaþnom mrežom - koüom na podruþju otvorenog srednjeg Jadrana iznosi 111,6 kg. Veüina brodova provodi samo jedan dan na moru i dnevno napravi 2-3 potega u trajanju 4-5 sati. Noüu rade samo iznimno. Više dana (2-3) na moru ponekad ostaju samo veüi brodovi (preko 18 m) koji imaju odgovarajuüe uvjete (ležajeve za posadu, hladnjaþe, i sl.). Veüi brodovi ujedno ponekad rade i na podruþju ZERP-a, od anketiranih brodova to je ukupno oko 13%. 73


Jedan dio koüarica radi iskljuþivo u otvorenom (srednjem) Jadranu, a veüina (uglavnom manji brodovi) rade u tom podruþju samo povremeno, ali isto tako rade i u drugim ribolovnim zonama i u kanalima. Riba ulovljena u ovom podruþju iskrcava se u svim veüim mjestima; najþešüe Jezera, Tribunj, Vela Luka, Vir na otoku Hvaru i Vis. Jedan dio, uglavnom manjih brodova prelazi na druge tipove ribolova ili aktivnosti ovisno o sezoni i financijskom interesu (lov npr. pridnenim parangalima ili plivaricama, vuþa kaveza s tunama, turizam). Meÿutim i ti brodovi preko 90% radnog vremena koüare. Uglavnom svi rade tijekom cijele godine (87%), u prosjeku više u hladnijem dijelu godine. Prema anketama samo 5% brodova koüari 6 mjeseci godišnje. Oþevidnike o ulovu propisane zakonom vode svi ribari, ali u razgovoru dodaju kako, generalno, podatke koji se u njih unose smatraju nepouzdanima. Podaci o posadi Prosjeþni broj þlanova posade na hrvatskim koüaricama koje rade u otvorenom srednjem Jadranu sastoji se od tri þlana i oni su najþešüe svi u stalnom radnom odnosu. Meÿutim, na veüim brodovima (preko 18 m) uglavnom postoje dvije posade, koje se meÿusobno izmjenjuju. U svakoj smjeni radi po 4-5 ljudi, odnosno ima ukupno 8-10 zaposlenih U takvim sluþajevima je najþešüe samo polovica ljudi stalno zaposlena, dok je polovica zaposlena na ugovor ili sezonski. Plaüe se isplaüuju jednom mjeseþno, rjeÿe tjedno ili po izlasku na more. Gotovo uvijek visina isplate ovisi o ulovima, a u vrlo malom broju sluþajeva je fiksna. Prosjeþni broj radnih dana broda je 147, dok je prosjeþni broj radnih dana ribara 230, jer osim rada na moru njihov posao ukljuþuje i rad na popravcima broda i opreme za ribolov. Kontrola brodova Kontrola brodova koji rade na istraživanom podruþju je relativno þesta u usporedbi s ostalim dijelovima teritorijalnog mora, odnosno u prosjeku 4-5 puta godišnje (na nekim brodovima i do 20 puta u tijeku jedne godine). Najþešüe se radi o policijskoj kontroli, u manjem broju sluþajeva provjeru obavlja luþka kapetanija i ribarski inspektori. Prijavljeni prekršaji su razliþiti (najþešüe rad bez licence, bez voÿenja oþevidnika, na nedozvoljenom podruþju ili unutar milje od obale), ali od 60 anketiranih brodova bilo je samo 10-tak prijava tijekom godine dana. 74


Opremljenost Frižidere na brodu ima 93,3% brodova, a ledomate ima tek 58,3% koüarica. WC postoji na 90% brodova, ali u veüini sluþajeva nije u funkciji. Svi brodovi su opremljeni radio-stanicama, radare ima 98,3% koüarica, GPS 96,7%, dok je sonderom opremljeno 80% brodova. Troškovi i zarada Podatke o troškovima ribari nerado ustupaju, uz najþešüe obrazloženje kako evidenciju o tom segmentu posla vode njihove raþunovoÿe angažirane u tu svrhu. Podjela ukupnog prihoda zaraÿenog ulovom u pravilu se odvija na sljedeüi naþin: od zarade se najprije odbiju dnevni troškovi (ulje, nafta i hrana, led), ostatak se dijeli tako da zapovjednik na tuÿem brodu dobije oko 20%, mornari u prosjeku po 10%. To znaþi da otprilike 40% zarade podijeli posada, dok vlasniku broda ostaje oko 60%. Ako je zapovjednik ujedno i vlasnik broda njegov udio je i do 80%. Zakljuþci Iz navedenog je vidljivo da je hrvatska ribarska flota koja koüari na podruþju otvorenog srednjeg Jadrana stara, da veliþina brodova, opremljenost i uvjeti na velikoj veüini nisu pogodni za višednevno koüarenje, što naše ribare dovodi u neravnopravan položaj u odnosu na novije i modernije talijanske koüarice koje rade u otvorenom dijelu Jadrana.

