Poslovni info br. 12/18

TEB-ov

Prilog namijenjen članovima uprave, menadžerima, ravnateljima i drugima

POSLOVNI info PRILOG ČASOPISU FIP 12/18

Spajaju se prekršajni i općinski sudovi

Posljedice skrivanja dobiti

P R O S I N A C 2018.

Promjena načina oporezivanja kod obrtnika

TEB organizira

SEMINAR / Izmjene poreznih i računovodstvenih propisa od 1.1.2019.

3.12. - 6.12. Zagreb, Split, Varaždin, Dubrovnik, Pula, Šibenik, Bjelovar, Zadar PRAKTIKUM / Strateška javna nabava, planiranje, objedinjena nabava, gospodarski subjekti, e-računi Zagreb, 6. prosinca 2018. (četvrtak), Hotel Central, Ul. Kneza Branimira 3 PRAKTIKUM / Revizija postupaka javne nabave EU projekata; Pregled i ocjena ponuda Zagreb, 7. prosinca 2018. (petak), Hotel Central, Ul. Kneza Branimira 3 SEMINAR / Izmjene propisa o spriječavanju pranja novca i financiranja terorizma – novi zakonodavni okvir (izmijenjeno mjesto održavanja seminara) Zagreb, 7. prosinca 2018. (petak), Hotel Antunović, Zagrebačka avenija 100 SEMINAR / Aktualnosti i pripreme za neprofitne organizacije Zagreb, 12. prosinca 2018. (srijeda), Hotel Dubrovnik Zagreb, Gajeva ul. 1 PRAKTIKUM / Sve o PDV-u kod proračunskih korisnika na primjerima iz prakse Zagreb, 14. prosinca 2018. (petak), Hotel Central, Branimirova 3 SEMINAR / Novi uvjeti za ostvarivanje prava na mirovine od 1.1.2019., novine uz beneficirani staž i matična evidencija Zagreb, 17.12.2018. (ponedjeljak), Sheraton Hotel Zagreb, Ul. kneza Borne 2

Detaljnije o programima i prijavi vidjeti na www.teb.hr

Prijava na TEB newsletter: www.teb.hr/newsletter/

POSLOVNI info

SADRŽAJ

PRILOG ČASOPISU FIP 12/18

TEB savjetovanje poslovno

Impresum

Utemeljitelj i nakladnik: TEB Poslovno savjetovanje d.o.o.

Zagreb, Trg žrtava fašizma 15/1 OIB: 99944170669 telefon: 385 (01) 46 11 211 telefaks: 385 (01) 46 11 411 Internet adresa: www.teb.hr e-mail: teb@teb.hr Direktor: mr. sc. Mladen Štahan Uredničko vijeće: dr. sc. Dragan Bolanča Ivica Maros mr. sc. Slavica Pezer Blečić Zdenka Pogarčić dr. sc. Katarina Žager Nakladnički savjet: mr. sc. Mladen Štahan mr. sc. Mirjana Paić Ćirić Nikolina Bičanić Domagoj Zaloker Ljubica Ðukanović Grafička urednica: Katja Dobrec Radić Tisak: Tiskara Zelina d.d., Sv. Ivan Zelina

TEB-ov Poslovni info izlazi mjesečno kao prilog časopisu “Financije, pravo i porezi”

Aktualnosti 2O graničenja od ovrhe na plaći u 2019.

Vedran Jelinović, dipl. iur.

Financije 3 Tko mora imati revizijski odbor? mr. sc. Mladen Štahan Porezi 5K ako postupiti kod isplata primitaka nerezidentima?

Jasminka Rakijašić, dipl. oec.

6K oji prihodi ulaze u cenzus za ulazak u sustav PDV-a? mr. sc. Ida Dojčić 8S tjecanje dobara u drugim državama članicama Domagoj Zaloker, dipl. oec.

9 I splata naknade za neiskorišteni godišnji odmor Dinko Lukač, dipl. oec.

10 U zdržavane osobe u 2018. i 2019. mr. sc. Mirjana Paić Ćirić Radno pravo 12 P ravno uređenje ugovora o djelu Ljubica Ðukanović, mag. iur.

Proračun 13 G odišnji popis imovine i obveza za 2018. godinu Nikolina Bičanić, mag. oec.

Gospodarstvo 15 N ove obveze za iznajmljivače Irena Slovinac, dipl. oec.

16 H rvatska je u 2017. ostvarila suficit od 2,75 mlrd. kuna i konsolidirani dug opće države u BDP-u iznosi 77,5% mr. sc. Ivan Kelebuh

AKTUALNOSTI PIŠE: VEDRAN JELINOVIĆ

Ograničenja od ovrhe na plać O

graničenja do kojih se u pojedinoj kalendarskoj godini može provoditi ovrha na stalnim novčanim primanjima (npr. plaći, naknadi umjesto plaće, mirovini) ovise o objavljenoj prosječnoj (neto) plaći iz prethodne godine.

Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama RH za razdoblje siječanj – kolovoz 2018. iznosila je 6.237,00 kn (Nar. nov., br. 98/18). Ovaj iznos relevantan je za provedbu ovrhe na plaći radi naplate novčanih tražbina.

S obzirom na čl. 173. st. 3.

Ovršnog zakona u kojem je propisano da se tako utvrđeni iznos primjenjuje u idućoj godini, to znači da se ovo ograničenje primjenjuje na svaku isplatu plaće u 2019. pa tako i na isplatu plaće za prosinac 2018. koja dospijeva i isplaćuje se u siječnju 2019. godine.

zbog smrti davatelja uzdržavanja (1/2 od 6.237,00 kn) ▶ 4 .158,00 kn ako se ovrha provodi radi naplate ostalih tražbina (2/3 od 6.237,00 kn).

Na primjeru radnika koji ima neto plaću 8.000,00 kn, a ovrha se provodi radi naplate neplaćenih računa ili dospjelih nepodmirenih

Neto plaća radnika je jednaka ili veća od 6.237,00 kn

Neto plaća radnika je manja od 6.237,00 kn

rata kredita, radniku se mora isplatiti 4.158,00 kn, dok je iznos od 3.842,00 kn raspoloživ za ovrhu.

▶ 3 /4 neto plaće ovršenika, ali ne više od 4.158,00 kn ako se ovrha provodi radi naplate ostalih tražbina.

Na primjeru radnika koji ima neto plaću 4.000,00 kn, od ovrhe će (po osnovi ostalih tražbina) biti izuzeto 3.000,00 kn, dok je 1.000,00 kn podložno ovrsi. Međutim, svakom radniku koji ima neto plaću u rasponu od 5.544,00 kn do 6.236,99 kn, pripast će 4.158,00 kn (2/3 prosječne plaće), dok se preostali dio ovršuje. Naime, ako bi se tim radnicima isplatilo 3/4 njihove plaće, bili bi u povoljnijem položaju od onih s većom plaćom od prosječne.

Slijedom navedenog, svakom radniku kojem se u 2019. isplaćuje neto plaća jednaka ili veća od 5.544,00 kn, isplatit će se 4.158,00 kn, a preostali dio se ovršuje. Podsjećamo, za uzdržavanje i nabrojane naknade štete zaštićen je još i manji iznos plaće.

U ovom slučaju od ovrhe je U ovom slučaju od ovrhe je izuzet sljedeći dio plaće: ▶ 1/4 neto plaće radnika ako se izuzet sljedeći dio plaće: Račun na koji se isplaćuje ovrha provodi radi uzdržavanja ▶ 1.559,25 kn ako se ovrha prodio plaće izuzet od ovrhe vodi radi uzdržavanja djeteta djeteta ▶ 1/2 neto plaće radnika ako se U slučaju da radnik – ovršenik (1/4 od 6.237,00 kn) ▶ 3 .118,50 kn ako se ovrha proovrha provodi radi zakonskog nema otvoren zaštićeni račun, vodi radi zakonskog uzdržauzdržavanja ili naknade štete iznos plaće koji je izuzet od ovrhe vanja ili naknade štete nastanastale zbog narušenja zdravlja temeljem čl. 173. OZ-a isplatit će le zbog narušenja zdravlja ili ili smanjenja, odnosno gubitka mu se na njegov redovni tekući smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti ili naknade račun. Ako radnik – ovršenik radne sposobnosti ili naknade štete za izgubljeno uzdržavanje ima otvoren zaštićeni račun, štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja iznos koji je izuzet od ovrhe 2 prosinac 2018.

