[Priručnik] TRGOVANJE LJUDIMA

STOP

TRGOVANJE LJUDIMA Priručnik za edukatore/ice

HOP ON - uključi se!

STOP

Priručnik za edukatore/ice

TRGOVANJE LJUDIMA

STOP u j n a v o rg t

ljudima

Pripremila: Tea Bubić Izdavač: DOMINE - organizacija za promicanje ženskih prava domine@domine.hr www.domine.hr Split, lipanj 2020.

Publikacija je nastala u okviru projekta "HOP ON - Uključi se" koji provodi udruga Domine u partnerstvu s udrugom "HERA" Križevci - za zaštitu i promicanje ljudskih prava.

Ovim projektom želimo podići razinu kvalitete sprječavanja i suzbijanja trgovanja ljudima u Hrvatskoj, podizanjem razine informiranosti i osviještenosti javnosti, posebno mladih srednjoškolske dobi o postojanju trgovanja ljudima. Projekt se provodi uz financijsku potporu Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

Ova publikacija izrađena je uz financijsku podršku Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost udruge Domine i ni na koji se način ne može smatrati da odražava gledišta MDOMSP-a.

Trgovanje ljudima jedno je od najtežih primjera kršenja ljudskih prava. Sama riječ „trgovanje ljudima“ zvuči zastrašujuće, nezamislivo je da bi čovjek mogao počiniti takvo kazneno djelo koje se smatra najtežim oblikom kršenja ljudskih prava. Pa ipak, trgovina ljudima je stara koliko je stara i ljudska povijest. Muškarci, žene i djeca su tijekom cijele povijesti pa tako i danas izloženi opasnosti od trgovaca ljudima zbog spolnog i ekonomskog iskorištavanja.

Trgovanje ljudima ne događa se negdje drugdje, u nekim nepoznatim, nestvarnim zemljama, ono je prisutno i u Hrvatskoj.

Trgovci ljudima nisu neki “kriminalci“ već su često žrtvama poznate osobe, poznanici, rođaci i/ili prijatelji. Mladi ljudi zbog svoje želje za samostalnošću te potrage za boljim životom laka su meta trgovaca ljudima. Prema anketa oko 75% mladih u Hrvatskoj iskoristilo bi priliku za boljim životom kada bi im se za to pružila prilika. Stoga je potrebno senzibilizirati mlade ljude na problematiku trgovanja ljudima u pružanju dovoljne količine informacija kako bi ti isti mladi ljudi imali mogućnost donošenja pravih odluka u vezi s traženjem boljih prilika i/ili mogućeg zapošljavanja izvan Hrvatske.

Borba protiv trgovine ljudima je dugotrajan i mukotrpan proces, koji zahtijeva uključivanje svih relevantnih institucija sustava i organizacija civilnoga društva u svrhu zaštite žrtava trgovine ljudima te provođenja prevencijskih programa, posebno programa usmjerenih prema rizičnim grupama kao što su djeca i mladi.

Marina Švagelj Ježić, predsjednica "HERA" Križevci

Intenzivno radeći kao članice mobilnog tima za žrtve trgovanja ljudima kroz zadnje četiri godine u udruzi Domine te kao dugogodišnje članice mreže PETRA za prevenciju i eliminaciju trgovanja ženama i djecom, zaključile smo da postoji skoro potpuna neosviještenost i neprepoznavanje problema trgovanja ljudima te nam je potrebna cjelovita nacionalna kampanja radi njegovog sprječavanja i suzbijanja. Stoga smo kroz projekt "HOP ON – Uključi se!" osmislile istoimenu kampanju usmjerenu prema posebno osjetljivim društvenim skupinama, mladim ženama i djevojkama i mladima općenito budući su upravo oni vrlo često na meti trgovaca ljudima, bilo u svrhu seksualnog, radnog ili iskorištavanja u takozvane nekomercijalne svrhe (brak iz koristi, maloljetnički brakovi, brakovi iz časti i sl.). Kampanja nam je važna, posebno stoga jer je Republika Hrvatska u zadnjih šest godina postala država destinacije, a ne samo tranzicije za žrtve trgovanja ljudima.

Pojačani rizik da mlade žene i djevojke postanu žrtve trgovanja je u činjenici da se gotovo 300.000 mladih u Hrvatskoj prema recentnim istraživanjima nalaze u riziku od siromaštva. Govorimo o društvenoj skupini koja je sama po sebi marginalizirana i diskriminirana između ostalog rodno, tako da pojavnost siromaštva, nezaposlenost i nesigurnost dodatno pojačavaju rizik. Zato je kampanja "HOP ON – Uključi se!" prije svega namijenjena mladima koji su o suvremenom društvenom problemu trgovanja ljudima tijekom trajanja kampanje bili informirani putem društvenih mreža te info radionica organiziranih između ostalog u suradnji sa srednjim školama.