75


11. Zakljuþna razmatranja Otvoreni srednji Jadran, poglavito podruþje Jabuþke kotline, jedno je od najvažnijih ribolovnih podruþja u Jadranskom moru. Glavna obilježja pridnenih bioloških resursa i ribolova ovog podruþja su: -

Mnogovrsni ribolov (“multispecies fishery“) – ulove þini više od 100 vrsta (ribe, rakovi, glavonošci), i veüina njih su komercijalno važne. Najvažnije komercijalno važne vrste su: osliü (Merluccius merluccius), škamp (Nephrops norvegicus), bijeli muzgavac (Eledone cirrhosa), grdobina žutka (Lophius budegassa),

kozica

(Parapenaeus

longirostris),

trlja

blatarica

(Mullus

barbatus) i lignjun (Illex coindetii). -

Dio otvorenog srednjeg Jadrana (Jabuþka kotlina) - jedno od najvažnijih mrijestilišta i rastilišta („spawning and nursery grounds“) u Jadranskom moru i podruþje s vrlo visokom koncentracijom nedoraslih, juvenilnih primjeraka mnogih demerzalnih vrsta (ukljuþujuüi osliüa i škampa), koji dominiraju u koüarskim lovinama ovog podruþja.

-

Izrazita sezonska i godišnja varijabilnost indeksa biomase – prvenstveno kao posljedica fluktuacija u regrutaciji, manje uslijed promjena ribolovnog napora.

-

Izloženost visokom ribolovnom naporu - najviše izlov pridnenom povlaþnom mrežom – koüom, koja je slabo selektivni ribolovni alat.

-

Negativne promjene u biomasi i strukturi populacije pridnenih stokova – u posljednje vrijeme, a prema znanstvenim istraživanjima, neki pridneni stokovi pokazuju veliko smanjenje biomase. Najgora je situacija s populacijom škampa, ali negativne promjene u smislu smanjenja indeksa biomase uoþene su i kod vrsta vrlo kratkog životnog vijeka kao što je bijeli muzgavac. U usporedbi s istraživanjima koja su obavljana u prošlosti, neke vrste pokazuju negativne promjene u strukturi populacije, poput smanjenja prosjeþne dužine (mase) tijela i dužine prve spolne zrelosti (npr. osliü), mada kod tih vrsta nisu uoþene znaþajne promjene indeksa biomase. 76


-

Negativne promjene u sastavu pridnenih zajednica – dugoroþni podaci ukazuju na promjenu strukture pridnenih zajednica u otvorenom srednjem Jadranu. Primjer za to je iznimno veliko smanjenje biomase hrskaviþnjaþa, koje su zbog svojih bioloških obilježja (spori rast, kasno spolno sazrijevanje, velike dimenzije tijela, itd.) tipiþni indikatori visokog ribolovnog napora.

-

Pojava „prelijevanja“ stockova iz podruþja manjeg ribolovnog napora (veüa gustoüa populacija) u podruþje veüeg ribolovnog napora (manja gustoüa populacija). Kao posljedica ovog fenomena dolazi do „difuzije“ biološki obnovljivih pridnenih resursa iz teritorijalnog mora RH, gdje je ribolovni napor mnogo manji, u susjedne dijelove otvorenog srednjeg Jadrana.

-

Eksploatacija veüim brojem ribolovnih alata (“multigear explitation“) – neki pridneni stockovi love se razliþitim vrstama ribolovnih alata što uzrokuje sinergetski i kumulativni efekt. Npr. u posljednje vrijeme poveüava se izlov parangalima u otvorenom srednjem Jadranu.

-

Neadekvatne mjere regulacije ribolova, obzirom da se veliki dio otvorenog srednjeg Jadrana nalazi izvan teritorijalnog mora RH i u vezi s tim nepostojanje kontrole ribarskih aktivnosti na ovom podruþju.

-

Postojeüa hrvatska ribarska flota koja koüari na ovom podruþju je stara, a veliþina brodova, opremljenost i uvjeti na velikoj veüini nisu pogodni za višednevno koüarenje, što naše ribare dovodi u neravnopravan položaj u odnosu na novije i modernije koüarice drugih država (talijanskih) koje rade u otvorenom dijelu Jadrana.

-

Nepostojanje pouzdanih podataka o ulovu i ribolovnom naporu na ovom podruþju.

-

Biološki zajedniþki, a ekonomski djeljivi stockovi – zbog þega sve mjere eksploatacije i zaštite trebaju biti dogovorene i usklaÿene meÿu zemljama koje sudjeluju u ribolovu na ovom podruþju. 77