FINANCIJE PIŠE: MLADEN ŠTAHAN

ći u 2019. Tko mora imati revizijski odbor? isplatit će mu se na zaštićeni račun.

Ostala primanja iz radnog odnosa izuzeta od ovrhe

Na zaštićeni račun mogu se uplatiti isključivo primanja koja su po zakonu izuzeta od ovrhe („numerus clausus“).

Od ostalih primanja (tzv. materijalnih prava) u radnom odnosu, koja se ne smatraju plaćom, od ovrhe su temeljem čl. 172. OZ-a izuzeta sljedeća primanja: 1. n aknada troškova za službeno putovanje i naknada troškova prijevoza na posao i s posla, ar za djecu do 15. godine 2. d života i potpore za novorođenče, 3. potpore zbog invalidnosti radnika i neprekidnog bolovanja radnika duljeg od 90 dana, potpore za slučaj smrti radnika i smrti člana uže obitelji radnika.

Ova primanja su izuzeta od ovrhe samo do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada. Stoga, ukoliko ih radnik ostvaruje, ova primanja se ne mogu ovršiti, a isplaćuju se povrh dijela plaće izuzete od ovrhe na redovni račun ako radnik nema otvoren zaštićeni račun, odnosno na zaštićeni račun ako ga radnik ima.

K

upravljaju dobrovoljnim mirooncem 2017. donesen je novi vinskim fondovima, dobrovoljZakon o reviziji, kojim je od ni mirovinski fondovi, obvezni 1.1.2018. godine, na nešto drumirovinski fondovi i mirovinska gačiji način nego do sada, propiosiguravajuća društva, sana obveza ustroja revizijskog ▶ društva za dokup mirovine, odbora. ▶ faktoring-društva, Subjekti od javnog interesa ▶ investicijska društva, burze, – obveznici osnivanja operateri MTP-a, središnja revizijskog odbora klirinška depozitarna društva, Revizijski odbor više nisu dužoperateri središnjeg registra, ni imati svi veliki poduzetnici, već operateri sustava poravnanja ga moraju imati samo subjekti od i/ili namire i operateri Fonda javnog interesa. Tko su subjekza zaštitu ulagatelja, ti od javnog interesa propisuje ▶ trgovačka društva i druge pravZakon o računovodstvu. Prema ne osobe od strateškog intetim odredbama, to su: resa za Republiku Hrvatsku i ▶ svi poduzetnici osnovani prema trgovačka društva od posebnog propisima Republike Hrvatske interesa u kojima Republika čiji su vrijednosni papiri uvrHrvatska ima vlasništvo manje šteni na uređeno tržište bilo od 50 % sukladno odluci Vlade koje države članice, Republike Hrvatske kojom se ▶ kreditne institucije kako je utvrđuje popis trgovačkih druodređeno zakonom kojim se štava i drugih pravnih osoba uređuju kreditne institucije, od strateškog i posebnog in▶ institucije za elektronički novac, teresa za Republiku Hrvatsku, ▶ društva za osiguranje i reosiosim pravnih osoba koje vode guranje, poslovne knjige i sastavljaju fi▶ leasing društva, nancijske izvještaje u skladu s ▶ društva za upravljanje UCITS propisima kojima se uređuje fondovima i UCITS fondovi, proračunsko računovodstvo ▶ društva za upravljanje alternaili računovodstvo neprofitnih tivnim investicijskim fondoviorganizacija.

Iznimno, revizijski odbor ne ma i alternativni investicijski moraju imati otvoreni investicijfondovi, ▶ mirovinska društva koja uprav- ski fondovi s javnom ponudom, ljaju obveznim mirovinskim fon- niti alternativni investicijski fondovima, mirovinska društva koja dovi.

prosinac 2018. 3

FINANCIJE Organizacija i samostalnost revizijskog odbora

Revizijski odbor može biti organiziran kao samostalan odbor, ili kao odbor nadzornog odbora odnosno upravnog odbora subjekta od javnog interesa, o čemu će odlučiti sam poduzetnik. Bez obzira na to, ovaj odbor mora biti samostalan u svom radu.

članova koje je imenovalo istovjetno tijelo.

Poduzetnik može odlučiti da revizijski odbor ima više od tri člana, pri čemu treba voditi računa o tome da bi radi donošenja odluka broj članova trebao biti neparan.

Prema Zakonu predsjednika revizijskog odbora bira nadzorni, odnosno upravni odbor ili članovi revizijskog odbora,

na subjekt (poduzetnika), osim u slučaju kada su svi članovi ujedno i članovi nadzornog odbora ili neizvršni članovi upravnog odbora.

Obveza neovisnosti može biti utvrđena ugovorom koji poduzetnik zaključuje s članovima, ili

Članovi revizijskog odbora i obveza stručnosti Revizijski odbor mora imati minimalno tri člana, pri čemu najmanje jedan član mora biti stručan u području računovodstva i/ili revizije, a članovi kao cjelina moraju vladati znanjem o sektoru u kojem subjekt od javnog interesa posluje.

Zakon ne propisuje kako se utvrđuje stučnost članova, pa se to može urediti općim aktom.

Primjerice, može se odrediti da je stručan član u području računovodstva i/ili revizije samo ovlašteni revizor i/ili osoba sa završenim ekonomskim fakultetom – smjer računovodstvo, i potrebnim iskustvom na računovodstvenim poslovima, a znanje o sektoru također se može dokazivati stručnom spremom i odgovarajućim iskustvom. Članovi revizijskog odbora imenuju se iz redova članova nadzornog odbora i/ili neizvršnih članova upravnog odbora i/ili drugih članova koje je imenovala glavna skupština dioničara, ili u slučaju subjekta bez dioničara – između drugih 4 prosinac 2018.

pa i ovo pitanje valja dodatno urediti.

Obveza neovisnosti Uz obvezu samostalnosti, za predsjednika i članove revizijskog odbora propisana je i obveza neovisnosti. Neovisna je ona osoba koja nema bilo kakav poslovni, financijski, obiteljski ili drugi bliski odnos sa subjektom od javnog interesa, njegovim većinskih dioničarem ili upravom, ili ako ne postoje druge okolnosti koje dovode u sumnju njezinu neovisnost.

Predsjednik i većina članova moraju biti neovisni u odnosu

se može potvrditi potpisivanjem odgovarajuće izjave. Na isti način može se regulirati obveza samostalnosti, čuvanja tajnosti podataka i informacija i dr.

Također, ova i druga Zakonom neriješena pitanja mogu se dodatno urediti poslovnikom o radu revizijskog odbora ili drugim internim aktom.

Zakonom su od 1.1.2018. na nešto drugačiji način nego do sada propisani zadaci i odgovornosti revizijskog odbora, a propisane su i dodatne obveze za komercijalne revizore koji revidiraju subjekte od javnog interesa. O tome ćemo pisati u narednom broju TEB-ovog poslovnog infa.

POREZI PIŠE: JASMINKA RAKIJAŠIĆ

Kako postupiti kod isplata primitaka nerezidentima?

