Dijana Korać | Religioznost humske vlastele u kasnom srednjem vijeku

Dijana Korać RELIGIOZNOST HUMSKE VLASTELE U KASNOM SREDNJEM VIJEKU

Korac - knjiga.indd 1

9.11.2015. 18:04:17

Biblioteka Crkve na kamenu - knjiga br. 140 Nakladnik Crkva na kamenu N. Š. Zrinjskog 7 88000 Mostar Urednik Dr. Božo Goluža Lektorica Martina Arapović, prof.

Grafička obrada Dragana Zovko, prof.

Recenzenti Prof. dr. Milko Brković Prof. dr. Božo Goluža Tisak Suton, Široki Brijeg Naklada: 300 primjeraka

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo 929.7:2(497.6)"04/14" 94(497.6)"04/14" KORAĆ, Dijana Religioznost humske vlastele u kasnom srednjem vijeku / Dijana Korać. - Mostar : Crkva na kamenu, 2015. - 269 str. ; 21 cm. - (Biblioteka Crkve na kamenu ; knj. 140) Bibliografija: str. 223-241 i uz tekst. Registri.

ISBN 978-9958-1918-3-1 COBISS.BH-ID 22496262

Korac - knjiga.indd 2

9.11.2015. 18:04:17

Dijana Korać

RELIGIOZNOST HUMSKE VLASTELE U KASNOM SREDNJEM VIJEKU

Mostar, 2015.

Korac - knjiga.indd 3

9.11.2015. 18:04:18

Korac - knjiga.indd 4

9.11.2015. 18:04:18

Sadržaj Uvod .................................................................................... 7 Prvi dio VJERSKA PRIPADNOST HUMSKE VLASTELE ...... 19 1. Kosače ........................................................................... 21 2. Ostala humska vlastela ................................................ 35 Drugi dio RELIGIJSKI ELEMENTI U ISPRAVAMA HUMSKE VLASTELE ........................... 45 1. Isprave kao izvor za proučavanje religioznosti velikaških obitelji .................................. 47 2. Religijski elementi u protokolu isprava humskih velikaša ............................................ 49 3. Biblijsko-teološki sadržaji u tekstu isprava humske vlastele .............................................. 77 4. Religijski elementi u eshatokolu isprava humskih velikaša .......................................... 107 Treći dio INDIKATORI RELIGIOZNOSTI I POBOŽNOSTI HUMSKE VLASTELE .................... 117 1. Štovanje svetaca ......................................................... 119 2. Post .............................................................................. 148 3. Hodočašća .................................................................. 155 4. Oporuke ...................................................................... 159 Zaključak ........................................................................ 215 5

Korac - knjiga.indd 5

9.11.2015. 18:04:18

Popis kratica ................................................................... 221 IZVORI I LITERATURA ............................................. 223 1. Izvori ........................................................................... 223 1.1. Neobjavljeni izvori ....................................... 223 1.2. Objavljeni izvori ........................................... 223 2. Literatura .................................................................... 226 SaĹžetak ............................................................................ 243 Summary ........................................................................ 246 Zusammenfassung ......................................................... 249 Riassunto ........................................................................ 253 Popis imena .................................................................... 257 Popis mjesta .................................................................... 267

6

Korac - knjiga.indd 6

9.11.2015. 18:04:18

Uvod Iako je Humska zemlja više od stoljeća predmet brojnih historiografskih istraživanja, mnoge teme još uvijek čekaju na svoje istraživače. Neki od razloga zasigurno su i neiscrpnost tema, ali i činjenica da su neke od njih, po sudu mnogih povjesničara, mnogo aktualnije i izazovnije od drugih. No, isto tako istraživači koji se bave srednjovjekovnom poviješću Huma prilikom pristupa pojedinoj problematici moraju se pomiriti s činjenicom o skromnosti relevantnih povijesnih vrela. Tako se primjerice ni istraživači religioznosti humske vlastele, koja je po našemu sudu veoma zanimljiva istraživačka tema, ne mogu pohvaliti bogatstvom različitih povijesnih vrela kojima raspolažu povjesničari u nekim europskim zemljama prilikom prihvaćanja zadatka da što zornije prikažu religioznost srednjovjekovnih ljudi na određenom području. Znamo da je i srednjovjekovna humska vlastela imala tradiciju pisanja i čuvanja isprava o čemu nalazimo i zanimljiv podatak u jednoj dubrovačkoj potvrdnici o ostavi banice Anke, Sandalja i njegove žene Katarine (4. svibnja 1406.) u kojoj se spominju "iedan' kofanac' u kom' reče ier' su povelie i zapisi i knige. dve škatule s' poveliami i s' knigami".1 Na žalost, različite (ne)prilike u kojima se ovaj prostor nalazio kroz dugo povijesno raz1 Medo Pucić, Spomenici srpski, sv. II., Društvo srpske slovesnosti, Beograd, 1862., str. 50; Ljubomir Stojanović, Stare srpske povelje i pisma, knj. I/1, Zbornik za istoriju, književnost i jezik

