__MAIN_TEXT__

Page 1

Izvještaj istraživanja Mladi kao pokretači društvenih promjena


Udruga Zora Izvještaj istraživanja “Mladi kao pokretači društvenih promjena” Čakovec, 2019.


Izdavač: Konekta, obrt za edukaciju i savjetovanje, vl. Marina Kolar i Udruga Zora Urednica: Marina Kolar Suradnice: Marta Vugrinec Pivčević, mag. psyh., Lucija Matjačić Kovačić, mag. psyh. Ova publikacija izdana je u sklopu projekta “Mladi kao pokretači društvenih promjena” koji se provodi 2018. i 2019. godine uz financijsku potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku i Grada Čakovca. Projekt provodi udruga Zora, kao nositelj projekta, s partnerima Graditeljskom školom Čakovec, Srednjom školom Prelog i udrugom mladih Efekt. Zajedno s partnerima, suradnicima i mladim sudionicima u projektu promičemo mlade kao aktivno građanstvo te stvaramo uvjete koji će povećati mogućnosti mladima te podizanju kvalitete njihovih života. Time doprinosimo cijeloj lokalnoj zajednici i postavljamo temelje za dugotrajne i održive pozitivne promjene na području cijele županije i za sve građane.

Mišljenja izražena u ovoj publikaciji isključiva su odgovornost autora i izdavača i ni na koji način ne predstavlja stavove donatora.


Sadržaj

1. METODOLOGIJA ............................................................ 1.1. Ispitanici .............................................................................. 1.2. Postupak .............................................................................. 1.3. Instrumenti .......................................................................... 1.3.1. Demografski upitnik ...................................................... 1.3.2. Anketa o stavovima, zadovoljstvu i potrebama mladih u Međimurskoj županiji .............................................. 1.3.3. Rosenbergova skala samopoštovanja .......................

6 6 6 6 6

2. REZULTATI I RASPRAVA ..................................................... 2.1. Osobine mladih ljudi u Međimurskoj županiji ............ 2.2. Zadovoljstvo mladih različitim aspektima društvenog života u Međimurskoj županiji ................................................ 2.3. Potreba dodatnog usavršavanja mladih ...................... 2.4. Problemi mladih ................................................................. 2.5. Odgovornost za poboljšanje i promicanje potreba mladih u lokalnoj zajednici ...................................................... 2.6. Aktivno sudjelovanje u životu lokalne zajednice ........ 2.7. Mladi i volontiranje ............................................................ 2.8. Prijedlozi za poboljšanje položaja mladih u našoj lokalnoj zajednici ....................................................................... 2.9. Samopoštovanje mladih ..................................................

8 8

3. ZAKLJUČAK .................................................................... 4. UPITNIK ......................................................................... 5. LITERATURA ...................................................................

7 7

10 13 13 16 18 19 21 21 23 25 34


1. METODOLOGIJA 1.1. Ispitanici Ispitanici istraživanja bili su mladi s područja Međimurske županije u dobi od 14 do 30 godina. Sudjelovalo je ukupno 418 ispitanika. Većina ispitanika istraživanja bili su učenici od prvog do četvrtog razreda srednjih škola Međimurske županije (Srednja škola Prelog, Srednja škola Čakovec, Ekonomska i trgovačka škola Čakovec, Graditeljska škola Čakovec, Gospodarska škola Čakovec i Tehnička škola Čakovec), tj. 74,4 % ispitanika u istraživanju pripada populaciji srednjoškolaca od 14 do 19 godina. Nadalje 12,2 % ispitanika je u dobi do 20 do 24 godine, a 13,4 % ispitanika je u dobi od 25 do 30 godina. U istraživanju je sudjelovalo 44,5 % ispitanika muškog, a 55,5 % ženskog spola. Od ukupnog broja učenika srednjih škola, njih 64,8 % polazi četverogodišnje strukovne škole, 11 % ih polazi trogodišnje strukovne programe i 24,2 % polazi gimnazijske programe. Također, 9,1 % od ukupnog broja ispitanika pripada studentskoj populaciji, 14,6 % ispitanika je zaposleno dok je 2,2 % ispitanika istraživanja nezaposleno. Prema mjestu stanovanja 43,8 % ispitanika živi u gradovima Međimurske županije (Grad Čakovec 28 %, Grad Prelog 12 %, Grad Mursko Središće 3,8 %) dok su ostali ispitanici prema mjestu prebivališta ravnomjerno raspoređeni u ostale 22 općine Međimurske županije.

1.2. Postupak Istraživanje je provedeno u veljači 2019. godine. Kontaktirani su ravnatelji i stručni suradnici srednjih škola kojima je obrazložena tema, cilj i svrha istraživanja te su dogovoreni termini anketiranja učenika pojedinih srednjih škola Međimurske županije. U srednjim školama anketiranja su provedena grupno u informatičkim učionicama na slučajno odabranim razredima. Ispitanici istraživanja ostaju anonimni te im je naglašeno da će se podatci koristiti isključivo u svrhu istraživanja kako bi se na području Međimurske županije kreirale aktivnosti za mlade sukladne stvarnim potrebama. Također, upućen je javni poziv za ispunjavanje ankete te su ostali ispitanici imali prilike ispuniti online anketu. Anketa je bila objavljena na web stranici Udruge Zora te je podijeljena udrugama, medijima i putem društvenih mreža s ciljem dostupnosti što većem broju mladih Međimurske županije.

6 Udruga Zora - Izvještaj istraživanja “Mladi kao pokretači društvenih promjena”


1.3. Instrumenti 1.3.1. Demografski upitnik Ispitanici su ispunjavali kratak upitnik općih podataka koji se odnose na spol, dob, skupinu kojoj pripadaju (učenici srednjih škola, studenti, zaposleni, nezaposleni), smjer srednjoškolskog obrazovanja (gimnazijski, četverogodišnji strukovni programi, trogodišnji strukovni programi) te mjesto stanovanja (bili su im ponuđeni gradovi i općine Međimurske županije).

1.3.2. Anketa o stavovima, zadovoljstvu i potrebama mladih u Međimurskoj županiji Ispitanici su odgovarali na ukupno 14 skupina pitanja zatvorenog i otvorenog tipa. Anketom su obuhvaćeni stavovi mladih o osobinama današnjih mladih ljudi u Međimurskoj županiji, stupanj zadovoljstva različitim aspektima života mladih, potrebe za usavršavanjem, odnosno stjecanjem dodatnih znanja i vještina, mišljenje o problemima mladih i angažmanu u lokalnoj zajednici.

1.3.3. Rosenbergova skala samopoštovanja Rosenbergovom skalom ispitivalo se samopoštovanje mladih Međimurske županije u dobi od 14 do 30 godina. U navedenoj skali ponuđeno je deset tvrdnji. Od ispitanika istraživanja tražilo se da na skali Likertovog tipa označe koliko se pojedine tvrdnje odnose na njih same (1 – uopće NE, 2 – uglavnom NE, 3 – ponekad, 4 – uglavnom DA, 5 – u potpunosti DA). Pet tvrdnji formirano je u pozitivnom obliku, a pet u negativnom obliku te se one obrnuto boduju kod obrade rezultata. Rezultati su formirani kao prosječne vrijednosti u mogućem rasponu od 1 do 5 tako da veći rezultat govori o većem samopoštovanju ispitanika.

