Poslovni info br.11.2021.

TEB-ov

Prilog namijenjen članovima uprave, menadžerima, ravnateljima i drugima

POSLOVNI info PRILOG ČASOPISU FIP 11/21

Izmijenjeni GFI i HSFI za 2021.

Promjena amortizacijske stope

S T U D E N I 2021.

Korištenje poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona

Otvaranje nove poslovne jedinice ili pogona

RAČUNOVODSTVO I POREZI za poduzetnike

 Izašlo iz tiska: srpanj 2021.  Opseg: 907 str. utori: mr. sc. Ida Dojčić, Dinko Lukač, A

mr. sc. Silvija Pretnar Abičić, Jasminka Rakijašić, Irena Slovinac, mr. sc. Mladen Štahan, dr. sc. Boris Tušek, Domagoj Zaloker, dr. sc. Katarina Žager

Na 907 stranica priručnik obuhvaća:

sadržaj knjigovodstvenih isprava i poslovnih knjiga te postupak likvidature knjigovodstvenih isprava,

primjere knjiženja poslovnih događaja po razredima,

550,00 kn

skupinama konta i analitičkim kontima s uputama za primjenu HSFI-a i MSFI-a, upute za primjenu poreznih propisa s primjerima poreznih obračuna i knjiženja poreza na dohodak, PDV-a, poreza na dobit i drugih davanja, transakcije s povezanim osobama, obračunska plaćanja s primjerima i dr.

PRORAČUNSKO RAČUNOVODSTVO Primjena Računskog plana s primjerima knjiženja  Izašlo iz tiska: kolovoz 2021.  Autori: Nikolina Bičanić, mr. sc. Ivana Jakir Bajo,

mr. sc. Ida Dojčić, Mladenka Karačić, Irena Slovinac  Opseg: 548 stranica V. prošireno, izmijenjeno i dopunjeno izdanje priručnika koji obuhvaća: - primjere knjiženja poslovnih događaja po razredima, skupinama računa i osnovnim računima propisanog računskog plana s uputama za primjenu Pravilnika o proračunskom računovodstvu i

440,00 kn

-p ročišćeni tekst Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu.

POSLOVNI info

SADRŽAJ

PRILOG ČASOPISU FIP 11/21

TEB savjetovanje poslovno

Impresum

Utemeljitelj i nakladnik: TEB Poslovno savjetovanje d.o.o.

Zagreb, Trg žrtava fašizma 15/1 OIB: 99944170669 telefon: 385 (01) 46 11 211 telefaks: 385 (01) 46 11 411 Internet adresa: www.teb.hr e-mail: teb@teb.hr Direktor: mr. sc. Mladen Štahan Uredničko vijeće: dr. sc. Dragan Bolanča Ivica Maros mr. sc. Slavica Pezer Blečić Zdenka Pogarčić dr. sc. Katarina Žager Nakladnički savjet: mr. sc. Mladen Štahan mr. sc. Mirjana Paić Ćirić Nikolina Bičanić Domagoj Zaloker Ljubica Ðukanović Grafička urednica: Katja Dobrec Radić Tisak: Tiskara Zelina d.d., Sv. Ivan Zelina

Financije 2 Izmijenjeni GFI i HSFI za 2021. mr. sc. Mladen Štahan 3 Promjena stopa amortizacije Domagoj Zaloker, dipl. oec.

Porezi 4N agrade stečajnim upraviteljima – visina i porezni status mr. sc. Mirjana Paić Ćirić 6N aplate i plaćanja u stranim sredstvima plaćanja Dinko Lukač, dipl. oec.

7Č lanovi uprave - mirovanje obveze doprinosa Jasminka Rakijašić, dipl. oec.

8K orištenje poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona mr. sc. Ida Dojčić 10 F iskalizacija u internet trgovini Irena Slovinac, dipl. oec.

Menadžment 11 O tvaranje nove poslovne jedinice ili pogona Vedran Jelinović, dipl. iur.

TEB-ov Poslovni info izlazi mjesečno kao prilog časopisu Pravo “Financije, pravo i porezi” 13 U pućivanje radnika u RH Ljubica Ðukanović, mag. iur.

Proračun 14 U suglašavanje salda potraživanja (i obveza) 31. listopada i/ili 31. prosinca?

Nikolina Bičanić, mag. oec.

Gospodarstvo 16 Analiza pokazatelja siromaštva po zemljama EU-a i Hrvatske za 2020. godinu mr. sc. Ivan Kelebuh

FINANCIJE PIŠE: MLADEN ŠTAHAN

Izmijenjeni GFI i HSFI za B

liži se kraj godine za koju će se godišnji financijski izvještaji (GFI) sastavljati prema izmijenjenom Pravilniku o strukturi i sadržaju GFI (Pravilnik) i izmjenjenim Hrvatskim standardima financijskog izvještavanja (HSFI).

Od GFI-a su od 1.1.2021. godine promijenjeni bilanca, izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti, izvještaj o novčanim tokovima – direktna metoda, izvještaj o promjenama kapitala i osobito bilješke, a izmjene HSFI-a1 odnose se na mikro, male i srednje poduzetnike.

U nastavku kratko rekapituliramo najvažnije novosti koje se primjenjuju na GFI za 2021. godinu, koje su dužni primijeniti svi poduzetnici, pa i oni koji primijenjuju Međunarodne standarde financijskog izvještavanja (MSFI).

Ipak, obveze se razlikuju u ovisnosti o veličini poduzetnika.

Tako se promjene sadržaja i strukture pojedinih obrazaca GFI-a uglavnom odnose na velike i ev. srednje poduzetnike, dok se promjene HSFI-a odnose na mikro, male i srednje poduzetnike.

Izmjenama i dopunama pasive bilance, u o viru pozicije V. Rezerve fer vrijednosti, dodane su dvije nove točke - točka 4.

Knjiga s izmijenjenim i dopunjenim HSFI-ima, ažuriranim Zakonom o računovodstvu, aktualnim Pravilnikom o strukturi i sadržaju GFI te drugim važećim računovodstvenim propisima može se kupiti u TEB-u (www.teb.hr ).

1

2 studeni 2021.

Ostale rezerve fer vrijednosti i točka 5. Tečajne razlike iz preračuna inozemnog poslovanja (konsolidacija).

Iako su bilancu dužni sastaviti svi poduzetnici, mikro, mali, pa i srednji najčešće nemaju takve poslovne odnose i događaje, pa u tom slučaju neće popunjavati nove pozicije.

Izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti sastavljaju samo

rane u dobit ili gubitak.

Izvještaju o novčanim tokovima – direktna metoda, koji sastavljaju srednji i veliki poduzetnici, dodane su, u okviru pozicije novčanih tokova od poslovnih aktivnosti, točke u kojima se na drugačiji način prikazuju primici odnosno izdaci od poslovnih aktivnosti.

U izvještaju o promjenama kapitala, koji su dužni izraditi

obveznici MSFI-a, odnosno veliki poduzetnici i subjekti od javnog interesa. Mikro, mali i srednji poduzetnici rade ovaj izvještaj tek izuzetno - ako su ovisno društvo obveznika MSFI-a, odnosno ako primjenjuju MSFI-e. Tu je u okviru pozicije II. Ostala sveobuhvatna dobit/ gubitak prije poreza, dodano više novih točaka u kojima se odvojeno prikazuju stavke koje neće biti reklasifici-

svi srednji i veliki poduzetnici, pozicije su usklađene s promjenjenim pozicijama bilance, ali i s drugim promjenama propisa.

Osim toga, ovaj izvještaj više ne sadrži podatake o povećanju kapitala u predstečajnoj nagodbi i kapitala iz reinvestiranja dobiti, već samo o smanjenju kapitala.

Najveće promjene odnose se na izradu odnosno obvezan sadržaj bilješki uz GFI, koje su dužni

FINANCIJE POREZI

2021. sastaviti svi poduzetnici.

Međutim, u ovisnosti o veličini obveze objave se razlikuju.

Tako su izmijenjenim HSFI-ima posebno propisani zahtjevi za objavljivanjem u bilješkama za mikro i male poduzetnike, te posebno za srednje poduzetnike, dok bilješke velikih poduzetnika uređuju MSFI i Pravilnik.

Od 1.1.2021. mikro i mali poduzetnici trebaju objaviti nove dodatne informacije određene izmijenjenim HSFIom 1. Istovremeno, više nisu dužni objaviti informacije koje su do 31.12.2020. bile obvezne, kao niti informacije koje su zahtijevali ostali HSFI-i (osim uz konsolidirane financijske izvještaje).

Za srednje poduzetnike izmijenjeni HSFI-i donijeli su više novih zahtjeva o kojima će kod izrade bilješki uz GFI za 2021. svakako trebati povesti računa.

