ISSN 2233-1913
broj 7 prosinac/decembar 2015. GODINA 4
Četvrti međunarodni naučno-stručni simpozij
GeTID&teh 2015 Intervjui: Ajdin Mecan, Rizah Kabaši, Ilija Babić
Akreditacija Univerziteta u Travniku: Razgovor sa doc. dr. sc. Amrom Tuzović
Najavljujemo TImod 2016
Tehnologija
•
Književnost
•
Andrićevi dani 2015 Znanstveni tematski dijalog Studentska radionica Rapid survey
Psihologija •
Pedagogija
I ciklus - DODIPLOMSKI studij II ciklus - MASTER studij III ciklus - DOKTORSKI studij
TEKSTILNO INŽINJERSTVO I DIZAJN 3+2 GRAFIČKO INŽINJERSTVO I DIZAJN 3+2 ARHITEKTURA 3+2 GRAĐEVINA 3+2 INŽINJERSKA INFORMATIKA 3+2 SIGURNOST I ZAŠTITA NA RADU 3+2 KONTAKTIRAJTE NAS: Aleja konzula br. 5, 72270 Travnik Studentska služba: +387 30 540 876 Info telefon: +387 61 225 299 info@fts.ba
I ciklus - DODIPLOMSKI studij II ciklus - MASTER studij III ciklus - DOKTORSKI studij
NOVINARSTVO
(3+2)
RAZREDNA NASTQAVA
(4+1)
MATEMETIKA I INFORMATIKA (4+1) PEDAGOGIJA I PSIHOLOGIJA (4+1) OPĆA KINEZIOLOGIJA (sport i tjelesni odgoj)
(4+1)
SPECIJALNE NAMJENE (vojska policija i zaštitari)
(3+2)
SPORTSKI MENADŽMENT
(3+2)
EDUKACJSKI MENADŽMENT (master studij) KONTAKTIRAJTE NAS: Aleja konzula br. 5, 72270 Travnik Studentska služba: +387 30 540 876 Info telefon: +387 61 475 922 info@eft.ba
SADRŽAJ
12
Četvrti međunarodni naučno-stručni simpozij GeTID&teh 2015
48
INTERVJUI
10 30 34 36
Akreditacija Univerziteta u Travniku Intervju: doc. dr. sc. Amra Tuzović Arhitekt Ajdin Mecan Grafički inženjer Rizah Kabaši Trener Ilija Babić PROJEKTI
6 8 40
Studentska radionica Rapid survey Andrićevi dani 2015 Znanstveni tematski dijalog PEDAGOGIJA Djeca oštećenog vida
Najavljujemo TImod 2016 GRAFIČKE TEHNOLOGIJE
19 20 22
Zaštitne etikete Suhi offset UV sistem inkjet PSIHOLOGIJA
44 46 7 28 38 39
Psihoanalitički model strukture ličnosti Psihoanalitičko tumačenje snova OSTALI SADRŽAJ Stručne posjete Nevidljiva arhitektura Najtiša pjesma Tebi...
IMPRESSUM
Uvodna riječ
Časopis studenata Fakulteta za tehničke studije i Edukacijskog fakulteta Univerziteta u Travniku BROJ 7
prosinac/decembar 2015. GODINA 4
Glavna urednica Marija Garić Tehnički urednik Ena Marković Redakcijski kolegij: Marija Garić, Sanel Palislamović, Amela Bajrić, Ena Marković Saradnici u ovom izdanju: Jasmin Hrnjić, Emina Begić, Rizah Kabaši, Ajdin Mecan, Gabriela Škoro, Ivana Matošević, Šejla Smajić, Matea Franjić, Darko Vujica, Senida Saldum, Berina Mujčić, Medina Harčević, Nermina Kičin, Anesa Abadžić, Peđa Miličević DTP: Ena Marković, Berina Mujčić Lektorica: Amela Bajrić Naslovna strana: Ena Marković Izdaje: Udruženje Grafx Travnik Za izdavača: doc. dr. sc. Amra Tuzović Menadžerski kolegij dr. Nihad Selimović doc. dr. sc. Amra Tuzović mr. Maid Omerović Aljo Delić, prof. e-mail: redakcija@grafx.ba Web: www.grafx.ba
Nastojanja našeg fakulteta da bude inicijator afirmacije tehničkih nauka u prostoru novih tehnologija potvrđena su održavanjem Četvrtog međunarodnog simpozija GeTID&teh 2015 (23.-25.10.2015.). Značaj ovogodišnjeg, kao i svih prethodnih simpozija, je višestruk s obzirom na to da inovacije u ovim oblastima predstavljaju ključni čimbenik u razvoju u oblastima grafičke tehnologije i dizajna, a od ove godine bile su zastupljene i oblasti arhitekture, građevine, informacionih i tekstilnih tehnologija, sigurnosti i zaštite na radu. Stoga je sedmo izdanje studentskog časopisa Grafx tematski posvećeno upravo ovom simpoziju. Manifestacija Andrićevi dani ove godine je obilježena održavanjem Znanstvenog tematskog dijaloga, a od studentskih aktivnosti istakli smo radionicu „Rapid survey“ na temu kulturnog historijskog nasljeđa grada Travnika. U ovom broju studenti Edukacijskog fakulteta su se predstavili radovima iz književnosti, psihologije, pedagogije, a studenti Fakulteta za tehničke studije u stalnim rubrikama upoznaju nas s novim tehnologijama. Dugo najavljivane sadržaje iz drugih oblasti (ne samo grafičke) ponudili su nam studenti arhitekture. Dali smo prostora da kroz razgovor ukažu na uspješan put svoje afirmacije kao primjer drugim studentima, da se istaknu i predstave svojim radovima. Tu su intervjui i sa studentima drugih studijskih smjerova. Nakon intenzivnih aktivnosti uspješno je završen postupak akreditacije Univerziteta, a više o tome saznali smo kroz razgovor sa doc. dr. sc. Amrom Tuzović, menadžericom za kvalitet visokog obrazovanja na Univerzitetu u Travniku. Na kraju, najava Prvog međunarodnog simpozija iz oblasti tekstilnog inžinjerstva i modnog dizajna TImod 2016 i otvaranje pogona tekstilnog inžinjerstva daju naslutiti da će Grafx i dalje pratiti uspješnost nastojanja ostvarivanja vizije povezivanja i stvaranja novih ideja u sljedećim izdanjima printane publikacije i svakodnevno na portalu Grafxa.
Marija Garić
Aktivnosti studenata
Studentska radionica
Rapid survey
U
sklopu održavanja Četvrtog međunarodnog simpozija GeTID&teh 2015 (23.10.25.10.2015.), realizirana je studentska radionica na temu kulturnog historijskog nasljeđa grada Travnika pod nazivom „Rapid survey“. Trećeg dana simpozija GeTID&teh 2015 prezentirani su rezultati radionice koja je imala za cilj otvaranje horizonata i pokušaj mobilnosti studenata iz Splita i studenata sa Univerziteta u Travniku, te praktični rad studenata građevine sa studentima arhitekture, rezervatorija i konzervatorija pod mentorstvom profesorice na studijskom programu Arhite ktura – doc. dr. Nermine Mujezinović, u saradnji sa profesorima Ivom Done llijem i Sinišom Bizjakom, uz učešće studenata Mateje Novaković i Dominika Rajčevića sa Umjetničke akademije iz Splita, Odsjek konzervacije i restauracije kamena. Studenti su radili u grupama, a rezultate istraživanja predstavili su studenti: Lejla Kavazović, Aldisa Halkić, Merima Jaranović i Eldin Smajić, a teme su bile: Turbe Perišan Mustafa Paše, fasade travničkih objekata, odnosno objekata austrougarskog stila i Šarena džamija Sulejmanija. Doc. dr. Nermina Mujezinović pre thodno je pozdravila prisutne, najavila prezentaciju rezultata radionice, te ista kla da je ovo je bio samo prvi korak, a drugi bi bio da se studentima omogući da pod nadzorom stručnjaka i svojih nastavnika rade praktičan rad na terenu u jednom interdisciplinarom modu, i to tako da studenti građevine rade zajedno sa sudentima arhitekture, sa konzervatorima i restauratorima, te da se uključe dizajneri i grafičari koji sav taj prikupljeni materijal mogu na izvjestan način obje 6
Radionica je imala za cilj otvaranje horizonata i pokušaj mobilnosti studenata iz Splita i studenata sa Univerziteta u Travniku, te praktični rad studenata građevine sa studentima arhitekture, rezervatorija i konzervatorija, u saradnji sa eminentnim profesorima. n Pripremila: Amela Bajrić
diniti kroz plakat ili poster za edukativne svrhe ili izložbu. Studentima su prethodnog dana date upute od strane njihovih profesora, te su, podijeljeni u tri grupe, otišli na teren. Svaka grupa je sadržavala po jednog studenta građevine, jednog ili dva studenta arhitekture, jednog grafičara, a konze rvatori iz Splita su radili sa svima jer ih je bilo samo dvoje. Obišli su stari dio Travnika, a njihovi kriteriji su bili vrije dnost objekata i stanja u kojima se ti objekti nalaze, odnosno što bi se moglo na tim objektima uraditi. Na kraju je doc. dr. Nermina Muje
GRAFX prosinac/decembar 2015.
zinović, u zaključku istakla da su pret hodni dan sa studentima otišli na teren, izvršili terenski pregled, istražili dokumentaciju koja im je bila dostupna, napravili prezentacije, zajednički i svako sa svog aspekta izanalizirali rezultate i napravili pregled nasljeđa grada Travnika. Ovo im je bio prvi susret s takvom vrstom posla, a nastojali su pokazati najsavremenije metodologije u pristupu analizi postojećeg stanja izrade projektne dokumentacije. Ukoliko ovaj projekat dobije na značaju i interesovanju studenti će, zajedno sa studentima iz Splita, kontinuirano raditi na ovom projektu. S
Aktivnosti studenata
Posjeta učenika Mješovite srednje tekstilne škole Fakultetu za tehničke studije i Edukacijskom fakultetu n Pripremila: Amela Bajrić
F
akultet za tehničke studije i Edukacijski fakultet već dugi niz godina realiziraju promotivne aktivnosti u sklopu kojih učenicima srednjih škola, odnosno maturantima predstavljaju svoj rad u vidu info prezentacija za buduće studente. U srijedu, 18. novembra 2015. godine, ova dva fakulteta posjetilo je oko osamdeset učenika završnih razreda Mješovite srednje tekstilne škole iz Sarajeva sa svoje dvije profesorice i profesorom. U ugodnom ambijentu fakulteta maturanti su imali priliku poslušati promotivnu prezentaciju nakon koje se učenicima, u ime menadžmenta, obratila i voditeljica nastavnog procesa na Fakultetu za tehničke studije i Edukacijskom fakultetu, doc. dr. sc. Amra
n Pripremila: Gabriela Škoro
U
organizaciji Edukacijskog fakulteta Univerziteta u Travniku, 4. dece mbra 2015. godine realizirana je stručna posjeta studenata III godine Razredne nastave Zavodu za specijalno obrazovanje i odgoj djece Mjedenica, Osnovnoj muzičkoj i baletnoj školi „Novo Saraje vo“, te Osnovnoj školi „Džemaludin Čaušević“ u Sarajevu. Ovom stručnom posjetom studenti su ostvarili kvalitetan spoj teoretskog dijela i praktične primjene iz nastavnih sadržaja kolegija Metodika nastave glazbene kulture. Realizaciju ove posjete vodila je doc. mr. sc. Meliha Husić. Svrha posjete bila je da studenti uoče koli ko glazbeni odgoj utječe na razvoj djeteta. Prva po redu, bila je posjeta Zavodu Mjedenica. Direktor Zavoda je izrazio zadovoljstvo što su studenti pokazali interesovanje za posjetu ovakvoj ustanovi. Studentima se obratila i pedagogica Zavoda Zumreta Jeina, koja je uvela studente u metodološki rad s djecom s posebnim potrebama. Nakon riječi dobrodošlice i
Tuzović, te uz riječi dobrodošlice ukazala na nekoliko stvari koje ova dva fakulteta izdvajaju od ostalih. Pod motom Opredijeljeni za izvrsnost! ova dva fakulteta djeluju u području visokog obrazovanja i naučnoistraživačkog rada pod kojim svakodnevno unapređuju kvalitet rada i obrazovanja studenata. Tom prilikom prezentirani su studi-
jski programi, projekti i aktivnosti oba fakulteta. Maturanti su imali priliku prošetati kroz fakultet, vidjeti biblioteku, informatičke kabinete, laboratorije, fitness salu, upoznati se sa osobljem, studentskom službom... Nakon boravka na našim fakultetima maturanti su posjetili i kompaniju Prevent te se upoznali sa radom te kompanije, resursima, radom sa inostranim zemljama itd. S
Stručna posjeta studenata
Edukacijskog fakulteta Studenti Edukacijskog fakulteta su bili u stručnoj posjeti Zavodu za specijalno obrazovanje i odgoj djece Mjedenica, Osnovnoj muzičkoj i baletnoj školi „Novo Sarajevo“ i Osnovnoj školi „Džemaludin Čaušević“
uvodnog obraćanja studenti su imali priliku vidjeti individualizirani rad sa djecom. Studenti su imali priliku posjetiti i Osnovnu muzičku i baletnu školu „Novo Sarajevo“, gdje su prisustvovali dijelu nastave koju su profesori održali u obliku individualnog ili grupnog rada pod vods tvom direktorice škole Elme Alajbegović. Zadnja planirana posjeta bila je Osnovnoj školi „Džemaludin Čaušević“ na sat gla zbene kulture. Učiteljica Edita Krupalija prezentirala je način pripreme za sat glazbene kulture, objasnila koliko se jedna učiteljica treba pripremati, šta sve treba raditi na satu glazbene kulture, pokazala nastavnu pripremu koju je opširno pripremila kako bi studenti mogli uočiti sve detalje, te realizirala sat. Ova stručna posjeta
je bila vrlo uspješna, a studenti su ugodan dojam i oduševljenost pokazali željom za nastavkom ovakvih aktivnosti kao izvrstan doprinos kvalitetnoj edukaciji iz oblasti razredne nastave. S
GRAFX prosinac/decembar 2015.
7
Aktivnosti Edukacijskog fakulteta
Andrićevi dani 2015
Znanstveni tematski dijalog
„Književno djelo Ive Andrića u školskoj lektiri“
U
okviru tradicionalne manifestacije Andrićevi dani Edukacijski fakultet Univerziteta u Travniku je u subotu 7. novembra 2015. godine orga nizirao znanstveni tematski dijalog na temu „Književno djelo Ive Andrića u školskoj lektiri“.
Ivo Andrić je pisac koji je najviše pažnje posvetio psihologiji likova i njihovom nijansiranju. Andrićev govor je obezličen, on se svima obraća, on govori o bosanskohercegovačkom čovjeku koji se od prošlosti pa do danas nije puno promijenio.
Dijalog se realizirao u okviru dviju tema: Andrićevi književni tekstovi u programu lektire za srednje škole i Metodološki okviri interpretiranja Andrićevih književnih tekstova u srednjim školama. Na samom početku se prisutnima obratio predsjednik Upravnog odbora Univerziteta u Travniku mr. sc. dr. Nihad Selimović koji je pozdravio goste i izrazio zadovoljstvo što je Edukacijski fakultet uspio okupiti 43 učesnika iz 14 škola sa područja SBK na ovakvom događaju. Poslije dr. Selimovića obratio se i dekan Edukacijskog fakulteta - prof. dr. Hazim Selimović poželjevši dobrodošlicu profesorima na znan stveni tematski dijalog i Edukacijski fakultet. Prema riječima dekana cilj ovog dijaloga jeste da se spoje nauka i praksa jer nastavni proces uvijek treba da se nadograđuje. Na kraju uvodnog dijela, obratila se i doc. dr. sc. Amra Tuzović, menadžerica za osiguranje kvaliteta visokog obrazovanja i voditeljica nastavnog procesa koja se osvrnula na proces akreditacije kroz koji je Univerzitet u Travniku prošao prije nekoliko dana. Istakla je značaj 8
GRAFX prosinac/decembar 2015.
n Pripremile: Gabriela Škoro i Amela Bajrić n Foto: Matea Franjić
Aktivnosti Edukacijskog fakulteta
ovakvih i sličnih projekata kako za Edukacijski fakultet tako i za lokalnu zajednicu te izrazila želju da možda na sljedećem susretu neko od prisutnih izloži svoj rad. Moderatori znanstvenog tematskog dijaloga bili su viša asistentica za užu naučnu oblast jezik - mr. Amela Bajrić i viši asistent za užu naučnu oblast književnost - mr. sc. Dženan Kos. Prva sesija problematizirala je pitanje da li učenici srednjih škola (dovoljno) čitaju Andrićeve tekstove i na koje probleme nailaze. Time se došlo do
zaključka da se čitaju samo određena djela propisana nastavnim planom i programom kao što su „Prokleta avlija“, „Ex Ponto“, „Nemiri“, „Travnička hronika“, „Most na Žepi“ te je uočen nedovoljan broj sati za obrađivanje Andrićevih djela. Kao rješenje je ponuđeno da se kroz sekcije pokuša nadomjestiti taj nedostatak. U drugom dijelu znanstvenog tematskog dijaloga razgovaralo se o Andrićevom načinu pisanja jer je njegova ideologija bila ideologija jugoslo venstva u koju se veoma razočarao. Bio
je bosanski katolik koji je pisao na ekavici. Učesnici su iznosili svoja iskustva govoreći na koji način ga učenici kao takvog doživljavaju. On je pisac koji je najviše pažnje posvetio psihologiji li kova i njihovom nijansiranju. Andrićev govor je obezličen, on se svima obraća, on govori o bosanskohercegovačkom čovjeku koji se od prošlosti pa do danas nije puno promijenio. Uz zaključnu riječ dekana Selimovića i zahvalnost profesorima na prisustvu tematski dijalog o našem jedinom nobelovcu Ivi Andriću zatvoren je uz dodjelu certifikata. S
GRAFX prosinac/decembar 2015.