Pred nama je Priručnik nastao kao rezultat ovog projekta. Priručnik je namijenjen edukatorima za rad s mladima. Cilj nam je mladima približiti temu trgovanja, kako bi na vrijeme izbjegli rizik padanja u ropstvo 21. stoljeća što je drugi izraz za pojavu trgovanja ljudima.

Mirjana Kučer, izvršna koordinatorica DOMINE - organizacija za promicanje ženskih prava

Što je trgovanje ljudima?

Trgovanje ljudima predstavlja vrbovanje, kupnju, prodaju, predaju, prijevoz, poticanje ili posredovanje u kupnji, prodaji ili predaji, pružanje utočišta i prihvat osoba, uporabu sile, prijetnju uporabom sile ili drugim oblicima prinude, otmice, prijevare, zlouporabe položaja ili ovlasti da bi se došlo do pristanka osobe koja ima kontrolu nad drugom osobom, u svrhu iskorištavanja koje minimalno uključuje korištenje osoba u prostituciji ili druge oblike seksualnog iskorištavanja, prisilan rad ili usluge, ropstvo, postupke slične ropstvu, trgovanje organima i drugo.

Ovaj globalni fenomen zahvaća sve države svijeta. Predstavlja jedan od tri najprofitabilnija oblika organiziranog kriminala, uz trgovinu drogom i trgovinu oružjem, što zbog niskog rizika, što zbog visokog profita.

11

Kazneni zakon

(NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19) Članak 106.

(1) Tko uporabom sile ili prijetnje, obmanom, prijevarom, otmicom, zlouporabom ovlasti ili teškog položaja ili odnosa ovisnosti, davanjem ili primanjem novčane naknade ili druge koristi radi dobivanja pristanka osobe koja ima nadzor nad drugom osobom, ili na drugi način vrbuje, preveze, prevede, skriva ili prima osobu ili razmjenjuje ili prenosi nadzor nad osobom radi iskorištavanja njezinog rada putem prisilnog rada ili služenja, uspostavom ropstva ili njemu sličnog odnosa, ili radi njezinog iskorištavanja za prostituciju ili druge oblike spolnog iskorištavanja uključujući i pornografiju ili za sklapanje nedozvoljenog ili prisilnog braka, ili radi uzimanja dijelova njezinog tijela, ili radi njezinog korištenja u oružanim sukobima ili radi činjenja protupravne radnje, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

12

Trgovanje ljudima jedan je od najgorih zločina našeg doba kojim se čini neprocjenjiva povreda ljudskih prava: sloboda i dostojanstvo pojedinca

sloboda kretanja pravo na odlučivanje i izbor jednakost među ljudima pravo na život, rad i obrazovanje pravo na zdravlje

Zašto se trguje ljudima?

Zbog prisilne prostitucije, pornografije, seksualnog turizma, robovskog rada, prosjačenja, nezakonitog usvajanja djece, sklapanja lažnog i prisilnog braka, trgovanja ljudskim organima, i sl.

13

Seksualna eksploatacija definira se kao iskorištavanje na temelju prisile na prostituciju, sudjelovanje u proizvodnji pornografskih sadržaja bez pristanka osobe ili upotrebom sile ili prijetnje, te navođenjem druge osobe da bez svog pristanka nad samom sobom ili nad trećom osobom obavi radnju.

Jedan je od najčešćih i najrasprostranjenijih oblika trgovine ljudima širom svijeta. Prvenstveno utječe na žene i djecu, ali i na muškarce.

Seksulna eksploatacije djece Osnova seksualnog iskorištavanja djeteta je prodaja djeteta koja označava bilo koju aktivnost ili transakciju putem koje bilo koja osoba ili grupa osoba prenosi ili daje dijete drugoj osobi u svrhu novčane ili bilo kakve druge naknade.

Seksualno iskorištavanje djece fenomen je globalnih razmjera.

Važno je razlikovati seksualno zlostavljanje djeteta od seksualnog iskorištavanja djeteta u smislu trgovine ljudima. Glavna razlika je što seksualno iskorištavanje djeteta ima ekonomsku komponentu. U okviru seksualnog iskorištavanja djece 14

najrasprostranjenije su dječja prostitucija i dječja pornografija.

15

Nekomercijalna eksploatacija odnosi se na različite oblike prisilnog braka i ilegalno usvajanje koje ne mora nužno biti popraćeno novčanom naknadom.

Prisilni brak je oblik trgovine ljudima u kojem se žrtva iskorištava kroz ulogu bračnog partnera/ice koji se sklapa prisilno, bez obzira radi li se o formalnom braku ili neformalnoj zajednici. Ovaj oblik iskorištavanja povezan je s drugim kaznenim djelima počinjenima primjenom prisile (kao što su npr. silovanje, prisiljavanje na prosjačenje, prisila na počinjenje kaznenih djela, itd.)

16

Žrtve prisilnog braka najčešće su djevojčice i mlade djevojke.

