HNOS

HRVATSKI NACIONALNI OBRAZOVNI STANDARD OD

1. – 8. RAZREDA OSNOVNE ŠKOLE

PREDMET: ENGLESKI JEZIK

2

SADRŽAJ:

A. UVOD: 1. Opće napomene 2. Načela izrade HNOS-a 3. Ciljevi suvremene nastave stranih jezika 4. Razine jezične kompetencije B. STANDARDI POUČAVANJA I VREDNOVANJA 1.Standardi poučavanja 1.2 Preduvjeti za ostvarenje ciljeva nastave stranih jezika i standarda poučavanja 2. Standardi evaluacije C. POSEBNOSTI U RADU S UČENICIMA S POSEBNIM ODGOJNO-OBRAZOVNIM POTREBAMA– OPĆE NAPOMENE D. STRUKTURA HNOS-a ZA STRANE JEZIKE I HNOS-A ZA ENGLESKI JEZIK E. ČLANOVI POVJERENSTAVA I RADNIH SKUPINA 1. za strane i klasične jezike 2. defektologa/stručnjaka za edukacijskorehabilitacijsku potporu 3. za odgojne i socijalizirajuće ciljeve i sadržaje

F. HRVATSKI NACIONALNI OBRAZOVNI STANDARD ZA I.

ENGLESKI KAO PRVI STRANI JEZIK (1. – 8.

RAZRED

II.

ENGLESKI KAO DRUGI STRANI JEZIK (4. – 8.

RAZRED)

Prijedlog za engleski jezik pripremile: Marija Andraka, prof., viši predavač, Učiteljska akademija Sveučilišta u Zagrebu 20. lipnja 2005.

3 Milica Bilić Štefan, prof., učitelj mentor, I. OŠ Dugave, Zagreb Gordana Neuhold, prof., učitelj savjetnik, OŠ Vladimira Nazora, Zagreb mr. sc. Nataša Nikpalj-Juraić, viša savjetnica Zavod za školstvo, Zagreb Alis Peričić-Fiala, prof., učitelj mentor, OŠ Stanovi, Zadar (SHU) Ksenija Rumora, prof.,učitelj mentor, OŠ Franje Krežme, Osijek (SHU) Vlasta Zajec, prof., OŠ Marina Držića, Zagreb

20. lipnja 2005.

1

A. UVOD 1. Opće napomene Nacionalni obrazovni standard za strane jezike u osnovnoj školi (u daljnjem tekstu: HNOS) sadrži nastavne teme za engleski, francuski, njemački i talijanski jezik i to za nastavu navedenih jezika kao prvoga stranog jezika (od 1. do 8. razreda osnovne škole) i kao drugoga stranog jezika (od 4. do 8. razreda osnovne škole).

2. Načela izrade HNOS-a za strane jezike Koncepcija HNOS-a polazi s jedne strane od preispitivanja mogućnosti rasterećenja postojećih nastavnih programa za strane jezike, a s druge strane od potrebe usklađivanja domaćih nastavnih programa za strane jezike s europskim standardima tj. integriranja europski prihvaćenih razina jezičnih kompetencija učenika stranih jezika u promišljanje ciljeva i sadržaja nastave stranih jezika uz poštovanje nacionalnih specifičnosti glede potreba učenja stranih jezika i okvirnih uvjeta školskoga sustava.

U tom se smislu HNOS oslanja na teorijske odrednice i ciljeve suvremene nastave stranih jezika (vidi pod 3.) i na razine kompetencije komunikacijske uporabe stranoga jezika razrađene u Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike: učenje, poučavanje, vrednovanje (Vijeće Europe, Vijeće za kulturnu suradnju; vidi pod 4.)1 te ih prilagođava i ugrađuje u HNOS na temelju rezultata dvaju novijih domaćih znanstvenih projekata kojima je istraženo poučavanje i učenje stranih jezika u osnovnoj školi (Istraživanje procesa učenja i usvajanja stranih jezika u ranoj školskoj dobi, 1991. – 1995. pod vodstvom prof. dr. sc. Mirjane Vilke i Istraživanje procesa učenja i usvajanja stranih jezika u osnovnoj školi, 1996. – 2001. pod vodstvom prof. dr. sc. Yvonne Vrhovac). Polazeći s tih osnova HNOS navodi ona znanja, vještine i sposobnosti koje bi učenici trebali steći i postići na kraju svakoga pojedinog razreda. Pritom se imalo na umu afektivne i kognitivne mogućnosti prosječnog učenika. Za darovite učenike i učenike s posebnim potrebama svaki će učitelj na osnovi HNOS-a oblikovati poseban program ovisno o specifičnim potrebama i mogućnostima učenika. HNOS ostavlja prostor i za dodatne sadržaje koje učitelji odabiru prema interesima, potrebama i mogućnostima konkretne učeničke skupine.

3. Ciljevi suvremene nastave stranih jezika 1

Cadre eurpéen commun de réference pour les langues: apprendre, ensegner, évaluer. Conseil de l′Europe, Paris: Didier, 2001 Common European Framework of Reference for Languages: Learning, Teaching, Assessment. CUP, 2001 Gemeinsamer Europäischer Referenzrahmen für Sprachen: lernen, lehren, beurteilen. Berlin: Langenscheidt, 2001 Quadro comune europeo di riferimento per le lingue: apprendimento, insegnamento, valutazione. Oxford: La Nuova Italia, 2002

20. lipnja 2005.

2 Suvremenu nastavu stranih jezika za učenike od 6 do 15 određuju široko shvaćeni cilj usmene i pisane komunikacijske kompetencije na stranom jeziku (1.) proširene elementima čitalačke/književne (2.), sociokulturne (3.) i interkulturalne (4.) kompetencije. Nastava je usmjerena na učenika kao subjekta nastavnoga procesa (5.), njegov opći kognitivno-afektivno-socijalni razvoj (6.) te razvoj njegove samostalnosti u učenju i stjecanje uspješnih strategija učenja kao temelj za cjeloživotno učenje (7.).

Globalni cilj komunikacijske kompetencije (1.) danas s jedne strane uključuje osposobljavanje učenika za adekvatnu komunikaciju u nekim budućim komunikacijskim situacijama.

To podrazumijeva kako sporazumijevanje u stranojezičnoj sredini, s izvornim govornicima jezika cilja u vlastitoj zemlji tako i s drugim strancima služeći se zajedničkim stranim jezikom. S druge pak strane pogodnim trenutkom i mjestom za komunikaciju na stranom jeziku smatraju se i aktualni trenutak učenja i sama učionica. To znači da je suvremena nastava stranih jezika istodobno usmjerena na vanjski cilj komunikacijske kompetencije i na samoga učenika i njegov proces učenja (5.). Učenje više nije gomilanje činjenica već poticaj na kognitivno organiziranje sadržaja, a znanje predstavlja međusobno povezani sustav sadržaja koji potrebuje nove pedagoške metode da bi učenje bilo uspješno.

U tom su kontekstu situacije iz svakodnevnoga života stranojezične zajednice prožete kulturom, civilizacijom i književnošću te predstavljaju predmet i povod za komunikaciju između učitelja i učenika i između samih učenika. Za ove posljednje segmente nastave stranih jezika može se reći da se ne ograničavaju na jezičnu komponentu i površinsko značenje iskaza, već kod učenika nastoje pokrenuti i emocionalne i misaone procese doživljaja književnoga djela (čitalačka/književna kompetencija (2.)) te refleksiju okvirnih uvjeta života zajednice jezika cilja, odnosa prema stranome i stranosti, ali i prema vlastitoj kulturi (sociokulturna i interkulturalna kompetencija (3.) i (4.)).

Otvaranjem prozora u neke nove i drugačije kulture, razvijanjem tolerancije, učenja u suradnji s drugima, poštovanja drugoga, osjećaja za lijepo itd. nastava stranih jezika daje bitan doprinos općem kognitivno-afektivno-socijalnom razvoju učenika (6.).

Suvremena nastava stranoga jezika u svojstvu cilja, sadržaja i nastavnoga postupka uključuje i sam proces nastave i učenja stranih jezika. U tom svjetlu valja sagledati ugrađivanje općega odgojno-obrazovnog cilja osposobljavanja učenika za samostalno učenje i za cjeloživotno učenje (7.). Postizanju toga cilja može se težiti kroz razne oblike rada na razvoju samostalnoga, suradničkog i timskog učenja, preko razvoja strategija i tehnika učenja do osposobljavanja za međusobno promatranje, ocjenjivanje i samoocjenjivanje učenika. U ovom posljednjem području posebno valja izdvojiti Europski jezični portfolio. U funkciji pedagoškoga instrumenta on potiče učenike na razmišljanje o vlastitom učenju i napretku te samim time uspostavlja novi odnos između nastavnika i učenika. Primijeni li se na adekvatan način ta učenička jezična mapa ima potencijala za iniciranje 20. lipnja 2005.

3 promjene tradicionalne paradigme poučavanja neopravdano usredotočene gotovo isključivo na ostvarenje nastavnoga programa.

4. Razine jezične kompetencije Kao orijentacija glede razina jezične kompetencije koje bi učenici trebali postići na kraju pojedinih odgojno-obrazovnih razdoblja/odsječaka osnovnoškolskog školovanja uzete su u obzir smjernice Zajedničkog europskog referentnog okvira za jezike koji razlikuje sveukupno šest razina komunikacijske uporabe stranog jezika: U području elementarne razine to su razine A1 (pripremna razina/ Breakthrough) i A2 (temeljna razina/Waystage), u području samostalne uporabe jezika razine B1 (prijelazna razina/Threshold) i B2 (samostalna razina/Vantage) te u području kompetentne uporabe jezika razine C1 (napredna razina/Effective Operational Proficiency) i C2 (vrsna razina/Mastery).

Prvi strani jezik U uvjetima osnovnoškolskoga učenja stranih jezika u Hrvatskoj učenici nakon prve četiri godine učenja stranog jezika (1.-4. razred) mogu postići razinu A1 (pripremna razina), a nakon 8. godine učenja (po završetku 8. razreda) razinu A2 (temeljna razina).

To znači da učenici nakon 4. godine učenja stranoga jezika, po završetku 4. razreda u osnovnim područjima jezične djelatnosti mogu ostvariti sljedeće: Razina A1 (pripremna razina) Razumijevanje Slušanje

Govor

•

Čitanje

•

Govorna interakcija

• •

Pisanje

Govorna produkcija Pisanje

• • •

razumjeti poznate riječi i osnovne fraze koje se tiču njih samih, njihove obitelji i neposredne, konkretne okoline, kada sugovornici govore sporo i razgovijetno prepoznati poznata imena, te razumjeti riječi i vrlo jednostavne rečenice, primjerice na natpisima, plakatima, prospektima ili u katalozima komunicirati na jednostavan način, ako je sugovornik spreman ponoviti ili usporeno parafrazirati te pomoći pri preformuliranju onoga što učenik pokušava reći postavljati i odgovarati na jednostavna pitanja koja se tiču neposrednih potreba ili vrlo poznatih tema kao npr. obitelj, škola, prijatelji, hobiji i sl. koristiti jednostavne fraze i rečenice u svrhu opisivanja mjesta gdje učenik živi i ljudi koje poznaje napisati kratku jednostavnu razglednicu, npr. pozdrav s praznika ispuniti obrasce s osobnim podacima

Postizanje ovih kompetencija pretpostavlja aktivnu uporabu otprilike 400 leksičkih jedinica te globalnu i neosviještenu uporabu najosnovnijih gramatičkih struktura.

20. lipnja 2005.

4 Nakon 8. godina učenja stranoga jezika u osnovnoj školi učenici u osnovnim područjima jezične djelatnosti mogu ostvariti sljedeće: Razina A2 (temeljna razina) Razumijevanje Slušanje

•

• Čitanje

Govor

Govorna interakcija

• • • • •

Pisanje

Govorna produkcija

•

Pisanje

• •

razumjeti fraze i najučestalije riječi iz područja neposredne osobne relevantnosti (npr. osobni podaci, podaci o obitelji i prijateljima, zdravlje, prehrana, putovanja, zabava, kupovina, zaštita okoliša i dr.) razumjeti glavni smisao kratkih, jasnih i jednostavnih poruka, obavijesti i uputa čitati vrlo kratke, jednostavne tekstove pronaći određene, predvidljive informacije u jednostavnim, svakodnevnim materijalima poput reklama, prospekata, jelovnika i voznog reda razumjeti kratka i jednostavna osobna pisma komunicirati u jednostavnim i rutinskim zadaćama koje zahtijevaju jednostavnu i neposrednu razmjenu informacija o poznatim temama i aktivnostima sudjelovati u vrlo kratkim dijalozima u društvu, premda obično neće razumjeti dovoljno da bi sami mogli održavati razgovor koristiti nizove fraza i rečenica kako bi jednostavnim jezikom opisali svoju obitelj i druge ljude, te mjesto gdje žive napisati kratke, jednostavne bilješke i poruke napisati vrlo jednostavno osobno pismo, npr. zahvaliti nekomu na nečemu

Postizanje ovih kompetencija pretpostavlja aktivnu uporabu otprilike 1000 - 1100 leksičkih jedinica te osviještenu uporabu osnovnih gramatičkih struktura.

Drugi strani jezik Učenici koji učenje stranoga jezika započinju u 4. razredu (drugi strani jezik) u načelu mogu postići tzv. razinu A1+ što znači da u prethodno navedenim područjima jezične djelatnosti stječu razinu višu od razine A1, ali zbog ograničenog broja sati, osim u iznimnim slučajevima, ne uspijevaju u svim vještinama doseći razinu A2. Glede jezičnih sredstava to znači da učenici aktivno upotrebljavaju otprilike 700 –800 leksičkih jedinica i osnovne jezične strukture.

20. lipnja 2005.

B. STANDARDI POUČAVANJA I VREDNOVANJA 1. Standardi poučavanja Realizacija

prethodno

navedenih

ciljeva

i

postizanje

odgovarajućih

razina

komunikativne kompetencije zahtijeva pridržavanje određenih metodičkih načela/standarda poučavanja. Pritom se ni u kom trenutku ne smije izgubiti iz vida osnovna posebnost nastave stranih jezika u odnosu na druge nastavne predmete. Jedino nastavu stranih jezika odlikuje identičnost cilja i sredstva/medija nastave: Stranim se jezikom poučava strani jezik.

Standardi poučavanja razrađeni su u HNOS-u za strane jezike u kategoriji Metodičke upute za učitelje za svaki pojedini razred. Ovdje ćemo upozoriti na standarde koje bi suvremena nastava trebala zadovoljavati na općoj razini: 1.

Razvoj i održavanje motivacije za učenje stranoga jezika jedan je od ključnih preduvjeta za uspješno poučavanje i učenje stranih jezika. To ujedno znači razvoj pozitivnoga stava prema stranom jeziku i kulturi u kojoj se on govori.

2.

Potrebno je stvoriti ugodno razredno ozračje u kojem će učenici bez osjećaja stresa i straha u aktivnoj radnoj atmosferi rado sudjelovati u nastavi. Ovdje učitelji i učiteljice više nemaju središnju ulogu već funkciju voditelja, savjetnika, pomagača, poticatelja na zajednički rad te preuzimaju odgovornost za stvaranje ugodnoga razrednog ozračja. Jedan od preduvjeta za postizanje takvoga razrednog ozračja je i odnos prema pogreškama.

Jezične pogreške su sastavni dio učenja stranoga jezika. Njegujući takav stav razvijat će se učenikovo samopouzdanje i odvažnost u služenju jezikom.

3.

Raznolikost nastavnih sadržaja, aktivnosti, oblika rada i medija doprinijet će kako motivaciji učenika tako i ugodi pri učenju.

3.1 Neobično je važno da se sadržaji nastave posreduju, uvježbavaju i utvrđuju kroz raznolike nastavne aktivnosti pri čemu je vrlo bitan i element igre.