7

Korac - knjiga.indd 7

9.11.2015. 18:04:18

Uvod

doblje utjecale su, između ostaloga, na to da je tih izvora ostalo vrlo malo.

Dok je ova tematika pobudila velik interes u dosadašnjoj historiografiji te rezultirala brojnim radovima u nekim europskim zemljama,2 a također je i u hrvatskoj historiografiji napisano više vrijednih radova,3 religisrpskog naroda, odeljenje I, knj. 19, Srpska kraljevska akademija, Beograd - Sremski Karlovci, 1929., str. 335.

2 O rezultatima na temelju srednjovjekovnih oporuka vidi kod: Zoran Ladić, "Oporučni legati pro anima i ad pias causas u europskoj historiografiji. Usporedba s oporukama dalmatinskih komuna", u: Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU, 17, Zagreb, 1999., str. 17-29.

3 Ne umanjujući rezultate ostalih autora koji su doprinijeli osvjetljavanju pitanja religioznosti, ovdje ćemo nabrojati samo neke: Tomislav Raukar, Hrvatsko srednjovjekovlje, prostor, ljudi, ideje, Školska knjiga - Zavod za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, Zagreb, 1997., str. 334-346; Zoran Ladić, "Prilog proučavanju hodočašćenja iz Zadra u drugoj polovici 14. stoljeća", u: Croatica christiana periodica, 32, Zagreb, 1993., str. 17-31; Zoran Ladić, "Na putu ad sanctos: hrvatska hodočašća u prošlosti", u: Hrvatska revija, 4, Zagreb, 2004., str. 78-86; Zoran Ladić, "Ponukani pobožnošću i znatiželjom. O kasnosrednjovjekovnim rapskim hodočasnicima", u: Kolo. Časopis Matice hrvatske, 4, Zagreb, 2006., str. 262-271; Zoran Ladić, "Legati kasnosrednjovjekovnih dalmatinskih oporučitelja kao izvor za proučavanje nekih oblika svakodnevnog života i materijalne kulture", u: Zbornik odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, 21, Zagreb, 2003., str. 1-28; Lovorka Čoralić, "Ad viaggium pro anima mea - hodočašća u Santiago de Compostelu u oporučnim spisima hrvatskih iseljenika u Mlecima (XV.-XVI. stoljeće)", u: Povijesni prilozi, 38, Zagreb, 2010., str. 31-42; Lovorka Čoralić, "Na putu u Svetu Zemlju - hodočašća u Jeruzalem (tragom nekoliko oporuka hrvatskih iseljenika u Mlecima,

8

Korac - knjiga.indd 8

9.11.2015. 18:04:18

Uvod

oznost humske vlastele do sada nije bila predmet detaljnije analize. Naime, u dosadašnjoj se historiografiji najviše doticalo pitanje pripadnosti pojedine velikaške obitelji jednoj od tri crkvene zajednice (Katolička crkva, Pravoslavna crkva i Crkva bosanska) koje su obilježile srednjovjekovnu crkvenu povijest ovih prostora. Analizirajući sačuvane isprave vezane uz humsku vlastelu, često se ne može sa sigurnošću utvrditi čiju je religijsku praksu od tri onodobne Crkve slijedila pojedina velikaška obitelj, odnosno njezini članovi, ali smatramo da za utvrđivanje njihove religioznosti, to i nije toliko primarno, jer je pripadnicima sve tri vjerske zajednice zajednička bila kršćanska tradicija i vjera u Stvoritelja, a na poseban način kod svih njih bila je izražena briga za spas vlastite duše. Naime, i pripadnici Crkve bosanske su, bez obzira na činjenicu o neslaganju autora oko karaktera njihove vjerske zajednice,4 "izrazitom težnjom XV.-XVI. st.)", u: Croatica christiana periodica, 64, Zagreb, 2009., str. 1-7; Zdenka Janeković Römer, "Na razmeđi ovog i onog svijeta. Prožimanje pojavnog i transcendentnog u dubrovačkim oporukama kasnoga srednjeg vijeka", u: Otium, 2 (3-4), Zagreb, 1994., str. 3-16; Gordan Ravančić, "Oporuke, oporučitelji i primatelji oporučnih legata u Dubrovniku s kraja trinaestoga i u prvoj polovici četrnaestoga stoljeća", u: Povijesni prilozi, 40, Zagreb, 2011., str. 97-120; Zrinka Novak, "Utjecaj kulta Blažene Djevice Marije na neke aspekte pobožnosti na istočnoj jadranskoj obali u razvijenome i kasnome srednjem vijeku", u: Croatica christiana periodica, 67, Zagreb, 2011., str. 1-28.

