Šeher Banja Luka 29

Sjećanje u kamenoj oplati, a na spratu su karakteristični doksati nad glavnim ulazom i na samom uglu objekta. U zemljotresu 1969. g. zgrada je znatno oštećena, a potom srušena. Na istom mjestu početkom sedamdesetih godina gradi se nova zgrada Privredne banke Sarajevo - Filijala Banjaluka. To je višespratni objekat sa dobro izbalansiranim masama, raščlanjen po horizontali i po vertikali, sa šalter salom koja se prostorno po visini proteže kroz tri etaže. Projektant objekta je arhitekta Irfan Maglajlic iz P.P. ” Projekt ” iz Banjaluke.

Jedna od karakteristika objekta je ta da je na njemu (za razliku od objekata građenih prije zemljotresa sa tada dosta uskim izborom raspoloživih materijala) primijenjeno dosta novih graditeljskih materijala i elemenata koji su se pojavili na tržištu početkom sedamdesetih godina. Fasadne plohe objekta su u najvećem dijelu date u vidu ”viseće fasade” sa konstrukcijom od eloksiranih aluminijskih profila, dvostukim izolirajućim staklom u boji i parapetima od blago piramidalno oblikovanog svijetlo eloksiranog aluminijskog lima. Pune fasadne plohe su obrađene tzv. plastičnim malterom. U šalter-sali urađen je ”spušteni strop” od lijepo oblikovanih elemenata od aluminijuma različitih boja. U radnim prostorima oko šalter-sale montažni spušteni stropovi su urađeni po sistemu ”Don”.

Na objektu su, na fasadi i u enterijeru, jednim dijelom primijenjene i staklene ”luxfer” prizme. U to vrijeme, kad je kompjuterizacija u svim sferama života i rada, pa i u bankarstvu, izgledala kao znatno dalja budućnost nego što se kasnije pokazalo suprotno, interesantno je arhitektovo poluautomatizovano rješenje komunikacije među šalterima u šalter-sali. Naime, šalteri su formirani sa jedinstvenom pultnom plohom u obliku slova u i sa blagajničkim šalterom na kraju. Obrađeni računi na pojedinim šalterima su stavljani u tvrde plastične korice i preko pokretne trake ugrađene ispod pultova transportovani do šaltera blagajne gdje se vršila isplata i uplata.

U sklopu ukupnog međuratnog rješenja sadašnjeg Centra II. sa Pravoslavnom crkvom, Banskom upravom i Banskim dvorom, na sjeveroistočnom dijelu tog lokaliteta je 1936.-1937. g. izgrađena zgrada Hipotekarne banke, izvedena po projektu beogradskog arhitekte Miodraga Vasića. To je ugaoni objekat zaobljen na glavnoj ugaonoj fasadi. Objekat je sa poluukopanim podrumom , izdignutim prizemljem i dva sprata. U prizemlju prema dvorištu nalazi se veća okrugla šalter sala. Glavna fasada je (vjerovatno iz razloga da objekat i svojim izgledom odaje sigurnost djelatnosti) urađena dosta reprezantativno, pri čemu su donje i gornje pune plohe, kao i bočni vertikalni završeci, urađeni u obrađenom kamenu većih pravogaunih oblika, dok niz močnih kamenih stubova dorskog stila (sa kanelurama), koji se protežu kroz tri etaže sa prozorima između njih, još više naglašava monumentalnost objekta. Za izradu dekorativne plastike na prednjoj fasadi angažovan je Vladimir Pavlović Zagorodnjuk iz Beograda, porijeklom Rus.On je na glavnom ulazu uradio dvije veće bronzane, realistički prikazane, figure muškarca i žene u narodnim nošnjama. U svim parapetima prvog sprata glavne fasade on je uradio i reljefe izražene plastike i detalja sa figurativnim scenama primjerenim sadržaju objekta. Od svih tih reljefa ostao je samo jedan iznad glavnog ulaza. U objektu je u najdužem periodu poslije Drugog svjetskog rata obavljala svoju djelatnost Služba društvenog knjigovodstva – SDK. Pored navedenih objekata, u sklopu ukupnog rješenja Kompleksa Gospodske ulice na rubnom sjeveroistočnom dijelu lokaliteta početkom sedamdesetih godina urađen je uglovni objekat beogradske ”Jugo banke ”. Bio je to jedan od prvih objekata u Banjaluci riješen sa tzv. ”visećom” fasadom. U sklopu robne kuće ”Triglav” u prizemlju uz Titovu ulicu urađena je šalter-sala ”Ljubljanske banke ”, dok su njene kancelarije smještene na završnoj etaži. Š E H E R 25 BANJA LUKA