3.2 Ovisno o vrsti sadržaja i cilju sata treba uspostaviti odgovarajuću ravnotežu između udjela frontalnoga rada i postupnog povećanja udjela individualnog rada, rada u skupinama i u paru. Tim se oblicima rada potiče samostalnost učenika i suradničko učenje te se povećava udio vremena u kojem učenik ima prilike govoriti i pisati, po mogućnosti, na stranom jeziku.

6 3.3 Preporučljivo je povremeno oprobati i alternativne oblike rada kao npr. slobodni rad na postajama (Freiarbeit an Stationen/learning stations) ili tjedni plan (Wochenplan). Kod rada na stanicama učenici se u skladu sa svojim individualnim sposobnostima i tempom učenja kreću od jedne do druge stanice u učionici i rješavaju zadatke koji se razlikuju od stanice do stanice kako po sadržaju i težini tako i po strategijama čiju uporabu zahtijevaju pri rješavanju.

Tjedni

plan

predstavlja

oblik

suodlučivanja

učitelja/učiteljica i učenika/učenica o sadržajima i načinu njihove obrade (mediji, nastavni postupci i dr.) koji će se obrađivati u predstojećem kratkoročnom razdoblju.

3.4 Raznolikost medija pored tradicionalnih medija (kasetofon, grafoskop, TV, video i dr.) uključuje i korištenje novih medija (CDromova i interneta).

4.

Uključenje interesa učenika iznimno je bitno načelo želimo li da se učenik osjeti subjektom nastavnoga procesa. To se može odnositi npr. na zajedničko odlučivanje učitelja i učenika o izboru sadržaja i njihovom redoslijedu, izboru medija, nastavnih postupaka i dr. Učenici mogu npr. dobiti i individualne zadatke čije obavljanje predstavlja preduvjet za uspjeh rada u skupini na zajedničkom projektu i dr. Pogodni tipovi nastave ili oblici rada u tom su smislu istraživačka i projektna nastava, tjedni plan i dr.

Postupno valja stavljati sve veći naglasak na samostalnost učenika – bilo u izboru sadržaja rada bilo u izboru strategija/tehnika rada, pa čak i partnera za rad.

5.

Uključenje iskustva učenika također je važna komponenta nastave usmjerene na učenika. To se načelo odnosi ne samo na učeničko iskustvo njegova okruženja i svijeta uopće već i na iskustvo učenja i to posebice prethodnih iskustava u susretima sa stranim jezicima i učenju jezika. To se iskustvo treba koristiti na način da se izbjegne nepotrebno ponavljanje obrađenoga gradiva, a da se istodobno usvojeni sadržaji iskoristi za brže shvaćanje i usvajanje novog gradiva. Pored toga valja naglasiti da strani jezik može poslužiti kao sredstvo posredovanja informacija iz drugih školskih predmeta ili izvanškolskoga okruženja pa time učenje stranoga jezika iz perspektive učenika zadobiva više smisla.

20. lipnja 2005.

7 6.

Povezivanje učioničkoga «mikrokozmosa» sa svijetom izvan njega. Na uključenje iskustava učenika u nastavu stranih jezika poželjno je nadograditi i planirano povezivanje nastave s vanjskim svijetom kao npr. posjeti stranim kulturnim centrima, izložbama, filmskim projekcijama, posjeti kazališnim predstavama stranih autora i sl., posjeti predstavnicima tvrtki i drugim izvornim govornicima stranoga jezika. Isto se tako osobe s iskustvom učenja i korištenja stranih jezika te izvorni govornici mogu pozvati na nastavu. Dodatno se u nastavu mogu planski uključiti internetsko pretraživanje i korespondencije tradicionalnom i elektroničkom poštom i dr.

Posebno koristan oblik iskustvenoga učenja je i međunarodna razmjena učenika.

7.

Nikako se ne smije izgubiti iz vida krajnju svrhu nastave stranih jezika posredovanje sredstva komunikacije. To znači da treba naći pravilnu ravnotežu između posredovanja pojedinih područja jezika (leksik, gramatika, izgovor i dr.) i razvoja jezičnih vještina. Nastava stranih jezika nikako ne bi trebala biti nastava gramatike i leksika.

8.

Organizacija učionice svakako treba odgovarati osnovnom cilju nastave stranih jezika – komunikaciji, što znači da se učenicima mora omogućiti međusobni izravni vizualni kontakt i dobre akustičke uvjete. Učionice bi trebale vizualno odražavati sadržaje rada koje je nastavnik obradio s učenicima: različiti panoi, plakati s jezičnim segmentima o kojima je bilo riječi, izložbe učeničkih radova (poezije, sastavaka, priča, ilustracija, itd.)

9.

Nastava se u načelu odvija na stranom jeziku. Glede omjera materinskoga jezika treba nastojati provoditi načelo: Koristiti strani jezik kolikogod je to moguće, a materinski jezik onoliko koliko je to potrebno. Materinski jezik u tim slučajevima uglavnom ima dvojaku ulogu – ulogu metajezika kojim eventualno objašnjavamo jezične strukture onda kada ih učenici/učenice na stranom jeziku ne razumiju te ulogu sustava jezika na kojem gradimo daljnja objašnjenja i upućujemo na sličnosti i razlike pojedinih struktura u stranom i materinskom jeziku. Materinskim se jezikom na početnoj razini učenja po potrebi mogu pojasniti kulturno civilizacijski sadržaji.

10.

Učenje stranoga jezika u školi posredno uključuje i roditelje. Motivacija roditelja i njihov interes za napredak djece u učenju stranih jezika značajno

20. lipnja 2005.

8 može utjecati na motivaciju učenika. Stoga valja ostvariti dobar kontakt s roditeljima i dati im mogućnost da dožive napredak svoga djeteta.

Uvođenjem prvoga stranog jezika od prvoga razreda osnovne škole nastava stranoga jezika mora se prilagoditi svim dobnim skupinama zastupljenima u osnovnoj školi.

Osmogodišnja osnovna škola s obzirom na dob djeteta zahvaća dob ranoga i srednjeg djetinjstva, te pubertet. U tom smislu u nastavi stranih jezika možemo razlikovati pripremno razdoblje (1. - 3. r.), srednje razdoblje (4. - 6.) i završno razdoblje (7. - 8.r.). S obzirom na kognitivne sposobnosti djece moguće je i razlikovanje ranoga učenja stranih jezika u prva četiri razreda osnovne škole od učenja stranih jezika u višim razredima osnovne škole. HNOS za stane jezike uzima u obzir ovu drugu podjelu na dva razdoblja učenja stranih jezika u osnovnoj školi.

Ovisno o razdoblju razlikovat će se kako načini realizacije uvodno navedenih ciljeva nastave stranih jezika tako i primjena gore izdvojenih načela nastave tj. ostvarenje standarda poučavanja. Budući da je obvezno učenje stranoga jezika od 1. razreda osnovne škole uvedeno relativno nedavno (šk. god. 2003./04.), ovdje ćemo nešto više prostora posvetiti ranom učenju jer to još uvijek predstavlja nedovoljno poznato područje.

Učenje i poučavanje stranih jezika u nižim razredima osnovne škole bazira se na multisenzornom (vizualnom, auditivnom, taktilnom i dr.) i cjelovitom učenju koje se obraća kognitivnim, afektivnim i motoričkim aspektima učenika. Rano učenje stranih jezika svoje težište ima u govornoj komunikaciji, učenju iz situacije posredstvom mimike, gesta, pokreta, likovnog izraza, igre i pjesme. Ta obilježja nastave s učenicima mlađe školske dobi proizlaze iz stupnja njihova kognitivno-afektivnog razvoja. Tako moramo naglasiti da oni uče i usvajaju strani jezika na holistički način tj. cijelim bićem i svim osjetilima. Brzo ga uče no i brzo zaboravljaju. To je razlogom da neprestano valja ponavljati ono što je naučeno i da imamo osjećaj da se nastava polagano odvija. Učenici se vrlo lako zamaraju pa čim primijetimo da im je dosadno ili da su umorni valja promijeniti aktivnost. Kreativne sposobnosti i sposobnost maštanja, izmišljanja i stvaranja neobičnoga, katkad i apsurdnoga, u djece mlađe školske dobi valja iskoristiti u nastavi, pogotovo pri obradi priča ili pjesmica, pri izmišljanju radnji i osoba koje obavljaju te radnje. Djeca neobično vole pjesmice za recitiranje i one za pjevanje te brojalice. One mogu poslužiti nastavniku ne samo kao rekreativne aktivnosti već i za uvježbavanje izgovora te specifičnog ritma. Ovisno o motivaciji učenika i njihovoj jezičnoj razini u nastavne sadržaje treba uključiti rad na tradicionalnim bajkama i pričama (Grimma, Perraulta i sl.) - sadržaje koje učenici uglavnom već poznaju iz materinskoga jezika. Uz te

20. lipnja 2005.

9 zabavne i zanimljive sadržaje učenici usvajaju nove leksičke i sintaktičke strukture te istodobno uranjaju u svijet mašte i u kulturnu tradiciju naroda jezik kojega uče.

Djeca u dobi od 6 do 8 godina počinju logično razmišljati te se postupno razvijaju osnove analitičkih sposobnost. Učenici razvijaju svijest o jeziku i prepoznaju neke jezične šablone pa će razumjeti i prihvatiti osnovne odnose u stranom jeziku bez dodatnih gramatičkih objašnjenja. Djeca te dobi okrenuta su prema sebi te ih treba postupno navikavati na rad u skupinama i razvijati njihove socijalne kompetencije. Kako bi razvili samopouzdanje, potrebno ih je često poticati i hvaliti, dati im priliku da kažu što vole i da pokažu što znaju. Pri odabiru igara valja obratiti pozor da ne sadrže previše natjecateljskoga duha jer to može biti kontraproduktivno.

Nešto stariji učenici (od 9 do 11 godina) razumiju razliku između stvarnosti i mašte te mogu i znaju planirati kako izvesti određenu aktivnost. Učenici će rado raditi s drugima (u paru ili skupini) ako ih tome učimo i na to potičemo i tako učiti jedni od drugih. Osim toga, pouzdani su i u stanju preuzeti odgovornost za rad i organizaciju rada u razredom odjelu.

Nasuprot obilježjima ranoga učenja stranoga jezika, nastava se u višim razredima osnovne škole postupno orijentira na kognitivno učenje i rastuću eksplikaciju jezičnih struktura uz osvještavanje uporabe jezičnih struktura u kontekstu i postupno uvođenje gramatičkoga metajezika. U ovom se razdoblju nastoji ujednačeno razvijati govornu i pisanu komunikaciju. To znači da se podjednako obraća pozor razvoju svih jezičnih vještina: slušanju i čitanju u okviru djelatnosti razumijevanja, govoru kako glede govorne interakcije tako i glede govorne produkcije te pisanju.

1.2 Preduvjeti za realizaciju ciljeva nastave stranih jezika i ostvarenje standarda poučavanja Osnovni preduvjet za realizaciju ciljeva suvremene nastave stranih jezika i ostvarenje standarda poučavanja su adekvatno obrazovanje i kontinuirano, usustavljeno stručno usavršavanje učitelja. Glede obrazovanja učitelja valja razvijati studijske programe specifično usmjerene na pojedine dobne skupine učenika: učenike nižih i viših razreda osnovne škole tj. učenike mlađe i srednje đačke dobi te djece u pubertetu. Stručno usavršavanje učitelja treba se odvijati kontinuirano u tijeku cijeloga radnog vijeka u nastavi, i to na razini škole, u stručnim aktivima, na županijskoj i na državnoj razini putem seminara za ciljano usavršavanje učitelja stranih jezika. Ti seminari moraju obuhvaćati kako usavršavanje glede samoga stranog jezika i pripadne kulture tako i metodike nastave stranoga jezika. U stručno usavršavanje valja 20. lipnja 2005.

10 ubrojiti i boravke učitelja u zemlji izvornih govornika danoga stranog jezika na seminarima i na individualnim usavršavanjima. U kontekstu cjeloživotnoga učenja stručno usavršavanje dio je vlastite odgovornosti i učiteljske etike svakoga pojedinog učitelja i učiteljice, pogotovo u današnje doba sveprisutnosti informacija prije svega putem interneta.

No u samim školama također je potrebno osigurati određene standarde opreme i uređenja učionica te druge objektivne uvjete rada kako bi se postavljeni ciljevi i standardi mogli ostvariti. Ovdje navodimo neke osnovne objektivne čimbenike koji omogućuju pospješivanje kvalitete nastave stranih jezika 1. dijeljenje razrednih odjela u dvije skupine osobito u ranom učenju (ne više od 15 učenika po skupini), 2. specijalizirana učionica za nastavu stranih jezika, 3. osiguranje adekvatnoga uređenja učionice: za rano učenje poželjan je u jednom kutu učionice sag s jastucima za sjedenje; panoi na kojima se mogu izložiti radovi učenika i dr.

4. tehnička i informatička oprema (magnetizirana bijela ploča, a po mogućnosti i bijela interaktivna ploča, grafoskop, kazetofon i CD-player, televizor, video uređaj, računalo/a s pristupom na internet i dr.), 5. materijalna podrška škole za kupnju pisaćega pribora i kopiranje, 6. medijateka u kojoj učenici mogu slušati kazete, CD i dr. pristupiti internetu i sl., 7. opremanje školske biblioteke časopisima i knjigama za djecu na stranom jeziku te stručnim časopisima i knjigama za učitelje, 8. razumijevanje kolega i ravnatelja za moguća opravdana odstupanja od nastavnoga programa i izostanka s nastave zbog stručnoga usavršavanja.

2. Standardi za vrednovanje Znamo da svaki pojedinac uči na svoj način pa moramo svakome dati priliku da pokaže što zna i može na različite načine. Učenike moramo poticati da pokažu što mogu a ne što ne mogu. Pri ocjenjivanju stranog jezika osnovni kriterij morao bi biti stupanj komunikacijske uspješnosti odnosno razumljivost. To ne znači da treba zanemariti pogreške učenika, ali su svakako veće i značajnije pogreške koje predstavljaju prepreku u komunikaciji (kao na primjer kada učenici rabe neprimjerene izraze ili je njihov izgovor do te mjere iskrivljen da se poruka ne može razumjeti). Važniji je kriterij jesu li učenici uspjeli prenijeti poruku nego koliko su je točno prenijeli.

20. lipnja 2005.

11 HNOS za strane jezike daje detaljne naputke za vrednovanje u svakom pojedinom razredu u kategoriji Upute za vrednovanje. Stoga ćemo se ovdje ograničiti na opća načela i osnovne razlike u evaluaciji učenika u okviru ranog učenja stranih jezika te učenika u višim razredima osnovne škole: 1. Osobito je važno da se izbjegne stvaranje stresne situacije ispitivanja i ocjenjivanja.

1.1 Aktivnosti provjere ne bi se smjele razlikovati od uobičajenih aktivnosti na satu.

1.2 Učenike se pri individualnom ispitivanju ne bi trebalo izdvajati iz učeničke skupine.

2. Naglasak treba biti na pozitivnim postignućima, a ne na pogreškama. Svako pozitivno postignuće valja primjereno pohvaliti i nagraditi.

3. Ovisno o dobi učenika: 3.1 provjeravaju se i ocjenjuju različiti elementi, 3.2 primjenjuju se različiti oblici praćenja i provjeravanja napretka, 3.3 primjenjuju se različiti kriteriji pri ocjenjivanju. Ocjenjivanje početnika i učenika u nižim razredima osnovne škole svakako treba biti blaže uz izbjegavanje negativnih ocjena.

4. U skladu s dobi učenika valja postupno uvoditi samoocjenjivanja

i međusobnoga

ocjenjivanja

oblike samoprocjene,

učenika.