4 Aktualnost problematike Crkve bosanske potvrđuju brojni radovi u historiografiji počevši od druge polovice 19. stoljeća, a autori se sve do danas spore oko pitanja pravovjernosti ove Crkve.

Ovdje ćemo navesti samo neka djela. Npr. Franjo Rački, "Bogomili i patareni", u: Rad JAZU, knj. VIII., Zagreb, 1869.-1870.; Marko Vego, Povijest Humske zemlje (Hercegovine) I. dio, Ti-

9

Korac - knjiga.indd 9

9.11.2015. 18:04:18

Uvod

prema ćudorednom životu bili sastavnim dijelom kršćanskog srednjovjekovlja".5 S obzirom na tematsko-kronološku odrednicu, treba kazati da ovaj rad predstavlja pokušaj da se na osnovi sačuvanih i pristupačnih izvora i dosadašnjih rezultata historiografije približi duhovni segment života humske vlastele u kasnome srednjem vijeku, odnosno prikažu, koliko je u našoj mogućnosti, načini iskazivanja njihove religioznosti, štovanje pojedinih svetaca te njihovo razmišljanje prije prelaska s ovoga na "onaj svijet". U skladu s tim, težište rada je na onim dijelovima koji analiziraju religijske elemente u sačuvanim ispravama humske vlastele te načine iskazivanja njihove religioznosti (štovanje svetaca, post, hodočašće, štovanje relikvija itd.). Na žalost, odmah moramo konstatirati da zbog šutnje izvorne građe o pojedinim segmentima religioznoga života hum-

skara Dragutin Spuller, Samobor, 1937., str. 142-157; Ćiro Truhelka, "Bosanska narodna (patarenska) crkva", u: Povijest Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do godine 1463., HKD Napredak, Sarajevo, 31998., str. 767-793; Leon Petrović, Kršćani Bosanske crkve, Svijetlo riječi - Ziral, Sarajevo - Mostar, 21999.; Milko Brković, Srednjovjekovna Bosna i Hum. Identitet i kontinuitet, Crkva na kamenu, Mostar, 2002., str. 106-133; Dominik Mandić, Bogomilska crkva bosanskih krstjana, Ziral, Chicago Roma - Zürich - Toronto, 21979., str. 130-132; Pejo Ćošković, Crkva bosanska u XV. stoljeću, Institut za istoriju, Sarajevo, 2005.; Srećko M. Džaja - Dubravko Lovrenović, "Srednjovjekovna Crkva bosanska", u: Svjetlo riječi, 1/2007., (poseban prilog), str.

3-15. O ostaloj literaturi vidi kod: Franjo Šanjek, Bosanskohumski krstjani u povijesnim vrelima (13.-15. st.), Barbat, Zagreb, 2003., str. XXIII-XXX. 5 T. Raukar, Hrvatsko srednjovjekovlje, prostor, ljudi, ideje, str. 346.

10

Korac - knjiga.indd 10

9.11.2015. 18:04:18

Uvod

ske vlastele, više pitanja ostaje otvoreno. Nakon uvodnih razmatranja, u prvom dijelu smatrali smo uputnim iznijeti rezultate dosadašnjih historiografskih istraživanja, odnosno pretpostavke u svezi pitanja pripadnosti humske vlastele pojedinim vjerskim zajednicama te brojnim čimbenicima koji su na to utjecali.

