Poslovni info br.12/20

TEB-ov

Prilog namijenjen članovima uprave, menadžerima, ravnateljima i drugima

POSLOVNI info PRILOG ČASOPISU FIP 12/20

Nove osnovice doprinosa za 2021.

Inventura odgovornost menadžera!

P R O S I N A C 2020.

Porezno priznati otpisi nenaplativih potraživanja

Jeste li obnovili pretplatu na TEB-ov časopis “Financije, pravo i porezi” za 2021. godinu?

Godišnja pretplata na tiskano/internet/tiskano i internet izdanje časopisa FIP uključuje:  12 brojeva časopisa u tiskanom/digitalnom/tiskanom i digitalnom obliku,  TEB-ov “Poslovni info” za menadžere - dodatak s poslovnim informacijama uz svaki broj FIP-a,  neograničene besplatne telefonske savjete uz PIN s TEB-ovim savjetnicima, svaki radni dan od 8,00 do 14,00 sati,  besplatan pisani odgovor - mišljenje na vaše jedno pitanje, ostala uz 50% popusta,  stručne i poslovne obavijesti putem TEB-ovog e-mail servisa,  popust na brojnim seminarima i webinarima,  kalendar za računovođe s datumima podnošenja propisanih izvješća (samo uz tiskano izdanje),  brzo informiranje o aktualnostima putem newslettera i  ostale pogodnosti.

 T iskano i internet izdanje za 2021.

1.600,00 kn  T iskano izdanje za 2021. 1.300,00 kn  I nternetsko izdanje za 2021.

1.000,00 kn

mi z u e r P olu, r t n o k B! E T j pita

POSLOVNI info

SADRŽAJ

PRILOG ČASOPISU FIP 12/20

TEB

poslovno savjetovanje

Impresum Utemeljitelj i nakladnik: TEB Poslovno savjetovanje d.o.o.

Zagreb, Trg žrtava fašizma 15/1 OIB: 99944170669 telefon: 385 (01) 46 11 211 telefaks: 385 (01) 46 11 411 Internet adresa: www.teb.hr e-mail: teb@teb.hr Direktor: mr. sc. Mladen Štahan Uredničko vijeće: dr. sc. Dragan Bolanča Ivica Maros mr. sc. Slavica Pezer Blečić Zdenka Pogarčić dr. sc. Katarina Žager Nakladnički savjet: mr. sc. Mladen Štahan mr. sc. Mirjana Paić Ćirić Nikolina Bičanić Domagoj Zaloker Ljubica Ðukanović Grafička urednica: Katja Dobrec Radić Fotografija naslovnice: s.wood.sandra (Divjake log home) Tisak: Tiskara Zelina d.d., Sv. Ivan Zelina

TEB-ov Poslovni info izlazi mjesečno kao prilog časopisu “Financije, pravo i porezi”

Financije 2 I nventura - odgovornost menadžera! mr. sc. Mladen Štahan 3N ova definicija značajnog od 1.1. 2020. prema izmijenjenom MRS-u 1 Domagoj Zaloker, dipl. oec.

Porezi 5N ove osnovice za doprinose za 2021.godinu Jasminka Rakijašić, dipl. oec.

6U mirovljenici - članovi uprave i razlika doprinosa mr. sc. Mirjana Paić Ćirić 7P orezno priznati otpisi nenaplativih potraživanja mr. sc. Ida Dojčić 8O bračun doprinosa za drugu djelatnost Dinko Lukač, dipl. oec.

10 U lazak i izlazak iz sustava PDV-a i obveza ispravka pretporeza Irena Slovinac, dipl. oec.

Proračun 12 P reuzimanje obveza na teret proračuna budućeg razdoblja – samo uz suglasnost Nikolina Bičanić, mag. oec.

Pravo 13 S ubvencija plaće osobe s invaliditetom Ljubica Ðukanović, mag. iur.

14 O graničenja od ovrhe na plaći u 2021.

Vedran Jelinović, dipl. iur.

16 I zmjene Ovršnog zakona – smanjenje troškova postupka - zaštita dostojanstva dužnika Zvonko Koprivčić, dipl. oec.

Gospodarstvo izički pokazatelji turizma RH u 2020.

F na razini 2001. mr. sc. Ivan Kelebuh

FINANCIJE PIŠE: MLADEN ŠTAHAN

Inventura - odgovornost men B

liži se kraj 2020. godine i vrijeme je za planiranje, organiziranje i provedbu još jednog godišnjeg popisa. Inventurom se usuglašavaju stanja (i vrijednosti) imovine i obveza u poslovnim knjigama sa stvarnim stanjem.

Rezultat svakog godišnjeg popisa su manjkovi i viškovi, koji utječu na: 1. prihode, rashode i rezultat poslovanja koji se iskazuje u godišnjem računu dobiti i gubitka, 2. iskaz vrijednosti imovine i obveza u bilanci, 3. p ouzdanost, potpunost i točnost knjigovodstvenih evidencija, 4. obračun i obvezu za porez na dobit, poreza na dodanu vrijednost i poreza na dohodak, 5. novčane tokove, objave u bilješkama i godišnjem izvješću, te na zakonitost i realnost financijskih i statističkih izvještaja u cjelini, 6. pouzdanost zaštite imovine od otuđenja, neovlaštenog i neučinkovitog korištenja itd.

Utjecaj manjkova i viškova Manjkovi su rashod a viškovi prihod, pa stoga utječu na iskaz financijskog rezultata i vrijednosti imovine, obveza i kapitala. Manjkovi obično nastaju rastepom, kvarom, lomom, neažurnim i neredovitim evidentiranjem ulaza i izlaza, zamjenama, krađama i dr., dok se viškovi najčešće javljaju radi propusta 2 prosinac 2020.

kod evidentiranja ulaza i izlaza ili zbog zamjena.

Neiskazivanje manjkova rezultirat će precijenjenom vrijednosti imovine, podcijenjenim rashodima i precijenjenom dobiti, dok će neiskazivanje viškova utjecati na podcijenjenu vrijednost imovine, podcijenjene prihode i podcijenjenu dobit. A kako se na računovodstvenim podacima zasnivaju i porezni obračuni, u slučaju neiskazivanja stvarnog stanja viškova i manjkova, obveza za porez na dobit biti će neispravno utvrđena.

Manjkovi se mogu otpisati na teret poduzetnika, ili se terete odgovorni radnici, a odabrani način tretiranja inventurnih razlika utječe na visinu obveza za porez na dobit, PDV i porez na dohodak.

Povećane porezne obveze mijenjaju novčane tokove, a sve zajedno utječe na realnost i točnost godišnjih financijskih izvještaja i objava u bilješkama i godišnjem izvješću.

Osim toga, nekvalitetna inventura ili njezino neprovođenje omogućava prikrivanje krađa, prijevara i sl., ali i nehotičnih propusta, što također može rezultirati nerealnim godišnjim financijskim izvještajima i neispravnim poreznim obračunima.

Stoga, da bi kvalitetno pripremili i proveli godišnji popis, veći

poduzetnici sastavljaju plan kojim određuju popisne komisije prema vrstama imovine, rokove, organizaciju i način provedbe popisa, dok manji poduzetnici obično imaju samo jednu komisiju za popis svih vrsta imovine i obveza.

Kod obveznika revizije provedbu inventure nadzirat će ovlašteni revizori.

Priprema i provedba popisa U postupcima pripreme popisa, svi oni koji su zaduženi za neku imovinu (skladištari, vozači, služba održavanja i dr.) trebali bi materijalnu imovinu označiti

inventarnim brojevima, a zalihe materijala, proizvode, robu i dr. razvrstati i složiti po vrstama, te podijeliti na: vlastitu i tuđu, korisnu i kurentnu te oštećenu (nekorisnu) i nekurentnu imovinu. Nadalje, prije i tijekom popisa korisno je utvrditi i raščistiti zamjene (slični artikli izgledom, namjenom, cijenom, šifrom…).

Računovođe su dužni pripremiti i kompletirati dokumentaciju

FINANCIJE POREZI

nadžera! o investicijama i drugoj imovini, te o potraživanjima i obvezama.

Popisne komisije trebaju pregledati i popisati svu imovinu, uključujući i potraživanja i obveze, te provjeriti potpunost i vjerodostojnost dokumentacije (postoji li neprekinuti rastući numerički niz, je li ovjerena, potpisana i likvidirana). Potraživanja i obveze korisno je usuglasiti sa poslovnim partnerima. Posebno treba popisati dospjela a nenaplaćena potraživanja i provjeriti ugovore, primke, izdatnice i osiguranja plaćanja itd.