N

a isplate fizičkim osobama vo oporezivanja dano isključivo že odgovarajućim primjercima nerezidentima primjenju- državi rezidentnosti. Primjerice, obrasca „Zahtjeva za umanjenje ju se tuzemni propisi, pa tako i u određenim Ugovorima pravo porezne obveze, izuzimanje od propisi o oporezivanju dohotka oporezivanja autorskih naknada porezne obveze ili povrat više te propisi o doprinosima za ob- ima isključivo država reziden- plaćenog poreza prema Ugovoru vezna osiguranja. Međutim, uz tnosti (npr. Austrija, Njemačka, o izbjegavanju dvostrukog opoispunjenje propisanih uvjeta, Francuska i dr.), dok je prema rezivanja između Republike pri isplati je moguće postupiti drugima pravo oporezivanja Hrvatske i …..“ , ovjerenima od strane inozemnog poi prema odredbama međureznog tijela ili za to ovlanarodnih ugovora koji su po štene osobe. Četiri su vrste pravnoj snazi iznad zakona.

Zahtjeva – za dividende, U smislu propisa o opokamate, licence i naknade rezivanju dohotka, nereziza djelatnost, ovisno o vrsti dentima se smatraju fizičostvarenog dohotka. ke osobe koje u Republici Ovjereni Zahtjev podnosi Hrvatskoj nemaju ni prebise pri prvoj isplati i vrijedi valište ni uobičajeno boravi12 mjeseci od datuma ovjere. šte, a u Republici Hrvatskoj U slučaju da se primjeostvaruju dohodak koji podnom Ugovora ne plaća poliježe oporezivanju. Dakle, rez u RH, nerezident može poreznim obveznicima smatraju se i nerezidenti kad u Za primjenu Ugovora potrebno je umjesto obrasca Zahtjeva samo potvrdu o tuzemstvu ostvare oporezivi da isplatitelj u trenutku isplate dostaviti rezidentnosti izdanu od dohodak. Međutim, kako odredbe ugovora o izbjega- raspolaže ovjerenim obrascima strane inozemnog poreznog vanju dvostrukog oporezi- Zahtjeva. Ako se porez ne plaća tijela ili za to ovlaštene osobe, te ista vrijedi 12 mjeseci vanja (u nastavku: Ugovor) u RH, dovoljna je potvrda o od datuma izdavanja. i višestranih međudržavnih Dakle, ako isplatitelj u ugovora ili sporazuma imarezidentnosti. trenutku isplate primitka ju prednost pred odredbama tuzemnog Zakona, pri isplati dano i državi u kojoj su naknade nerezidentu raspolaže ovjererezidentima onih država s kojima ostvarene, no samo do ugovorom nim primjercima Zahtjeva ili su u primjeni Ugovori moguće je utvrđene najviše stope na bruto potvrdom o rezidentnosti ako primijeniti odredbe konkretnog iznos honorara (npr. 5, 8, 10 ili se prema Ugovoru porez ne plaća u RH, primijeniti će odgovaraUgovora za oporezivanje pojedi- 12%).

Međutim, treba istaknuti da juće odredbe Ugovora. No, ako nog oblika dohotka, što u pravilu znači primjenu nižih stopa od primjena Ugovora nije izravna, ne raspolaže istima, obvezan je tuzemnih, a u nekim slučajevi- već je moguća samo ako ispla- primijeniti odredbe tuzemnog ma i neoporezivanje ako je pra- titelj u trenutku isplate raspola- zakona, odnosno obračunati prosinac 2018. 5

FINANCIJE POREZI porez kao i pri isplatama tuzemnim poreznim obveznicima. Što se tiče obveze doprinosa na isplate nerezidentima, obveza obračuna doprinosa ovisi o tome raspolaže li isplatitelj dokazom, ne starijim od 6 mjeseci na dan isplate, da osoba u državi prebivališta ima uređen status osiguranika u skladu odredbama međudržavnog ugovora o socijalnom osiguranju odnosno uredbama EU o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti. Dakle, ako se radi o isplati rezidentu neke od članica EU ili zemlje s kojom RH ima u primjeni ugovor o socijalnom osiguranju, uz odgovarajuću potvrdu (A1 ili prema pojedinom ugovoru), isplatitelj nema obvezu obračunati doprinose. No, ako isplatitelj prije isplate primitka ne raspolaže odgovarajućom potvrdom, ili se radi o isplati osobi koja je iz zemlje s kojom nije u primjeni ugovor o socijalnom osiguranju, postoji obveza obračuna doprinosa i za mirovinsko i za zdravstveno osiguranje.

Za isplate nerezidentima potrebno je imati i njihov OIB. Za dodjelu OIB-a zahtjev može podnijeti sam nerezident, a uz punomoć nerezidenta to može učiniti i isplatitelj umjesto njega.

Isplate nerezidentima potrebno je prikazati i u Obrascu JOPPD i dostaviti ga u Poreznu upravu. O isplatama nerezidentima koji bi bili oporezivi porezom na dohodak da međunarodnim ugovorima nije uređeno drugačije, dakle o neoporezivim isplatama, izvještava se na obrascu INO-DOH do 31. siječnja tekuće godine za prethodnu godinu.

6 prosinac 2018.

PIŠE: IDA DOJČIĆ

Koji prihodi ulaze sustav PDV-a?

Z

akonom o PDV-u propisan je posebni postupak oporezivanja za male porezne obveznike. Malim poreznim obveznikom smatra se tuzemna pravna ili fizička osoba čija vrijednost obavljenih isporuka dobara ili usluga u prethodnoj kalendarskoj godini nije bila veća od 300.000,00 kn. Do prelaska navedenog iznosa mali porezni obveznik oslobođen je plaćanja PDV-a na isporuke dobara ili usluga, nema pravo iskazivati PDV na izdanim računima i nema pravo na odbitak pretporeza, a na računu mora navesti da su njegove isporuke oslobođene plaćanja PDV-a prema čl. 90. st. 2. Zakona o PDV-u.

Od 1. siječnja 2018. prag za upis u registar obveznika PDV-a povećan je na 300.000,00 kn.

Porezni obveznici čija vrijednost isporuka dobara i usluga u 2018. godini neće biti veća od 300.000,00 kn (bez PDV-a) moći će tražiti ispis iz registra obveznika PDV-a od 1. siječnja 2019. Porezni obveznici koji u 2018. godini ostvare vrijednost isporuka dobara i usluga veću od 300.000,00 kn obvezni su od 1. siječnja 2019. upisati se u registar obveznika PDV-a.

Vrijednost isporuka koje ulaze u cenzus od 300.000,00 kn obuhvaća: ▶ v rijednost isporuka dobara ili usluga koje bi bile oporezive,

▶ v rijednost isporuka oslobođenih PDV-a iz čl. 45., 46., 47., 48. i 49. Zakona o PDV-u, ▶ v rijednost isporuka nekretnina i transakcija iz čl. 40. st. 1. toč. a) do g) Zakona o PDV-u, osim ako su te transakcije pomoćne. ! Isporuka materijalnih i nematerijalnih gospodarskih dobara poreznog obveznika ne uzima se u obzir pri obračunavanju vrijednosti isporuka koje ulaze u cenzus od 300.000,00 kn (čl. 90. st. 6. Zakona o PDV-u).

Dakle, u cenzus za ulazak u sustav PDV-a ulaze prihodi od obavljenih isporuka dobara i usluga koje su oporezive PDV-om, te prihodi od isporuka oslobođenih PDV-a prema čl.

40. st. 1. toč. a) do g) Zakona o PDV-u. Transakcije koje su oslobođene PDV-a prema čl. 40. st. 1. toč. h) do l), kao što je primjerice najam stambenih prostorija, ne ubrajaju se u iznos od 300.000,00 kn. Također, prihodi od djelatnosti iz čl. 39. Zakona o PDV-u (djelatnosti od javnog interesa) ne ulaze u cenzus za ulazak u sustav PDV-a. ! Prihodi od poticaja i potpora, koji se ne smatraju naknadom za obavljenu uslugu/isporuku, ne ulaze u cenzus za ulazak u sustav PDV-a.

Sukladno čl. 186. Pravilnika o PDV-u, mali porezni obveznik

POREZI POREZI

u cenzus za ulazak u koji je u prethodnoj kalendarskoj godini ostvario vrijednost isporuka dobara i usluga u iznosu preko 300.000,00 kn postaje porezni obveznik od 1. siječnja tekuće godine, o čemu je dužan obavijestiti nadležnu ispostavu Porezne uprave podnošenjem Zahtjeva za registriranje za potrebe PDV-a radi upisa u registar obveznika PDV-a najkasnije do 15. siječnja tekuće godine.

