Kvaliteta farmakoterapije pokazatelji kvalitete u primjeni lijekova

Ana Turk ANA TURK, mag. pharm.

Studij Menadžmenta u zdravstvu, Medicinski fakultet, Zagreb ana.turk@ovi.com

KVALITETA FARMAKOTERAPIJE POKAZATELJI KVALITETE U PRIMJENI LIJEKOVA Stručni rad / Professional paper Sažetak Neučinkovita, prekomjerna uporaba i zlouporaba lijekova i postupaka nanosi štetu pacijentima uz povećanje izdataka za liječenje. U svrhu unapređenja zdravstvene skrbi, organizacije i institucije vlada služe se pokazateljima kvalitete. Pokazatelji kvalitete su standardizirane mjere za procjenu ishoda pojedinog postupka u zdravstvenoj skrbi.

Pokazatelji kvalitete u primjeni lijekova spadaju u pokazatelje kvalitete zdravstvene skrbi.

Procjenjuje se da se jedna trećina svi pokazatelja kvalitete zdravstvene skrbi odnosi na primjenu lijekova. Cilj mjerenja kvalitete jest na dokazima utvrditi poveznicu između pokazatelja kvalitete i ishoda liječenja. Standardizirani pokazatelji kvalitete služe u akreditaciji zdravstvenih ustanova, javnom informiranju i u modelima plaćanja prema uspješnosti pojedine zdravstvene ustanove. U koraku propisivanja lijekova pojavi se gotovo polovina svih pogrešaka u primjeni lijekova. Ostale pogreške se događaju u naručivanju, doziranju, načinu primjene i nadzoru učinka lijeka. Za bolesnika su najštetnije pogreške u načinu primjene lijeka. Uloga farmaceuta je prepoznati probleme vezane uz lijekove čije rješavanje ili prevencija rezultira najvećom koristi za što veći broj bolesnika.

Ključne riječi: pokazatelji kvalitete, farmakoterapija, klinička farmacija, ishodi liječenja, troškovna učinkovitost.

1. UVOD Kvaliteta zdravstvene skrbi je razina do koje zdravstvene usluge za pojedinca i populaciju povećavaju vjerojatnost željenog zdravstvenog ishoda i konzistentna je sa stručnim znanjem.

Radi unapređenja zdravstvenih usluga vlade i ključne organizacije koriste se pokazateljima kvalitete[1]. Praćenje kvalitete zdravstvene skrbi je nemoguće bez primjene pokazatelja kvalitete[2]. Trećina pokazatelja kvalitete u zdravstvenoj skrbi odnosi se na farmakoterapiju[8].

Farmakoterapija podrazumijeva liječenje bolesti primjenom lijekova. Primjena lijekova je u medicini najčešća intervencija liječenja te je zato kvaliteta primjene lijekova osnova za visokokvalitetnu skrb za bolesnika[2]. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, pogreške u primjeni lijekova (medikacijske pogreške) su među vodećim uzrocima smrtnosti[5].

2. ZNAČAJ FARMAKOTERAPIJE Lijekovi bi se trebali primjenjivati samo kada su neophodni i prilikom svake primjene korist lijeka bi se trebala usporediti s prisutnim rizikom primjene lijeka[6]. Liječnici specijalisti prilikom pregleda pacijenata u 20% slučajeva nemaju pristup medicinskoj dokumentaciji bolesnika. Pacijenti pri otpuštanju iz bolnice u 30% slučajeva ne dobiju uputu o ispravnoj primjeni lijekova u svojoj terapiji. Iskustvo mnogobrojnih zdravstvenih ustanova pokazuje da 13. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI I 4. ZNANSTVENI SKUP HRVATSKOG DRUŠTVA ZA KVALITETU, Brijuni 9. – 11. svibnja 2013. g.

- 427 -

Ana Turk je manjkav prijenos medicinskih informacija u prijelaznim točkama zdravstvene skrbi (ambulanta, odjeli bolnica, laboratoriji...) odgovoran za čak 50% svih medikacijskih pogrešaka i do 20% bolničkih nuspojava lijekova[7]. U primarnoj zdravstvenoj zaštiti su osim liječničkih pogrešaka u propisivanju prisutne i ljekarničke pogreške u izdavanju lijekova te pogreške u primjenu lijekova od strane pacijenta. Za bolesnika su najštetnije pogreške u načinu primjene lijeka. Posebno rizična skupina su stariji pacijenti koji su izloženiji prekomjernoj, neprimjerenoj te neučinkovitoj primjeni lijekova[3].