Nadalje, izmjenama HSFI-a određeno je kada matično društvo u Republici Hrvatskoj nije dužno sastavljati konsolidirane GFI, a ima promjena i vezano za goodwill.

Veliki poduzetnici i subjekti od javnog interesa u bilješkama trebaju objaviti informacije koje zahtijevaju MSFI, te dodatno i informacije koje propisuje Pravilnik.

Detaljno o svim ovim izmjenama, kao i sastavljanju GF-a mikro, malih, srednjih i velikih poduzetnika, pisat ćemo u FIP-u br. 12/21 i 1/22.

PIŠE: DOMAGOJ ZALOKER

Promjena stopa amortizacije

U

praksi se često postavljaju politike, promjene računovodpitanja oko mogućnosti stvenih procjena i pogreške odpoduzetnika da promijeni sto- nosno istoimenom MRS-u 8.

Promjene računovodstvene pu amortizacije. U velikom broju slučajeva glavni motiv za promje- procjene su usklađivanja knjinu amortizacijske stope je utje- govodstvenog iznosa neke imovine ili obveza, ili caj na visinu poPromjena korisnog iznosa periodične slovnog rezultata vijeka uporabe potrošnje neke (dobit/gubitak) odnosno poredugotrajne imovine, imovine nastala procjenom sazne osnovice za odnosno promjena dašnjeg stanja i oporezivanje porezom na dobit. amortizacijskih stopa, očekivanih budućih koristi i Upravo radi toga ne smatra se obveza povezanih potrebno je napromjenom s tom imovinom i glasiti da odluka računovodstvene obvezama, a koja o promjeni stonastaje zbog nope amortizacije politike, nego vih informacija ili neke dugotrajne promjenom novih otkrića. U mora biti temeračunovodstvene tom smislu treba ljena na objeknaglasiti da protivnoj procjeni procjene. mjena računopromjene korisnog vijeka trajanja dugotrajne vodstvene procjene može utjecati imovine, a ne namjeri utjecaja na samo na dobit ili gubitak tekućeg visinu dobiti ili gubitka odnosno izvještajnog razdoblja, ili na doosnovice za oporezivanje pore- bit i gubitak tekućeg i budućih izvještajnih razdoblja, odnosno zom na dobit.

Poduzetnici su dužni proci- ona ne utječe na prethodna izjenjeni korisni vijek uporabe vještajna razdoblja i ne klasificira pojedine dugotrajne imovine se kao ispravak pogreške (nema preispitati barem jednom na retroaktivne primjene).

Određene stavke u financijkraju svake poslovne godine te se ako se očekivanja razlikuju od skim izvještajima poduzetnika prethodnih procjena, promjene nije moguće točno mjeriti već ih priznaju kao promjena računo- poduzetnici procjenjuju na temevodstvenih procjena sukladno lju dostupnih informacija. Takve HSFI-u 3 – Računovodstvene procjene mogu bitno utjecati

studeni 2021. 3

FINANCIJE FINANCIJE PIŠE: MIRJANA PAIĆ ĆIRIĆ

Nagrade visina i P

Prema tome, kada poduzetnik donese odluku o promjeni korisnog vijeka trajanja dugotrajne imovine to neće rezultirati retroaktivnim ispravkom odnosno usklađenjem iznosa amortizacije koji je priznat u prethodnim razdobljima. na financijski rezultat poduzetnika, te korištenje razumnih računovodstvenih procjena svakako bitan dio financijskog izvještavanja i ne umanjuje pouzdanost financijskih izvještaja poduzetnika.

Računovodstvena procjena će se morati promijeniti ako nastupe promijenjene okolnosti na kojima se procjena temeljila, da li kao rezultat novih informacija ili većeg iskustva poduzetnika. Neke promjene u procjenama utječu samo na 4 studeni 2021.

tekuće razdoblje, dok neke utječi na tekuće i buduće razdoblje.

Primjerice, promjena procjene iznosa sumnjivih i spornih potraživanja utječe samo na dobit ili gubitak tekućeg razdoblja i za tu svrhu je priznata u tekućem razdoblju, dok promjena procijenjenog vijeka uporabe dugotrajne imovine utječe na rashod amortizacije u tekućem razdoblju, ali i u svakom budućem razdoblju tijekom preostalog vijeka uporabe te imovine.

U oba slučaja učinak promjene se priznaje u računu dobiti ili gubitka onog razdoblja na koje se odnosi.

Ako poduzetnik odluči promijeniti stope amortizacije dugotrajne imovine, mora u okviru bilješki uz financijske izvještaje objaviti vrstu i iznos promjene računovodstvene procjene u onom razdoblju u kojem je promjena obavljena, bez obzira ima li ta promjena učinak na tekuće razdoblje ili na tekuće i buduće razdoblje.

ravo na nagradu za rad i naknadu troškova stečajnim upraviteljima regulirano je Stečajnim zakonom, a kriterije i način obračuna i plaćanja nagrade utvrđuje rješenjem sud.

U nadležnosti je suda i određivanje, također rješenjem, naknade troškova i to temeljem pisanog, obrazloženog i dokumentiranog izvješća stečajnoga upravitelja.

Visina nagrade Kriteriji i način obračuna i plaćanja nagrade za rad stečajnim upraviteljima, kao i privremenim stečajnim upraviteljima, povjerenicima predstečajnoga postupka i stečajnim povjerenicima, propisani su Uredbom o kriterijima i načinu obračuna i plaćanja nagrade stečajnim upraviteljima. Visina nagrade ovisi o složenosti i obujmu poslova, radu stečajnog upravitelja na ispitivanju tražbina te vrijednosti unovčene stečajne mase.

Temeljem navedene tablice, a pod pretpostavkom da je vrijednost stečajne mase 780.000,00 kn, nagrada će se utvrditi na sljedeći način: ▶ na vrijednost do 100.000,00 kn  16.000,00 kn ▶ na iznos od 200.000,00 kn (300.000,00 – 100.000,00)  24.000,00 kn

POREZI POREZI

stečajnim upraviteljima – porezni status

Vrijednost unovčene stečajne mase u kunama

Nagrada u %

do 100.000,00

16

na razliku od 100.000,01 do 300.000,00

12

na razliku od 300.000,01 do 500.000,00

10

na razliku od 500.000,01 do 1.000.000,00

8

na razliku od 1.000.000,01 do 5.000,000,00

7

na razliku od 5.000.000,01 do 10.000.000,00

6

na razliku od 10.000.000,01 do 12.000.000,00

5

na razliku od 12.000.000,01

1

▶ na iznos od 200.000,00 kn (500.000,00 – 300.000,00)  20.000,00 kn ▶ na iznos od 280.000,00 kn (780.000,00 – 500.000,00)  22.400,00 kn što ukupno iznosi 82.400,00 kn.

Osim navedene nagrade, sud može stečajnom upravitelju odrediti i dodatnu nagradu te posebnu nagradu.

Nagrada iznosi najviše 795.000,00 kn, i to s osnove vrijednosti unovčene stečajne mase najviše 630.000,00 kn, s osnove dodatne nagrade najviše 150.000,00 kn i s osnove posebne nagrade najviše 15.000,00 kn.

Napominjemo da su svi iznosi u navedenoj Uredbi izraženi u bruto svoti, dakle iznosi prije odbitka pripadajućih doprinosa iz osnovice, poreza ili drugih naknada.

Oporezivanje nagrade i naknade troškova

Stečajni upravitelj može biti fizička osoba koja nema registriranu samostalnu djelatnost temeljem koje obavlja posao stečajnog upravitelja, ali i osoba koja ima registriranu samostalnu djelatnost.

U slučaju kada nema registriranu djelatnost, isplaćena nagrada, kao i sve naknade troškova (npr.

korištenje privatnog automobila u službene svrhe, troškovi službenih putovanja i dr.) oporezuju se na način propisan za drugi dohodak (doprinos za MO: 10%/7,5% + 2,5%, doprinos za ZO: 7,5% te porez na dohodak po stopi od 20% uvećan za prirez porezu). Pritom je isplatitelj obvezan na dan isplate/ najkasnije sljedeći radni dan podnijeti JOPPD obrazac s tim da se na str. B, pod 6.1. upisuje oznaka 4002 (drugi dohodak uz obvezu doprinosa), pod 6.2. – 4014 (Primici po osnovi djelatnosti članova skupština i nadzornih odbora trgovačkih društava, upravnih odbora, upravnih vijeća i drugih njima odgovarajućih tijela …), a kao razdoblje se upisuje godina isplate primitka.

Budući se radi o drugom dohotku, isplatitelj ne može pri isplati primijeniti najvišu mjesečnu kao niti najvišu godišnju osnovicu.

