Iva Beljan | O pričama i čitanju. Književnokritičke bilješke

Iva Beljan Kovačić O PRIČAMA I ČITANJU

Nakladnici Synopsis, d.o.o.

Vlade Gotovca 4, Zagreb Synopsis, d.o.o.

Maršala Tita 32, Sarajevo Za nakladnike Ivan Pandžić Fadila Halvadžija Recenzentice prof. dr. Divna Mrdeža Antonina doc. dr. Dolores Grmača Urednik Ivan Lovrenović Korektura Marija Majić

© Iva Beljan Kovačić i Synopsis Nijedan dio ove knjige ne smije se umnožavati, fotokopirati ni na bilo koji način reproducirati bez pismenog dopuštenja autora i nakladnika ISBN 978-953-7968-51-9 (Zagreb) 978-9958-01-043-9 (Sarajevo) CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 000950123.

Tisak Grafomark d.o.o., Zagreb Tisak dovršen u prosincu 2016.

Iva Beljan Kovačić

O PRIČAMA I ČITANJU Književnokritičke bilješke

Synopsis, Zagreb – Sarajevo, 2016.

Uvodna napomena Ova knjiga okuplja dvadesetak tekstova koji su nastajali u razdoblju od 2009. do 2016. godine, a većina ih je tada i objavljena u različitim publikacijama u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Za potrebe knjige i radi bolje koherencije pojedinih cjelina, jedan je broj tekstova djelomično prerađen.

Podnaslov književnokritičke bilješke upućuje na njihov žanrovski status, a naslov O pričama i čitanju na njihovo dvostruko usmjerenje: uglavnom se bave pričama, odnosno umjetničkom prozom, i načinima njezina čitanja, odnosno znanošću o književnosti.

Unutar tih dviju skupina tekstova formirale su se manje skupine potaknute u prvom redu mojim interesom za određene teme ili žanrove (kultura, književnost i znanost o književnosti u Bosni i Hercegovini, historiografija/autobiografija i književnost, kratke književne forme, humor u književnosti itd.). Osobito su pak motivirane interesom za određene autore i njihov rad pa su tako nastale skupine tekstova o prozi Enesa Karića i Josipa Mlakića te o književnoznanstvenom radu Perine Meić.

Posljednji je tekst u knjizi posvećen znanstvenom i nastavnom radu majstora pisanja i čitanja i velikog učitelja, pokojnog profesora Krunoslava Pranjića, kojem time izražavam poštovanje i zahvalnost.

Autorica

5

Znakovi u pustoj zemlji: bilješke o pripovjednom opusu Josipa Mlakića Otkako je 2000. godine objavio zapaženi prvi roman Kad magle stanu, a nakon njega jednako dobro zapažen i nagrađivan Živi i mrtvi (2002), bosanskohercegovački i hrvatski pripovjedač Josip Mlakić (1964) (p)ostao je u prvom redu prepoznatljiv po romanima koji tematiziraju rat i poraće u Bosni i Hercegovini. Oko ove je tematike okupio glavninu svoga sada već opsežna opusa, koji čine četiri zbirke pripovijedaka: Puževa kućica (1997), Odraz u vodi (2002), Obiteljska slika (2002) i Ponoćno sivo (2004) te deset romana: osim dvaju spomenutih, to su Čuvari mostova (2004), Psi i klaunovi (2006), Tragom zmijske košuljice (2007), Ljudi koji su sadili drveće (2010), Mrtve ribe plivaju na leđima (2011), Planet Friedman (2012), Svježe obojeno (2014) i Božji gnjev (2014). Uz pripovjedna djela objavio je i pjesničku zbirku Oči androida (2004), a potvrdio se i kao pisac filmskih scenarija.

Mlakić se generacijski i poetički uklapa u koncept tzv. stvarnosne književnosti ili neorealizma, kojom se označava dominantna književna poetika od 90-ih godina 20. st. naovamo, orijentirana na razobličavanje ratne i poratne društvene zbilje. Na tematskom je planu, između ostaloga, karakterizira demaskiranje pojednostavljene nacionalne slike o ratu, kritički prikaz stanja na ratištu i u njegovoj pozadini, a na formalnom planu mimetički zasnovani oblikovni postupci, povezani i s novinskim izvještavačkim žanrovima, te jezična stilizacija koja se svjesno udaljava od tradicionalne beletrističke i priklanja jeziku svakodnevnoga govora ulice.

Unutar svoje glavne teme – rat i poraće u Bosni i Hercegovini – Mlakić obrađuje niz podtema, kao što su pitanje pokretača ljudskog ponašanja na ratištu, posljedice ratnih 9

sukoba na ljudsku psihu, osobito posttraumatski poremećaj kod bivših vojnika ali i civila, poslijeratna pustoš, beznađe i propadanje, problemi prognanika i izbjeglica, mogućnost izlječenja i prevladavanja posljedica rata itd. S tim se prepliću i teme vezane za prijeratno doba, uglavnom kroz fragmente sjećanja likova, a roman Psi i klaunovi u cijelosti je smješten u vrijeme neposredno prije rata.