2.1 Posljedice za pacijenta Neželjeni i štetni učinci lijekova (nuspojave) su među vodećim uzrocima smrti u mnogim zemljama. Podaci u SAD-u pokazuju da je broj smrti zbog medikacijskih pogrešaka otprilike 7,000 godišnje[8]. Medikacijske pogreške su uzrok smrti jednog na svakih 131 ambulantnih pacijenata te jednog na svakih 854 bolničkih pacijenata. Većina nuspojava se mogu spriječiti. U starijih osoba lijekovi su pogrešno propisani jednom na svakih 12 posjeta liječniku (8%), a 16.7 milijuna posjeta liječniku ima za ishod pogrešku u propisivanju lijeka[3].

2.2 Financijske posljedice Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u nekim zemljama troškovi koji nastanu radi neželjenih i štetnih učinaka lijekova, kao što su hospitalizacije, operacije i gubici zbog smanjene radne sposobnosti premašuju cijenu lijekova. U SAD-u neželjeni štetni učinci su uzrok 770,000 oštećenja zdravlja i smrti godišnje s troškovima do $5.6 milijuna po bolnici, ovisno o veličini. Bolesnici koji su doživjeli neželjeni učinak lijeka ostaju od 8 do 12 dana dulje hospitalizirani što povećava trošak liječenja za $16,000 do $24,000[9]. Istraživanje u sveučilišnim bolnicama pokazuje da je kod gotovo 2% primljenih bolesnika prisutna nuspojava lijeka koja se mogla spriječiti, što povećava trošak prijma u bolnicu za $4,700, što na godišnjoj razini iznosi $2.8 milijuna za bolnicu kapaciteta 700 bolesničkih postelja[10].

Izdaci koji se može izbjeći na razini SAD-a iznose $2 milijarde godišnje.

3. POKAZATELJI KVALITETE FARMAKOTERAPIJE Sustav kvalitete provodi se na razini zdravstvene ustanove. Sustavom kvalitete na razini ustanove upravlja sama ustanova (Povjerenstvo za kvalitetu) ili uz pomoć vanjske akreditacijske institucije. Praćenje kvalitete se odvija i izvan zdravstvene ustanove, npr. na razini ministarstva ili osiguravatelja (npr. HZZO). S ciljem unapređenja zdravstvene skrbi, zdravstvene ustanove, organizacije i institucije vlada služe se pokazateljima kvalitete.

Pokazatelji kvalitete su standardizirane mjere za procjenu ishoda pojedinog postupka u zdravstvenoj skrbi[5]. Odabir pokazatelja koji se koriste ovisi o upravitelju sustava i zakonskim propisima. Pokazatelji kvalitete procjenjuju postupke u liječenju, procese i ishode. Temelje se na mjerenju razine ili prosjeka, pružajući mjerljivu osnovu za unapređenje kvalitete, nadzor nad kvalitetom i prepoznavanje događaja u zdravstvenoj skrbi koji zahtijevaju daljnje praćenje. Pokazatelji kvalitete su tipizirane mjere koje su relevantne za većinu pacijenata ili za pojedine bolesti, izražavajući kvalitetu skrbi za bolesnika s pojedinom dijagnozom. Kako bi osigurali primjenu pouzdanih i valjanih pokazatelja kvalitete posebno je važno da su osmišljeni, opredijeljeni i izvedeni u skladu sa znanstvenim kriterijima. Pokazatelji kvalitete se odabiru pomoću razvojnog procesa koji podrazumijeva konsenzus za odabir pokazatelja u sljedećim kategorijama: neprimjereno liječenje, doziranje, interakcije tipa lijek-lijek i lijek13. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI I 4. ZNANSTVENI SKUP HRVATSKOG DRUŠTVA ZA KVALITETU, Brijuni 9. – 11. svibnja 2013. g.