Prisilnim sklapanjem braka djevojčice gube pravo na djetinjstvo čime se na najstrože krše njihova prava - pravo na obrazovanje, sudjelovanje i slobodu izbora, zdravlja, samostalne egzistencije, zapošljavanja i djetinjstva, itd. U ovakvim situacijama djevojčica završava s obrazovanjem, vrlo rano ostaje trudna i rađa djecu o kojoj se ne može adekvatno brinuti. Smanjene su joj šanse da se zaposli i postane neovisna. Ekonomski je ovisna o partneru i često žrtva nasilja u obitelji.

Ilegalno posvajanje Zakonska osnova za usvajanje je stručna procjena centra za socijalnu skrb u kojoj se navodi da za dijete posvajanje predstavlja adekvatan oblik zaštite najboljih interesa djeteta i da su usvojitelji koji žele usvojiti dijete ostvarili uvjete za usvajanje maloljetnog djeteta. Međutim...

Događa se da se djeca smatraju usvojenom čak i kad uđu u novu obitelj na neki drugi ilegalan način, bez prethodnog pridržavanja postupka usvajanja koji djeci jamči zaštitu njihovih prava. Zbog nedostatka stručnog postupka i drugih zakonskih propisa, ilegalno posvajanje karakterizira se kao zlouporaba djeteta i kazneno djelo trgovine ljudima vođenim iz nekomercijalnih razloga.

17

Radna eksploatacija odnosi se na iskorištavanje i prisvajanje rezultata tuđeg rada.

Neki od najčešćih vrsta radne eksploatacije su kršenje radnih prava, trgovina ljudima u svrhu radne eksploatacije i rad djece.

Može se pojaviti u sljedećim oblicima: prosjačenje, robovski rad (obavljanje kućnih poslova), obavljanje poljoprivrednih i/ili građevinskih radova, sudjelovanje u ratu, sudjelovanje u slabo plaćenim ili opasnim i teškim poslovima, i sl.

Do eksploatacije uvijek dolazi i eksploatacija se održava upotrebom sile i pretnje, prevarom, zloupotrebom ovlasti, zloupotrebom teškog položaja ili na neki drugi sličan način.

18

BAŠ SVATKO MOŽE BITI ŽRTVA TRGOVANJA LJUDIMA!

Do žrtava se dolazi na različite načine.

Iza, na prvi pogled, primamljivih oglasa o dobro plaćenim poslovima u inozemstvu koje nude razne "agencije", često se krije organizirani kriminal. Osim toga, trgovci ljudima su žrtvama ponekad i poznate osobe koji ostavljaju dojam iskusnih i profesionalnih osoba. Lažni prijateljski posrednici žrtvama nude plaćanje troškova putovanja i rješavanje svih administrativnih pitanja. No, dolaskom na odredište njihovo se ponašanje mijenja.

Važno je posvetiti posebnu pažnju faktorima rizika od trgovine ljudima i poduzeti sve potrebne mjere zaštite.

INFORMIR AJ SE

o svim rizičnim faktorima!

19

I TRGOVAC LJUDIMA MOŽE BITI SVATKO!

Trgovci ljudima su često pripadnici organiziranih kriminalnih grupa, ali svoje mjesto u lancu vrlo često imaju i osobe od povjerenja, prijatelji, srodnici žrtve, kao i članovi uže obitelji, i ljudi koje žrtva poznaje duži vremenski period. S druge strane, eksploataciju može izvršiti i nepoznata osoba koju je žrtva upoznala tražeći posao, mogućnost za školovanje u durgoj državi, gradu, ...

Trgovanje ljudima često je "obiteljski posao" u kojem svaki član ima svoju ulogu, od vrbovanja žrtava do eksploatacije.

staa!! kaadd ddoost niik za n Opprreeza O 21

Uvjeti života i rada i mehanizmi kontrole žrtava Žrtve trgovanja ljudima su obično primorane raditi po cijeli dan bez odmora, oduzima im se cijela ili najveći dio zarade. Imaju radnu normu koju moraju dostići, a koja ovisi o vrsti eksploatacije. Nemaju pravo žalbe na uvjete rada niti slobodu da napuste posao kada zažele. Ukoliko negoduju ili su neposlušni, uskraćuje im se hrana ili ih se kažnjava na druge načine u svrhu postizanja potpune kontrole i poslušnosti.

Trgovci ljudima kontroliraju žrtve tako što ih drže u izolaciji, koriste težak položaj žrtve (npr. nepoznavanje jezika, nedostatak novca i osobe kojoj bi se žrtva obratila u stranoj zemlji), strogo kontroliraju njihova kretanja, oduzimaju im osobne dokumente, a često im daju i razne vrste droga stvarajući ovisnost kojom ih potom kontroliraju.