9
Intervju
Uspješno završen postupak
Akreditacija
Univerziteta u Travniku
Povodom uspješno završenog postupka akreditacije Univerziteta u Travniku, raz govarali smo s doc. dr. Amrom Tuzović, menadžericom za osiguranje kvaliteta visokog obrazovanja na Univerzitetu u Travniku
U
niverzitet u Travniku, kao najveći privatni Univerzitet u Bosni i Hercegovini, nebrojeno puta do sada je pokazao i dokazao kvalitet u okvirima naše zemlje. Prošle godine je Evropski pokret u Bosni i Hercegovini, u okviru Dana Evrope u BiH, dodijelio Univerzitetu u Travniku plaketu za Najbolji Univerzitet u Bosni i Hercegovini, čime je potvrđen kvalitet menadžerskog, nastavnog i naučnog rada na ovoj instituciji. Nedavno je Univerzitet i formalno završio proces akreditacije ustanove koji je sprovela HEA - Agencija za osiguranje kvaliteta visokog obrazovanja u BiH. Tim povodom razgovarali smo sa doc. dr. Amrom Tuzović, menadžericom za osiguranje kvaliteta visokog obrazovanja na Univerzitetu u Travniku.
doc. dr. sc. Amra Tuzović
Cijeli proces osiguranja kvaliteta, napravljen je kako bi se obezbijedili što kvalitetniji uslovi za studente. Naši studenti će moći učestvovati u razvojnim projektima EU, u studentskim razmjenama sa univerzitetima iz cijelog prostora koji obrazovanje temelji na bolonjskom sistemu, te će sa svojim diplomama moći ravnopravno i bez diskriminacije konkurisati u zemlji i inostranstvu.
Profesorice Tuzović, prije svega želimo Vam se zahvaliti što ste odvojili vrijeme za naš časopis, a znamo da ga pored svih obaveza imate vrlo malo... Hvala Vama što ste mi ukazali čast da o ovako važnoj temi govorim za Vaš časopis, i moram naglasiti da pored svih obaveza, moram i želim pronaći vrijeme za naše drage studente. Možete li nam za početak objasniti šta je to proces akreditacije visokoškolskih ustanova? Akreditacija je formalna potvrda (rješenje) o ispunjenosti kri terija za akreditaciju koji propisuje HEA (Agencija za osiguranje kvaliteta visokog obrazovanja u BiH). Dakle, to je formalna ocjena onoga što smo mi radili u procesu samoevaluacije u proteklom periodu. Kada ste spomenuli samoevaluaciju, možete li objasniti razliku između akreditacije i samoevaluacije? Samoevaluacija predstavlja proces samoocjenjivanja ispunjenosti kriterija za osiguranje kvaliteta koje je postavila HEA (Agencija za osiguranje kvaliteta visokoškolskih ustanova u BiH), dok je
10
GRAFX prosinac/decembar 2015.
Intervju akreditacija, kako sam već spomenula, potvrda o ispunjenosti tih kriterija. Koji su to kriteriji? Ima ih devet i oni su usko povezani, nadopunjavaju jedan drugog i kao takva cjelina, osiguravaju kvalitet na visokoškolskim ustanovama. To su razvoj i strategija visokoškolske ustanove; upravljanje, unutrašnje osiguranje kvaliteta i kultura kvaliteta; procedure za osiguranje kvaliteta studijskih programa; procedure za ocjenjivanje studenata; ljudski resursi; kvalitet fizičkih resursa; informacioni sistemi; prezentacija informacija za javnost i međunarodna saradnja. Svaki segment rada visokoškolskih ustanova je podvrgnut evaluaciji Agencije za osiguranje kvaliteta visokoškolskih ustanova u BiH˝. Kako izgleda proces samoevaluacije iz perspektive Univerziteta u Travniku? Samoevaluacijski tim, u širem sastavu (SET 5), uključio je članove unutar jedanaest (11) timova koji djeluju u sastavu Odbora za kvalitet UNT-a i članove Odbora za kvalitet na organizacionim jedinicama. Postupak provođenja samoevaluacije prošao je nekoliko faza koje su bile dinamične, sa jasno postavljenim ciljevima i zadacima. Samoevaluacija je uključivala sve studente i uposlenike Univerziteta, koji su preko svojih predstavnika u timovima Odbora za kvalitet bili upoznati sa provedbom i aktivnostima, koje će se odvijati u procesu samoevaluacije. Cilj samoevaluacije je bio da se kroz kritičku samoanalizu sagledaju stvarno stanje, prednost i nedostaci UNT-a, kao i da se izrade smjernice za poboljšanje, u odnosu na zatečeno stanje. Samoevaluacijski tim, u užem sastavu, SET 1, se redovno sastajao, jednom mjesečno, a prema potrebi, sastancima su prisustvovali i članovi proširenog Tima SET 5. Naš Univerzitet je imao najbrojniji Tim za samoevaluaciju od svih visokoškolskih ustanova, na što smo ponosni, a priznanje za takav rad, došlo je i od članova komisije za akreditaciju koji su pohvalili ovakav sistem. Oformili smo veliku, ali funkcionalnu organizaciju, te uložiti mnogo truda da bismo bili tamo gdje smo danas. Možete li nam reći kakvi su rezultati našeg Unive rziteta po pitanju ispunjenosti navedenih kriterija? Mi smo ponosni na sve što smo uradili do sada, te jedan smo od rijetkih univerziteta koji je po osam od devet kriterija ocijenjen najvišom ocjenom, dok je samo jedan kriterij ocijenjen vrlo dobrom ocjenom (djelimično ispunjen). U pitanju je međunarodna saradnja, kriterij koji je problematičan kod svih visokoškolskih ustanova u BiH, s obzirom na tek nedavni ulazak naše zemlje u ERASMUS porodicu, te komplikovanu političku i nezavidnu ekonomsku situaciju u kojoj se nalazimo u BiH. Čak i u ovom kriteriju, imali smo značajna dostignuća, veliki
broj potpisanih ugovora o saradnji sa renomiranim Univerzitetima iz Turske, Hrvatske, Srbije, Makedonije..., ali zbog nedostatka studentske razmjene, ocjena je takva kakva jeste. Ovakva ocjena komisije za akreditaciju rezu ltirala je dobijanjem potpune akreditacije, što nas svrstava u red najkvalitetnijih visokoškolskih ustanova u našoj zemlji. To nije slučajno jer su svi kapaciteti Univerziteta bili usmjereni ka osiguranju kvaliteta i izvrsnosti, što je u skladu sa našim motom: Opredijeljeni za izvrsnost! Šta akreditacija Univerziteta donosi samom Univerzitetu, a šta studentima? Veoma mnogo... i za Univerzitet i za same studente. Univerzitet će dobiti jednaku šansu da se bori na polju nauke, kroz apliciranje na različite projekte evropskih programa i fondova, što do sada, nažalost, nije bio slučaj. Zatim, uspostavljanje saradnje sa visokoškolskim ustanovama iz cijele Evrope će biti jednostavnije i brže te niz drugih pogodnosti koje će nas staviti u istu ravan sa drugim visokoškolskim ustanovama unutar bolonjskog sistema obrazovanja. Svaki uspjeh Univerziteta, dobrobit je za naše studente. Cijeli proces osiguranja kvaliteta, napravljen je kako bi se obezbijedili što kvalitetniji uslovi za studente. Naši studenti će moći učestvovati u razvojnim projektima EU, u studentskim razmjenama sa univerzitetima iz cijelog prostora koji obrazovanje temelji na bolonjskom sistemu, te će sa svojim diplomama moći ravnopravno i bez diskriminacije konkurisati u zemlji i inostranstvu. Koji su dalji planovi Univerziteta u Travniku? Planovi se ne razlikuju mnogo od onih koji su bili i do sada, a to je rast i razvoj Univerziteta. Do sada smo se fokusirali na razvoj ljudskih potencijala, te prostornih i materijalno-tehničkih uslova, dok je plan za naredni period da se Univerzitet razvija na planu realizacije projekata kao što su ERASMUS + ili TEMPUS, ulaganja u naučne kapacitete, te jačanja međunarodne saradnje i mobilnosti. Prvi koraci su već napravljeni i u završnim smo fazama ulaska u dva ERASMUS projekta, dok istovremeno radimo na izgradnji nekoliko laboratorija koji će biti fundament budućeg naučnog djelovanja Univerziteta. Također, međunarodna saradnja je u punom zamahu, te već krajem oktobra planiramo relizirati jedan zajednički naučni projekat sa našim partnerima iz Katara... Imate li neku poruku studentima za kraj ovog inte rvjua... Savjetujem našim studentima da se upuste u istraživanje nepoznatog, da produbljuju svoja znanja i da vode ovaj svijet u bolju budućnost. Profesorice Tuzović, još jednom zahvaljujemo Vam za izdvojeno vrijeme. Hvala i Vama. Želim Vam mnogo uspjeha u Vašem budućem radu. S GRAFX prosinac/decembar 2015.
11
Aktivnosti fakulteta
Četvrti međunarodni naučno-stručni simpozij grafičke tehnologije i dizajna, arhitekture, građevine, sigurnosti, informacionih i tekstilnih tehnologija
GeTID&teh 2015
23.10.-25.10.2015.
Predavači na simpoziju bili su eminentni univerzitetski profesori i stručnjaci koji su tokom tri dana simpozija održali niz predavanja te prisutne upoznali sa prestižnim projektima, vlastitim iskustvima i izvrsnim idejama. n Foto: Arhiv Fakulteta
F
akultet za tehničke studije Univerziteta u Travniku sa Tehnološkometalurškim fakultetom Univerziteta u Beogradu, Grafičkim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilištem Sjever iz Republike Hrvatske, organizovao je od 23. do 25. oktobra 2015. godine Četvrti međunarodni naučno-stručni simpozij grafičke tehnologije i dizajna, arhitekture, građevine, sigurnosti, informacionih i tekstilnih tehnologija GeTID&teh 2015 – International Scientific Symposium of Graphic technologies and design, Architecture, Civil Engineering, Security, IT an Textile technologies. Predavači na simpoziju bili su eminentni univerzitetski profesori i stručnjaci koji su tokom tri dana simpozija održali niz predavanja te prisutne upoznali sa prestižnim projektima, vlastitim iskustvima i izvrsnim idejama.
Prvi dan simpozija 23.10.2015. (petak) Prije svečanog otvorenja simpozija GeTID&teh 2015, održana je konferencija za medije na kojoj se govorilo o značaju simpozija, pojedinostima same organizacije, kvaliteti predavača i njihovog rada, otvaranju novih naučnih polja arhitekture, građevine, sigurnosti i tekstilnog inžinjerstva u okviru GeTID&teh-a čime je kvalitet simpozija po dignut na viši nivo. Konferenciju su predvodili članovi Organizacionog i Naučnog odbora, te predstavnici fakulteta koorganizatora, a oda zvalo se petnaestak medijskih kuća koje su popratile ovaj vrlo važan događaj. Simpozij je svečano otvoren prisustvom velikog broja zvanica, predstavnika političkog i javnog života, predstavnika akademske zajednice iz naše zemlje, susjednih zemalja 12
GRAFX prosinac/decembar 2015.
Svečano otvoren Četvrti međunarodni naučno-stručni simpozij grafičke tehnologije i dizajna, arhitekture, građevine, sigurnosti, informacionih i tekstilnih tehnologija
Aktivnosti fakulteta i regiona. Protokolarni program si mpozija počeo je obraćanjem predsjednika Upravnog odbora Univerziteta u Travnika mr. sc. dr. Nihada Selimovića koji je govorio o ciljevima Četvrtog međunarodnog naučno-stručnog si mpozija GeTID&teh 2015 i nastoja njima organizatora da ovim prestižnim simpozijem objedine različite naučne oblasti tehničkih nauka. Sudionike simpozija i prisutne pozdravio je i prof. dr. Izet Rađo, voditelj doktorskog studija na Edukacijskom fakultetu, dekan Fakulteta za tehničke studije – prof. dr. Hrustem Smailhodžić, načelnik Općine Travnik – gosp. Admir Hadžiemrić, pomoćnik ministra za obrazovanje i nauku – gosp. Zoran Matošević te premijer Vlade SBK/KSB – gosp. Tahir Lendo koji je i otvorio simpozij Auditoriju su se obratili i predstavnici organizatora. Rektor Sveučilišta Sjever u Varaždinu, prof. dr. Marin Milković, dugogodišnji profesor na Fakultetu za tehničke studije, u kontekstu ovogodišnjeg GeTID&teh-a kazao je sljedeće: “Veliko mi je zadovoljstvo što imamo priliku opet biti suorganizator i razmijeniti iskustva sa eminentnim stručnjacima iz područja građevinarstva i grafičke tehnologije.” Rektor Grafičkog fakulteta u Zagrebu, prof. dr. Klaudio Pap u svome obraćanju istakao je sljedeće: „Grafički fakultet kao jedan od suorganizatora se potrudio da podari najkvalitetnija predavanja koja su bila u našim mogućnostima. Mislim da smo i mi dali nešto ovom GeTID&teh-u i nadam se da ćemo i u budućnosti dolaziti ovdje i biti potpora skupu koji je za mene jedan od centralnih skupova koji bi morao imati svoj datum svake godine.” Predstavnicima organizatora su uručeni prigodni pokloni. Nakon svečanog programa otvaranja simpozija za učesnike i goste upriličeno je osvježenje u restoranu fakulteta uz koktel dobrodošlice.
Mr. sc. dr. Nihad Selimović, predsjednik Upravnog odbora Univerziteta u Travniku
Prof. dr. Hrustem Smailhodžić, dekan Fakulteta za tehničke studije Univerziteta u Travniku
Prof. dr. Marin Milković, rektor Sveučilišta Sjever iz Varaždina
GRAFX prosinac/decembar 2015.
13
Aktivnosti fakulteta Pozvana predavanja
Nakon otvaranja uslijedila su po zvana predavanja istaknutih naučnika i stručnjaka u oblasti grafičke tehnologije i dizajna, arhitekture, građevine, sigurnosti, informacionih i tekstilnih tehnologija kako iz naše, tako i iz su sjednih zemalja. Prof. dr. Predrag Živković obratio se u ime Tehnološko-metalurškog fakulteta Univerziteta u Beogradu kao suorganizatora simpozija GeTID&teh 2015
Prof. dr. Klaudio Pap, rektor Grafičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Prvo predavanje održao je prof. dr. Hrustem Smailhodžić na temu „Električno polje zemlje jedan od faktora mikroklimata.” Prof. dr. Darko Babić održao je drugo pozvano predavanje na temu „Ambalaža u suvremenom svijetu“, a prof. dr. Jelena Božić treće pozvano predavanje izlagala je na temu „Arhitektura budućnosti inspirisana prirodom“. Četvrto u nizu bilo je predavanje prof. dr. Predraga Živkovića koji je izlagao na temu “Standardizacija ofset i flekso štampe prema ISO standardima”. “Konzervacija i restauracija kamena, povratak u prošlost” tema je kojom se u svom pozvanom predavanju predstavio prof. Ivo Donelli. „Restauracija kamena postoji već 18 godina, u Splitu i u Zagrebu. Do sada se to istraživalo u sklopu studija koji su bili u okviru umjetničkih zvanja. Prvi restaurati su bili ljudi koji su dobro poznavali materiju. Onda su se iz svoje ljubavi prema toj struci zadržavali po muzejima, re stauratorskim zavodima. Mi, prvi profesori na akademiji smo pojedinci iz tih struka. Prvi studenti koji su izašli su već docenti i profesori.” - rekao je u svom izlaganju prof. Donelli. Specijal simpozija, prof. dr. Vilko Žiljak, profesor emeritus na Grafičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, izlagao je na temu „Infraredesign“ u sklopu koje je govorio o skrivenim porukama koje se nalaze svugdje oko nas.
Svoje predstavljanje imali su i učenici Srednje glazbene škole „Jakov Gotovac“ iz Novog Travnika, koji su izveli prigodan muzički performans
14
GRAFX prosinac/decembar 2015.
Nakon pozvanih predavanja svim predavačima su svečano uručeni prigodni pokloni, te je nakon zajedničkog fotografisanja za sve učesnike simpozija i pozvane goste upriličeno osvježenje uz koktel dobrodošlice.
Aktivnosti fakulteta
Prof. dr. Vilko Žiljak
Prof. dr. Darko Babić održao je drugo pozvano predavaje na temu „Ambalaža u suvremenom svijetu“
Prof. dr. Tarik Kupusović izlagao je na temu „Razvoj sistema podrške odlučivanja za smanjenje rizika od okolišnog zagađenja rijeke Bosne“
Prof. dr. Jelena Božić, prodekanesa za nastavu na Fakultetu za tehničke studije, kao treće pozvano predavanje izlagala je na temu „Arhite ktura budućnosti inspirisana prirodom“
Dr. sc. Izet Hot izlagao je na temu „3N-AHP model – nova invencija u procesu odlučivanja u građevinarstvu“
Prof. Ivo Donelli
Prof. dr. Nikola Mrvac, svojim predavanjem na temu „Transformacija ili propast fakulteta koji nisu spremni na promjene“, zatvorio je radni dio prvog dana simpozija
GRAFX prosinac/decembar 2015.