Pri tom, popisne komisije ne smiju imati uvid u računovodstvene evidencije.

Važno je da popis provode stručne osobe, jer su za točnost utvrđenog (popisanog) stanja imovine i obveza (količine, vrste, vrijednost i korisnost - uporabljivost), sastavljanje popisnih lista, pridržavanje rokova za provedbu i izradu elaborata o provedenom popisu, te za prijedloge za postupanje s oštećenom ili nekorisnom imovinom, odgovorne popisne komisije (njihovi članovi).

Međutim, za planiranje, organizaciju i nadzor nad provedbom godišnjeg popisa odgovorni su menadžeri. Menadžeri (članovi uprave i nadzornog odbora, tj. izvršni direktori i upravni odbor, odnosno direktori) odgovorni su i za sprječavanje prijevara i zaštitu imovine poduzetnika od otuđenja, neodgovarajućeg i neovlaštenog korištenja, te za godišnje financijske izvještaje i porezne obračune.

PIŠE: DOMAGOJ ZALOKER

Nova definicija značajnog od 1.1.

2020. prema izmijenjenom MRS-u 1

U

redbom Komisije (EU) 2019/2104 оd 29. studenoga 2019. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1126/2008 izmijenjeni su određeni zahtjevi MRS-a 1 – Prezentiranje financijskih izvještaja i MRS-a 8 – Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih procjena i greške, a u svezi definiranja izraza „značajno“.

Predmetna Uredba je u cijelosti obvezujuća za sve obveznike primjene MSFI-a i izravno se primjenjuje u svim državama članicama EU od 1.1.2020.

Jedan od najčešćih razloga gdje se u praksi susrećemo s određivanjem „značajnosti“ odnosi se na utvrđivanje pogreške prethodnog razdoblja, a u kontekstu računovodstvenog postupanja s ispravkom takve pogreške. Prema zahtjevima MRS-a 8, ako se radi o značajnoj pogreški prethodnog razdoblja, nastaje obveza retroaktivnog ispravka takve pogreške korekcijom financijskih izvještaja prethodnog razdoblja odnosno

prepravljanjem usporednih podataka u prvom slijedećem setu financijskih izvještaja (detaljnije o tome pročitajte u FIP-u br.

7/19). U tom slučaju, između ostaloga, dolazi do korekcije iznosa zadržane dobiti/prenesenog gubitka. S druge strane, ako se radi o neznačajnoj pogreški prethodnog razdoblja, ispravak se može obaviti na teret/u korist tekućih rashoda/prihoda.

Kako odrediti je li pogreška prethodnog razdoblja značajna? Na to pitanje je teško odgovoriti jednoznačno, ali u praksi se uglavnom koriste određeni kvantitativni faktori. Na primjer, određuje se postotni udjel pogreške u odnosu na neki kumulativni pokazatelj (ukupni prihodi, ukupni rashodi, i dr.).

U tom smislu potrebno je naglasiti da računovodstveni standardi ne mogu odrediti visine kvantitativnih faktora jer oni zapravo ovise o poslovanju svakog subjekta pojedinačno.

Prema tome, subjekti su dužni provesti objektivnu procjenu prosinac 2020. 3

FINANCIJE FINANCIJE o značajnosti utvrđene pogreške prethodnog razdoblja, koristeći pritom zahtjeve MRS-a 1.

Kako ne bismo ovaj tekst opterećivali novom definicijom „značajnog“ prema novim zahtjevima MRS-a 1, u nastavku navodimo poveznicu na tekst Uredbe 2019/2104: https://eurlex.europa.eu/legal-content/HR/ TXT/HTML/?uri=CELEX:3201 9R2104&from=EN. Kada govorimo o aspektu utvrđivanja je li neka pogreška prethodnog razdoblja značajna, novi zahtjevi MRS-a 1 upućuju obveznike da procjenu značajnosti neke informacije utvrđuju pojedinačno ili u kombinaciji s drugim informacijama.

U tom smislu, obveznici bi trebali voditi računa i o određivanju kvantitativnih faktora te njihovom kumulativnom učinku na značajnost neke pogreške prethodnog razdoblja jer kumulativni učinak neznačajnih iznosa iz prethodnih razdoblja može postati značajan u nekom trenutku. Na primjer, nepriznavanje troškova u iznosu od 100 NJ/godišnje u zadnjih 10 godina rezultira kumulativnim nepriznavanjem troškova u iznosu od 1000 NJ. Uz pretpostavku da predefinirani kvant it at i v n i faktor za

utvrđivanje značajnosti kod konkretnog obveznika iznosi 200 NJ troškova godišnje, zaključak je da se radi o neznačajnoj pogreški na razini svake godine pojedinačno. Bez obzira na navedeno, potrebno je uzeti u obzir da kumulativni učinak predmetne pogreške iznosi 1000 NJ te bi se predmetna pogreška posljedično trebala smatrati značajnom (prelazi predefinirani kvantitativni faktor od 200 NJ) odnosno retroaktivno ispraviti.

Nadalje, primjenjujući zahtjeve MRS-a 1, obveznik se ne bi trebao voditi isključivo kvantitativnim faktorima, nego bi u obzir trebao uzeti i određene kvalitativne faktore. Kvalitativni faktori mogu odrediti smatra li se pojedina pogreška prethodnog razdoblja značajnom, neovisno o visini kvantitativnih faktora.

U nastavku su neki od primjera kvalitativnih faktora koji mogu ukazati da bi se određena pogreška prethodnog razdoblja mogla smatrati značajnom: ▶p ogreška omogućava subjektu da ostvari planom predviđeni financijski rezultat, ▶p ogreška omogućava subjektu da bude sukladan sa zakonskom regulativom, ▶p ogreška mijenja gubitak u dobitak i obratno, ▶p ogreška utječe na pokazatelje i/ili ostale podatke na koje primarni korisnici financijskih

Prilikom utvrđivanja značajnosti pogreške prethodnog razdoblja, uz kvantitativne faktore, potrebno je uzeti u obzir i odnosne kvalitativne faktore.

4 prosinac 2020.

izvještaja obraćaju posebnu pozornost, ▶p ogreška povećava bonuse menadžmenta i dr.

Na primjer, pretpostavimo da je društvo odredilo kvantitativni faktor za određivanje značajnosti kod rashoda u visini 3% godišnjih rashoda, što bi značilo da se svaka pogreška na rashodima koja je manja od 3% godišnjih rashoda smatra neznačajnom.

Uz pretpostavku da društvo nije priznalo rashode u prethodnoj godini u visini 1,5% ukupnih rashoda, prema isključivo kvantitativnom faktoru, pogreška bi se tretirala kao neznačajna i ispravila na teret tekućih rashoda. S druge strane, ako bi predmetna pogreška utjecala na odluke primarnih korisnika financijskih izvještaja (npr. odluka o odobrenju kreditne linije od strane poslovne banke), pogreška bi se trebala smatrati značajnom, neovisno što ne prelazi predefinirani kvantitativni faktor. U tom smislu, pretpostavimo da je društvu na temelju financijskih izvještaja prethodne godine odobrena nova kreditna linija od strane poslovne banke (koja ne odobrava kreditne linije subjektima koji posluju s gubitkom). Pretpostavimo dalje da bi društvo priznavanjem rashoda u prethodnoj poslovnoj godini ostvarilo gubitak, što bi rezultiralo neodobravanjem nove kreditne linije od strane poslovne banke.

Prema tome, iako se prema kvantitativnom faktoru predmetna pogreška ne smatra značajnom, prema kvalitativnom faktoru ona se smatra značajnom te bi ju bilo potrebno objaviti i ispraviti retroaktivnom prepravkom FI.

POREZI PIŠE: JASMINKA RAKIJAŠIĆ

Nove osnovice za doprinose za 2021. godinu Z

akonom o doprinosima, kao propisom koji uređuje obveze plaćanja doprinosa za financiranje obveznih osiguranja, propisano je da se određene osnovice za obračun doprinosa za pojedinu godinu utvrđuju kao umnožak iznosa prosječne plaće i propisanog koeficijenta. Pod prosječnom plaćom razumijeva se prosječni iznos mjesečne plaće (bruto) isplaćene po jednom zaposlenom kod pravnih osoba u Republici Hrvatskoj u razdoblju siječanj – kolovoz tekuće godine, koju objavljuje Državni zavod za statistiku, a prema istoj se utvrđuju osnovice za godinu koja slijedi iza godine na koju se prosječna plaća odnosi.