To

pretpostavlja

uključivanje učenika u donošenje odluka i preuzimanju odgovornosti za svoje učenje, svoj napredak kao i svoje znanje. Ti oblici samovrednovanja pomažu učenicima da bolje razumiju proces učenja, povećava njihovu samostalnost u učenju i odlučivanju i pomaže im da uče i primjenjuju znanja u svakodnevnom životu. U mlađoj školskoj dobi bit će im u tome svakako potrebna pomoć učitelja koji će svojim ocjenjivanjem i poticanjem učenika da ocjenjuju sebe ili jedni druge razvijati njihovu samostalnost i sposobnost kritičkoga razmišljanja.

5. U cjelokupnom procesu vrednovanja svakako valja uzimati u obzir i roditelje kao interesne partnere u odgojno-obrazovnom procesu: 5.1 U tom su smislu u nižim razredima u okviru ranog učenja iznimno važne tzv. priredbe za roditelje.

5.2 Uvid u napredak djece i njihov proces učenja od drugoga razreda nadalje roditelji mogu steći i posredstvom Europskog jezičnog portfolia koji je za osnovnu školu izrađen na dvjema razinama: za učenike od 8 do 10 i za one od 11 – 15 godina. Portfolio doprinosi osvještavanju učenika i učenica kao sudionika nastavnoga procesa. Vodi ih prema shvaćanju učenja kao procesa 20. lipnja 2005.

12 stjecanja znanja i vještina u kojemu aktivno sudjeluju. Pritom ih potiče na razmišljanje o uspješnim strategijama učenja, o procjeni postignutoga znanja i vještina kao i o osobnim željama i planovima za napredak u učenju stranih jezika. Portfolio ujedno uzima u obzir višejezičnost učenika i/ili ih vodi prema uviđanju važnosti postizanja višejezičnosti pri čemu važnu ulogu imaju kako formalno tako i neformalno učenje. Portfolio pospješuje osvještavanje višejezičnost i multikulturalnosti u učenika i učenica kao osnovna obilježja i vrednote europskoga prostora čiji razvoj i očuvanje predstavljaju bitan preduvjet za europsko jedinstvo.

6. Proces vrednovanja postignuća učenika prethodno navedenim oblicima unutarnjega vrednovanja valjalo bi nadopuniti i oblicima vanjskoga vrednovanja kao što su nacionalni ispiti nakon pojedinoga razreda ili odsječka školovanja. S obzirom na utvrđene razine jezične kompetencije koje se očekuju na kraju 4. razreda kod prvoga stranog jezika te na kraju 8. razreda kod prvoga i kod drugog stranog jezika bilo bi poželjno vanjsko vrednovanje tih postignuća na kraju spomenutih odgojno-obrazovnih razdoblja.

7. Razrađenim sustavom vrednovanja rada učitelja valja obuhvatiti njihova postignuća u nastavnom radu.

20. lipnja 2005.

POSEBNOSTI ZA RAD S UČENICIMA S POSEBNIM ODGOJNOOBRAZOVNIM POTREBAMA U HNOS-U IZ ENGLESKOG JEZIKA Opće posebnosti učenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama te metodički naputci za rad s učenicima navedeni su u Uvodu HNOS-a te je uz sadržajne naputke u pojedinoj temi svakoga nastavnog predmeta obvezno korištenje i naputaka iz Uvoda.

Brojke od 1. do 9. u rubrici Posebnosti za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama označavaju na koju se populaciju naputak odnosi: 1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

s oštećenjem vida s oštećenjem sluha s poremećajima glasovno-jezično-govorne komunikacije s motoričkim poremećajima i kroničnim bolestima sa sniženim intelektualnim sposobnostima s poremećajima pažnje/hiperaktivnosti sa specifičnim teškoćama u učenju s poremećajem u ponašanju i emocionalnim poremećajima s autizmom.

1. POSEBNOSTI ZA RAD S UČENICIMA S OŠTEĆENJEM VIDA uglavnom se odnose na prostor i primjerenu opremu, nastavna sredstva i pomagala te povremenu pomoć stručnjaka za edukacijskorehabilitacijsku podršku.

- osigurati više vremena za pojedine aktivnosti na satu i uputiti ih da zadatke dovrše kod kuće - udžbenici i pisani didaktički materijal na brajici ili crnom tisku primjerene veličine slova.

- brajev pisaći stroj i papir ili prilagođeno računalo - folija za pozitivno crtanje - „brajeve„ mape - obične ili specifične bilježnice s jače otisnutim crtama i s većim proredom na bijeloj ili žutoj podlozi koja ne bliješti - meke olovke koje ostavljaju deblji trag i/ili flomastere odgovarajuće debljine i kvalitete da se ne ocrtavaju na poleđini povećala (lupe) - odgovarajuće osvjetljenje - klupu s nagibom

14

2. POSEBNOSTI ZA RAD S UČENICIMA S OŠTEĆENJEM SLUHA uglavnom se odnose na ostvarivanje komunikacije te povremenu pomoć stručnjaka za edukacijsko-rehabilitacijsku podršku.

NAPOMENA: Programski sadržaji koji su navedeni uz pojedine teme predstavljaju minimum koji učenik mora usvojiti, i ne ograničava proširenje sadržajne ponude.

Preporuke za komunikaciju: - jasno i razumljivo govorenje ili pojačan glas, pa tek onda posežemo za pisanjem, osobito ako je poruka značajna i ne trpi dvosmislenost ili djelomičnost; pokazivanje, ručna abeceda ili znakovna komunikacija, - češće provjeravanje razumijevanja, - paziti na osvjetljenje lica, pozadinsko svjetlo i na udaljenost, - učenik treba sjediti u prvoj ili drugoj klupi srednjeg reda kako bi mogao lakše ostvarivati vizualni kontakt s učiteljem, - učitelj bi trebao usvojiti naviku da je uvijek okrenut licem prema učenicima kada im se obraća govorom.

Didaktičko-metodički postupci: - motivaciju temeljiti na iskustvu učenika, ako iskustvo o nekoj temi ne postoji potrebno ga je stvoriti na temelju slika, filma, posjete određenoj lokaciji, po mogućnosti u stvarnoj situaciji, neposrednim prirodnim kontaktom, - provjeravati razumijevanje novih, nepoznatih riječi ili rečenica i objasniti ih te ih pojasniti i crtežom i praktičnim primjerom - postavljati kratka, jednostavna pitanja, sastavljena od poznatih riječi, - pitanje zabilježiti na ploči; izbjegavati diktiranje, - služiti se individualiziranim nastavnim listićima, - nastavna sredstva koristiti na svakom satu, u svakoj fazi, - koristiti računalne edukacijske programe, - provjeravanje znanja i ocjenjivanje prilagoditi individualnim sposobnostima učenika kako bismo ga doveli u situaciju da svoje znanje što bolje izrazi; samo pisano provjeravanje znanja ne bi trebalo biti pravilo, - pozitivno potkrepljivati uspjeh.

3. i 7. POSEBNOSTI ZA RAD S UČENICIMA S GLASOVNO-JEZIČNOGOVORNIM POTEŠKOĆAMA I SPECIFIČNIM TEŠKOĆAMA U UČENJU uglavnom se odnose na primjerene postupke u radu s učenikom uz povremenu pomoć stručnjaka za edukacijsko-rehabilitacijsku podršku (logopeda)

20. lipnja 2005.

15

NAPOMENA: Programski sadržaji koji su navedeni uz pojedine teme predstavljaju minimum koji učenik mora usvojiti, i ne ograničava proširenje sadržajne ponude.

Prilagodbe u radu za učenike s poremećajima govora: mucanje nikada ne ispravljati i osvještavati, rugati se učeniku, oponašati ga ili dozvoliti drugima da to čine - obraćati se učeniku pravilnim govornim modelom, smirenim, tišim i sporijim (laganijim) tempom - ne ustrajati u zahtjevu da učenik govori ukoliko on to ne želi u nekoj situaciji - češće primjenjivati pismene ispite znanja - brzopletom učeniku dati strukturu i određeni redoslijed obavljanja zadatka Prilagodbe u radu za učenike s jezičnim i specifičnim teškoćama u učenju: - predvidjeti duže vremensko razdoblje za usvajanje leksičkih i gramatičkih pojmova - koristiti različite vrste podražaja – vidne, slušne, dodirne kod obrade novih sadržaja, - dati prednost češćim usmenim oblicima u poučavanju i provjeravanju znanja, - sistematski provjeravati je li učenik razumio sadržaj, pojmove i definicije te dati dodatna objašnjenja, - izbjegavati učenikovo čitanje na glas ili pisanje na ploči pred razredom (osim ako učenik ne izrazi želju), - koristiti prerađene, sažete, jednostavnije tekstove te reducirati broj pojmova koje učenik mora naučiti - u udžbeniku jasno označiti mjesta koja su bitna – rečenica, pravilo, primjer, slika, postupak, - koristiti mnogo konkretnih primjera, slika, pokusa, povezanih s poznatim sadržajima, - zadavati manji broj zadataka, a zadatke po težini rasporediti tako da je prvo lakši zadatak, pa teži, a na kraju opet lakši, - rješavanje pisanih zadataka ne ograničiti vremenski, a greške tipa disleksije ne ocjenjivati, - greške u pisanju ne ispravljati nego ih samo naznačiti (podvući riječ u kojoj je greška) kako bi učenik sam uočio i ispravio greške uz pomoć udžbenika ili rječnika.

- uputiti učenika da koristi slikovne podsjetnike pri učenju odnosno pomoći mu da nauči tehniku vizualizacije i bržega zapamćivanja te da uči uz pomoć kognitivnih mapa (koje samostalno izrađuje po područjima koje uči).

20. lipnja 2005.

16

4. POSEBNOSTI ZA RAD S UČENICIMA S MOTORIČKIM POREMEĆAJIMA I KRONIČNIM BOLESTIMA uglavnom se odnose na prilagođavanje prostora i opreme, po potrebi osiguravanje osobnoga asistenta i pomoć u prijevozu i kretanju Posebnosti pisanja: - osigurati primjereno radno mjesto, radni stol i stolac prilagođen individualnim potrebama učenika, - primjereni pribor i pomagala za pisanje, - fiksiranje papira za pisanje ili bilježnice za radnu podlogu, - kada drugačije nije moguće pišu samo velikim tiskanim slovima, - kada učenik ne može samostalno pisati koriste se drugi oblici rada i pomagala (diktiranje drugoj osobi, snimanje pismene obveze na kasetu, - učenicima treba osigurati više vremena za izvođenje grafičkih aktivnosti, - tekst predviđen za plan ploče najčešće treba biti kopiran i nalijepljen u učenikovu bilježnicu, - pismeni ispiti znanja moraju se prilagoditi manualnoj sposobnosti učenika (širi prostori za pisanje, zaokruživanje ponuđenih odgovora, pomoć druge osobe u pisanju, korištenje računala za pisanje, samo usmeno odgovaranje), - učenicima koji imaju dodatne teškoće osigurati uvjete predviđene u napucima za rad s navedenim kategorijama.

Posebnosti čitanja - pomagalo za držanje knjige u optimalnom položaju, - pomagalo za okretanje stranica, - za učenike s oštećenjem vida i teškoćama čitanja koristiti naputke za rad s navedenim kategorijama.

Posebnosti u izvan-učioničkom radu - osigurati prijevoz i pratnju druge osobe za učenike koji se ne mogu samostalno kretati ili se brzo zamaraju.

Učenicima s kroničnim bolestima ponekad će biti potrebno prilagođavati tempo rada, a ostale posebnosti u odnosu na zdravstvene potrebe učenika treba dogovarati s liječnikom specijalistom školske medicine, stručnom službom škole, roditeljima i učenikovim liječnikom.

20. lipnja 2005.

17

5. POSEBNOSTI ZA RAD S UČENICIMA SA INTELEKTUALNIM SPOSOBNOSTIMA uglavnom se programske sadržaje koji su navedeni uz pojedine teme.

SNIŽENIM odnose na

NAPOMENA: Programski sadržaji koji su navedeni uz pojedine teme predstavljaju minimum koji učenik mora usvojiti, i ne ograničava proširenje sadržajne ponude.

- poticati učenika i vršnjake na pozitivnu interakciju provođenjem zajedničkih aktivnosti - omogućiti mu dulje vrijeme za rad, vježbanje i ponavljanje bitnih dijelova sadržaja uz češću provjeru njihovog razumijevanja, - pojednostavljenje sadržaja uz povezivanje s potrebama svakodnevnoga života učenika i mogućnostima njihove primjene, - sadržaje teorijskog tipa sažeti isticanjem bitnoga, - učenika uvoditi u praktične zadatke postupno uz jasna obrazlaganja, - zahtjeve za učeničkim bilježenjem tijekom predavanja ili čitanja potrebno je izbjegavati, a učeniku prirediti posebne nastavne listiće, - dozirati vrijeme ispitivanja (češće, kraće provjere manjih cjelina) te omogućiti učeniku onaj način provjere znanja koji mu je lakši (usmeno, pismeno), - nastavna sredstva (vizualna, auditivna, tekstualna) koristiti na način da se učenikova pažnja rukovođenim promatranjem uvijek usmjerava na ono što je u promatranju bitno, po potrebi i prekrivati nepotrebne pojedinosti - izrada individualiziranih vizualnih sredstava pročišćenih od detalja koji učenika ometaju u promatranju i otežavaju mu predočavanje i razumijevanje - izrada sredstva koja učeniku omogućuju stupnjevito perceptivno spoznavanje apstraktnih sadržaja (npr. aplikacijsko sredstvo-slika s istaknutim obilježjima, originalno sredstvo; didaktički materijal, slikovni prikaz, grafički prikaz, simbolički prikaz) - vježbanje i ponavljanje na individualiziranim nastavnim listićima (npr. razne vrste lota, didaktičkih igara) - koristiti računalo u cilju interesantnoga učenja ili vježbanja i ponavljanja sadržaja, a posebno u slučajevima kad su prisutne perceptivno-motoričke smetnje koje otežavaju pisanje.

20. lipnja 2005.

18

6. i 8. POSEBNOSTI ZA RAD S UČENICIMA S POREMEĆAJEM POZORA/HIPERAKTIVNOSTI I S POREMEĆAJEM U PONAŠANJU I EMOCIONALNIM POREMEĆAJIMA uglavnom se odnosi na individualizaciju pristupa u prezentaciji nastavnih sadržaja i načina provjere znanja.

- omogućiti alternativne načine provjere znanja (usmeno, audio i video prezentacije i sl.); - omogućiti alternativne načine rješavanja zadataka (usmeno i pisano rješavanje zadataka, izrada slikovnoga rječnika i podsjetnika; korištenje slikovnoga materijala; - privući i zadržavati pažnju koristeći upozoravajuće geste, npr. lagano tapšanje po ramenu; davati upute jednu po jednu, pohvale - primjenjivanje memorijskih tehnika (npr. mnemotehnika, vizualizacija, verbalno ponavljanje viđenoga ili pročitanoga,...); - reducirati zadatak u nekoliko izvedivih dijelova, u očekivanim vremenskim okvirima - često provjeravati i poticati napredak - dogovorno odrediti učenika kojemu se može obratiti za pomoć - pripremiti pisani materijal s podcrtanim bitnim dijelovima i idejama vodiljama - nagraditi poželjno ponašanje - omogućiti češće prilike za ustajanje i kretanje, - smanjiti mogućnost izvora odvlačenja pozora - davati pravodobne obavijesti o promjeni aktivnosti (npr. «imate pet minuta do završetka toga zadatka i prelaska na drugi»).

20. lipnja 2005.