Dostupnost i sačuvanost povijesnih vrela omogućila nam je da ova pitanja detaljnije možemo razmatrati za Kosače i velikašku obitelj Radivojeviće-Jurjeviće-Vlatkoviće, dok smo za ostalu humsku vlastelu, sukladno nekim analogijama, pokušali dati odgovor na njihova vjerska opredjeljenja. Članovi obitelji Kosača u historiografiji su do sada ubrajani u sve tri onodobne Crkve. Naime, kod Kosača nalazimo, po današnjim shvaćanjima, pripadnike sve tri vjerske zajednice, pri čemu treba istaknuti njihov dobar odnos s Crkvom bosanskom. Naravno, radi dobrih odnosa s katoličkim zemljama kao i onodobnih političkih (ne)prilika, Kosačama je svakako u interesu bio i dobar odnos s Katoličkom crkvom, o čemu svjedoče sačuvani izvori. Posebno je zanimljiva uspješna suradnja hercega Stjepana s pojedinim članovima svih triju onodobnih Crkava, kao i njegov tolerantan odnos prema vjernicima sve tri vjerske zajednice, čega je dobar pokazatelj vjerska pripadnost njegovih najbližih suradnika, "kućana", kako ih navodi u svojoj oporuci - gosta Radina, mileševskoga mitropolita Davida i "počtenoga viteza" Pribislava Vukotića. S druge strane, iako puno manje relevantnih izvora nalazimo za obitelj Jurjeviće-Vlatkoviće, ta vrela neosporno pokazuju da se radi o katolicima. Što se tiče ostale humske vlastele treba reći da nešto više podataka nalazimo za Sankoviće dok za ostalu humsku vlastelu ima mnogo manje sačuvanih povijesnih vrela.

11

Korac - knjiga.indd 11

9.11.2015. 18:04:18

Uvod

Drugo poglavlje donosi religiozne sadržaje u sastavnim dijelovima isprava humske vlastele, kojih svakako najviše ima u sačuvanim ćirilskim ispravama koje su nastale u njihovoj korespondenciji s Dubrovčanima. Te religijske elemente nalazimo u više diplomatičkih formula, a prije svega u invokaciji, devociji, sankciji i dataciji, ali i u drugim diplomatičkim formulama, ovisno o samoj vrsti pojedine isprave. Te su isprave prožete brojnim religioznim sadržajima, a na poseban način zanimljive su diplomatičke formule sankcija. Naime, humska se vlastela u svojim ispravama gotovo redovito kune na križ, Evanđelje, četiri evanđelista, dvanaest apostola, 318 nicejskih otaca i u svoje duše, te na Blaženu Djevicu Mariju. Također, veoma su evidentne duhovne kazne koje su se odnosile na osudu vječnih muka u paklu, odnosno na odsustvo Božje milosti i anđela na sudnjem danu, sudbinu Jude Iškariotskoga, prokletstvo crkvenih otaca, te prokletstvo svih svetih.

Treće poglavlje analizira pojedine oblike iskazivanja religioznosti humske vlastele, pri čemu smo donosili neke komparacije, u prvom redu sa susjednim Dubrovnikom i drugim dalmatinskim komunama. Budući da su se kršćani i u srednjem vijeku u različitim potrebama obraćali svecima za njihov zagovor i pomoć, iz sačuvanih vrela nastojali smo evidentirati svece koji su štovani u Humskoj zemlji u kasnom srednjem vijeku. Takve zaključke donosili smo na temelju sačuvanih oporuka humske vlastele, te različitih podataka u pisanim izvorima koji se odnose na njihovo hodočašće, štovanje ikona i relikvija itd. Osim toga, smatramo da poznati patroni srednjovjekovnih crkava na ovome području također ukazuju na

12

Korac - knjiga.indd 12

9.11.2015. 18:04:18

Uvod

štovanje pojedinih svetaca.6 Nadalje donosimo podatke o postu kao izrazu religioznosti humske vlastele. Ovdje treba spomenuti da samo za obitelj Kosača imamo sačuvane relevantne podatke, i to prije svega iz dubrovačkih vrela. Za hodočašća kao najomiljeniji izraz pobožnosti i religioznosti srednjovjekovnih ljudi, kod humske vlastele ne nalazimo podataka, osim za hercegova sina Vladislava i njegovo hodočašće Gospi u Loreto. Na kraju analiziramo oporuke humske vlastele. Iako su oporuke vrlo vrijedan izvor za proučavanje mnogih segmenata života srednjovjekovnih ljudi, pa tako i njihove religioznosti, sa žalošću moramo konstatirati da se u ovom istraživanju ne možemo osloniti na veći broj tih oporuka. No, unatoč tome smatramo da i sačuvane oporuke (Jelene, udovice Sandalja Hranića i hercega Stjepana Kosače) mogu pomoći u približavanju slike o religioznosti ostale humske vlastele, pri čemu treba imati u vidu da je srednjovjekovni čovjek, sukladno kršćanskom svjetonazoru, razmišljao o prolaznosti ovoga svijeta i zagrobnome životu, što je na poseban način bilo izraženo u trenutcima kada su se, pišući svoje oporučne želje, opraštali s ovim svijetom.

