BROJ 3/lipanj 2014.
11
ZNANJE JE MOĆ
Zakon o doživotnoj otpremnini odnosno dokupu mirovine
pošaljite upit tajniku
zdenko.mucnjak@inas.hr
piše Zdenko Mučnjak
Krajem prošle godine, uz suglasnost svih sindikalnih središnjica, a na prijedlog Hrvatske stranke umirovljenika, Hrvatski sabor usvojio je Zakon o doživotnoj otpremnini, odnosno dokupu mirovine (NN 153/13). Dokup mirovine počeo se provoditi početkom devedesetih godina, kao specifična inovacija u području socijalnog poduzetništva. Njime se omogućuje radnicima koji su stekli pravo na mirovinu umirovljenje bez trajnog gubitka na mirovinskom primanju. Mirovina na koju su stekli pravo tada im se isplaćuje iz HZMO-a, a trajni dodatak u obliku dokupljene mirovine, po uplati poslodavca, isplaćuje im tzv. društvo za dokup mirovine. O čemu se radi? Svi mi po Zakonu o radu imamo pravo raditi do 65. godine života. Zakon o mirovinskom osiguranju propisuje kada najranije možemo ići u mirovinu. Sukladno istom zakonu, svako umirovljenje prije navršenih 65 godina života radniku nosi nižu mirovinu, kako zbog tzv. penalizacije, tako i zbog neostvarenog staža koji bi donio višu mirovinu. Radnici s ostvarenim uvjetima za mirovinu prije navršene 65. godine života mogu otići u mirovinu, doduše umanjenu, ali smiju i ostati raditi te na taj način otkloniti umanjenje mirovine. Ako ti radnici nisu neophodni u radnom procesu, a voljni su prestati raditi, poslodavac im može doživotnom otpremninom kompenzirati gubitak na mirovini. Za posljedicu radnik ranije napušta svijet rada uz doživotno uvećane prihode koje, kao dokupljenu mirovinu uz usklađenja i mogućnost ostvarenja obiteljske mirovine, prima u mjesečnim obrocima. Budući da se dokup mirovine realizira prilikom raskida radnog odnosa, struka ga odavno doživljava oblikom otpremnine, što je Zakon o doživotnoj otpremnini odnosno dokupu mirovine samo potvrdio. Međutim, ugovaranje dokupa mirovine nije prepreka poslodavcu da radniku ponudi i isplati i drugi oblik otpremnine, što se u praksi pokazalo motivirajućim za odluku radnika o ranijem umirovljenju.
@ Kategorije mogućih korisnika dokupa mirovine su slijedeće: 1) Radnice i radnici s uvjetima za prijevremenu starosnu mirovinu (najmanje 56 godina života i 31 godina staža za žene; najmanje 60 godina života i 35 godina staža za muškarce). 2) Radnice i radnici s uvjetima za prijevremenu starosnu mirovinu zbog dugogodišnjeg osiguranja (najmanje 60 godina života i 41 godina staža). 3) Radnice s uvjetima za starosnu mirovinu (najmanje 61 godina života i 15 godina staža).
Temeljem Zakona o doživotnoj otpremnini, odnosno dokupu mirovine, možete ostvariti doživotno veće mirovinske prihode usprkos ranijem umirovljenju. Takvu mogućnost već su koristili neki bivši radnici INE, Plinacra, Crosca i drugih društava u kojima djeluje INAŠ, pa i danas svakog mjeseca uz mirovinu iz HZMO-a, temeljem uplate svojih bivših poslodavaca, od Royal međugeneracijske solidarnosti d.d. primaju dokupljenu mirovinu. Posebna značajka ovog modela „mekog“ umirovljenja ogleda se u dobrovoljnosti dokupa mirovine kako za poslodavca, tako i za radnika, pa svaki zaključeni sporazum pretpostavlja postojanje dobre volje i zadovoljenost interesa obiju strana.●