Udruga Zora - Izvještaj istraživanja “Mladi kao pokretači društvenih promjena” 7


2. REZULTATI I RASPRAVA Ovim istraživanjem ispitivali smo stavove i zadovoljstvo mladih Međimurske županije trenutnom društvenom situacijom, kako mladi gledaju na probleme današnjeg društva, koje su njihove potrebe te na koji način razvojem svojih potencijala mogu doprinijeti kvalitetnijem razvoju društva.

2.1. Osobine mladih ljudi u Međimurskoj županiji Za početak nas je zanimalo što mladi misle te koje osobine najviše opisuju mlade ljude danas. Ispitanicima je bilo ponuđeno 14 tvrdnji koje opisuju mlade ljude općenito, a oni su trebali izraziti svoje mišljenje u kojoj mjeri određena tvrdnja opisuje mlade ljude u Međimurskoj županiji. Između svih ponuđenih osobina koje opisuju mlade ljude danas, više od 2/3 ispitanika istraživanja prilično se ili u potpunosti slaže s tvrdnjom da mladi imaju želju za promjenama (70,33 %). Također, više od polovine ispitanika smatra da su mladi kreativni (55,98 %) te da imaju potrebu za dodatnim usavršavanjima (53,82 %). Obzirom da ispitanici u velikoj mjeri smatraju da mladi ljudi imaju kreativnost i potrebu za dodatnim usavršavanjima, a s ciljem osiguranja što veće efikasnosti, efektivnosti i razvoja potencijala mladih ubuduće, potrebno je omogućiti mladima organizirane i dostupne oblike obrazovanja i usavršavanja u područjima prema kojima imaju interes.

Mladi imaju želju za promjenama. Mladi su kreativni. Mladi imaju potrebe za usavršavanjem.

70,33 % 55,98 % 53,82 %

Suprotno tome, više od polovine ispitanika smatra da mladi ne provode kvalitetno svoje slobodno vrijeme (55,5 %). Slobodnim vremenom smatra se vremensko razdoblje u kojem su mladi oslobođeni školskih, kućnih ili radnih obveza. To je vrijeme opuštanja, učenja, vježbanja samodiscipline i samoizražavanja (Valjan - Vukić, 2013). Mladi često nemaju dovoljno znanja ni mogućnosti da zdravo organiziraju svoje slobodno vrijeme pa ono postaje prostor monotonije, dosade, bescilja i lutanja u problematična ponašanja. Tome pridonose i roditelji koji imaju najznačajniju ulogu u razvijanju trajne navike korisnog provođenja slobodnog vremena, ali i škole jer se još uvijek nedovoljno priprema učenike za upravljanje vlastitim slobodnim vremenom i njegovo produktivno korištenje. Slobodno vrijeme ima i svoju razvojnu, tj. preventivnu ulogu u životu mladih. Sudjelovanjem u svrhovitim, organiziranim i osmišljenim slobodnim aktivnostima mladi uspješno ostvaruju sebe i razvijaju svoje sposobnosti te se osposobljavaju za kvalitetno i produktivno korištenje slobodnog vremena. Tek tada slobodno vrijeme 8 Udruga Zora - Izvještaj istraživanja “Mladi kao pokretači društvenih promjena”


ispunjava svoju primarnu svrhu koja je zapravo aktivni angažman i zdrav način provođenja vremena (Budimir, 2017). Više od trećine ispitanika smatra da mladi nisu dovoljno poduzetni (37,79 %) te da nemaju dovoljno inicijative (37,32 %). Dosadašnja istraživanja pokazuju da su socioekonomske mogućnosti i ograničenja koja utječu na život mladih znatno povezana i s njihovim građanskim angažmanom i inovativnošću jer nije realno očekivati optimalan razvoj potencijala mladih ukoliko im nisu osigurani neki drugi sigurni preduvjeti (Ilišin, 2006).

Mladi ne provode slobodno vrijeme kvalitetno. 55,50 % Mladi nisu dovoljno poduzetni. 37,79 % Mladi nemaju dovoljno inicijative 37,32 % U sljedećoj tablici prikazano je mišljenje mladih o određenim osobinama koje opisuju mlade ljude u Međimurskoj županiji danas tako su rezultati prikazani prema aritmetičkim sredinama (M) od najveće prema najmanjoj. Ispitanici su svoj stupanj slaganja s određenom tvrdnjom označavali na Likertovoj skali od 1 do 5 (1 – uopće se ne slažem, 2 - donekle se slažem, 3 – niti se ne slažem, niti se slažem, 4 – prilično se slažem, 5 – u potpunosti se slažem) što znači da viša aritmetička sredina (M) upućuju na veće slaganje ispitanika s određenim tvrdnjama koje opisuju mlade (mladi imaju želju za promjenama (M = 3,91), mladi su kreativni (M = 3,49), mladi imaju potrebe za dodatnim usavršavanjima (M = 3,41), a niži rezultati (M) ukazuju na manji stupanj slaganja s navedenim tvrdnjama koje opisuju osobine mladih u Međimurskoj županiji (mladi provode kvalitetno svoje slobodno vrijeme (M = 2,44), mladi pokazuju inicijativu (M = 2,81), mladi su poduzetni (M = 2,87)).

Udruga Zora - Izvještaj istraživanja “Mladi kao pokretači društvenih promjena” 9


2.2. Osobine mladih ljudi u Međimurskoj županiji Istraživanje je kroz 49 čestica obuhvatilo nekoliko područja života mladih: vršnjačke odnose, profesionalno usmjeravanje, stjecanje dodatnih znanja i vještina, informiranost o događanjima u Međimurskoj županiji, kulturna i zabavna događanja, zdravi stil života, poslove za mlade, aktivnost mladih, podršku mladima za teme koje ih muče, odnose mladih i roditelja, materijalni standard mladih, sigurnost i međumjesni prijevoz. Navedena područja su se pokazala značajnim dijelom života mladih osoba što je utvrđeno provođenjem fokus grupa u dvije srednje škole i Udruzi Zora. Ispitanici su procjenjivali stupanj zadovoljstva navedenim aspektima na skali od 1 (uopće nisam zadovoljan/na) do 5 (u potpunosti sam zadovoljan/na). Rezultati pokazuju da su ispitanici najzadovoljniji odnosima s roditeljima – dvije trećine ispitanika izražava zadovoljstvo podrškom roditelja i više od polovine (62 %) kvalitetom odnosa sa svojim roditeljima. Adolescencija je razdoblje kada mladi počinju ostvarivati važan zadatak neovisnosti i autonomije od roditelja i usmjeravati se na razvoj prijateljstava koja postaju sve bliskija i važnija. Unatoč tome, roditelji i dalje imaju značajnu ulogu u njihovom životu u obliku pružanja potpore, podrške, povjerenja, uzajamnog poštovanja, osjećajnosti i empatije. Kvaliteta odnosa, kao i stilovi privrženosti, određuju njihove kasnije emocionalne veze s bliskim osobama, ali i njihovo ponašanje i doživljavanje tijekom života. Sigurna privrženost i dobar odnos s roditeljima smatra se zaštitnim čimbenikom koji pomaže u nošenju s teškim životnim situacijama, doprinosi psihosocijalnoj dobrobiti i sreći, mentalnom zdravlju, podržava razvoj samopoštovanja i emocionalne samoregulacije (Gomez i McLaren, 2007; Hamilton, 2000; Larose i Boivin, 1998). Također, više od polovine ispitanika izražava zadovoljstvo informiranošću o događanjima u Međimurskoj županiji, najviše putem društvenih mreža i online portala. Navedeni rezultat ne iznenađuje s obzirom na visoku informatičku pismenost mladih ljudi, ali i važnost koja se pridaje komunikaciji putem društvenih mreža i svakodnevnom korištenju pogodnosti interneta. Adolescenti su populacija koja internet koristi u najvećoj mjeri (Greenfield 2004; Subrahmanyam i Lin 2007, a prema Schwartz, 2012). Komuniciranje putem interneta ima vrlo važnu ulogu u socijalnom razvoju adolescenata (Lenhart i Madden, 2007) osobito kroz sve zastupljenije korištenje društvenih mreža (Boyd i Ellison, 2007). Pozitivan rezultat upućuje na to da je prepoznata važnost prilagodbe načinu života mladih, odnosno važne informacije im se kao korisnicima prezentiraju na njima najpristupačniji i najpoželjniji način. Ispitanici su zadovoljni osjećajem sigurnosti i komunikacijom u vršnjačkim odnosima. Vršnjaci na različite načine utječu jedni na druge te su jedan od najznačajnijih elemenata socijalizacije tijekom adolescencije. Naime, tijekom adolescencije vršnjački odnosi imaju presudnu važnost za emocionalnu dobrobit adolescenata. Odnosi s vršnjacima su, prema Sullivanu, „pravi“ odnosi jer su jednakopravni za razliku od odnosa roditelj - dijete (Lacković - Grgin, 10 Udruga Zora - Izvještaj istraživanja “Mladi kao pokretači društvenih promjena”