U slučaju da stečajni upravitelj ima registriranu djelatnost tada će za obavljeni rad ispostaviti račun koji se evidentira u poslovnim knjigama kao poslovni primitak, a isplatitelj nema obvezu obračuna i uplate poreza i doprinosa. studeni 2021. 5

FINANCIJE POREZI PIŠE: DINKO LUKAČ

Naplate i plaćanja u stranim sredstvima plaćanja S

amo za poslove koji su propisani Odlukom o plaćanju i naplati u stranim sredstvima plaćanja u zemlji1 (u nastavku: Odluka) moguće je u Republici Hrvatskoj (RH) naplatiti potraživanje od kupca i platiti obvezu dobavljaču u stranim sredstvima plaćanja, kada se kao ugovorne strane pojavljuju dva rezidenta odnosno rezident i nerezident. Pritom se rezidentom smatra: pravna osoba sa sjedištem u RH, osim njene podružnice u inozemstvu; fizička osoba s prebivalištem u RH; poduzetnik pojedinac (trgovac pojedinac, obrtnik, i dr.); podružnica stranog trgovačkog društva i trgovca pojedinaca upisana u registar koji se vodi kod nadležnog tijela državne vlasti ili uprave u RH, itd. Pod stranim sredstvima plaćanja smatraju se devize (novčana potraživanja iz inozemstva), novčanice i kovanice (strana gotovina) te čekovi i ostali novčani instrumenti koji glase na stranu valutu.

i povrat troškova službenog puta i drugih troškova povezanih s time u drugoj državi uključujući terenski dodatak ▶ pri posredničkim poslovima u međunarodnom prijevozu i turističko-agencijskim uslugama, između posrednika i drugog rezidenta fizičke osobe, za uslugu koju je pružio nerezident.

U devizama između rezidenata dopuštene su naplate i plaćanja između ostalog: ▶ za isplatu plaća radnicima rezidenata koji su privremeno na radu u drugoj državi, npr. radnici na radilištima u drugoj državi, u predstavništvima, pomorci, konzuli, diplomati, i sl. ▶ pri izvođenju investicijskih radova u drugoj državi, između nositelja posla i drugih sudionika u poslu

Plaćanje između rezidenata

zone i rezidenta izvan zone, ako je riječ o domaćoj robi ili usluzi koja je namijenjena trgovini s nerezidentima i ako roba izlazi iz RH ili ako je riječ o stranoj robi ili usluzi ▶ kod tekućih poslova u trgovini s nerezidentima, između posrednika i drugog rezidenta za plaćanje i naplatu robe i usluga, ako roba prelazi državnu granicu RH ▶ pri izdavanju i otkupu udjela u investicijskim fondovima osnovanima u RH ▶ pri kupoprodaji vrijednosnih papira koji kotiraju ili su izdani u drugoj državi, između investitora i ovlaštenog društva te između ovlaštenih društava, osim vrijednosnih papira koji su izdani u drugoj državi, a kotiraju u RH ▶ između podružnice stranog osnivača i drugog rezidenta ako naplata i plaćanje predstavljaju ispunjenje obveze iz ugovora sklopljenog između tog drugog rezidenta i stranog osnivača te podružnice ▶ pri izdavanju i otkupu udjela u investicijskim fondovima osnovanima u RH, itd.

Plaćanje između U stranim sredstvima plaćanja u za iznos naplaćenih radova ▶ pri rezidenata i nerezidenata

RH između rezidenata dopuštene su naplate i plaćanja: ▶ pri kupoprodaji robe s carinskog skladišta tipa D i na izdvojenim prodajnim mjestima carinskog, trošarinskog ili poreznog skladišta ▶ za isplatu

posredničkim poslovima u međunarodnom prijevozu i turističko – agencijskim uslugama, između posrednika i drugog rezidenta, za uslugu koju je pružio ili primio nerezident ▶ pri kupoprodaji robe i usluga između korisnika slobod1 Odluka o plaćanju i naplati u strane zone te pri kupoprodaji robe i nim sredstvima plaćanja u zemlji usluge između korisnika slobodne (Nar. nov., br. 111/05 i 16/15)

6 studeni 2021.

Za tekuće poslove između rezidenata i nerezidenata dopušteni su plaćanje i naplata: ▶ u stranim sredstvima plaćanja pri trgovanju uslugama ▶ u devizama pri trgovanju robom ▶ u stranoj gotovini i čekovima koji glase na stranu valutu pri trgovanju robom ako roba prelazi državnu granicu RH.

POREZI POREZI Dopušteni su plaćanje i naplata premije osiguranja i isplata štete u devizama između rezidentnog društva za osiguranje i rezidenta – fizičke osobe koja u drugoj državi boravi na temelju važeće dozvole boravka. Kada se sklapa ugovor o reosiguranju između rezidentnog društva za osiguranje ili društva za reosiguranje i nerezidentnoga društva za reosiguranje, dopuštena je naplata premije i isplata štete u devizama između sljedećih rezidenata: ▶ društva za osiguranje i ugovaratelja odnosno korisnika osiguranja ▶ društva za osiguranje i društva za reosiguranje na temelju ugovora o reosiguranju ▶ dvaju ili više rezidentnih društava za osiguranje odnosno reosiguranje, ako je riječ o suosiguranju.

Jednako tako, dopuštene su naplate i plaćanja za kapitalne poslove između rezidenata i nerezidenata, osim u slučajevima: ▶ kupoprodaje nekretnine u RH i udjela u trgovačkim društvima sa sjedištem u RH ▶ kupoprodaje vrijednosnih papira koji kotiraju ili su izdani u RH bez obzira na to glase li na stranu valutu ili kune, osim vrijednosnih papira koji su izdani u RH i kotiraju u drugoj državi. Zabrana se ne odnosi na kupoprodaju na primarnom tržištu vrijednosnih papira izdanih od RH koji glase na stranu valutu.

Prijenos deviznih sredstava Odluka propisuje i mogućnost prijenosa deviznih sredstava između rezidenata, pa su tako primjera radi dopuštene donacije stranih sredstava plaćanja između rezidenata u znanstvene, kulturne i humanitarne svrhe.

PIŠE: JASMINKA RAKIJAŠIĆ

Članovi uprave mirovanje obveze doprinosa Z

a članove uprave koji nisu osigurani po osnovi člana uprave (osobno osiguranje), Zakonom o doprinosima propisana je obveza plaćanja doprinosa na godišnju osnovicu, odnosno na razliku između osnovice temeljem koje su osigurani i najniže osnovice za članove uprave u radnom odnosu koja za 2021. iznosi 5.967,65 kn mjesečno što bi na godišnjem nivou bio iznos od 71.611,80 kn. Pritom, ako je razdoblje mjerodavno za obračun doprinosa kraće od kalendarske godine, iznos godišnje osnovice

razmjeran je broju dana za koje se utvrđuje obveza.

Razliku, odnosno godišnju osnovicu i godišnju obvezu doprinosa, utvrđuje Porezna uprava rješenjem, a ista dospijeva na naplatu u roku od 15 dana od dana uručenja rješenja.

Iznimka su članovi uprave umirovljenici u radnom odnosu (osim korisnika invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti) za koje se spomenuta razlika ne utvrđuje, te se za iste ne utvrđuje ni dodatna obveza doprinosa po toj osnovi.

No, za članove uprave kojima studeni 2021. 7

FINANCIJE POREZI se utvrđuje godišnja obveza doprinosa, Zakonom o doprinosima propisana je i mogućnost mirovanja obveze doprinosa u određenim slučajevima. Odnosno, članovima uprave miruje obveza doprinosa za razdoblje u kojem koriste prava prema posebnim propisima i to: 1. za razdoblje u kojem je na privremenoj nesposobnosti za rad na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja ili sredstava državnog proračuna, 2. za razdoblje u kojem koristi pravo na dopust ili pravo na rad s pola punoga radnog vremena kao roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju.

U slučaju kada se koristi pravo na rad s pola punoga radnog vremena, obveza doprinosa miruje u polovici iznosa utvrđene mjesečne obveze.

To znači da za razdoblja dok su primjerice bili na bolovanju na teret HZZO-a, na rodiljnom ili roditeljskom dopustu, članovima uprave se neće utvrđivati razlika doprinosa. Odnosno, takva razdoblja će biti izuzeta od utvrđivanja razlike doprinosa.

Mirovanje obveze doprinosa utvrđuje Porezna uprava na temelju podataka HZZO-a o početku i prestanku privremene nesposobnosti za rad, odnosno na temelju podataka HZZO-a o tome da je odobreno pravo na dopust zbog njege djeteta ili pravo na rad s pola punog radnog vremena te na temelju podataka o početku i prestanku ostvarivanja tih prava.

Sve navedeno odnosi se i na izvršne direktore trgovačkih društava, likvidatore i upravitelje zadruga koji imaju iste obveze kao i članovi uprava trgovačkih društava.

8 studeni 2021.