II. PREPORUKE ZA ZAŠTITU I ODRŽIVO GOSPODARENJE BIOLOŠKIM RESURSIMA OTVORENOG SREDNJEG JADRANA Jabuþka kotlina predstavlja jedno od glavnih koüarskih podruþja u Jadranskom moru, zbog þega je izložena intenzivnom izlovljavanju koje je dovelo do izrazite devastacije pridnenih naselja. Situaciju dodatno komplicira þinjenica da je Jabuþka kotlina izrazito važno mrijestilište i rastilište gospodarski najvažnijih pridnenih vrsta, te kao takvo zahtjeva specifiþne mjere regulacije ribolova i zaštite. Nadalje, otežavajuüa je okolnost da je geomorfološki jedinstveno podruþje Jabuþke kotline, politiþki podijeljeno u nekoliko dijelova (hrvatsko teritorijalno more, Zaštiüeni ekološko ribolovni pojas i talijanski epikontinentalni pojas), te do sada nije bilo moguüe uspostaviti djelotvorne komplementarne i usklaÿene mjere zaštite. Geopolitiþka podjela i površine pojedinih dijelova Jabuþke kotline prikazani su na slici 58 i u tablici 4. U novije vrijeme, kroz meÿunarodni projekt suradnje jadranskih zemalja FAO AdriaMed, posebna pozornost se posveüuje Jabuþkoj kotlini, koja je prepoznata kao „critical area“ za pridnene resurse Jadrana. Sadašnje je stanje resursa ocijenjeno izrazito nepovoljnim, te je pokrenuta inicijativa za pronalaženjem adekvatnih mjera kojima bi se situacija popravila.

Slika 58. Geopolitiþka podjela Jabuþke kotline (žuto – teritorijalno more RH, crveno - ZERP, plavo – talijanski epikontinentalni pojas)

78


Tablica 4. Površine (km2) razliþitih dijelova Jabuþke kotline Hrvatsko teritorijalno more

ZERP

Talijanski epikontinentalni pojas

Ukupno

100-200 m

3787

2817

4478

11082

preko 200 m

419

942

664

2026

ukupno

4206

3759

5143

13108

Imajuüi u vidu prethodno navedeno, oþito je da je Jabuþka kotlina specifiþno podruþje u Jadranskom moru, te kao takvo zahtjeva i poseban tretman. Hrvatska zakonska regulativa morskog ribarstva u ovakvim podruþjima predviÿa moguünost uspostave „posebnih staništa“. Sliþno je i sa zakonskom regulativom EU, koja omoguüuje proglašavanje posebno važnih podruþja mora „zaštiüenim ribolovnim podruþjima“ („Fishery Protected Area“). Ni jedna ni druga kategorija ne znaþe potpunu zabranu ribolova u nekom podruþju, nego moguünost obavljanja ribolova po posebno propisanim uvjetima. Dakle, postoji zakonska moguünost i podloga za proglašavanje Jabuþke kotline „zaštiüenim ribolovnim podruþjem“ (bilo dijela koji se nalazi u teritorijalnom moru, bilo onog u ekstrateritorijalnom moru), a za njenu je uspostavu potrebna dobra volja i odluka dviju zainteresiranih strana, Hrvatske i Italije (odnosno Hrvatske i EU). Jabuþka kotlina je jedno od najistraživanijih dijelova Jadranskog mora, kako od strane hrvatskih tako i talijanskih ribarstvenih biologa. Kroz brojna nacionalna i meÿunarodna istraživanja prikupljaju se informacije o stanju resursa u ovom podruþju, tako da je veü sada, na osnovu postojeüih podataka, moguüe napraviti ocjenu recentnog stanja demerzalnih naselja, koja biti trebala biti osnova za uvoÿenje hitnih i usklaÿenih mjera regulacije ribolova na cijelom podruþju Jabuþke kotline. Preliminarnu ocjenu stanja veü je naþinila grupa hrvatskih i talijanskih znanstvenika kroz FAO AdriaMed projekt i ona je usvojena od strane Koordinacijskog komiteta u Tirani (Albanija) 2006. godine. Iako je stanje resursa u Jabuþkoj kotlini manje-više poznato, postoji problem kada se pokušava procijeniti razina ribolovnog napora u ovom podruþju. Naime, ni hrvatska ni talijanska strana nemaju toþne podatke o veliþini ribolovne flote i ulova koji potjeþe iskljuþivo iz Jabuþke kotline. U pravilu, u državnoj statistici nije moguüe odvojiti 79