15
Aktivnosti fakulteta Drugi dan simpozija 24.10.2015. (subota) Drugi dan simpozija GeTID&teh 2015 počeo je predava njima koja su bila podijeljena u dva tematska bloka: - grafičko inžinjerstvo i dizajn - arhitektura i građevina. Prvi konferencijski blok održavao se u Konferencijskoj sali (III nivo) na kojem su moderator bili: prof. dr. Salim Ibrahimefendić, prof. dr. Hrustem Smailhodžić, doc. mr. Alisa Čaber i doc. mr. Jasmina Fortić. Na drugom konferencijskom bloku, koji se održavao u amfiteatru na VI nivou Edukacijskog fakulteta, moderatori su bili: prof. dr. Jelena Božić, dr. sc. Amra Tuzović, prof. dr.
16
Dalibor Misirača i doc. dr. Nermina Mujezinović Radni dio drugog dana simpozija zaključen je scenskim performansom glumaca Bosanskog kulturnog centra i Zavičajnog muzeja Travnik pod nazivom “Sve moje je iz Bosne…” te zajedničkim fotografisanjem i podjelom certifikata za učesnike i studente koji su učestvovali u organizaciji. VIP konferencijski blok Drugog dana simpozija dekani i predstavnici fakulteta i institucija imali su zajednički sastanak na kojem su govorili o “Perspektivama i pravcima zajedničkog rada”. Sastanak je održan s ciljem jačanja veza među fakultetima i razvijanja prijateljstva.
Svoje predstavljanje imala je i kompanija Konica Minolta. Gospodin Bojan Zupančić je predstavio svoju firmu, način na koji firma radi i sa kojim uređajima
Matej Šuštaršič, univ. dipl. biolog iz Instituta za celulozu i papir (ICP) u Ljubljani predstavio je program ICP-a koji posjeduje laboratorije opremljene za testiranje kako bi se utvrdile specifične karakteristike materijala
Gospodin Muhamed Hrlović iz kompanije Blicdruk (Sarajevo) zajedno sa Eminom Begić, studenticom diplomskog studija na Fakultetu za tehničke studije izlagao je na temu: “Najnovija dostignuća u grafičkoj industriji – bezprocesne ploče”
Doc. dr. Nermina Mujezinović, profesorica na Fakultetu za tehničke studije izlagala je na temu “Nova arhitektura u kamenu, izazovi današnjice”
Scenski performans “Sve moje je iz Bosne…”
Sastanak dekana i predstavnika fakulteta i institucija u VIP sali
GRAFX prosinac/decembar 2015.
Aktivnosti fakulteta
Prezentacija rezukltata radionice “Rapid survey”
Postavka izložbe “Andrićevi dani kulture” pod nazivom “Plakat kao svojevrstan komentar vremena u kojem je nastao”
Izložba studentskih radova “Vizija 2015”
Treći dan simpozija 25.10.2015. godine (nedjelja) Trećeg dana simpozija GeTID&teh 2015 prezentirani su rezultati radionice „Rapid survey“ koja je imala za cilj otvaranje horizonata i pokušaj mobilnosti studenata iz Splita i studenata sa Univerziteta u Travniku. Nakon toga, prezentiran je praktični rad studenata građevine sa studentima arhitekture, rezervatorija i konzervatorija pod mentorstvom profesorice na studijskom program Arhitektura – doc. dr. Nermine Mujezinović, u saradnji sa profesorima Ivom Donellijem i Sinišom Bizjakom, uz učešće studenata Mateje Novaković i Dominika Rajčevića sa Umjetničke akademije iz Splita, Odsjek konzervacije i restauracije kamena. Studenti su radili u grupama, a rezultate istraživanja su predstavili studenti Lejla Kavazović, Aldisa Halkić, Merima Jaranović i Eldin Smajić. Po završetku izlaganja rezultata radio nice, uslijedila su izlaganja studeanta: -- „Cyber nadzor u Bosni i Hercegovini sa stanovišta stručnjaka iz oblasti cyber sigurnost u Bosni i Hercegovini“ - izlagao Anes Mirojević, student Američkog Univerziteta u Bosni i Hercegovini (AUBiH), -- „Podvodna fotografija“ - izlagala Eva Topić, studentica Fakulteta za tehničke studije -- „Primjena poliestera kod otpadnih
voda kroz koncept najbolje raspoložive tehnologije (BAT)“ - izlagala Lejla Spaho, studentica Fakulteta za tehničke studije. Po završetku programa studentskih radova i prezentacija, sumirajući rezultate rada i organizacije, predsjednica Organizacionog odbora Simpozija, doc. dr. sc. Amra Tuzović zahvalila se svima koji su učestvovali u ovom projektu i zatvorila 4. međunarodni naučno-stručni simpozij GeTID&teh 2015. Posebni sadržaji simpozija GeTID&teh 2015 U saradnji sa Zavičajnim muzejom Travnik postavljena je izložba “Andrićevi dani kulture” u holu Edukacijskog fakulteta i Fakulteta za tehničke studije u cilju obilježavanja Andrićevog rada te doprinosa lokalne zajednice kulturno-historijskoj baštini grada Travnika. U holu biblioteke Edukacijskog fakulteta i Fakulteta za tehničke studije postavljena je izložba izdanja Univerziteta u Travniku. Još jedna, izložba studentskih radova pod nazivom “Vizija 2015” postavljena je u holu Fakulteta s namjerom motiviranja i podrške mladih autora u njihovom daljnjem radu, a ujedno i upoznavanjem šire javnosti sa programom rada
odsjeka Grafičko inžinjerstvo i dizajn na Fakultetu za tehničke studije Univerziteta u Travniku. Cilj je da studentski radovi prikažu načine rada i pristupe likovnom oblikovanju koji se temelji na razvijanju likovnog senzibiliteta i kultiviranju vizuelne percepcije/pismenosti kao nužne kompetencije potrebne u budućem djelovanju i savremenom životu općenito. Promotivna prezentacija firmi omogućena je putem štandova na kojim su učesnici i gosti mogli dobiti informacije o firmi, djelatnosti, o sistemima rada i sl. Svoje predstavljanje uz promotivne materijale imale su sljedeće firme: Vlašić gradnja, Samas print, Print GS, Print magazine, Konica Minolta. Svoje štandove imali su i Fakultet za tehničke studije i Edukacijski fakultet Univerziteta u Travniku. S
GRAFX prosinac/decembar 2015.
17
Aktivnosti fakulteta
18
GRAFX prosinac/decembar 2015.
Tehnologija
Etikete Etikete, kao i njihova svrha, su se vremenom mijenjali i glavna uloga im je uvijek bila da pružaju mnoštvo informacija o proizvodu na kojem se nalaze, dok su u današnje vrijeme i zaštita proizvoda i brenda. n Pripremila: Emina Begić,
bacc. ing. graf. teh.
Zaštitne etikete
E
tikete (eng. Label) ili još ih nazivamo i naljepnice predstavljaju komad papira, polimernog materijala, tekstila ili metala pričvršćenog, zakačenog ili nalijepljenog na određeni proizvod. Na najbolji način omogućavaju praćenje poslovanja, pružanja info rmacija, upozorenja i reklame. Neke od osnovnih informacija koje se nalaze na etiketama su: proizvođač, porijeklo proizvoda, sirovinski sastav, količina/ veličina, rok trajanja, način čuvanja i manipulisanja proizvodom itd. Etikete, kao i njihova svrha, su se vremenom mijenjale i glavna uloga im je uvijek bila da pružaju mnoštvo informacija o proizvodu na kojem se nalaze, dok su u današnje vrijeme i zaštita proizvoda i brenda. Postoji više vrsta etiketa, a u ovom broju Grafx-a bit će više riječi o sigurnosnim/zaštitnim etiketama i 4D etiketama.
Zaštitne etikete Zaštitne etikete se koriste za provjeru autentičnosti, smanjenje krađe, te zaštitu od krivotvorenja i obično se nalaze na ličnim kartama, kreditnim karticama, ambalaži i proizvodima od elektronike do odjeće. Nastaju kombinacijom različitih otvorenih i prekrivenih info rmacija koje onemogućavaju laku reprodukciju. Za proizvodnju zaštitnih
etiketa koristi se kombinacija sigurnosne štampe, holografije, utiskivanje, barkodova, RFID čipova ovisno o neopho dnom nivou sigurnosti. Nakon odljepljivanja ostavljaju trag. Materijale za izradu kupac sam bira kao i dimenzije etikete i prilagođava ih svojim potrebama.
Hologramske etikete Efikasno su sredstvo za zaštitu od prevare i falsifikovanja. Hologramske etikete se mogu naći na elektronskim uređajima, ali i na dokumentima. Za izradu hologra mskih etiketa koristi se hologramska folija u koju se može utisnuti nama željeni znak ili logo kompanije. Barkod etikete Etikete koje se najviše primjenjuju na ambalaži. Skeniranjem barkod etikete dobivaju se osnovne informacije o proizvodu čime uveliko sprečavaju mogućnost negativne manipulacije proizvodima. Barkod etikete mogu biti u kombinaciji sa hologramima ili nekim drugim sigurnosnim elementima. Radio Frequency Identification (RFID) Pametne sigurnosne naljepnice koje rade na principu identifikacije elektromagnetnih valova u radio frekvencija-
ma, pokušavaju preuzeti vodeće mjesto barkod etiketama na ambalaži. Pomoću RFID etikete moguće je pratiti proi zvod od njegovog izvora do krajnjeg potrošaća. RFID etiketama se vrši je dinstvena identifikacija svakog proizvoda zasebno neovisno o seriji proizvoda. Svaki proizvod označen RFID ima svoj serijski broj jedinstven za taj proizvod što u potpunosti onemogućuje bilo ka kvu manipulaciju proizvodom. 4D Etikete Pružaju mogućnost zaštite koja nije vijdljiva na prvi pogled. Sastavljene su od više slojeva koji se na prvi pogled čine kao da plutaju ispod i iznad filma. Ovaj efekat je pogodan za osiguravanje originalnosti proizvoda i zaštitu brenda. 4D etikete sprečavaju manipluaciju i pružaju jedinstvenu informaciju o proizvodu i nije ih moguće odlijepiti, a da ne nastane pukotina na etiketi. 4D etikete se sta vljaju na elektronske proizvode, medici nske, farmaceutske i mnoge druge. S
Izvori: • rathgeber.eu • dnd-international.com
GRAFX prosinac/decembar 2015.
19
Grafička tehnologija
Suhi offset Suhi offset je djelimično drugačija metoda štampanja materijala od klasičnog offseta jer se ne koristi sredstvo za vlaženje da bi se zaštitile slobodne površine na štamparskoj formi, a to rezultira vrlo kvalitetnom štampom i oštrim bojama. n Pripremila: Mujčić Berina
P
ored klasične offset štampe koristi se i tehnika suhe offset štampe posebno u štamparijama svjesnim važnosti zaštite okoliša, uposlenika i kupaca. Novom tehnologijom ne proi zvode se i ne ispuštaju opasne hemikalije u okoliš jer se ne koristi voda za vlaženje štamparskih ploča, već se upotrebljavaju boje na bazi sojinog ulja. Omogućen je i brži raspad štampanog proizvoda jer je sama tehnika štampe pogodna za štampanje biorazgradivog materijala i upravo zbog toga je prihvatljiva kako za djelatnike tako i za okoliš. Dodatno, uz korištenje tehnike suhe offset štampe, ukoliko se štampa na recikliranom papiru, odnosno na papiru 20
sa odgovarajućim certifikatom, proi zvodi se ekološki otisak iz razloga što je za korišteni materijal upotrijebljen stari iskorišteni papir koji nije prikupljen i uništen bez ikakve svrhe, a također nisu uništeni ni prirodni resursi za proizvodnju novoga. Usporedba suhog offseta sa klasičnom offsetnom štampom Offset štampa je najbolji izbor za brzinu proizvodnje i kvalitet, a proces štampanja je evoluirao iz tzv. litografije. Počevši od postupka kojim se reproducirao ilu strativni materijal na starijim izda njima pomoću kamenih ploča razvila
GRAFX prosinac/decembar 2015.
se tehnologija kojom je omogućeno na ravnoj ploči vrlo sličnim postu pkom razdvojiti slobodne površine od štamparskih elemenata preko kojih će se boja prenijeti fizikalno-hemijskim svojstvima na štamparsku podlogu. Međutim, suhi offset je djelimično drugačiji metod štampanja materijala. Boja se nanosi na štamparsku formu visoke štampe – na elemente koji su geometrijski iznad slobodnih površina, a ostatak procesa ostaje isti kao u plošnoj štampi te zbog toga imaju sličan naziv. Zapravo, riječ je o indirektnoj štampi koja se pri svom postupku koristi posredovanjem gumenog cilindra kojim se prenosi boja sa štamparske forme na materijal koji se štampa – dakle, osno vna razlika između ova dva procesa je u štamparskoj formi. Dok je kod suhog offseta štamparska forma visoke štampe, kod plošne štampe ona je u jednolikoj geometrijskoj ravnini u kojoj se fizikalno-hemijskim postu pkom razdvajaju slobodne površine od štamparskih elemenata. Stoga, sam princip štampe u suhom offsetu ne zahtijeva upotrebu vode (otuda naziv „suhi“), odnosno, ne koristi se sredstvo za vlaženje da bi se zaštitile slobodne površine na štamparskoj formi kao kod plošne štampe tako da ne postoji mogućnost povećavanja rasterske tačke (dot gain-a), a to rezultira vrlo kvalitetnom štampom i oštrim bojama. Suha offset štampa nam donosi veći kontrast u samom otisku što znači da u četverobojnoj štampi tamna područja slike izgledaju još tamnija i dublja, a svjetlija područja još svjetlija i čišća. Slika na taj način dobija novu dimenziju kvalitete koja nije moguća tehnikom klasičnog konvencionalnog offseta. Upravo suhi offset pruža mogućnost reproduciranja kvalitetnijih i tehnički zahtjevnijih slika poput umjetničkih radova ili fotografija bez dodatnih spot boja.
Grafička tehnologija
Boje za suhi offset Dakako, usljed razlika u postupcima štampe neophodno je i za suhi offset obezbijediti specificiran materijal. Jedna rola waterless ploče (role) je predviđena za 36 osvjetljavanja u max formatu, tj. s 4 role može se napraviti 36 kolora u punom formatu. Ako se ručno premotava i ako se radi u manjem formatu onda se može napraviti znatno više osvjetljavanja. Potom, posebne waterless boje - dobro se ponašaju u štampi, mogu ostati u bojaniku preko noći za korištenje drugi dan, brzo se suše na većini supstrata. Cijena im je malo viša od cijena boje za klasični vodeni offset, a ukoliko je neophodno, mogu se koristiti klasične boje koje nisu waterless, ali je potrebno u njih umiješati posebnu pastu koja ih prilagođava za korištenje na waterless
stroju. Pasta se umiješa u malom postotku 2-3% izvan bojanika. Na ovaj način mogu se koristiti sve ostale spot boje koje inače nisu waterless. Naravno, uvijek se može naručiti i waterless spot boja, ali su cijene tada daleko više od, naprimjer, iste takve boje za klasični offset na vodu. Upotreba suhog offseta Inače, boje su djelimično manjeg visko ziteta od klasičnih i stoga se pri sušenju koristi postupak prisilnog sušenja – UV zračenje, a zbog ove specifikacije su je dnako pogodne za štampu na plastičnim valjkastim proizvodima poput šoljica, kanti, cijevi, flomastera, poklopaca, tuba i sl. Postići prianjanje na plastiku (neupijajuće podloge uobičajene na tržištu poput PE, PP, ABS, PS, PET i PVC-a) je izrazito teško. Kako bi se
postiglo stvrdnjavanje, UV lampe sadrže neku vrstu površinske obrade, kao što su korone ili plamen, neposredno prije primjene tinte. Osovina pritom rotira pod UV lampom, odnosno proizvodi se suše u transportnim UV sušilicama. Poklopci, šoljice i sl. zahtijevaju velike brzine proizvodne linije te izvrstan dizajn ambalaže. Upravo ova vrsta proizvoda i jeste mjerodavna pri izboru suhog offseta kao postupka štampe već u početku, pri preuzimanju narudžbe od klijenta. S
Izvori: • http://silveco.com/hr/; • http://www.maximativa.hr/
GRAFX prosinac/decembar 2015.
21
TEHNOLOGIJE
UV tehnologija U digitalne štampe UV štampa je najmodernija podvrsta ink jet štampe koja se počela primjenjivati u digitalnoj štampi velikih formata unazad nekoliko godina. Brzina sušenja ne ovisi o brzini štampe te time je omogućena znatno veća brzina tiska. Uz ekološki segment bitno je i da se ovom tehnologijom smanjuje cijena krajnjih proizvoda koji su donedavno rađeni metodom kaširanja štampe na razne površine. n Pripremila: Harčević Medina
22
GRAFX prosinac/decembar 2015.
V tehnologija digitalne štampe već duže vrijeme postavljena je kao ekološka norma u zemljama EU. UV štampa se dosta razlikuje od konvencionalnog štampanja, to je i dalje ink-jet štampa, međutim u ovom slučaju sušenje tinte prolazi kroz sasvim drugačiji proces, odnosno u ovom slučaju se tinta suši kroz fotomehanički proces gdje se kapljice tinte fiksiraju u roku od 0,2 sekunde nakon štampe neovisno o brzini štampe. Kada je tinta izložena ultraljubičastim zrakama, ona iz tečnog stanja ili paste prelazi u čvrsto stanje. Dakle, tu je znatno manje isparavanje otapala i mnogo je manja apsorpcija tinte, što je velika prednost. Štampa je moguća na velikom broju materijala: papir, platno, drvo, keramika, MDF, tekstil, metal. Kako je materijal statičan prilikom printanja, moguć je iznimno precizan ispis čak i na reljefnim podlogama.