Navedenim oporukama pridodali smo i analizu testamenata Jelene, udovice Vuka Hranića i pretposljednje bosanske kraljice Katarine, kćeri hercega Stjepana.

6 Prema dosadašnjim istraživanjima, na području Bosne i Hercegovine poznate su 463 srednjovjekovne crkve, od kojih su za 205 poznati njihovi patroni. O tome vidi: Andrija Zirdum, "Crkve i njihovi patroni u srednjem vijeku u Bosni i Hercegovini", u: Stjepan Tomašević (1461.-1463.) - slom srednjovjekovnoga Bosanskog Kraljevstva. Zbornik radova sa znanstvenoga skupa održanog 11. i 12. studenoga 2011. godine u Jajcu, Ante Birin (ur.), Hrvatski institut za povijest - Katolički bogoslovni fakultet u Sarajevu, Zagreb - Sarajevo, 2013., str. 221-233.

13

Korac - knjiga.indd 13

9.11.2015. 18:04:18

Uvod

Najviše relevantnih vrela nalazimo u dubrovačkoj građi, od kojih je veći dio objavljen i dao je veoma važan temelj u analizi nekih pitanja koja smo postavili u radu. U tome pogledu, najveću vrijednost ima građa koja je sačuvana u korespondenciji humske vlastele s Dubrovčanima.7 Osim toga koristili smo i neku neobjavljenu građu koja se čuva u Državnom arhivu u Dubrovniku.8 Od ostalih objavljenih izvora relevantnih za ovu tematiku, spomenut ćemo samo one koji su najčešće korišteni u ovome radu, a to su djela Gelcicha - Thallóczya,9 Nikole Jorge,10 Augustina

7 Riječ je o ćirilskima ispravama koje su do sada objavljivane u različitim diplomatičkim zbirkama: Fr. Miklosich, Monumenta Serbica spectantia historiam Serbiae Bosnae Ragusi, Apud Guilelmum Braumuller, Viennae, 1858.; M. Pucić, Spomenici srpski, sv. II.; Lj. Stojanović, Stare srpske povelje i pisma, knj. I/1; Ljubomir Stojanović, Stare srpske povelje i pisma, knj. I/2, Zbornik za istoriju, književnost i jezik srpskog naroda, odeljenje I, knj. 24, SKA, Beograd - Sremski Karlovci, 1934. U novije vrijeme objavljen je i vrlo vrijedan Diplomatički zbornik srednjovjekovnih humskih i bosanskih isprava Dubrovniku, u kojemu su ove isprave navedene kronološki s kratkim regestama i izvorom gdje su ranije objavljene, a sve su transkribirane u latinicu. Milko Brković, Diplomatički zbornik srednjovjekovnih humskih i bosanskih isprava Dubrovniku, Crkva na kamenu, Mostar, 2011.

8 Državni arhiv u Dubrovniku (dalje: DAD), Acta Consilii Minoris (dalje: Cons. Min.), Acta Consilii Rogatorum (dalje: Cons.

Rog.), Distributiones Testamentorum (dalje: Distr. Test.), Lettere e commissioni di Levante (dalje: Lett. di Levante), Testamenta Notarie (dalje: Test. Not.).

9 József Gelcich - Lajos Thallóczy (ur.), Diplomatarium relationum Reipublicae Ragusinae cum regno Hungariae, Kiadja a M. Tud. Akadémia Tört. Bizottsága, Budapest, 1887.

10 Nicolae Jorga, Notes et extraits pour servir a l'histoire des croisades au XV siecle, sv. II., Ernest Leroux, Paris, 1899.

14

Korac - knjiga.indd 14

9.11.2015. 18:04:18

Uvod

Theinera11 i Mihaila Dinića.12 Za ovu su problematiku od velike važnosti i papinski dokumenti koji se odnose na vjerske prilike na ovome području.13 Poneki se podatak mogao naći i u izvorima mletačke provenijencije,14 u dokumentima ugarskoga podrijetla,15 te u onima iz razdoblja osmanlijske vladavine.16 Pri svemu ovome, ponavlja11 Augustin Theiner, Vetera monumenta historica Hungariam sacram illustrantia, sv. II., Typis Vaticanis, Romae, 1860.; Augustin Theiner, Vetera monumenta Slavorum meridionalium historiam illustrantia, sv. I., Typis Vaticanis, Romae, 1863.