Zahtjev za upis u registar obveznika PDV-a podnosi se na Obrascu P-PDV, a uz njega se podnosi Obrazac prijava činjenica bitnih za oporezivanje (čl.

186. st. 10. Pravilnika o PDV-u).

Porezni obveznici koji primjenjuju “načelo blagajne” U slučaju da je obrtnik - obveznik poreza na dohodak u prethodnoj kalendarskoj godini ostvario vrijednost isporuka dobara i obavljenih usluga veću od 300.000,00 kn, bez obzira jesu li te isporuke naplaćene ili ne, obvezan je najkasnije do 15. siječnja tekuće godine nadležnoj ispostavi Porezne uprave podnijeti Zahtjev za registriranje za potrebe PDV-a (Obrazac P-PDV) radi upisa u registar obveznika PDV-a, te tada na računima obračunava PDV i ima pravo na odbitak pretporeza od dana upisa u registar obveznika PDV-a, odnosno od 1. siječnja 2019. Navedeno se primjenjuje i kod obveznika poreza na dobit koji primjenjuju novčano načelo

pri utvrđivanju osnovice poreza ▶ da porezni obveznik po osnovi te djelatnosti u poreznom razna dobit. doblju ne ostvaruje ukupni goPorezni obveznici dišnji primitak veći od iznosa “paušalisti” propisanog za obvezni ulazak u Sukladno čl. 82. st. 1. Zakona o sustav PDV-a, odnosno ako u porezu na dohodak i Pravilniku 2018. godini ostvari manje od o paušalnom oporezivanju sa300.000,00 kn, pa od 1.1.2019. mostalnih djelatnosti, poreznom neće biti obveznik PDV-a, obvezniku koji obavlja djelatnost ▶ da porezni obveznik ne obavlja istovremeno samostalnu obrta te poljoprivrede i šumardjelatnost od koje dohodak utvrđuje na temelju propisanih poslovnih knjiga.

Ako fizička osoba tijekom 2018. ostvari primitke preko 300.000,00 kn, od 1.1.2019. mora ući u sustav PDV-a po sili zakona te dohodak od samostalne djelatnosti utvrđivati na temelju poslovnih knjiga.

Obveznik PDV-a je svaki poduzetnik čija godišnja vrijednost oporezivih (i oslobođenih) isporuka dobara i obavljenih usluga prelazi 300.000,00 kn (prag za ulazak u sustav PDV-a).

Dobrovoljni ulazak u sustav PDV-a Mali porezni obveznik može i dobrovoljno ući u sustav PDV-a, bez obzira na činjenicu je li prijeđen propisani prag za ulazak u sustav PDV-a, te podnijeti Zahtjev za registriranje za potrebe PDV-a radi upisa u registar obveznika PDV-a, a Porezna uprava će to utvrditi rješenjem. Od 1. siječnja 2017. mijenjan je čl. 90. st. 3.

Zakona o PDV-u, na način da je u slučaju dobrovoljnog ulaska u sustav PDV-a rok od 5 kalendarskih godina obvezatnog ostanka u sustavu PDV-a smanjen na 3 kalendarske godine.

stva može se dohodak i porez na dohodak utvrđivati u paušalnom iznosu. Dohodak u paušalnom iznosu može se utvrđivati samo pod slijedećim uvjetima, koji moraju biti kumulativno ispunjeni: ▶ da porezni obveznik nije po osnovi samostalne djelatnosti obrta te poljoprivrede i šumar- DETALJNIJE O TEMI: FIP br. 12/18, D. Zaloker, str. 106 stva obveznik PDV-a,

prosinac 2018. 7

FINANCIJE POREZI PIŠE: DOMAGOJ ZALOKER

Stjecanje dobara u drugim članicama K

ada tuzemni porezni obveznici nabavljaju dobra/robu unutar EU-a, često se događa da se kupljena roba doprema u neku drugu državu članicu, a ne u tuzemstvo. Na primjer, tuzemni porezni obveznik nabavlja robu iz Belgije od belgijskog poreznog obveznika koji predmetnu robu otprema u Francusku.

Pod uvjetom da se u predmetnoj situaciji ne radi o tzv. trostranom poslu u kojem tuzemni porezni obveznik primjenjuje pojednostavljeni postupak oporezivanja (npr. tuzemni porezni obveznik tu istu robu prodaje francuskom poreznom obvezniku, a roba se prijevozi direktno od belgijskog poreznog obveznika francuskom poreznom obvezniku), nego se predmetna roba na području Belgije prodaje osobama koje nisu porezni obveznici ili poreznim obveznicima iz trećih zemalja, primjetno je nesnalaženje prilikom prijavljivanja takve isporuke u PDV prijavama.

Tuzemni porezni obveznici moraju znati da se u takvim situacijama mjesto stjecanja dobara utvrđuje po dvije osnove, odnosno u dvije različite države članice.

Prema odredbama čl. 27. st. 1.

Zakona o PDV-u, mjestom stjecanja dobara unutar EU-a smatra se mjesto gdje završava otprema ili prijevoz dobara stjecatelju.

8 prosinac 2018.

Sukladno navedenoj odredbi, kacijski broj pod kojim je stjemjesto stjecanja dobara, a ujedno catelj stekao ta dobra, osim ako i mjesto u kojem je porezni ob- stjecatelj dokaže da je PDV bio veznik stjecatelj obvezan obraču- obračunan u državi članici u konati PDV na predmetno stjecanje joj je završila otprema ili prijevoz dobara, utvrđuje se u onoj državi dobara. Stoga, bez obzira u kojoj članici EU-a u državi članici zavrkojoj završava Ako se ne radi o tzv. šava otprema dobara, mjesto stjecanja otprema dobara koja su predme- trostranom poslu, dobara, a ujedno i tom isporuke/ tuzemni porezni mjesto u kojem je stjecanja. Stoga, obveznik obveznici dužni su porezni u konkretnom stjecatelj obvezan stjecanje dobara obračunati PDV na primjeru mjesto stjecanja doba- unutar EU prijaviti u predmetno stjecanje ra utvrđuje se u dobara, utvrđuje onoj državi članici u se i u onoj državi Francuskoj.

Nadalje, prečlanici koja je stjekojoj završava ma odredbi čl. izdala PDV otprema dobara! catelju 27. st. 2. Zakona identifikacijski broj o PDV-u, a nepod kojim je poreovisno o prethodno navedenoj zni obveznik obavio stjecanje. odredbi čl. 27. st. 1. Zakona o Tuzemni porezni obveznik stjePDV-u, mjestom stjecanja do- catelj dobara neće biti obvezan bara unutar EU-a smatra se prijavljivati stjecanje dobara i područje države članice koja je obračunavati PDV na to stjecastjecatelju izdala PDV identifi- nje u tuzemstvu, ako dokaže

POREZI POREZI PIŠE: DINKO LUKAČ

državama Isplata naknade za neiskorišteni godišnji odmor da je obvezu PDV-a prijavio u državi članici u kojoj je završila otprema dobara.

Uvažavajući prethodno navedene odredbe čl. 27. Zakona o PDV-u, te uzimajući u obzir konkretni primjer, mišljenja smo da je u predmetnom slučaju hrvatski porezni obveznik stjecanje dobara unutar EU-a obavio na području Francuske te bi predmetno stjecanje trebao prijaviti u Francuskoj, a ne u tuzemstvu. Sve dok tuzemni porezni obveznik u predmetnom slučaju ne dokaže da je prijavio i platio PDV na stjecanje dobara u Francuskoj, predmetno stjecanje dužan je prijaviti u tuzemstvu.

Radi izbjegavanja dodatnih troškova, tuzemni porezni obveznik bi u predmetnom slučaju mogao odabrati put tzv. „linijom manjeg otpora“ i prijaviti stjecanje isključivo u tuzemnim PDV prijavama.