S obzirom da su u Nar. nov., br.

118/20 (od 28.10.2020.) objavljeni podaci o prosječnim mjesečnim plaćama (neto i bruto) za razdoblje siječanj – kolovoz 2020. godine, to znači da možemo utvrditi i nove osnovice za obračun doprinosa za 2021. godinu. Prosječna bruto plaća za navedeno razdoblje iznosi 9.181,00 kn i viša je od prosjeka za 2019. godinu (8.742,00 kn), što znači da će se i sve propisane osnovice za 2021. godinu povisiti.

U tablici u nastavku dajemo usporedni prikaz određenih osnovica za 2020. i novih osnovica za 2021. godinu.

Osnovice

2020. godina

2021. godina

Najniža i najviša mjesečna i godišnja Najniža mjesečna

3.321,96 kn

3.488,78 kn

Najviša mjesečna

52.452,00 kn

55.086,00 kn

Najviša godišnja

629.424,00 kn

661.032,00 kn

5.682,30 kn

5.967,65 kn

Članovi uprave, likvidatori i upravitelji zadruga Mjesečna za rad u punom radnom vremenu Mjesečna za rad u polovici radnog vremena

2.841,15 kn

2.983,83 kn

68.187,60 kn

71.611,80 kn

8.742,00 kn

9.181,00 kn

Obrtnici

5.682,30 kn

5.967,65 kn

Paušalisti

3.496,80 kn

3.672,40 kn

Slobodna zanimanja/obveznici poreza na dobit

9.616,20 kn

10.099,10 kn

Godišnja osnovica Mjesečna - osigurani po tom osnovu (sami plaćaju doprinose po rješenju PU) Samostalne djelatnosti

S obzirom na novi iznos minimalne plaće za 2021., povećava se i iznos novčane naknade zbog nezapošljavanja osoba s invaliditetom, te novčana naknada počevši za siječanj 2021. iznosi 850,00 kn (4.250,00 x 20%) mje1 Uredba o visini minimalne plaće za 2021. godinu (Nar. nov., br. sečno za svaku manje zaposlenu osobu s invaliditetom.

119/20)

Za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2021. godine propisana je i nova visina minimalne plaće – 4.250,00 kn bruto1, što čini neto iznos plaće od 3.400,00 kn.

prosinac 2020. 5

FINANCIJE POREZI PIŠE: MIRJANA PAIĆ ĆIRIĆ

Umirovljenici - članovi i razlika doprinosa Č

esti je slučaj da su članovi uprave, osim zaposlenih radnika, i umirovljenici koji su ujedno i zaposlenici društva. Iako je za članove uprave propisana najniža osnovica za obračun doprinosa kao umnožak prosječne plaće i koeficijenta 0,65 (čl. 21. st. 2. Zakona o doprinosima), kao i obveza plaćanja razlike do propisane osnovice temeljem rješenja Porezne uprave, ako tokom godine nije plaćeno do propisane osnovice, za umirovljenike je propisano izuzeće.

proračuna kao i za razdoblje u kojem koriste pravo na dopust ili pravo na rad s pola punoga radnog vremena kao roditelj dje-

dine plaćeni doprinosi na nižu osnovicu, tada će se rješenjem PU utvrditi razlika do propisane osnovice.

Zaposleni umirovljenici – članovi uprave nemaju obvezu plaćanja razlike doprinosa do propisane najniže osnovice.

Plaćanje doprinosa za članove uprave Ako za osobu, koja je ujedno i zaposlenik društva i član uprave, nisu tokom godine uplaćeni doprinosi (mirovinsko osiguranje – 20% i zdravstveno osiguranje – 16,5%) na propisanu najnižu osnovicu, tada je obvezna uplatiti doprinose u visini razlike između propisane najniže osnovice i doprinosa koji su plaćeni prema osnovi temeljem koje je prijavljena kao osigurana osoba (temeljem radnoga odnosa).

Međutim, i za članove uprave, kao i za osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost, propisano je mirovanje obveze svih doprinosa i to za razdoblje privremene nesposobnosti za rad na teret sredstava obveznoga zdravstvenog osiguranja ili sredstava državnog 6 prosinac 2020.

teta s težim smetnjama u razvoju.

Iznos godišnje osnovice, vrste i godišnje iznose doprinosa te razdoblje na koje se obveza odnosi, utvrđuje Porezna uprava rješenjem.

Godišnja osnovica za 2019. godinu propisana je u iznosu od 65.894,40 kn (5.491,20 x 12) što znači da ako su tokom go-

Osnovica doprinosa za zaposlene umirovljenike – članove uprave Ako su umirovljenici zaposleni, a ujedno su i članovi uprave, propisani doprinosi se plaćaju na isplaćenu plaću pri čemu se, na godišnjoj razini, ne utvrđuje razlika doprinosa do propisane

POREZI POREZI

uprave najniže osnovice (čl. 187.c st. 2 Zakona o doprinosima).

S obzirom na veliki broj upita zaposlenih umirovljenika – članova uprave kojima je Porezna uprava dostavila rješenja s iskazanom obvezom plaćanja razlike doprinosa po godišnjem obračunu za 2019. godinu, naglašavamo da je do navedenoga došlo zbog greške u informacijskom sustavu.

Naime, sukladno čl. 187.c. st.

2. Zakona o doprinosima, tim se osobama ne utvrđuje razlika doprinosa prema propisanoj godišnjoj osnovici.

Iako za sada obavijest o postupanju osoba koje su zaprimile takvo rješenje nije objavljena na stranicama Porezne uprave, prema usmenim saznanjima Porezna uprava će poništiti izdana rješenja po službenoj dužnosti te ove osobe nemaju obveze podnošenja žalbe.

S druge strane, ako tokom prošle godine nije npr. podnesen Obrazac JOPPD za takve osobe ili nisu podneseni svi obrasci, zbog čega je PU izdala rješenje o plaćanju doprinosa, tada je potrebno podnijeti propisane obrasce za 2019. kako bi PU imala saznanja o plaćenim doprinosima. Pritom je nužno uložiti i žalbu uz koju je potrebno priložiti i dokaz o podnesenim JOPPD obrascima te PU za ove osobe neće utvrđivati razliku doprinosa do najniže propisane osnovice.

PIŠE: IDA DOJČIĆ

Porezno priznati otpisi nenaplativih potraživanja Kako bi otpis potraživanja bio porezno priznati rashod, porezni obveznik je dužan do trenutka nastupa zastare prava na naplatu postupiti pažnjom dobrog gospodarstvenika, odnosno poduzeti sve radnje za naplatu potraživanja. Zakon o porezu na dobit sadrži posebnu odredbu temeljem koje nije potrebno pokretati određene radnje zbog neekonomičnosti i nesvrsishodnosti, te je iz istih razloga moguće prekinuti neke pokrenute radnje.

V

rijednosna usklađenja po osnovi ispravka vrijednosti potraživanja od kupaca za isporučena dobra i obavljene usluge utvrđuju se sukladno čl.

9. Zakona o porezu na dobit i priznaju se kao rashod ako je od dospijeća potraživanja do kraja poreznog razdoblja proteklo više od 60 dana, a ista nisu naplaćena do 15. dana prije dana podnošenja porezne prijave. Vrijednosno usklađenje potraživanja priznaje se ako je potraživanje evidentirano u poslovnim knjigama

kao prihod i ako su obavljene sve radnje za osiguranje naplate duga, pažnjom dobroga gospodarstvenika. Smatra se da su obavljene radnje pažnjom dobrog gospodarstvenika ako su: ▶ potraživanja utužena ili se zbog njih vodi ovršni postupak, ▶p rijavljena u stečajnom postupku nad dužnikom ili ▶ j e postignuta nagodba s dužnikom, koji nije povezana osoba, u postupku sanacije ili stečaja. prosinac 2020. 7

FINANCIJE POREZI Podrazumijeva se da se navedeni postupci pokreću prije nastupa zastare, a rok za podnošenje tužbe nije propisan, što znači da se priznaje tužba podnesena do dana podnošenja porezne prijave. Zastara se utvrđuje, ovisno o potraživanju, prema Zakonu o obveznim odnosima.

Svote vrijednosnih usklađenja potraživanja od kupaca iskazane u prethodnim poreznim razdobljima kao porezno priznati rashod uključuju se u prihode, ako do trenutka nastupa zastare prava na naplatu nije postupljeno na propisani način.