12 Mihailo J. Dinić, Iz dubrovačkog arhiva, sv. III., SANU, Beograd, 1967.

13 Eusebius Fermendžin, Acta Bosnae potissimum ecclesiastica cum insertis editorum documentorum regestis ab anno 925 usque ad annum 1752, Academia scientiarium et artium slavorum meridionalium, Zagrabiae, 1892.; Tadija Smičiklas (ur.), Codex diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae, sv. X., JAZU, Zagreb, 1912.

14 Šime Ljubić, Listine o odnošajih između južnoga slavenstva i Mletačke republike, sv. IV., JAZU, Zagreb, 1874.; Šime Ljubić, Listine o odnošajih izmedju južnoga Slavenstva i Mletačke republike, sv.

VI., JAZU, Zagreb, 1878.

15 Lajos Thallóczy, Studien zur Geschichte Bosniens und Serbiens im Mittelalter, (bez izdavača), München - Leipzig, 1914.

16 Imali smo priliku pregledati i neobjavljenu građu iz franjevačkoga arhiva u Makarskoj, pri čemu zahvaljujemo dr. Dijani Pinjuh na ustupljenoj građi. Naime, riječ je o brojnim dokumentima iz osmanlijskoga razdoblja koji se čuvaju u navedenom samostanu, a preveo ih je Hazim Šabanović. Također, koristili smo se rezultatima koje je u svojim radovima donio Ahmed Aličić. Ahmed Aličić, "Prilog izučavanju istorije Ljubuškog i okolice u XV i XVI stoljeću", u: Zbornik: 100 godina Muzeja na Humcu, SIZ kulture općine Ljubuški, Ljubuški, 1985., str. 187-201; Ahmed S. Aličić, Katastarski popisi ejaleta Bosna. Opširni katastarski popis za oblast Hercegovu iz 1585. godine, sv. II., Dobra knjiga, Sarajevo, 2014.

15

Korac - knjiga.indd 15

9.11.2015. 18:04:18

Uvod

mo, znatno više izvora ima o članovima obitelji Kosača, što je i razumljivo s obzirom na položaj koji su imali na ovom prostoru, dok o ostaloj humskoj vlasteli, u usporedbi s njima, nalazimo puno manje podataka.

Naravno, uz neobjavljene i objavljene izvore koristili smo i relevantnu literaturu. Naime, sagledavajući i analizirajući pojedina pitanja koja smo postavili u ovome radu, imali smo se prilike koristiti rezultatima istraživanja nekih povjesničara. Želimo naglasiti da autore koje na ovom mjestu spominjemo, navodimo zbog opsega njihovih istraživanja i prezentiranih rezultata koji su nam pomogli u sagledavanju pojedinih pitanja, no objavljeni su još mnogi istraživački napori, čiji rezultati također pomažu sagledavanju ovih pitanja, a koje zbog njihova velikog broja ovdje ne ćemo navoditi. Ovo se odnosi i na historiografiju o vjerskoj pripadnosti humske vlastele, odnosno njihovu odnosu prema pojedinim vjerskim zajednicama a na poseban način na odnos Kosača prema trima vjerskim zajednicama koje su egzistirale na njihovim posjedima. Naime, osim mnogih autora koji su za ova pitanja dali značajan doprinos te onih koji su se u svojim radovima doticali pitanja vjerske pripadnosti humske vlastele,17 ne treba zaboraviti ni važnost nekih rezultata do kojih su

17 Npr. Sima M. Ćirković, Herceg Stefan Vukčić-Kosača i njegovo doba, Posebna izdanja, knj. 376, Odeljenje društvenih nauka, knj.

48, SANU, Beograd, 1964.; Mladen Ančić, "Jedan fragment iz života Sandalja Hranića", u: Prilozi Instituta za istoriju u Sarajevu, 19, Sarajevo, 1982., str. 253-262; Sima M. Ćirković, "'Verna služba' i 'vjera gospodska'", u: Zbornik Filozofskog fakulteta, knj.

VI-2, Beograd, 1962., str. 95-113; Pejo Ćošković, "Krstjanin Vlatko Tumurlić i njegovo doba (1403.-1423.)", u: Croatica christiana periodica, 35, Zagreb, 1995., str. 1-52; John V. A. Fine,

16

Korac - knjiga.indd 16

9.11.2015. 18:04:18

Uvod

došli neki autori u istraživanjima drugih segmenata njihova života, te pridonijeli u slaganju "mozaika".