Koliko god to zgodno i praktično izgledalo, potrebno je uzeti u obzir činjenicu da se takvim postupanjem radi porezni prekršaj na području Francuske, što bi moglo, uz prekršajne kazne prema francuskim poreznim propisima, rezultirati i suspenzijom PDV identifikacijskog broja, što bi tuzemnog poreznog obveznika onemogućilo u obavljanju transakcija na području EU.

R

adnik kojemu kod poslodavca prestaje radni odnos ima pravo na naknadu za dane neiskorištenog godišnjeg odmora od poslodavca uz uvjet da radnik nije iskoristio godišnji odmor u cijelosti. Isplata naknade se veže uz prestanak ugovora o radu, a pritom nije bitan način prestanka navedenog ugovora.

Poslodavac nije obvezan radniku isplatiti naknadu ako mu je omogućio korištenje godišnjeg odmora prije prestanka ugovora o radu.

O iznosu isplate poslodavac može donijeti posebnu odluku te u obračunu plaće navesti uz iznos i broj dana godišnjeg odmora za koji se isplaćuje naknada.

Iznos naknade Unatoč činjenici da osnovica od koje treba utvrditi iznos naknade za neiskorišteni godišnji odmor nije propisana, istu bi trebalo utvrditi u visini naknade plaće za korištenje godišnjeg odmora sukladno izvoru radnog

prava kojeg primjenjuje poslodavac (npr. kolektivnim ugovorom i/ili pravilnikom o radu i/ili ugovorom o radu). Navedena naknada plaće za korištenje godišnjeg odmora ne može biti manja od radnikove prosječne mjesečne plaće u prethodna 3 mjeseca, a u izračun iste uključuju se podaci o osnovnoj plaći i dodaci na plaću (prekovremeni rad, noćni rad, rad nedjeljom, rad u dane blagdana, dodatak za otežane uvjete rada, dodatak za godine staža, stimulacije, itd.), a ne uključuju se isplate koje ne predstavljaju naknadu za rad (npr. potpore radniku zbog bolovanja dužeg od 90 dana, potpore za smrt člana obitelji iznad neoporezivog iznosa, itd.). Utvrđeni iznos naknade se dijeli s ukupnim brojem dana godišnjeg odmora kako bi se odredio iznos naknade za jedan dan godišnjeg odmora. U bitnom, naknada za neiskorišteni godišnji odmor jednaka je naknadi plaće za korištenje prosinac 2018. 9

FINANCIJE POREZI PIŠE: MIRJANA PAIĆ ĆIRIĆ

godišnjeg odmora, a njena vi- kojeg mu prestaje radni odnos. sina određuje se razmjerno broju Porezni tretman naknade dana neiskorištenog godišnjeg odmora. Može se isplatiti zajedno i izvješćivanje o isplati Isplata naknade za neiskoris plaćom ili nakon isplate plaće. šteni godišnji odmor smatra se Utvrđivanje naknade primitkom od nesamostalnog kada radnik nije primao rada (plaćom) po poreznim plaću već naknadu plaće? propisima, pa se obračun poreKada radnik u posljednja 3 za na dohodak i prireza utvrđuje mjeseca nije primao plaću već prilikom isplate prema propisinaknadu plaće po posebnom ma koji važe na dan isplate. Zbog propisu, naknadu plaće za ko- obračuna doprinosa navedena rištenje godišnjeg odmora treba naknada smatra se ostalim priutvrditi u odnosu na plaću kao mitkom po propisima o doprinosima. O iznosu isplaćene naknade da je radnik radio. te obračunatim i uplaćenim doPravo na razmjerni dio prinosima, porezu na dohodak godišnjeg odmora i prirezu poslodavci dostavljaRadnik kojem prestaje rad- ju podatke Poreznoj upravi na ni odnos za kalendarsku 2018. propisanom Obrascu JOPPD. Pri godinu ostvaruje pravo na raz- popunjavanju retka na stranici mjeran dio godišnjeg odmora, B Obrasca JOPPD izvješćuje se a isti se utvrđuje u trajanju od kombinacijom jedne od navede1/12 godišnjeg odmora, za svaki nih oznaka za radnika (npr. 0001 mjesec trajanja radnog odnosa. ili 0002, itd.) iz Priloga 2 koja Godišnji odmor radniku se se upisuje u polje 6.1. (oznaka utvrđuje brojem radnih dana stjecatelja/osiguranika) te oznake ovisno o radnikovom tjednom 0021 iz Priloga 3 koja se upisuje rasporedu radnog vremena. U u polje 6.2. (oznaka primitka/ dane godišnjeg odmora ne ura- obveze doprinosa). Napomena, čunavaju se blagdani i neradni ukoliko radnik ima status mlade dani određeni zakonom, razdo- osobe, pri isplati naknade za neblje privremene nesposobnosti iskorišteni godišnji odmor istom za rad koje je utvrdio ovlašteni ta naknada nije oslobođena od liječnik te dani plaćenog dopusta. obračuna doprinosa ‘’na’’ naknaPri izračunavanju trajanja godiš- du. Kod popunjavanja retka bitno njeg odmora najmanje polovica je unijeti podatke i u sva ostala dana zaokružuje se na cijeli dan polja (od 1 do 17), s tim da se u godišnjeg odmora, a najmanje polje 10 (sati rada) i polje 10.0. polovica mjeseca rada zaokru- (ukupni neodrađeni sati rada) žuje se na cijeli mjesec. Kada obvezno upisuje 0, a u polje 10.1. radniku radni odnos prestaje (razdoblje obračuna od) i polje točno u polovici mjeseca koji ima 10.2. (razdoblje obračuna do) parni broj dana, pravo na 1/12 - kalendarska godina 2018. za godišnjeg odmora za taj mjesec koju se primitak isplaćuje (npr. ostvaruje kod poslodavca kod 01.01.2018. do 31.12.2018.).

10 prosinac 2018.

Uzdržava Z

akonom o porezu na dohodak propisani su koeficijenti povećanja osnovnog osobnog odbitka za porezne obveznike koji uzdržavaju djecu i druge članove uže obitelji.

Tako se za prvo uzdržavano dijete te uzdržavane članove uže obitelji osobni odbitak povećava za koeficijent 0,7 od osnovice osobnog odbitka (osnovica iznosi 2.500,00 kn).

Za drugo dijete, koeficijent uvećanja iznosi 1,0, za treće 1,4 itd. (koeficijenti su propisani čl. 14. Zakona). Osnovni osobni odbitak se povećava i temeljem invalidnosti poreznog obveznika, ali i svakog uzdržavanog člana uže obitelji i uzdržavanog djeteta, i to za 0,4.

Ako je invalidnost utvrđena po jednoj osnovi 100% i/ili pravo na doplatak za pomoć i njegu poreznog obveznika/pravo na osobnu invalidninu poreznog obveznika ili uzdržavanog djeteta odnosno člana uže obitelji, propisani koeficijent uvećanja iznosi 1,5.

Uzdržavana djeca i članovi uže obitelji Djecom se smatraju djeca koju uzdržavaju roditelji, posvojitelji, udomitelji i skrbnici, kao i djeca nakon završetka redovnog školovanja do prvog zapošljavanja. Ako djetetu radni odnos prestane, dijete se smatra uzdržavanim članom uže obitelji.

POREZI POREZI

ane osobe u 2018. i 2019.