D. STRUKTURA HNOS-A ZA STRANE JEZIKE I HNOS-A ZA ENGLESKI JEZIK HNOS za svaki pojedini jezik sadrži sljedeće osnovne kategorije: 1. Znanja 2. Vještine i sposobnosti 3. Metodičke upute za učitelje 4. Upute za vrednovanje 5. Prijedlog nastavnih cjelina 6. Odgojni ciljevi Navedena struktura HNOS-a proizlazi iz specifičnosti stranoga jezika i nastave stranih jezika gdje su pojedina područja jezika (leksik, gramatičke strukture i dr.) i jezične vještine (slušanje, govor, čitanje i pisanje) nerazdvojno povezane. U tom smislu nastava stranih jezika ne posreduje izolirana znanja već primjenu znanja tj. osposobljava učenike za direktnu i indirektnu komunikaciju primjenjujući novi sustav izražavanja svijeta i međusobnoga sporazumijevanja. Dodatna specifičnost nastave stranoga jezika u usporedbi sa svim ostalim nastavnim predmetima jest da je strani jezik istovremeno cilj nastave i medij u kojem se ona odvija.

Kategorije 1. i 2.: Zbog preglednosti HNOS-a jezična su znanja, vještine i sposobnosti razdvojeni u dvije zasebne kategorije od kojih svaka sadrži veći broj podkategorija. Pritom je važno dodatno naglasiti da znanja (kategorija 1) i vještine i sposobnosti (kategorija 2) te pojedine njihove sastavnice ne tvore izolirana područja nastave stranih jezika već da u nastavnom procesu u međusobnoj isprepletenosti tvore cjelinu.

HNOS ne uzima u obzir samo jezična znanja, vještine i sposobnosti već obraća pozor i na načine njihova stjecanja i razvoja tj. na strategije učenja i služenja znanjem. U tu je svrhu uvedena rubrika Ovladavanje strategijama učenja i služenja znanjem.

Kategorije 3. i 4.: Metodičke upute za učitelje (kategorija 3) i Upute za vrednovanje (kategorija 4) namijenjene su prvenstveno učiteljima kao pomoć u strukturiranju nastave i praćenju i vrednovanju znanja.

HNOS-OŠ-ENGLESKI JEZIK-PRVI STRANI JEZIK Kategorija 5: Prijedlozi nastavnih cjelina (kategorija 5) služe kao mogući primjer organizacije obveznih sadržaja prethodno navedenih u HNOS-u (1). Stoga ti prijedlozi nemaju obvezujući karakter ni glede broja i redoslijeda nastavnih cjelina, niti glede povezivanja pojedine tematike s predloženim jezičnim strukturama. To ujedno znači da ih ne treba shvatiti kao gradivo predviđeno za jednu lekciju u udžbeniku. No ti prijedlozi predstavljaju obrazac koji pokazuje kako se obvezni sadržaji mogu kombinirati u nastavnim cjelinama. Te se kombinacije u programima, udžbenicima i u nastavi mogu koncipirati i na drugačiji način, ali moraju na metodički i pedagoški primjeren način uključiti obvezne sadržaje HNOS-a.

NAPOMENE: 1. S obzirom na specifičnosti svakoga pojedinog stranog jezika i nastave danoga jezika pojedinačni katalozi u okviru te opće strukture sadrže neke posebnosti.

2. Kategorije (1. –5.) razradila su Predmetna povjerenstva za svaki pojedini jezik, dok je za odgojne ciljeve (kategorija 6) bila zadužena Radna skupina za odgojne i socijalizirajuće ciljeve i sadržaje.

3.

Upute za rad s djecom s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama izradilo je Radna skupina defektologa/ stručnjaka za edukacijsko-rehabilitacijsku potporu.

Pojedinačne su upute uključene u kategorije od 1. do 4.

Struktura HNOS-a za engleski jezik HNOS ZA ENGLESKI JEZIK u okviru prethodno prikazane opće strukture sadrži sljedeće kategorije: 1. Znanja 1. 1 Leksička znanja 1. 2 Gramatička znanja 1. 3 Jezične funkcije u okviru obrađenih tema i jezičnih struktura

20. lipnja 2005.

HNOS-OŠ-ENGLESKI JEZIK-PRVI STRANI JEZIK 1. 4 Kultura i civilizacija 2. Vještine i sposobnosti 2. 1 Funkcionalne kompetencije učenika 2.1.1

Receptivne vještine i sposobnosti

2.1.2

Reproduktivne vještine i sposobnosti

2.1.3

Produktivne vještine i sposobnosti

2. 2 Interkulturalne kompetencije 2. 3 Ovladavanje strategijama učenja i služenja znanjem 3. Metodičke upute za učitelje 4. Upute za vrednovanje 5. Prijedlog nastavnih cjelina

20. lipnja 2005.

HNOS-OŠ-ENGLESKI JEZIK-PRVI STRANI JEZIK

E. ČLANOVI POVJERENSTAVA I RADNIH SKUPINA 1.Povjerenstvo za strane i klasične jezike: 1. Akademik MISLAV JEŽIĆ, HAZU (voditelj) 1.

Prof. dr. sc. MILENA ŽIC FUCHS, Filozofski fakultet, Zagreb (zamjenica voditelja)

2.

ALICE STEPINAC, prof., profesor savjetnik, voditelj Stručnog vijeća za Grad Zagreb i za Zagrebačku županiju, OŠ Mladost, Zagreb (zamjenica voditelja)

3.

ANĐELKA DUKAT, profesor savjetnik, Klasična gimnazija, Zagreb (tajnica)

4.

MARIJA ANDRAKA, prof., viši predavač, Učiteljska akademija, Zagreb

5.

TANJA BAKRAN LESAR, prof., učitelj mentor, OŠ Tina Ujevića, Zagreb

6.

MILICA BILIĆ ŠTEFAN, prof., učitelj mentor, voditelj Stručnog vijeća za Grad Zagreb, I. OŠ Dugave, Zagreb

7.

VESNA BLAZNIK, prof., učitelj mentor, OŠ J. J. Strossmayer, Zagreb

8.

ŽELJKA BUTORAC, prof. defektologije, OŠ M. Držića, Zagreb

9.

ANKICA CRKVENČIĆ, prof., profesor savjetnik, IV. Gimnazija, Zagreb

10. DAVORKA FRANIĆ, prof., profesor mentor, XVI. Gimnazija, Zagreb 11. NELA JURKO, znanstvena novakinja, Filozofski fakultet, Zagreb 12. MARGITA MADUNIĆ, prof., OŠ Žitnjak, Zagreb 13. Prof. dr. sc. DUBRAVKA MALEŠ, Filozofski fakultet, Zagreb 14. MIRJANA MARKOVIĆ MARINKOVIĆ, prof., učitelj savjetnik, OŠ Vladimir Nazor, Zagreb 15. ZDRAVKA MARTINIĆ-JERČIĆ, prof., Nadbiskupska klasična gimnazija u Zagrebu 16. DUBRAVKA MATKOVIĆ, prof., OŠ S. S. Kranjčević, Zagreb 17. GORDANA MATOLEK VESELIĆ, prof., I. OŠ Luka, Sesvete 18. Dr. sc. DUBRAVKA MILJKOVIĆ, Hrvatski studiji, Zagreb 19. GORDANA NEUHOLD, prof., učitelj savjetnik, voditelj stručnog vijeća za Grad Zagreb, OŠ Vladimira Nazora, Zagreb 20. mr. sc. NATAŠA NIKPALJ JURAIĆ, prof., profesor savjetnik, Zavod za školstvo, Zagreb 21. DUBRAVKA NOVAK, prof., učitelj mentor, OŠ Antun Gustav Matoš, Zagreb 22. Dr. sc. ANA PETRAVIĆ, viši predavač, Učiteljska akademija Zagreb 23. ALIS PERIČIĆ-FIALLA, prof., učitelj mentor, OŠ Stanovi, Zadar (SHU) 24. NADA PETROVIĆ, prof., profesor savjetnik, IV. gimnazija, Zagreb 25. MELITA RANČIĆ-KUFRIN, prof., OŠ Isidor Kršnjavi, Zagreb 26. KSENIJA RUMORA, prof., učitelj mentor, voditelj Stručnog vijeća za Osječko-baranjsku županiju, OŠ Franje Krežme, Osijek (SHU) 27. JADRANKA SALOPEK, učitelj savjetnik, voditelj stručnog vijeća za Grad Zagreb, OŠ J. J. Strossmayera, Zagreb 28. DUBRAVKA SKENDEROVIĆ-KELEČ, prof., učitelj mentor, OŠ Bukovac, Zagreb 29. JADRANKA STRABIĆ, prof., profesor mentor, OŠ Rudeš i XVIII. gimnazija, Zagreb 30. BLAŽENKA STRELEC-JUGEC, prof., učitelj savjetnik, OŠ A. Šenoe, Zagreb 31. Prof. dr. sc. NIVES SIRONIĆ BONEFAČIĆ, Filozofski fakultet, Zagreb 32. BOŽENA VORKAPIĆ, prof., profesor savjetnik, XVI. gimnazija, Zagreb 33. Prof. dr. sc. YVONNE VRHOVAC, Filozofski fakultet, Zagreb 34. VLASTA ZAJEC, prof., OŠ Marina Držića, Zagreb

20. lipnja 2005.

HNOS-OŠ-ENGLESKI JEZIK-PRVI STRANI JEZIK Povjerenstvo za strane i klasične jezike posebno zahvaljuje dr. sc. ANI PETRAVIĆ za izradu uvodnih dijelova HNOS-a (Uvod, Standardi za poučavanje i vrednovanje, Struktura HNOS-a, Članovi povjerenstava i radnih skupina) te za razvoj opće koncepcije HNOS-a.

2. Radna skupina defektologa: 1.

Prof. dr. sc. JASMINA FREY ŠKRINJAR, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Zagreb (voditeljica)

2.

Mr. sc. MARA KOVAČIĆ, Centar za odgoj i obrazovanje Goljak, Zagreb (voditeljica)

3.

Mr. sc. VINI RAKIĆ, Centar "Juraj Bonači" Split, (zamjenica voditelja)

4.

DUBRAVKA ŠUBIĆ, prof., Zavod za školstvo, Zagreb (tajnica)

5.

ŽELJKA BUTORAC, prof., OŠ M. Držića, Zagreb

6.

mr. sc. ĐURĐICA IVANČIĆ, prof., stručni suradnik mentor, CZOO Gornje Prekrižje, Zagreb

7.

SLAVICA JELIĆ, prof., CZOO Slava Raškaj, Zagreb

8.

LJILJANA KLJAIĆ, prof., OŠ Grigora Viteza, Zagreb

9.

SLAĐANA LOVRIĆ, prof., OŠ F. K. Frankopana, Zagreb

10. DRAGICA MATOK, prof., CZOO Vinko Bek, Zagreb 11. Mr. sc. EDITA RUŽIĆ, viši savjetnik u MZOŠ, Uprava za predškolski odgoj i OŠ 12. ZDENKICA STANEC, prof., Centar za odgoj i obrazovanje Goljak, Zagreb 13. ANTON ŠTEMBERGER, prof., Centar za socijalni rad, Rijeka 14. DUBRAVKA VAJDIĆ, prof., OŠ Nad lipom, Zagreb 15. MARIJA VALJAK, prof., Poliklinika za rehabilitaciju sluha i govora, Zagreb 16. RENATA ŽULJ, prof., OŠ J. J. Strossmayera, Zagreb Povjerenstvo za strane i klasične jezike posebno zahvaljuje kolegici ŽELJKI BUTORAC, prof. za aktivnom sudjelovanju u radu Povjerenstva za strane i klasične jezike i na uloženom trudu i vremenu za koordiniranje uputa raznih defektoloških specijalizacija.

3. Radna skupina za odgojne i socijalizirajuće ciljeve i sadržaje: 1.

Prof. dr. sc. MARIJA ROSANDIĆ PILAŠ, Medicinski fakultet, KBC Rebro, Zagreb (voditeljica)

2.

Mr. sc. VINI RAKIĆ, prof. defektolog, Centar "Juraj Bonaći", Split (zamjenica voditeljice)

3.

DANICA SINOŽIĆ, prof., OŠ F. Franković, Rijeka (tajnica)

4.

JADRANKA BARTIČEVIĆ, prof. defektolog, Centar "Juraj Bonaći", Split RUŽA BULE, učitelj mentor, OŠ Malešnica, Zagreb

5.

Prof. dr. sc. MIRA ČUDINA OBRADOVIĆ, Učiteljska akademija, Zagreb

6.

Mr. sc. GORDAN ČRPIĆ, Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK, Zagreb

7.

SUZANA FABIJANIĆ, dr. med., Zavod za javno zdravstvo Sisačko-moslavačke županije, Sisak

8.

Prof. dr. sc. VLADIMIR GRUDEN, Medicinski fakultet, Zagreb

9.

Mr. sc. DRAGICA HUSANOVIĆ-PEJNOVIĆ, Visoka učiteljska škola, Gospić (metodičar geog.)

10. PERO PAŽIN, prof., Centar za odgoj i obrazovanje "Vinko Bek", Zagreb 11. Prof. dr. sc. VLATKO PREVIŠIĆ, Filozofski fakultet, Zagreb 12. Doc. dr. sc. RUŽICA RAZUM, Katolički bogoslovni fakultet, Zagreb

20. lipnja 2005.

HNOS-OŠ-ENGLESKI JEZIK-PRVI STRANI JEZIK 13. KARMEN ŠĆUKANEC, nastavnica likovne kul., OŠ dr. Vinka Žganca, Zagreb 14. Doc. dr. sc. DIJANA VICAN, Sveučilište u Zadru, Odjel za pedagogiju, Zadar

Povjerenstvo za strane i klasične jezike zahvaljuje prof. dr. sc. MARIJI ROSANDIĆ na trudu uloženom u uvrštenje odgojnih ciljeva u HNOS za strane i klasične jezike.

20. lipnja 2005.

HNOS-OŠ-ENGLESKI JEZIK-PRVI STRANI JEZIK

F. HNOS ZA ENGLESKI JEZIK I. Engleski kao prvi strani jezik: 1. – 8. razred

PRVI RAZRED (70 sati godišnje) 1. ZNANJA 1.1 LEKSIČKA ZNANJA Do kraja 1. godine učenja u 1. razredu osnovne škole učenici bi trebali aktivno upotrebljavati oko 80 leksičkih jedinica a razumjeti oko 130 leksičkih jedinica.

Pri obradi novoga leksičkog gradiva ne bi trebalo uvoditi više od 4 do 5 novih leksičkih jedinica po nastavnom satu. Leksičko se gradivo ciklički proširuje i ponavlja.

Semantička područja: pozdravi, predstavljanje, komunikacijski obrasci pri susretu, uljudno ophođenje, oslovljavanje, imenovanje i predstavljanje prijatelja i članova uže obitelji, imenovanje predmeta (igračke i školski pribor, predmeti u učionici), pojam broja od 1 do 10, imenovanje osnovnih boja, aktivnosti u razredu (razumijevanje najčešćih uputa i naredbi, izricanje radnji na nastavnom satu), imenovanje nekih osnovnih jela i pića (doručak), rođendani, blagdani (Božić, Uskrs, Nova godina).

Posebnosti za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama: 2. Rad treba početi riječima čija se grafija i izgovor bitno razlikuje od adekvatnih riječi hrvatskoga jezika.

3. i 7. Uporaba najmanje 50 riječi, a razumijevanje najmanje 100 riječi 5. Naučiti i upotrebljavati (aktivno i/ili pasivno) nekoliko riječi (pozdravi, predstavljanje, imenovanje članova obitelji, predmeta, jela/pića).

1.2 GRAMATIČKA ZNANJA Gramatičke se strukture nikada ne tumače eksplicitno već ih učenici usvajaju globalno u predloženim jezičnim strukturama.

Na kraju 1. razreda učenici bi trebali raspolagati sljedećim jezičnim strukturama: -

na razini globalne uporabe - prezent glagola to be i to have/have got i nekih učestalih glagola vezanih uz tematska područja u jednini - jednina imenica (a boy, a girl...)

- množina imenica (boys, girls...)

- osobne zamjenice: I, you, he, she, it - posvojni pridjevi: my, your - pokazna zamjenica: this

20. lipnja 2005.