PIŠE: IDA DOJČIĆ

Korištenje porezn svrsi zakona O

pći porezni zakon, kao temeljni porezni propis, sadrži između ostalog i odredbe o prividnim pravnim poslovima te postupanju poreznog tijela kada se utvrdi da je kod poreznih obveznika došlo do iskorištavanja određenih poreznih pogodnosti s ciljem i svrhom za koju one nisu namijenjene. Prema odredbama OPZ-a, porezna tijela su ovlaštena dokazivati prividnost pravnog posla kada se sklapanjem pojedinih ugovora prikriva stvarna narav određenog posla, a s ciljem kako bi se koristile porezne pogodnosti. Ako se prividnim pravnim poslom prikriva neki drugi pravni posao, tada je osnova za utvrđivanje porezne obveze prikriveni pravni posao (čl. 12. OPZ-a).

Korištenje poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona U dijelu odredbi o prividnim pravnim poslovima, čl. 12.a OPZ-a posebno je regulirano korištenje poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona i time izbjegavanje plaćanja poreza, u slučaju kada: ▶p oslodavac za posao koji ima obilježje nesamostalnog rada ugovara druge načine obavljanja poslova ili ▶p oduzetnik koristi organizacijske oblike koji su oporezivi

po nižim stopama ili ▶p oduzetnik učestalo mijenja organizacijski oblik u kojem posluje, a koji je oporeziv nižim stopama.

Dakle, ako poslodavac za posao koji ima obilježje nesamostalnog rada ugovara i isplaćuje naknadu ne kao plaću, nego kroz porezno „jeftinije“ oblike, odnosno vrste dohodaka oporezive nižim poreznim stopama, koristi porezne pogodnosti protivno svrsi zakona. Nadalje, kada poduzetnik učestalo mijenja organizacijski oblik u kojem posluje, odnosno za svaki ugovoreni posao koristi jedan organizacijski oblik kojeg zamjenjuje drugim, koji je oporeziv po nižim poreznim stopama, kao i korištenje povezanih društava u svrhu primjene poreznih pogodnosti, predstavlja korištenje poreznog sustava protivno svrsi zakona. U tim slučajevima će se u poreznom postupku porezne obveze obračunati kao da tih pogodnosti nije ni bilo, a za utvrđene obveze odgovara: ▶ kod isplata naknada fizičkim osobama  posloprimac, a isplatitelj primitak koji se u tom odnosu smatra poslodavcem odgovara kao jamac platac, ▶ u slučaju kada poduzetnik mijenja organizacijski oblik, te u transakcijama između povezanih osoba/društava

POREZI POREZI

nih pogodnosti protivno  fizička osoba koja stvarno upravlja tim transakcijama, odnosno povezanim društvima, a povezana društva odgovaraju za porezne obveze kao jamci platci.

Obilježja nesamostalnog rada Zakon o porezu na dohodak odredbama čl. 27.a definira obilježja nesamostalnog rada, pa je tako navedeno sljedeće: „Za potrebe oporezivanja primicima po osnovi radnog odnosa smatraju se i primici proizašli iz korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona propisanih propisom kojim je uređen opći porezni postupak kod kojih postoje obilježja nesamostalnog rada.“ Obilježja nesamostalnog rada za slučajeve korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona određuju se temeljem ispunjenja triju kriterija: ▶k ontrole ponašanja  obuhvaća činjenice koje pokazuju ima li poslodavac pravo usmjeriti i kontrolirati što posloprimac radi i kako obavlja posao, kroz upute, obuku ili druga sredstva, ▶ financijske kontrole  obuhvaća činjenice koje pokazuju ima li poslodavac pravo usmjeriti ili kontrolirati financijske i poslovne aspekte posloprimčevog rada te dnosa stranaka  obuhvaća ▶o činjenice koje pokazuju vrstu odnosa među strankama.

Pravilnik o porezu na dohodak pobliže pojašnjava (čl. 32. a – 32.k) elemente koji pobliže određuju

kriterije za utvrđivanje obilježja nesamostalnog rada. Za potrebe pravilnog obračuna poreza na dohodak te pripadajućih doprinosa Porezna uprava utvrđuje ima li pojedini posao, sklopljen između isplatitelja primitka i poreznog obveznika izvršitelja posla, obilježja nesamostalnog rada. Ako Porezna uprava u provedenom postupku utvrdi da posao ima obilježja nesamostalnog rada, provest će se postupak obračuna poreza i doprinosa propisan za radni odnos, prema poreznom obvezniku koji se u navedenom poslu smatra izvršiteljem posla, neovisno od sljedećih činjenica: ▶ načina kako je ugovoren posao ▶ je li izvršitelj posla osoba koja je registrirana za obavljanje samostalne djelatnosti obrta te je kao takva ugovorila posao ▶ bez obzira na rezidentnost isplatitelja primitka.

Postupak utvrđivanja obilježja nesamostalnog rada sastoji se od prikupljanja činjenica bitnih za oporezivanje te provjere ispunjenja elemenata kriterija obilježja nesamostalnog rada. Ako se na temelju prikupljenih činjenica i analize navedenih kriterija utvrde obilježja nesamostalnog rada, Porezna uprava će rješenjem posloprimcu utvrditi iznos primitka koji su isplaćeni za određeni posao, a koji se smatraju primitkom po osnovi radnog odnosa. Također, ovim se rješenjem poslodavac određuje odgovornim za utvrđene obveze poreza i doprinosa kao jamac platac, a ovisno o poreznom statusu

poreznog obveznika naložit će se po potrebi provedba određenih knjiženja u poslovnim knjigama.

Korištenje paušalnih obrta protivno svrsi zakona (prikriveni nesamostalni rad)

Prema objavi Porezne uprave1, pojavnosti korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona primijećene su kroz institut paušalnog obrta. Tijekom porezne reforme prepoznata je potreba za poticanjem razvoja malih poduzetnika, ponajviše obrtnika koji samostalno obavljaju gospodarsku djelatnost, te je u svrhu smanjenja poreznog i administrativnog opterećenja proširen krug obrtnika koji dohodak mogu i žele utvrđivati u paušalnom iznosu (povećanjem praga za paušalno oporezivanje, ukidanjem ograničenja glede djelatnosti koje se mogu paušalno oporezivati itd.). Poreznom obvezniku koji obavlja samostalnu djelatnost obrta i/ili samostalnu djelatnost poljoprivrede i šumarstva, a nije po toj osnovi obveznik PDV-a te po osnovi te djelatnosti u poreznom razdoblju ne ostvaruje ukupni godišnji primitak veći https://www.porezna-uprava.hr/ Stranice/Vijest.aspx?NewsID= 3249&List =Vijesti

1

studeni 2021. 9

FINANCIJE POREZI od iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav PDV-a (300.000,00 kn), dohodak i porez na dohodak može se utvrđivati u paušalnom iznosu. Obrtnik koji porez na dohodak plaća u paušalnom iznosu ne vodi poslovne knjige, osim evidencije o prometu, a godišnji porez u paušalnom iznosu po stopi od 10% utvrđuje Porezna uprava rješenjem (čl. 82. Zakona o porezu na dohodak).

U postupcima nadzora primijećeno je da se u određenim slučajevima, umjesto sklapanja ugovora o nesamostalnom radu, potiče osnivanje obrta koji dohodak utvrđuju u paušalnom iznosu te se naknade za posao koji ima obilježja nesamostalnog rada isplaćuju kroz isplate prema paušalnom obrtu.

Takva postupanja, motivirana isključivo kako bi se iskoristio način obračuna namijenjen paušalnim obrtnicima unatoč postojanju obilježja nesamostalnog rada, predstavljaju korištenje poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona. U tom dijelu Porezna uprava pokrenula je postupke provjere s ciljem suzbijanja takvih pojava upućivanjem poziva poreznim obveznicima da se popuni Upitnik NR – Upitnik za utvrđivanje obilježja kriterija nesamostalnog rada za slučajeve korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona, koji je objavljen na web stranicama Porezne uprave.

Treba napomenuti kako se u provođenju poreznog nadzora prioritet stavlja na velike poduzetnike, zatim porezne obveznike iz čl. 49. OPZ-a (povezane osobe) te na porezne obveznike iz čl. 12.a OPZ-a, odnosno one kod kojih postoji sumnja o neopravdanom korištenju poreznih pogodnosti.

10 studeni 2021.

PIŠE: IRENA SLOVINAC

Fiskalizacija u intern O

bveznici fiskalizacije (fizičke osobe obveznici poreza na dohodak po osnovi samostalne djelatnosti i fizičke i pravne osobe obveznici poreza na dobit) koji prodaju svoje proizvode ili robu putem interneta (web shopa) obvezni su za izdane račune naplaćene gotovinom provesti postupak fiskalizacije izdavanja računa odnosno putem elekroničkih naplatnih uređaja povezanih s Ministarstvom financija poslati ih Poreznoj upravi kako bi im dodijelila Jedinstveni identifikator računa (JIR). Postupak fiskalizacije provodi se u trenutku izdavanja računa koji se zajedno s kupljenom robom dostavlja kupcu. Gotovinom se u smislu Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom smatra gotov novac (novčanice i kovanice), kartice, čekovi i drugi slični načini plaćanja, osim plaćanja na transakcijski račun kod banaka.