Sukladno čl. 9. st. 8. Zakona, porezno priznati rashod je otpis potraživanja od nepovezane osobe ako porezni obveznik dokaže da: ▶ t roškovi pokretanja određenih postupaka premašuju iznos potraživanja, ili je ▶p ažnjom dobrog gospodarstvenika pokrenuo određene radnje s ciljem naplate potraživanja, pri čemu je utvrdio konačnu nemogućnost naplate otpisanog iznosa potraživanja.

Prema čl. 33. st. 2. Pravilnika o porezu na dobit, porezni obveznik koji izvrši otpis potraživanja prema čl. 9. st. 8. Zakona dužan je osigurati evidenciju o tome koje je radnje poduzeo radi naplate potraživanja, podatak o troškovima koje izazivaju daljnji postupci naplate, te dokaze na temelju kojih je utvrdio nemogućnost naplate.

Iznimno, pravna i fizička osoba obveznik poreza na dobit može, bez pokretanja navedenih postupaka, kao porezno dopustivi rashod poslovanja otpisati potraživanja od kupaca nepovezanih osoba koja su zastarjela i koja u svakom pojedinom poreznom 8 prosinac 2020.

razdoblju ne prelaze 5.000,00 kn po pojedinom dužniku, koji je obveznik poreza na dobit ili poreza na dohodak po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti. Svota od 5.000,00 kn može se odnositi na jedan ili više računa. Kako potraživanja iz kupoprodajnih odnosa zastarijevaju u roku 3 godine, dopušteno je otpisati potraživanja od kupaca do iznosa 5.000,00 kn za koja je od dospijeća proteklo više od 3 godine. Priznaje se i otpis zastarjelih potraživanja do 200,00 kn od nepovezanih fizičkih osoba čiji dug nije nastao po osnovi obavljanja djelatnosti obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, ako ukupno utvrđeno potraživanje po pojedinoj osobi na zadnji dan poreznog razdoblja ne prelazi taj iznos. Porezno je dozvoljeno otpisati i potraživanja od kojih se vjerovnik odrekao u postupku predstečajne nagodbe. U slučaju stečaja, potraživanje je potrebno prijaviti kao tražbinu stečajnog vjerovnika, eventualno provesti postupak vrijednosnog usklađenja i potrebno je čekati završetak stečajnog postupka. Tek nakon završetka stečajnog postupka porezno je dopustivo otpisati dio ili cijelo potraživanje koje zbog nedostatne stečajne mase nije moglo biti naplaćeno u postupku namirenja stečajnih vjerovnika.

Porezni obveznik koji izvrši otpis potraživanja prema čl. 9. st. 8. Zakona dužan je osigurati evidenciju o tome: ▶ k oje je radnje poduzeo radi naplate potraživanja, ▶ podatak o troškovima koje izazivaju daljnji postupci naplate, te ▶d okaze na temelju kojih je utvrdio nemogućnost naplate.

PIŠE: DINKO LUKAČ

Obračun D

ruga djelatnost je samostalna djelatnost (npr. obrt, slobodno zanimanje, poljoprivreda i šumarstvo, ostale djelatnosti) koju nositelj djelatnosti obavlja istodobno uz osiguranje po osnovi radnog odnosa ili po bilo kojoj od osnova obveznih osiguranja. Obračun doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti ovisi o činjenici da li osoba utvrđuje dohodak odnosno dobit temeljem poslovnih knjiga ili se taj dohodak utvrđuje u paušalnom iznosu. Iznos prema kojemu se obračunavaju iznosi doprinosa za određenu godinu po osnovi obavljanja druge djelatnosti je godišnja osnovica.

Utvrđivanje dohotka/ dobiti od druge djelatnosti Osoba koja obavlja drugu djelatnost, a dohodak ili dobit utvrđuje temeljem poslovnih knjiga, sama je obveznik obračunavanja i plaćanja doprinosa. Godišnja osnovica za obračun doprinosa je ostvareni dohodak odnosno dobit u poreznom razdoblju (prije umanjenja dohotka odnosno dobiti za preneseni gubitak i ostala umanjenja i uvećanja).

Ako je razdoblje obavljanja druge djelatnosti kraće od ukupnog razdoblja obavljanja djelatnosti u toj godini, iznos godišnje osnovice

POREZI POREZI

doprinosa za drugu djelatnost razmjeran je broju mjeseci u kojima je obveznik doprinosa obavljao drugu djelatnost u odnosu na broj mjeseci obavljanja djelatnosti u toj godini. Godišnja osnovica može iznositi najviše do 68.187,60 kn (8.742,00 x 0,65 x 12) za 2020., a do 71.611,80 kn (9.181,00 x 0,65 x 12) za 2021. godinu. Prema godišnjoj osnovici obračunavaju se doprinosi na osnovicu, i to: ▶ MO I. stup po stopi od 10% ili 7,5% ako je osiguranik MO I. i II. stupa ▶ MO II. stup po stopi od 2,5% te ▶ doprinos za zdravstveno osiguranje po stopi od 7,5%.

Iznos godišnje osnovice i obveze doprinosa prema istoj utvrđuju se nakon isteka godine za koju se obveza odnosi.

Godišnja obveza doprinosa dospijeva na naplatu s danom podnošenja godišnje prijave poreza na dohodak odnosno s danom podnošenja godišnje prijave poreza na dobit.

Utvrđivanje paušalnog dohotka od druge djelatnosti Paušalni dohodak je godišnja osnovica za obračun doprinosa za obveznika koji od druge djelatnosti porez na dohodak plaća prema paušalnom dohotku. Za djelatnost obrta i/ili poljoprivrede kao druge djelatnosti godišnja osnovica je paušalni dohodak, i to: ▶ 12.750,00 kn za obveznika koji je ostvario ukupni godišnji primitak do 85.000,00 kn ▶ 17.250,00 kn za obveznika

koji je ostvario ukupni godišnji primitak iznad 85.000,00 kn do 115.000,00 kn ▶ 22.425,00 kn za obveznika koji je u poreznom razdoblju ostvario ukupni godišnji primitak iznad 115.000,00 kn do 149.500,00 kn ▶ 34.500,00 kn za obveznika koji je u poreznom razdoblju ostvario ukupni godišnji primitak iznad 149.500,00 kn do 230.000,00 kn ▶ 45.000,00 kn za obveznika koji je u poreznom razdoblju ostvario ukupni godišnji primitak iznad 230.000,00 kn do 300.000,00 kn.

dana od dana uručenja rješenja obvezniku. Porezna uprava evidentira godišnju obvezu doprinosa utvrđenih svojim rješenjem na poreznom broju obveznika s danom dospijeća za uplatu.

Navedeno rješenje Porezna uprave donosi za kalendarsku godinu (obračunsko razdoblje) za koju postoji obveza doprinosa, a tako utvrđena obveza doprinosa je konačna obveza. Prema paušalnom dohotku (godišnjoj osnovici) obračunavaju se doprinosi na osnovicu, i to: ▶ MO I. stup po stopi od 10% ili 7,5% ako je osiguranik MO I. i II. stupa ▶ MO II. stup po stopi od 2,5% te ▶ doprinos za zdravstveno osiguranje po stopi od 7,5%.

Drugu djelatnost obavlja umirovljenik

Ako je razdoblje obavljanja druge djelatnosti kraće od ukupnog razdoblja obavljanja djelatnosti u toj godini, iznos godišnje osnovice razmjeran je broju mjeseci u kojima je obveznik doprinosa obavljao drugu djelatnost u odnosu na broj mjeseci obavljanja djelatnosti u toj godini. U broj mjeseci obavljanja druge djelatnosti ne uzima se razdoblje u kojem je obveznik privremeno obustavio obavljanje druge djelatnosti sukladno propisu o obrtu.

Godišnja obveza doprinosa dospijeva na naplatu u roku od 15

Umirovljenik koji obavlja drugu djelatnost i prema toj djelatnosti plaća paušalni porez na dohodak, nije obveznik doprinosa prema iznosu paušalnog dohotka ostvarenog od obavljanja druge djelatnosti, uz uvjet da je u skladu sa Zakonom o mirovinskom osiguranju zadržao status umirovljenika i tijekom razdoblja u kojem obavlja tu drugu djelatnost. Znači, ne utvrđuje se obveza doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti umirovljenika temeljem dokaza da ta osoba koja obavlja tu djelatnost ima uređen status u obveznom mirovinskom osiguranju. Umirovljenikom se ne smatra korisnik obiteljske mirovine u svojstvu djeteta. prosinac 2020. 9

FINANCIJE POREZI PIŠE: IRENA SLOVINAC

Ulazak i izlazak iz sustava ispravka pretporeza

P

oduzetnik koji ulazi ili izlazi iz sustava PDV-a obvezan je ispraviti pretporez za gospodarska dobra, ako za njih nije isteklo razdoblje ispravka, te za zalihe.