HNOS-OŠ-ENGLESKI JEZIK-PRVI STRANI JEZIK - upitne riječi: what, how, where - opisni pridjevi kao dio predikata: This is a big ball.

- glavni brojevi 1 - 10 - jednostavne izjavne rečenice -

na razini prepoznavanja - prezent glagola to be i to have i nekih učestalih glagola vezanih uz tematska područja u množini - zapovijedi u okviru tematskih područja - osobne zamjenice: we, they - neki prijedlozi (in, on, under, up, down...)

- upitne rečenice s upitnom riječju how many - inverzne upitne rečenice - neki prilozi vremena (today...)

Posebnosti za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama: 5. Usvajanje sadržaja moguće je jedino kroz sadržaje svakodnevnog komuniciranja (npr. pozdravljanje, predstavljanje, imenovanje likova, predmeta iz okoline i sl.).

1.3. JEZIČNE FUNKCIJE U OKVIRU OBRAĐENIH TEMA I JEZIČNIH STRUKTURA - pozdravljanje na neformalnoj i formalnoj razini - predstavljanje sebe i drugih - izražavanje dobi - izražavanje svojine - izražavanje količine - imenovanje predmeta i osoba - opis predmeta i osoba - potvrđivanje i nijekanje - osnovni obrasci uljudnog ophođenja: molbe i zahvale - čestitanje blagdana i rođendana 1. 4. KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturološki sadržaji integrirani su u predviđena tematska područja vezana i za odgojne i socijalizirajuće aktivnosti kao npr. pozdravljanje, uljudno ophođenje, oslovljavanje, čestitanje blagdana i rođendana, brojalice, dječje pjesmice za govorenje i pjevanje u okviru tematskih sadržaja, imena vršnjaka u zemlji/zemljama jezika cilja, neka tipična prezimena.

U pristupu kulturološkim sadržajima vodi se računa o kontrastivnom pristupu i usporedbi odgovarajućih sadržaja u hrvatskoj kulturi, kulturi zemalja engleskoga govornog područja te drugih kultura uopće.

2. VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI 2.1 FUNKCIONALNE KOMPETENCIJE UČENIKA 2.1.1 RECEPTIVNE VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI (slušanje s razumijevanjem) - neverbalno reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku - povezivanje vizualnoga (slikovnog) i zvučnog jezičnog sadržaja - razumijevanje kraćih jednostavnih izjavnih rečenica i pitanja 20. lipnja 2005.

HNOS-OŠ-ENGLESKI JEZIK-PRVI STRANI JEZIK 2.1.2 -

navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih govornika (zvučni zapisi) REPRODUKTIVNE VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI Govorenje sposobnost raspoznavanja, razumijevanja i ponavljanja fonoloških, ritmičkih, naglasnih i intonacijskih osobina engleskoga jezika prema zvučnom uzorku sposobnost pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih akustičnih uzoraka izoliranih riječi i kraćih rečenica reproduciranje jednostavnih brojalica, pjesmica za govorenje i pjevanje uz pokret, uključujući i «jazz chants» i «rap».

-

reproduciranje vrlo kratkih dijaloga Posebnosti za učenike s posebnim odgojno- obrazovnim potrebama 2.i 3. – Usvajati sadržaje povezivanjem vizualnoga i zvučnog jezičnog sadržaja i tolerirati teškoće u reproduciranju zvučnih modela. Čitanje pamćenje grafijske slike riječi i izoliranih rečenica na razini prethodno usvojenih usmenih uzoraka, glasno čitanje u skupini ili individualno Posebnosti za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2.i 3. – Usvajati sadržaje povezivanjem vizualnoga i zvučnog jezičnog sadržaja i tolerirati teškoće u reproduciranju zvučnih modela -

-

Pisanje preslikavanje izoliranih riječi i kraćih rečenica prema grafijskom i likovnom predlošku (u 2. polugodištu) preslikavanje čestitke prema pisanom predlošku Posebnosti za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 5. Preslikavanje riječi i crtanje pojmova

2.1.3 PRODUKTIVNE VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI Govorenje • •

Govorna produkcija/ izražavanje u kontinuitetu - elementarno opisivanje slikovnoga predloška sudjelovanje u vrlo kratkim dramatizacijama (2 - 3 kratke rečenice) Govorna interakcija/sudjelovanje u razgovoru verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u okviru elementarnih jezičnih funkcija - odgovaranje na jednostavna pitanja u okviru poznatih jezičnih struktura i tematskih sadržaja - sudjelovanje u kraćim dramatizacijama

Posebnosti za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 5. Naučiti i upotrebljavati (aktivno i/ili pasivno) niz novih riječi (pozdravi, predstavljanje, imenovanje članova obitelji, predmeta, jela/pića).

2.2 INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE 20. lipnja 2005.

HNOS-OŠ-ENGLESKI JEZIK-PRVI STRANI JEZIK -

Ophođenje s kulturalnim razlikama: senzibilizacija za uočavanje kulturoloških različitosti kroz odgojne i socijalizirajuće sadržaje kao osnova za razvijanje tolerancije i empatije prema drugome i drugačijem (npr. imena, prezimena, blagdanski običaji i sl.).

2. 3 OVLADAVANJE STRATEGIJAMA UČENJA I SLUŽENJA ZNANJEM - postupno ovladavanje jednostavnim strategijama učenja i služenja znanjem - korištenje vizualnih elemenata u svrhu memoriranja jezičnih sadržaja - uočavanje uloge ilustracija kao pomoćnoga sredstva za razumijevanje sadržaja teksta - postupni razvoj samostalnoga i suradničkog učenja - postupni razvoj svijesti o vlastitom napretku

3. METODIČKE UPUTE ZA UČITELJE Težište rada je na usmenom iskazu koji se povezuje sa situacijom u razredu, igrom, dramatizacijom, pjesmom i pokretom uz poticanje maštovitosti i kreativnosti učenika.

Učenici sadržaje usvajaju mehanički (reprodukcijom), no nužno je osigurati i provjeriti pravilno razumijevanje značenja poruke uključujući i kulturološke elemente.

Za prezentaciju rječnika i situacija koriste se zorna sredstva (predmeti, slikovne kartice, posteri, fotografije, pantomima, mimika, geste, lutke i dr.).

Novi leksički materijal uvodi se na osnovi poznatih jezičnih struktura.

Jezične se strukture posreduju globalno bez osvještavanja i upotrebe metajezika.

Nove se jezične strukture uvode na osnovi već obrađenoga leksičkog materijala.

Jezični se sadržaji neprestano moraju ponavljati u svrhu osiguranja zapamćivanja i to po mogućnosti na što je moguće više načina (apelirajući na različite kanale percepcije). To ujedno znači da se prethodno obrađeni sadržaji neprestano povezuju s novim sadržajima.

Jezični se sadržaji prema potrebi mogu pojasniti na materinskom jeziku.

Artikulacija sata: što raznolikije aktivnosti koje u načelu ne bi trebale trajati duže od 5 do 6 minuta.

Oblici rada: rad s čitavom skupinom učenika, rad u paru, više manjih skupina, individualni rad.

Organizacija prostora: klupe treba postaviti tako kako bi se omogućio učenicima međusobni vizualni kontakt, kako bi dobro čuli što se govori i kako bi prostorno najudaljeniji učenik imao pregled (npr. više skupina po dvije ili tri klupe zajedno; razne varijacije U-oblika i sl.)

Didaktičke aktivnosti svakako trebaju uključivati elemente igre.

Moguće didaktičke aktivnosti: - pokazivanje predmeta ili slikovnoga prikaza predmeta, osoba i ambijenata uz govornu aktivnost - neverbalne reakcije na govorni poticaj (npr. pokretom ili crtežom/bojanjem) - odgovaranje na pitanja i postavljanje pitanja - recitiranje i pjevanje po mogućnosti popraćeno pokretima, TPR (metoda odgovora pokretima cijeloga tijela) - izrada tematskih panoa, postera, slikovnih kartica, i figurica i dr.

- sudjelovanje u kraćim dijaloškim situacijama i dramskim prikazima situacija kao potvrda usvojenosti rječnika i struktura - didaktičke igre: bingo, memory, pogađanje, sakrivanje i traženje, pokvareni telefon, igre kockom, igre slikovnim karticama i sl.

VAŽNA NAPOMENA:

20. lipnja 2005.

HNOS-OŠ-ENGLESKI JEZIK-PRVI STRANI JEZIK Čitanje u 1. razredu valja shvatiti kao globalno čitanje. To znači da se čitanju ne pristupa analitičko-sintetički, već da djeca pamte sliku određene riječi. Pritom je važno krenuti od riječi koje se svojom grafijom i izgovorom ne razlikuju ili minimalno razlikuju od grafijskih i fonetskih obilježja materinskoga jezika.

Osnovna je aktivnost glasno čitanje pojedinih riječi i kratkih rečenica i to u zboru i individualno.

Pisanje u 1. razredu podrazumijeva preslikavanje slova, izoliranih riječi i vrlo kratkih rečenica, što znači da se pisanju ne pristupa sustavno već da se samo povremeno uključuje u nastavu.

Preporuča se uvođenje pisanja u 2. polugodištu nakon što su djeca osnove pisanja svladala u nastavi materinskoga jezika. I ovdje je poželjno krenuti od riječi koje se grafijom i izgovorom nimalo ili minimalno razlikuju od materinskog jezika.

Osobiti pozor valja obratiti na koordinaciju s nastavom materinskoga jezika u smislu korištenja istog načina pisanja slova.

4. UPUTE ZA VREDNOVANJE Elementi provjere i vrednovanja: - provjera slušnoga razumijevanja izoliranih riječi i kraćih iskaza i razumijevanja pisanih riječi na osnovi povezivanja jezičnoga izraza s likovnim (slikovnim) izrazom, glazbenim izrazom i pokretom - govorna aktivnost na planu reprodukcije - govorna aktivnost na planu produkcije - aktivnost na nastavi - čitanje i pisanje se NE ocjenjuje Načela praćenja i vrednovanja uspjeha: Svaka aktivnost na satu u kojoj učenici iskazuju jezičnu aktivnost bilo na receptivnoj, reproduktivnoj ili produktivnoj razini pruža mogućnost ustanovljavanja napretka i vrednovanja. To znači da se evaluacija provodi kao integralni dio samoga nastavnog sata kao praćenje postignuća učenika, a ne kao izolirani čin. Iznimno je važno da se postupci kojima se provjerava znanje ne razlikuju od uobičajenih aktivnosti na satu; učenike ne treba izdvojiti iz skupine prilikom provjere usmenoga jezičnog reagiranja.

Nužno je veći naglasak staviti na pozitivne aspekte napretka učenika i svaki napredak nagraditi na primjeren način. Učenicima mlađe školske dobi potrebna je neposredna povratna informacija o ostvarenom uspjehu, to može biti usmena pohvala ili pozitivna reakcija izražena gestom ili mimikom ili pak uporaba simbola poput nasmiješenog lica, cvjetića i sl. Pri evaluaciji učenika s posebnim potrebama (disleksija, disgrafija, slabovidnost i dr.) nužno je primijeniti individualni pristup.

Domaće zadaće: Važna je njihova načelna redovitost kako bi se razvijale radne navike učenika. Veoma je važno da je zadaća zadana tako da je dijete može svladati samo, bez pomoći roditelja i drugih.

Zadaće moraju biti jednostavne i vrlo kratke npr. nacrtati, obojiti, precrtati, povezati crtež i riječ, izraditi slikovne kartice, preslikati nekoliko riječi, riješiti zadatak u radnoj bilježnici ili udžbeniku i sl. Redovitim pregledavanjem domaćih zadaća (npr. dok djeca rade na nekom drugom zadatku na nastavi) stiče se uvid u napredak učenika, ali i u pogreške i poteškoće u učenju koje valja uzeti u obzir pri daljnjem planiranju nastave.

20. lipnja 2005.

HNOS-OŠ-ENGLESKI JEZIK-PRVI STRANI JEZIK

5. PRIJEDLOG NASTAVNIH CJELINA Ovi prijedlozi nastavnih cjelina nemaju obvezujući karakter ni glede redoslijeda i broja nastavnih cjelina, niti glede povezivanja pojedine tematike s predloženim jezičnim strukturama, što znači da ih ne treba shvatiti kao gradivo predviđeno za jednu lekciju u udžbeniku. Te se kombinacije u programima, udžbenicima i u nastavi mogu koncipirati i na drugačiji način, ali moraju na metodički i pedagoški primjeren način uključiti obvezne sadržaje HNOS-a.

20. lipnja 2005.

HNOS-OŠ-ENGLESKI JEZIK-PRVI STRANI JEZIK

TEMATSKE CJELINE

JEZIČNE STRUKTURE

KORELACIJE

1. Susreti i pozdravi (pozdravljanje i komunikacijski obrasci, uljudno ophođenje, oslovljavanje)

Hello! Hi! Good morning/afternoon! Bye! Miss/Mr/Mrs White What's your name? I'm...

How are you today? Fine, thanks. Not well.

Please....Sorry....Thank you....

priroda i društvo: kultura života hrvatski jezik: osnovna pravila pristojnosti

2. Ja (predstavljanje sebe i prijatelja, izricanje dobi, čestitanje rođendana, pjevanje prigodne pjesmice)

What’s you name? I’m...

Who is this? This is my friend.

How old are you? I’m 6/7.

Happy birthday to you!

matematika: brojevi 1-10 glazbena kultura likovna kultura

3. Obitelj (predstavljanje uže obitelji)

This is my family.

Who is this? – This is my mum/dad/sister/brother.

priroda i društvo: dom i obitelj

4. Razredni jezik (razumijevanje uputa i postupanje prema njima, traženje dopuštenje)

Sit down! Stand up! Go...! Come here!

Draw! Colour! Listen! Repeat! Open!

Close!

priroda i društvo: život i rad u školi

5. Brojevi (određivanje broja predmeta od 1 do 10)

-razlikovati (slušno) jedninu i množinu imenica: one boy / two boys -naučiti brojiti od 1 do 10 -naučiti pjevati/recitirati brojalicu

matematika: brojevi do 10

6. Boje (imenovanje osnovnih boja, opisivanje predmeta)

What colour is it? – It's white/black/red/yellow/blue/green.

-bojiti po diktatu: Colour the ball blue!

likovna kultura: osnovne boje

7. Školski pribor (imenovanje osnovnoga školskog pribora)

This is my pencil/book/pen/desk...

priroda i društvo: život i rad u školi

Open/Close the door.

8. Moja učionica (imenovanje nekih predmeta i This is a chair/a desk... dijelova učionica, pozivanje na Let's draw! Let's go out! Let's sing! aktivnost) 9. Hrana

What’s for breakfast?

priroda i društvo: život i rad u školi

priroda i društvo: naše zdravlje/kultura 20. lipnja 2005.

HNOS-OŠ-ENGLESKI JEZIK-PRVI STRANI JEZIK (imenovanje jela i pića za doručak)

I like/don’t like milk/bread and butter.

života

10. Blagdani – Božić, Uskrs (čestitanje i pjevanje i/ili recitiranje prigodne pjesmice)

Merry Christmas; Santa Claus...

Happy New Year Happy Easter; Easter eggs...

glazbena kultura, likovna kultura, priroda i društvo: prigodne teme

U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se po izboru nastavnika i prema interesima učenika prigodne recitacije i pjesmice, izrađuju se tematski panoi, posteri. Sadržaji se proširuju dodatnim materijalima u okviru zadanih tematskih sadržaja.

20. lipnja 2005.

HNOS-OŠ-ENGLESKI JEZIK-PRVI STRANI JEZIK

6. ODGOJNI I SOCIJALIZIRAJUĆI CILJEVI I SADRŽAJI - promicanje općih vrijednosti, kao npr. pristojnosti i obazrivosti, čistoće i urednosti uz tematske cjeline: Ja, Obitelj, Razredni jezik, Školski pribor, Moja učionica - promicanje humanističkih vrijednosti, kao npr. prijateljstva, suradnje, altruizma, tolerancije, ljubavi i ponosa na obitelj uz tematsku cjelinu: Obitelj - promicanje osjećaja za lijepo i za duhovnu dimenziju postojanja uz tematsku cjelinu: Blagdani - razvijanje ekološke svijesti uz tematsku cjelinu: Hrana

20. lipnja 2005.