Ponekad potencijalne žrtve nikada niti ne stignu na mjesto odredišta, već ih se na putu, u fazi transporta, često preprodaje novim trgovcima. Najčešća mjesta eksploatacije su ulice, noćni klubovi, diskoteke, restorani, tvornice, privatni posjedi, obiteljske kuće, stanovi, domaćinstva, ... Često se žrtve nađu u situaciji da ne znaju gdje su, što trebaju raditi i koja su njihova prava. U općem su strahu te nemaju povjerenja ni u institucije kao što je policija i ne žele zatražiti pomoć. Uz sve to, trgovci ljudima uvijek nalaze načine da ih uvjere da ne trebaju tražiti pomoć.

23

Žrtve često nisu svjesne da su žrtve, same sebe krive za sve što im se dogodilo, osjećaju sram zbog posla kojim se bave i ne znaju da mogu potražiti pomoć!

Nije važno zašto se netko javio na oglas ili prihvatio poslovnu ponudu.

Problem je što trpi nasilje ako završi u lancu trgovanja ljudima. Nitko ne postaje žrtva zbog vlastite naivnosti! Žrtva trgovanja ljudima je prevarena osoba, izložena fizičkom, seksualnom i mentalnom nasilju, zarobljena u lancu trgovanja ljudima, uskraćena slobode i kontrole nad vlastitim životom.

Kako posumnjati u trgovanje ljudima?

Potencijalne rizične situacije su: nuđenje i oglašavanje primamljivih poslovnih ponuda bez referenci, nuđenje dobro plaćenog posla bez prethodnog razgovora s odgovornom osobom o kvalifikacijama, ugovoru, radnom iskustvu i slično, naglašavanje žurnosti i odlične zarade prilikom zapošljavanja, nejasni i neprovjerljivi podaci o "poslodavcu".

25

26

Izlazak iz lanca trgovanja ljudima Žrtve najčešće izlaze iz lanca zahvaljujući: policijskim akcijama, uz pomoć klijenata, rijetko vlastitim bijegom, ponekad ih trgovac oslobađa ukoliko procijeni da mu/joj ne donose zaradu, a zbog psihofizičkog stanja mu žrtva ne predstavlja opasnost.

Ipak, najveći postotak žrtava nikada ne izađe iz lanca!

Žrtve trgovanja ljudima mogu imati ozbiljne fizičke i psihološke zdravstvene posljedice koje često utjeću na njihovu sposobnost za normalnim nastavkom života nakon izlaska iz lanca trgovanja ljudima.

27

Brojne su zdravstvene posljedice trgovanja ljudima, a često i veoma teške i dugotrajne. tjelesne ozljede (modrice, podljevi, ožiljci od noža, ili gašenja cigareta, ...), ginekološki i urološki problemi, dentalni problemi, spolno prenosive bolesti, problemi s probavom, ovisnost o drogama, poremećaj prehrane, HIV i druge infekcije, psihičke posljedice (depresija, anksioznost, posttraumatski stresni poremećaj, samooptuživanje, nedostatak sna, sklonost samoubojstvu, ...), nepovjerenje u ljude, i sl.

28

Druge poteškoće s kojima se žrtve suočavaju nakon izlaska: briga o egzistenciji - gdje će živjeti, kako, od čega, ... administrativni problemi - žrtve često ne posjeduju važeće osobne i druge dokumente s kojima mogu dokazati vlastiti identitet i ostavriti pravo na zdravstvenu i socijalnu zaštitu, mentalno zdravlje - strah od odbijanja, osude bližnjih i prijatelja, ... osobna sigurnost i zaštita - čak i kada je trgovac u pritvoru, velika vjerojatnost je da je netko od pomagača još uvijek na slobodi strah od svjedočenja na sudu - zbog traume koju su proživjele, žrtve često nisu u stanju suočavanja sa situacijom, ...

29

Kako se možeš zaštiti?!

Ukoliko uočiš primamljiv oglas za odlično plaćen posao u Hrvatskoj ili inozemstvu, iako se ponuda čini legalno, za svaki slučaj: ostvari kontakt s poslodavcem, raspitaj se o njegovim referencama, napravi provjeru poslodavca, koristi sve otvorene izvore pri prikupljanju podataka, obavi razgovor s poslodavcem vezano za uvjete zaposlenja, plaću, plaćanje doprinosa, zatraži promjerak i pojašnjenje ugovora o zaposlenju, ne dopusti da druge osobe rješavaju administrativna pitanja vezana uz tvoje zaposlenje, savladaj osnove stranog jezika u slučaju odlaska u inozemnstvo, pripremi kopiju osobnih dokumenata, putne isprave daj na uvid samo ovlaštenim službenicima.

U slučaju da ti budući poslodavac ne želi omogućiti neku od navedenih stvari, opravdavajući se na različite načine, odustani od ponude bez obzira koliko bila primamljiva!