Mora li web shop fiskalizirati račune?

Obveznici fiskalizacije dužni su za robu prodanu putem web shopa izdati račune te provesti postupak fiskalizacije izdavanja računa kada su ti računi naplaćeni: ▶n ovčanicama i kovanicama dostavljaču, ▶ k reditnim ili debitnim karticama, ▶p utem servisa PayMill, ▶ č ekovima i slično.

Postupak fiskalizacije računa nije potrebno provesti kada ku-

pac robu kupljenu putem web shopa plaća: ▶ na transakcijski račun (nalogom za plaćanje, općom uplatnicom, internet bankarstvom i sl.), ▶ pouzećem, dostavljaču Hrvatske pošte ili kurirske službe koja obavlja naplatu u ime i za račun trgovca i primljeni novac uplaćuje na transakcijski račun trgovca, ▶p utem servisa PayPall.

Prodaja preko OSS sustava Kada tuzemni porezni obveznik prodaje robu na daljinu građanima u drugu državu članicu Europske unije (u nastavku: EU) i prijeđe propisani prag u iznosu od 77.000,00 kn (koji obuhvaća prodaju dobara na daljinu unutar EU i telekomunikacijski i elekronički obavljene usluge osobama koje nisu porezni obveznici u drugim državama članicama), mjesto oporezivanja prodaje dobara na daljinu je tamo gdje završava prijevoz dobara kupcu.

U tom slučaju tuzemni porezni obveznik koji prodaje robu na daljinu unutar EU, PDV u državi članici potrošnje može plaćati na dva načina: registriranjem za potrebe PDV-a u drugoj državi članici EU ili prijavljivanjem u sustav OSS. Tuzemni porezni obveznik (obveznik fiskalizacije) koji se prijavio za primjenu posebnog postupka oporezivanja putem OSS sustava, prema odredbama Zakona o porezu na dodanu

MENADŽMENT POREZI PIŠE: VEDRAN JELINOVIĆ

net trgovini Otvaranje nove poslovne jedinice ili pogona vrijednost nije obvezan izdati račun za te isporuke, te nije obvezan provesti ni postupak fiskalizacije izdavanja računa. O navedenom mišljenje je dalo Ministarstvo financija, Porezna uprava (Klasa: 410-01/21-01/1348 od 30.06.2021.) iz kojeg izdvajamo: „Vezano za dio upita o fiskalizaciji napominjemo da su odredbe Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom (Narodne novine, br. 133/12, 115/16, 106/18, 121/19, 138/20) propisane za porezne obveznike na teritoriju Republike Hrvatske, odnosno predmet fiskalizacije je promet gotovinom obveznika fiskalizacije u Republici Hrvatskoj. Kod prodaje na daljinu unutar Europske unije osobama koje nisu porezni obveznici, mjestom isporuke smatra država članica Europske unije u kojoj otprema kupcu završava te takva prodaja ne podliježe fiskalizaciji. Međutim, obveznik može izdati fiskalizirani račun te sustav fiskalizacije neće odbiti račun koji sadrži stope PDV-a od 19 ili 22%.“ Dakle, kada hrvatski porezni obveznik koji se prijavio u OSS sustav prodaje robu putem svojeg web shopa građaninu u drugu državu članicu EU (npr. Sloveniju), pri čemu je kupac kupljenu robu platio karticom (ili drugim sredstvom koje se smatra gotovinom) nije obvezan izdati račun niti provesti postupak fiskalizacije izdavanja računa.

DETALJNIJE O TEMI: FIP br. 8/21, I. Dojčić, str. 48 FIP br. 6/20 I. Slovinac, str. 17

R

adi obavljanja svojih djelat- u kojemu je uprava društva i odanosti poduzetnici otvaraju kle se upravlja poslovima drušnove poslovne jedinice (radio- tva ili mjesto u kojemu društvo nice, pogone ili poslovne prosto- trajno obavlja svoju djelatnost, a re), neovisno od toga je izjaAko je ugovor o određeno vom o osnivanju obavlja li djelatnost zakupu sklopljen društva ili drušu prostoru koji je u njihovom vlasništvu bez sudjelovanja tvenim ugovorom, statutom ili u zakupu. U najavnog bilježnika odnosno stavku pojašnjavadruštva. Ako je mo koja tijela se o (bez ovjere potpisa uprava trgovačtoj činjenici moraju ili solemnizacije), koga društva u različitom izvijestiti te o čemu nadležnoj poreznoj mjestu od mjesta koje je je potrebno voditi upravi mora se kao sjedište drušračuna prilikom uređenja radnih odnosa. dostaviti i primjerak tva upisano u sudski registar ili ako Ne treba prijava tog ugovora, ali to društvo obavlja u sudski registar je obveza svoju djelatnost u Prema Zakonu o mjestu različitom zakupodavca. trgovačkim drušod mjesta koje tvima i Zakonu o sudskom je kao sjedište društva upisano registru ne postoji obveza re- u sudski registar, sjedištem se gistriranja posebne poslovne smatra mjesto upisano u sudjedinice/pogona/radionice, skom registru, ali se treće osobe već se u sudski registar upisuje glede pravnih posljedica ovisnih o sjedište trgovačkoga društva i sjedištu društva mogu pozivati na sjedište podružnice ako je trgo- mjesto u kojemu je uprava drušvačko društvo ima. Pritom treba tva i odakle se upravlja poslovima razlikovati podružnicu od po- društva ili na mjesto u kojemu slovne jedinice, jer je moguće društvo obavlja svoju djelatnost.

Sjedište mora biti otisnuto i na postojanje poslovne jedinice bez osnivanja podružnice i obrnuto. poslovnom papiru trgovca (piTrgovačko društvo može imati smima, računima i dr.), uz koji samo jedno sjedište. Sjedište tr- podatak se još moraju otisnuti i govačkog društva je mjesto u RH njegova tvrtka, sud kod kojega studeni 2021. 11

FINANCIJE MENADŽMENT je upisan u sudski registar i broj pod kojim je to učinjeno, tvrtka i sjedište pravnih osoba kod kojih se vode njegovi računi i brojevi tih računa. Isto vrijedi i za sadržaj internetske stranice društva.

Obveza prijave Poreznoj upravi Novu poslovnu jedinicu mora se međutim prijaviti Poreznoj upravi. Naime, Općim porezni zakonom propisana je dužnost poreznog obveznika prijaviti sve činjenice bitne za utvrđivanje njegove porezne obveze, a osobito premještaj radionice ili stalne poslovne jedinice, početak obavljanja gospodarske djelatnosti, broj poslovnog računa koji ima izvan RH i druge činjenice čije je prijavljivanje propisano posebnim zakonom, a koje nisu dostupne poreznom tijelu kroz razmjenu podataka s drugim javnopravnim tijelima (čl. 68.).

Obrazac „Prijave činjenica bitnih za oporezivanje“ porezni obveznik podnosi Poreznoj upravi prema svome sjedištu u roku od 30 dana od dana nastanka činjenice za koju postoji obveza prijavljivanja.

Dakle, od onog dana otkad je radionica odnosno stalna poslovna jedinica počela s radom. Obrazac je propisan Pravilnikom o provedbi Općeg poreznog zakona.

Drugo, ako obveznik fiskalizacije u smislu Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom otvara novi poslovni prostor, dužan je dopuniti popis poslovnih prosto12 studeni 2021.

ra u svojem internom aktu (čl.

11. st. 2.), a ako ujedno i naplaćuje račune gotovinom dužan je Ministarstvu financija, Poreznoj upravi dostaviti podatke i o tom poslovnom prostoru u kojem obavlja djelatnost (čl. 19. st. 1.).

Prijava se vrši putem elektroničkog servisa ePorezna. Podaci iz čl. 19. st. 2. Zakona o fiskalizaciji dostavljaju se po pojedinom poslovnom prostoru s početkom obveze fiskalizacije, a prije početka dostave računa. Ako ob-

veznik fiskalizacije nije korisnik sustava ePorezna, podatke o poslovnom prostoru dostavlja po pojedinom poslovnom prostoru putem obrasca Prijave podataka u sustav fiskalizacije neposredno nadležnoj ispostavi PU prema svom sjedištu ili prebivalištu.

Radni odnosi u poslovnoj jedinici Navedenu promjenu potrebno je razmotriti i s gledišta radnog prava odnosno mjesta rada radnika. Prema Zakonu o radu svaki ugovor o radu mora sadržavati podatke između ostalog i o mjestu rada, a ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada, stavlja se napomena da se rad obavlja na

različitim mjestima (čl. 15.).