2006). Potreba za bliskošću izvan obiteljskog kruga intenzivira se tijekom rane adolescencije te motivira adolescente prema ostvarivanju i održavanju zadovoljavajućih vršnjačkih odnosa. U području stručnog usavršavanja 53 % ispitanika zadovoljno je ponudom tečajeva stranih jezika. U područja zdravog stila života mladi su u velikom broju (58 %) zadovoljni ponudom mjesta za sport i rekreaciju, no suprotno tome, najmanje su zadovoljni (više od polovine ispitanika) ponudom zdrave prehrane na mjestima gdje se kreću mladi. Mladima je najdostupnija i najpristupačnija tzv. „brza“ hrana i prehrambena industrija većinom promovira namirnice niske nutritivne kvalitete. Važan period formiranja i usvajanja ispravnih prehrambenih navika koje trebaju biti osnova dobrog zdravlja predstavlja adolescencija. Adolescencija je period visokog nutritivnog rizika praćen povećanim potrebama. Međutim, u tom periodu dolazi do pojave nepravilnih navika u ishrani i nutritivnih problema. Djeca i mladi učestalije konzumiraju hranu van kuće zbog nedostatka vremena, dinamike života i sve veće zaposlenosti roditelja. Sve češće jedu obroke koji su po prehrambenom sastavu bogati energijom, ali ne sadrže dovoljnu količinu nutrijenata. Mladi izražavaju nezadovoljstvo podrškom lokalne zajednice u području tema koje muče mlade, odnosno održavanjem tribina i okruglih stolova o temama koje ih zanimaju, ponudom besplatnih radionica i mogućnosti individualnog savjetovanja. Unatoč mogućnostima unutar odgojno-obrazovnog sustava, mladi izražavaju potrebu za dodatnim aktivnostima kako bi unaprijedili i poboljšali svoje vještine (npr. prezentacijske vještine, vještine učenja) te dobili podršku i savjete. Nadalje, u području sigurnosti više od polovine ispitanika ne osjeća se dovoljno sigurno na javnim mjestima. U aspektu materijalnog standarda mladi su nezadovoljni ponudom učeničkih (46 %) i studentskih poslova (35 %) u Međimurskoj županiji. Poslovi uz školovanje mladima su dobra prilika za stjecanje radnih navika, upoznavanje svijeta rada, donošenje odluka o karijeri, ali i zarada „džeparca“ te kroz to učenje odgovornog raspolaganja („vlastitim rukama“) zarađenog novca. Također, izražavaju nezadovoljstvo popustima/pogodnostima za mlade u različitim domenama (npr. kafići, kino, kazalište, prijevoz i sl.). Ispitanici iskazuju nisko zadovoljstvo percipiranom mogućnošću zapošljavanja nakon završetka obrazovanja. Zadovoljstvo različitim aspektima prikazano je u tabeli, od najvećeg do najmanjeg prema prosječnoj vrijednosti za cijelu skupinu ispitanika (M), a u drugoj koloni vidljiv je postotak zadovoljnih (odgovori: slažem se i u potpunosti se slažem) ispitanika.

Udruga Zora - Izvještaj istraživanja “Mladi kao pokretači društvenih promjena” 11


12 Udruga Zora - Izvještaj istraživanja “Mladi kao pokretači društvenih promjena”


2.3. Potreba dodatnog usavršavanja mladih Kada su u pitanju područja i teme za koje mladi smatraju da žele znati više ili usavršiti svoje vještine, najveći broj ispitanika (64,6 %) navodi da su im potrebne dodatne edukacije iz područja profesionalnog usmjeravanja, odnosno pomoć pri odabiru budućeg zanimanja ili obrazovanja, stručna pomoć kod utvrđivanja sposobnosti, vještina, interesa i motivacije te mogućnosti obrazovanja i zapošljavanja. Također, više od polovine ispitanika smatra da su im potrebne dodatne edukacije iz područja samopouzdanja i samopoštovanja (55 %) mladih te edukacije kojima se potiče razvoj socijalnih vještina, odnosno komunikacijskih i prezentacijskih vještina (50,2 %).

Pod ostalo su ispitanici mogli navesti neko drugo područje potrebe te se najviše spominju teme iz područja zaštite mentalnog zdravlja, vježbanje i fizička aktivnost, učenje stranih jezika u struci te pojedinačni odgovori kao npr. šivanje, poduzetništvo, gluma, film, svjetska povijest i politika, ekologija, aktivno građanstvo, upoznavanje drugih kultura i likovno izražavanje.

2.4. Problemi mladih Ispitanici istraživanja odgovarali su na pitanje što smatraju glavnim problemom mladih danas. Ispitanici su imali ponuđeno sedamnaest (17) negativnih karakteristika koje se mogu smatrati problemima mladih ljudi u današnjem društvu. Imali su zadatak označiti najviše tri odgovora, odnosno odabrati što od navedenog smatraju najvećim problemima mladih. Obzirom na veliki raspon ponuđenih pojmova koji opisuju probleme mladih, ispitanici su obuhvatili sve ponuđeno, no najviše ispitanika kao tri glavna problema u današnjem društvu vidi ovisnosti (30,4 %), iseljavanje u inozemstvo (27,5 %) i nedostatak životne perspektive (25,4 %). Udruga Zora - Izvještaj istraživanja “Mladi kao pokretači društvenih promjena” 13