ribolovni napor i ulov koji potjeþe iz Jabuþke kotline od onoga koji potjeþe iz ostalih dijelova Jadrana. Ovaj problem moguüe je riješiti uvoÿenjem posebnih povlastica („licenci“) za ribolov u podruþju Jabuþke kotline i posebnih oþevidnika za voÿenje statistike ulova i ribolovnog napora. Kako bi se olakšalo praüenje ribolovnog napora i koliþine ulova ostvarenog na podruþju Jabuþke kotline, brodovi koji imaju licence za rad u Jabuþkoj kotlini bili bi obavezni obavljati iskrcaj samo u unaprijed odreÿenim i definiranim lukama iskrcaja uz istoþnu i zapadnu obalu (po jedna do dvije luke u Hrvatskoj i Italiji) u kojima bi bio organiziran permanentan monitoring komercijalnog ribolova. Svi brodovi s povlasticama za rad u zaštiüenom ribolovnom podruþju morali bi imati «plave kutije» (blue box), kako bi kontrola ribolovnog napora bila što efikasnija. Za poþetak bi ovo vrijedilo samo za veüe brodove (preko 25 metara), a kasnije i za sve ostale. Kako bi se dobio toþan uvid u cjelokupno stanje flote, ribolovnih aktivnosti i ulova na podruþju Jabuþke kotline neophodno je kreiranje zajedniþke baze podataka o licenciranim plovilima (i njihovim karakteristikama), te stalna razmjena podataka izmeÿu zemalja sudionica u ribolovu na ovom podruþju o ostvarenim ulovima i ribolovnom naporu. Imajuüi u vidu recentno stanje ulova u Jabuþkoj kotlini i preliminarnu ocjenu stanja demerzalnih naselja naþinjenu kroz projekt FAO AdriaMed, nameüe se neophodnost uspostave hitnih i restriktivnih mjera regulacije ribolova i zaštite na ovom podruþju, a sve s ciljem dovoÿenja ribolovnog napora i ulova u srazmjer sa stanjem biološki obnovljivih resursa. Iako ne postoje toþni podatci o ribolovnom naporu u Jabuþkoj kotlini, oþito je da je on prevelik i da je smanjenje ribolovnog napora jedna od važnih mjera regulacije ribolova. Isto tako, neosporna je þinjenica da postoji veliki nesrazmjer u broju plovila, ribolovnom naporu, a posljediþno tome i stanju bioloških resursa i ulovu, u dijelu Jabuþke kotline koji se nalazi u hrvatskom teritorijalnom moru i u dijelu Jabuþke kotline u ekstrateritorijalnom moru. Sve ovo treba imati na umu prilikom predlaganja mjera redukcije ribolovnog napora. Naime hrvatska i talijanska strana nisu jednako odgovorne za recentno stanje resursa: njihova odgovornost je proporcionalna veliþini flote, ribolovnom naporu i ulovu koji su ostvarivali i ostvaruju u ovom podruþju. Smanjenje ribolovnog napora pojedine flote trebalo bi biti srazmjerno njenoj odgovornosti za recentno stanje.

80


Kako je prethodno reþeno, Jabuþka kotlina je jedno od izuzetno važnih rastilišta i mrijestilišta u Jadranskom moru. Upotreba neselektivnih ribolovnih alata, kao što je to pridnena povlaþna mreža koüa, na ovom podruþju izrazito negativno utjeþe, izlovljavanjem juvenilnih primjeraka, na jaþinu novaþenja i intenzitet repopulacije. Stoga je potrebno provesti tehniþko-konstrukcijske modifikacije ribolovnih alata s ciljem poveüanja selektivnosti. U sluþaju pridnene povlaþne mreže koüe to je poveüanje oka mreže i/ili upotreba „kvadratnog“ oka na mreži («square mesh»). Isto tako, ribare treba stimulirati na zamjenu neselektivnih i slabo selektivnih alata i tehnika ribolova s onim veüe selektivnosti. Tipiþan primjer selektivnih alata koji bi potencijalno mogli zamijeniti pridnenu povlaþnu mrežu - koüu u podruþju otvorenog srednjeg Jadrana su pridneni parangali (u lovu osliüa) i vrše (u lovu škampa). Sadašnje zakonski propisane minimalne dužine ispod kojih se pojedini organizmi ne smiju izlovljavati treba preispitati i po potrebi poveüati. Ovo se prvenstveno odnosi na dvije gospodarski najvažnije pridnene vrste: osliüa (16 cm u hrvatskoj legislativi, 20 cm u EU legislativi uz moguünost da 15% ulova þine primjerci izmeÿu 15 i 20 cm), i škampa (7 cm u hrvatskoj i EU legislativi). Meÿutim, samo propisivanje i primjena ove mjere bez kombinacije s promjenama tehniþko konstrukcijskih karakteristika pridnene koüe nema smisla, jer mrežama koje su danas u upotrebi nije moguüe loviti, a de se ne ulovi veliki udio juvenilnih primjeraka i primjeraka ispod minimalne dozvoljene lovne dužine. Izuzetno važne mjere regulacije ribolova su mjere prostorno-vremenske zabrane ribolova, kojima se u odreÿenom vremenu i prostoru zabranjuju odreÿene ribolovne aktivnosti. Upravo ovakva regulacija ribolova pokazala se izrazito djelotvornom u kanalskim podruþjima hrvatskog teritorijalnog mora. Potpuna zabrana ribolova u pojedinom podruþju odnosi se prvenstveno na zabranu neselektivnog koüarskog ribolova, ali bi se mogli koristiti visoko selektivni ribolovni alati kao npr. pridneni parangali ili vrše. Za Jabuþku kotlinu predlažu se dva tipa prostorno-vremenske zabrane ribolova: -

sustav rotacije – Po ovom modelu su ekstrateritorijalne vode Jabuþke kotline podijeljene u þetiri površinski manje-više jednake zone; dvije zone su u ZERPu (A i B), a dvije u talijanskom epikontinentalnom pojasu (C i D). Naizmjeniþno su za koüarski ribolov zabranjene po jedna zona u ZERPu i talijanskom epikontinentalnom pojasu (A i C), dok se u druge dvije može 81


koüariti (B i D). Nakon odreÿenog vremena (npr. godinu dana) dolazi do rotacije (B i D zone su zatvorene, A i C otvorene) (Slika 59 a) -