Stoga je za radnike koji će raditi u toj poslovnoj jedinici potrebno u ugovoru navesti podatak da im je mjesto rada u toj poslovnoj jedinici. Postojećim radnicima koji možda već imaju sklopljen ugovor o radu s drugim mjestom rada, potrebno je ponuditi izmjenu ugovora u kojem će biti naznačeno novo mjesto rada. Ukoliko radnik odbije takoreći „premještaj“, poslodavac mu može otkazati poslovno uvjetovanim otkazom zbog organizacijskih razloga pri čemu se primjenjuju sve obveze u odnosu na tu vrstu otkaza.

Ne bi li si olakšali organizaciju posla, poslodavci ponekad u ugovore o radu s radnicima stavljaju napomenu da se rad obavlja na različitim mjestima, unatoč tome što radnici imaju stalno ili glavno mjesto rada. Na taj način poslodavci si žele ostaviti slobodu da mogu radnike „premještati“ iz jedne poslovnice/trgovine u drugu. To se najčešće čini kroz stipulaciju ugovorne odredbe sličnoj ovoj: „Radnik će obavljati svoje poslove u mjestu sjedišta poslodavca, kao i na drugim mjestima na poslovnom području poslodavca”.

Unatoč tome što poslodavac ima pravo pobliže odrediti mjesto i način obavljanja rada, to mora činiti poštujući prava i dostojanstvo radnika (čl. 7. st.

2.), a osim toga ovakve prakse suprotne su i zakonskom izričaju iz čl. 15. ZR-a, ako radnici doista i imaju stalno ili glavno mjesto

PRAVO POREZI rada. Stoga treba biti oprezan u slučaju ako radnik dovede u pitanje jednostrani „premještaj“ (npr. odbije premještaj iz poslovne jedinice gdje je dotad uobičajeno radio u drugu jedinicu). Sudska praksa nije ujednačena, jer i ovisi o raznim okolnostima svakog pojedinog slučaja.

Prvo i osnovno što piše u ugovoru za mjesto rada i koje poslove radnik obavlja; zatim koliko je dugo radnik radio na istom mjestu; je li bilo sličnih premještaja u prošlosti; radi li se o promjeni mjesta rada u istom mjestu gdje je sjedište poslodavca ili prebivalište radnika; u kakvom su odnosu poslodavac i radnik; je li riječ o mogućem šikaniranju i sl.

Dodatno Za početak obavljanja pojedinih gospodarskih djelatnosti, ali i naknadne promjene u prostoru za ugostiteljstvo, trgovinu i turizam gospodarski poduzetnik treba pribaviti i odgovarajuće rješenje da prostor i oprema odgovaraju propisanim uvjetima. Da bi ishodili rješenje kojima se utvrđuju minimalni uvjeti ugostiteljskog objekta, za pružanje usluga putničke agencije ili trgovinu, potrebno je podnijeti zahtjev nadležnim tijelima jedinice lokalne samouprave uz koji se prilaže odgovarajuća dokumentacija propisana pravilnicima.

DETALJNIJE O TEMI: FIP br. 6/21, D. Marečić, str. 182 FIP br. 4/21, I. Slovinac, str. 28 FIP br. 4/16, V. Jelinović, str. 164

PIŠE: LJUBICA ÐUKANOVIĆ

Upućivanje radnika u RH

U

pućivanje radnika u Republiku Hrvatsku u okviru privremenog i povremenog prekograničnog pružanju usluga uređeno je Zakonom o upućivanju radnika u Republiku Hrvatsku i prekograničnoj provedbi odluka o novčanoj kazni (Nar. nov., br.

128/20; u nastavku: Zakon).

Upućivanjem se smatra, prema čl. 5. Zakona, ako strani poslodavac na ograničeno vrijeme upućuje svoga radnika, koji je kod njega u radnom odnosu, na rad u RH radi privremenog ili povremenog pružanja usluga: ▶ z a svoj račun i pod svojim vodstvom, na temelju ugovora sklopljenoga između stranoga poslodavca i korisnika usluge u RH kojem je usluga namijenjena, ▶u svoju podružnicu ili u društvo u vlasništvu iste grupe kojoj pripada i strani poslodavac, ▶ ustupa radnika kao agencija za privremeno zapošljavanje korisniku sa sjedištem u RH ili koji posluje u RH, pod uvjetom da za vrijeme ustupanja postoji radni odnos između agencije za privremeno zapošljavanje i radnika.

Strani poslodavac je dužan na upućenog radnika primjenjivati propise RH i proširene kolektivne ugovore u RH koji se odnose na zajamčene uvjete rada koji su izrijekom navedeni u čl. 6. st. 1. Zakona.

Na kvalificiranoga radnika kojega strani poslodavac upućuje na rad u RH na razdoblje kraće od osam

dana ne primjenjuju se uvjeti rada koji se odnose na najkraće trajanje plaćenog godišnjeg odmora, naknadu za obavljeni rad, uključujući povećanu naknadu za prekovremeni rad i na uvjete rada upućenoga agencijskog radnika.

Ovi uvjeti se ne primjenjuju samo ako strani poslodavac koji obavlja isporuku upućuje kvalificiranog radnika da izvrši početno sastavljanje odnosno prvo postavljanje koje je nužno za stavljanje isporučene robe u uporabu i koje je ugovoreno kao bitan sastojak ugovora o isporuci robe.

Uvjeti rada koji se ne primjenjuju na kvalificiranoga radnika ne primjenjuju se i na radnika kojega strani poslodavac upućuje u RH zbog obavljanja svih poslova u graditeljstvu koji se odnose na: ▶ i zgradnju, popravljanje, održavanje, preinake ili rušenje zgrada, ▶p oslove iskapanja, ▶ z emljane radove, ▶ s tvarne poslove izgradnje, ▶ s astavljanje i rastavljanje prefabriciranih elemenata, postavljanje instalacija, preinake, renoviranje, popravke, rastavljanje, rušenje, redovitog održavanja, održavanje, ličenja i čišćenja ili poboljšanje.

Upućenom radniku se jamči naknada za obavljeni rad koju čine svi obvezni sastavni dijelovi naknade na koje imaju pravo studeni 2021. 13

PRAVO svi domaći radnici, a stranom agencijskom radniku prava koja imaju domaći agencijski radnici a najmanje u iznosu koji ne smije biti nepovoljniji od plaće radnika zaposlenoga kod korisnika na istim poslovima, koju bi strani agencijski radnik ostvario da je izravno sklopio ugovor o radu s domaćim korisnikom.

Naknadom za obavljeni rad ne smatra se naknada stvarno nastalih troškova zbog i za vrijeme upućivanja, kao što su troškovi putovanja, hrane, smještaja niti davanja u naravi, koje je domaći poslodavac dužan osigurati domaćem upućenom radniku prema zakonodavstvu RH odnosno na temelju obveze koja proizlazi iz prava koje se primjenjuje na radni odnos domaćega radnika.

Troškovi mobilnosti odnose se na dodatak ili naknadu za troškove putovanja, hrane i smještaja za vrijeme obavljanja zadatka zbog čijeg je izvršenja radnik upućen u RH, a to su troškovi koji nastaju ako upućeni radnik mora putovati do i iz redovnoga mjesta rada u RH ili ako poslodavac privremeno šalje radnika iz redovnoga mjesta rada u RH u drugo mjesto rada u RH ili u drugu državu. Ovi troškovi smatraju se zajamčenim uvjetima rada pod uvjetom da na takav dodatak ili naknadu prema propisu odnosno proširenom kolektivnom ugovoru ima pravo domaći radnik.

Nadležno tijelo koje je ovlašteno utvrđivati da li je poslodavac upućenom radniku osigurao zajamčenu naknadu za obavljeni rad na koju radnik ima pravo prema Zakonu je Državni inspektorat.

Državni inspektorat utvrđuje je li stvarno isplaćeni iznos naknade za obavljeni rad barem jed14 studeni 2021.

nak iznosu naknade koju radniku upućenom u RH treba osigurati primjenom Zakona, uspoređujući brutoiznos stvarno isplaćene naknade i brutoiznos naknade za obavljeni rad na koju upućeni radnik ima pravo, a ne pojedinačni sastavni dijelovi naknade za obavljeni rad.

Prilikom usporedbe ne uzimaju se u obzir iznosi isplaćeni upućenom radniku za: ▶ prekovremeni rad, ▶ otežane uvjete rada, ▶ noćni rad, ▶ rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi, ▶ davanja u naravi i ▶ i znosi dodataka kojima je svrha naknada stvarno nastalih troškova zbog upućivanja koje je strani poslodavac isplatio upućenom radniku na temelju obveze koja proizlazi iz zakonodavstva države sjedišta poslodavca odnosno prava koje se primjenjuje na radni odnos upućenoga radnika.