30

Prije odlaska u inozemstvo na školovanje ili rad: kontaktiraj ambasadu zemlje u koju odlaziš radi informacija o dokumentima potrebnim za rad ili školovanje (viza, radna dozvola), potpiši samo ugovor koji je na materinjem jeziku ili na jeziku koji dobro razumiješ; konzultiraj se s odvjetnikom ili drugom stručnom osobom kako bi provjeri/la zakonitost ugovora, obavijesti obitelj i bliske prijatelje o adresi u zemlji u koju putuješ, gdje i kad putuješ, kao i o imenima svih onih koji su pomogli pri organizaciji puta, zabilježi broj telefona hrvatske ambasade ili konzulata u zemlji u koju putuješ, fotokopije putovnice i ostalih dokumenata ostavi kod obitelji ili bliskih prijatelja, a jedan primjerak uvijek nosi sa sobom, te ju drži među osobnim stvarima, zapamti, putovnica je osobni dokumenti i nitko je osim tebe nema pravo uzeti, zadržati i koristiti!

31

Tijekom boravka u inozemstvu: sve iznenadne promjene plana putovanja, boravka ili radnog mjesta odmah dojavi osobi od povjerenja, dokumente uvijek nosi sa sobom i nemoj ih davati drugim osobama, fotokopiju putovnice spremi na sigurno mjesto, redovito se javljaj obitelji i prijateljima, ako bilo koja situacija ili osoba u tebi pobudi nelagodu i sumnju, potraŞi pomoć!

SESE AJAJ FOFROM ININ MIR RIR

na vrijeme!

32

nii fon lefo tele OSS te SSO za pomoć žrtvama trgovanja ljudima AUSTRIJA BELGIJA BOSNA I HERCEGOVINA CRNA GORA FRANCUSKA ITALIJA NIZOZEMSKA NJEMAČKA SLOVENIJA SRBIJA ŠPANJOLSKA VELIKA BRITANIJA

(43)1/796-9298 (32)2/511-6464 (387) 061 209 603 (381)81/232-232 (33)4/9337-1209 0800 290-290 (31)30/271-6044 (49)30/6140-2409 (386) 31/613-000 (381)11/661-450 (34)91/386-0643 (44)171/430-0692

33

Edukativno-informativna radionica

Upute za izvođenje radionice Ova edukativno-informativna radionica je osmišljena za učenike srednjih škola.

Uobičajeno trajanje izvođenja radionice je 90 minuta, a ovisno o situaciji može trajati i duže.

Da bi radionica bila što uspješnija i da bi sudionici stekli nova znanja, potrebno ju je kvalitetno pripremiti i implementirati. Nekoliko je principa rada koja je dobro imati na umu: neautoritaran pristup - svi prisutni ravnopravno sudjeluju, izvoditelji radionice trebaju voditi računa o atmosferi (povjerenje i međusobno uvažavanje), ohrabrivati sve sudionike/ce da sudjeluju u radionici, ali ako netko ne želi ne treba vršiti pritisak, broj sudionika treba biti manji od 30 sudionika/ca, nema pogrešnih odgovora!

Ukoliko vrijeme dozvoli, prije i poslije radionice provedite kratki test znanja/upitnik. Na ovaj način će i sudionici i izvoditelji radionice moći procijeniti jesu li sudionici stekli nova znanja o problemu trgovanja ljudima te procijeniti uspješnost radionice. Prijedlog upitnika koji se provode na samom početku i kraju radionice možete pronaći u Prilozima ovog priručnika.

36

Neki savjeti za PowerPoint prezentaciju potrudite se da na slajdu ima što manje teksta, izbjegavajte nepotrebne informacije koje mogu umanjiti koncentraciju sudionika/ca želite da publika sluša vas, a ne da čita zaslon, kreirajte dinamičnu prezentaciju, koristite slike, videa i druge grafičke prikaze kako biste ispričali priču, ali pazite da ne pretjerate, na posljednjem slajdu ostavite kontakte Vaše organizacije, kao i druge važne kontakte o ovoj problematici (npr. brojevi SOS telefona, i sl.)

Dobro se informirajte o aktualnim trendovima, slučajevima koji se spominju u medijima, kao i filmovima koji su snimljeni na ovu temu, zakonskim promjenama, itd.

Zašto? Nikada ne znate koliko sudionici znaju ili imaju iskustva te koje pitanje će vam postaviti. Ukoliko steknu utisak da niste dovoljno informirani, djelovati ćete neuvjerljivo i neinformirano i vrlo lako ćete izgubiti pažnju sudionika/ca koju nećete uspjeti vratiti.

37

38

. UVOD PREDSTAVLJANJE Predstavljaju se izvoditelji radionica, a zatim predstavljaju i organizaciju iz koje dolaze. Nakon predstavljanja potrebno je reći nekoliko riječi o samom projektu/programu u sklopu kojeg se provodi radionica. Naglasite da je riječ o radionici, ne o predavanju, interaktivnog tipa i da će im biti zanimljivije ako budu aktivni.

UPOZNAVANJE SUDIONIKA/CA Moguće je provesti neku od vježbi upoznavanja.

Npr. Svaki sudionik/ca grupe kaže svoje ime i pridjev koji počinje istim slovom, primjerice 'sretna Sanja', 'lukava Lucija', itd.