Stoga, bez namjere da ovdje iscrpno prikažemo sva djela kojima smo se koristili u ovome radu, navest ćemo još samo neka, koja su nam, po našemu sudu, bila od velike koristi. Tako su nam primjerice za analizu pojedinih segmenata religioznosti bila nezaobilazna djela Leona Petrovića i Milka Brkovića.18 Vezano uz karakteristike diplomatičkih formula kao i za usporedbu s ispravama hrvatskih narodnih vladara od pomoći nam je bilo više radova.19 Za usporedbu s rezultatima istraživanja ove "Uloga bosanske crkve u javnom životu srednjovjekovne Bosne", u: Godišnjak društva istoričara Bosne i Hercegovine, godina XIX., 1970.-1971., Sarajevo, 1973., str. 19-31; Bare Poparić, Tužna povijest hercegove zemlje, Lukom, Zagreb, 1997.; Ivica Puljić, "Crkvene prilike u zemljama hercega Stjepana Vukčića Kosače", u: Fenomen "krstjani" u srednjovjekovnoj Bosni i Humu. Zbornik radova, Franjo Šanjek (ur.), Institut za istoriju u Sarajevu - Hrvatski institut za povijest, Sarajevo - Zagreb, 2005., str. 239-269 i dr.

18 L. Petrović, Kršćani Bosanske crkve; Milko Brković, "Katoličanstvo bosansko-humskih vladara i velmoža", u: Croatica christiana periodica, 47, Zagreb, 2001., str. 29-50; M. Brković, Srednjovjekovna Bosna i Hum. Identitet i kontinuitet.

19 Ivan Ostojić, "Religiozni elementi u diplomatičkim izvorima stare Hrvatske", u: Crkva u svijetu, Split, 3/1967., str. 49-70; Milko Brković, Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža, Zavod za povijesne znanosti HAZU u Zadru - Ziral, Zadar - Mostar, 1998.; Milko Brković, "Diplomatičke formule biblijsko-teološkog sadržaja u latinskim poveljama bosansko-humskih vladara i velmoža od XII. do XV. st.", u: Croatica christiana periodica, 15, Zagreb, 1985., str. 24-35; Milko Brković, "Latinske povelje i pisma bosansko-humskih vladara i velmoža od XII. do XV. stoljeća", u: Croatica christiana periodica, 24, Zagreb, 1989., str. 206.

17

Korac - knjiga.indd 17

9.11.2015. 18:04:18

Uvod

problematike u dalmatinskim gradovima koristili smo također više radova.20 Osim toga, treba spomenuti da smo se nekim pitanjima religioznosti vezanim uz Kosače bavili u dosadašnjem istraživanju, pa te rezultate koristimo u ovom radu.21 Uvidom u brojne objavljene, ali i neobjavljene povijesne izvore, sistematizirali smo i analizirali mnoge podatke koji govore o religioznosti humske vlastele. Svjesni nedostatka povijesnih vrela koji bi bacili "jače" svjetlo na ovu problematiku, a s obzirom da do danas nije sustavno obrađena sva arhivska građa, nadamo se, bez prevelike pretencioznosti, da će i ovaj rad barem donekle pomoći u razumijevanju religioznosti vlastele u Humskoj zemlji te pomoći u daljnjem istraživanju.

20 Vidi bilj. 3 u ovoj knjizi.

21 Dijana Korać, "Neki aspekti religioznosti kod Kosača", u: Croatica christiana periodica, 72, Zagreb, 2013., str. 51-72; Dijana Korać, "Religijski elementi u ispravama Kosača upućenih Dubrovniku", u: Croatica christiana periodica, 75, Zagreb, 2015., str.

17-35.

18

Korac - knjiga.indd 18

9.11.2015. 18:04:18

Sažetak Ključne riječi: humska vlastela, religioznost, religijski elementi, biblijsko-teološki sadržaji, štovanje svetaca, post, hodočašća, oporuke, duhovnici, crkve.

U ovoj se knjizi nastoji približiti duhovni segment života humske vlastele koja je sukladno kršćanskome svjetonazoru razmišljala o prolaznosti ovoga svijeta i o zagrobnome životu. Uvidom u brojne objavljene i neobjavljene povijesne izvore, prije svega one dubrovačke provenijencije, nastojali smo iznijeti što više podataka koji govore o njihovoj religioznosti, i došli do zaključka da je humska vlastela svoju religioznost iskazivala na sličan način kao i ostali njihovi kršćanski suvremenici. Naime, svi oni, bez obzira na vjersku pripadnost, na isti su način razmišljali o "četiri posljednje stvari" (smrt, sud, pakao, raj).