U problem ovisnosti nije više vezano samo opetovano uzimanje tvari koje uzrokuju ovisnost, već i moderne ovisnosti koje obuhvaćaju prekomjerno korištenje raznih vrsta tehnologija i manifestiranje raznih oblika ponašanja kojima je primarna svrha izazivanje osjećaja ugode kod osobe. Neka dosadašnja istraživanja o učestalosti konzumiranja psihoaktivnih supstanci među mlađim i starijim ispitanicima pokazala je da mladi u tom pogledu uglavnom ne odudaraju od modela koji je prisutan u kulturi njihovih roditelja. Utvrđeno je da se mladi eksperimentatori i neeksperimentatori s psihoaktivnim supstancama međusobno razlikuju po brojnim socijalnim obilježjima i obrascima komunikacije s prijateljima. Obzirom da najveći broj ispitanika kao jedan od najvećih problema mladih vidi ovisnosti, vidljivo je da su svjesni da to nije problem koji se događa isključivo drugima jer je svaka mlada osoba u mogućnosti doći u dodir s psihoaktivnim sredstvima bez obzira raspolaže li s puno ili malo novca, je li odgojena strogo ili popustljivo, živi li u gradskoj ili ruralnoj sredini. Zlouporaba psihoaktivnih sredstava koje izazivaju ovisnosti predstavlja jedan od vodećih javnozdravstvenih i društvenih problema današnjice te je izuzetno bitno provoditi postojeće i razvijati nove programe prevencije ovisnosti, sustavno raditi na informiranju javnosti o vrstama i štetnosti uporaba raznih vrsta psihoaktivnih supstanci. Prema istraživanju iz 2014. godine (Uvodić-Đurić, D., Bacinger-Klobučarć, B., Kutnjak Kiš, R.), među djecom i mladima Međimurske županije pijenje alkohola je najzastupljeniji način korištenja sredstava ovisnosti. Međutim, bilježi se veći broj konzumenata marihuane među ispitanim učenicima 2. razreda srednje škole, a uočava se i korištenje tzv. novih droga. Iz rezultata se mogu iščitati prisutni rizični čimbenici poput sve više utrošenih sati slobodnog vremena mladih na igranje kompjutorskih igrica, manje bavljenja sportom u srednjoškolskoj dobi, nezadovoljstvo školskim uspjehom i velika dostupnost sredstava ovisnosti što ukazuje na potrebu kreiranja i provedbe preventivnih programa koji će pružiti adekvatne zaštitne odgovore. Potrebno je omogućiti mladima individualna i grupna savjetovanja te javne tribine prilikom kojih će korisne informacije biti dostupne većem broju ljudi te na taj način kontinuirano mladima podizati svijest o štetnosti utjecaja sredstava ovisnosti. Moderne ovisnosti povezujemo s neprilagođenim ponašanjima koja nisu vezana uz opetovano uzimanje tvari koje uzrokuju ovisnost. Primjerice, radi se o prekomjernom korištenju raznih vrsta tehnologija i manifestiranju raznih oblika ponašanja kojima je primarna svrha izazivanje osjećaja ugode kod osobe. Ovisnost o internetu svrstava se u bihevioralne (ponašajne) ovisnosti, odnosno isključuje konzumaciju psihoaktivnih tvari kao uzroka same ovisnosti. Prema istraživanju Miliše i Tolića (2010), ovisnike o internetu karakterizira zanemarivanje neposrednih socijalnih kontakata i iskrivljenje percepcije 14 Udruga Zora - Izvještaj istraživanja “Mladi kao pokretači društvenih promjena”


osobnih problema vezanih uz internet, a korisnik se prilikom korištenja računala može osjećati opušteno ili uzbuđeno. Kao dodatne simptome autori navode netoleranciju, gubitak samokontrole i zanemarivanje obaveza. Young i sur. (1999, prema Dodig Huntić i sur., 2018) navode da osoba može razviti probleme povezane s raznolikim aktivnostima na internetu kao što su društvene mreže, cybersex, kupovanje, kockanje, trgovanje, slanje elektroničke pošte, surfanje, pretraživanje baza i igranje videoigara. U suvremenoj literaturi najčešće se razlikuju tri tipa ovisnosti: ovisnost o videoigrama, ovisnost o seksualnim sadržajima i ovisnost o online društvenim vezama (Weinstein i sur., 2014). Vejmelka i sur. (2017) proveli su istraživanje na hrvatskim srednjoškolcima (n = 352) i utvrdili da 36,2 % mladih pokazuje neke znakove ovisnosti o internetu, a Rogina (2016) da 33,4 % studenata zadovoljava kriterije za blagu ovisnost, 8,4 % za umjerenu i 0,1 % za tešku ovisnost o internetu (n = 730). Istraživanje Mihalić, Sklepić i Carević (2013) uključilo je srednjoškolce Međimurske županije (n = 201) i pokazalo da 31,3 % srednjoškolaca provodi više od 40 sati tjedno na internetu, njih 35 % izjavilo je da izgube osjećaj za vrijeme kad su na internetu, a četvrtina ispitanika da ne spava dovoljno i zanemaruje školske obaveze. Postoji cijeli niz negativnih posljedica prekomjernog korištenja interneta kao što su zanemarivanje akademskih i drugih obaveza, nesvrhovito korištenje vremena, zdravstvene poteškoće, odnosno problemi sa spavanjem, hranjenjem i tjelesnom aktivnošću. Pokazalo se da tzv. moderne ovisnosti, od kojih je među mladima najčešća ovisnost o internetu, negativno utječu na fizičko, psihičko, socijalno i akademsko funkcioniranje. Istraživanja pokazuju značajnu povezanost mentalnog zdravlja, kvalitete života i ovisnosti o internetu (Karačić i Orešković, 2017 – prema Dodig Huntić i sur., 2018). Ključnim zaštitnim faktorima smatra se socijalna podrška, odnosno kvaliteta odnosa s važnim osobama, posebice obitelji. Uz to, stručnjaci naglašavaju važnost roditeljskog nadzora, kvalitetu svakodnevnog života, akademski uspjeh i aktivno provođenje slobodnog vremena. Problemi mladih u Međimurskoj županiji uglavnom su slični kao i problemi mladih u Hrvatskoj gdje se također nedostatak životne perspektive i nezaposlenost nameću kao vodeći problemi (Ilišin i Spajić Vrkaš, 2015). Iseljavanje se može smatrati rezultatom nedostatka životne perspektive, a kreće od potrebe za ostvarivanjem vlastitih potencijala, razvojem karijere i financijskim osamostaljivanjem zbog percepcije većih mogućnosti izvan granica Hrvatske. Rezultati posljednjeg istraživanja ESPAD 2015. pokazuju naznake pada prevalencije pušenja i pijenja alkoholnih pića kod učenika, ali također ukazuju na zabrinutost i izazove koji se postavljaju pred nas vezano uz uporabu novih psihoaktivnih droga i ponašanja mladih povezanih s tzv. novim ovisnostima. Većina mladih ipak samo eksperimentira s različitim sredstvima koja mogu izazvati ovisnost i u tijeku adolescencije prestaje ili je navika umjerena. Kod određenog se broja zlouporaba razvija do te mjere da počinje ometati školovanje, obiteljske odnose, društveni život i produktivnost općenito. Sve veća dostupnost i raširenost određenih sredstava ovisnosti čini problem ovisnosti sve raširenijim. Udruga Zora - Izvještaj istraživanja “Mladi kao pokretači društvenih promjena” 15


U grafičkom prikazu niže prikazani su rezultati problema mladih u današnjem društvu s gledišta mladih Međimurske županije.