U središtu Mlakićevih priča ne nalazimo široki plan ratnih događaja niti rekonstrukciju društveno-političkoga konteksta, nego se one fokusiraju na izdvojene sudbine za ukupni poredak „nevažnih“ ljudi, društvenih marginalaca.

U pričama koje tematiziraju sam rat, protagonisti su vojnici koji se pokušavaju izboriti s destruktivnim unutarnjim posljedicama situacije u kojoj su se našli. Priče vezane za poratnu situaciju smještene su uglavnom u bezimene pogranične gradiće zahvaćene materijalnim i duhovnim propadanjem te su koncentrirane na sudbine bivših vojnika i njihovih obitelji suočenih s ratnim traumama i s nemogućnošću da nastave uobičajen ljudski život. Česti su protagonisti i prognanici i izbjeglice, čija je sudbina obilježena traumatičnom iskorijenjenošću iz vlastite zemlje i nemogućnošću da se uklope u sredinu u kojoj su se igrom slučaja našli.

Od ovih je tematskih konstanti Mlakić odstupio u romanima Tragom zmijske košuljice i Planet Friedman. Prvi smješta radnju u bosanskohercegovačko 17. stoljeće, a drugi u (apokaliptični) svijet budućnosti. Međutim i ova su dva romana usko povezana s ostatkom autorova opusa, kako aluzijama na bosanskohercegovačku sadašnjost u romanu Tragom zmijske košuljice, tako i specifičnom atmosferom opustošena svijeta u Planetu Friedman.

Ova su dva romana zanimljiva i kao primjeri Mlakićeva čestog korištenja intertekstualnih postupaka (najbolji primjer nalazimo u zbirci pripovijedaka Obiteljska slika, gdje se u svakoj od deset priča reinterpretira diskurs po jednoga 10

Bibliografska bilješka Tekstovi sabrani u ovoj knjizi nastajali su i uglavnom objavljivani u razdoblju od 2009. do 2016. godine. Prvi su put objavljeni u sljedećim publikacijama: 1. Znakovi u pustoj zemlji: bilješke o pripovjednom opusu Josipa Mlakića, Hrvatska revija, 3/2015, Zagreb, str. 22–24.

2. Rat i mir Josipa Mlakića, Motrišta, 57–58, Mostar, 2011, str. 49–57.

3. Čitanje znakova, Motrišta, 69–70, Mostar, 2013, str. 51–56.

4. Novi stari svijet, Motrišta, 71–72, Mostar, 2013, str. 140–143.

5. Bilješka o poetici, u vrijeme pripreme knjige neobjavljen tekst.

6. Poezija i roman (pod naslovom Poezija odjevena u roman), Motrišta, 50, Mostar, 2009, str. 111–115.

7. Bezimenost kao prostor slobode, Novi izraz, 53–54, Sarajevo, 2011, str. 178–185.

8. Kronika i iskustvo vremena, u vrijeme pripreme knjige neobjavljen tekst.

9. Očinstvo i identitet, Motrišta, 59–60, Mostar, 2011, str. 42–48.

10. Razumjeti sebe, razumjeti svijet. Autobiografski zapisi Stanka Lasića, Bosna franciscana, 37, Sarajevo, 2012, str. 313–319.

11. Književnost i lakrdijaši (pod naslovom Književnost i dvorske lude), Motrišta, 51–52, Mostar, 2010, str. 99–105.

223

224

12. Priče o buđenju, pogovor u: Mladen Herceg (prir.), Škrinja mudrosti. Meditativne priče za duhovno buđenje, Tomislavgrad, 2013, str. 267–272.

13. Mudri lakrdijaši, Bosna franciscana, 38, Sarajevo, 2013, str. 286–289.

14. Male priče i velika pitanja, Motrišta, 54, Mostar, 2010, str. 112–115.

15. Zadaci i mogućnosti povijesti književnosti, Republika, 6/2010, Zagreb, str. 121–126.

16. Kritikom o kritici, Novi izraz, 49–50, Sarajevo, 2010, str. 222–227.

17. Dijalog sa Stamaćem, Motrišta, 85, Mostar, 2015, str. 76–79.

18. Smjerokazi u proučavanju povijesti književnosti, Motrišta, 77–78, Mostar, 2014, str. 73–79.

19. Kolektivni identitet u književnosti – tekst se ovdje objavljuje prvi put.

20. Prilog proučavanju odnosa ideologije i znanosti o književnosti, Bosna franciscana, 42, Sarajevo, 2015, str. 317–322.

21. Suvremeno izdanje Divkovića, Bosna franciscana, 39, Sarajevo, 2013, str. 345–347.

22. Franjevačka prošlost u Hercegovini, Bosna franciscana, 35, Sarajevo, 2011, str. 273–278.

23. Novo vino u nove mješine, Bosna franciscana, 38, Sarajevo, 2013, str. 277–283.

24. Umijeće nijansiranja: znanstveni i nastavni rad Krunoslava Pranjića, Bosna franciscana, 44, Sarajevo, 2016, str. 305–313.