DEFINIRANJE PRAVILA RADA Zajedno sa sudionicima/ama osmislite pravila rada.

Npr. "Molimo vas da ne govorite svi u isti glas. Želimo čuti svakoga od vas i svi ćete dobiti priliku da iznesete svoje mišljenje.", "Nema pogrešnih odgovora",, "Molimo vas da isključite svoje mobitele", itd.

Nakon što su se svi predstavili, podijelite upitnike. Primjer upitnika možete pronaći u Prilozima ovog priručnika.

39

. Trgovanje ljudima Započnite radionicu pitanjem: "Što vam prvo padne na pamet kada čujete za trgovanje ljudima? Što mislite što je trgovanje ljudima?"

Odgovore zapisujte da ih svi mogu vidjeti. Nakon što ste saslušali sve sudionike/ce pohvalite njihovo razmišljanje, a onda se vratite na svaki odgovor i dodatno pojasnite te ispravite pogreške.

Objasnite što je trgovanje ljudima, zašto se trguje ljudima te koji su oblici trgovanja ljudima. Predvidite vrijeme kako bi objasnili svaki od oblika, jedan po jedan.

40

SEKSUALNA EKSPLOATACIJA Često se shvaćanje trgovanja ljudima izjednačava s prostitucijom (dobrovoljni seksualni rad). Naime, iako su seksualne radnice često žrtve trgovanja ljudima, obratite pozornost da definirate koja je razlika između ova dva termina. Žrtve trgovanja ljudima nemaju slobodu odlučivanja o svom životu i radu, kao ni slobodu kretanja. Neki su prisiljeni da se bave prostitucijom, ili su pak prisiljeni da rad obavljaju u robovskim uvjetima.

Pustite video na ovu temu i potaknite sudionike/ce na raspravu.

Primjer videa: Girls going wild in red light district

41

RADNA EKSPLOATACIJA Navedite neke primjere oblika kršenja radničkih prava.

Provjerite prepoznaju li među njima trgovanje ljudima. Poslušajte ih, zapisujte odgovore, a potom objasnite zašto se navedena radnička prava (ne)smatraju trgovanjem ljudima.

Pustite video na ovu temu i potaknite sudionike/ce na raspravu.

Primjer videa: Toronto police officer charged in human trafficking involving teen girl

Dodatna pitanja za raspravu: "Jeste li ikada vidjeli djecu da prose na ulici?"

"Koja su to djela na koja trgovci najčešće prinude žrtve?"

"Smatrate li da vi možete biti žrtva radne eksploatacije? Zašto?"

42

NEKOMERCIJALNA EKSPLOATACIJA Pitajte sudionike/ce što misle na što se ovaj oblik eksploatacije odnosi.

Poslušajte i zapišite njihove odgovore. Nakon toga objasnite svaki od njih te, ukoliko nisu spomenuli sve, navedite i objasnite ostale oblike i situacije do kojih može doći. prisilni brak - koja je razlika između brakova iz interesa i prinudnih brakova, ilegalno posvajanje - kako do ovoga dolazi i koje su zakonske regulative za posvajanje, trgovina organima - kako se mogu donirati organi i s kojim opasnostima se osoba može susresti ukoliko se odluči ilegalno prodati organ/e ...

Nakon što ste završili s oblicima trgovanja ljudima, objasnite kako je to oblik organiziranog trgovanja koji donosi trgovcima ogromnu zaradu.

Pustite video za kraj ovog dijela.

Primjer: Modern slavery and human trafficking - it's closer than you think 43

. Kako trgovci dolaze do žrtava?

Prije nego započnete s ovim dijelom radionice, pitajte sudionike/ce: "Smatrate li da trgovanja ljudima ima u Hrvatskoj?"

"Tko su žrve trgovanja ljudima kod nas - naši državljani ili stranci/kinje?"

"Na koje sve načine trgovci dolaze do žrtava?"

Saslušajte i raspravite sve odgovore.

Pustite video na temu. Nakon što zajedno pogledate pitajte sudionike/ce za utiske i želi li netko ispričati koje je to načine vrbovanja prepoznato/la u videu.

Primjeri videa: Lilya 4 Ever Social media used to trap human trafficking victims

44

Kada navodite internet kao sredstvo pomoću kojeg trgovci dolaze do žrtvama, imajte na umu da nije u cilju uplašiti sudionike/ce niti ih se odgovori od putovanja, zabave, korištenja interneta. Cilj je ukazati na situacije koje im se mogu dogoditi i što mogu poduzeti.

Podijelite sudionike/ce u nekoliko grupa. Svakoj grupi dajte primjer oglasa za posao koji nema dovoljno informacija i/ili izgleda sumljivo. Svaka grupa treba raspraviti oglas koji imaju te svoja razmišljanja predstaviti ostalima.

Postavite im sljedeća pitanja: "Kako vam izgleda ovaj oglas?"

