ječ. Drugo, neophodno je da se usporede čimbenici identificirani u okviru prvog modela, koji je primarno teorijskog karaktera i rezultat pionirskih istraživanja u području s identificiranim čimbenicima drugog modela koji su generirani kroz empirijsko istraživanje, da bi se vidjelo postoje li sličnosti i određena preklapanja između njih. Spomenuta analiza prema predočenoj strukturi slijedi u nastavku. 2. Carter-ellram model U sveobuhvatnom istraživanju prezentiranom u okviru njihovog rada iz 1998. godine, autori Craig Carter i Lisa Ellram izvršili su do tada najdetaljniji pregled stručne literature iz tog područja, kako bi identificirali u kojem stupnju su poznate determinante povratne logistike. Svoju pažnju pri selektiranju literature oni su posebno posvetili reciklaži, ponovnoj upotrebi proizvoda i ekološkim regulativama, kao bitnim elementima procesa povratne logistike. Ovakav izbor ne čudi, budući da je riječ o ranom periodu izučavanja ove problematike, kada je opseg pitanja koja su tangirala povratne logističke tijekove dosta ograničen i upravo identificiran u ovakvim elementima. U nastavku je, ilustracije radi, tabelarni izvod (Tablica 1) iz ukupnog korpusa li-
terature koju je analizirao ovaj autorski dvojac s identificiranim nedostacima, na kojima su dalje bazirali svoje istraživanje. Detaljnijim uvidom u radove prikazane u okviru Tablice 1, ali i u ostala djela ovog perioda vezana za povratnu logistiku, može se zaključiti sljedeće: najveći broj istraživanja fokusiran je na opće teme, dok se specifičnim aspektima (poput onog vezanog za nabavu recikliranog papira, npr.) bavi mali broj radova; većina radova je objavljena u stručnim, praktičnim časopisima, a manje u onim znanstvene prirode; mali broj istraživanja ima holistički pristup problema povratne logistike (s izuzetkom rada koji je priredio Stock, 1992.); cjelokupan uvid u područje je preglednog karaktera, sa značajnim nedostatkom empirije (izuzetak je istraživanje koje su sproveli Murphey et al., 1995). Još jedno važno saznanje do koga se došlo je da na realizaciju povratne logistike utječu dvije grupe čimbenika: jedni koji su eksternog karaktera, tj. potiču iz okruženja, dok su drugi interne prirode, tj. generirani su u okviru pojedinačnog poduzeća. To je i predstavljeno na Slici 1. Naime, pregledom literature (naročito rada koji je objavio Drumwright, 1994.) vidi se da na povratnu logistiku značajno utječu interorganizacijski čimbenici, kao
Tablica 1. Parcijalni prikaz najvažnijih radova od kojih se pošlo pri konstruiranju modela Carter-Ellram Autor(i) istraživanja
Tema istraživanja
Doprinos istraživanja
Nedostatak istraživanja
Stock (1992)
Povratna logistika
Sveobuhvatan i multifunkcionalan pregled dotadašnjeg istraživanja u području povratne logistike.
Ne pruža dobro zasnovan, konceptualni okvir.
Cairncross (1992)
Europska ekološka regulativa, povratne logističke aktivnosti u Europi
Opisuje efekte europske ekološke regulative na poduzeća koja posluju u nekadašnjoj EEZ, današnjoj EU. Objašnjava kako proaktivno djelovati u odnosu na ovakve regulative.
Ne pruža dobro zasnovan, konceptualni okvir i empirijsku potvrdu.
Bronstad & EvansCorreia (1992)
Specifičnosti nabave recikliranog papira
Detaljan opis izazova nabave recikliranog papira, uz sveobuhvatan pristup implementacije programa nabave takvog dobra.
Fokus isključivo na nabavu recikliranog papira; ističe se stav da reciklaža treba biti višeg prioriteta u odnosu na prevenciju nastanka otpada, što je u suprotnosti s afirmiranom ljestvicom ekološke hijerarhije.
Kopicki & suradnici (1993)
Programi ponovne upotrebe proizvoda i reciklaže
Eksplorativno istraživanje koje koristi kombinaciju studija slučaja i intervjua kako bi se utvrdile logističke implikacije programa ponovne upotrebe i reciklaže.
Ne pruža dobro zasnovan, konceptualni okvir.
Drumwright (1994)
Interorganizacijski čimbenici koji utječu na socijalno odgovornu nabavu
Osigurava inicijalnu teoriju o interorganizacijskim čimbenicima koji utječu na ekološku nabavu.
Primarno razmatra interorganizacijske, nasuprot eksternim čimbenicima koji pokreću ekološku nabavu. Nedostatak empirijske potvrde.
Murphey & suradnici (1995)
Doprinos logistike korporativnom ekološkom aktivizmu
Obogaćuje postojeću literaturu primjenom empirijskog istraživanja, koristeći a priori pretpostavke.
Ne pruža dobro zasnovan, konceptualni okvir. Odlično inicijalno istraživanje, ali ne utvrđuje da li elementi imaju direktan, empirijski efekt na razinu povratnih logističkih aktivnosti.
Izvor: Carter, C., Ellram, L., (1998.), str. 85-102. www.suvremena.hr
91