Bilješka o autorici Iva Beljan Kovačić (Duvno/Tomislavgrad, Bosna i Hercegovina, 1979), povjesničarka književnosti. Bavi se starijom hrvatskom književnošću, posebno onom u Bosni i Hercegovini, te odnosom između književnosti i historiografije. Diplomirala u Mostaru 2003. godine, doktorirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 2010. godine, zaposlena na Filozofskom fakultetu u Mostaru. Osim znanstvenih i stručnih radova dosad objavila knjige Pripovijedanje povijesti: ljetopisi bosanskih franjevaca iz 18. stoljeća (2011), Na rubu književnosti: rasprave o hrvatskim piscima u BiH (2014) i O pričama i čitanju: književnokritičke bilješke (2016).

225

Kazalo Uvodna napomena. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5 PROZA JOSIPA MLAKIĆA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7 Znakovi u pustoj zemlji: bilješke o pripovjednom opusu Josipa Mlakića. . . . . . . . . . 9 Rat i mir Josipa Mlakića . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16 (Josip Mlakić, Ljudi koji su sadili drveće, Zagreb, 2010) Čitanje znakova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25 (Josip Mlakić, Mrtve ribe plivaju na leđima, Zagreb, 2011) Novi stari svijet. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33 (Josip Mlakić, Planet Friedman, Zagreb, 2012) PROZA ENESA KARIĆA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39 Bilješka o poetici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41 Poezija i roman. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44 (Enes Karić, Pjesme divljih ptica, Sarajevo, 2009) Bezimenost kao prostor slobode . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50 (Enes Karić, Jevrejsko groblje, Sarajevo, 2011) Kronika i iskustvo vremena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 61 (Enes Karić, Boje višnje, Sarajevo, 2016) PRIPOVJEDAČI I AUTOBIOGRAFI. . . . . . . . . . . . . . . 75 Očinstvo i identitet. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77 (Miljenko Jergović, Otac, Beograd, 2010) Razumjeti sebe, razumjeti svijet.

Autobiografski zapisi Stanka Lasića. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89 226

Književnost i lakrdijaši . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 98 (Ante Tomić, Čudo u Poskokovoj Dragi, Zagreb, 2009) MALE PRIČE. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 105 Priče o buđenju. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 107 (Mladen Herceg, prir., Škrinja mudrosti, Tomislavgrad, 2013) Mudri lakrdijaši . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 112 (Tomislav Brković, prir., Fratri u zgodama i nezgodama, Sarajevo – Zagreb – Rama, 20081, 20102, 20123) Male priče i velika pitanja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 117 (Sonja Jurić, Usamljeni lav, Međugorje - Zagreb, 2010) KNJIŽEVNOZNANSTVENI RAD PERINE MEIĆ. . . . . 123 Zadaci i mogućnosti povijesti književnosti . . . . . . . . . . . 125 (Perina Meić, Čitanje povijesti književnosti, Mostar, 2010) Kritikom o kritici. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 137 (Perina Meić, Od riječi do riječi, Zagreb - Sarajevo, 2010) Dijalog sa Stamaćem . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 142 (Perina Meić, Znamen, Zagreb – Sarajevo, 2011) Smjerokazi u proučavanju povijesti književnosti. . . . . . . 149 (Perina Meić, Smjerokazi, Zagreb – Sarajevo, 2012) ZNANOST O KNJIŽEVNOSTI (I JOŠ PONEŠTO). . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 163 Kolektivni identitet u književnosti. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 165 (Divna Mrdeža Antonina, Drukčiji od drugih?, Zagreb, 2009)

227

Prilog proučavanju odnosa ideologije i znanosti o književnosti. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 176 (Pero Šimunović, Polemike i kritike, Mostar, 2014) Suvremeno izdanje Divkovića . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 184 (Matija Divković, Nauk krstjanski za narod slovinski * Sto čudesa aliti zlamen’ja blažene i slavne Bogorodice, Divice Marije, Sarajevo, 2013) Franjevačka prošlost u Hercegovini. . . . . . . . . . . . . . . . . . 188 (Robert Jolić, Leksikon hercegovačkih franjevaca, Mostar, 2011) Novo vino u nove mješine. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 195 (Ivan Bubalo, Minima varia, Rijeka, 2012) U SPOMEN: KRUNOSLAV PRANJIĆ. . . . . . . . . . . . . . 205 Umijeće nijansiranja: znanstveni i nastavni rad Krunoslava Pranjića . . . . . . . . 207 Kazalo imena. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 220 Bibliografska bilješka. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 223 Bilješka o autorici. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 225

228