HNOS-OŠ-ENGLESKI JEZIK-PRVI STRANI JEZIK

DRUGI RAZRED (70 sati godišnje) 1. ZNANJA 1.1 LEKSIČKA ZNANJA Do kraja 2. godine učenja u 2. razredu osnovne škole učenici bi trebali aktivno koristiti oko 180 leksičkih jedinica, a na razini razumijevanja i mehaničkoga usvajanja do 250 (pjesmice, recitacije i brojalice). Planira se aktivno usvajanje i korištenje 5-6 novih leksičkih jedinica po nastavnom satu uzimanja novoga gradiva. Leksičko se gradivo ciklički proširuje i ponavlja.

Semantička područja: susreti (pozdravljanje pri susretu i opraštanju, predstavljanje i komunikacijski obrasci pri susretu), moja obitelj i ja (imenovanje i predstavljanje uže i šire obitelji), brojevi (od 1 do 20), boje, škola (školski pribor i aktivnosti u školi), kućni ljubimci, hrana (imenovanje glavnih dnevnih obroka i osnovnih vrsta jela i pića), moje tijelo (imenovanje i opis osnovnih dijelova tijela), odjeća (nazivi za najčešće odjevne predmete koje djeca nose), blagdani i običaji (Halloween, Božić, Nova godina, Uskrs).

Gotovo svaka cjelina trebala bi sadržavati brojalicu ili kratku pjesmicu (nursery rhyme, action rhyme/song, jazz chant itd.) vezanu uz tematske sadržaje.

Posebnosti za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2., 3. i 7. Prepoznati najmanje 70% riječi odnosno 180-200 riječi, a aktivno koriste najmanje 60% leksičkih jedinica. Učenici teže pamte serije (dane u tjednu, godišnja doba, brojanje), teže se snalaze u prostoru (ispred –iza), u vremenu (prije- poslije). Ova područja treba duže uvježbavati i koristiti slikovne podsjetnike koje učenici izrađuju sami.

5. Naučiti i upotrebljavati (aktivno i/ili pasivno) niz novih riječi (pozdravi, predstavljanje, imenovanje članova obitelji, predmeta, jela/pića) 1.2 GRAMATIČKA ZNANJA Gramatičke strukture se ne tumače eksplicitno, već ih učenici pamte, usvajaju i koriste globalno u predloženim jezičnim strukturama.

Na kraju 2. razreda učenici bi trebali raspolagati sljedećim jezičnim strukturama:

•

na razini uporabe - prezent glagola to be i to have/have got i nekih učestalih glagola vezanih uz tematska - područja u jednini i 3. lice množine - izražavanje sviđanja/nesviđanja: I like/don't like - traženje dozvole pomoću glagola can - jednina/množina imenica (prema tematskim područjima) - osobne zamjenice: I, you, he, she, it, they - posvojni pridjevi: my, your, his, her, their - pokazna zamjenica: this - upitne riječi: who, what, how, where - opisni pridjevi kao dio predikata - glavni brojevi od 1 do 20; pitati za broj s How many...

- prijedlozi: in, on, under, behind, in front of - jednostavne izjavne rečenice

20. lipnja 2005.

HNOS-OŠ-ENGLESKI JEZIK-PRVI STRANI JEZIK -

•

neodređeni član a/an i određeni član the (globalna uporaba)

na razini prepoznavanja - prezent glagola to be i to have/have got i nekih učestalih glagola vezanih uz tematska područja u množini - imperativ 2. lice jednine i množine –izražavanje zapovijedi i molbe u okviru tematskih područja (razredni govor) - osobne zamjenice: we, you - inverzne upitne rečenice - izražavanje radnje koja se upravo događa (present continuous učestalih glagola vezanih uz tematska područja, jednina i 3.lice množine)

Posebnosti za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2., 3. i 7. Duže uvježbavati članove, oblike za množinu, prijedloge 5. Usvajanje sadržaja moguće je jedino kroz sadržaje svakodnevnoga komuniciranja (npr. pozdravljanje, predstavljanje, imenovanje likova, predmeta iz okoline i sl.).

1.3. JEZIČNE FUNKCIJE U OKVIRU OBRAĐENIH TEMA I JEZIČNIH STRUKTURA - pozdravljanje i oslovljavanje na neformalnoj i formalnoj razini - osnovni obrasci uljudnog ophođenja - predstavljanje sebe i drugih - imenovanje predmeta, osoba, pojava - opisivanje predmeta i osoba - imenovanje i opisivanje kućnih ljubimaca - izražavanje količine/broja - izražavanje svojine - imenovanje glavnih dnevnih obroka, jela i pića - izražavanje osobnog stava i osjećaja - čestitanje blagdana i rođendana - izražavanje odnosa u prostoru - opisivanje radnje koju trenutno činimo - izražavanje molbe i naredbe - pozivanje na igru

1. 4. KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturološki kao i odgojni i socijalizirajući sadržaji integrirani su u predviđena tematska područja kao npr. predstavljanje, tipična imena i prezimena, pozdravljanje, uljudno ophođenje, oslovljavanje, čestitanje blagdana i običaji vezani uz blagdane, brojalice, tradicionalne dječje pjesmice za govorenje i pjevanje u okviru tematskih sadržaja, hrana, obrada jedne priče.

U pristupu kulturološkim i odgojnim sadržajima vodi se računa o kontrastivnom pristupu i usporedbi odgovarajućih sadržaja u hrvatskoj kulturi, kulturi zemalja engleskoga govornog područja te drugih kultura uopće. Postupno se uočavaju sličnosti i kulturološke razlike uz razvijanje razumijevanja i tolerancije

20. lipnja 2005.

HNOS-OŠ-ENGLESKI JEZIK-PRVI STRANI JEZIK

2. VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI 2.1 FUNKCIONALNE KOMPETENCIJE UČENIKA 2.1.1 RECEPTIVNE VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI - razumijevanje i izvršavanje uputa i kratkih jednostavnih naredbi (razredni govor i sl.)

- povezivanje vizualnog i zvučnog jezičnog sadržaja - razumijevanje kraćih jednostavnih izjavnih rečenica i pitanja - uočavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina engleskog jezika u odnosu na hrvatski - navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih govornika (zvučni zapisi) - postupno privikavanje učenika na globalno razumijevanje jednostavnog dijaloga/teksta 2.1.2 -

REPRODUKTIVNE VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI Govorenje sposobnost raspoznavanja, razumijevanja i ponavljanja fonoloških, ritmičkih, naglasnih i intonacijskih osobina engleskoga jezika prema zvučnom uzorku sposobnost pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih zvučnih uzoraka izoliranih riječi i kraćih rečenica reproduciranje jednostavnih brojalica, pjesmica za govorenje i pjevanje, uključujući i «rap»

Posebnosti za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2.i 3. – Usvajati sadržaje povezivanjem vizualnoga i zvučnog jezičnog sadržaja i tolerirati teškoće u reproduciranju zvučnih modela.

5. Usvajanje sadržaja moguće je jedino kroz sadržaje svakodnevnoga komuniciranja (npr. pozdravljanje, predstavljanje, imenovanje likova, predmeta iz okoline i sl.).

-

Čitanje sposobnost povezivanja zvuka s napisanim tekstom sposobnost prepoznavanja i razumijevanja riječi i osnovnih rečenica u kratkim pisanim uputama glasno čitanje riječi i jednostavnih rečenica koje su prethodno usmeno uvježbane, u skupini ili individualno

Posebnosti za učenike s posebnim odgojno- obrazovnim potrebama 2.,i 3. i 7 Duže uvježbavati čitanja riječi i kratkih rečenica te rečenične intonacije.

5. Čitanje slike riječi i kraćih slikovnih rečenica uz mogućnost ponavljanja ili imitiranja učitelja.

-

Pisanje sposobnost prepisivanja jednostavnih, poznatih riječi ili kraćih rečenica prema uzorku prepoznavanje i korištenje slova koja ne postoje u hrvatskom jeziku (x, y, w, q)

Posebnosti za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 3. i 7. Moguće pogreške kod pisanja (u svim oblicima pisanja) ne ispravljati, nego naznačit tako da ih učenik sam otkrije i ispravi. Tolerirati greške kao izostavljanje, zamjene ili umetanje slova, slogova ili riječi.

5. Prepisivanje/preslikavanje riječi, kraće rečenice s 2-3 riječi.

2.1.3 PRODUKTIVNE VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI

20. lipnja 2005.

HNOS-OŠ-ENGLESKI JEZIK-PRVI STRANI JEZIK Govorenje ● Govorna produkcija/ izražavanje u kontinuitetu - imenovanje i jednostavno opisivanje osoba, predmeta i radnji sudjelovanje u kraćim dramatizacijama ● Govorna interakcija/sudjelovanje u razgovoru verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u okviru elementarnih jezičnih funkcija postavljanje i jednostavnih pitanja i odgovaranje na njih u okviru poznatih jezičnih struktura i tematskih sadržaja sudjelovanje u mini-dijalozima uz izmjenu nekih elemenata sudjelovanje u kraćim dramatizacijama prema zadanom predlošku Pisanje dopunjavanje u govoru usvojenih riječi slovima koja nedostaju dopunjavanje rečenica riječima koje nedostaju prema uzorku - pisanje čestitki za blagdane prema uzorku pismeno odgovaranje na pitanja jednom riječju, prema uzorku Posebnosti za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 3.i 7. Pisati kratke tekstova, popunjavanje teksta riječima, kao i povezivanje pomiješanih dijelova teksta, samo s jednostavnim primjerima ili uz pomoć predloška sa shemom kako rješavati takav tip zadatka.

2.2 INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE Ophođenje s kulturalnim razlikama unutar civilizacijskih dosega: - senzibilizacija za uočavanje kulturoloških različitosti kroz odgojne i socijalizirajuće sadržaje kao osnova za razvijanje tolerancije i empatije prema drugome i drugačijem (npr. imena, prezimena, blagdanski običaji i sl.)

2. 3 OVLADAVANJE STRATEGIJAMA UČENJA I SLUŽENJA ZNANJEM - postupno ovladavanje tehnikama preglednoga bilježenja - korištenje vizualnih elemenata u svrhu memoriranja jezičnih sadržaja (npr. vlastiti slikovni rječnik) - postupno ovladavanje tehnikama projektnoga rada uvođenjem kratkih, jednostavnih projekata - uočavanje uloge ilustracija kao pomoćnoga sredstva za razumijevanje sadržaja teksta - postupni razvoj samostalnoga i suradničkog učenja - postupni razvoj svijesti o vlastitom napretku i razvoj sposobnosti samoprocjene (portfolio, Europski jezični portfolio)

3. METODIČKE UPUTE ZA UČITELJE Težište rada je na usmenom iskazu koji se povezuje sa situacijom u razredu, igrom, dramatizacijom, pjesmom i pokretom uz poticanje maštovitosti i kreativnosti učenika.

Učenici sadržaje usvajaju mehanički (reprodukcijom), no nužno je osigurati i provjeriti pravilno, razumijevanje značenja poruke uključujući i kulturološke, odgojne i socijalizirajuće elemente.

20. lipnja 2005.

HNOS-OŠ-ENGLESKI JEZIK-PRVI STRANI JEZIK Za prezentaciju rječnika i situacija koriste se zorna sredstva (predmeti, slikovne kartice, posteri, fotografije, pantomima, mimika, geste, lutke i dr.).

Novi leksički materijal uvodi se na osnovi poznatih jezičnih struktura.

Jezične se strukture posreduju globalno bez osvještavanja i upotrebe metajezika.

Nove se jezične strukture uvode na osnovi već obrađenoga leksičkog materijala.

Jezični se sadržaji neprestano moraju ponavljati u svrhu osiguranja zapamćivanja i to po mogućnosti na što je moguće više načina (apelirajući na različite kanale percepcije). To ujedno znači da se prethodno obrađeni sadržaji neprestano povezuju s novim sadržajima.

Jezični se sadržaji prema potrebi mogu pojasniti na materinskom jeziku.

Artikulacija sata: što raznolikije aktivnosti koje u načelu ne bi trebale trajati duže od 5 do 6 minuta.

Oblici rada: rad s cijelom skupinom učenika, rad u paru, više manjih skupina, individualni rad.

Organizacija prostora: klupe treba postaviti tako kako bi se omogućio učenicima međusobni vizualni kontakt, kako bi dobro čuli što se govori i kako bi prostorno najudaljeniji učenik imao pregled (npr. više skupina po dvije ili tri klupe zajedno; razne varijacije U-oblika i sl.)

Didaktičke aktivnosti svakako trebaju uključivati elemente igre.

Moguće didaktičke aktivnosti: - pokazivanje predmeta ili slikovnoga prikaza predmeta, osoba i ambijenata uz govornu aktivnost - neverbalne reakcije na govorni poticaj (npr. pokretom ili crtežom/bojanjem) - odgovaranje na pitanja i postavljanje pitanja - recitiranje i pjevanje po mogućnosti popraćeno pokretima, TPR (metoda odgovora pokretima cijeloga tijela) - izrada tematskih panoa, postera, slikovnih kartica, i figurica i dr.

- sudjelovanje u kraćim dijaloškim situacijama i dramskim prikazima situacija kao potvrda usvojenosti rječnika i struktura, sudjelovanje u igrama - didaktičke igre: bingo, memory, pogađanje, sakrivanje i traženje, pokvareni telefon, igre kockom, igre slikovnim karticama i sl.

4. UPUTE ZA VREDNOVANJE Elementi provjere i vrednovanja: - provjera slušnoga razumijevanja izoliranih riječi i kraćih iskaza i razumijevanja pisanih riječi i kraćih rečenica na osnovi povezivanja jezičnoga izraza s likovnim (slikovnim) izrazom, glazbenim izrazom i pokretom - govorna aktivnost na planu reprodukcije - govorna aktivnost na planu produkcije - motiviranost za rad i aktivnost na nastavi Načini praćenja i vrednovanja: Pisanje i čitanje provjerava se kao sposobnost pisanja, prepisivanja i čitanja grafijski jednostavnih riječi i kraćih rečenica.

Svaka aktivnost na satu u kojoj učenici iskazuju jezičnu aktivnost bilo na receptivnoj, reproduktivnoj ili produktivnoj razini pruža mogućnost ustanovljavanja napretka i vrednovanja. To znači da se evaluacija provodi kao integralni dio samoga nastavnog sata kao praćenje postignuća učenika, a ne kao izolirani čin.

Iznimno je važno da se postupci kojima se provjerava znanje ne razlikuju od uobičajenih aktivnosti na satu te da se učenici ne izdvajaju iz skupine.

Nužno je veći naglasak staviti na pozitivne aspekte napretka učenika i svaki napredak nagraditi na primjeren način. Učenicima u ranoj školskoj dobi potrebna je neposredna povratna informacija o ostvarenom uspjehu, to može biti usmena pohvala ili pozitivna

20. lipnja 2005.

HNOS-OŠ-ENGLESKI JEZIK-PRVI STRANI JEZIK reakcija izražena gestom ili mimikom ili pak uporaba simbola poput nasmiješenog lica, cvjetića i sl.

Pri evaluaciji učenika s posebnim potrebama (disleksija, disgrafija, slabovidnost i dr.) nužno je primijeniti individualni pristup.

Domaće zadaće: Važna je njihova načelna redovitost kako bi se razvijale radne navike učenika. Veoma je važno da je zadaća zadana tako da je dijete može svladati samo, bez pomoći roditelja i drugih.