sustav zona totalne zabrane ribolova („no take“ zone) – U ovom modelu u podruþju ekstrateritorijalnog mora proglašava se podruþje potpune zabrane koüarenja na duži vremenski period. Važno je da ta zona bude dovoljno velika kako bi navedena mjera imala željeni efekt, a to je da postane podruþje repopulacije pridnenih ribolovnih resursa, a preko kojeg üe se indirektno omoguüiti i postepena regeneracija susjednih dijelova kotline. Predlažu se tri varijante (Slika 59 b, c i d): 1) podruþje ekstrateritorijalnog mora koje okvirno omeÿuje izobata od 200 metara; 2) podruþje postavljeno uzdužno oko središnje linije i koje bi zahvaüalo približno jednake dijelove ZERP-a i talijanskog epikontinentalnog pojasa; te 3) podruþje oko granice teritorijalnog mora oko Jabuke u širini od 10-12 NM.

a

b

A B C D

c

d

Slika 59. Razliþiti prijedlozi prostorno-vremenske zabrane koüarenja na podruþju Jabuþke kotline

82


Osim uvoÿenja neke od predloženih prostorno-vremenskih zabrana koüarskog ribolova, u ostalim dijelovima Jabuþke kotline koji se nalaze u ekstrateritorijalnom moru, trebalo bi uvesti dodatne mjere vremenske zabrane koüarenja tri do þetiri dana tjedno (petak, subotu, nedjelju i eventualno ponedjeljak). Osim toga, u vrijeme najintenzivnijeg novaþenja gospodarski važnih vrsta trebalo bi uspostaviti zabranu koüarskog ribolova, minimalno u trajanju od dva mjeseca. Toþno razdoblje u kojem üe se primjenjivati ova zabrana odredilo bi se na osnovu podataka dobivenih znanstvenim monitoringom. Uz prethodno predložene mjere regulacije ribolova i zaštite, neophodno je uspostaviti permanentni meÿunarodni znanstveni monitoring šireg podruþja Jabuþke kotline i to minimalno na sezonskoj osnovi. Na osnovu monitoringa davala bi se godišnja ocjena stanja u Jabuþkoj kotlini, te bi se predlagale adekvatne mjere regulacije ribolova i zaštite biološki obnovljivih resursa. Preduvjet uspješnog održivog gospodarenja pridnenim biološkim resursima je, osim toga, i uspostava uþinkovitih mjera nadzora i kontrole ribolovnih aktivnosti u tom podruþju. Kako je podruþje Jabuþke kotline u razliþitim geopolitiþkim režimima (teritorijalno more, ZERP, epikontinentalni pojas) i kako ribolov obavljaju flote razliþitih država, neophodno je osnovati meÿunarodno struþno tijelo koje üe pratiti stanje bioloških resursa i koordinirati mjere zaštite. U ovom tijelu bi se, osim predstavnika iz pojedinih zemalja, nalazili predstavnici relevantnih meÿunarodnih organizacija kao što su FAO, GFCM i SGMED. Model rješavanja problematike zaštite resursa i mjera regulacije ribolova na podruþju Jabuþke kotline trebao bi biti pilot projekt i primjer na koji üe se naþin u buduünosti rješavati pitanje gospodarenja obnovljivim biološkim resursima u ekstrateritorijalnim vodama Jadranskog mora na drugim osjetljivim podruþjima kao što su npr. zapadna obala Istre, otvoreno more ispred Dugog otoka i Palagruški prag.

83


Literatura Bertrand, J. (1995) Campagnes internationales de chalutage demersal en Mediteranee (MEDITS). Campagne 1994. Manuel des protocoles. Rapp. de Contract EC-IFREMER-IEO-SIBM-NCMR (MED93: 020-018 006004): 27 p. Ceriola, L., Ungaro N., Toteda F. (2006) Some information on the biology of Illex coindetii Verany, 1839 (Cephalopoda, Ommastrephidae) in the South-Western Adriatic Sea (Central Mediterranean). Fish. Res. 82: 41-49. GMS-GRUND (Gruppo Metodologie Statistiche – GRU.N.D). (1998) Valutazioni preliminari relative all’introduzione della taglia minima di 20 cm per il nasello nella realtà della pesca a strascico italiana. Biol. Mar. Medit., 5(3): 140-155. Grubišiü, F. (1988) Ribe, rakovi i školjke Jadrana. ITRO “Naprijed”, Zagreb, pp. 239. DemMon projekt (2004) Monitoring i gospodarenje demerzalnim resursima uz istoþnu obalu Jadrana, hrvatsko teritorijalno more. (voditelj Vrgoþ N.) Izvještaj, ribarstvenobiološki dio. 1-213.

Fiorentini, L., Dremiere, P.Y. (1999) ESMED Efficacy and selectivity of trawl used for the MEDITS project. Study proposal, No. 95/29: 118 p.

Jukiü, S. (1975) Koüarska podruþja u srednjem Jadranu. Acta Adriat., 17 (1): 1-86.