"Biste li se javili na ovaj oglas za posao?"

Kada saslušate sve odgovore, objasnite o čemu se radi i zašto taj oglas može biti sredstvo trgovanja ljudima.

Važno je objasniti kako oglasi za posao iza kojih stoji trgovina ljudima može djelovati sasvim u redu i po ničemu izgledati lažno. Iz tog razloga je važno prije nego se jave na neki oglas dobro provjeriti što više detalja o davatelju oglasa (tvrtka, obrt, i dr.)

45

. Tko su žrtve, a tko trgovci?

Nakon razgovora o načinima ulaska u lanac trgovanja ljudima, pitajte sudionike/ce što misle tko su žrtve trgovanja ljudima. Zapisujte njihove odgovore na ploču.

Ako se svi slože da svatko može biti žrtva trgovanja ljudima - detaljnije im objasnite zašto onda netko postane žrtva, a netko ne.

Postoje određeni faktori koji povećavaju rizik od trgovine ljudima, a to su tzv.: Push faktori uvjeti života (siromaštvo, nezaposlenost, socijalna isključenost, ...) rodna diskriminacija u društvu i na tržištu rada, te drugi oblici diskriminacije obiteljsko nasilje i drugi oblici nasilja Pull faktori potraga za boljim poslom želja za boljim društvenim položajem bolji uvjeti života potražnja za jeftinom radnom snagom, seksualnim uslugama, organima

Ako se sudionici ne slože da svi mogu postati žrtva, objasnite im na primjerima zašto su u krivu.

46

Da bi objasnili kako i trgovac ljudima može biti svatko, podijelite sudionike/ce još jednom u grupe. Svaka grupa treba izraditi profil trgovca (spol, fizički izgled, podrijetlo, stupanj obrazovanja, itd.). Nakon što svi završe neka prezentiraju ostalim grupama.

Zapisujte glavne zaključke, a nakon što su svi završili objasnite da ne postoji poseban profil te da trgovac može biti svatko, čak i osobe koje poznaju.

47

48

. Kako se izlazi iz lanca trgovanja?

Pustite video o trgovanju ljudima.

Primjer: UNITAS - Human Trafficking Awareness Campaign

Nakon što ste pogledali video, pitajte sudionike/ce za dojmove.

Raspravite međusobno te porazgovarajte o uvjetima u kojima žrtve žive i rade.

Pitajte ih za mišljenje o mogućnostima izlaska iz lanca trgovanja ljudima te o mehanizmima kontrole koje trgovci koriste kako bi spriječili da žrtve pobjegnu ili potraže pomoć. Poslušajte sve odgovore i prokomentirajte.

49

50

. Kako se možemo zaštititi?

Predstavite sudionicima/ama mjere predostrožnosti kako biste ih osnažili da u takvim situacijama prepoznaju sve moguće probleme i rizike i da se adekvatno zaštite od njih.

Ovisno o njihovoj razini osvještenosti o mjerama predostrožnosti, prodiskutirajte sve mjere zaštite da ih svi na kraju jednako razumiju.

Na samom kraju im dajte vremena ukoliko imaju dodatnih pitanja. Ako je nešto ostalo nejasno, vratite se na taj dio.

Ukoliko su na početku ispunjavali upitnik sada im podijelite upitnik kako biste provjerili njihovo znanje i kako bi ocijenili radionicu.

51

52

PRILOZI

Upitnik

Ovaj upitnik se ispunjava na samom početku radionice.

Spol: muški - ženski razred: 1. 2. 3. 4. škola: stručna/gimnazija dob: _______ grad: _____________

Kako da popunim upitnik: ako stavim

- slažem se s tvrdnjom

ako stavim

- ne slažem se sa tvrdnjom

ako stavim

? - nisam siguran/sigurna

Trgovina ljudima postoji u našoj zemlji.

U nekim razvijenim i bogatim zemljama nema trgovine ljudima.

Trgovina ljudima je kažnjiva našim zakonom. Žrtve trgovine ljudima su samo mlade žene i djeca. Žrtva trgovine ljudima je po pravilu naivna i lakovjerna osoba. Žrtva je sama kriva za situaciju u kojoj se našla.

Trgovci ljudima su uvijek muškarci koji su u organiziranim kriminalnim grupama (mafiji).

Otmica je najčešći način koji koriste trgovci ljudima da bi došli do žrtava.

Prisilan rad i prinuda na prosjačenje nisu oblici trgovine ljudima. Žrtva trgovine ljudima ima veoma teške fizičke posljedice, dok su psihičke ipak nešto lakše.

54

Bijeg je najčešći način izlaska iz lanca trgovine ljudima.

Jednom kad izađu iz lanca trgovine ljudima, žrtve se lako vraćaju normalnom životu.