Zadaće moraju biti jednostavne i vrlo kratke npr. nacrtati, obojiti, precrtati, povezati crtež i riječ, izraditi slikovne kartice, preslikati nekoliko riječi, prepisati najdražu riječ ili rečenicu, odgovoriti na nekoliko jednostavnih pitanja, riješiti zadatak u radnoj bilježnici ili udžbeniku i sl.

Redovitim pregledavanjem domaćih zadaća (npr. dok djeca rade na nekom drugom zadatku na nastavi) stiče se uvid u napredak učenika, ali i u pogreške i poteškoće u učenju koje valja uzeti u obzir pri daljnjem planiranju nastave.

5. PRIJEDLOG NASTAVNIH CJELINA Ovi prijedlozi nastavnih cjelina nemaju obvezujući karakter ni glede redoslijeda i broja nastavnih cjelina, niti glede povezivanja pojedine tematike s predloženim jezičnim strukturama, što znači da ih ne treba shvatiti kao gradivo predviđeno za jednu lekciju u udžbeniku. Te se kombinacije u programima, udžbenicima i u nastavi mogu koncipirati i na drugačiji način, ali moraju na metodički i pedagoški primjeren način uključiti obvezne sadržaje HNOS-a.

20. lipnja 2005.

HNOS-OŠ-ENGLESKI JEZIK-PRVI STRANI JEZIK Nastavne cjeline

Jezične strukture

1. Susreti -pozdravljanje pri susretu i opraštanju na neformalnoj i formalnoj razini -oslovljavanje odraslih -predstavljanje i komunikacijski obrasci pri susretu 2. Moja obitelj i ja - predstavljanje članova svoje uže i šire obitelji

Hello! Hi! Good morning!

Good bye! Etc.

3. Brojevi -određivanje broja od 1 do 20 -izricanje množine

4. Boje -opisivanje predmeta (boja)

Mr/Mrs/Miss White What's your name? I'm...

How are you today? I'm fine, thank you./OK. And you? my, your, his, her This is my mum/dad/brother /uncle/aunt.

-izražavanje svojine: I've got/I have...You've got/You have...S/he's got/S/he has...

I have/have got three pencils in my pencil-box.

-globalno razumijevanje pojma jedan i više: a ball/two balls How many...?

One book/a book The teddy is in the box.

-It's red/white/black/brown.

-What colour is your/her/his...?

Korelacija s drugim predmetima hrvatski jezik 1.r.: Govorenje-usvajanje osnovnih pravila uljudnoga ponašanja tijekom razgovora

priroda i društvo, 1.r.: Dom i obitelj-članovi obitelji; 2.r.: Rodbina i svojta

matematika 1.r.: Brojevi do 20

likovna kultura 1.r.: Osnovne boje

5. Školski pribor -prepoznavanje i imenovanje predmeta -odnos predmeta u prostoru

- in, on, under, behind, in front of: Your pencil is on the desk.

priroda i društvo 1.r.: Škola-život i rad u školi; Prostor

6. Kućni ljubimci -postavljanje pitanja i odgovaranje na njih (osobne informacije)

Have you got a pet?

Yes./No. What is it?

It's a dog. My dog is small/big/black/ brown.

priroda i društvo 1.r.: Kultura života-kućni ljubimci

7. Hrana -usvajanje naziva za glavne dnevne obroke i najčešća jela/pića -izražavanje osobnih stavova prema jelu i piću

I have...for breakfast/lunch/ dinner/supper.

I like sandwiches. I don't like coffee.

priroda i društvo 2.r.: Naše tijelo i zdravlje

8. Moje tijelo - opisivanje osoba -opisivanje radnje koju trenutno činimo

-He's got brown hair/big hands/ a small nose/ blue eyes...

-He's

priroda i društvo, 2.r.: Naše tijelo i zdravlje hrvatski jezik 2.r.: Govorenje-opis lik prema

20. lipnja 2005.

HNOS-OŠ-ENGLESKI JEZIK-PRVI STRANI JEZIK drawing/jumping/eating...

planu tjelesna kultura

9. Odjeća - imenovanje odjeće

What are you wearing?

Ann is wearing jeans, a shirt...

hrvatski jezik 1.r.: Govorenje-opisivanje

10. Blagdani -usvajanje novih pojmova vezanih uz blagdane -čestitanje i pjevanje prigodnih pjesama -izricanje nekih tipičnih radnji vezanih uz blagdane -razumijevanje kraće priče po slikama

-Christmas tree/presents/ cards/ carols, Father Christmas; Easter bunny/ eggs - Merry Christmas! Happy New Year! Happy Easter!

- We Wish You a Merry Christmas, Hot Cross Buns...

Happy Halloween!

vjeronauk 1.i 2.r. priroda i društvo: Prigodne teme-objašnjenje značaja blagdana Božića i Uskrsa glazbena kultura likovna kultura

U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se po izboru nastavnika recitacije, pjesmice i brojalice te se sadržaji obogaćuju novim audio i vizualnim materijalima.

20. lipnja 2005.

HNOS-OŠ-ENGLESKI JEZIK-PRVI STRANI JEZIK

6. ODGOJNI I SOCIJALIZIRAJUĆI CILJEVI I SADRŽAJI - promicanje općih vrijednosti, kao npr. pristojnosti i obazrivosti, čistoće i urednosti uz tematske cjeline: Susreti, Moja obitelj i ja, Školski pribor, Moje tijelo, Odjeća - razvijanje odgovornosti za zdravlje uz tematsku cjelinu: Moje tijelo - promicanje humanističkih vrijednosti, kao npr. prijateljstva, suradnje, altruizma, tolerancije, ljubavi i ponosa na obitelj uz tematsku cjelinu: Moja obitelj i ja - promicanje osjećaja za lijepo i za duhovnu dimenziju postojanja uz tematsku cjelinu: Blagdani - razvijanje ekološke svijesti uz tematsku cjelinu: Kućni ljubimci, Hrana

20. lipnja 2005.

HNOS-OŠ-ENGLESKI JEZIK-PRVI STRANI JEZIK

TREĆI RAZRED (70 sati godišnje) 1. ZNANJA 1. 1 LEKSIČKA ZNANJA Do kraja 3. godine učenja u 3. razredu osnovne škole učenici bi trebali aktivno upotrebljavati oko 260 leksičkih jedinica a razumjeti oko 350 leksičkih jedinica.

Pri obradi novoga leksičkog gradiva ne bi trebalo uvoditi više od otprilike 6-8 novih leksičkih jedinica po nastavnom satu. Leksičko se gradivo ciklički proširuje i ponavlja.

Semantička područja: pozdravi, predstavljanje, komunikacijski obrasci pri susretu, uljudno ophođenje, oslovljavanje, imenovanje, predstavljanje i opis prijatelja i članova šire obitelji, imenovanje i opis predmeta (školski pribor, školski prostor, odnosi u prostoru), pojam broja od 1 do 100, blagdani i proslave, aktivnosti u školi i izvan nje (najčešće upute i naredbe, izražavanje radnji), izražavanje kronološkoga vremena (dani u tjednu, puni sat i pola sata, godišnja doba, mjeseci), opisivanje atmosferskih prilika, dijelovi ljudskog tijela, jelo i piće (obroci), voće i povrće, imenovanje i opis odjeće i obuće, neke športske aktivnosti i igre Posebnosti za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2., 3.i 7. Razumjeti i upotrebljavati oko 70% leksičkih jedinica.

Ako učenik ima problema s govorom ili fonemskim sluhom i slušnim pamćenjem, neće moći pravilno izgovarati ni ponavljati jednostavne cjeline.

5. Naučiti i upotrebljavati (aktivno i/ili pasivno) niz novih riječi (pozdravi, predstavljanje, imenovanje članova obitelji, predmeta, jela/pića) 1.2 GRAMATIČKA ZNANJA Gramatičke se strukture nikada ne tumače eksplicitno već ih učenici usvajaju globalno u predloženim jezičnim strukturama. Na kraju 3. razreda učenici bi trebali raspolagati sljedećim jezičnim strukturama: •

na razini uporabe

-

prezent glagola be i have/have got izražavanje radnje koja se upravo događa (present continuous glagola za opis aktivnosti izražavanje sviđanja i nesviđanja (I like – s/he likes; I don't like – S/he doesn't like) razumijevanje i izražavanje molbe i zapovijedi uz pomoć imperativa razlikovanje jednine i množine - There is / There are razlikovanje i uporaba jednine i pravilne množine imenica i nekih nepravilnih množina vezanih na temu osobne zamjenice posvojni pridjevi my, your, his, her, their pokazna zamjenica: this upitne zamjenice who, where, whose, what, how many opisni pridjevi kao dio predikata neki prilozi vremena (today, now...) i mjesta (left, right, there, here) neki prijedlozi (in, on, under, in front of, behind, into, at) glavni brojevi 1-100

-

20. lipnja 2005.

HNOS-OŠ-ENGLESKI JEZIK-PRVI STRANI JEZIK -

neodređeni član a /an određeni član the jednostavne izjavne rečenice prema modelu: SVO – I like pizza. kratke izjavne rečenice s glagolom can: I can ride a bike. jednostavne upitne rečenice s upitnom riječi who postavljanje kratkoga direktnog pitanja: Is this your ball?

•

na razini prepoznavanja

-

present simple glagola u 3. licu jednine: It runs fast. pitanja u present simple - Do you like… ? Does he like... ? posvojni pridjevi u množini – our, your pitanja s glagolom can – Can you ride a bike? simple past – da bi se omogućilo njegovo spontano korištenje pri pričanju i čitanju priča

Posebnosti za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2.,3. i 7. Duže vrijeme za usvajanje prijedloga i priloga, tolerirati greške do usvajanja.

Prijedloge i priloge imati na podsjetniku izrađenom uz pomoć slika te ih koristiti u nastavi. Isto je s članovima a/an te razinom prepoznavanja simple pasta i prepoznavanjem vrste zamjenica..

1.3. JEZIČNE FUNKCIJE U OKVIRU OBRAĐENIH TEMA I JEZIČNIH STRUKTURA -

pozdravljanje na neformalnoj i formalnoj razini predstavljanje sebe i drugih izražavanje dobi imenovanje predmeta i osoba opis predmeta i osoba potvrđivanje i nijekanje postavljanje jednostavnih pitanja i odgovaranje na pitanja osnovni obrasci uljudnoga ophođenja izražavanje ukusa i stava prema nečemu izricanje radnji izražavanje molbi izražavanje količina izražavanje naredbi čestitanje blagdana

Posebnosti za učenike s posebnim obrazovnim potrebama 5. Usvajanje sadržaja moguće je jedino kroz sadržaje svakodnevnoga komuniciranja (npr. pozdravljanje, predstavljanje, imenovanje likova, predmeta iz okoline i sl.).

1. 4. KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturološki kao i odgojni i socijalizirajući sadržaji integrirani su u predviđena tematska područja kao npr. pozdravljanje, uljudno ophođenje, oslovljavanje, čestitanje blagdana, neke aktivnosti vezane uz blagdane, brojalice, dječje pjesmice za govorenje i pjevanje u okviru tematskih sadržaja, imena vršnjaka u zemlji/zemljama jezika cilja, neka tipična prezimena,

20. lipnja 2005.

HNOS-OŠ-ENGLESKI JEZIK-PRVI STRANI JEZIK neka jela i prehrambene navike, odijevanje, športske aktivnosti i igre, neki likovi iz dječjih priča i njihov opis, obrada bajke/priče. Neke osnovne informacije o zemlji/zemljama čiji se jezik uči (npr. naziv zemlje i glavni grad, naziv neke regije/ rijeke/ planine i sl.)

U pristupu kulturološkim, odgojnim i socijalizirajućim sadržajima vodi se računa o kontrastivnom pristupu i usporedbi odgovarajućih sadržaja u hrvatskoj kulturi, kulturi zemalja engleskoga govornog područja te stranoj kulturi općenito.

2. VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI 2.1 FUNKCIONALNE KOMPETENCIJE UČENIKA 2.1.1 RECEPTIVNE VJEŠTINE - reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku - povezivanje vizualnoga (slikovnog) i zvučnog jezičnog sadržaja - razumijevanje kraćih jednostavnih izjavnih rečenica i pitanja, razumijevanje osnovne namjere sugovornika - globalno razumijevanje kratkoga teksta poznate tematike - uočavanje specifičnosti izgovora i intonacije izvornih govornika (zvučni zapisi) - uočavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina stranoga jezika u odnosu na materinski jezik Posebnosti za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 5. Usvajanje sadržaja moguće je jedino kroz sadržaje svakodnevnoga komuniciranja (npr. pozdravljanje, predstavljanje, imenovanje likova, predmeta iz okoline i sl.); globalno razumijevanja kratkog teksta poznate tematike uz dodatno prilagođavanje teksta (pojednostavljivanje izrečenog, oblikovanje teksta s poznatim riječima; osigurati slikovnu podršku teksta i/ili svake pojedine rečenice teksta.

2.1.2. REPRODUKTIVNE VJEŠTINE Govorenje - sposobnost raspoznavanja, razumijevanja i ponavljanja fonoloških, ritmičkih, naglasnih i intonacijskih osobina engleskoga jezika prema zvučnom uzorku - sposobnost pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih zvučnih uzoraka izoliranih riječi, kraćih rečenica, brojalica i pjesmica (uključujući rap i jazz chants) - reproduciranje govorenih ili snimljenih zvučnih modela Posebnosti za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2.i 3. – Usvajati sadržaje povezivanjem vizualnoga i zvučnog jezičnog sadržaja i tolerirati teškoće u reproduciranju zvučnih modela. Vježbati kraće zvučne uzorke.

5.- Potrebno je poticati reprodukciju riječi, kraćih rečenica, brojalica uz zvučni uzorak (potrebno uvažavati napor koji učenik ulaže manje pravilnost izgovora i intonaciju) Čitanje - pamćenje grafijske slike riječi i kraćih rečenica na razini prethodno usvojenih usmenih uzoraka - glasno čitanje u skupini ili individualno - razumijevanje jednostavnih kraćih tekstova o poznatim sadržajima

20. lipnja 2005.

HNOS-OŠ-ENGLESKI JEZIK-PRVI STRANI JEZIK -

glasno čitanje jednostavnih rečenica koje su prethodno usmeno uvježbane te kraćih tekstova koji sadrže poznate strukture i rječnik

Posebnosti za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2. i 3. i 7. Duže uvježbavati čitanja riječi i kratkih rečenica te rečenične intonacije.

5. Vježbati glasno čitanje riječi, kraćih rečenica uvijek u paru ili skupini.

-

Pisanje - preslikavanje izoliranih riječi i kraćih rečenica prema grafijskom i likovnom predlošku - prepisivanje vrlo kratkih tekstova koji su prethodno usmeno obrađeni

2.1.3 PRODUKTIVNE VJEŠTINE GOVORENJE ● Izgovor i intonacija - oponašanje i izgovaranje specifičnih glasova engleskoga jezika u riječima - smišljanje i produkcija kratkih rečenica s odgovarajućom rečeničnom intonacijom ● Govorna produkcija/ izražavanje u kontinuitetu - opisivanje slikovnog predloška - imenovanje i opisivanje predmeta, osoba i radnji - povezivanje elemenata priče pomoću slikovnica ili aplikacija/slikovnih kartica - sudjelovanje u kraćim dramatizacijama i igri uloga - iznošenje rezultata skupnoga rada npr. postera na neku od obrađenih tema - prepričavanje nekoga slijeda događaja ● Govorna interakcija/ sudjelovanje u razgovoru - verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u okviru elementarnih jezičnih funkcija - postavljanje jednostavnih pitanja i odgovaranje na njih u okviru poznatih jezičnih struktura i tematskih sadržaja - reproduciranje kratkih dijaloga u kojima učenici samostalno mijenjaju pojedine elemente - samostalno vođenje kratkih dijaloga u okviru poznatih situacija - sudjelovanje u kraćim dramatizacijama i igri uloga PISANJE -

nadopunjavanje kratkoga teksta riječima (prema modelu) povezivanje izmiješanih dijelova kratkoga teksta u logičku cjelinu pismeno odgovaranje na pitanja (jednom riječju, prema modelu) pisanje čestitki za blagdane prema predlošku samostalno pisanje vođenih kratkih opisa u okviru poznatih, prethodno usmeno uvježbanih sadržaja - uočavanje osnovnih razlika između grafije i izgovora kod učestalih riječi - uočavanje osnovnih razlika između ortografije hrvatskoga i engleskog jezika (dani u tjednu i mjeseci u godini) Posebnosti za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

20. lipnja 2005.