Jukiü, S., Piccinetti, C. (1981) Quantitative and qualitative characteristics of demersal resources in the Adriatic Sea with some population dynamics estimates. FAO Rapp. Pêches/FAO Fish Rep., (253): 73-91.

Jukiü-Peladiü, S., Vrgoþ, N., Dadiü, V., Krstuloviü Šifner, S., Piccinetti, C., Marþeta, B. (1999) Spatial and temporal distribution of some demersal fish populations in the Adriatic Sea described by GIS technique. Acta Adriat. 40: 55-66.

84


Jukiü, S., Vrgoþ N., Krstuloviü Šifner, S., Piccinetti, C., Marano, G. and Ungaro, N., (2000) Demersal resources of the Adriatic Sea: data comparison between two trawl surveys carried out at fifty years period (Hvar 1948 expedition vs. MEDITS 1998 expedition). Fishery Research, 1106:1-10. Karlovac, O. (1953) An ecolocical study of Nephrops norvegicus (L) of the high Adriatic. Izv. rep. Rib.biol. Eksp.”Hvar” 1948-49, 5(2C): 1-50. Piccinetti, C., Jukiü, S. (1988) Élaboration des donnés sur les ressources demersales de la haute et moyenne Adriatique. FAO Fish. Rep., 394: 172-173. Pravilnik o ribolovnim alatima i opremi za gospodarski ribolov na moru. N.N., 2006. Pravilnik o obavljanju gospodarskog ribolova na moru. N.N., 2006.

Péres, J.M., Gamulin Brida, H. (1973) Biološka oceanografija - Bentoska bionomija Jadranskog mora, Školska knjiga, Zagreb. Relini, G., Bertrand, J., Zamboni, A. (eds.) (1999) Synthesis of the Knowledge on Bottom Fishery Resources in Central Mediterranean. Biol. Mar. Medit., 6 (suppl. 1).

Šoljan, T. (1977) Ribarstveno-biološka ekspedicija m/b „Hvar“ u otvorenom Jadranu. Izvj. Rib-Biol Exp „Hvar“ 1/1-29: 22 p.

Tonkoviü, M. (2006) Biologija i dinamika populacije grdobine žutke, Lophius budegassa, u Jadranskom moru. Disertacija. Sveuþilište u Zagrebu. 160 p.

Vrgoþ, N. (2000) Struktura i dinamika pridnenih zajednica riba Jadranskog mora. Disertacija. Sveuþilište u Zagrebu. 198 p.

85


Vrgoþ, N., Arneri, E., Jukiü-Peladiü, S., Krstuloviü Šifner, S., Mannini, P., Marþeta, B., Osmani, K., Piccinetti, C., Ungaro, N. (2004) Review of current knowledge on shared demersal stocks of the Adriatic Sea. FAO-MiPAF Scientific Cooperation to Support Responsible Fisheries in the Adriatic Sea. GCP/RER/010/ITA/TD. AdriaMed Technical Documents, 12: 1-91. Vrgoþ, N., Peharda Uljeviü, M., Krstuloviü Šifner, S., Grubišiü, L., Isajloviü, I., Marušiü, I., Vlahoviü, V. (2006) Eksploatacija pridnenim parangalima u otvorenom Jadranu. Vip projekt. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva. 68 pp. Zei, M., Sabioncello, I. (1940) Prilog poznavanju naselja bentoskih riba u kanalima srednje Dalmacije. God. Oceanogr. inst. Kralj. Jugosl., 2:103-115.

Županoviü, Š., Jardas, I. (1989) Fauna i flora Jadrana. Jabuþka kotlina. Logos, Split.

86


ZAPISNIK RADIONICE PROVEDENE U OKVIRU UNDP – COAST PROJEKTNOG ZADATKA 3: RIBOLOVNI RESURSI I PREPORUKE ZA ODRŽIVI RIBOLOV U OTVORENOM SREDNJEM JADRANU Radionica je održana 29. rujna 2008. godine u prostorijama Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu. Sudionici radionice su bili: Prof. dr. sc. Nada Krstuloviü, predsjednica Znanstvenog vijeüa, Institut za oceanografiju i ribarstvo Gojko Berlengi, voditelj Projekta COAST Ognjen Škunca, zamjenik voditelja Projekta COAST Doc. dr. sc. Nedo Vrgoþ, suradnik Projekta COAST za ribarstvo Doc. dr. sc. Svjetlana Krstuloviü Šifner, voditeljica projektnog zadatka Prof. dr. sc. Ivan Kataviü, voditelj radne skupine za pripremu pregovora s EU za ribarstvo Tonþi Božaniü, državni tajnik za ribarstvo, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ruralnog razvoja Prof. dr. sc. Perica Cetiniü, proþelnik Sveuþilišnog studijskog centra za studije mora, Sveuþilište u Splitu Doc. dr. sc. Melita Peharda Uljeviü, suradnica na projektnom zadatku Igor Isajloviü, suradnik na projektnom zadatku Ante Fabjaniü, predsjednik Ceha ribara, Hrvatska obrtniþka komora Mr. sc. Lav Bavþeviü, naþelnik za ribarstvo, Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu Vladan Boiü, predsjednik Ceha ribara Splitsko-dalmatinske županije, Petar Baranoviü, predsjednik Sindikata ribara Hrvatske Mr. sc. Miro Kuþiü, predsjednik Udruge ribarstva, Hrvatska gospodarska komora Josip Markoviü, naþelnik Odjela upravljanja resursima mora,