Od 1.1.2019. djecom se opet osnovi socijalnih potpora, dopla- vratna sredstva koja se isplaćuju smatraju i djeca koju uzdržavaju tak za djecu, novčane potpore iz proračuna, fondova i programaćehe i očusi te je stoga po- za rodiljne i roditeljske potpore, ma EU i drugih međunarodnih trebno pravovremeno izmijeniti potpore za novorođenče/opremu fondova i program prema posebnovorođenog djeteta, obiteljske nim propisima i međunarodnim podatke na Obrascu PK. Članovima uže obitelji sma- mirovine djece nakon smrti ro- sporazumima, u svrhe obrazovanja i stručnog traju se bračni i usavršavanja ▶ izvanbračni drug potpore djetetu poreznog obvezniza školovanje do ka odnosno životni 15. godine živopartner i neformalta/do završetka ni životni partner, osnovnoškolskog roditelji poreznog obrazovanja, koju obveznika te punoposlodavac isplaljetne osobe kojima ćuje djetetu umrje porezni obveznik log radnika ili imenovan skrbnidjetetu bivšeg radkom prema posebnika kod kojeg je nom zakonu. nastupio potpuni Od 1.1.2019. uzgubitak radne spodržavanim članosobnosti, uz uvjet vima uže obitelji U slučaju ostvarivanja primitaka iznad bivši radnik ne smatraju se i maće15.000 kn osoba gubi status uzdržavane da ostvaruje primitke he odnosno očusi od nesamostalnog koje punoljetno osobe za cijelo porezno razdoblje. rada. pastorče uzdržava. ditelja, primici koji po svojoj priAko uzdržavano dijete/član Tko se smatra rodi predstavljaju samo uzdrža- uže obitelji, za koje je porezni uzdržavanom osobom? vanje od roditelja ili članova uže obveznik tijekom godine koriSukladno čl. 17. Zakona, uzdr- obitelji, darovanja za zdravstvene stio dio osobnog odbitka, ostvari žavanim članovima uže obitelji i potrebe do visine stvarnih izda- primitke veće od 15.000,00 kn, uzdržavanom djecom smatraju taka te naknada troškova prije- tada se ne može smatrati uzdržase fizičke osobe čiji oporezivi pri- voza na posao i s posla i naknada vanom osobom za cijelu godinu. mici, primici na koje se ne plaća troškova službenog putovanja do To znači da porezni obveznik porez i drugi primici koji se ne propisanih iznosa. ne može koristiti osobni odbismatraju dohotkom, ne prelaze Od 1.1.2019. u navedene se tak za tu osobu cijelu godinu. šesterostruki iznos osnovice primitke ne uračunavaju niti: ▶ Uključivanjem u posebni postuosnovnog osobnog odbitka na odštete od osiguranja isplaćene pak utvrđivanja godišnjeg pogodišnjoj razini što za 2018. zbog teške ozljede i priznate in- reza od strane Porezne uprave iznosi 15.000,00 kn godišnje. U validnosti ▶ stipendije, nagrade poreznom obvezniku će se, u taj se iznos ne ubrajaju primici za izvrsnost učenika i studenata pravilu, utvrditi obveza plaćanja propisani čl. 17., i to: primici po isplaćene iz proračuna i bespo- razlike poreza i prireza. prosinac 2018. 11

FINANCIJE RADNO PRAVO PIŠE: LJUBICA ÐUKANOVIĆ

Pravno uređenje ugovora U

govor o djelu je ugovor obveznog, građanskog prave koji je uređen čl. 590. do 619.

Zakona o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/05 - 29/18; u nastavku: ZOO). kojim se izvođač obvezuje obaviti određeni posao, kao što je izrada ili popravak neke stvari, izvršiti fizički ili umni rad i sl., a naručitelj se obvezuje za obavljeni posao platiti naknadu (čl. 590. ZOO).

Ukoliko se ugovorom jedna strana obvezuje izraditi određenu pokretnu stvar od svog materijala takav ugovor smatra se kupoprodajom, ali on i nadalje ostaje ugovor o djelu ako se naručitelj obvezao dati bitan dio materijala potreban za izradu stvari. Ugovor koji sklope izvađač i naručitelj smatra se uvijek ugovorom o djelu ako su ugovaratelji imali na umu osobitu vrijednost izvođačeva rada (čl.

591. ZOO).

Ugovor o djelu nema vremensko ograničenje za sklapanje odnosno on se ne sklapa na određeno vrijeme već za izradu nekog djela ili rezultata rada, a njegova obilježja su da: ▶ izvođač radi za naručitelja samostalno i neovisno o naručitelju djela, ▶ izvođač u pravilu ne obavlja poslove u radnom vremenu, nego prema svojoj organizaciji, ▶ izvođač posao obavlja osobno, 12 prosinac 2018.

ali najčešće ga može povjeriti i trećim osobama, ▶ za obavljeni posao izvođač prima naknadu najčešće po obavljenom poslu, odnosno po predaju djela, ▶ izvođač posao obavlja u prostoru kojeg sam odredi.

Ugovor o djelu može se sklopiti i upućivanjem poziva za nadmetanje o cijeni radova te je čl. 594. ZOO-a propisano

zivu na nadmetanje.

Ukoliko pozivatelj isključi obvezu sklapanja ugovora, u tom slučaju poziv na nadmetanje smatra se pozivom zainteresiranima da dostave ponude ugovora pod objavljenim uvjetima.

Poziv na nadmetanje za umjetničko ili tehničko rješenje namjeravanih radova obvezuje pozivatelja da pod uvjetima sadržanim u pozivu na nadmetanje sklopi ugovor sa sudionikom u nadmetanju čije rješenje prihvati povjerenstvo čiji je sastav unaprijed objavljen, osim ako je tu obvezu isključio u pozivu na nadmetanje.

da poziv upućen određenom ili neodređenom broju osoba na nadmetanje za izvršenje određenih radova, pod određenim uvjetima i uz određena jamstva, obvezuje pozivatelja da sklopi ugovor o tim radovima s onim koji ponudi najnižu cijenu, osim ako je tu obvezu isključio u po-

Izvođač koji je preuzeo materijala koji mu je naručitelj predao za izvršenje ugovorene stvari dužan je upozoriti naručitelja na nedostatke materijala koji mu je naručitelj predao, koje je primijetio ili je morao primijetiti, a ukoliko to ne učini odgovara naručitelju za štetu.

No, ako je naručitelj zahtijevao

Naručitelj ima pravo nadzora nad obavljanjem posla i davati upute kada to odgovara naravi posla, a izvođač mu je to dužan omogućiti.

PRORAČUN POREZI PIŠE: NIKOLINA BIČANIĆ

o djelu Godišnji popis imovine i obveza za 2018. godinu

da se stvar izradi od materijala na čije mu je nedostatke izvođač ukazao, izvođač je dužan postupiti po njegovu zahtjevu, osim ako je očito da materijal nije podoban za izradu naručene stvari ili ako bi izrada od zahtijevanog materijala mogla nanijeti štetu ugledu izvođača, u kojem slučaju izvođač može raskinuti ugovor.

Izvođač je dužan izvršiti djelo kako je ugovoreno i po pravilima struke, za određeno vrijeme, a ako vrijeme nije određeno, onda za vrijeme koje je razumno potrebno za takve poslove, pritom izvađač ne odgovara: ▶ za zakašnjenje nastalo zbog toga što naručitelj nije predao materijal na vrijeme, ili ▶ zbog toga što je naručitelj tražio izmjene, ili ▶ š to naručitelj nije isplatio dužni predujam i uopće za zakašnjenje nastalo ponašanjem naručitelja.

Naknada za izradu ugovorenog djela određuje se ugovorom, ako nije određena obvezujućom tarifom ili kojim drugim obveznim aktom, a ukoliko naknada nije određena u tom slučaju utvrdit će je sud prema vrijednosti djela, prema normalno potrebnom vremenu za takav posao/djelo te prema uobičajenoj naknadi za tu vrstu posla/djela.

Naručitelj nije dužan isplatiti naknadu prije nego što je pregledao djelo i odobrio ga, osim ako je drukčije određeno ugovorom.

Što se popisuje?

