Tablica 1. Struktura površinskog pokrova podruþja obuhvata Površinski pokrov
ha
%
Izgraÿena podruþja i ostale površine pod antropogenim utjecajem
437.74
2.23
Poljoprivredne površine
3140.83
15.97
Šume i šumska zemljišta Travnjaci, grmolika vegetacija, površine s oskudnom vegetacijom i ostala prirodna podruþja Vode i obalna podruþja vodenih površina
8767.97
44.59
7156.30
36.39
162.55
0.83
Ukupno
19665.39
100
VODE I OBALNA PODRUýJA VODENIH POVRŠINA; 162,554 ha; 1% TRAVNJACI, GRMOLIKA VEGETACIJA, POVRŠINE S OSKUDNOM VEGETACIJOM I OSTALA PRIRODNA PODRUýJA; 7156,3 ha; 36%
IZGRAĈENA PODRUýJA I OSTALE POVRŠINE POD ANTROPOGENIM UTJECAJEM; 437,742 ha; 2% POLJOPRIVREDNE POVRŠINE; 3140,826 ha; 16%
ŠUME I ŠUMSKA ZEMLJIŠTA; 8767,966 ha; 45%
Slika 2. Struktura površinskog pokrova podruþja obuhvata
Navedena staništa prekrivaju velik dio podruþja obuhvata, posebno sjeverne padine brdskih lanaca. Podruþja prekrivena višom vegetacijom nalaze se od Osobjave preko Draþa, Brijeste sve do Malostonskog zaljeva, na padinama oko Žuljane, te na krajnjem jugoistoþnom dijelu poluotoka. Strukturu ove kategorije þine „stenomediteranske þiste vazdazelene šume crnike“ (Sveza Oleo-Ceratonion Br.-Bl. 1931) – E82b (62%), te „mješovite, rjeÿe þiste vazdazelene šume i makija crnike ili oštrike“ (Sveza Quercion ilicis Br.-Bl. (1931)) – E81 (38%). U prvoj skupini istiþe se „mješovita šuma alepskog bora i crnike“ (As. Querco ilicis-Pinetum halepensis Loisel 1971), koja predstavlja najrasprostranjeniju šumsku zajednicu alepskog bora (Pinus halepensis), a razvija se bilo spontano, bilo subspontano na više-manje zaštiüenim položajima. Ove su šume razvijene ponajprije na sjevernim padinama istraživanog podruþja (od Brijeste i Žukovice do okolice Stona). Drugoj skupini pripada „þista, vazdezelena šuma i makija crnike s mirtom (As. Myrto-Quercetum ilicis (H-iü.) Trinajstiü 1985) koja se razvija se u onom dijelu Hrvatskog primorja u kojemu tijekom zime srednji minimumi najhladnijeg mjeseca iznose ± 4°C, te „mješovita šuma i makija crnike sa crnim jasenom“ (As. Fraxino orni-Quercetum ilicis H-iü. (1956) 1958), koja se razvija na nešto višim nadmorskim visinama na sjeverno eksponiranim padinama. Ove dvije zajednice þesto su razvijene u obliku više ili niže makije, a prisutne su na dijelu izmeÿu Janjine i Osobjave, južno od Brijeste, na podruþju Grabošnice i dr.
14