- 428 -

Ana Turk bolest, praćenje potencijalnih neželjenih događaja u liječenju[1]. Pokazatelji uključuju elemente razvoja kvalitete: određivanje mjerljivih standarda temeljem dokaza ili mišljenja stručnjaka. Pokazatelji također uključuju praktičan pogled na unapređenje skrbi; pružatelji vrhunske skrbi opredjeljuju i prate da li se uzimaju u obzir i/ili provode radnje nužne za postizanje standarda. Pokazatelji kvalitete se dijele na pokazatelje koji mjere proces ili ishod.

Primjer mjerenja procesa i ishoda su pokazatelji kvalitete u kontroli šećerne bolesti tipa II; mjerenje procesa predstavlja mjerenja postotka pacijenata s dijabetesom tipa II koji se jednom godišnje upućuju na određivanje glikohemoglobina (HbA1C) (ciljna vrijednost je 100%).

Mjerenje ishoda predstavlja postotak pacijenata koji imaju razinu glikohemoglobina iznad preporučene vrijednosti, dakle postotak bolesnika s neadekvatno kontroliranom šećernom bolesti (ciljna vrijednost je 0%). Budući je ispravna farmakoterapija osnovni preduvjet za nadzor šećerne bolesti tipa II, navedeni pokazatelji kvalitete predstavljaju neizravne pokazatelje kvalitete farmakoterapije.

4. UNAPREĐENJE KVALITETE FARMAKOTERAPIJE Glavne zadaće zdravstvene skrbi su sigurnost, učinkovitost, usmjerenost na pacijenta, pravovremenost, djelotvornost i jednaka dostupnost za sve bolesnike. Cilj mjerenja kvalitete jest na dokazima utemeljiti poveznicu između pokazatelja kvalitete i ishoda liječenja.

Medikacijske pogreške su opsežno proučene iz više razloga: predstavljaju najčešći tip pogrešaka, utječu na značajan broj pojedinaca i utječu na značajan porast troškova zdravstvene skrbi. Metodološki razlozi za to su; (1) široka primjena lijekova omogućuje jednostavno određivanje adekvatnog uzorka pacijenata koji su iskusili nuspojavu lijeka; (2) proces primjene lijekova sadrži dokumentirane odluke u liječenju, a većina te dokumentacije je automatizirana, lako dostupna u bazama podataka; i (3) smrtni slučajevi povezani s medikacijskim pogreškama su evidentirani na smrtovnicama[9]. Glavne kategorije unapređenja kvalitete farmakoterapije su upravljanje lijekovima, pridržavanje režima uzimanja lijekova, provjera propisanih lijekova, usporedba bolesnikove terapije koju koristi kod kuće s terapijom u različitim fazama zdravstvene skrbi unutar ustanove, izdavanje lijekova propisanih na ponovljivom receptu[13]. Dokumentacijski okvir uključuje alate za samoprocjenu koji detaljno određuju više od 250 specifičnih komponenata koje opisuju zadaće, odnose, vještine, funkcije, dužnosti i odgovornosti koje pridonose ispunjenju očekivanja bolesnika za učinkovito upravljanje liječenja lijekovima (engl. MTM, Medicine Therapy Management). Taj dio procesa osmišljen je primjenom dokaza u obliku praktičnih kliničkih smjernica, praktičnih kliničkih modela te alata za samoprocjenu u upravljanju liječenja lijekovima [7]. Usporedba bolesnikove terapije s terapijom u različitim fazama zdravstvene skrbi (engl. reconciliation) je postupak utvrđivanja najtočnijeg popisa svih lijekova koje pacijent uzima - uključujući naziv, dozu, učestalost i put primjene lijeka - te primjena liste kako bi se bolesniku omogućila ispravna farmakoterapija u svakom dijelu zdravstvenog sustava. Usporedba bolesnikove terapije uključuje usporedbu trenutnog popisa lijekova s lijekovima propisanim prilikom prijema, transfera ili otpuštanja iz ustanove[7].

Rezultati takvog praćenja pokazuju da je kod 60% pacijenta prisutna najmanje jedno nenamjerno odstupanje, te da je kod 18% prisutna najmanje jedno klinički značajno nenamjerno odstupanje. Klinički značajna odstupanja se pomoću usporedbe bolesnikove terapije u 75% slučajeva uspiju ukloniti prije nego je nanesena šteta za bolesnika[9].

13. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI I 4. ZNANSTVENI SKUP HRVATSKOG DRUŠTVA ZA KVALITETU, Brijuni 9. – 11. svibnja 2013. g.