Ako Državni inspektorat ne može utvrditi koji je dio iznosa dodatka isplaćen radniku na ime naknade stvarno nastalih troškova nastalih zbog upućivanja, a koji dio na ime naknade za obavljeni rad, u tom slučaju smatra se da je ukupni iznos isplaćen kao naknada stvarno nastalih troškova zbog upućivanja.

PIŠE: NIKOLINA BIČANIĆ

Usuglašava (i obveza) Usklađivanje s dužnicima - s 31. listopada Upitnikom o fiskalnoj odgovornosti1 pitanjem pod red. br. 50 provjerava se jesu li s dužnicima usklađeni podaci o potraživanjima na datum 31. listopada. To usklađivanje salda potraživanja s dužnicima, sa stanjem na dan 31. listopada, nije obveza koja proizlazi iz nekog propisa, upute, naputka ili sl. No, kako bi se na ovo pitanje u Upitniku moglo potvrdno odgovoriti, obavezno je, s 31. listopada svake proračunske godine provesti takvo usklađivanje.

Uputom za sastavljanje i predaju Izjave o fiskalnoj odgovornosti za 2020. godinu2 dano je sljedeće pojašnjenje za odgovaranje na to pitanje: Pitanjem 50. se testira jesu li usklađeni podaci o potraživanjima s dužnicima na datum 31. listopada. Ovjera, odnosno potvrda otvorenih stavaka putem izvoda otvorenih stavaka (IOS-a) podrazumijeva međusobno

Upitnik o fiskalnoj odgovornosti (u nastavku: Upitnik) sastavni je dio Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila (Nar. nov., br. 95/19).

2 Uputa Ministarstva financija od 2. veljače 2021. (Klasa: 400-02/2/01/11, Ur. broj: 513-05-04-2-1) 1

PRORAČUN

anje salda potraživanja - 31. listopada i/ili 31. prosinca? usklađivanje podataka poslovnih partnera (vjerovnika i dužnika) o stanju potraživanja odnosno obveza.

U slučajevima velikog broja dužnika, osobito kada se radi o manjim iznosima i u odnosu s fizičkim osobama - dužnicima, gore navedeni način usklađivanja nije potrebno provoditi ako je uspostavljen kontinuirani sustav praćenja i informiranja o stanju njihova duga.

Primjer takvog sustava je iskazivanje potraživanja od dužnika na svakom računu, na način da uz iznos tekućeg dugovanja sadrži i ukupan iznos dugovanja.

Budući da proračunski i izvanproračunski korisnici ne mogu utjecati na to da im se svi poslani izvodi otvorenih stavaka potvrđeni i vrate, na pitanje se odgovara potvrdno ukoliko su svi izvodi otvorenih stavaka poslani dužnicima.

Nadalje, treba podsjetiti da pored obveze usklađivanja potraživanja sa stanjem na dan 31. listopada, od ranije postoji obveza usklađivanja potraživanja i obveza sa svim vjerovnicima i dužnicima sa stanjem na dan 31. prosinca proračunske godine.

Usklađivanje s vjerovnicima i dužnicima - s 31. prosincem Podsjećamo, prema Uputi Ministarstva financija o obavlja-

nju godišnjeg popisa imovine i obveza iz 2015.3, taj su postupak obvezni provoditi svi proračuni, proračunski i izvanproračunski korisnici, prilikom obavljanja godišnjeg popisa potraživanja i obveza sa stanjem na dan 31. prosinca.

Prema navedenoj Uputi, u slučajevima velikog broja dužnika, osobito kada se radi o manjim iznosima i u odnosu s fizičkim osobama – dužnicima, gore navedeni način usklađivanja (putem ovjere izvoda otvorenih stavaka) nije potrebno provoditi ako je uspostavljen kontinuirani sustav praćenja i informiranja o stanju njihovog duga. Primjer takvog sustava je iskazivanje potraživanja od dužnika na svakom računu, na način da je uz iznos tekućeg dugovanja na računu naveden i ukupan iznos dugovanja.

Navedena obveza usklađivanja uvedena je s ciljem da se otkloni učestala nepravilnost koja se, prema nalazima Državnog ureda za reviziju o obavljenim revizijama financijskih izvještaja Uputa o obavljanju popisa imovine i obveza od 11. prosinca 2015.

(Klasa: 400-01/15-01/112, Ur. broj: 513-05-02-15-2; može se preuzeti na: https://mfin.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/drzavna-riznica/ racunovodstvo/upute-nalozi-ostalo/ Uputa%20o%20obavljanju%20 popisa%20imovine%20i%20obveza,%20prosinac%202015.pdf (pristupljeno: 8.10.2021.)

3

i poslovanja proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika, odnosila na obavljanje godišnjeg popisa imovine i obveza, i to na popis potraživanja i obveza, koji se često svodio na prijepise iz poslovnih knjiga i nije vjerodostojan.

Ovdje treba pojasniti da se popis financijske imovine i obveza obavlja prema knjigovodstvenom stanju, što znači da povjerenstvo za popis popisne liste potraživanja i obveza sastavlja prema podacima iz analitičkih evidencija vjerovnika i dužnika, te ima zadatak preispitati iskazana salda tih potraživanja i obveza. To „preispitivanje“ obavlja na način da utvrđuje: ▶ j esu li izvršena usklađivanja potraživanja i obveza s komitentima, ako su utvrđene razlike jesu li materijalno značajne te kako su razriješene, ▶p ostoji li pravni temelj za svako potraživanje i obvezu, ▶ j e li ispravno utvrđena visina potraživanja odnosno obveze, ▶ j esu li potraživanja odnosno obveze pokriveni instrumentima plaćanja i sl.

Povjerenstvo za popis treba zatražiti izlist starosne strukture potraživanja i obveza kako bi moglo ocijeniti: ▶p ostoje li zakašnjenja u naplati potraživanja odnosno obveza, ▶ r azloge nepravovremene naplate ili isplate, studeni 2021. 15

FIGOSPO PRORAČUN ▶ je li pokrenut postupak za naplatu dospjelih potraživanja, ▶ je li proveden postupak ispravka vrijednosti potraživanja u skladu s čl. 37.a Pravilnika o proračunskom računovodstvu4 i sl.

Osim sastavljanja popisnih listi o popisu financijske imovine i obveza, u izvještaju o obavljenom popisu povjerenstvo sastavlja bilješke o navedenim provedenim postupcima preispitivanja, kao i o obavljenom razgovoru s osobama koje vode evidencije ove imovine i obveza.

U posebnim popisnim listama potrebno je iskazati: ▶p otraživanja i obveze za koje ne postoji uredna dokumentacija, ▶n eusklađena potraživanja i obveze i ▶n enaplativa ili zastarjela potraživanja.

Upitnikom o fiskalnoj odgovornosti, pitanjem pod red. br. 51. provjerava se sadrži li Izvještaj o obavljenom popisu popis potraživanja i obveza po pojedinom vjerovniku, odnosno dužniku, a pitanjem pod red. br. 54. je li (s 31. prosincem proračunske godine) obavljen ispravak vrijednosti potraživanja u skladu s odredbama Pravilnika o proračunskom računovodstvu.

Važno je istaknuti da je prije obavljanja godišnjeg popisa potrebno provesti sva knjiženja koja se odnose na financijsku imovinu i obveze (uključujući ispravak vrijednosti potraživanja i otpise te usklađenja s komitentima), budući da se popis financijske imovine i obveza obavlja prema knjigovodstvenom stanju te imovine.

4

Pravilnik o proračunskom računovodstvu i Računskom planu (Nar. nov., br. 124/14 – 108/20)

16 studeni 2021.

(stvaraju troškove), usuglašavaTreba li usklađivanje s nje salda potraživanja sa stanjem dužnicima provesti s 31. listopada i s 31. prosincem? na dan 31. listopada bi se moglo Jasno je da ako se obavi usklađivanje potraživanja s dužnicima s danom 31. listopada time nije ispunjena i obveza usklade tih potraživanja sa stanjem na dan 31. prosinca proračunske godine. Naime, potraživanja iz salda 31. listopada u određenoj mjeri će se naplatiti do 31. prosinca, pa s tim danom više neće biti sadržana u saldu potraživanja, a činom plaćanja vjerovnici će ujedno potvrditi svoje dugovanje koje su imali na dan 31. listopada.

S druge strane, u razdoblju od 31. listopada do 31. prosinca nastat će nova potraživanja, koja u određenom mjeri neće biti izmirena s 31. prosincem, pa će biti sadržana u saldu potraživanja s 31. prosincem. Ta će se potraživanja iskazati u poslovnim knjigama i u godišnjem financijskom izvještaji – bilanci sa stanjem na dan 31. prosinca proračunske godine. S ciljem točnog iskazivanja salda potraživanja u tom izvještaju, pored ostalih stavaka imovine i obveza, provodi se godišnji popis imovine i obveza, kako bi se na popisom utvrđena - stvarna stanja, svela knjigovodstvena.