Gospodarskim dobrima smatraju se dobra i usluge (koncesije, patenti, licencije, robne i uslužne marke, softver i ostala prava) koja prema računovodstvenim propisima spadaju u dugotrajnu imovinu. Razdoblje za ispravak pretporeza za gospodarska dobra je 5 godina, a za nekretnine 10 godina, uključujući kalendarsku godinu u kojoj je gospodarsko dobro nabavljeno ili proizvedeno odnosno nekretnina izgrađena.

Ispravak pretporeza obavlja se za razdoblje nakon izlaska odnosno ulaska u sustav PDV-a. Godišnji iznos ispravka pretporeza iznosi 1/5, odnosno 1/10 iznosa PDV-a koji je bio zaračunan za gospodarska dobra.

Ispravak pretporeza za gospodarska dobra nije potrebno obavljati ako pretporez koji bi se trebao ispraviti iznosi manje od 1.000,00 kn po jednom gospodarskom dobru.

Ispravak pretporeza zbog ulaska u sustav PDV-a Porezni obveznik koji u prethodnoj ili tekućoj kalendarskoj godini obavi isporuke dobara i usluga u iznosu većem od 10 prosinac 2020.

300.000,00 kn (bez PDV-a) obvezan je upisati se u registar obveznika PDV-a od 1. siječnja tekuće godine, odnosno od 1. dana u mjesecu koji slijedi nakon mjeseca u kojem je obavio isporuke dobara i usluga iznad propisanog iznosa. Osim po sili zakona, porezni obveznik može ući u sustav PDV-a temeljem vlastitog zahtjeva (dobrovoljno).

Ulazak u sustav PDV-a, u smislu Zakona o PDV-u, smatra se promjenom uvjeta mjerodavnih za oporezivanje, te porezni obveznik u ovom slučaju ima pravo ispraviti pretporez za gospodarska dobra, ako nije isteklo razdoblje za ispravak.

Primjer: Poduzetnik – mali porezni obveznik nabavio je u 2019. teretno vozilo i primio račun u iznosu 125.000,00 kn (vozilo 100.000,00 + PDV 25.000,00 kn). Pri nabavi nije mogao odbiti PDV. S 1.1.2021. porezni obveznik upisan je u registar obveznika PDV-a, a nabavljeno vozilo koristi za svoju oporezivu djelatnost s pravom na odbitak pretporeza. Razdoblje u kojem se promatra da li je došlo do promjene uvjeta za odbitak pretporeza je 5 godina i traje do 2023. godine. Izračun godišnjeg ispravka pretporeza: 25.000,00/5 = 5.000,00 kn. U trećoj godini

(2021.) su se promijenili uvjeti za odbitak pretporeza i porezni obveznik ima pravo na „pozitivni“ ispravak pretporeza u iznosu od 1/5. Ako će vozilo koristi do 2023., porezni obveznik će svake godine (2022. i 2023.) iskazati ispravak pretporeza u visini 1/5 odnosno 5.000,00 kn. Na ovaj način poreznom obvezniku će biti naknadno priznato pravo na pretporez za razdoblje od 3 godine.

Ispravak odbitka pretporeza za gospodarska dobra iskazuje se u prijavi PDV-a za posljednje razdoblje oporezivanje kalendarske godine (obrascu PDV-a za 12./2021. odnosno 10.-12./2021. ako porezni obveznik porez plaća tromjesečno).

Osim za gospodarska dobra, pri ulasku u sustav PDV-a porezni obveznik može ispraviti tj. koristiti pretporez i za zalihe (robu, sirovine i materijal i dr.) koje na dan ulaska u sustav PDV-a ima na stanju. Kako bi mogao obaviti ispravak pretporeza obvezan je popisati zalihe te imati račun za zalihe koje je nabavio od dobavljača upisanih u registar obveznika PDV-a.

Ispravak pretporeza za zalihe iskazuje u prijavi PDV-a koja se podnosi za razdoblje oporezivanja u kojem je porezni obveznik ušao u sustav PDV-a (obrazac PDV za 01./2021. odnosno

POREZI POREZI

PDV-a i obveza 01.-03./2021., ako je tromje- za oporezive transakcije za koje sečni porezni obveznik). je dozvoljen odbitak pretporeza, porezni obveznik mora ispraviti Ispravak pretporeza zbog odbijeni pretporez ako nije isteklo izlaska iz sustava PDV-a razdoblje za ispravak pretporeza.

Porezni obveznik čija je vrijedPrimjer: nost isporuka u prethodnoj godini (2020.) manja od 300.000,00 Poduzetnik upisan u registar kn (a ako je u sustav PDV-a ušao obveznika PDV-a nabavio je 2019. dragovoljno i ako je isteklo raz- stroj za što je primio račun u iznodoblje od 3 kalendarske godine u su 500.000,00 kn (vrijednost stroja

kojima je trebao ostati u sustavu PDV-a) može od 1.1. tekuće godine (1.1.2021.) izaći iz sustava PDV-a podnošenjem zahtjeva Poreznoj upravi do 15.1.2021.

Radi činjenice da se gospodarska dobra koriste više godina a da se pretporez može odbiti samo u mjeri u kojoj se dobra koriste

porezni obveznik mora napraviti ispravak pretporeza. Izračun pretporeza za ispravak: 100.000,00/5 x 3 = 60.000,00 kn. To je iznos poreza koji će se vratiti u državni proračun.

Osim za gospodarska dobra, kod izlaska iz sustava PDV-a porezni obveznik obvezan je ispraviti pretporez i za zalihe dobara. U tu svrhu obvezan je na dan izlaska iz sustava PDV-a popisati zalihe dobara te imati račun za zalihe koje je nabavio od dobavljača obveznika PDV-a.

Ispravak odbitka pretporeza za gospodarska dobra i zalihe iskazuje se u prijavi PDV-a za posljednje razdoblje oporezivanja u kalendarskoj godini (obrascu PDV-a za 12./2020. odnosno 10.-12./2020. ako porez plaća tromjesečno).

Ispravak pretporeza za gospodarska dobra i zalihe nije potrebno obaviti u slučaju uništenja, gubitka ili krađe dobara za koje postoje valjani dokazi (policijski zapisnik, očevidnik nadležnog tijela za utvrđivanje štete ili odgovarajuća dokumentacija o količini i vrsti dobara koja su dana na zbrinjavanje ili uništenje), te kod uzoraka i davanja poklona male vrijednosti.

400.000,00 kn + PDV 100.000,00 kn). Zaračunati PDV porezni obveznik je odbio u cijelosti. S 1.1.2021. porezni obveznik izlazi iz sustava PDV-a. Obzirom da razdoblje za ispravak pretporeza za DETALJNIJE O TEMI: predmeti stoj nije isteklo (traje od FIP br. 12/20, D. Zaloker, str. 77 2019. do 2023.), za preostalo raz- FIP br. 7/20 I. Slovinac, str. 161 doblje od 3 godine (2021.-2023.), FIP br. 11/20 I. Slovinac, str. 119

prosinac 2020. 11

FINANCIJE PRORAČUN PIŠE: NIKOLINA BIČANIĆ

Preuzimanje obveza na teret budućeg razdoblja – samo uz P

roračunski korisnici državnog proračuna mogu preuzeti obveze po ugovorima koji zahtijevaju plaćanje u sljedećim godinama neovisno o izvoru financiranja, samo uz suglasnost: ▶m inistra financija - ako ukupna obveza po ugovoru ne prelazi iznos od 10 mil. kuna te ▶ Vlade, a na prijedlog ministra financija - ako ukupna obveza po ugovoru prelazi navedeni iznos.

Navedeno je uređeno odredbama Zakona o proračunu (čl. 44.) te Zakona o izvršavanju Državnog proračuna RH za 2020. godinu (čl. 14.).

Navedeno ograničenje ne primjenjuje se na obveze povezane sa zaduživanjem države i s upravljanjem državnim dugom te na obveze preuzete na temelju međunarodnih sporazuma i projekata sufinanciranih iz sredstava Europske unije.