- 429 -

Ana Turk 5. UPRAVLJANJE KVALITETOM FARMAKOTERAPIJE Uloga menadžera u zdravstvu je prepoznati izvrsnost i vrijednost skrbi koju provodi farmaceut te donositi informirane odluke o dodjeljivanju sredstava određivanjem dužnosti farmaceuta u pružanju skrbi za pacijenta. Menadžer u zdravstvu mora biti sposoban intuitivno prosuditi i usporediti relativan značaj i razinu zahtjevnosti za različite skupine bolesnika te osigurati odgovorno dodjeljivanje ograničenih resursa farmaceuta na područjima gdje se mogu očekivati najveće koristi. Mjerenje onoga što bi farmaceut trebao raditi je osnova unapređenja kvalitete[1]. Mjerenje također omogućuje učinkovito upravljanje. Stoga postupci za postizanje standarda skrbi za pojedino stanje bolesnika moraju biti jasno određeni. To podrazumijeva i uzimanje u obzir nekih važnih postupaka sa snažnim utjecajem u smislu učinkovitosti, sigurnosti, uspješnosti (izbjegavanje troškova) za pojedina stanja bolesnika u određenoj skupini bolesnika. Tabela 1 prikazuje primjere konkretnih promjena za unapređenje kvalitete koje su na raspolaganju menadžmentu zdravstvene ustanove[1]. Menadžeri u zdravstvu mogu mjeriti unapređenje kvalitete zdravstvene zaštite mjerenjem sljedećih kategorija (a) bolji ishod za pacijenta uz jednake troškove liječenja, (b) jednak ishod za pacijenta uz niže troškove, (c) bolji ishod pacijenta uz smanjenje troškova, ili (d) značajno bolji ishod liječenja uz umjereno povećanje troškova liječenja. Upravitelji imaju važnu ulogu i u davanju dopuštenja (autorizacije) skupinama djelatnika za provođenje određenih postupaka kako bi se osigurala pravodobnost intervencija sukladno potrebama bolesnika[7].

Uloga menadžmenta u mjerenju kvalitete farmakoterapijskog odjela je voditi računa da je kvaliteta rada važnija od kapaciteta, odnosno radnog opterećenja[1].

Tabela 1: Upravljanje promjenama za unapređenje kvalitete farmakoterapije Red. Br. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17

Upravljanje promjenama u farmakoterapiji Dostupnost antidota i informacija o strategiji oporavka Pojedinačno označavanje svake doze lijeka Omogućiti da informacija o bolesnikovim alergijama prati bolesnika kroz sustav skrbi Informacije o alergijama dostupne na različitim lokacijama Uključivanje bolesnika u primjenu njihove terapije Dostupnost materijala koji sadrže terapijske reference na mjestu pružanja skrbi Neodloživo uklanjanje lijekova koji se više ne koriste Uporaba priređenih dozirnih tablica Uklanjanje ili smanjenje dostupnosti lijekova različitih jačina Odvajajnje lijekova sličnih naziva Potaknuti bolesnike da vode svoje bilješke o uzimanju lijekova (engl. Medication Administration Record) Provoditi neovisne dvojne provjere na odjelima Uporaba standardnih obrazaca za zapise o lijekovima, narudžbama i shemama liječenja Uvesti određivanje doze od strane farmaceuta u skladu s kliničkim potrebama pacijenta Savjetovanje sa stručnjacima u vođenju intervencije nakon nuspojave lijeka Smanjenje broja lijekova dostupnih na odjelima Informatizacija zapisa o primijenjenim lijekovima

18 19 20 21

Dostupnost informacija o interakcijama između lijekova i hrane Dostupnost pomagala za izračun doze na oznakama lijekova Uključivanje pacijenta u provjeru terapije Uporaba različite veličine tablete za svaki oralni lijek 13. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI I 4. ZNANSTVENI SKUP HRVATSKOG DRUŠTVA ZA KVALITETU, Brijuni 9. – 11. svibnja 2013. g.