2.5. Odgovornost za poboljšanje i promicanje potreba mladih u lokalnoj zajednici Na pitanje odgovornosti za poboljšanje i promicanje potreba mladih u lokalnoj zajednici ispitanici su imali osam (8) ponuđenih odgovora. Mogli su označiti više odgovora te su dobiveni zanimljivi rezultati. Čak više od polovine ispitanika (54,3 %) odgovornost za položaj mladih u društvu i promicanje potreba mladih smatra odgovornošću svakog od nas. Ovaj rezultat ukazuje na to da je većina mladih spremna preuzeti odgovornost te je ne prebacuju prvenstveno na institucije i druga tijela u lokalnoj zajednici, no daljnji rezultati ukazuju na to da osim što prihvaćaju vlastitu odgovornost za društveni položaj, također iskazuju potrebu za podrškom obrazovnih institucija, koje gotovo polovina mladih ispitanika (47,8 %) smatra odgovornima za položaj i potrebe mladih u društvu, te podrškom predstavnika Međimurske županije koje na odgovornost poziva više od trećine ispitanika (37,6 %). U manjoj mjeri odgovornost stavljaju na predstavnike općina i gradova (32,1 %), roditelje (30,6 %), udruge (25,1 %), medije (21,3 %), predstavnike Savjeta mladih (20,6 %). 16 Udruga Zora - Izvještaj istraživanja “Mladi kao pokretači društvenih promjena”


Zabrinjavajući je rezultat da se najmanja odgovornost pripisuje glavnom tijelu lokalne zajednice koje uključuje predstavnike mladih. Iako Savjet mladih kao savjetodavno tijelo ima za cilj „aktivno uključivanje mladih u javni život Grada Čakovca“, čini se da ga javnost ne prepoznaje kao takvog, što bi budućim aktivnostima trebalo promijeniti.

Udruga Zora - Izvještaj istraživanja “Mladi kao pokretači društvenih promjena” 17


2.6. Aktivno sudjelovanje u životu lokalne zajednice Na pitanje o aktivnom uključivanju mladih u život lokalne zajednice, odnosno na koji način bi se voljeli osobno angažirati i sudjelovati u životu lokalne zajednice, polovina ispitanika (50,2 %) kao način vlastitog uključivanja vidi volontiranje. Osim toga, gotovo polovina ispitanika (47,1 %) smatra da bi se mogli društveno angažirati preko raznih udruga koje se bave njima prihvatljivim aktivnostima, a nešto manje od polovine ispitanika (43,1 %) smatra da isto može postići preko organizacija mladih. Manji broj mladih način vlastitog uključivanja u život lokalne zajednici vidi kroz formalne ustanove (36,4 %), putem elektroničkih komunikacijskih kanala (30,1 %), dok najmanji broj ispitanika način uključivanja vidi preko lokalnih političkih tijela i organizacija što može ukazivati na nedostatak povjerenja prema posljednje navedenome.

18 Udruga Zora - Izvještaj istraživanja “Mladi kao pokretači društvenih promjena”


2.7. Mladi i volontiranje Volontiranje je neplaćena aktivnost kojom pojedinci samostalno ili u okviru neke grupe ili organizacije doprinose dobrobiti svoje zajednice ili cijelog društva. Postoji velik broj benefita za društvo i pojedinca. Volontiranje ima potencijal podržati odgovorno odrastanje, dragocjen je alat za uvođenje mladih ljudi u građansku odgovornost i aktivizam, potiče razvoj empatije i socijalnih vještina. Volontiranje može doprinijeti stjecanju znanja i iskustava koja su tražena na tržištu rada, predstavlja priliku za učenje i stjecanje novih znanja i vještina. Volontiranje je oblik altruizma, odnosno prema Macauley i Berkowitz (1970) „ponašanja poduzetog radi dobrobiti drugih, bez očekivanja izvanjskih nagrada“. U adolescenciji se povećava rasuđivanje koje uključuje internaliziranje normi i vrednota te emocionalna stanja u vezi s tim normama što znači da je to period kada je mlada osoba manje usmjerena na dobivanje naklonosti i odobravanje drugih, a više postupa prema unutarnjim pobudama. Interes za volontiranje ima 71,3 % ispitanika istraživanja, no samo 35,4 % ispitanika do sada ima iskustvo u volontiranju.

Obzirom na visok postotak ispitanika koji imaju interes za volontiranje, a do sada nemaju iskustvo u tome, tražili smo sudionike da navedu razloge zbog kojih se do sada nisu uključili u volontiranje. Analizom je utvrđeno da skupina ispitanika u dobi od 20 do 24 godine pokazuje značajno veći interes za volontiranje od skupina između 14 i 19 te između 25 i 30 godina. Gledajući prema spolu, ženski ispitanici pokazuju veći interes za volontiranje te dosadašnje iskustvo volontiranja. Više od 2/3 ispitanika (69,4 %) kao razlog neiskustva u volontiranju navodi nedostatak vremena i organizacijskih mogućnosti, više od trećine ispitanika (37,6 %) kao razlog navodi nedovoljno informacija o mogućnostima volontiranja, a manji broj ispitanika (22,9 %) kao razlog navodi nezanimljivost područja volontiranja. Udruga Zora - Izvještaj istraživanja “Mladi kao pokretači društvenih promjena” 19


Od velikog broja navedenih mjesta gdje su ispitanici dosad volontirali, najčešće se spominju azil za životinje (31), Udruga Zora (22), bolnica (14), ali i škole, Centar za odgoj i obrazovanje, Crveni križ, Caritas kao i brojne udruge koje su usmjerena na rad s osobama s posebnim potrebama, različita sportska i kulturna događanja. Ispitanici istraživanja navodili su pozitivne strane i benefite iskustva volontiranja. Pitanje je bilo otvorenog tipa te su u obradu rezultata uzeti odgovori koji se na sličan način pojavljuju kod većeg broja ispitanika. Najveći broj ispitanika kao pozitivne strane volontiranja navodi: • • • • • • • • • • • • •

osjećaj zadovoljstva i sreće osjećaj vlastite vrijednosti iskustvo razvoj socijalnih i komunikacijskih vještina nova poznanstva organizacijska iskustva mogućnost usavršavanja porast samopouzdanja razvoj širokog dijapazona osobina - strpljivost, tolerancija, razumijevanje, odgovornost, samoaktualizacija prihvaćanje različitosti osjećaj pripadnosti korisno korištenje slobodnog vremena razvoj empatije.

Zaključno, mladi vide volontiranje kao oblik aktivnosti koji izravno utječe na njihove potrebe i pomaže im da usavrše neka znanja, vještine i osobine. Razlozi nedovoljnog djelovanja kreću od same osobe, prvenstveno motivacije i organizacije. Praksa je pokazala da je puno lakše prijeći iz stanja angažiranosti u stanje zaposlenosti nego iz stanja neangažiranosti/nezaposlenosti u stanje zaposlenosti. Mladi ljudi predstavljaju ogroman potencijal za razvoj koji je na razini društva važno prepoznati i podržati omogućavanjem različitih oblika aktivnog sudjelovanja uključujući i volontiranje. Osim što su mladi uglavnom svjesni pozitivnih strana i benefita koje oni osobno dobivaju volontiranjem, bitno je naglasiti i što društvo dobiva od volontiranja mladih. Dobiti za društvo su stvaranje novih vrijednosti, veća građanska odgovornost i aktivizam mladih, razvoj društvene solidarnosti, socijalna inkluzija mladih u društvo, razvijanje kreativnosti i tolerancije, humanije društvo, prevencija poremećaja mladih, bolja konkurentnost mladih na tržištu, 20 Udruga Zora - Izvještaj istraživanja “Mladi kao pokretači društvenih promjena”


učinkovitije odgovaranje na društvene potrebe, povećanje socijalnog kapitala i društvene kohezije i na kraju bolja kvaliteta življenja.