Ograničenja kod preuzimanja obveza na teret proračuna na odgovarajući se način primjenjuju na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, s time da je Zakonom o proračunu posebnim odredbama uređeno dugoročno i kratkoročno zaduživanje JLP(R)S-a te dugoročno zaduživanje ustanova čiji su osnivači JLP(R)S-i odnosno pravnih osoba u većinskom vlasništvu ili suvlasništvu JLP(R)S-a (čl. 86. – 92.).

12 prosinac 2020.

Kada nije potrebna suglasnost?

ce kod operativnog leasinga kojeg zaključuje proračunski korisnik JLP(R)S-a također pimjenjuje čl.

44. Zakona o proračuna, dok se kod financijskog leasinga primjenjuje postupak koji je propisan za dugoročno zaduživanje proračunskih korisnika JLP(R)S-a.

Prema Naputku Ministarstva financija iz 2012. godine, za sklapanje višegodišnjih ugovora koji su vezani uz rashode koji nastaju kontinuirano (režijski troškovi i sl.) te su kao takvi predviđeni državnim proračunom i projekcijama, nije Zahtjev za dobivanje potrebna suglasnost Vlade.

Neki primjeri obveza Važno je istaknuti da se navede-

suglasnosti

▶ za ugovore preko 10 mil. kuna Proračunski korisnici državnog proračuna koji su obveznici središnje javne nabave, zahtjev za dobivanjem suglasnosti za preuzimanje višegodišnjih obveza na teret proračuna za nabavne kategorije za koje se provodi središnja javna nabava upućuju putem Središnjeg državnog ureda za središnju javnu nabavu, u protivnom ga upućuju Ministarstvu financija. Proračunski korisnici državnog proračuna druge razine organizacijske klasifikacije zahtjev upućuju preko nadležnog razdjela/ministarstva (korisnika prve razine organizacijske klasifikacije državnog proračuna).

Proračunski korisnici JLP(R)S-a zahtjev upućuju čelniku JLP(R)S-a. ▶ z a ugovore koji ne prelaze 10 mil. kuna U ovom slučaju razlika je ta što se suglasnost ne traži od Vlade RH, nego od Ministarstvu financija.

na ograničenja za preuzimanje obveza na teret proračuna budućih razdoblja odnose i na one ugovore koji se ne financiraju iz općih prihoda i primitaka, nego iz vlastitih i namjenskih izvora financiranja koje ostvaruju proračunski korisnici. Česti su slučajevi i nabavke koje se financiraju iz operativnog i financijskog leasinga. Za korisnike državnog proračuna, u tim se slučajevima primjenuju odredbe Fiskalna odgovornost iz čl. 44. Zakona o proračunu.

Tu treba naglasiti da se primjeriDobivanje suglasnosti prije

PRAVO

proračuna Subvencija suglasnost plaće osobe s PIŠE: LJUBICA ÐUKANOVIĆ

preuzimanja obveza na teret proračuna budućih razdoblja provjerava se i Upitnikom o fiskalnoj odgovornosti, koji je sastavni dio Izjave o fiskalnoj odgovornosti. Pitanjem pod red. br. 14. Upitnika traži se odgovor jesu li se obveze po ugovorima koji zahtijevaju plaćanje iz proračuna u sljedećim godinama preuzimale isključivo uz suglasnost ministra financija/Vlade RH, odnosno općinskog načelnika /gradonačelnika /župana. Na ovo pitanje obavezno odgovaraju proračunski korisnici državnog proračuna i proračunski korisnici proračuna JLP(R)S-a.

Novčane kazne Zakonom o proračunu propisane su prekršajne odredbe za nepoštivanje odredbi o preuzimanju obveza na teret proračuna i to novčane kazne: ▶o d 500.000 do 2.000.000 kuna za pravne osobe i ▶o d 50.000 do 100.000 kuna za odgovorne osobe proračuna i proračunskog korisnika.

Više o navedenoj temi, s oglednim primjerima zahtjeva, možete vidjeti više u TEB-ovom priručniku Sustav državne riznice i proračuna JLP(R)S-a (u Trećem dijelu, pod 11.). Online pristup priručniku na ovoj poveznici: https://www.teb.hr/ online-izdanja/sdr/ besplatan je za sve pretplatnike.1 1

Ivana Kunić, Suglasnost za preuzimanje obveza po ugovorima koji zahtijevaju plaćanje u sljedećim godinama, TEB-ov priručnik SDR, lipanj 2018.

invaliditetom M

jere za poticanje zapošljavanja i rada osoba s invaliditetom propisane su Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (Nar. nov., br.

157/13, 152/14, 39/18 i 32/20; u nastavku: Zakon) i Pravilnikom o poticajima pri zapošljavanju osoba s invaliditetom (Nar. nov., br. 75/18 i 120/18; u nastavku: Pravilnik). Poticaj može ostvariti poslodavac koji zapošljava osobu s invaliditetom/ osoba s invaliditetom koja se samozapošljava, pod uvjetom da je osoba s invaliditetom upisana u očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom.

Jedna od mjera koja se može ostvariti je i subvencija plaće zaposlene osobe s invaliditetom koju može ostvariti: ▶p oslodavac koji zapošljava osobu s invaliditetom na otvorenom tržištu rada, ▶o soba s invaliditetom koja se samozapošljava, ▶ i ntegrativna radionica i ▶ z aštitna radionica.

Pravo na subvenciju plaće može se ostvariti ako je nalazom i mišljenjem centar za profesionalnu rehabilitaciju utvrdio da, unatoč prilagodbi radnog mjesta i pružanju

odgovarajućih usluga stručne podrške, osoba s invaliditetom ne može postići one rezultate u obavljanju radnih zadataka koje bi na istom radnom mjestu postigao prosječni radnik bez invaliditeta.

Osnovica za izračun subvencije plaće je minimalna plaća, ovisno o tome da li je sklopljen ugovoru o radu za puno ili nepuno radno vrijeme, za izračun subvencije primjenjuje se razmjeran dio osnovice, i to: Ugovoreno tjedno radno vrijeme

 od 20 do 24 sata

Iznos osnovice 50% 62,5%

 od 25 do 29 sat  od 30 do 34 sati

75%

 od 35 do 39 sati

87,5%

 od 40 i više sati

100%

Razmjerni dio subvencije pripada korisniku ako je radni odnos prestao ili nastupio tijekom mjeseca za razdoblje u kojem je radnik s invaliditetom bio u radnom odnosu.

Korisnici subvencije mogu za svaku zaposlenu osobu s invaliditetom ostvariti subvenciju u iznosu od 10% do 70% osnovice, s tim da visinu potrebne potpore utvrđuje centar za profesionalnu prosinac 2020. 13

FIGOSPO PRAVO rehabilitaciju (u nastavku: plaće ako je nalazom i mišljecentar) nalazom i mišljenjem. njem centra utvrđena potreba za potporom putem subvencije Za svaku zaposlenu osobu plaće koja se utvrđuje prije zapos invaliditetom na zaštitnom šljavanja osobe s invaliditetom u radnom mjestu zaštitna radi- integrativnoj radionici, a ukoliko onica i integrativna radionica dođe do promjene centar može mogu ostvariti subvenciju pla- ponovno donijeti procjenu poće u iznosu od 75% osnovice. trebe za potporom.

Za vrijeme privremene nespoZaštitna radionica može, radi sobnosti za rad, zbog korištenja ostvarivanja prava na subvenciju, zdravstvene zaštite i drugih okol- podnijeti zahtjev za subvenciju nosti iz čl. 39. Zakona o obve- plaće za osobe s invaliditetom znom zdravstvenom osiguranju zaposlene na zaštitnim radnim (Nar. nov., br. 80/13, 137/13 i mjestima temeljem nalaza i mi98/19), osoba s invaliditetom na šljenja centra. teret sredstava Hrvatskog zavoda Zahtjevu za subvenciju plaće za zdravstveno osiguranje, popodnosi se na Obrascu Z-SP slodavac nema pravo na isplatu tiskanom uz Pravilnik, kome subvencije plaće. se obvezno prilaže: Poslodavac koji zapošljava ▶ dokaz o zaposlenju osobe s inosobu s invaliditetom na otvovaliditetom, odnosno dokaz o renom tržištu rada/osoba s invapočetku obavljanja djelatnosti, liditetom koja se samozapošljava, ▶ i zvještaj centra o provedenoj radi ostvarivanja prava na subprocjeni radne učinkovitosti, venciju, podnose zahtjev Zavodu ▶d okaz da je osobi za koju traži za vještačenje, profesionalnu poticaj isplaćena plaća, doprinosi, porezi i prirezi, ▶d okaz da podnositelj zahtjeva nema dugovanja prema državi po bilo kojoj osnovi.

rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (u nastavku: Zavod) za subvenciju plaće: ▶n akon što je osoba s invaliditetom zaposlena i ▶ a ko je nalazom i mišljenjem centra utvrđena potreba za potporom putem subvencije plaće.