- 430 -

Ana Turk 22 23 24 25 26 27

Provođenje treninga osoblja o nuspojavama lijekova Uporaba linijskih kodova u identifikaciji lijekova Priprava nestandardnih doza u ljekarni Raspodjela lijekova u pojedinačne doze spremne za primjenu Ograničavanje ručnog isključivanja automatskih sigurnosnih postavki u računalu ili medicinskom uređaju Unaprijed dostupne upute za postupanje pri pojavi nuspojava lijekova

6. UTJECAJ KVALITETE FARMAKOTERAPIJE NA FINANCIRANJE Povećanje prihoda zdravstvenih ustanove koje provode sustav kvalitete u farmakoterapiji rezultat je veće cijene koju su osiguravatelji (npr. HZZO) i pacijenti spremni platiti za liječenje u ustanovi koja ima bolje pokazatelje kvalitete jer su oni mjerilo racionalnosti liječenja i boljeg ishoda liječenja. Smanjenje troškova za zdravstvenu ustanovu rezultat su mjera koje se sustavno provode s ciljem unapređenja kvalitete; racionalizacije ljudskih i materijalnih resursa (npr. propisivanjem terapije u skladu sa smjernicama) te individualizacije terapije prema kliničkim potrebama svakog bolesnika. Smanjenje izdataka za zdravstveni sustav rezultat je provođenja sustava kvalitete koji za posljedicu ima manji broj komplikacija zbog neželjenih učinaka lijekova koji poskupljuju liječenje, manji broj hospitalizacija i neplaniranih ponovljenih hospitalizacija nakon otpuštanja bolesnika na kućnu njegu, veću produktivnost bolesnika i sl. Stoga je u zdravstvenom sektoru sve više prisutan trend plaćanja zdravstvenih usluga prema vrijednosti (engl. value-based purchasing). Vrijednost se odnosi na ravnotežu kvalitete i troškova, na način da unapređenjem kvalitete povećavamo vrijednost uz kontrolu troškova[3]. Utjecaj kvalitete na prihode od strane bolesnika posljedica je informiranog odabira zdravstvene ustanove od strane bolesnika. Podaci o pokazateljima kvalitete, kao što su stope bolničkih infekcija te stope pridržavanja preporučenih smjernica u liječenju su javno dostupni. Bolesnici sve češće koriste baze podataka, rezultate istraživanja i podatke osiguravatelja koji omogućavaju usporedbu ustanova prema uspješnosti pružanja zdravstvene skrbi.

Nužan preduvjet za konkuriranje unapređenju kvalitete na tržištu bolnica je osjetljivost bolesnika na razlike u kvaliteti bolnica. Također postoji jasna povezanost između kvalitete bolnice, određene prema javno dostupnim ocjenama kvalitete i bolesnikovim odabirom bolnice za pojedini zahvat[16]. Utjecaj kvalitete na prihode od strane osiguravatelja posljedica je trenda osiguravatelja da plaćaju više ustanovi koja ima veću uspješnost liječenja jer ona ujedno podrazumijeva racionalnije liječenje. Primjer iz SAD-a je isplata dodatnih $10.7 milijardi pružateljima zdravstvene skrbi koji su u svom radu prihvatili model smislene uporabe zdravstvenog zapisa (engl. Meaningful Use of EHR) u razdoblju od 2011. do 2013. godine. U model smislene uporabe uključeno je preko 350 tisuća Medicare i Medicaid pružatelja usluga, preko 4 tisuće bolnica te od 40 do 80 % svih liječnika[15]. Model smislene uporabe podrazumijeva dostupnost potpune i točne informacije, bolji pristup informaciji, osnaživanje uloge bolesnika[17]. Rezultati primjene modela smislene uporabe pokazuju uštede za hitne medicinske intervencije, farmakoterapiju, slikovnu dijagnostiku i ukupne troškove liječenja te smanjenje stope ponovnog prijma za 8% u odnosu na prosjek. Rezultati primjene smislene uporabe dokaz su unapređenja kvalitete kao što je dostizanje ciljne razine LDL kolesterola u 57% slučajeva u usporedbi s prosjekom od 33%, te veći udio kontroliranih bolesnika sa šećernom bolešću tipa II; 67% u usporedbi s prosjekom od 48%. Rezultati zadovoljstva bolesnika i pružatelja usluga (zadovoljstvo poslom, razinom timskog rada i koordinacijom) također govore u prilog pozitivom utjecaju smislene uporabe na kvalitetu skrbi[14].

13. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI I 4. ZNANSTVENI SKUP HRVATSKOG DRUŠTVA ZA KVALITETU, Brijuni 9. – 11. svibnja 2013. g.

- 431 -

Ana Turk

7. TEHNOLOŠKA POTPORA KVALITETI FARMAKOTERAPIJE Grupne liječničke prakse, bolnice i druge zdravstvene ustanove djeluju nepovezano kao otoci, često pružajući skrb bez prednosti cjelovite informacije o bolesnikovom stanju, medicinskoj povijesti, pruženim uslugama u drugoj ustanovi ili lijekovima popisanim od strane drugih liječnika[12]. U 20% slučajeva liječnici pregledaju pacijenta bez uvida u njegovu medicinsku dokumentaciju (rezultate laboratorijskih testova, medikacijske povijesti). Kao posljedica toga javljaju se pogreške, a među njima i medikacijske pogreške koje se mogu izbjeći. Informacijsko komunikacijske tehnologije koje se koriste za izbjegavanje medikacijskih pogrešaka na razini ustanove su sljedeće: ljekarnički informatički sustav, ormarići za automatsko izdavanje lijekova, računalni unos narudžbe od strane propisivača lijeka, primjena linijskog koda na mjestu primjene lijekova, pametne dozirne pumpe, samostalna tehnologija za praćenje podataka, prilagodljivo programsko rješenje za povezivanje s ljekarničkom bazom podataka, koje se koristi rizičnim pojmovima ili okidačima (engl. trigger) u bolesnikovom elektronskom zapisu za prepoznavanje rizičnih pacijenata čiju terapiju je potrebno dodatno provjeriti[11,6]. Tabela 2 prikazuje potencijal informacijsko komunikacijske tehnologije u sustavu praćenja kvalitete farmakoterapije[4].

Tabela 2: Uloga informacijsko komunikacijskih tehnologija u potpori kvalitete

Red. Br.

Potpora IKT u farmakoterapiji

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

Računalni unos narudžbe lijekova Demografski podaci u zapisu o bolesniku E‐recepti Popis lijekova na koje je bolesnik alergičan Popis lijekova koje bolesnik trenutno uzima Provjera interakcija lijekova Ažuriranje popisa problematičnih slučajeva Klinički sažetci za bolesnika Pravila kao potpora kliničkom odlučivanju

10.

Kliničke mjere kvalitete

Usvajanje zdravstvenih informacijskih tehnologija na razini sustava obuhvaća; (a) certifikaciju elektroničkog zapisa o bolesniku s ciljem standardizacije podatkovnih baza, (b) smislenu uporabu elektroničkog zapisa o bolesniku radi pravovremenog prikupljanja i obrade vjerodostojnih pokazatelja, (c) bonusi za praćenje ishoda u prvom koraku, a zatim plaćanje prema ishodu liječenja.

8. ZAKLJUČAK Riziku medikacijskih pogrešaka izloženi su svi bolesnici koji uzimaju lijekove bez obzira da li su na kućnom ili bolničkom liječenju. Medikacijske pogreške opsežno su proučene iz više razloga: predstavljaju najčešći tip pogrešaka, utječu na značajan broj pojedinaca, utječu na značajan porast troškova zdravstvene skrbi. Brojne studije pokazuju prisutnost pogrešaka u propisivanju lijekova od strane liječnika, izdavanja lijekova od strane farmaceuta te 13. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI I 4. ZNANSTVENI SKUP HRVATSKOG DRUŠTVA ZA KVALITETU, Brijuni 9. – 11. svibnja 2013. g.

- 432 -

Ana Turk nenamjernoga nepridržavanja od strane bolesnika. Uvođenjem novih lijekova sa širim spektrom indikacija, medikacijske pogreške imaju potencijal rasta kao glavni uzročnik umiranja i smrtnosti koji se mogu izbjeći. Mjerenjem i unapređenjem kvalitete u primjeni lijekova smanjuju se troškovi liječenja za zdravstveni sustav te stvara preduvjet za bolji ishod liječenja za bolesnika. Menadžeri u zdravstvu, kao i zdravstveni sustav u cjelini imaju važnu ulogu u pokretanju trenda unapređenja kvalitete u primjenu lijekova. Uloga menadžera u zdravstvu je prepoznati izvrsnost i vrijednost skrbi koju provodi farmaceut te donositi informirane odluke o dodjeljivanju sredstava i određivanja djelokruga rada farmaceuta u skrbi za pacijenta.