Prvi dio knjige donosi kratak pregled rezultata dosadašnjih historiografskih istraživanja te pretpostavke u svezi pripadnosti humske vlastele onodobnim vjerskim zajednicama (Katolička crkva, Pravoslavna crkva i Crkva bosanska), te brojnim čimbenicima koji su na to utjecali.

Zbog oskudnosti dostupnih vrela detaljnija analiza vjerske pripadnosti bila je moguća samo za Kosače i Jurjeviće-Vlatkoviće. Dok u obitelji Kosača nalazimo pripadnike svih onodobnih Crkava, Jurjevići-Vlatkovići osvjedočeni su katolici, a za ostalu humsku vlastelu, sukladno nekim analogijama, pokušali smo dati odgovor na pitanje njihova vjerskoga opredjeljenja.

243

Korac - knjiga.indd 243

9.11.2015. 18:04:25

Sažetak

U drugome poglavlju analiziraju se religijski elementi u sastavnim dijelovima isprava humske vlastele, koje prije svega nalazimo u diplomatičkim formulama invokacije, devocije, sankcije i datacije, ali pojedine religiozne sadržaje nalazimo i u drugim diplomatičkim formulama. Pri svemu tome nastojali smo usporediti te religiozne sadržaje, prije svega između latinskih i ćirilskih isprava humske vlastele, a potom smo ukazali na neke sličnosti s onima u latinskim ispravama hrvatskih narodnih vladara.

Osim što su mnogi dijelovi tih isprava prožeti različitim religioznim sadržajima, dade se zaključiti da je humska vlastela, po svemu sudeći, pridavala mnogo pažnje diplomatičkim formulama sankcija. Naime, oni se u svojim ispravama gotovo redovito kunu na križ, Evanđelje, četiri evanđelista, dvanaest apostola, 318 nicejskih otaca i u svoje duše, a od svetaca najčešće na Blaženu Djevicu Mariju. Osim toga vrlo su zastupljene i duhovne kazne koje su se odnosile na osudu odlaska u pakao, odnosno odsustvo Božje milosti na sudnjem danu, odsustvo anđela na sudnjem danu, sudbinu Jude Iškariotskoga, prokletstvo crkvenih otaca, te prokletstvo svih svetih.

Treći dio bavi se oblicima iskazivanja religioznosti humske vlastele (štovanje svetaca, post, hodočašća te oporuke kao indikatori religioznosti). Za usporedbu s ovim segmentima duhovnoga života humske vlastele vršili smo određene komparacije s njihovim susjednim područjem, odnosno s rezultatima do kojih se došlo u istraživanju ove tematike u Dubrovniku i nekim drugim dalmatinskim komunama. Analizirajući dostupna vrela nastojali smo evidentirati imena svetaca koji su štovani na području Humske zemlje, te smo došli do zaključka da je i na ovome području, po svemu sudeći, bio uvelike raširen marijanski kult, a osim Blažene Djevice Marije štovani su 244

Korac - knjiga.indd 244

9.11.2015. 18:04:25

Sažetak

i mnogi drugi sveci, koji su u tome razdoblju među tadašnjim kršćanima bili vrlo "popularni". Osim manjega broja svetaca koji se izrijekom spominju u ispravama humske vlastele, patroni srednjovjekovnih crkava kao i neki drugi izvori odaju još neka imena svetaca koji su bili štovani na ovome području. Također, izvori donose i neke podatke o štovanju ikona i relikvija kod Kosača, a u izvorima je ostalo zabilježeno i jedno hodočašće hercegova sina Vladislava Gospi u Loreto. Da je i post bio uobičajen oblik religioznosti na ovome području govore podatci vezani uz Kosače, za koje se zna da su postili u dane došašća i korizme. Na kraju, analiziraju se sačuvane oporuke humske vlastele i dolazi se do zaključka da su se svi oni, bez obzira na vjersku pripadnost, podjednako brinuli za spas svoje duše. Također, usporedba legata u oporukama humske vlastele, pokazuje mnoge sličnosti s onima u oporukama kršćana iz raznih europskih područja.

245

Korac - knjiga.indd 245

9.11.2015. 18:04:25