Integrativna radionica može podnijeti zahtjev za subvenciju 14 prosinac 2020.

Subvenciju plaće ostvaruje se danom podnošenja potpunog zahtjeva, koji se mora podnijeti najkasnije u roku od 30 dana od dana isplate plaće, doprinosa, poreza i prireza za mjesec za koji se traži poticaj, a propuštanjem roka gubi se pravo na poticaj za traženo razdoblje.

Nepotpun ili netočan zahtjev na poziv Zavod podnositelj može nadopuniti ili ispraviti u roku od 8 dana od dana primitka poziva, a ukoliko to ne učini gubi pravo na poticaj za traženo razdoblje.

PIŠE: VEDRAN JELINOVIĆ

Ograničen

O

graničenja do kojih se u pojedinoj kalendarskoj godini može provoditi ovrha na stalnim novčanim primanjima (npr., plaći, naknadi umjesto plaće, mirovini) ovise o objavljenoj prosječnoj (neto) plaći iz prethodne godine. Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama RH za razdoblje siječanj – kolovoz 2020. iznosila je 6.724,00 kune (Nar. nov., br. 118/20).

S obzirom na čl. 173. st. 3.

Ovršnog zakona u kojem je propisano da se tako utvrđeni iznos primjenjuje u idućoj godini, to znači da se ovo ograničenje primjenjuje na svaku isplatu plaće u 2021. pa tako i na isplatu plaće za prosinac 2020. koja dospijeva i isplaćuje se u siječnju 2021. godine.

U nastavku dajemo pregled iznosa plaće koji su izuzeti od ovrhe tijekom 2021. godine.

Neto plaća radnika je jednaka ili veća od 6.724,00 kn Ako je neto plaća radnika jednaka ili veća od 6.724,00 kn, od ovrhe su izuzeti iznosi kako slijedi: ▶ 1 .681,00 kn ako se ovrha provodi radi uzdržavanja djeteta (1/4 od 6.724,00 kn) ▶ 3 .362,00 kn ako se ovrha provodi radi zakonskog uzdržavanja ili naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti ili

PRAVO POREZI

nja od ovrhe na plaći u 2021. naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja (1/2 od 6.724,00 kn) ▶ 4 .482,67 kn ako se ovrha provodi radi naplate ostalih tražbina (2/3 od 6.724,00 kn).

Na primjeru radnika koji ima neto plaću 8.000,00 kn, a ovrha se provodi radi naplate neplaćenih računa ili dospjelih nepodmirenih rata kredita, radniku se mora isplatiti 4.482,67 kn, dok je iznos od 3.517,33 kn raspoloživ za ovrhu.

koji ima neto plaću u rasponu od 5.976,89 kn do 6.723,99 kn, pripast će iznos od 4.482,67 kn (2/3 od prosječne plaće), dok se preostali dio ovršuje. Naime, ako bi se tim radnicima isplatilo 3/4 njihove plaće, bili bi u povoljnijem položaju od onih s većom plaćom od prosječne. Slijedom

Neto plaća je manja od 6.724,00 kn Ako je neto plaća radnika manja od 6.724,00 kn, od ovrhe su izuzeti iznosi kako slijedi: ▶ 1 /4 neto plaće radnika ako se ovrha provodi radi uzdržavanja djeteta ▶ 1/2 neto plaće radnika ako se ovrha provodi radi zakonskog uzdržavanja ili naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti ili naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja ▶ 3 /4 neto plaće ovršenika, ali ne više od 4.482,67 kn ako se ovrha provodi radi naplate ostalih tražbina.

Na primjeru radnika koji ima neto plaću 5.000,00 kn, od ovrhe će (po osnovi ostalih tražbina) biti izuzeto 3.750,00 kn (3/4 njegove plaće), dok je 1.250,00 kn podložno ovrsi.

Međutim, svakom radniku

navedenog, svakom radniku kojem se u 2021. isplaćuje neto plaća jednaka ili veća od 5.976,89 kn, isplatit će se 4.482,67 kn, a preostali dio se ovršuje. Podsjećamo, za uzdržavanje i navedene naknade štete zaštićen je još i manji iznos plaće.

Račun na koji se isplaćuje dio plaće izuzet od ovrhe U slučaju da radnik – ovršenik nema otvoren zaštićeni račun, iznos plaće koji je izuzet od ovrhe temeljem čl. 173. OZ-a isplatit će mu se na njegov redovni tekući račun. Ako radnik – ovršenik ima otvoren zaštićeni račun, iznos koji je izuzet od ovrhe isplatit

će mu se na zaštićeni račun.

Kako zaštiti drugi dohodak?

Ova pravila primjenjuju se i kada se ovrha provodi na primanjima ovršenika koji nisu plaća, mirovina niti primici od obavljanja samostalne djelatnosti obrta, od slobodnih zanimanja, od poljoprivrede i šumarstva, od imovine i imovinskih prava, od kapitala, kao niti primici od osiguranja (drugi dohodak prema posebnim propisima), ali pod uvjetom da imaju karakter jedinih stalnih novčanih primanja, što ovršenik mora dokazati javnom ispravom. Pod javnom ispravom podrazumijeva se Potvrda o visini dohotka i primitka koju na zahtjev izdaje ispostava Ministarstva financija – Porezna uprava. Ta Potvrda se dostavlja Fini, koja će nakon što otvori zaštićeni račun, o tome izvijestiti isplatitelja kojeg je ovršenik naveo kao isplatitelja drugog dohotka (Napomena: može se navesti samo jedan isplatitelj, koji onda primjenjuje pravila za ovrhu na plaći na isplatu drugog dohotka). prosinac 2020. 15

FIGOSPO PRAVO PIŠE: ZVONKO KOPRIVČIĆ

Izmjene Ovršnog zakona – smanjenje troškova postupka zaštita dostojanstva dužnika I

zmjenama i dopunama Ovršnog zakona koje bi do kraja ove godine (2020.) trebale stupiti na snagu, u hrvatski ovršni sustav uvodi se načelo opomene, bolje reći nakon osam godina to se načelo u dužničkim odnosima između trgovca i potrošača (ovrhovoditelja i ovršenika) ponovo uvodi. A kako je sve počelo? Zašto se opomena nije koristila u ovršnom postupku u odnosima trgovac - potrošač, pa su se umjesto opomene odmah izdavala rješenja o ovrsi i u svezi s time povećavali troškovi ovršnog postupka? Dug od, npr., 200,00 kn je prouzročio troškove do 1.000,00 kn, po tadašnjim tarifama sudionika u postupku. O tome smo pisali u uvodniku u TEB-ovom časopisu još 2013. (Potrošači na vjetrometini, FIP br. 2/13.). Još od srpnja 2012., od donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača, vjerovnik/njegov zastupnik više nije mogao od dužnika potrošača naplatiti trošak opomene da dospjeli dug plati. Kada je donesena ta odredba zakona, ovrhovoditelji/ njihovi zastupnici koji nisu mogli naplaćivati troškove opomene odmah su se, u slučaju dospjelog duga odlučivali na podnošenje prijedloga rješenja o ovrsi u kojem slučaju su se troškovi postupka višestruko povećavali za dužnika. Dužnici s relativno malim primanjima su 16 prosinac 2020.

tako odmah u slučaju npr. izdavanja više pojedinačnih ovrha na manje svote za razne tzv. režijske troškove došli u situaciju da budu trajno ovršeni. Opomena se tada pokazala učinkovitom jer je nakon toga između 50 do 80% dužnika nakon primitka opomene svoj dug i platilo. Protiv mnogih dužnika je, osim toga, pokrenuta ovrha a da za nju nisu niti znali, zbog postupka koji je tada vrijedio.

U spomenutom uvodniku uz TEB-ov časopis (2/13) pisali smo tada slijedeće: „Zato nam se čini da je zakonodavac propustio, kada je rekao A reći i B. Kada je propisao da se potrošaču ne mogu zaračunati troškovi opomene, za očekivati je bilo da će trgovač-

ka društva odmah ići na ovrhe.