TEHNOLOGIJE
Maksimalna dimenzija ispisa je 120 cm x 240 cm, dok je maksimalna rezolucija ispisa 1440 dpi. Digitalna štampa je idealna za manje i srednje naklade koje mogu biti neisplative prilikom offset štampe. Kako nema potrebe za dugotrajnom pripremom i izradom ploča za štampu, posao je moguće napraviti u kraćem roku bez značajnog gubitka kvalitete, a po puno povoljnijoj cijeni. UV štampa je najmodernija podvrsta ink-jet štampe koja se počela primjenjivati u digitalnoj štampi velikih formata unazad nekoliko godina. ˝Ključ uspješne UV štampe se krije u izlaganju UV tinte dovoljnoj količini ultraljubičaste energije da popravi tintu, a u isto vrijeme ne pravi substrat previše lomljivim te time postigne prihvatljiv nivo prianjanja na substrat. To se jako teško postiže zbog toga što svaki substrat ima različite
karakateristike. Direktni digitalni UV štampa omogućava oslikavanje svih materijala do 2 m širine i 3 cm debljine. Uz štampu na materijale u pločama printer ima mogućnosti klasične štampe na sve materijale u rolama. Uz sve ostale prednosti, UV tinta je koncipirana na način da je UV zrake stabiliziraju pa izlaganje suncu ne utiče negativno u smislu blijeđenja tinte tokom dugotrajnijeg izlaganja. Sušenje se obavlja putem posebnih UV lampi čija valna duljina emitiranog UV svjetla odgovara fotohemijskim receptorima koji se nalaze u tinti. Time je omogućena znatno veća brzina štampe jer brzina sušenja ne ovisi o brzini štampe. Budući da se UV tinte suše prilikom izlaganja UV zrakama, tinte nemaju dovoljno vremena da ih podloga apsorbuje te je samim time i preciznost štampe puno veća (tzv. “dot placement’’) čime se postiže i bolja kvaliteta.
Jedna od najvećih prednosti UV štampe je da je manja emisija isparavanja orga nskih spojeva, pošto nema isparavanja otapala kao sa konvencionalnim tintama. Uz ekološki segment bitno je i da se ovom tehnologijom smanjuje cijena krajnjih proizvoda koji su donedavno rađeni metodom kaširanja odštampanih podloga na razne površine. Sve u svemu, UV štampa je odličan način da se štampa na različite materijale, krute i fleksibilne i uz jedinstvenu prednost koju posjedujemo – digitalni štampu bijele boje. S
Izvori: • rolanddga.com • directcolorsystems.com • amicasystems.com • spgprints.com
GRAFX prosinac/decembar 2015.
23
Virtualna kultura
Virtualna
stvarnost
Virtualnost nam omogućava apsolutnu slobodu u projektiranju, neopterećenost činjenicama iz stvarnog svijeta, ali isto tako pruža mogućnosti simulacije stvarnosti u svim komponentama n Pripremila: Berina Mujčić
I
deja virtualne stvarnosti nije nova, razvijala se još od 50ih i 60-ih godina prethodnog stoljeća, a već prvobitni uređaji koji su omogućavali korisniku da iskusi imaginarni prostor kao nešto realno javili su se vrlo skoro i njihov razvoj je tekao sve do pojave interneta koji se pokazao kao korisniji u to vrijeme. 1956. godine, Morton Heiling je osmislio i kreirao simulator koji je koristio vibracije, mirise, zvuk i umjetni povjetarac kako bi korisniku atraktivno prezentirao vožnju motocikla ulicama Brooklyna. Projekat nazvan Sensorama bi se danas, vjerovatno, ubrajao u područje videoigara virtualne realnosti, međutim, u tom periodu ovi pojmovi još uvijek nisu postojali. Zahvaljujući iznimnom odjeku virtualne stvarnosti u štampi, filmovima i televiziji, doslovno su se očekivala čuda. Međutim, virtualna stvarnost nije ušla u široku primjenu u svom začetku iako su to neki predviđali. Tako je kod dijela javnosti, ali i kod nekih stručnjaka došlo do velike promjene u stavovima o virtualnoj stvarnosti, pa su tu tehnologiju proglasili beskorisnom za vrijeme u kojem se pojavila. Trebalo je potom proći mnogo vremena za razvoj tehničkih uređaja
24
GRAFX prosinac/decembar 2015.
kojima je simulacija virtualnog prostora omogućena i bilo je potrebno postepeno pripremiti populaciju na ono što dolazi. Razvijaju se društvene mreže i virtualne zajednice. Preteča društvenih mreža danas poznatih bile su, tzv. „sobe za čavrljanje“ (engl. chat rooms) sa više umreženih korisnika koje su se javile već 90-tih godina prethodnog stoljeća. Servisi društvenih mreža vremenom su se poboljšavali dajući nove mogućnosti pored interaktivne komunikacije među korisnicima, pružajući usluge marketinga i promovirajući druge web stranice. Za razliku od društvenih mreža, virtualne zajednice predstavljaju kompleksnu društvenu mrežu koja ima vlastite zakone, moralne vrijednosti i, što je najvažnije, vlastiti ekonomski poredak. Zapravo je, uz socijaliziranje, glavni cilj virtualnih zajednica poput Second Lifea (koji predstavlja najadekvatniji primjer) stjecanje privatnog vlasništva što, naravno, uza se povlači i bavljenje nekim poslom kako bi se zaradilo što više novaca, npr. Linden Dollara (L$) u Second
Virtualna kultura Lifeu koji se potom mogu pretvoriti i u stvarni novac (250 L$ = 1 US$). Koliko je ovaj projekat prešao granice virtualnog, pokazuju i podaci da je BBC u Second Lifeu iznajmio otok za organiziranje muzičkih festivala za članove zajednice, dok je, pak, hotelski lanac Starwood prvi otvorio svoj virtualni hotel u ovoj zajednici. Stalni razvoj tehnologije do današnjice kada su uređaji toliko napredovali da su omogućili primjenu novih metoda i sustava, tehnikama virtualne stvarnosti je u konačnici moguće korisniku pružiti simulaciju imaginarnog okruženja. Na taj način dolazimo u 2013. godinu koja, naposljetku, predstavlja „skok“ u virtualnu stvarnost. Palmer Luckey je iskoristio nekoliko tehnologija kako bi ih spojio u jedinstvenu cjelinu i na taj način je složio prvi HMD (engl. head mounted display – zaslon koji se koristi na glavi) kao verziju VR uređaja za vizualizaciju prostora te potom pokrenuo i sopstvenu kampanju koja mu je obezbijedila resurse za proizvodnju naočala – „Oculus Rift“. Riječ je o najboljem simulatoru za virtualnu stvarnost koji izgleda poput naočala jer je prilagođen za korištenje na glavi čime je omogućen i, tzv. head-tracking, odnosno pomicanje glavom koje se realizira i u simulaciji. Tehnike virtualne stvarnosti koriste i savremene računarske mreže da bi ostvarile komunikaciju između čovjeka i od njega udaljene okoline s ciljem ostvarivanja djelovanja na daljinu.
Svi ovi principi virtualne stvarnosti u biti „uranjaju“ korisnika u novi svijet, krive mu percepciju opažanja realnih osjeta i unose ga svim njegovim čulima u virtualno okruženje. Ono što se u biti dešava jeste računarski navođena manipulacija uma koji interpretira informacije primljene od sustava koji iskrivljuje perceptivno opažanje okoline. Dakle, realni podražaji koji primaju osjetila čovjeka iz realnog okruženja moraju biti izmijenjeni umjetno generiranim podražajima, odnosno prividnom okolinom. Potrebno je omogućiti interakciju između korisnika i računara pomoću ulaznih i izlaznih jedinica za prenos informacija. Ulazne jedinice su senzori koji prate pokrete korisnika i informacije prosljeđuju računaru koji proračunava poziciju i položaj objekta te na osnovu tih podataka vrši simulaciju virtualnog okruženja. Korisnik simulaciju vizualizira pomoću izlaznih jedinica – zaslona kojeg drži na glavi (HMD), a da bi simulacija bila što bliža i realnija, koriste se i slušalice za prenos zvuka. U idealnom slučaju, korisnikova osjetila bi trebala detektirati isključivo umjetno generirane podražaje (od računara), te bi time stvarni svijet bio u potpunosti isključen, tj. korisnik u konačnici vidi samo sliku stvorenu na računaru, a zvuk koji čuje trebao bi dolaziti samo iz slušalica – na taj način opaža virtualno okruženje s neposrednim rezultatima vlastitih pokreta. Kako bi se virtualno okruženje najrealnije simuliralo korisniku izdvojeno su se razvijala sučelja za, tzv.
GRAFX prosinac/decembar 2015.
25
Virtualna kultura
fizikalnu, haptičku i auditornu simulaciju virtualnih elemenata, ali i karakteristika interaktivnosti korisnikasa tehnologijom na način da svojim odlukama i kretanjem sam korisnik upravlja simulacijom i izgrađuje njen daljnji razvoj. Auditorna simulacija koja može uključivati i tehniku trodimenzionalnog zvuka, a koji podrazumijeva reproduciranje zvuka iz tačno određenog mjesta u virtualnom okruženju, generira i reproducira zvukove u virtualnim okruženjima. Haptička simulacija korisniku donosi simulaciju dodira virtualnog predmeta i danas u većini virtualnih okruženja nije uključena jer tehnologija za izvedbu ove ideje nije napredovala kako bi se lagodno koristila, ali je izvedba, itekako, moguća uz složenu opremu. U fizikalnoj simulaciji neophodno je razmišljati o ponašanju predmeta u korelaciji sa drugim objektima u realnom okruženju te ista ta prirodna fizikalna svojstva prenijeti na virtualne predmete 26
GRAFX prosinac/decembar 2015.
u virtualnom okruženju kako bi ono korisniku djelovalo što realnije. Budućnost o kojoj svi pričaju omogućit će jedno novo iskustvo osjećaja korisniku da se, zaista, unese u igru jer se prekida barijera između korisnika i nedostižnoga. Po prvi put, korisniku je omogućeno da posjeti mjesta koja je oduvijek želio i boravi na lokacijama koje, uistinu, postoje ili na lokacijama koje su tvorevina onih malo kreativnijih dizajnera koji će stvarati imaginarne prikaze u virtualnom okruženju. Korisnik će po prvi put, uistinu, biti heroj neke videoigre. Neće gledati u ekran računara na razdaljini i biti ometan svakojakim fizičkim čimbenicima da se u potpunosti unese u ulogu. Koristeći VR naočale (HMD) koje sprečavaju prodor svjetlosti izvana i proširuju dijapazon vidljivog kadra uz mogućnost slobodnog kretanja po sceni, korisnik će se „smanjiti“ u svijetu igrica,
Virtualna kultura
npr. prolazeći pored zgrade u igrici, ona će, uistinu, djelovati svojom veličinom na korisnika kao u realnom svijetu. Ovome posebno doprinosi i auditorna simulacija koja isključuje zvuk iz vanjskog svijeta i dodatno „unosi“ korisnika u doživljaj igrice. Oculus neće unijeti promjene samo u svijetu igrica već i na području dizajna, arhitekture i filma. Iz svega navedenog, može se predočiti jedna ideja u budućnosti educiranja posredovanjem virtualne stvarnosti. Zamislite buduće studente inžinjerstva kako imaju pristup bazi podataka svih mogućih sklopova mašina ikada osmišljenih te na zabavan i interaktivan način se uzajamno takmiče u sklapanju onih najkompleksnijih jer su one jednostavnije odavno prevaziđene. Jednim klikom na odabrani stroj on se raspada, svaki vijak se odvija i svi djelići se rasprše levitirajući u prostoru. Student s˝e takmiči i sa ostalima i sa vremenom da što brže može posložiti svaki djelić, postaviti ga na pravo mjesto i sastaviti stroj u jedinstvenu funkcionalnu cjelinu. Zamislite da svaki put kad student pogriješi mora početi iznova ili da igra bude programirana tako da svaki pogrešan potez bude propraćen jednostavnim savjetom o boljoj ideji ili razlogom zašto je to pogrešno urađeno. Kada bismo ovu ideju aplicirali na educiranje u medicini (npr. hirurški zahvati) dobili bismo revoluciju u budućnosti obrazovanja. Međutim, polje virtualne stvarnosti se svojim mogućnostima za ostvarivanje ideja otvara tek za područje dizajna i arhitekture u kome je omogućeno detaljno kreiranje u prostoru pri kome se korisnik alata za dizajniranje može kretati i osvrtati unaokolo kako bi stvorio virtualni prostor ili se kretati oko objekta koji detaljno dizajnira, pomjera i rotira kako mu odgovara, a potom dodatno estetski dorađuje i oblikuje do krajnjih granica. Virtualnost nam omogućava apsolutnu slobodu u projektiranju, neopterećenost činjenicama iz stvarnog svijeta, ali isto tako pruža mogućnosti simulacije stvarnosti u svim komponentama. Uvođenje ljudskog tijela u
virtualnu dimenziju promijenit će paradigmu kompjuterizacije i komunikacije. Rušenjem osjetilne granice između čovjeka i stroja, virtualna dimenzija može biti realno renderirana. Njeno sučelje budućnosti neće biti samo multisenzorsko nego i emocionalno. U arhitekturi će to značiti veliki doprinos, virtualna šetnja kroz neizvedene objekte s izraženim osjetom dodira površina; korisnici će osjećati površine kojima hodaju, temperaturu prostora, moći će opipati i osjetiti razne materijale. Ukratko, stvorit će se potpuniji doživljaj virtualnog svijeta – korisnik će moći u potpunosti doživjeti projekat prije nego bude realiziran u stvarnosti. Osnovna je prednost što se korisnik nalazi u virtualnom prostoru i vidi 3D oblik objekata te se na taj način dobija najbolji osjećaj veličine objekata i njihovih međusobnih odnosa i utjecaja. Predstavlja idealan prostor za razvoj svega što zahtijeva tačnost, veliki broj testiranja, skupu tehniku ili pak za pokuse koji su u stvarnosti ili preopasni ili prekomplicirani, ako ne i nemogući. Nedostatak je, ili, tačnije rečeno, najslabija karika lanca – korisnik. Korištenje takvih aplikacija može štetiti organizmu ako nisu napravljene kako treba. Ako HMD ne može mijenjati razmak između očiju (fokus ovisi o razmaku između očiju) oko se pokušava prilagoditi, što uzrokuje zamor. I jaka promjena nivoa svjetlosti kao i prespora (re)generacija slike može zahtijevati dugotrajnu prilagodbu na okruženje. Također, cilj nekih aplikacija je postići osjećaj dodira, ali nekad mogu prouzrokovati bol, a negativno utječu i neki simulatori koji vrlo lako mogu izazvati mučninu ako ih ne prati odgovarajuća simulacija utjecaja gravitacije. S Izvor: • Mujčić, Berina (2015). Virtualna stvarnost, završni rad, Fakultet za tehničke studije, Univerzitet u Travniku, Travnik, 2015.
GRAFX prosinac/decembar 2015.
27
Arhitektura
Novo...
„Mirror House“ (Peter Pichler Architecture)
Objekti se nalaze u okruženju južno-tirolskih Dolomita, Italija. Par ovih luksuznih kuća za iznajmljivanje su projekat arhitektonskog biroa Peter Pichler Archite cture. Obje jedinice su identične, a fasada od ogledala odražava krajolik, okolne vinograde i planine. Kuće su izgrađene sa obiljem svjetlosti, prirodne ventilacije, kao i omotačima visokih performansi. Objekti su izgrađeni prema CasaClima standardu održive gradnje. Smanjena je upotreba energije dnevnim svjetlom i prirodnom ventilacijom.Zadnja strana je u ogledalima, koji refle ktiraju krajolik i kamufliraju objekat, pa tako gosti mogu uživati privatnost , zbog minimiziranosti pogleda na kuću. Ovi luksuzni objekti posjeduju i trostruko zastakljene prozore, drvenu konstrukciju, te izolaciju veoma visokih performansi. Interijer je obložen staklenim stijenama dok klizna vrata otvaraju prostor prema va njskim terasama. Cijeli objekat je obložen UV premazom štiteći ptice od sudaranja sa staklenom stijenom Dizajn koji spaja crni aluminij, ogledala i velike prozore u dva volumena koji vizuelno kao da lebde iznad zemlje.
Nevidljiva arhitektura Kamuflirane z grade nisu ništa novo, ali arhitekti i dizajneri još uvijek uče kako pročistiti i konceptualizirati te strukture, kako bi pomogle čovjeku da doživi oblik i prostor na jedinstven način. Ta transparentnost daje ljepotu i često krhak kvalitet z gradama, ali također može biti dirljiv primjer čovjekovog uklapanja u okoliš. n Pripremila: Anesa Abadžić
28
GRAFX prosinac/decembar 2015.