LITERATURA [1] Bruchet N, Loewen P, Lemos de J. Improving the Quality of Clinical Pharmacy Services: A Process to Identify and Capture High-Value “Quality Actions”. Can J Hosp Pharm. 2011 Jan-Feb; 64(1): 42–47.

[2] NPC, NICE, http://www.npc.nhs.uk/improving_safety/improving_quality/, 2013.

[3] Nau DP. Measuring pharmacy quality. J Am Pharm Assoc (2003). 2009 Mar-Apr;49(2):154-63.

[4] J King, V Patel, M F Furukawa, http://www.healthit.gov/sites/default/files/onc-data-brief-7-december2012.pdf, 2013.

[5] WHO, http://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs293/en/index.html, 2013.

[6] J D Rozich, C R Haraden, R K Resar. Adverse drug event trigger tool: a practical methodology for measuring medication related harm. Qual Saf Health Care. 2003;12:194–200.

[7] L Midelfort, E Claire, http://www.ihi.org/knowledge/Pages/Tools/MedicationReconciliationReview.aspx, 2013.

[8] IHI, How-to Guide: Prevent Harm from High-Alert Medications. Cambridge, MA: Institute for Healthcare Improvement; 2012.

[9] AHRQ, http://www.ahrq.gov/qual/aderia/aderia.htm, 2013.

[10] LT Kohn, JM Corrigan, MS Donaldson, To Err Is Human: Building a Safer Health System, 2000, Institute of Medicine, p. 27 – 28.

[11] American Pharmacists Association. Pheripheral Brain for the Pharmacist,3e, 2011, American Pharmacists Association [12] Committee on Quality of Health Care in America. The quality chasm a New Health System for the 21st Century, 2001, Institute of Medicine.

[13] H. Flint, http://www.hse.ie/eng/about/Who/clinical/natclinprog/prescribing.pdf, 2013 [14] MetCare, http://www.metcare.com/care-model/results-pcmh-patient-centered-medical-home.php, 2013.

[15] IHI, How-to Guide: Prevent Harm from High-Alert Medications. Cambridge, MA: Institute for Healthcare Improvement; 2012.

[16] Varkevisser M, van der Geest SA, Schut FT. Do patients choose hospitals with high quality ratings?

Empirical evidence from the market for angioplasty in the Netherlands. J Health Econ. 2012 Mar;31(2):371-8.

[17] Health IT, http://www.healthit.gov/policy-researchers-implementers/meaningful-use, 2013 [18] IHI, How-to Guide: Prevent Harm from High-Alert Medications. Cambridge, MA: Institute for Healthcare Improvement; 2012.

QUALITY OF PHARMACOTHERAPY QUALITY INDICATORS INTHE USE OF MEDICINE

Summary Patients are harmed, and resources wasted, because of under-use, overuse, and misuse of medications and treatments. To improve health services, governments and other key organizations use quality indicators. Quality indicators are defined as measures based on standards of care that assess a particular healthcare process or outcome. Quality indicators relating to the prescription and use of medication are a part of healthcare quality measures. It is estimated that one third of all healthcare quality measures relate to medication use. The goal of quality measurement is an evidence-based link between process indicator and patient outcomes. Standardized quality measures serve accreditation requirements, public reporting and pay-for-performance payments. Almost half of the errors in medication-use processes occur at the prescription stage. The other stages are ordering, 13. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI I 4. ZNANSTVENI SKUP HRVATSKOG DRUŠTVA ZA KVALITETU, Brijuni 9. – 11. svibnja 2013. g.

- 433 -

Ana Turk dispensing, adminstration and monitoring. Administration errors are the most harmful incidents. The pharmacist's role is to identify those drug-related problems for which management or prevention would result in the greatest benefit for as many patients as possible.

Keywords: quality indicators, pharmacotherapy, clinical pharamacy, health outcomes, cost-effectiveness.

13. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI I 4. ZNANSTVENI SKUP HRVATSKOG DRUŠTVA ZA KVALITETU, Brijuni 9. – 11. svibnja 2013. g.

- 434 -