2.8. Prijedlozi za poboljšanje položaja mladih u našoj lokalnoj zajednici Ispitanici istraživanja navodili su svoje prijedloge za poboljšanje položaja mladih u našoj lokalnoj zajednici u pitanju otvorenog tipa te su u obradu rezultata uzeti odgovori koji se na sličan način pojavljuju kod većeg broja ispitanika. Prijedlozi za poboljšanje položaja mladih u našoj lokalnoj zajednici su sljedeći: • • • • • • • • • • • • • • • • •

uključivanje mladih od što ranije dobi u različite radionice i programe koji će doprinijeti jačanju kapaciteta mladih i razvoju motivacije za buduće aktivno djelovanje u društvu, razvijati osjećaj odgovornosti za sebe i društvo ponuditi širok spektar radionica i tečajeva s raznim temama kako bi se mladi uključili u programe koji ih zanimaju usklađivanje obrazovnog sustava s potrebama tržišta zapošljavanje kompetentnih i stručnih ljudi poštivanje prava radnika pogodnosti / popusti za mlade – za aktivnosti koje zanimaju mlade veće ulaganje u školstvo i zdravstvo ubrzanje administracije kvalitetnija prehrana u srednjim školama osigurati više zabavnih i rekreativnih sadržaja za mlade u svrhu kvalitetnog provođenja slobodnog vremena organizacija predavanja po školama koja nemaju nužno veze s nastavnim programom poticanje raznih programa volontiranja (rad s djecom, uređivanje okoliša u lokalnoj zajednici, uključivanje mladih u organizaciju različitih manifestacija...) pravovremena promocija različitih programa za mlade osigurati bolju prometnu povezanost javnim prijevozom (u radnim danima i vikendom) organizirana pomoć u učenju građanski odgoj djece omogućiti više sredstava udrugama za kvalitetniji rad.

2.9. Samopoštovanje mladih Samopoštovanje definiramo kao vrednovanje ili evaluaciju sebe. Coopersmith (1967) pod pojmom samopoštovanje podrazumijeva evaluaciju koju pojedinac stvara ili održava o sebi, a koja odražava stav prihvaćanja ili odbijanja i upućuje na razinu na kojoj pojedinac sebe doživljava sposobnim, uspješnim, značajnim i vrijednim. Pojedinci s visokim samopoštovanjem poštuju sebe i smatraju se vrijednima, dok su pojedinci niskoga samopoštovanja skloni odbacivanju sebe, nezadovoljstvu sobom i prijeziru prema sebi (Rosenberg, 1965). Za mlade s visokim samopoštovanjem karakteristično je da su motivirani za učenje, Udruga Zora - Izvještaj istraživanja “Mladi kao pokretači društvenih promjena” 21


isprobavanje novih stvari i upoznavanje svijeta. Imaju tendenciju biti optimistični o svojoj budućnosti i znaju kako pristupiti svojim problemima s različitih gledišta. Emocionalno su stabilni i pokazuju empatiju, odnosno osjetljiviji su na potrebe drugih, lako komuniciraju s ljudima oko sebe i održavaju zdravu mrežu kontakata u svom okruženju. Samopoštovanje je važna komponenta zdravog razvoja adolescenta i uspješne tranzicije u svijet odraslih. U našem istraživanju ispitanici su procjenjivali samopoštovanje na Rosenbergovoj skali samopoštovanja. Skala ima 10 tvrdnji, a ispitanici su procjenjivali stupanj slaganja na skali od 1 do 5. Viši rezultat označava veće samopoštovanje. Minimalan ukupan zbroj koji su mogli postići je 10, a maksimalan 50. Prosječna ukupna vrijednost u cijeloj skupini ispitanika je M = 36,17 što pokazuje da je većina pozitivnih tvrdnji „uglavnom točna“ za njih. Najviši rezultat su postigli na tvrdnji da su sposobni raditi i izvršavati zadatke podjednako uspješno kao i većina drugih ljudi (M = 4,22). Najniži rezultat ostvaren je na tvrdnji da bi željeli imati više samopoštovanja prema sebi (M = 2,34). Razdoblje adolescencije karakterizira formiranje identiteta te mladi počinju formirati ideju o tome kako ih drugi percipiraju i kako oni percipiraju sami sebe (Erikson, 1993, prema Schwartz, 2012). Mnogobrojni čimbenici utječu na formiranje i stalno preispitivanje slike o sebi, odnosno potrebu da razmatraju svoj fizički izgled, kognitivne vještine, inteligenciju, uspjeh, pripadnost društvu i slično. Analizom rezultata željeli smo provjeriti postoje li spolne i dobne razlike u iskazanom samopoštovanju. Pokazalo se da ne postoje značajne razlike između djevojaka i mladića, odnosno da u prosjeku imaju jednako samopoštovanje te da se većinom slažu s pozitivnim tvrdnjama o sebi. Nadalje, ne postoje statistički značajne razlike između tri dobne skupine ispitanika (14 - 19; 20 - 24; 25 - 30 godina). Iako različiti periodi adolescencije ima drugačije zahtjeve i obilježja, u našem se istraživanju nisu pokazale značajne razlike u pogledu samopoštovanja. Također, ne postoji značajna razlika u samopoštovanju srednjoškolaca različitih obrazovnih programa. Utvrđena je statistički značajna pozitivna korelacija između ukupnih rezultata na skali samopoštovanja i ukupnog zadovoljstva aspektima društvenog života mladih. Odnosno, ispitanici koji su zadovoljniji sobom ujedno su zadovoljni i ispitivanim aspektima života.

22 Udruga Zora - Izvještaj istraživanja “Mladi kao pokretači društvenih promjena”


3. Zaključak Istraživanje pod nazivom „Mladi kao pokretači društvenih promjena“ provedeno je na uzorku mladih (N = 418) u dobi od 14 do 30 godina koji žive na području Međimurske županije s ciljem utvrđivanja njihovog mišljenja u pogledu problema današnjeg društva, mišljenja o osobinama mladih danas, njihovog stupnja zadovoljstva određenim aspektima društva, koje su njihove stvarne potrebe te na koji način i razvojem kojih pojedinih područja mogu nadograditi svoje potencijale i doprinositi kvalitetnijem razvoju društva u budućnosti. Sukladno rezultatima o procjeni osobina mladih ljudi u Međimurskoj županiji i prosječnim vrijednostima samopoštovanja skupine ispitanika imamo pozitivnu sliku mladih kao potencijal za pokretanje društvenih promjena – imaju želju za promjenama, motivirani su, spremni na usavršavanje i dobrog su samopoštovanja. Rezultati pokazuju da ispitanici imaju u prosjeku visok stupanj samopoštovanja, odnosno smatraju da su jednako sposobni izvršavati zadatke kao drugi ljudi i da posjeduju niz dobrih osobina. Isto tako, njihovi odgovori upućuju na to da bi željeli imati još više samopoštovanja prema sebi. To nam može ukazivati na dodatan prostor za jačanje slike o sebi kod mladih osoba, odnosno pomoć u osvještavanju jakih strana i sposobnosti. Dobra slika o sebi preduvjet je niza drugih čimbenika – zadovoljstva sobom i životom, preuzimanja inicijative, ulaganja truda i sl. Značajna povezanost zadovoljstva sobom i društvenim aspektima društvenog života ukazuje koliko su oba područja važna i da utjecajem na jedno možemo doprinijeti drugom i obrnuto. Rezultati pokazuju da se mladi smatraju odgovornima za promicanje vlastitih potreba te da imaju želju za promjenama, ali s druge strane nedostaje im inicijativa i poduzetnost. Takav nalaz možemo pripisati fenomenu difuzije odgovornosti. Difuzija odgovornosti pojava je do koje dolazi kada ima više promatrača, ali se odgovornost za pomaganje dijeli između njih zbog čega nitko ne odluči pomoći, svatko čeka reakciju druge osobe. Freeman, Walker, Borden i Latane (1975) među prvima su pretpostavili da se difuzija odgovornosti može javiti u svakodnevnim situacijama, tj. u onima koje nisu krizne. Zabrinjavajuća je i činjenica da su mladi svjesni da ne provode kvalitetno svoje slobodno vrijeme (55,5 %), nisu dovoljno poduzetni i nedostaje im inicijative. Neorganizirano slobodno vrijeme koje se provodi pasivno i nesadržajno podrazumijeva negativnu dokolicu koja je često neprimjerena te pogoduje razvoju poremećaja u ponašanju. Kod slobodnih aktivnosti najvažnije je upravo njihovo pozitivno usmjerenje koje se postiže vrijednim i artikuliranim sadržajima u kojima mladi razvijaju osobne potencijale i osjećaj vlastite vrijednosti (Budimir, 2017).

