Smještajni kapaciteti utječu na ukupnu turističku potrošnju, na prosječnu dnevnu potrošnju, na strukturu prosječne dnevne potrošnje s naglaskom na porast ili smanjenje potrošnje namijenjene kupovanju te strukturu kupovanja (od hrane i pića, odjevnih predmeta, prikladnih manjih različitih tehničkih proizvoda do kvalitetne, autentične suvenirske ponude).
Tablica 3: Prosječni dnevni izdaci za kupovinu i njihov udio u prosječnoj dnevnoj turističkoj potrošnji u nekim vrstama turističkih smještajnih kapaciteta
Navedeno je potvrđeno i rezultatima Ljeto 2017 TOMAS – Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj Instituta za turizam u Zagrebu, str. 61(53). Udio prosječnih dnevnih izdataka turista namijenjenih kupovanju u ukupnim prosječnim dnevnim izdacima se kretao od 11,3 do 17,4% u različitim turističkim smještajnim kapacitetima. Najmanji je udio izdataka za kupovinu bio u prosječnim dnevnim izdacima turista koji su boravili u hotelima (11,3%), a najveći kod turista koji su boravili u privatnom smještaju (17,4%). Kod kampova je taj udio bio 16,4%.
izdataka turista namijenjenih za kupovanje u ukupnim dnevnim izdacima i prosječnu dnevnu potrošnju u trgovini iskazanu u eurima u nekim vrstama turističkih smještajnih kapaciteta.
Iako su turisti smješteni u kampovima imali značajno veći udio izdataka namijenjenih kupovini u prosječnim dnevnim izdacima u odnosu na turiste smještene u hotelima njihova prosječna dnevna potrošnja namijenjena kupovanju je bila, iskazana u eurima, najniža. Tablica 3 sadrži podatke o udjelu prosječnih dnevnih
Vrsta turističkih smještajnih kapaciteta
Udio izdataka namijenih za kupovinu u prosječnim dnevnim izdacima turista (%)
Prosječni dnevni izdaci turista u€
Hoteli
11,3
13,8
Kampovi
16,4
9,4
Privatni smještaj
17,4
13,0
Navedeno prema: Ljeto 2017 TOMAS-Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj Instituta za turizam u Zagrebu, str. 61(53).
Vidljivo je da su prosječni dnevni izdaci turista namijenjeni za kupovinu, a smještenih u privatnom smještaju bili za 38,3% veći od istih izdataka turista smještenih u kampovima. Kod turista smještenih u hotelima ta razlika je bila još veća (46,8%). Navedeno predstavlja argumentaciju da vrsta turističkog smještajnog kapaciteta utječe kako na visinu ukupne dnevne potrošnje tako i na njezinu strukturu. Tu bi se mogli raditi izračuni na temu što bi bilo kada bi bilo i što bi se i koliko moglo više uprihodovati, pa i u trgovini s kvalitativnom promjenom strukture turističkih smještajnih kapaciteta. Potreba porasta: a) udjela hotelskih smještajnih kapaciteta u ukupnim smještajnim kapacitetima i b) porast udjela smještaj-
nih kapaciteta hotela viših kategorija u ukupnim hotelskim kapacitetima.
2.4. Utjecaj prijevoznog sredstva na turističku potrošnju u trgovini Utjecaj prijevoznog sredstva na turističku potrošnju se prati preko dolaska turista u turistička odredišta koja su dominantno avionska turistička destinacija ili odredišta u koja se dominantno za dolazak koristi automobil. Izraziti primjer toga je naš krajnji jug, primjer Dubrovnika, kao izrazite avionske turističke turističke destinacije i primjer Istre koja je značajno bliža nizu europskih emitivnih turističkih zemalja kao dominantno turističke destinacije u koju se dolazi automobilom. Kako prijevozno sredstvo korišteno pri dolasku turista u turističku destinaciju utječe na turističku potrošnju kako ukupno tako i u njezinoj strukturi. To bi u cjelovitom istraživanju moglo biti četvrto istraživačko pitanje. Istražiti u kojoj mjeri i kako izbor prijevoznog sredstva utječe na ukupnu turističku potrošnju i njezin dio koji je namijenjen kupovanju. To se povezuje sa zemljom dolaska, godinama turista, dolaze li s pratnjom ili bez pratnje, prvi ili neki drugi put te u kojoj vrsti turističkih smještajnih kapaciteta borave. Istraživačko pitanje moglo bi glasiti: koliko prosječno dnev-
no troše turisti koji dolaze automobilom iz Njemačke u Hrvatsku, individualno, starosti do 30 godina s pratnjom, a borave u hotelu? Isto bi se moglo postaviti za prosječnu dnevnu potrošnju namijenjenu kupovanju. U pitanju je sadržan veći broj varijabli koje mogu varirati. To su: a) zemlja iz koje turisti dolaze; b) korišteno prijevozno sredstvo; c) individualno ili organizirano; d) bez pratnje ili s pratnjom; e) vrsta turističkog smještajnog kapaciteta i f ) prvi, drugi ili koji dolazak. Kako stvari sada stoje na takva pitanja nismo u mogućnosti dati odgovore. Odgovori bi bili perfektni za menadžmente u kreiranju i vođenju poslovne politike trgovačkih poduzeća koja podmiruju potrebe turista na turističkim područjima.
3. Zadovoljstvo turista mogućnošću kupovanja u Hrvatskoj Stupanj zadovoljstva turista mogućnošću za kupnju je ili nizak ili u kategoriji srednje zadovoljni. Zadovoljstvo korisnika ili kupaca, a u našem slučaju turista, nije ništa drugo nego kvaliteta. Za razliku od složenih pristupa definiranju kvalitete vrlo jednostavan i razumljiv pristup kvaliteti je njezino poimanje kao www.suvremena.hr
35