Kako bi se racionalno koristilo vrijeme, ljudski i drugi resursi

Šifra

Naziv i sjedište dužnika

ograničiti i to tako da se IOS-i sa zahtjevom za potvrdu salda pošalju samo onim dužnicima koji do kraja godine ne izmire svoje dugovanje iz salda na dan 31. listopada, odnosno da se s takvim dužnicima saldo na dan 31. listopada potvrdi u sklopu usuglašavanja salda na dan 31. prosinca. S time da je u tom slučaju, kao dokaz na potvrdan odgovor na pitanje br. 50. iz Upitnika o fiskalnoj odgovornosti, potrebno priložiti provedenu analizu naplate potraživanja (kao što je dano u Tablici 1.)

Naglašavamo, sa svim dužnicima i vjerovnicima obavezno je usuglašavanje salda na dan 31. prosinca proračunske godine, kao jedan od načina potvrde tih salda. S obzirom na kratak rok financijskog izvještavanja proračunskog računovodstva i raspoložive resurse, i kod usuglašavanja potraživanja s dužnicima putem IOS-a, za salda iskazana na dan 31. prosinca, moglo bi se ograničiti slanje IOS-a samo onim dužnicima koji primjerice do 15. siječnja (kod proračunskih korisnika) odnosno do 31. siječnja (kod proračuna i izvanproračunskih korisnika) ne izmire svoje dugovanje iz salda na dan 31. prosinca.

SO 31.10.2021.

Naplaćeno do 31.12.2021.

Nenaplaćeno do 31.12.2021.

100000

A d.o.o. Zagreb

5.000,00

5.000,00

100001

B d.o.o. Rijeka

1.000,00

1.000,00

200001

C d.o.o. Osijek

2.000,00

Ukupno partneri – za račun glavne knjige 16615

50.000,00

40.000,00

10.000,00

% naplate potraživanja iz salda 31.10.2021.

80,00

20,00

2.000,00

(…)

GOSPODARSTVO POREZI PIŠE: IVAN KELEBUH

Analiza pokazatelja siromaštva po zemljama EU-a i Hrvatske za 2020. godinu D

ržavni zavod za statistiku Hrvatske provodi svake godine Anketu o dohotku stanovništva, tj. istraživanje na kojem se temelji izračun pokazatelja siromaštva i socijalne uključenosti za Hrvatsku. Anketa je usklađena s uredbama EU-a i metodologijom Eurostata propisanima za istraživanje EU-SILC (Statistics on Income and Living Conditions).

Istraživanje SILC, na razini EU-a, obvezatno je istraživanje i referentni izvor podataka za praćenje statistike dohotka, siromaštva i socijalne uključenosti. Pokazatelji se temelje na konceptu relativnog siromaštva koji uzima u obzir raspoloživi dohodak kućanstva, broj članova u kućanstvu (veličinu kućanstva) i distribuciju dohotka unutar populacije. Osnovni je pokazatelj stopa rizika od siromaštva. To je postotak osoba koje imaju raspoloživi ekvivalentni dohodak ispod praga rizika od siro-

maštva. Stopa rizika od siromaštva ne pokazuje koliko je osoba stvarno siromašno, nego koliko njih ima dohodak ispod praga rizika od siromaštva. Prag rizika od siromaštva postavljen je na 60% od srednje vrijednosti (medijana) ekvivalentnoga raspoloživog dohotka svih osoba.

Promatrani pokazatelji o siromaštvu za Hrvatsku od 2015. do 2020. kontinuirano bilježe rast na godišnjoj razini. Tako je u razdoblju od 2015. do 2020. prosjek raspoloživog dohotka po kućanstvu bilježio rast od 35,0% te prosjek ekvivalentnog raspoloživog dohotka za 43,3%, a stopa rizika od siromaštva manja je za 1,6% i iznosi 18,3%, a 2015. iznosila je 19,9%. Koncept relativnog siromaštva uzima u obzir raspoloživi dohodak kućanstva, broj članova u kućanstvu (veličinu kućanstva) i distribuciju dohotka unutar populacije.

Tablica 1. Prosjek raspoloživog dohotka po kućanstvu i prosjek ekvivalentnog raspoloživog dohotka, 2015. – 2020.

2015.

Prosjek raspoloživog dohotka po kućanstvu u (kunama)

2016.

2017.

2018.

2019.

2020.

84 088

86 550

92 334

97 870

105 932

113 516

43 339

47 442

51 610

55 018

60 009

64 114

20,0

19,9

20,0

19,3

18,3

18,3

Prosjek ekvivalentnog raspoloživog dohotka u (kunama) Stopa rizika od siromaštva u (%) Izvor: DZS

Prema pokazateljima iz Tablice 2. osobe u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, odnosi se na one osobe koje su u riziku od siromaštva ili su u teškoj deprivaciji ili žive u kućanstvima s niskim intenzitetom rada. Prema tom pokazatelju za 2020. u RH u takvom je položaju bilo 23,3% osoba, a u 2019. bilo je 23,2%.

Stopa teške materijalne deprivacije prikazuje postotak osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti najmanje četiri od devet stavaka materijalne deprivacije i u 2020. iznosi 6,9%, a u 2019. 7,3%. Ako se iz dohotka izuzmu i socijalni transferi i mirovine, tada stopa rizika od siromaštva iznosi 39,3%.

Prosjek raspoloživog dohotka po kućanstvu iznosio je 113.516 kn u 2020., dok je prosjek ekvivalentnoga raspoloživog dohotka iznosio 64.114 kn.

U 2020. stopa rizika od siromaštva prema intenzitetu rada kućanstva najviša je za kućanstva s vrlo niskim intenzitetom rada te za kućanstva

s uzdržavanom djecom i iznosila je 75,5%, a za kućanstva bez uzdržavane djece iznosila je 58,1%.

Vrlo niski intenzitet rada odnosi se na situaciju u kojoj osobe žive u kućanstvima u kojima nitko ne radi ili radi vrlo malo, odnosno radno sposobni članovi rade do 20,0% od ukupnog broja mjeseci u kojima su mogli raditi u referentnom razdoblju.

Tablica 2. Ključni pokazatelji siromaštva i socijalne isključenosti u RH 2019. i 2020.

2019.

Stopa rizika od siromaštva, % Osobe u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, % Osobe u teškoj materijalnoj deprivaciji (4 ili više stavki), % Osobe koje žive u kućanstvima s vrlo niskim intenzitetom rada, %

2020.

18,3

18,3

23,3

23,2

7,3

6,9

9,2

8,6

Jednočlano kućanstvo

32 520

35 124

Kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece

68 292

73 761

24,3

23,8

41,0

39,3

Prag rizika od siromaštva, kune

Stopa rizika od siromaštva prije socijalnih transfera, % Socijalni transferi nisu uključeni u dohodak Mirovine i socijalni transferi nisu uključeni u dohodak Stopa rizika od siromaštva određena prema 2012., % Prosjek raspoloživog dohotka po kućanstvu, kune Prosjek ekvivalentnoga raspoloživog dohotka, kune

10,6

9,2

105 932

113 516

60 009

64 114

Izvor: DZS

Osnovne karakteristike Ankete u 2020. za ▶ 1 4,2% osoba žive u kućanstvima koja su Hrvatsku: u posljednjih 12 mjeseci zbog financijskih poteškoća kasnila s plaćanjem obveza ▶ 5 ,7% osoba žive u kućanstvima koja si ne (stambenoga kredita, najamnine, računa za mogu priuštiti adekvatno grijanje u najrežije ili potrošačkoga kredita), hladnijim mjesecima, ▶ 1 1,1% osoba živi u kućanstvima koja vrlo ▶ 4 9,3% osoba žive u kućanstvima koja si ne teško spajaju kraj s krajem, 22,2% osoba mogu priuštiti tjedan dana godišnjeg odkoje žive u kućanstvima koja teško spajamora izvan kuće za sve članove svoga kuju kraj s krajem, a 45,2% osoba koje žive ćanstva, u kućanstvima koja spajaju kraj s krajem s ▶ 7 ,8% osoba žive u kućanstvima koja si ne malim teškoćama. Najmanji postotak osomogu priuštiti obrok koji sadržava meso, ba (1,0%) živi u kućanstvima koja vrlo lako piletinu, ribu (ili vegetarijanski ekvivalent) spajaju kraj s krajem. svaki drugi dan, U sljedećem broju Poslovnog infa dat ćemo ▶ 4 8,9% osoba žive u kućanstvima koja ne prikaz nekih pokazatelja siromaštva za 2020. za mogu podmiriti neočekivani financijski 17 zemljama Europske unije. izdatak iz vlastitih sredstava (2.500 kn), (nastavak u sljedećem broju)