Udruga Zora - Izvještaj istraživanja “Mladi kao pokretači društvenih promjena” 23


Vezano uz to mladi iskazuju potrebu za dodatnim usavršavanjima i nadogradnjom osobnih potencijala prvenstveno u području profesionalnog usmjeravanja (64,6 %), zatim u području samopouzdanja i samopoštovanja, razvoju socijalnih vještina i vještinama učenja. Kao ključna područja potrebe pokazalo se: • • • • •

unaprijediti sustav profesionalnog usmjeravanja promicanje zdravije i kvalitetnije prehrane besplatna savjetovališta i radionice za mlade (izvan redovnog sustava obrazovanja) organizirana pomoć u učenju – mladi za mlade približiti mladima volontiranje kao mogućnost usavršavanja i osobnog razvoja – što je volontiranje, gdje mogu volontirati (npr. stranica „Volontiranje u Međimurskoj županiji”).

Kao tri glavna problema u društvu mladi vide ovisnosti, iseljavanje u inozemstvo i nedostatak životne perspektive što je povezano s područjima u kojima mladi iskazuju potrebe za poboljšanjem, odnosno izražavaju najveći stupanj nezadovoljstva. Kvalitetnim programima prevencije (ovisnosti, nasilja, moderne ovisnosti) i ponudom dodatnih sadržaja i edukacija u područjima u kojim mladi iskazuju potrebe za poboljšanjem zasigurno bi imali drugačiji pogled na životnu perspektivu i budućnost, zadovoljili bi potrebu za nadogradnjom osobnih potencijala i dobili osjećaj da društvo i lokalna zajednica vode brigu o njihovoj budućnosti. Čak 54,3 % mladih odgovornost za položaj mladih u društvu i promicanje njihovih potreba smatra odgovornošću svakog od nas, no osim što prihvaćaju vlastitu odgovornost iskazuju visok stupanj potrebe za podrškom obrazovnih institucija (47,8 %) i podrškom predstavnika Međimurske županije (37,6 %). Gotovo dvije trećine ispitanika ima interes za volontiranje kao način osobnog angažmana u lokalnoj zajednici, no puno manji broj ispitanika ima iskustvo u volontiranju (35,4 %). Prema rezultatima istraživanja vidljivo je da to u najvećoj mjeri pripisuju nedostatku vremena i organizacijskih mogućnosti (69,4 %) te nedovoljnoj informiranosti o mogućnostima volontiranja, stoga se nameće kao potreba, već spomenuta, da se mladima približi volontiranje kao mogućnost usavršavanja i osobnog razvoja – što je volontiranje, gdje mogu volontirati. Udruga Zora će kroz svoje aktivnosti i dalje s mladima i za mlade organizirati aktivnosti koje odgovaraju na ovdje prepoznate potrebe. Pozivamo i sve ostale dionike da učine isto.

24 Udruga Zora - Izvještaj istraživanja “Mladi kao pokretači društvenih promjena”


4. UPITNIK Istraživanje: Mladi kao pokretači društvenih promjena, Udruga Zora Dragi mladi, u sklopu istraživanja „Mladi kao pokretači društvenih promjena“ koje provodi Udruga Zora želimo ispitati stavove i zadovoljstvo mladih u Međimurskoj županiji trenutnom društvenom situacijom. Zanima nas kako mladi gledaju na probleme današnjeg društva, koje su njihove potrebe te na koji način razvojem i nadogradnjom svojih potencijala mogu doprinijeti kvalitetnijem razvoju društva. Upitnikom želimo ispitati mišljenje mladih u dobi od 14 – 30 godina. Upitnik je anoniman što znači da nitko neće provjeravati tvoje odgovore. Vjerujemo da tvoji odgovori mogu pomoći u osvješćivanju potreba i potencijala mladeži u Međimurskoj županiji. Molimo te da odvojiš 10 minuta i iskreno odgovoriš na pitanja u upitniku. Unaprijed zahvaljujemo i srdačno te pozdravljamo! Projekt “Mladi kao pokretači društvenih promjena” podržali su Ministarstvo znanosti i obrazovanja i Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku i Grad Čakovec. Demografski podaci Spol 1) M 2) Ž Dob 1) 14 – 19 godina 2) 20 – 24 godina 3) 25 – 30 godina Kojoj skupini pripadaš 1) srednjoškolac/ka 2) student/ica 3) nezaposlen/a 4) zaposlen/a

Udruga Zora - Izvještaj istraživanja “Mladi kao pokretači društvenih promjena” 25


Ako je srednjoškolac/ka – koji obrazovni program? 1) gimnazijski program 2) četverogodišnji strukovni program 3) trogodišnji strukovni program Mjesto stanovanja - Označi grad ili općinu u kojoj živiš •

Grad Čakovec

Grad Mursko Središće

Grad Prelog

Belica

Dekanovec

Domašinec

Donja Dubrava

Donji Kraljevec

Donji Vidovec

Goričan

Gornji Mihaljevec

Mala Subotica

Nedelišće

Orehovica

Podturen

Pribislavec

Selnica

Šenkovec

Strahoninec

Štrigova

Sveta Marija

Sveti Juraj na Bregu

Sveti Martin na Muri

Vratišinec

Kotoriba

26 Udruga Zora - Izvještaj istraživanja “Mladi kao pokretači društvenih promjena”


Prema tvojem mišljenju, u kojoj mjeri navedene osobine opisuju mlade ljude u Međimurskoj županiji danas? 1 – uopće se ne slažem 2 – donekle se slažem 3 – niti se slažem, niti ne slažem 4 – prilično se slažem 5 – u potpunosti se slažem

Molimo te da kroz sljedeće tvrdnje procijeniš svoj stupanj zadovoljstva različitim aspektima društvenog života u Međimurskoj županiji. Izražavanjem svojih stavova i stupnja zadovoljstva navedenim aspektima života, iskazat ćeš ujedno i na kojim područjima postoji potreba za promjenama u ponudi i kvaliteti sadržaja. 1 – uopće nisam zadovoljan/a 2 – nisam zadovoljan/a 3 – niti jesam niti nisam 4 – zadovoljan/a sam 5 – u potpunosti sam zadovoljan/a