Meni i mojim bližnjima se to ne može dogoditi, nije nas lako prevariti. Žrtve trgovine ljudima u Hrvatskoj su uglavnom stranog porijekla koje samo prolaze kroz našu zemlju, dok su domaće žrtve veoma rijetke Trgovanje ljudima je ___________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________________________ 55

Upitnik

Ovaj upitnik se ispunjava na kraju radionice da provjerite znanje sudionika/ca i evaluirale uspješnost radionice.

POKAŽI SVOJE ZNANJE I OCIJENI RADIONICU! Spol: muški - ženski razred: 1. 2. 3. 4. škola: stručna/gimnazija dob: _______ grad: _____________

Trgovanje ljudima je ________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________________________________ Tko može biti žrtva trgovanja ljudima? (zaokruži)

djeca

žene

muškarci

sve navedeno

Navedi najčešće načine vrbovanja žrtava: _________________________________________________ ________________________________________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________________________________ 56

Navedi najčešće načine vrbovanja žrtava: _________________________________________________ ________________________________________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________________________________ Navedi neke oblike eksploatacije žrtava: __________________________________________________ ________________________________________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________________________________ Iz lanca trgovine ljudima se izlazi ... ________________________________________________________ ________________________________________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________________________________ Iz lanca trgovine ljudima se izlazi ... ________________________________________________________ ________________________________________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________________________________ 57

Kako se mogu zaštitim? ________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________________________ Molimo te da ocijeniš radionicu i voditelje radionica.

Od 1 (ne zadovoljava) do 5 (odlično)

Voditelji radionica su bili pripremljeni.

1

2

3

4

5

Radionica je zanimljiva.

1

2

3

4

5

Radionica je korisna za mene.

1

2

3

4

5

Radionica je tehnički dobro izvedena.

1

2

3

4

5

Količina novih informacija.

1

2

3

4

5

Radionica u cjelini zaslužuje ocjenu:

1

2

3

4

5

Teme koje su bile najbolje obrađene na radionici? Zašto? _______________________________________ ____________________________________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________________________ 58

Teme koje bi mogle bolje da se obrade? ____________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________________________ Moj prijedlog kako poboljĹĄati radionicu: ___________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________________________ Dodatni komentari: ___________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________________________

Zahvaljujemo ti se na sudjelovanju!

59

KVIZ U sklopu projekta kreiran je kviz za mlade i učenike srednjih škola koji možete pronaći i ispuniti ONLINE. Dio je kampanje "HOP ON - Uključi se!"

STOP Informiraj se, podijeli svoje znanje sa ljudima koji su ti bliski i doprinesi smanjenju rizika, ali i suzbijanju predrasuda koje se vežu za problem trgovine ljudima i žrtve ovog kaznenog djela.

ZNAŠ LI ŠTO JE TRGOVANJE LJUDIMA? Provjeri svoje znanje!

Postoji li trgovanje ljudima u Hrvatskoj?

61

Tko može biti žrtva trgovine ljudima?

Kako možemo prepoznati trgovca?

Završavaš školovanje i susjed/a ti nudi posao u tvrtki u Njemačkoj:

62

Zašto žrtve ne pobjegnu?

Iz kakvih zemalja žrtve najčešće dolaze?

Gdje se događa trgovina ljudima?

63

Kada žrtve izađu iz lanca trgovine ljudima:

Kako se možeš zaštititi od trgovine ljudima?

Trgovanje ljudima je isto što i prostitucija.

64

Muškarci ne mogu biti žrtve trgovanja ljudima.

U lanac trgovanja ljudima može te uvući svatko, pa i tebi bliske osobe.

Tvoj rezultat: ___________ Mogu li tvoji prijatelji bolje? Objavi svoj rezultat na Facebook-u i izazovi ih da budu bolji!

Ukoliko se do sada nisi susretao/la s ovom temom...Trgovina ljudima spada u tri najprofitabilnije kriminalne djelatnosti.

Riječ je o problemu globalnih razmjera koji pogađa razvijene, nerazvijene i zemlje u razvoju. Različiti oblici ovog kaznenog djela uključuju seksualnu eksploataciju, radnu eksploataciju, prinudni brak, prinudnu prošnju, prinudu za vršenje kaznenih djela, trgovinu organima i druge oblike eksploatacije ljudskih bića kroz koje kriminalni ostvaruju profit.

Različiti oblici ovog kaznenog djela uključuju seksualnu eksploataciju, radnu eksploataciju, prinudni brak, prinudnu prošnju, prinudu za vršenje kaznenih djela, trgovinu organima i druge oblike eksploatacije ljudskih bića kroz koje kriminalni ostvaruju profit.Informiraj se, podijeli svoje znanje sa ljudima koji su ti bliski i doprinesi smanjenju rizika, ali i 65 suzbijanju predrasuda koje se vežu za problem trgovine ljudima i žrtve ovog kaznenog djela.

66

je o M

BILJEÅ KE

67

68

69

70

71

STOP ju n a v o g r t ljudima

Telefonski brojevi za pomoć Şrtvama trgovanja ljudima:

SOS telefon 0800 7799 Policija - 192