A
rhitekta James Turella je izjavio: „Osobine prostora moraju biti vidljive i arhitektonska forma ne smije biti dominantna.“ To je pristup koji je uzela jedna firma u izgradnji „Tornja vječnosti“ u Južnoj Koreji. Taj objekat je prvi na tržištu poznat kao „nevidljivi neboder“. Zgrade će biti od „reflektivne kože“ koja otkriva okruženje. Kamuflirane zgrade nisu ništa novo, ali arhitekti i dizajneri još uvijek uče kako pročistiti i konceptualizirati te strukture, kako bi pomogle čovjeku da doživi oblik i prostor na jedinstven način. Ta transparentnost daje ljepotu i često krhak kvalitet zgradama, ali također može biti dirljiv primjer čovjekovog uklapanja u okoliš. Neki primjeri nevidljivih zgrada:
Arhitektura The Cairns botanički vrt u Australiji, dizajnirao je arhitektonski biro Charles Wright, sakriven u australijskoj šumi u Sjevernom Queensland-u ovaj neobičan botanički vrt je dobitnik nagrade Edi Oribin 2012 za građevinu. Dizajniran je da bude nevidljiv među okolnim stablima Cairns botaničkog vrta u Queensland-u, te kako bi postao nezaboravan dio tropske arhitekture te da bi se neprimijetno uklopio u okolinu.Dizajner je predložio fasade u obliku ogledala, koje bukvalno predstavljaju okolne bašte. Arhitekte su ga opisali kao “vizuelni efekat sličan kao odijela koji nose vanzemaljci u originalnom filmu Predator 1987.” Centar aktivira pješačke zone i bašte po vezuje sa Centrom umjetnosti, asluži kao hladna i suha zona tokom cijele godine za turiste koji posjećuju ovo često vruće i vlažno okruženje u tropskim vrtovima. Centar objedinjuje više održive sisteme kao što su fotonaponski paneli koji vraćaju solarnu ene rgiju nazad na mrežu, sistem sakupljanja kišnice, niskoenergetsko osvjetljenje, efikasne građevinske materijale, solarno reflektujuće staklo i izolovanu unutrašnju termalnu masu za smanjenje gubitka energije. Objekat je prokomentarisan kao”hrabro i radikalno odstupanje od klasičnih ideja, alternativni pristup životne strane jasno je generisao snažan osjećaj mjesta i korištenja svjetlosti
„The Cairns Botanic Gardens“ (Charles Wright Architects) Priznati umjetnik Phillip K. Smith III u Nacionalnom parku Joshua Tree u Kaliforniji dizajnirao je objekat pod nazivom „Lucid Stead“, sastoji se od reflektirajućih ploča, svjetla, te električne opreme montiranje na drvenu baraku. Arhitekta je izjavio da je pustinjski krajolik dio njegovog identiteta kao umjetnika, jer je odrastao u takvom okruženju, u blizini Nacionalnog parka. Posjetioci su strukturu opisali kao fatamorganu, koja kao da lebdi nad dehidriranim pustinjskim tlom, zbog ogledala umjesto podne daske. Ovo umjetničko djelo se mijenja poput mjesečevog krajolika. Zahvaljujući strateški postavljenim ogledalima struktura se tokom dana čini djelomično prozirnom odražavajući okolinu
‘Lucid Steada’ (Phillip K. Smith III)
“ Tree Hotel“ (Bolle Tham i Martin Videgard)
Inovativni hotel „Staklena kocka“ dizajniran je da se stopi sa okolinom, nalazi se na planini u Švedskoj. U oblasti Haradas, gdje je smješten hotel nalazi se još nekoliko sličnih hotela, ali „Staklena kocka“ je posljednji i najprestižniji hotel na drvetu u Švedskoj. „Staklena kocka“ je 6m iznad tla, arhitekte su građevinu dizajnirali sa načelima zaštite životne sredine. Ogledala na vanjskim zidovima čine šest reKoncept hotela je podstaknut idejom iz filma „The Tree Lover“ (Jonas Selberg Augustesen). Objekat je skoro potpuno nevidljiv i stapa se sa okolinom, a unutar reflektirajućeg stakla se nalazi infra crveni sloj, nevidljiv ljudima dok ga životinje mogu zapaziti. Cijela struktura je veoma stabilno pričvršćena za drvo, a dodatna stabilnost je osigurana žicama . Struktura je dva modula koji se tokom montaže spajaju, a pod, zidovi i krov su hermetički zatvoreni. Prije montaže ovakvog objekta neophodna je procjena stabilnosti, nosivosti, te životnog vijeka stablaflektirajućih ploha kojima je svaka soba obložena.
GRAFX prosinac/decembar 2015.
29
Intervju
...sa studentom
Ajdin
Mecan
Iako je Qatar njegovo mjesto rada i življenja, uspješno je nastavio školovanje na diplomskom/master studijskom programu Arhitektura, nakon uspješno završenog I ciklusa, obranivši završni rad na temu „Idejno rješenje gradske osnovne škole“ pod mentorstvom prof. dr. Jelene Božić. Zadnjih nekoliko godina radi uglavnom na projektima enterijera, uređenjima, opremanjima unutrašnjih prostora. „Radim na projektima sa iznimno velikim zahtjevima punim izazova. U pitanju su ambasade, ministarstva, nacionalne banke u Qataru, a trenutno sam angažiran na projektima hotela najviših kategorija. Imao sam priliku i da projektujem rezidencijalne objekte u orijentalnom stilu što je bilo posebno zadovoljstvo i iskustvo koje, zaista, predstavlja možda i najveći izazov kako u kulturološkom smislu tako i kreativnom“ navodi u raz govoru za Grafx. Nekoliko njegovih radova objavljeno je u vodećim časopisima iz oblasti arhitekture i dizajna (francusko izdanje ELLE DECOR-a, hrvatski časopisi, slovenska izdanja BRAVA CASE...) n Razgovarala: Marija Garić
30
GRAFX prosinac/decembar 2015.
U ovom poslu najbitnija je ljubav, ljubav, ljubav i istraživanje. Arhitektura je najljepše zanimanje na svijetu i onaj koji zaista ima ljubavi može da izraste u dobrog arhitektu. Dobar arhitekta živi arhitekturu, dobar arhitekta živi u prostoru i dobrom arhitekti je arhitektura život.
Intervju Za razliku od mnogih Vaših kolega, Vi ste radili za vrijeme studiranja. Gdje ste stjecali profesionalno iskustvo dosad? Profesionalno iskustvo seže mnogo godina unazad, a imao sam sreće i prilike da radim i u BiH kao i u inostranstvu. Nekoliko značajnih i zapaženih projekata sam imao u Hrvatskoj, Njemačkoj, Sloveniji i Qataru.
go mi je da ste u toku. Naime, nekoliko mojih radova je objavljeno u vodećim časopisima iz oblasti arhitekture i dizajna. Projekti koje sam radio u Hrvatskoj dospjeli su u francusko izdanje ELLE DECOR-a kao i u hrvatske časopise, također u slovenačkim izdanjima BRAVA CASE i još nekim magazinima. Svakako, to mi mnogo znači jer osjećam satisfakciju kada neko pohvali moj rad i trud.
Koje projekte ste dosad radili? U čemu se trenutno najviše pronalazite? Radio sam mnogo projekata stambenih, poslovnih, javnih, ali bih posebno istakao da sam radio na projektima od po vijesnog značaja (spomenicima kulture). Također, moram naglasiti da sam jedno vrijeme bio intenzivno angažiran u pozorištima i iza sebe imam nekoliko scenografija koje sam radio sa najznačajnijim rediteljima iz BiH i regiona (Dino Mustafić, Saša Broz, Sulejman Kupusović). Ljubav prema sevdalinci i muzici mi je omogućila da učestvujem u nekoliko projekata koji su bili u regionu. Projektom Se vdahom kroz vrijeme i Hanka Paldum mi je ukazano po vjerenje i imao sam čast da radim scenografije za koncerte što je, opet, jedno posebno iskustvo, a usko je vezano za arhitekturu.
Kako vidite tendencije moderne arhitekture? Možete li nam predočiti svoje gledanje na arhitekturu kroz tradiciju i nove tehnologije? Ja bih termin moderno zamijenio terminom trendy arhite ktura. Moderno je pojam koji možda definiše prave stvari ili se u isto vrijeme pod njim podrazumijevaju i stvari koje to nisu. Moderne su piramide u Gizi, moderni su svi projekti Bau Haus škole i velikih arhitekata, moderna je Aja Sofija, ali i Sarajevska vijećnica. Ovi i ovakvi projekti u isto vrijeme predstavljaju klasike arhitekture, ali i repere za mnoge uspješne arhitekte. Dakle, trendy arhitektura podrazumijeva minimalizam, ravne linije, umjereni intenzitet boja i multifunkcionalnu upotrebu prostora. Svakako, sva tehnološka dostignuća i upotreba savremenih materijala kao i high tech tehnologija je u svakom slučaju prihvatljiva i preoporučljiva jer nam daje jedan viši stepen komoditeta.
S obzirom na to da ste mlad arhitekta, da li ste već razvili svoju profesionalnu individualnost i autentičnost? Kako biste opisali svoj pristup? Ako bih morao da determiniram vlastiti pristup i pravac onda bih za sebe rekao da je to istraživački duh. Svaki projekat je zasebna priča, zasebna cjelina, i zahtijeva poseban pristup. Da bi jedan projekat bio u funkciji i u simbiozi sa zahtjevima investitora, ali i estetskim zahtjevima, potreban je zaista istraživački i profesionalni pristup. U biti, u svim mojim projektima prepoznatljiv je neki tradicionalni motiv, ukras, boja... dakle, moglo bi se determinirati kao tradicionalno sa modernim elementima. Kako i kada ste se počeli baviti arhitekturom, proje ktiranjem, dizajnom...? Moje zanimanje za arhitekturu započinje iz vremena školskih raspusta provedenih na moru. Kule od pjeska, drvene kućice, slaganje mozaika od školjki i druga intere sovanja su mi trasirali put. Kasnije se to oblikovalo kroz srednjoškolsko obrazovanje jer mi je srednja arhitektonska škola dala dobru podlogu ali i mogućnost učestvovanja na raznim takmičenjima i sajmovima arhitekture. Izrade maketa i crteža na radionicama su me profilirale tako da se ljubav prema arhitekturi učvrsti. Nastavak obrzovanja i univerzitetska diploma, te master program su mi pomogli da na neki način valoriziram znanje. Kako su Vaši projekti dospjeli na stranice respektabilnih časopisa iz oblasti arhitekture? Kao što mogu primijetiti istraživačko novinarstvo Vam je jača strana (smijeh). Hvala Vam na tom pitanju i dra-
Da li ste oduvijek znali da želite biti arhitekta? Bez razmišljanja – DA! Ako se dobro sjećam, još dok nisam išao u školu imao sam interesovanja za prostor i objekte. Moji crteži su uglavnom bile neke kuće čudnih oblika i linija i jako šarenih krovova. Radite projekte... U čemu se trenutno najviše prona lazite? Otkud crpite arhitektonske ideje? Koje aplikacije koristite? Zadnjih nekoliko godina radim uglavnom na projektima enterijera, uređenjima, opremanjima unutrašnjih prostora. Radim na projektima sa iznimno velikim zahtjevima punim izazova. U pitanju su ambasade, ministarstva, nacionalne banke u Qataru, a trenutno sam angažiran na projektima hotela najviših kategorija. Imao sam priliku i da projektujem rezidencijalne objekte u orijentalnom stilu što je bilo posebno zadovoljstvo i iskustvo koje zaista predstavlja možda i najveći izazov kako u kulturološkom smislu tako i kreativnom smislu. Čiji rad na Vas ostavlja utisak, bilo da je riječ o dizajnerima, umjetnicima, poznatim ličnostima koji su se afirmirali kod nas i/ili u svijetu? Nemam neki poseban uzor u svijetu arhitekture i dizajna da ga pokušavam kopirati ili da crpim ideje, ali moram priznati da volim pogledati sve radove Zahe Hadid, Fostera i drugih. Posebnu pažnju pridajem radovima prof. J. Neidharta i drugih jugoslovenskih arhitekata. Arhitektura sa prostora bivše Jugoslavije može se slobodno nazvati pretečom moderne arhitekture i svega onoga šta ona znači. GRAFX prosinac/decembar 2015.
31
Intervju Kako vidite tendencije moderne arhitekture? Koji trend projektiranja je po Vašem mišljenju bezvremenski? Održivo građenje ili takozvana zelena arhitektura je trend koji osvaja svijet. Bilo da se radi o metamorfnim oblicima građevina ili o upotrebi prirodnih materijala za unutrašnje i vanjske obloge, ekološka svijest projektanata, ali i investitora ide uzlaznom putanjom. Dobro bi bilo da se i zakonski regulišu određeni propisi i pravila oko primjene zelenih krovova i fasada, time bi se uveliko vratilo prirodi ono što joj se oduzima izgradnjom megalomanskih objekata. Svako vrijeme nosi svoje breme, pa nije bilo isto projektovati i graditi prije 200 godina i danas kada je tehnologija materijala u ekspanziji. I mogućnost primjene je raznovrsnija. Potrebno je istaći da, koliko god je bitno da su volumeni objekta u skladu, očita je harmonija trakta i da su funkcionalne potrebe zadovoljene.... Još je bitnije da su materijali prirodni i u skladu sa podnebljem u kojem se gradi. Takvo dobro tehničko-tehnološko i estetsko rješenje daje objektima bezvremensko trajanje. Šta je najteže u Vašem poslu? U ovom poslu najbitnija je ljubav, ljubav, ljubav i istraživanje. Zašto želim da naglasim ljubav? Arhite ktura je najljepše zanimanje na svijetu i onaj koji zaista ima ljubavi može da izraste u dobrog arhitektu. Istraživanje podrazumijeva cjeloživotno obrazovanje, čitanje, pronalaženje novih izvora informacija i workshopova, posjete bijenalima, kongresima, kursevima, ali i vlastitim pronalaženjem sebe u arhitekturi što daje prostora za dodatno proučavanje određenih oblasti. Dobar arhitekta živi arhitekturu, dobar arhitekta živi u prostoru i dobrom arhitekti je arhitektura život. Koja je najhrabrija stvar koju ste do sada uradili u Vašem poslu? Svaki projekat je novi izazov, ponekad je u pitanju tehnička priroda, ali mnogo puta izazov predstavlja zadovoljiti klijentove želje, pomiriti ukuse i svakako ostvariti planirani budžet. Imajući u vidu nastojanje da se ispune ovi uslovi na svakom projektu, možemo reći da smo učinili hrabru stvar. Ostvarenje dobrog projekta za sobom povlači mnogo odgovornosti i ja nastojim da sam uvijek jednu ljestvicu više od planiranog, jer samo tako možemo podići kriterije u profesionalnom progresu. Možete li u nekoliko rečenica dati neki savjet našim čitaocima i svojim kolegama studentima? Nema posebnog recepta za uspjeh, mogu samo reći da arhitekturu treba živjeti, osjetiti, voljeti i mnogo, mnogo raditi, učiti i usavršavati se. Završetak studija je samo jedna stanica na našem putu, nakon toga ostaje obaveza da stečeno znanje pretočimo u projekte. 32
GRAFX prosinac/decembar 2015.
Jako bitna stvar je timski rad, što ističem kao posebnu potrebu jer uvezivanje sa kolegama srodnih, ali i različitih struka, od presudnog je značaja. Na svakom projektu je potrebno uvezati više segmenata da bi mozaik bio potpun. Zato, na prvom mjestu bih istakao vlastito usavršavanje i uvezivanje sa kolegama.
Intervju
Ja bih termin moderno zamijenio terminom trendy arhitektura. Moderno je pojam koji možda definiše prave stvari ili se u isto vrijeme pod njim podrazumijevaju i stvari koje to nisu. Moderne su piramide u Gizi, moderni su svi projekti Bau Haus škole i velikih arhitekata, moderna je Aja Sofija, ali i Sarajevska vijećnica. Dakle, trendy arhitektura podrazumijeva minimalizam, ravne linije, umjereni intenzitet boja i multifunkcionalnu upotrebu prostora. Svakako, sva tehnološka dostignuća i upotreba savremenih materijala kao i high tech tehnologija je u svakom slučaju prihvatljiva i preoporučljiva jer nam daje jedan viši stepen komoditeta.
GRAFX prosinac/decembar 2015.
33
Intervju
...sa inžinjerom grafičkog inžinjerstva i dizajna
Rizah
Kabaši 34
GRAFX prosinac/decembar 2015.