Udruga Zora - Izvještaj istraživanja “Mladi kao pokretači društvenih promjena” 27


28 Udruga Zora - Izvještaj istraživanja “Mladi kao pokretači društvenih promjena”


Udruga Zora - Izvještaj istraživanja “Mladi kao pokretači društvenih promjena” 29


O kojoj temi bi se volio/voljela dodatno educirati i unaprijediti svoje vještine? (možeš označiti više odgovora) 1) Vještine učenja (učiti kako učiti) 2) Samopouzdanje i samopoštovanje 3) Profesionalno usmjeravanje (pomoć pri odabiru budućeg zanimanja ili obrazovanja, a uključuje utvrđivanje sposobnosti, vještina, interesa i motivacije, kao i mogućnosti obrazovanja i zapošljavanja) 4) Razvoj socijalnih vještina (komunikacijske i prezentacijske vještine i sl.) 5) Ostalo

Što od navedenog smatraš glavnim problemima mladih danas? (molimo te da označiš najviše 3 odgovora) 1) Nedostatak životne perspektive 2) Nizak ekonomski standard 3) Fokusiranost na potrošnju i zabavu 4) Nezaposlenost 5) Nepotizam (namještanje poslova – princip „preko veze“) 6) Iseljavanje u inozemstvo 7) Nedostatak interesa za društvena zbivanja 8) Nezadovoljavajuća kvaliteta obrazovanja (neusklađenost s potrebama tržišta rada, neprikladne metode rada i sl.) 9) Nebriga društva za mlade 10) Ovisnosti 11) Nedostatak sadržaja za mlade 12) Strah od neuspjeha 13) Predrasude i diskriminacija 14) Nasilje 15) Nedostatak slobodnog vremena 16) Nepoštivanje ljudskih prava 17) Kriminal Na koji bi način volio/voljela sudjelovati u životu društvene zajednice? (možeš označiti više odgovora) 1) preko raznih udruga koje se bave meni prihvatljivim aktivnostima 30 Udruga Zora - Izvještaj istraživanja “Mladi kao pokretači društvenih promjena”


2) preko organizacija mladih 3) preko lokalnih političkih tijela/organizacija 4) preko formalnih ustanova (škole, fakulteti, gradska uprava,...) 5) putem elektroničkih komunikacijskih kanala (ili društvenih mreža) 6) volontiranjem 7) ostalo

Koga smatraš odgovornim za poboljšanje položaja i promicanja potreba mladih u našoj lokalnoj zajednici? (možeš označiti više odgovora) 1) Obrazovne institucije 2) Udruge 3) Predstavnike Međimurske županije 4) Predstavnike općina i gradova 5) Predstavnike Savjeta mladih 6) Roditelje 7) Svakog od nas 8) Medije 9) Ostalo

Imaš li interes za volontiranje? (Volontiranje je neplaćena aktivnost kojom pojedinci samostalno ili u okviru neke grupe ili organizacije doprinose dobrobiti svoje zajednice ili cijelog društva). 1) DA 2) NE Jesi li ikad volontirao/la? 1) DA 2) NE Ako da – Navedi gdje Ako da – Što dobivaš iz tog iskustva volontiranja?

Udruga Zora - Izvještaj istraživanja “Mladi kao pokretači društvenih promjena” 31


Ako ne – Zašto? 1) Nedovoljno informacija o mogućnostima volontiranja 2) Nedostatak vremena i organizacijskih mogućnosti 3) Nezanimljivost područja volontiranja 4) Ne vidim korist 5) Ostalo Imaš li neke prijedloge za poboljšanje položaja mladih u našoj lokalnoj zajednici, a da nije obuhvaćeno ovim upitnikom?

Molimo te da pažljivo pročitaš ove tvrdnje. Tvoj je zadatak da odrediš u kojoj se mjeri navedena tvrdnja odnosi na tebe, odnosno koliko je ona točna za tebe. Pritom brojevi znače sljedeće: 1 - uopće NE 2 - uglavnom NE 3 - ponekad 4 - uglavnom DA 5 - u potpunosti DA

32 Udruga Zora - Izvještaj istraživanja “Mladi kao pokretači društvenih promjena”


5. LITERATURA Budimir, I. (2017.) Uloga slobodnog vremena u prevenciji rizičnih ponašanja adolescenata, Filozofski fakultet, Zagreb. Carević, N., Mihalić, M., Sklepić, M. (2014.). Ovisnost o internetu među srednjoškolcima. Socijalna politika i socijalni rad, 2 (1), 64-81. Uvodić-Đurić, D., Bacinger-Klobučarć, B., Kutnjak Kiš, R. (2014.) Dobro je znati, Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije: Istraživanje o stavovima, navikama i korištenju sredstava ovisnosti u školske djece i mladih Međimurske županije. Nekić, M., Uzelac, E., Jurkin, M. (2016.) Uloga samopoštovanja i vršnjačkog pritiska u objašnjenju usamljenosti adolescenata, Acta Iadertina, 13/1, 41-63. Jelić, M. (2011.) Nove spoznaje u istraživanjima samopoštovanja: konstrukt sigurnosti samopoštovanja, Društvena istraživanja br. 2, 116. Lacković-Grgin, K. (1994.) Samopoimanje mladih, Naklada Slap, Jastrebarsko. Raboteg-Šarić, Z. (1995.) Psihologija altruizma, Alineja, Zagreb. Ilišin, V. (2006.) Mladi između želja i mogućnosti, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Zagreb. Ilišin, V. i Spajić Vrkaš, V. (2015.) Potrebe, problemi i potencijali mladih u Hrvatskoj. CROSBI: Hrvatska znanstvena bibliografija; Istraživački izvještaj. Primorac, M. (2014.) Razlike u samopoštovanju mladih u srednjoj i kasnoj adolescenciji, Sveučilište u Zadru, završni rad, Zadar. Hudj, T. (2016.) Difuzija odgovornosti, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet, završni rad, Osijek. Valjan-Vukić, V. (2013) Slobodno vrijeme kao „prostor“ razvijanja vrijednosti u učenika, Magistra Iadertina, 8 (1), 59-73. (http://hrcak.srce.hr/122641).

Web izvori: https://www.poliklinika-djeca.hr/publikacije/trebamo-li-brinuti/ http://www.hcrv.hr/hv/vazno/svijet-volontera/volontiranje-i-mladi https://www.adiva.hr/zdravlje/pubertet/vodic-kroz-prehranu-adolescenata-kljuczdravog-odrastanja-je-na-tanjuru/ https://www.hzjz.hr/priopcenja-mediji/predstavljeni-medunarodni-rezultatieuropskog-istrazivanja-o-pusenju-pijenju-alkohola-i-uzimanju-droga-meduucenicima-espad-2015/ http://podrzi.me/moderne-ovisnosti/

34 Udruga Zora - Izvještaj istraživanja “Mladi kao pokretači društvenih promjena”


Profile for Udruga Zora

Izvještaj istraživanja Mladi kao pokretači društvenih promjena  

Izvještaj istraživanja "Mladi kao pokretači društvenih promjena" o potrebama i problemima mladih na području Međimurske županije 2019. godin...

Izvještaj istraživanja Mladi kao pokretači društvenih promjena  

Izvještaj istraživanja "Mladi kao pokretači društvenih promjena" o potrebama i problemima mladih na području Međimurske županije 2019. godin...

Advertisement