Ministarstvo

poljoprivrede, šumarstva i ruralnog razvoja Josip Furþiü, Uprava ribarstva, Šibenik Jenko Franceschi, Uprava ribarstva, Split Dr. sc. Gorenka Sinovþiü, voditeljica Laboratorija za ribarstevnu biologiju, gospodarenje pridnenim i pelagiþkim naseljima, Institut za oceanografiju i ribarstvo 87


Doc. dr. sc. Svjetlana Krstuloviü Šifner održala je prezentaciju tijekom koje je opisano stanje i trendovi ribolovnih resursa otvorenog srednjeg Jadrana. Doc. dr. sc. Nedo Vrgoþ je nakon toga izložio prijedlog preporuka za održivi pridneni ribolov u tom dijelu Jadrana. Na samom poþetku diskusije sudionici radionice su se složili da je stanje ribolovnih resursa u otvorenom srednjem Jadranu, poglavito u Jabuþkoj kotlini zabrinjavajuüe i da treba poduzeti hitne mjere kako bi se stanje pridnenih biozaliha poboljšalo. Gospodin Baranoviü je rekao kako smatra da je kljuþni problem slaba selektivnost pridnene povlaþne mreže – koüe tipa „tartana“ koja se tradicionalno koristi u Jadranu, te je neophodno ispitati druge konstrukcijske moguünosti, obzorom da bi 10-20% manje štetna mreža bila veliki uspjeh. Takoÿer je mišljenja da znanstveni monitoring pridnenih bioloških resursa treba intenzivirati, a ribolovni napor i izdavanje licenci staviti u odgovarajuüe okvire. Mr. sc. Kuþiü je iznio mišljenje da su u ovoj problematici kljuþne povlastice, koje bi se izdavale za izlovljavanje u osjetljivim podruþjima, poput Jabuþke kotline. Gospodin Božaniü je potvrdio kako je obavezna zaštita ovog dijala Jadrana, ali je naveo i da nije siguran kako je smanjenje ribolovnog napora objektivno moguüe. Isto tako, mišljenja je da hrvatski ribari nemaju interesa za povlasticama za rad u otvorenom Jadranu, jer trenutno naši ribari izlovom na ovom podruþju zaraÿuju dvostruko manje, a troškovi su im veüi nego kada rade na drugim podruþjima, pa bi stoga trebalo razmišljati o sufinanciranju i kompenzacijama. Ova mjera bi mogla zaživiti jedino ukoliko bi se ulovljena riba prodavala na jednom mjestu i pod istim uvjetima koje imaju talijanski ribari. Prof. dr. sc. Cetiniü je iznio mišljenje da zaštitu ovog dijela Jadrana treba provesti, po moguünosti s Talijanima, ali i neovisno o njima. Smatra kako je mreža tartana mediteranskog tipa odgovorna za veliki udio nedoraslih primjeraka u koüarskim lovinama, te kako bi promjenom konstrukcijsko-tehniþkih obilježja mreže tj. uvoÿenjem i primjenom dvodjelne pridnene povlaþne mreže, koja se normalno koristi u drugim morima za izlov škampa i osliüa, udio juvenila bio za 30 do 40 % manji. 88


Cetiniü je rekao i da kvadratno oko i poveüanje oka na postojeüoj tartani ne bi funkcionirali, jer donji dio mreže ne širi oko. Meÿutim, u raspravi koja se povela po ovom pitanju, naglašeno je kako ne postoje znanstveno potkrijepljeni podatci o efikasnosti ovog ribolovnog alata u Jadranu. Prof. dr. sc. Kataviü rekao je da je neophodno uložiti napor i usuglasiti se s Talijanima, jer üe u suprotnom uvoÿenje bilo kakvih mjera biti bez ikakvog efekta. Dodao je kako nadzor nad ribolovnim aktivnostima primarno obavlja zemlja koja je proglasila i ima suvereno pravo na odreÿeno podruþje. U ZERP-u je to Hrvatska, ali s talijanske strane suvereno pravo je ekološki svedeno, a ribolovno su to još uvijek meÿunarodne vode. Gospodin Fabjaniü je izložio stav kako je sustav rotacije pogrešna mjera regulacije ribolova, jer na taj naþin se samo premješta ribolovni napor umjesto da se smanjuje. Smatra da je neuþinkovito smanjiti napor tijekom cijele godine, te je puno uþinkovitije to napraviti 2-3 puta tjedno. Objasnio je i kako tartana nije selektivni ribolovni alat, ali je mnogo bolja od danske koüe, koja je isprobana u Jadranu i lovi i do 40% manje ribe. Dodao je da ukoliko bi se prešlo na rad s ovim tipom koüe, niti jedan koüar ne bi opstao. Osim navedenog, iznio je mišljenje kako bi trebalo smanjiti ribolovni napor kroz snagu motora i broj radnih dana. Mr. sc. Bavþeviü smatra kako Republika Hrvatska u pregovorima treba spomenut i crno tržište, jer ukoliko se uvede sistem kvota, tj. ulova po brodu, Hrvatska üe propasti obzirom na podatke o ulovima koji su službeni. Rekao je i da treba inzistirati na tome da se provjera lovina obavlja ne samo na otkupnim mjestima nego i na brodovima, obzirom da u tom smislu EU omoguüava zlouporabu minimalnih lovnih dužina. Gospodin Boiü ja rekao da je danska koüa, prema iskustvu hrvatskim ribara neprimjerena, i da bi je trebalo usavršiti za uvjete u Jadranu što je skup i dugotrajan proces. On smatra kako je najvažniji naþin na koji se alat primjenjuje, odnosno snaga motora. Dodao je i kako se slaže da sustav rotacija u ovom podruþju nije poželjna mjera regulacije ribolova.