...Na Fakultetu za tehničke studije završio je I ciklus studija – dodiplomski studij, smjer Grafičko inžinjerstvo i dizajn.... Radi na poslovima e-learning developera. „Instrukcijski dizajn je nešto u čemu se najviše pronalazim. To je dizajn koji nema za cilj da nešto proda ili reklamira, nego da nekoga nešto novo nauči. To me definitivno čini sretnim.” – navodi u raz govoru za naš časopis. n Razgovarala: Marija Garić
Za razliku od mnogih Vaših kolega, Vi ste radili za vrijeme studiranja. Gdje ste stjecali profesionalno iskustvo dosad? Što je bilo odlučujuće da upišete studij na Fakultetu za tehničke studije? Da, to je istina. Mislim da je najbitniji mo menat u takvoj situaciji shvatiti obaveze ozbi ljno i organizovati prioritete. Svoj prvi radni angažman imao sam u nevladinoj organizaciji kao edukator informatike. Volio sam to i lijepo sam se osjećao kada bih svoje polaznike nečemu naučio. Najčešće su naši polaz nici bili nezaposlene osobe i to je posebno motivirajuće utjecalo na mene u smislu ostvarivanja dobrih rezultata. Posve iznenada sam dobio posao na Hayat TV-u, u sektoru grafike. Nekad, prije toga, završio sam kurs za Photoshop i to je bilo presudno. Skoro dvije godine sam održavao dva posla istovremeno. Na Hayatu sam upo znao ljude koji su me uveli u svijet grafike. Jednostavno sam se pronašao u tome i primijetio kako mi vrijeme brzo prolazi kada se bavim grafikom. Poslije toga sam radio u još nekoliko drugih kompanija kao što su TV 1, TV Sarajevo, Centar za poslovnu edukaciju, gdje i danas imam angažman, kao i FACE TV. Na FACE TV-u sam najviše napredovao u poslovnom smislu. Bio sam u prednosti iz razloga što radim zanimljive stvari iz svijeta grafike i osjetio sam potrebu da dodatno proširim svoje znanje. U to vrijeme sam saznao da Fakultet za tehničke studije ima smjer Grafičko inžinjerstvo i dizajn te odlučujem da se upišem. Moja poslovna karijera je imala dva pravca. Jedan je „edukato rski“ gdje u kontinuitetu radim na poslovima
Intervju predavača grafičkog dizajna i poslovne infor matike, a drugi je „grafički“ gdje sam zadužen za vizuelizaciju informacija preko TV ekrana. Sve me to dovelo u kompaniju Idego gdje radim na poslovima e-learning developera, a to znači da sam idalje edukator, ali moj najjači alat u tim edukacijama je grafički dizajn. Koje projekte ste radili dosad? U čemu se trenutno najviše pronalazite? Radio sam na projektima grafičkog dizajna kao što je osmišljavanje i dizajniranje brendova. Potpisujem vizuelni identitet nekoliko domaćih kompanija, a izdvojio bih ko mpaniju Motorex BiH. Naravno, bilo je tu i drugih projekata kakvi su: videoprodukcija spotova za modnu kuću Jeordies, ASA auto, Stanić Trade i sl. Ovdje bih spomenuo i projekte koje sam radio kao član Idego tima, prvenstveno online kurseve kao što su: „Upravljanje vremenom“, „Pisanje CV-a, motivacionog pisma i savjeti za intervju za posao“, „UMiD“, „Mobilne mreže“ itd. Instrukcijski dizajn je nešto u čemu se najviše pronalazim. To je dizajn koji nema za cilj da nešto proda ili reklamira, nego da nekoga nečemu novom nauči. To me definitivno čini sretnim. S obzirom na to da imate radnog iskustva u struci, da li ste već razvili svoju profesionalnu individualnost i autentičnost? Jako zanimljivo pitanje. Ako posmatramo iz perspektive prepoznatljivosti, mislim da moji radovi imaju neki potpis koji je autentičan. Ali ne želim sebi reći da to neću više mijenjati. Pokušavam „hraniti“ kreativnost tako da dozvoljavam sebi da radim nešto drugo, nešto drugačije i nešto novo. Ja živim u duhu cjeloživotnog učenja i želim biti spreman za novu perspektivu dizajna koja će nastupiti za nekoliko godina. Ne želim sebi postavljati barijere, pravila i procedure u vidu ograničavanja. Želim slobodu izražavanja i mislim da je to moja autentičnost. Opet, ko zna, možda za neko vrijeme neću ovako razmišljati. Kako i kada ste se počeli baviti instrukcijskim dizajnom? Mogao bih slobodno reći da to datira od 2008. godine. Bio sam na seminaru iz andragogije. Tamo sam slušao cijenjene predavače koji su objašnjavali načine osmišljavanja edukacijskog sadržaja. Ali, u pravom smisli te riječi, sve je počelo sa angažmanom u Idegu. Jednostavno se u tom momentu po klopio završetak studija sa dosta naučenog iz svijeta grafičkog dizajna i drugih edukacijskih sadržaja koji su u kombinaciji sa iskustvom iz TV industrije dali najbolje rezultate. Kako vidite tendencije daljnjeg rada? Vidim veliku perspektivu. Mislim da kreativnost već danas postaje najvrednija osobina u svijetu biznisa. Ukoliko želimo biti konkurentni u razvijenom svijetu učenje i nauka nemaju alternativu. Najveći problemi u našem društvu su vezani za
medijske manipulacije koje ne dozvoljavaju da se najbitnije stvari postavljaju u prvi plan. Ja sam usmjeren prema ra zvoju, učenju i želim sutra biti u prilici da u razvijenim ze mljama demonstriram da i mi u Bosni i Hercegovini znamo i možemo mnogo toga dobrog napraviti. Da li ste oduvijek znali da želite instrukciji dizajn? Ne, nisam znao ni šta je to. Ali dozvoljavam sebi da radim i spoznajem šta želim raditi. Na to puno utječe krug ljudi unutar kojeg se krećete. Čiji rad na Vas ostavlja utisak, bilo da je riječ o dizajnerima, umjetnicima, poznatim ličnostima koji su se afirmirali kod nas i/ili u svijetu? Teško bih izdvojio neko ime. Ne mogu prepoznati nekoga i predstaviti kao svog uzora. Najveću inspiraciju za rad pronalazim u bliskim ljudima. A poseban utisak na mene ostavljaju ljudi koji puno rade na sopstvenoj edukaciji. Cijenim samokritične ljude koji imaju širok pogled na svijet. Šta je najteže u Vašem poslu? Svaki posao ima neke teže elemente. Moj posao je vezan za timski rad i mislim da je najteže kada se suočim sa krugom ljudi koji odustaju prije nego što se počnu baviti obavezama. Izuzetno zna biti teško kada trebate sarađivati s ljudima koji uvijek traže liniju manjeg otpora. To su prvenstveno ljudi koji smatraju da su svo znanje svijeta pokupili u nekom fo rmalnom edukacijskom procesu. Problem nastaje kada ljudi poistovjećuju zvanje i znanje. Koja je najhrabrija stvar koju ste do sada uradili u Vašem poslu? Teško mogu nešto izdvojiti. Svoje odluke pokušavam osla njati na neku logičnu procjenu. Mislim da su hrabri momenti vezani za odluke preuzimanja velikih obaveza iako u potpunosti ne budem siguran da se to može realizirati. Možete li u nekoliko rečenica dati neki savjet našim čitaocima i svojim kolegama studentima? U prethodnim odgovorima sam nagovještavao formulu koju ja primjenjujem u svakodnevnom životu. Mogao bih sve to rezimirati na sljedeći način. U razvijenom svijetu najviše se cijeni znanje. Znanje nikada neće doći samo po sebi. Znanje nije vezano za kvalitet neke škole ili prestiž nekog unive rziteta. Ono je prvenstveno vezano za stav pojedinca koji može koristiti raspoložive resurse da svoje znanje svakim danom upotpunjuje. Imao sam veliku čast i priliku izravno raditi sa profesorima i asistentima Fakulteta za tehničke studije. Ponosan sam na svaki sat proveden u toj ustanovi. Savjetujem mlađim kolegama i kolegicama da maksimalno pametno iskoriste vrijeme studiranja i intenzivno rade. Kada završe studiji, njihov portfolio radova treba biti dovoljno bogat da mogu zadovoljiti najzahtjevnije konkurse za posao. Radom i ljubavlju „hranite“ svoju kreativnost. S GRAFX prosinac/decembar 2015.
35
Intervju
Intervju sa...
ILIJA BABIĆ Student III godine na studijskom smjeru Opća kineziologija na Edukacijskom fakultetu Univerziteta u Travniku, trener omladinske selekcije (pionira) u Nogometnom klubu Travnik n Razgovarala: Senida Saldum
P
rvi dodir s loptom Ilija Babić napravio je u rodnom Paklarevu, u blizini Travnika. Sa svojih deset godina počeo je redovno trenirati u omladinskom pogonu Nogome tnog kluba Travnik. Osnovnu i srednju školu završio je u Travniku u Katoličkom školskom centru „Petar Barbarić“. Ljubav prema nogometu i redovno treniranje uspješno je usklađivao sa školovanjem, pa je već sa osamnaest godina potpisao za prvi tim Nogometnog kluba Travnik. Nedugo poslije toga, Iliji se pružila prilika da bude trener omladinskoj selekciji pionira koju je prihvatio. Danas je Ilija Babić uspješan trener, a u prilog tome govore i rezultati koje je ostvario u jesenjem dijelu prevenstva. Pioniri NK Travnik nalaze se u samom vrhu tabele sa 18 bodova. Sa Ilijom smo po završetku polusezone razgovarali u redakciji našeg časopisa. Ilija, dobro nam došli! Hvala Vam. Možete li nam ukratko kazati kako ste došli na mjesto trenera omladinskog pogona NK Travnik? Kao dječak sam igrao za NK Travnik. Kad god bih došao na tre ning poželio bih da jednoga dana budem na mjestu mog trenera. To mi tada nije izgledalo ostvarivo. Kako su godine odmicale, svojim zalaganjem i trudom napravio sam sebi mjesto u prvom timu. Nažalost, zbog teške povrede nisam imao priliku da se zadržim tu kao nogometaš. Svakako sam htio ostati u sportu, tj. u nogometu pa sam upisao trenersku školu u Centru za edukaciju NS/FS
36
GRAFX prosinac/decembar 2015.
Intervju BiH te na poziv koordinatora omladinskog pogona, gospodina Beganovića, otišao na razgovor na kojem sam prihvatio ponudu da budem trener omladinske selekcije pionira NK Travnik. Ovo što radite sa svojim timom se ispostavilo kao odličan posao. Trenutno ste na vodećoj poziciji lige. Kakvi su uslovi za rad? Da li ste zadovoljni? Da. Imate pravo. Trenutno smo prvi na tabeli. Ljudi su prepoznali uspješan rad sa djecom i mogu kazati da sam zadovoljan. Kada govorimo o uvjetima rada mislim da dovoljno govori činjenica da smo jesenji prvaci, ali, zasigurno, sve to može da se podigne na viši nivo kako bismo bili još uspješniji. Ako budemo imali veću podršku kluba, rezultati u omladinskom pogonu bi mogli biti na mnogo većem i zavidnijem nivou. Da li po Vašem mišljenju u Bosni i Hercegovini ima perspektive i kvalitete da nogomet još napreduje i dođe da dostigne na viši nivo? Svakako da ima. U Bosni i Hercegovini je oduvijek bilo talenata, a ima ih i danas. Ono što predstavlja otežavajuću okolnost jesu loši uvjeti za rad i upravo na tom nedostatku se gubi dosta talenata koji krenu krivim smjerom. Potrebno nam je više ulaganja u infrastrukturu jer uz talenat koji posjedujemo možemo dati vrhunske rezultate. Šta mislite gdje su Vaše i predno sti Vašeg tima u odnosu na druge timove? Mi smo rad u našoj selekciji digli na malo viši nivo nego što je situacija sa drugim timovima. Smatram da je to najveća prednost u odnosu na druge klubove. Imamo mnogo talentiranih igrača i sa sigurnošću mogu reći da njih 6-7 uz pravi rad i razvoj mogu jednog dana biti nositelji igre u prvom timu Travnika. Student ste III godine Opće kineziologije na Edukacijskom fakultetu u Travniku. Kako uspijevate uskladiti obaveze prema studiju sa obavezama prema klubu? Za sada mi to dobro ide. Postoji razumijevanje od strane profesora i asistenata tako da i ako ne stignem izvršiti sve obaveze potrudim se da ih sustignem u nekom korektnom roku. Vaši planovi za budućnost? Ono što je sigurno - želim da ova ekipa ostane prva na tabeli i da slavimo naslov prvaka. Taj naslov prvaka bi nas doveo do plasmana na federalno prvenstvo, a to se još nije desilo ovom omladinskom pogonu. Ako imamo želju i namjeru to postići, moramo nastaviti raditi, i svakako, edukovati se, posjećivati seminare kako bismo unaprijedili rad u omladinskim pogonima. S GRAFX prosinac/decembar 2015.
37
Književnost
Najtisa pjesma
Gabriela Skoro
Pričam o zagorjelom popodnevu... O oguglalim zatvorenicima Sunčevog hrama što kaplju nemušte molitve na prašnjava okna Vremena i osluškuju raskomadanu grmljavinu. Pričam o sumracima koje sam objesila između redova, u debeloj praznini. O posljednjem Parobrodu smrti koji se kotrlja do pjegavih sokaka Nju Orleansa. O Starom Semu što se ljubaka s izmašćenom trubom, uobražavajući se da je probudio onu ljubičastu riječ bez slova. O njoj pričam.. O djevojci koja je svirala orgulje samljevenih prstiju i požnjevenih pogleda. Fugama je škropila pustinjske cvjetove. O djevojci što su joj tepali Najtiša Pjesmo, koja je pred zamandaljenim dvorima Tamnice vremena, iznemogla od traganja za Nedosanjanim, uporno mrmljala pogrešne lozinke do rezignirane besvijesti. O djevojci koja se s kamenčićima u cipelama i snom pod trepavicama, dosanjala pred Tamnicu. Učili su je da se kroz vrata ulazi. Bila je rođena u znaku Lava i morala se boriti. Grebala je po pljesnivim, zavremenjenim vratima, dok joj prsti nisu postali sažeženi ugarci i mišice upaljene baklje. I kada je na donjoj usni ostao posljednji blještav cvijet, zovu ga ružom. Nedosanjani je, ne uspjevši da se sjeti voljeti iz želuca, iskinuo štucav smijeh koji provaljuje u usne školjke i žvaće ih mljackajući, smijeh bez samoglasnika... ...Ispod njegovog užasa digla se i sasvim ispravila kičmu. Malo sukrvice u lokvi gorke pljuvačke, ispljunula je na prag Tamnice i nacrtala osmijeh između ušiju, početnički. O djevojci pričam, iz milosti nazvanoj Najtiša Pjesma, koja je tada opstala jedući splačine Kuhinje osmijeha i suve dosjetke stalnog gosta, Gospodina Ega, koji je mislio kao pacov i zveckao kao talir. Otada je sasvim dobro naučila da se smije.
38
GRAFX prosinac/decembar 2015.
Književnost
Tebi, svijete... Ne znadoh ni da te imam, a izgubih te. Ne progovorih s tobom, a prekide nas tišina. Ne nasmijah ti se, a prekide nas tuga. Ne uspjeh ti reći da te volim, a obavi nas mržnja.... Svi mi imamo tu sobicu, srce, u kojoj se nalazi ono što znamo samo mi i dragi Bog. U toj sobici su naše najdublje emocije, naši strahovi i želje, naše stvarne mogućnosti i naše strepnje. U toj sobici smo onakvi kakvi smo zaista - mi, jedinstveni, posebni, lijepi, a nadasve sretni. Tu su spremljene naše skrivene misli. Naše misli upućene tebi. Misli koje bismo najradije izvrištali naglas. Samo da prestanu biti skrivene, da prestanu da bole. Samo da se odmorimo. Bar na tren. Neka se i vrate, neka opet postanu skrivene, ali samo jedan tren, jedan dan da proživimo onako kako treba. Da se ne plašimo. Da ne strepimo. Da ta iluzija koju zovemo život, dobije svoj puni smisao bar jedan dan. Možda uspijemo naučiti kako i ostatak života da provedemo kao TAJ JEDAN DAN. Možda sve bude lakše. I sat, i dan, i mjesec, i godina. Možda baš taj jedan dan otkrijemo i pokažemo svijetu osobu koja se krije u nama. Osobu koju krijemo od tebe. Osobu za koju niko nije mislio da postoji. Pa ni ti. Neustrašiva, ustrajna, pouzdana a ipak topla i nježna.
Tebi, koji čitaš ovo, poručujem da bolje upoznaš ljude oko sebe. Tebi, koji misliš da znaš sve i da si najpametniji. Tebi, poručujem da se svakome osmjehneš. I prosjaku na ulici, i djevojci na klupi, i gospođi u banci, i starcu koji posljednji komadić svoga hljeba daje psu izgladnjelom. Tebi, poručujem da ne očekuješ ništa, a cijeniš sve što dobiješ. I zdravlje za koje ne znaš da je tu dok se ne razboliš. I sreću koju ne primjećuješ dok te tuga ne obuzme. I vrijeme sa voljenima za koje ne mariš dok voljenih više ne bude tu. Osvrni se malo. Mnogo je divnih osoba oko tebe. Otvori svoje oči i svoje srce. Budi nečije svjetlo, nečiji osmijeh, nečiji dobar dan. I ti ćeš biti sretniji. Cijeli nečiji svijet ćeš da promijeniš ako izmamiš bar jedan osmijeh, ako nekome dan uljepšaš, ako nekome suzu obrišeš. Obećavam ti. Bit ćeš sretniji. Upravo ono što krijemo u toj sobici zvanoj srce, ono što se plašimo pokazati drugima dok se pretvaramo da smo nešto što nismo, dok se pretvaramo da smo kao ostali, „normalni“, upravo je to što nas čini posebnima. Ljudima. Budi svoj, uključi svoje srce. Promijeni sebe i promijenit ćeš svijet. Obećavam ti.
n
Šejla Smajić
GRAFX prosinac/decembar
39
Pedagogija
Djeca oštećenog vida Oštećenje vida - termin kojim se obilježava stupnjevitost oštećenja, od potpune sljepoće, visoke slabovidnosti u jednom slijedu do približno normalnog vida n Pripremila: Nermina Kičin
J
edno je stajalište da u specijalnom odgoju treba da se uče pedagoški i medicinski problemi, a drugo da u specijalni odgoj treba da uđu samo problemi odgoja i obrazovanja kao profesionalnog, individualnog osposobljavanja. Sa stajališta odgoja i obrazovanja treba prihvatiti mišljenje da u specijalni odgoj ulaze problemi koji imaju pedagoška obilježja. To su problemi koji se javljaju kod djece s razvojem, a prvenstveno oni koji se odnose na odgoj, obrazovanje, kao i na profesiona lno osposobljavanje hendikepirane djece. Predmet izučavanja specijalnog odgoja također je i etiologija. S medicinskog stajališta zadatak specijalnog odgoja je da izučava i objašnjava etiologiju raznih oblika ometenosti. Postoje različite vrste teškoća u razvoju kao što su: • oštećenje vida (sljepoća i slabovidost) • oštećenje sluha (gluhoća, nagluhost) • teškoće u učenju, čitanju, pisanju, računanju • tjelesna invalidnost • mentalna zaostalost i dr. Najpogodnije je da se djeca s teškoćama u razvoju posebno od 1. do 4. razreda integriraju s djecom u redovnim školama. S njima bi realizirali pojedine programe, a druge u posebnim
40
GRAFX prosinac/decembar 2015.