▶ djelatnici koji vode knjigoPopisati se moraju cjelokupna vodstvene evidencije imovine i imovina i sve obveze. Popisuje obveza koji se popisuju, a mogu se i tuđa imovina, na posebnim sudjelovati i nezaposlenici (kao popisnim listama (kako se ta članovi povjerenstva za popis ili imovina ne bi zamijenila s viš- radi dobivanja njihovog stručnog kovima i kako bi se vlasnici te mišljenja). S obzirom da popis imovine izvijestili o popisnom ima kontrolnu svrhu, u povjestanju te imovine na dan po- renstvo ne bi trebali biti imenopisa). Oštećena vani zaposlenici i neupotrebljiva koji su zaduženi Popis imovine i imovina (za rassredstva koja obveza je postupak za hodovanje), te se popisuju, njisumnjiva i spor- utvrđivanja stvarnog hovi neposredni na potraživanja i rukovoditelji, stanja imovine i obveze popisuju ni osobe koje obveza, prema kojem kao se na posebnim vode knjigovodse postojeća listama, a u izstvo imovine ili vještaju u popisu knjigovodstvena stanja obveza koji su predlaže se daljpredmeti popisvode na popisom nje postupanje s sa (analitičko utvrđena - stvarna knjigovodstvo, njima (prijedlog imovine za rasglavnu knjigu), stanja. hod, prijedlog za kao niti voditelj ispravak vrijednosti potraživanja, računovodstva te osobe koje otpis obveza i dr.). obavljaju kontrolu i nadzor.

Popisivanje imovine i obveza Tko i kako obavlja popis? obuhvaća provjeru fizičkog poU provedbi popisa sudjeluju: stojanja imovine (prebrojavanje i ▶ čelnik proračuna odnosno sl.) i procjene njenog uporabnog proračunskog korisnika ▶ ruko- stanja (je li za daljnju uporabu voditelj popisa ▶ povjerenstvo za ili ne), unošenje tih podataka u popis (ili više povjerenstava) ▶ popisne liste, unošenje knjigodjelatnici koji rukuju ili su zadu- vodstvenih podataka u popisne ženi za sredstva koja se popisuju liste, novčano obračunavanje prosinac 2018. 13

PRORAČUN popisanih materijalnih vrijednosti, utvrđivanje razlika između stvarnih stanja (utvrđenih popisom) i knjigovodstvenih stanja te utvrđivanje razloga neusuglašenosti.

(Do) Kada treba obaviti godišnji popis?

Godišnji popis obavlja se sa stanjem na dan 31. prosinca proračunske/poslovne godine.

To znači da podaci o imovini i obvezama koji se nalaze na popisnim listama moraju biti podaci o njihovom stanju na dan 31. prosinca.

Provjeru fizičkog postojanja materijalne imovine, primjerice zaliha, može se obaviti prije 31. prosinca. U tom slučaju toga će dana (koji je raniji od 31.12.) biti kreirana popisna lista, pa se popisno stanje o imovini od toga dana mora svesti na stanje

Rokovi za obavljanje godišnjeg te imovine na dan 31. prosinca, na način da se pridodaju svi ula- popisa nisu propisani. Međutim, zi (prema primkama i/ili drugoj budući da se rezultati godišnjeg ulaznoj dokupopisa koji će se mentaciji) odPopisne liste moraju obaviti sa stanosno oduzmu njem na dan 31. sadržavati nazive svi izlazi (preprosinca 2018. ma otpremni- predmeta popisa, količine trebaju uključiti u cama, izdat- i vrijednosti, za popisno poslovne knjige i nicama i/ili financijske izvje(stvarno) stanje i drugoj izlaznoj štaje za tu godidokumentaci- knjigovodstveno stanje; nu, čelnik treba ji). Isto tako, one su knjigovodstvene odrediti takve popis finanrokove obavljanja isprave i moraju biti cijske imovine, godišnjeg popisa potraživanja i vjerodostojne i istinite. koji će omogućiobveza u prati da se rezultati vilu se obavlja nakon datuma godišnjeg popisa evidentiraju u bilance, nakon što se prikupi poslovnim knjigama za 2018. i i evidentira sva dokumentaci- pritom pravovremeno sastave i ja koja se odnosi na razdoblje prezentiraju godišnji financijski koje završava 31. prosinca, jer izvještaji za 2018. godinu. se popis obavlja prema knjigoDETALJNIJE O TEMI: vodstvenom stanju te imovine FIP br. 11/18, N. Bičanić, str. 72 i obveza.

Prikaz 1. Obveze čelnika i povjerenstva za popis prema čl. 14. – 16. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu1

Nar. nov., br. 124/14 – 3/18

1

14 prosinac 2018.

GOSPODARSTVO PIŠE: IRENA SLOVINAC

Nove obveze za iznajmljivače D

ana 17.11.2018. stupio je na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (Nar. nov., br. 99/18; u nastavku: Zakon, ZUD’18), a najznačajnije novine i izmjene odnose se na iznajmljivače i obiteljska poljoprivredna gospodarstva (u nastavku: OPG).

Obveza objavljivanja PDV ID broja

polupansiona/pansiona u roku od snagu ZUD-a’18, odnosno do godine dana, tj. do 17.11.2019.

17.11.2020., ako su rješenje o Iznimno, u slučaju ako u kruodobrenju ishodili do 31. progu od 15 km cestovne linije nema sinca 2000., objekta registriranog za pružanje ▶ tri godine od stupanja na snagu ZUD-a’18, odnosno do ugostiteljskih usluga pripremanja 17.11.2021., ako su rješenje o i usluživanje jela, iznajmljivač odobrenju ishodili u razdoblju koji pruža gostima usluge smještaja može gostima osim doručka od 1. siječnja 2001. do 31. prosinca 2004., pružati i usluge polupansiona i/ili ▶ četiri godine od stupanja na punog pansiona. snagu ZUD-a›18, odnosno do Usklađivanje uvjeta za 17.11.2022., ako su rješenje o kategorizaciju objekta odobrenju ishodili nakon 31.

Iznajmljivači koji pružaju ugostiprosinca 2004. teljske usluge u domaćinstvu temeIznajmljivači koji ne podnesu zaljem rješenja o odobrenju izdanih htjev za izdavanje rješenja, moći do 1. rujna 2007. ili temeljem rje- će nastaviti pružati ugostiteljske šenja izdanog povodom zahtjeva usluge, ali neće imati pravo na objektu i u promidžbenim materijalima isticati oznaku za kategoriju (zvjezdice).

Iznajmljivači koji oglašavaju i reklamiraju, tj. prodaju svoje smještajne kapacitete posredstvom turističkih agencija i/ili online platforma sa sjedištem u EU, obvezni su prilikom oglašavanja i reklamiranja usluga s poreznim obveznicima iz EU, istaknuti porezni broj, odnosno PDV identifikacijski broj. Obveza isticanja PDV ID broja odnosi se na sve iznajmljivače koji primaju račune i plaćaju naknade Booking. com i drugim online platformama i turističkim agencijama iz EU, neovisno jesu li paušalisti ili porez plaćaju temeljem poslovnih knjiga, kao i jesu li ili ne obveznici PDV-a. podnesenog prije 1. rujna 2007. dužni su, radi nastavka pružanja Ograničenja u pružanju ugostiteljskih usluga s pravom istiusluga prehrane canja oznake za kategoriju (zvjezIzmjenama Zakona, iznajmljiva- dice) na objektu, podnijeti uredni čima se ukida mogućnost pružanja zahtjev za izdavanje rješenja o odousluga polupansiona i punog pan- brenju za pružanje ugostiteljskih siona. Iznajmljivači koji pružaju usluga u domaćinstvu sukladno gostima usluge smještaja mogu isti- odredbama ZUD-a i Pravilnika o ma pružati samo usluge doručka. razvrstavanju i kategorizaciji objeIznajmljivači koji temeljem rješe- kata u kojima se pružaju ugostinja nadležnog ureda pružaju usluge teljske usluge u domaćinstvu (Nar. polupansiona i punog pansiona, nov., br. 9/16 - 69/17), u roku od: obvezni su prestati pružati usluge ▶ dvije godine od stupanja na

Ostale novine ZUD-om’18 propisane su i druge novine za iznajmljivače. Tako je iznajmljivačima koji pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu (a i OPG-ima) dana mogućnost da pružaju usluge smještaja i u objektima za robinzonski smještaj, predviđeno dodjeljivanje posebnog standarda za objekte u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu (i na OPG-u). Vrste posebnih standarda, uvjete i elemente koji moraju biti ispunjeni za pojedini standard, oznake i način označavanja posebnih standarda propisat će ministar turizma Pravilnikom.