Trebalo je zbog toga Ovršnim zakonom ili Zakonom o zaštiti potrošača propisati da se prije pokretanja ovrhe potrošača mora opomenuti da nije platio dug koji mu je dospio.“ Prije 8 godina predvidjeli smo da će se morati dogoditi promjene zbog stalne kritike javnosti i nezadovoljstva ovršenika od kada je mijenjana regulativa pa se opomena u postupku zaobilazila a troškovi postupka kumulirali.

Neki su trgovci vjerovnici svojim internim aktima propisali da se prije poduzimanja ovrhe dužnika najprije opominje za nastali dospjeli dug. Oni to mogu i dalje nastaviti nakon što budu prihvaćene ove izmjene.

GOSPODARSTVO POREZI Tijekom proteklih godina Ovršni zakon je više puta bio mijenjan i dopunjavan.

Prijedlog iz ovih izmjena i dopuna je da se dužnika opomene prije donošenja rješenja o ovrsi, da se zaustave daljnji troškovi ovršnog postupka, Vlada je predstavila kao novost u postupku da se zaštiti dostojanstvo dužnika. Prijedlogom izmjena i dopuna zakona smanjuju se troškovi ovršnog postupka općenito, a najveća je prednost što se protiv dužnika neće moći više pokrenuti ovrha prije nego što bude o tome opomenut.

Vlada je povodom novoga Prijedloga zakona prezentirala novi sustav određivanja i provedbe ovrhe (izvor: 166. sjednica Vlade – prezentacijski materijal za Ovršni zakon koji je trebao stupiti na snagu ali se od njega odustalo i išlo se u ove izmjene i dopune zakona, ali u kojima je ovaj sustav preuzet iz Prijedloga Ovršnog zakona od kojeg se „zasad“ odustalo) (Slika 1.).

Ovim izmjenama Ovršnog zakona, problem ovršenih dužnika neće se riješiti samo time što se on mora obavijestiti o dugu. Na broj ovršenih i blokiranih dužnika utječu i drugi čimbenici, od osobnog odnosa prema dugu (87% blokiranih tražbina manje je od 5.000,00 kuna) do stanja u gospodarstvu države. U ovom dijelu koliko se ovršnim postupkom može utjecati na to, učinjen je napredak, iako sa znatnom zadrškom u odnosu kada se problem pojavio. Prema prijedlogu Vlade troškovi postupka će se donijeti.

PIŠE: IVAN KELEBUH (nastavak iz prošlog broja)

Fizički pokazatelji turizma RH u 2020. na razini 2001.

U

kolovozu 2020. u komercijalnim smještajnim objektima ostvareno je 2,5 mil. dolazaka i 16,7 mil. noćenja turista.

U odnosu na kolovoz 2019. to je pad dolazaka turista za 47,6%, i pad noćenja za 39,9%.

U strukturi ukupno ostvarenih noćenja turista 13,0% čine noćenja domaćih turista, a 87,0% noćenja stranih turista.

Najviše noćenja domaćih turista u kolovozu 2020., u odnosu na kolovoz 2019., ostvareno je u Zadarskoj županiji (498 tis. noćenja, porast za 9,4%), Splitsko-dalmatinskoj županiji (478 tis. noćenja, porast za 30,4%) u Primorsko-goranskoj županiji (395 tis., porast za 14,7%) i Šibensko-kninskoj županiji (269 tis., porast za 5,0%).

U kontinentalnoj Hrvatskoj u kolovozu 2020. godine, porast noćenja domaćih turista u odnosu na kolovoz 2019. ostvaren je u sljedeće tri županije: Međimurskoj (10 tis. noćenja, porast za 50,8%), Karlovačkoj (12 tis. noćenja, porast za 17,9%) i Krapinsko-zagorskoj županiji (22 tis. noćenja, porast za 14,5%). U odnosu na kolovoz 2019. u toj vrsti smještaja dolazaka turista manje je za 41,8%, a noćenja za 33,0%. Najviše noćenja stranih turista u kolovozu 2020. ostvarili su turisti iz Njemačke, i to 5 mil. noće-

nja (34,2% od ukupno ostvarenih noćenja stranih turista).

Slijede noćenja turista iz Poljske (14,9%), Slovenije (10,8%), Češke (8,5%), Austrije (4,6%) i Italije (4,4%). Od navedenih stranih zemalja samo su turisti iz Poljske ostvarili porast noćenja u kolovozu 2020. u odnosu na kolovoz 2019., i to za 4,1%.

U prvih osam mjeseci 2020. u komercijalnim smještajnim objektima turisti su ostvarili 6,2 mil. dolazaka i 36,6 mil. noćenja, što je pad dolazaka turista za čak 69,3% i noćenja za 52,0% u odnosu na isto razdoblje 2019. godine. Domaći turisti u prvih osam mjeseci 2019. ostvarili su 1,1 mil. dolazaka i 4,6 mil. noćenja, što je 19,2% manje dolazaka te 19,5% manje noćenja nego u istom razdoblju 2019. godine. Istodobno, strani turisti ostvariliili su gotovo 5,1 milijun dolazaka i 32,0 milijuna noćenja, što je 63,8% manje dolazaka i 54,6% manje noćenja u odnosu na prvih osam mjeseci 2019.godine. Najviše noćenja stranih turista ostvarili su turisti iz Njemačke (32,5), Slovenije (14,4%), Poljske (12,1%), Češke (9,0%) i Austrije (6,1%). Sve spomenute zemlje ostvarile su manje dolazaka i noćenja turista u prvih osam mjeseci 2020. u odnosu na isto razdoblje 2019. godine.

FIGOSPO GOSPODARSTVO Tablica 2. Dolasci i noćenja turista prema zemljama prebivališta Dolasci I.- VIII. 2019.

I.- VIII. 2020.

13 968 282

5 053 726

Njemačka

2 279 513

Slovenija

1 192 001

Poljska Češka

Ukupno

Noćenja I.− VIII. 2020.

I.− VIII. 2019.

I.- VIII. 2019.

I.- VIII. 2020.

I.− VIII. 2020.

I.− VIII. 2019.

45,4

prosječan struktura broj noćenja noćenja, po dolasku % I.- VIII. 2020.

36,2

70 523 013

32 027139

100,0

6,3

1 352 514

59,3

16 027 965

10 396 160

64,9

32,5

7,7

737 054

61,8

6 701 911

4 614 560

68,9

14,4

6,3

816 901

573 226

70,2

5 200 673

3 873 411

74,5

12,1

6,8

663 369

438 201

66,1

4 393 590

2 885 422

65,7

9,0

6,6

Austrija

1 110 365

335 783

30,2

5 761 902

1 960 179

34,0

6,1

5,8

Italija

1 018 067

208 698

20,5

4 640 491

1 146 519

24,7

3,6

5,5

Mađarska

546 567

207 946

38,0

2 760 710

1 142 235

41,4

3,6

5,5

Slovačka

410 652

143 180

34,9

2 628 593

950 912

36,2

3,0

6,6

Nizozemska

411 063

80 637

19,6

2 570 073

537 889

20,9

1,7

6,7

Bosna i Hercegovina

353 599

102 073

28,9

1 579 637

478 190

30,3

1,5

4,7

Francuska

515 615

114 883

22,3

1 883 460

449 426

23,9

1,4

3,9

Danska

118 393

32 746

27,7

723 025

202 056

27,9

0,6

6,2

Švedska

235 056

31 324

13,3

1 175 739

150 348

12,8

0,5

4,8

SAD

444 914

32 895

7,4

1 162 096

146 365

12,6

0,5

4,4

Izvor: DZS

Broj ostvarenih noćenja stranih turista u Tablici 2. pokazuje da grupa od osam zemalja u prvih osam mjeseci 2020. (od Njemačke do Slovačke), izravno određuje ukupan broj noćenja stranih turista, jer na njih otpada čak 84,0%, dok sve preostale zemlje sudjeluju sa 16,0% udjela. Unutar tih zemalja, na prvom mjestu je: Njemačka, Slovenija, Austrija, Poljska, Poljska, Češka I Austrija. Pri

tome treba naglasiti da udio njemačkih gostiju iznosi 32,5% te da je u prvih osam mjeseci 2020. broj noćenja manji za 35,1% u odnosu na isto razdoblje 2019. godine. Prosječan boravak stranih turista po dolasku u prvih osam mjeseci 2020. iznosi 6,3 dana. Najdulje borave gosti iz Njemačke (7,7 dana), potom iz Češke, Poljske i Slovačke 6,8 dana te Slovenije 6,3 dana.

Grafikon 1. Noćenja stranih turista prema zemlji prebivališta za osam mjeseci 2019. i 2020.

Izvor: DZS

(nastavak u sljedećem broju)