Pedagogija skupinama ili individualno. Ukoliko nije provedena integracija, onda se za ove učenike organiziraju posebni odjeli pri redovnim školama ili u zasebnim osnovnim i srednjim školama. Za ove učenike postoje posebni programi odgojnoobrazovnog rada i profesionalne osposobljenosti. „Oštećenje vida (engl. Visually handicapped, njem. Sehgeschadigte) skupni naziv, termin kojim se obilježava stupnjevitost oštećenja, od potpune sljepoće, visoke slabovidnosti u je dnom slijedu do približno normalnog vida.“ (Biondić, 1993) Dvije su subkategorije smetnji vida: sljepoća i slabovidnost. Reakcije djeteta i prilagođavanje na vlastito oštećenje vida Socijalni razvoj slijepog djeteta ovisi o reakciji na vlastitu vizualnu ometenost. Slijepo dijete živi u svijetu koji je stru ktuiran u službi vida, pa je stalno primorano graditi svoju psihičku ravnotežu i prilagođavati se svom senzornom ograničenju i društvu koje ne prihvata osobe koje su ada ptirane samo na sljepilo. Uslov pozitivne identifikacije djeteta je dobra porodična klima koja kod djeteta stvara osjećaj sigurnosti i na taj način ga priprema da podnosi frustracije u životu, da u potpunosti razvije svoj senzomotorni aparat, kognitivne sposobnosti, zdrave mentalne odnose i da postane zrela ličnost. R. Blanko navodi sljedeće faktore od kojih ovisi konačna reakcija djeteta na svoje stečeno sljepilo: 1. eventualni defekt i opća snalažljivost djeteta kao ličnosti 2. faza psihoseksualnog razvoja u toku koje se pojavilo sljepilo 3. kvalitet odnosa između roditelja i djeteta prije nego što je dijete oslijepilo 4. reakcije roditelja na djetetovo sljepilo 5. odnos očnog liječnika prema djetetu i njegovim roditeljima često može biti od presudnog značaja Sljepilo koje se pojavi u vrijeme kada su funkcije ega već formirane traumatično je. Zbog traume koja nastaje gubi tkom vida slijepi teško prihvataju novonastalu realnost. Kod njih se javlja nostalgija, pasivnost i ovisnost koje su praćene fanatizmima postojećih želja. Kod normalno uravnotežene ličnosti reakcija na pojavu iznenadnog sljepila je trenutni šok, a nakon toga osoba se oporavlja. Stanje šoka se manifestira depresionalizacijom praćenom depresijom, koja obično traje nekoliko dana ili sedmica. U tom periodu slijepu osobu treba prepustiti njenim emocijama. Ako osobi koja je oslijepila ne dopustimo da prevaziđe i psihičku traumu, može kasnije imati jako ozbiljne emocionalne probleme. Važan je i način na koji je način saopćena informacija o sljepilu. Put realnog prihvatanja svoga sljepila i sebe kao reintegrirane ličnosti prate brojne prepreke koje mogu biti intrapsihičke i spoljašnje. U prvim trenucima nakon gubitka vida slijepoj osobi je potrebna tuđa pomoć u zadovoljavanju njenih potreba. Ovisnost o drugima
Uslov pozitivne identifikacije djeteta je dobra porodična klima koja kod djeteta stvara osjećaj sigurnosti i na taj način ga priprema da podnosi frustracije u životu, da u potpunosti razvije svoj senzomotorni aparat, kognitivne sposobnosti, zdrave mentalne odnose i da postane zrela ličnost.
GRAFX prosinac/decembar 2015.
41
Pedagogija pojačava osjećanje depresije i stvara konflikt između svjesnog odbijanja ovisnosti i nesvjesne žudnje za njom. Negativne emocionalne reakcije uvjetovane frustracijama i konfliktima dovode do redukcije u samopoštovanju. Porodica i prijatelji često čine previše za slijepo dijete te mu na taj način uskraćuju normalna iskustva za učenje. Roditelji ponekad slijepe adolescente sputavaju u osamostaljivanju, a nerijetko imaju previsoke ambicije usljed čega je otežano objektivno sagledavanje sposobnosti njihovog djeteta. Na vizuelni gubitak osoba se prilagođava tokom cijelog života. Proces prilagođavanja slijepe osobe: • na pojedinim područjima adaptacije slijepe osobe se nalaze pred većim poteškoćama nego osobe koje vide • teškoće adaptacije slijepih proizilaze i iz toga što su one češće i trajnije izložene raznim frustracijama, teže je zadovoljiti njihove potrebe, želje i ciljeve • slijepe osobe dospijevaju češće u nove i nepoznate situacije u kojima nisu dovoljno jasni ciljevi, djelovanje i sredstva za postizanje ciljeva Zbog navedenih razloga vrlo je bitan stav profesionalaca prema sljepilu jer negativni stavovi mogu dovesti do neželjenih posljedica. Sigurno je da fizička oštećenja vida utječu na poremećaj i teže individualno funkcioniranje (ponašanje, učenje, doživljavanje). Govori se i o zaostalom motoričkom i psihomotoričkom razvoju, o psihomotoričkim devijacijama, poteškoćama orijentacije u prostoru, kognitivnim procesima koji se zbog upadljive vizuelne percepcije zamjenjuje takti lnom i vizuelnom percepcijom. (Biondić, 1993)
Zbog navedenih razloga vrlo je bitan stav profesionalaca prema sljepilu jer negativni stavovi mogu dovesti do neželjenih posljedica. Sigurno je da fizička oštećenja vida utječu na poremećaj i teže individualno funkcioniranje (ponašanje, učenje, doživljavanje).
Razvoj i psihološke karakteristike Proces rasta i razvoja je individualiziran kod svakog djeteta. Jedinstvena genetska osnova i različiti okolni utjecaji udružuju se da bi dijete postalo određena ličnost. Ono važi i za zdravo i za slijepo dijete. Kod slijepog djeteta dodatne varijable mogu dalje individualizirati razvojni proces jer se on odvija u situaciji koja je osobena zbog nedostataka je dnog od najznačajnijih kanala, preko koga se dobijaju podaci o realnosti i sredini koja nas okružuje. Pored osobenosti, sličnost je u razvoju slijepe djece sa djecom koja vide veća od razlika jer je slijepo dijete, prije svega dijete, pa tek onda slijepo. (Hrnjica, 1991)
zaciju zvučnog objekta u prostoru, da posegne u njegovom pravcu i da ga uhvati. U trenucima kada slijepa beba počinje ispoljavati selektivno smiješenje na glas majke, kad taktilno traži i ispituje njeno lice, a odbija kontakte sa stranim osobama, majka je kod bebe dobila identitet glas - dodir. Razlike između djece koja vide i slijepe djece ogledaju se i u hodanju. Nakon prve godine života i slijepa djeca počinju hodati, ali zbog nespretnosti i čestih padova gube vjeru u sebe, povlače se i zaostaju. Kod njih se javlja blindizam (necjelishodne fizičke aktivnosti karakteristične za slijepu djecu).
Vještine i sposobnosti
Taktilno-kinestetička percepcija
U periodu ranog razvoja slijepog djeteta potrebna je ade kvatna afektivna veza s majkom. Bitno je da majka nauči neverbalni jezik svoje bebe kako bi adekvatno percipirala njene potrebe. Umjesto koordinacije oko - ruka slijepa beba razvija koordinaciju uho - ruka i ona mu omogućava lokali-
Taktilno-kinestetička percepcija ima za slijepu djecu veliko značenje jer predstavlja kompenzacijski mehanizam nedostatka vida. Pokreti malog slijepog djeteta koje prave drugi (ruku, nogu, glave, vrata i cijelog tijela) jako su važni za taktilno-kinestetičku percepciju. Ova percepcija za slijepu
42
GRAFX prosinac/decembar 2015.
Pedagogija djecu ima veliku spoznajnu vrijednost. Prema Lowenfeldu ona ima i određene nedostatke jer se temelji na direktnom kontaktu s objektima koji se percipiraju zbog čega mnogi predmeti i pojave ostaju izvan percepcije slijepe osobe (zvijezde, oblaci, plamen, planine itd.). Funkcionalnost taktilnokinestetičke percepcije povećava se tokom školovanja. Razvoj motorike Razvoj motorike usporen je kod slijepe djece, a razvija se istim redoslijedom kao kod onih koji vide. Ograničenja u razvoju motorike kod slijepe djece ogledaju se: • za slijepu djecu okolina ima manje stimulativnu vrijednost nego za djecu koja vide. Bez vidne stimulacije usporen je ra zvoj motorike i mobiliteta zbog čega treba iskoristiti zvučne stimulacije i vježbati koordinaciju uho - ruka • sposobnost vidne imitacije pokreta ne postoji kod slijepe djece zbog čega je motorika osiromašena • ne posjeduju vizuelno-motoričku koordinaciju zbog čega je otežano učenje nekih radnji (oblačenje, uzimanje hrane itd.) Djeca koja kasnije izgube vid imaju normalno razvijenu motoriku. Nakon gubitka vida ona kontrolu svoje motorike prilagođavaju uvjetima nepostojanja vida i uče nove motoričke vještine u novim okolnostima. Veliki značaj za djecu sa oštećenjem vida i za onu kod kojih je oštećenje nas talo kasnije ima razvoj mobiliteta (pokretljivosti). Terminom „učenici s teškoćama u razvoju” danas najčešće označavamo učenike koji zbog izraženijih nedostataka ili poremećaja imaju različitih teškoća u svom razvoju pa i školovanju. Najpogodnije je da se djeca s teškoćama u razvoju posebno od 1. do 4. razreda integriraju s djecom u redovnim školama. Sa njima bi realizirali pojedine programe, a druge u posebnim skupinama ili individualno. Sa stajališta odgoja i obrazovanja treba prihvatiti mišljenje da u specijalni odgoj ulaze problemi koji imaju pedagoška obilježja. To su problemi koji se javljaju kod djece s razvojem, a prvenstveno oni koji se odnose na odgoj, obrazovanje, kao i na profesionalno osposobljavanje hendikepirane djece. Oštećenje vida je termin kojim se obilježava stupnjevitost oštećenja od potpune sljepoće, visoke slabovidnosti u jednom slijedu do približno normalnog vida. S
Izvori: 1. Ćatić, Refik; Stevanović, Marko (2003), Pedagogija, Pedagoški fakultet, Zenica 2. Tomić, Ruža (2008), Integrativna pedagogija, Off-set, Tuzla.
GRAFX prosinac/decembar 2015.
43
Psihologija
Psihoanalitički model strukture ličnosti Id, ego i superego kao tri dijela čovjekovog psihičkog aparata n Pripremio: Darko Vujica
I
d, ego i superego – tri su dijela čovjekovog psihičkog aparata koja su definirana u psihoanalitičkom strukturnom modelu psihe; oni su teorijski konstru kti u kojima je opisana aktivnost i inte rakcija našeg mentalnog života. Kroz narednih nekoliko redaka ovoga teksta, upoznat ćemo se s psihoanalitičkom strukturom čovjekove ličnosti. Prva od tri glavne instancije koje Freud razlikuje je id. Id je najosnovniji dio subjektove osobnosti, on predstavlja nagonski pol ličnosti: njegovi sadržaji i psihički izražaj nagona su nesvjesni, dijelom su naslijeđeni i urođeni, a dijelom potisnuti i stečeni. Kao egze mplaran slučaj djelovanja ida možemo uzeti iskaz iz spontanog govora Analizanda kada kaže nešto poput „nešto je u tom trenutku bilo jače od mene, došlo mi je odjednom…“ Id je impulzivan i zahtijeva da se određena potreba zadovolji odmah. Kada se to dogodi doživljavamo zadovoljstvo, a kada zahtjev ida bude odbijen doživljavamo neugodu i bol. Id je angažiran u primarnom procesu razmišljanja koje je pri mitivno, neracionalno i fantazmatsko. Sa strane nagona puni se energijom, ali nema nikakve organizacije, ne stvara nikakvu cjelovitu volju. Eklatantna prezentacija djelovanja subjektova ida je kombinacija nevinosti i agresivnosti. Ego je dio strukture ličnosti koji odgovara zahtjevima stvarnosti – pokušava zadovoljiti prohtjeve ida na način na koji je to društveno prihvatljivo. On je
44
dio ida koji je modificiran zahvaljujući izravnom utjecaju vanjskog svijeta. Ego djeluje na način da odgađa ili suspendira zahtjeve ida za zadovolje njem određene potrebe kako bi izbjegli negativne društvene posljedice. Kao i id, ego traži užitak i ukidanje neugode i boli, ali za razliku od ida on osmišlja realnu strategiju za dobijanje zadovoljstva. Ego se bavi sekundarnim procesima razmišljanja kao što su racionalno, realno i usmjerenost ka rješavanju
GRAFX prosinac/decembar 2015.
problema. Kao takav, naš ego, naš so pstveni činilac u nama, strana je sila u nama – formirana na principu zahtjeva kulture kojoj pripadamo. Ego, također, možemo povezati sa pojmom „uljudne hipokrizije“ (bez negativnog prizvuka) – načinom na koji mi, subjekti, ostvarujemo toplu ljudsku vezu s drugima. Kako to djeluje? Prisjetimo se paradoksa procesa ispričavanja. Ako smo nekoga uvrijedili nekom agresivnom primjedbom, pri
Psihologija
stojno bi bilo da ponudimo ispriku, a drugi bi iz pristojnosti trebao reći nešto poput: „Hvala, cijenim to, ali nisam se uvrijedio jer znam da nisi stvarno to mislio, tako da mi nisi ni bio dužan ispriku.“ Poanta je u tome da iako na kraju isprika uopće nije potrebna, moramo proći kroz dugačak proces ispričavanja, to „Ne duguješ mi ispriku“ može biti izrečeno tek onda kada mi doista ponudimo tu ispriku, tako da, iako se zapravo „ništa ne događa“, i ponuda isprike izgleda nepotrebnom, još uvijek postoji dobit od tog procesa (i možda se tako čak može spasiti prijateljstvo između dvoje ljudi). Ego se ne bavi konce ptima „ispravnoga“ i „pogrešnoga“; nešto je ispravno ukoliko se to ostvari bez nanošenja štete prema sebi i prema zahtjevu ida. Udžbenička definicija superega (naći ćemo ponegdje i izraz „Nadja“) bila bi ta da je on „moralni čuvar ličnosti“, da je on raslojeni ego u koji spadaju interiorizirane roditeljske naredbe, zahtjevi stvarnosti itd. Međutim, kada je u pitanju superego stvar je mnogo kompliciranija. Tradicionalna predstava psihoanalize je da se internaliziramo zbog neke unutrašnje prepreke, previše se poistovjećujemo
sa očinskim ili drugim socijalnim zabranama – ne možemo se učiniti slobodnima da uživamo… Zadovoljstvo nam nije pristupačno. Pristupačno nam je samo u patološkoj formi osjećaja krivice itd. Pa stoga, ideja je da psihoanaliza omogućava da obustavimo, prevaziđemo ove internalizirane zabrane tako da nam omogućava da uživamo. Današnji problem je zapovijest vladajuće ideologije: uživaj na različite načine. Može biti seksualno uživanje, potrošnja, robno zadovoljstvo, sve do duhovnog života „ostvari sebe“ i sl. I današnji problem nije u tome kako se osloboditi nametnutih inhibicija i omogućiti sebi da spontano uživamo. Problem je u tome kako se riješiti ovog naloga da se uživa. Paradoks koji mi živimo je da odsustvo zakona univerzalizira zabranu; više nije u pitanju stari pojam prave mjere između zadovoljstva iz zabrane – prava mjera. U pitanju je nešto puno paradoksa lnije. U pitanju je neposredna koincidencija dva ekstrema, kao da se akcija i reakcija podudaraju. Sama stvar koja izaziva štetu bi istovremeno trebala biti svoj kontraagentni lijek. Sama stvar je već svoj kontraagent i negativni dokaz propasti ovog stanovišta je činjenica da se danas svaki način da se uživa – po-
javljuje kao prijestup. Stoga, uživanje kao takvo je u samom unutrašnjem statusu nešto nametnuto, naređeno – kada uživamo, to nikada ne dolazi spontano, uvijek pratimo neko naređenje – i psihoanalitički naziv za ovo opsceno naređenje „uživaj!“ je upravo superego. Stoga, što se više pokoravamo zahtjevima superega, više se osjećamo krivima. Kao takav, pretjerano strog – primitivni superego može uzrokovati pustoš u našim životima, tako da ćemo se pretvoriti u mazohiste i kažnjavati se i za najmanje prijestupe – same misli, te si ograničiti pristup i najmanjim, skromnim, zdravim užicima. Zato je danas jedna od glavnih zadaća psihoanalize smanjiti utjecaj naloga superega za užitkom, odnosno pomoći nam da u slobodu da uživamo uključimo slobodu da ne uživamo, slobodu od užitka.S
Izvori: - Laplanche, J, Pontfalis, J.-B. (1992). Rječnik psihoanalize. Zagreb, Naprijed. - Rot, N. (2014). Psihologija ličnosti. Beograd, Zavod za udžbenike. - Žižek, S. (2010). Živjeti na kraju vremena. Zagreb, Fraktura.