89


Gospodin Baranoviü je naglasio kako je testiranje modifikacija ribolovnog alata dugoroþno neophodno i opravdano, obzirom na velike potencijalne prednosti mreže poboljšanjih tehniþko-konstrukcijskih obilježja s jedne i velike nedostatke koüe koja se u praksi koristi s druge strane. Mr. sc. Bavþeviü je ponovno naglasio kako treba pokazati dobru volju da se problem riješi bilateralno te je predložio da se pravilnikom redefiniraju zone otvorenog srednjeg Jadrana, odnosno da jedna od njih, iz praktiþnih razloga a u svrhu gospodarenja, bude ograniþena samo na podruþje Jabuþke kotline. Gospodin Božaniü je potvrdio da mjere regulacije i zaštite u otvorenom dijelu srednjeg Jadrana treba dogovoriti s Talijanima. Gospodin Fabjaniü je nakon toga ponovio kako je efekt naših ribara u ZERP-u za 50% manji nego u u ribolovnim zonama u teritorijalnom moru, na što je gospodin Božaniü nadodao da iz prakse zna da bi, ukoliko bi se licence davale za rad iskljuþivo u Jabuþkoj kotlini, interes hrvatskih ribara bio nikakav. Gospodin Markoviü je iznio prijednlog da se odredii ribolovni napor na dan po brodu, da se odredi koliko koüarica može biti na nekom terenu i time dodatno regulira ribolovni napor, tj. da se odrede kvote dana za pojedini brod. Prof. dr. sc. Kataviü ja na kraju iznio stav kako mjere prostorno-vremenskih zabrana treba podržati, ali ne i prijedlog zajedniþke baze podataka za sudionike ribolova u otvorenom srednjem Jadranu, kao ni uvoÿenje licenci za ovo osjetljivo podruþje. U zakljuþnom dijelu rasprave, svi sudionici skupa su studiju provedenu kroz ovaj Projekt pozitivno ocijenili i složili su se da je problematika vrlo delikatna i složena, te da üe zahtjevati veliki angažman dionika ribarstva na svim razinama, ali isto tako su se složili da je taj angažman neophodan ukoliko se želi osigurati zaštita i održivo korištenje potencijalno obnovljivih pridnenih bioloških resursa u otvorenom srednjem Jadranu.

90


Projekt COAST razvijen je uz potporu Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva te drugim nadležnim ministarstvima, 4 dalmatinske županije te brojnim lokalnim udrugama, tvrtkama i pojedincima, a provodi se uz financijsku potporu Globalnog fonda za okoliš (GEF). Planirano trajanje projekta je 7 godina. Lokalni ured za provedbu Projekta smješten je u Splitu. Projekt obuhvaća obalno područje četiri dalmatinske županije: Zadarske, Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske. Unutar tog područja prepoznata su i odabrana 4 demonstracijska područja zbog svoje iznimne biološke i krajobrazne vrijednosti. To su (1) Pelješac, Dubrovačko primorje, Malostonski zaljev i Mljet; (2) Vis i viški akvatorij; (3) šire područje ušća rijeke Krke; te (4) otok Pag (jugoistočni dio u Zadarskoj županiji), područje uz Novigradsko i Karinsko more. Osnovni cilj projekta COAST je učinkovito utjecati na poduzetničke aktivnosti i prakse u turizmu, poljoprivredi, ribarstvu i marikulturi, izravno i kroz bankarski sektor, kako bi isti u svoje prakse uključili održivo korištenje i očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti. Očuvanje biološke raznolikosti dalmatinske obale, kroz promicanje održivog razvoja, moguće je jedino kroz suradnju svih partnera na nacionalnoj, županijskoj i lokalnoj razini, kao i svih zainteresiranih strana, prvenstveno na području Dalmacije. Svoje prijedloge i pitanja možete uputiti projektnom timu na sljedeću adresu:

Kraj Sv. Ivana 11 HR-21000 Split Tel: +385 21 340480 Fax: +385 21 340484 e-mail: coast@undp.hr http://www.undp.hr/coast


Opis ribolovnih resursa i preporuke za odrzivi pridneni ribolov u otvorenom srednjem Jadranu