DETALJNIJE O TEMI: FIP br. 12/18, D. Marečić, str. 261

prosinac 2018. 15

GOSPODARSTVO PIŠE: IVAN KELEBUH

Hrvatska je u 2017. ostvarila suficit od 2,75 mlrd. kuna i konsolidirani dug opće države u BDP-u iznosi 77,5% D

ržavni zavod za statistiku objavio je proračunski manjak (deficit) i razinu duga opće države iskazane u Izvješću o prekomjernom proračunskom manjku (deficitu) i razini duga opće države (listopadsko izvješće) za razdoblje 2014. do 2017. prema metodologiji Europskog sustava nacionalnih i regionalnih računa (ESA 2010). Državni zavod za statistiku podnosi izvješće Europskoj

komisiji (Eurostatu) dva puta godišnje – na kraju ožujka (travanjsko Izvješće) i na kraju rujna (listopadsko Izvješće). Ugovorom iz Maastrichta uspostavljena su dva glavna kriterija fiskalnog nadzora: udio proračunskog manjka (deficita) opće države zemlje članice ne smije biti veći od 3% BDP-a, a konsolidirani dug opće države veći od 60% BDP-a.

2014.

Bruto domaći proizvod, tekuće tržišne cijene

mil. kuna 331 570

2015. %

mil. kuna

100

339 616

2016. % 100

2017.

mil. kuna

%

351 349

mil. kuna

100

%

365 643

100

Neto uzajmljivanje (-)/neto pozajmljivanje (+)

Opća država

-17 033

-5,1

-11 687

-3,4

-3 275

-0,9

3 158

0,9

Središnja država

-18 068

-5,4

-11 370

-3,3

-4 103

-1,2

2 940

0,8

-293

-0,1

198

0,1

-40

0,0

-166

0,0

1 328

0,4

-514

-0,2

867

0,2

383

0,1

80,2

283 318

77,5

Lokalna država Fondovi socijalne sigurnosti

Konsolidirani dug opće države Opća država

278 370

84,0

284 206

83,7

281 742

Rashodi opće države

Bruto investicije u fiksni kapital

11 823

3,6

10 979

3,2

11 303

3,2

9 932

2,7

Kamate (konsolidirano)

11 427

3,4

11 801

3,5

10 817

3,1

9 764

2,7

Izvor: DZS

U Tablici 1. prezentirani su podaci za opću, središnju i lokalnu državu te fondove socijalne sigurnosti, o deficitu, potom o konsolidiranom dugu i rashodu za opću državu od 2014. do 2017. godine.

Prema prezentiranim podacima u 2017., suficit konsolidirane opće države Hrvatske iznosio je 3.158 mil. kuna, odnosno 0,9% BDP-a, dok je u 2016. deficit iznosio -3.275 mil. kuna ili 0,9% BDP-a.

16 prosinac 2018.

U 2015. deficit je bio jednak -11.687 mil. kuna ili 3,4% BDP-a te je u 2014. bio jednak -17.033 mil. kuna ili 5,1% BDP-a. Konsolidirani dug na kraju 2017. iznosio je 283.318 mil. kuna ili 77,5% BDP-a, dok je u 2016. iznosio 281.742 mil. kuna, odnosno 80,2% BDP-a. U 2015. dug je iznosio 284.206 mil. kuna, odnosno 83,7% BDP-a, dok je u 2014. iznosio 278.370 mil. kuna, odnosno 84,0% BDP-a.

GOSPODARSTVO Značajan utjecaj na iznos suficita u 2017. imao je ponovni pad proračunskog salda državnog proračuna u odnosu na godinu prije, s 3.389 mil. kuna na 2.292 mil. kuna, kao rezultat pozitivnih ekonomskih trendova. Najveći utjecaj na generiranje suficita u 2017. u odnosu na prethodne godine imalo je znatno poboljšanje financijskog rezultata izvanproračunskih korisnika i javnih poduzeća te povećanje poreznih prihoda. U 2017. porezi na proizvodnju i uvoz prikupljeni su u iznosu od 71.429 mil. kuna, što je porast od 5,2% u odnosu na 2016. Nadalje, zabilježen je pad investicija, koje su u 2017. iznosile 9.32 mil. kuna, što je za 12,1% manje nego u 2016. U usporedbi s travanjskom notifikacijom, deficit države za razdoblje od 2014. do 2017. minimalno je revidiran, i to samo za 2017. godinu. Suficit za 2017. bio je za 404 mil. kuna veći ili 0,06% BDP-a u odnosu na podatak objavljen u travanjskoj notifikaciji. Spomenuta revizija proizlazi najvećim dijelom iz uključivanja finalnih podataka za velike jedinice sektorizirane u S.13. te revizije bruto investicija u fiksni kapital, kao i iz ostalih manjih metodoloških korekcija. U 2017. se bilježi daljnji rast primarnog suficita opće države, koji iznosi 12.922 mil. kuna ili 3,5% BDP-a. U 2017. zabilježen je rast duga opće države od 0,6% u odnosu na stanje na kraju 2016. godine. Mala promjena stanja EDP duga u odnosu na podatke iz travanjske notifikacije rezultat je korekcije zbog ažuriranja izvora podataka. Najveći razlog porastu stanja duga opće države od 1.576 mil. kuna u nominalnom iznosu jest veće novo zaduženje države od otplata u 2017., ponajprije po dužničkim vrijednosnim papirima središnje države, a manjim dijelom zbog proširenja obuhvata sektora opće države. Smanjenju duga znatno

je pridonijelo i smanjenje duga središnje države po kreditima. Kod lokalne države znatan pad dogodio se na kreditima te dužničkim vrijednosnim papirima, koji su potpuno otplaćeni te lokalna država više nema duga po tom instrumentu.

Prema najnovijim podacima Eurostata u 2017., sektor opće države za EU-28 zemalja ima manjak od 150,246 mlrd. eura deficita, odnosno -1,0% BDP-a, što je za 40,0% manje ili 100,197 mlrd. eura deficita manje nego 2016. (2016. deficit u BDP-u iznosio je – 1,7%). Istodobno, konsolidirani dug opće države povećan je s 12.455 mlrd. eura (2016.) na 12.550 mlrd. eura (2017.) ili za neznatnih 0,7%. Uslijed bržeg rasta BDP-a u 2017., udio duga u BDP-u čak je smanjen sa 83,3% na 81,6% u 2017. godini. Od zemalja članica EU28 u 2017. najveći udio deficita u BDP-u imaju: Španjolska (-3,1% BDP-a), Portugal (-3,0%), Rumunjska (-2,9% BDP-a), Francuska (-2,7%) Italija (-2,4%), Mađarska (-2,2% BDP-a), Velika Britanija (-1,8% BDP-a). Istodobno, suficit imaju Njemačka, Bugarska, Češka, Danska, Grčka, Hrvatska, Cipar, Litva, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Slovenija i Švedska. U 2017. prosječan udio duga opće države u BDP-u u EU-28 iznosio je 81,6% (1,7% manje nego u 2016.), pri čemu je 14 zemalja zadovoljavalo Maastrichtski kriterij od 60%, dok Hrvatska nije.

Krajem 2017., najniži omjer duga prema BDP-u zabilježile su: Estonija (8,7%), Luksemburg (23,0%), Bugarska (25,6%), Češka (34,7%), Rumunjska (35,1%) i Danska (36,1%).

Petnaest zemalja članica imalo je udio duga veći od 60,0% BDP-a, a najviše su zabilježile Grčka (čak 176,1% BDP-a), Italija (131,2% BDP-a), Portugal (124,8% BDP-a), Belgija (103,4% BDP-a), Francuska (98,5%) i Španjolska (98,1%).