GRAFX prosinac/decembar 2015.
45
Psihologija Ilustracija: Aram Vardazaryan, “Caravan Dali”
Psihoanalitičko tumačenje snova U svojoj knjizi „Tumačenje snova“ Freud kaže da se duševni rad u tvorbi sna rastavlja na dvije djelatnosti: proizvodnju misli sna i njihovu pretvorbu u manifestni sadržaj sna. n Pripremio: Darko Vujica
46
GRAFX prosinac/decembar 2015.
T
umačenje snova javljalo se u raznim kulturama i običajima. Tako i psihoanaliza na osnovu Freudove ostavštine ima mnogo šta ponuditi na tom polju; psihoanalitičko učenje nam govori da je jedina točka u kojoj se doista približavamo realnosti – san. U ovom članku, govorit ćemo o psihoanalitičkoj interpretaciji snova i njihovom značenju. Freud je u svojoj knjizi „Uvod u psihoanalizu“ pokazao smisao snova kao pripremu za proučavanje neuroza. On kaže da je proučavanje snova ne samo najbolja priprema za proučavanje neuroza nego da je i sam san jedan neurotički simptom, i to simptom koji ima nemjerljivu korist što se javlja i kod svih zdravih ljudi. Tako, dakle, san postaje predmet psihoanalitičkog ispitivanja. San je reakcija duševnog života za vrijeme spominjanja na taj doživljaj dana. Na čovjeka djeluju nadražaji i on na njih mora reagirati. San je, dakle, način kojim čovjekov duševni aparat reagira na nadržaje koji djeluju u stanju spavanja – jednaku ulogu mogu igrati i unutarnji i vanjski nadržaji. Tu vidimo jedan prilaz ka razumijevanju sna. U snu se doživljava mnogošta i u to se vjeruje, dok se, ustvari, ne doživljava možda ništa do jedan remetilački sadržaj. Doživljava se poglavito u vizuelnim slikama; pri tome može biti i osjećanja, katkad i misli; mogu i druga čula ponešto
Psihologija doživjeti, ali poglavito, to su ipak slike. Kada je u pitanju dime nzija snova, ima ih vrlo kratkih koji sadrže samo jednu sliku, ili nekoliko slika, jednu misao, čak samo jednu riječ, a ima drugih koji su neobično bogati sadržajem, iznose čitave romane i čine se kao da traju dugo. Ima snova koji su jasni kao stvarno doživljavanje, tako jasni da ih i neko vrijeme nakon buđenja ne raspoznajemo kao snove; ima drugih koji su neiskazano slabi, rasplinuti, kao sjenka; čak i u jednom istom snu mogu se naizmjenično smjenjivati veoma jasni dijelovi s drugim nejasnim dijelovima, koji se jedva mogu shvatiti. Snovi mogu biti puni smisla ili bar povezani, ili s druge strane – zamršeni. Ima snova koji nas ostavljaju sasvim hladnim, i drugih u kojima se javljaju svi afekti, bol do suza, strah koji nas probudi, di vljenje, ushićenje itd. Snovi se obično zaboravljaju brzo poslije buđenja, ili se drže jedan dan, tako da do večeri sve više izblijede i imaju puno praznina u sjećanju; drugi se održe tako dobro, naprimjer, snovi djetinjstva, da i poslije trideset godina ostaju u pamćenju kao svjež doživljaj. Snovi se mogu javiti kao individue, jedan jedini put i nikad više, ili se pojavljuju kod iste osobe nepromijenjeni ili s malim promjenama. Rad i struktura analize snova U svojoj knjizi „Tumačenje snova“ Freud kaže da se duševni rad u tvorbi sna rastavlja na dvije djelatnosti: proizvodnju misli sna i njihovu pretvorbu u manifestni sadržaj sna. Upravo ta druga radnja u strogom smislu je rad sna. Freud je tako analizirao četiri njegova mehanizma: zgušnjavanje, pomicanje, uzimanje u obzir prikazivosti i sekundarnu obradu. Teorijska inteligencija forme snova ne sastoji se u prodiranju od pojavnog sadržaja do njegove „skrivene jezgre“, do laten tnih misli snova, već se sastoji u odgovoru na pitanje: Zašto su latentne misli snova poprimile takav oblik, zašto su bile prebačene u formu snova? Stoga se interpretacija snova, ili simptoma uopće, ne smije reducirati na ponovno prevođenje „latentne misli sna“ u normalni, svakodnevni jezik intersubje ktivne komunikacije zato što je (određena) nesvjesna želja ona koja ne može biti svedena na „normalan tok misli“, zato što je od samog početka konstitutivno potiskivana, zato što nema „originala“ u „normalnom“ jeziku svakodnevne komunikacije. Tako je struktura analize snova uvijek trostruka, uvijek su tri elementa na djelu: manifestni tekst sna, latentni sadržaj sna ili misao i nesvjesna želja artikulirana u snu. Ta želja se veže za san, upliće se u međuprostor između latentne misli i manife stnog teksta; stoga nije „skrivenija, dublja“, u odnosu na laten tnu misao, već je, naprotiv, na površini, u potpunosti se sastoji od označiteljskih mehanizama, od postupaka kojima je latentna misao podvrgnuta. Drugim riječima, njezino jedino mjestu u formi „sna“: realni sadržaj sna (nesvjesna želja) artikulira se u radu sna, u elaboraciji njegova „latentnog sadržaja“. Freud kaže da je ključno napraviti korak ka hermeneutičkom pristupu i shvatiti san kao značenjski fenomen, kao ono što prenosi potisnutu poruku koju treba otkriti postupkom interpretacije. Zatim se moramo osloboditi fascinacije tim jezgrom označavanja u „prikrivenom značenju“ sna – i usredotočiti
našu pažnju na samu formu, na rad snova kojim je „latentna misao sna“ podvrgnuta. Irmina injekcija Freud je i jedan svoj san izložio interpretaciji, nazvao ga je „Irmina injekcija“. San je sadržavao jednu njegovu pacije nticu kojoj je dao ime „Irma“, koja se osjećala loše nakon što je primila injekciju zaražene šprice. Tijekom razgovora Freud bolje promotri njezino lice i pogleda duboko u usta, suočavajući se sa strašnim prizorom njezinog crvenog mesa. Na toj točki nepodnošljivog užasa mijenja se tonalitet sna, užas se odjednom pretvara u komediju. Dolaze tri liječnika, Freudovi prijatelji, koji apsurdnim pseudoprofesionalnim žargonom nabrajaju različite (uzajamno isključive) razloge što za Irmino trovanje zaraženom špricom nitko nije kriv (nije bilo injekcije, injekcija je bila čista…). Najprije postoji traumatični susret (prizor sirovog mesa u Irminu grlu). Slijedi ga iznenadni pomak u komediju koji sanjaču omogućuje da izbjegne susret s pravom traumom. U tom snu, latentna misao artikulirana u snu pre dstavlja Freudov pokušaj da se oslobodi odgovornosti za svoj neuspjeh u liječenju svoje pacijentice Irme argumentom u stilu: „Nije to moja pogreška, riječ je o nizu slučajnih okolnosti…“, njegova želja, značenje sna je pitanje profesionalne etike jer je neuspjeh u liječenju Irme danonoćno mučio Freuda. San je Realno naše želje Proučavajući snove svojih pacijenata, psihoanalitičari su uvidjeli da u snovima počesto dolazi do ispunjena onih želja koje su u stvarnosti neostvarive ili do onoga što je društveno-moralno nedopustivo. Na tome tragu, možemo se poslužiti Jacquesom Lacanom čija je teza da se u samome snu približavamo pravome buđenju – Realnome naše želje. Lacanovu tezu da je fantazma posljednji oslonac onoga što zovemo „realnost“ ni u kom slučaju ne treba shvatiti u smislu „život je samo san“, „ono što zovemo realnošću je samo iluzija“ – naprotiv, poanta je u tome da uvijek postoji tvrdo jezgro, ostatak koji ustrajava i ne može biti sveden na univerzalnu igru zrcalnih odraza. Stoga, prema Lacanu, jedina točka na kojoj se, doista, približavamo realnosti je san. Kad se probudimo u realnost nakon sna, obično si kažemo „to je bio samo san“, i time zatvaramo oči pred činjenicom kako u našoj svakodnevnoj budnoj realnosti nismo ništa drugo doli svjesni tog sna. Samo se u snu približavamo fantazmatskom okviru koji određuje naše djelovanje, naš oblik postupanja u realnosti samoj. S Korištena literatura: - Freud, S. (1973). Uvod u psihoanalizu. Beograd, Matica srpska. - Laplanche, J, Pontfalis, J.-B. (1992). Rječnik psihoanalize. Zagreb, Naprijed. - Žižek, S. (2010). Živjeti na kraju vremena. Zagreb, Fraktura. - Žižek, S. (2003). Sublimni objekt ideologije. Zagreb, Arkzin.
GRAFX prosinac/decembar 2015.
47
Najavljujemo
Prvi međunarodni simpozij tekstilnog inžinjerstva i modnog dizajna
TImod 2016 22.-24.1.2016. Cilj simpozija TImod 2016 je napraviti spoj teorijskih i praktičnih znanja koja će biti dopunjena kroz Stručni certificirani seminar na kojem su predavači eminentna imena iz svijeta tekstilnog inžinjerstva. Pored Certificiranog seminara Simpozij je predvidio okrugli stol, promociju učesnika preko TImod štandova i modnu reviju. Naučni i stručni program Simpozija vodi doc. dr. sc. Samir Pačavar koji je ujedno i predsjednik Naučnog odbora Simpozija. 48
GRAFX prosinac/decembar 2015.
Najavljujemo n Pripremila: Amela Bajrić
R
edakcija časopisa Grafx u srijedu 6. januara 2016. godine ugostila je doc. dr. sc. Samira Pačavara, pre dsjednika Naučnog odbora simpozija TImod 2016. Najviše riječi bilo je o predstojećem Prvom međunarodnom simpoziju tekstilnog inžinjerstva i modnog dizajna TImod 2016 kojeg organizuje Fakultet za tehničke studije Univerziteta u Travniku. Poštovani profesore, predsjednik ste Naučnog odbora simpozija TImod 2016. Šta nam sa pozicije koju oba vljate možete reći o simpoziju? Simpozij TImod 2016 će biti najveći skup stručnjaka iz oblasti tekstilne i odjevne industrije u Bosni i Hercegovini od njenog nastanka. Tekstilna i odjevna su najbrže rastuće industrije u Bosni i Hercegovini. Takvu dinamiku napretka i razvoja je nemoguće zamisliti bez kvalitetnih visokoobrazovanih kadrova. Za njihovo školovanje i cjeloživotno usavršavanje potrebno je organizovati kvalitetnu visokoškolsku nastavu, seminare, radionice i ostale vidove formalnog i neformalnog obrazovanja. U okviru Simpozija održat će se i seminar sa različitim temama iz oblasti tekstila i odjevnih tehnologija. Šta je prethodilo ideji o jednom ovakvom simpoziju? Mi, tekstilci, smo oduvijek imali potrebu za jednim ovakvim stručnim skupom. U zadnjih dvadesetak godina osnovan je zavidan broj malih i srednjih preduzeća koja se uglavnom bave lohn poslovima (niska cijena rada uz visoke norme). Veća cijena rada zahtijeva puni ili vlastiti posao, a za to je potreban čitav niz preduvjeta, od stručne radne snage do dobre logistike. Poslodavci su, uglavnom, bili prepušteni sami sebi, a stručnih pitanja bez odgovora je svakim danom bilo sve više. U zraku se moglo osjetiti da nam je potrebna jedna krovna institucija koja bi nas, prije svega, uvezala, a onda nam pružila stručnu i svaku drugu pomoć.
Simpozij TImod 2016 predvidio je sadržaje iz oblasti tekstilnog inžinjerstva i modnog dizajna koji će okupiti predstavnike obrazovanja, privrede, industrije, društvene i modne elite. Cilj simpozija TImod 2016 je napraviti spoj teorijskih i praktičnih znanja koja će biti dopunjena kroz Stručni certificirani seminar na kojem su predavači eminentna imena iz svijeta tekstilnog inžinjerstva. Pored Certificiranog seminara Simpozij je predvidio okrugli stol, promociju učesnika preko TImod štandova i modnu reviju. Naučni i stručni program Simpozija vodi doc. dr. sc. Samir Pačavar koji je ujedno i predsjednik Naučnog odbora Simpozija. U sklopu održavanja Simpozija, planirano je otvaranje tekstilnog pogona koji će u okviru Fakulteta za tehničke studije i studijskog programa Tekstilno inžinjerstvo i dizajn, biti prvi i jedini stručno – obrazovni centar u Bosni i Hercegovini za školovanje visokoobrazovanih kadrova za potrebe tekstilne i modne industrije sa obukom i testiranjem u praksi.
Organizator Fakultet za tehničke studije, Univerzitet u Travniku Koorganizatori Edukacijski fakultet, Univerzitet u Travniku Absolute Group d.o.o. Hasky Sport d.o.o. Partneri ALMA RAS PREVENT Medijski pokrovitelj Časopis Grafx, Udruženje Grafx, Travnik Datum održavanja 22.- 23.1.2016. godine Mjesto održavanja Fakultet za tehničke studije Aleja konzula br. 5, Travnik Mjesto smještaja gostiju Hotel „Blanca“, Vlašić – Travnik Sadržaj simpozija Svečano otvaranje pogona tekstilnog inžinjerstva Okrugli stol Stručni seminar Prezentacija i promocija domaćih modnih brendova. Specijalni sadržaj Travnik fashion night: „TImod - Nova vizija modnog identiteta“ , modna revija
GRAFX prosinac/decembar 2015.
49
Najavljujemo Zahvaljujući mr. sc. dr. Nihadu Selimoviću, predsjedniku Organizacionog odbora, koji je spreman na ulaganje i razvoj tekstilne industrije praveći sintezu prakse i edukacije kroz stručan i naučan pristup, ideja je postala stvarnost u kojoj svoje mjesto mogu pronaći svi koji pripadaju sferi tekstila i modnog dizajna. Uvjereni smo da će TImod 2016 započeti procese koji će dovesti do popravljanja stanja u ovoj najvažnijoj grani privrede naše zemlje. Šta će nam sa naučnog aspekta donijeti simpozij TImod 2016? U okviru Simpozija bit će održan i seminar iz svih oblasti tekstila. Većina današnjeg stručnog kadra, nažalost, radi u srednjim tekstilnim školama. Ministarstva obrazovanja su u svim kantonima u veoma lošoj materijalnoj situaciji i za stručno obrazovanje svojih uposlenika ne izdvaja nikakva sredstva. Ovo je jedinstvena prilika da se, kako srednjoškolski profesori tako i inžinjeri i poslodavci iz tekstilnih firmi, upoznaju sa savremenim tehnologijama i kretanjima tekstilne i odjevne industrije u bližoj i daljoj budućnosti. Da li ste Vi, a i ostali članovi Naučnog odbora, zadovoljni dosadašnjom dinamikom priprema simpozija? Moram Vam reći ono što možda ne znaju svi Vaši čitatelji. Tekstilna indu strija je niskoakomulativna grana koja zapošljava veliki broj ljudi, uglavnom ženske populacije. Niske su plate i velika odsustvovanja sa posla. To su teški uvjeti rada i za radnike i za poslodavce. Iz tih i mnogih drugih razloga svi se tekstilci međusobno veoma dobro poznaju. Vijest o Simpoziju se veoma brzo proširila među svim tekstilcima. Imamo svakodnevne upite i prijave. Mogu sa zadovoljstvom reći da je zanimanje veliko i da pripreme teku veoma dobro. Šta je kranji cilj simpozija, prvog ovakve vrste na području Bosne i Hercegovine, ali i regiona? Bosna i Hercegovina je mala zemlja. Nemamo tradiciju proizvodnje auto50
Simpozij TImod 2016 će biti najveći skup stručnjaka iz oblasti tekstilne i odjevne industrije u Bosni i Hercegovini od njenog nastanka. Tekstilna i odjevna su najbrže rastuće industrije u Bosni i Hercegovini. Takvu dinamiku napretka i razvoja je nemoguće zamisliti bez kvalitetnih visokoobrazovanih kadrova. - za Grafx komentariše doc. dr. sc. Samir Pačavar, predsjednik Naučnog odbora simpozija TImod 2016
mobila niti izmišljamo i proizvodimo nove nanorobote. I mi smo u nečemu veoma dobri. Proizvodimo tekstil i odjeću. Imamo tradiciju. Imamo znanje. Imamo iskustvo. Međutim, trenutno prodajemo samo naš rad po veoma niskoj cijeni. To nije dovoljno za normalnu egzistenciju. Želimo da se to promijeni. Neće ići niti lahko niti brzo. Možemo li to promijeniti? S kim? Naravno da možemo. Mi imamo visokoškolsku ustanovu u kolijevci tekstila u Travniku - Fakultet za tehničke studije, smjer Tekstilno inžinjerstvo i dizajn koji će sigurno biti zamajac rasta
GRAFX prosinac/decembar 2015.
i razvoja ove industrije kao i u svim drugim razvijenim državama. Imamo i gigante s međunarodnom reputacijom poput Preventa. Imamo i velike domaće proizvođače kao što je Alma Ras. Kako? Simpozij će pomoći da zajedno dođemo do odgovora kako ćemo - školovati kvalitetan kadar, razvijati vlastiti dizajn, pomagati poznatim domaćim brendovima da se još više učvrste i razviju, razvijati nove brendove itd. I na kraju kako da više prodajemo pamet, a manje budemo tuđa jeftina radna snaga. S