HNOS-OŠ-ENGLESKI JEZIK-PRVI STRANI JEZIK 2., 3. i 7. Moguće pogreške kod pisanja (u svim oblicima pisanja) ne ispravljati nego naznačiti, tako da ih učenik sam otkrije i ispravi uz korištenje udžbenika.

Povezivanje pobrkanih dijelova teksta zamijeniti lakšim zadatkom, samostalno pisanje treba biti uz vođenje i pomoć učitelja.

5. Prepisivanje/preslikavanje riječi, kraćih rečenica; nadopunjavanje rečenica jednom riječju (1 slika je 1 riječ) uz dodatnu pomoć učitelja.

2.2 INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE Ophođenje s kulturalnim razlikama unutar civilizacijskih dosega: - senzibilizacija za uočavanje kulturoloških različitosti kroz odgojne socijalizirajuće sadržaje kao osnova za razvijanje tolerancije i empatije prema drugome i drugačijem (npr. imena, prezimena, blagdanski običaji, obroci, prometna sredstva i sl.)

2. 3 OVLADAVANJE STRATEGIJAMA UČENJA I SLUŽENJA ZNANJEM - ovladavanje tehnikama preglednoga bilježenja - korištenje vizualnih elemenata u svrhu memoriranja jezičnih sadržaja (npr. vlastiti slikovni rječnik) - korištenje ilustracija kao pomoćnoga sredstva za razumijevanje sadržaja teksta - korištenje konteksta kao pomoći pri razumijevanju značenja nepoznatih riječi - uočavanje principa abecednoga strukturiranja popisa riječi u udžbeniku - korištenje popisa riječi npr. u udžbeniku - upoznavanje načina strukturiranja slikovnih rječnika - korištenje slikovnih rječnika kao pomoćnoga sredstva za traženje značenja riječi i načina pisanja određene riječi - uviđanje mogućnosti masovnih medija u funkciji učenja stranog jezika (npr. TV, računalo) - korištenje najjednostavnijih mogućnosti novih medija u funkciji učenja stranoga jezika uz pomoć učitelja (u sredinama gdje za to postoje odgovarajući uvjeti) - prezentacija rezultata skupnoga rada npr. postera o nekoj od obrađenih tema - razvoj samostalnoga i suradničkog učenja - razvijanje odgovornosti za vlastito učenje i napredak - razvoj svijesti o vlastitom napretku i razvoj sposobnosti samovrednovanja i samoprocjene (portfolio, Europski jezični portfolio) i međusobnoga vrednovanja učenika

3. METODIČKE UPUTE ZA UČITELJE Težište rada je na usmenom iskazu koji se povezuje sa situacijom u razredu, igrom, dramatizacijom, pjesmom i pokretom uz poticanje maštovitosti i kreativnosti učenika.

Učenici sadržaje usvajaju mehanički (reprodukcijom), no nužno je osigurati i provjeriti pravilno razumijevanje značenja poruke uključujući kulturološke, odgojne i socijalizirajuće elemente.

Uvode se prema potrebi i jezičnoj strukturi usporedbe između hrvatskoga i engleskog jezika.

Za prezentaciju rječnika i situacija koriste se zorna sredstva (predmeti, slikovne kartice, posteri, fotografije, pantomima, mimika, gestikulacija, lutke i dr.).

Novi leksički materijal uvodi se na osnovi poznatih jezičnih struktura.

Jezične se strukture posreduju globalno bez osvještavanja i uporabe metajezika.

Nove se jezične strukture uvode na osnovi već obrađenoga leksičkog materijala.

Jezični se sadržaji moraju ponavljati često i na što više različitih načina (apelirajući na različite kanale percepcije) u svrhu boljeg memoriranja. To znači da se prethodno obrađeni sadržaji neprestano povezuju s novim sadržajima.

20. lipnja 2005.

HNOS-OŠ-ENGLESKI JEZIK-PRVI STRANI JEZIK Jezični se sadržaji prema potrebi mogu pojasniti na materinskom jeziku Artikulacija sata: što raznolikije aktivnosti koje u načelu ne bi trebale trajati duže od 10 minuta Oblici rada: rad s cijelom skupinom učenika, rad u paru, više manjih skupina, individualni rad Organizacija prostora: klupe treba postaviti tako kako bi se omogućio učenicima međusobni vizualni kontakt, kako bi dobro čuli što se govori i kako bi prostorno najudaljeniji učenik imao pregled (npr. više skupina po dvije ili tri klupe zajedno; razne varijacije U-oblika i sl.)

Didaktičke aktivnosti: - pokazivanje predmeta ili slikovnoga prikaza predmeta, osoba i ambijenata uz govornu aktivnost - verbalne i neverbalne reakcije na govorni poticaj (npr. pokretom ili crtežom/bojanjem) - odgovaranje na pitanja i postavljanje pitanja - recitiranje i pjevanje po mogućnosti popraćeno pokretima, TPR (metoda odgovora pokretima cijelog tijela) - izrada tematskih panoa, postera, slikovnih kartica, i figurica i dr.

- sudjelovanje u kraćim dijaloškim situacijama i dramskim prikazima situacija kao provjera jesu li rječnik i strukture usvojeni - čitanje na osnovi zvučnog modela - kratki jednostavni pismeni radovi - didaktičke igre: bingo, memory, pogađanje, Simon says, skrivanje i traženje, pričam ti priču, pokvareni telefon, igre kockom, igre slikovnim karticama i sl.

4. UPUTE ZA VREDNOVANJE Elementi provjere i vrednovanja: - provjera slušnoga razumijevanja kraćih iskaza i kratkih zvučnih tekstova te razumijevanja kratkih pisanih tekstova (na osnovi povezivanja jezičnog izraza s likovnim (slikovnim) izrazom, glazbenim izrazom i pokretom te odgovaranja na globalna pitanja)) - govorna aktivnost na planu reprodukcije - govorna aktivnost na planu produkcije - aktivnost na nastavi Načini praćenja i vrednovanja: Pisanje i čitanje provjerava se kao sposobnost pisanja i čitanja rečenica i vrlo kratkih tekstova.

Uporaba prošloga vremena (simple past) se NE provjerava.

Svaka aktivnost na satu u kojoj učenici iskazuju jezičnu aktivnost bilo na receptivnoj, reproduktivnoj ili produktivnoj razini pruža mogućnost ustanovljavanja napretka i vrednovanja. To znači da se evaluacija provodi kao integralni dio samoga nastavnog sata kao praćenje postignuća učenika, a ne kao izolirani čin.

Pismene provjere mogu se provoditi pisanjem kraćih diktata, kratkim pismenim provjerama, rješavanjem zadataka dopunjavanja, kratkih vođenih sastavaka i sl.

Iznimno je važno da se postupci kojima se provjerava znanje ne razlikuju od uobičajenih aktivnosti na satu.

Nužno je veći naglasak staviti na pozitivne aspekte napretka učenika i svaki napredak nagraditi na primjeren način.

20. lipnja 2005.

HNOS-OŠ-ENGLESKI JEZIK-PRVI STRANI JEZIK Učenicima u toj dobi potrebna je neposredna povratna informacija o ostvarenom uspjehu, to može biti usmena pohvala ili pozitivna reakcija izražena gestikulacijom ili mimikom učiteljice.

Jednostavnim aktivnostima valja postupno uvoditi najjednostavnije oblike samovrednovanja, samoprocjene (portfolio, Europski jezični portfolio) i međusobnoga vrednovanja učenika.

Domaće zadaće: Važna je njihova načelna redovitost kako bi se razvijale radne navike učenika. Veoma je važno da je zadaća zadana tako da je dijete može svladati samo, bez pomoći roditelja i drugih.

Zadaće moraju biti jednostavne i kratke npr. nacrtati, obojiti, precrtati, povezati crtež i riječ, izraditi slikovne kartice, izraditi kartice s riječima, prepisati najdražu riječ ili rečenicu, odgovoriti na nekoliko jednostavnih pitanja, napisati nekoliko kratkih rečenica o sebi, prijatelju, svome kućnom ljubimcu i sl., riješiti radni listić, riješiti zadatak u radnoj bilježnici ili udžbeniku i sl.

Redovitim pregledavanjem domaćih zadaća (npr. dok djeca rade na nekom drugom zadatku na nastavi) stiče se uvid u napredak učenika, ali i u pogreške i poteškoće u učenju koje valja uzeti u obzir pri daljnjem planiranju nastave.

5. PRIJEDLOG NASTAVNIH CJELINA Ovi prijedlozi nastavnih cjelina nemaju obvezujući karakter ni glede redoslijeda i broja nastavnih cjelina, niti glede povezivanja pojedine tematike s predloženim jezičnim strukturama, što znači da ih ne treba shvatiti kao gradivo predviđeno za jednu lekciju u udžbeniku. Te se kombinacije u programima, udžbenicima i u nastavi mogu koncipirati i na drugačiji način, ali moraju na metodički i pedagoški primjeren način uključiti obvezne sadržaje HNOS-a.

20. lipnja 2005.

HNOS-OŠ-ENGLESKI JEZIK-PRVI STRANI JEZIK

TEMATSKE CJELINE 1. Prijatelji (predstavljane i opis prijatelja i šire obitelji – uporaba opisnih pridjeva, izražavanje sposobnosti)

JEZIČNE STRUKTURE This is... My name /Her name is ...

She is 9. She has got long hair. He is tall /short. He can ride a bike ....

He likes football.

His birthday is in June

KORELACIJE priroda i društvo obitelj hrvatski: razgovori o osobnom životu

3. Moj dom (imenovanje različitih vrsta stanovanja, usvajanje opisa sobe, stana, doma, dijelova namještaja, postavljanje pitanja vezano uz stanovanje)

There is a desk in my room.

My home is a big house. / My home is a small flat. I live in a flat.

There are three chairs in the kitchen.

There is a hall in my house.

Are there bunk beds in your room? – No, there aren’t.

Where do you live?- I live in a house.

priroda i društvo: 1. razred, naše mjesto, kultura života

4. Odjeća i obuća (imenovanje i opisivanje, izražavanje ukusa)

Tom is wearing a T-Shirt.

What are you wearing?

What colour is your T-shirt?

The shoes are too big.

priroda i društvo

5. Životinje (izricanje naziva domaćih životinja i usvajanje naziva divljih životinja. Opisivanje životinja)

It has four legs / one tail.

It is black./ small/ strong It can run fast /jump high

priroda i društvo: 1. razred, Kultura života – kućni ljubimci

6. U učionici i školi (imenovanje predmeta, namještaj i opreme u učionici, izražavanje odnosa u prostoru, postavljanje pitanja za broj, izražavanje sviđanja i nesviđanja)

I am in the classroom. My English teacher is…

I like stories. She likes songs.

I don’t like songs. She doesn’t like stories.

There is a chair. There are 10 boys in the classroom.

How many pupils are there?

priroda i društvo: škola matematika

In/on/under/in front of, behind 7. Kronološko i atmosfersko vrijeme (izricanje kronološkog vremena: dani u tjednu, puni sat i pola sata, godišnja doba, mjeseci, izricanje atmosferskoga vremena)

When do you go to school?

What time do you play tennis?

- On Saturday/ At 4 o’clock What time is it?

It is five o ’clock./ It is half past five.

What month is it?- It is May. What season is it’- It is summer.

It is cloudy, rainy, sunny..

priroda i društvo: Jedinice za vrijeme, promatranje okoliša, vremena i dr.

20. lipnja 2005.

HNOS-OŠ-ENGLESKI JEZIK-PRVI STRANI JEZIK 8. Slobodno vrijeme (imenovanje i izricanje radnji, športova, izricanje sposobnosti izvođenja aktivnosti, izricanje posjedovanja)

I am playing football. / She is playing the violin.

He can run. / She can ride a bike.

Can you / she …

I have got a ball.

She has got a bike.

priroda i društvo 2 i 3 r.

Naše zdravlje

9. Školski praznici (imenovanje godišnjih doba i aktivnosti za pojedina godišnja doba. Poželjeti prijatelju ugodne praznike)

It is summer. They are making a sand castle priroda: 1 i 2 razred on the beach.

Godišnja doba It is winter. We are making a snowman.

10.Obroci (imenovanje obroka i njihovih osnovnih sadržaja)

priroda: I have breakfast at 8 in the morning.

Naše zdravlje I eat pizza.

I drink milk.

Ann has toast/spaghetti for breakfast/lunch.

I like tea.

I don’t like juice.

12. Blagdani (čestitanje blagdana i pjevanje i/ili recitiranje prigodne pjesmice (prema kalendaru) navođenje nekih tipičnih aktivnosti, pisanje čestitke, pozivnica

Happy Halloween!

Come to my Halloween party!

Trick or treat!

Merry Christmas, Happy New Year Christmas tree, candles, Happy Easter, Easter bunny, Easter eggs,

Have a nice holiday!

glazbena kultura, likovna kultura, priroda i društvo: prigodne teme

U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine obrađuju se po izboru nastavnika priče te pripremaju recitacije, pjesmice i brojalice. Sadržaji obogaćuju novim audio i vizualnim materijalima.

20. lipnja 2005.

HNOS-OŠ-ENGLESKI JEZIK-PRVI STRANI JEZIK

6. ODGOJNI I SOCIJALIZIRAJUĆI CILJEVI I SADRŽAJI - promicanje općih vrijednosti, kao npr. pristojnosti i obazrivosti, čistoće i urednosti uz tematske cjeline: U učionici i školi, Odjeća i obuće - promicanje humanističkih vrijednosti, kao npr. prijateljstva, suradnje, altruizma, tolerancije, ljubavi i ponosa na obitelj uz tematsku cjelinu: Prijatelji, Moj dom - promicanje osjećaja za lijepo i za duhovnu dimenziju postojanja uz tematsku cjelinu: Blagdani - razvijanje ekološke svijesti uz tematsku cjelinu: Životinje, Obroci - razvijanje sposobnosti i talenta svake osobe sukladno njezinoj prirodi uz tematske cjeline: Slobodno vrijeme, Školski praznici

ČETVRTI RAZRED (70 sati godišnje) 1. ZNANJA 1.1. LEKSIČKA ZNANJA Do kraja 4. razreda učenici bi trebali aktivno koristiti 380 leksičkih jedinica, a na razini razumijevanja do 500. Planira se uvođenje do 7-8 novih leksičkih jedinica po nastavnom satu uzimanja novog gradiva. Leksičko se gradivo ciklički ponavlja i proširuje.

Semantička područja: moja okolina i ja, moja obitelj, prijatelji, dom, mjesto gdje živim, škola (školski pribor, učionica), slobodno vrijeme, odjeća, dijelovi tijela, hrana, praznici blagdani, predstavljanje članova šire obitelji i prijatelja, izražavanje srodnosti / pripadanja, opisivanje tjelesnih i karakternih osobina, usvajanje naziva za najčešća zanimanja, ponavljanje i proširivanje naziva za aktivnosti u slobodno vrijeme i njihovo opisivanje, proširivanje izraza vezanih uz školu i školske aktivnosti i usvajanje naziva za školske predmete u 4.razredu, usvajanje naziva za osnovne geometrijske likove, učenje naziva za prometna sredstva, trgovine, mjesta u gradu i davanje i traženje informacija o njima, usvajanje naziva za načine putovanja, aktivnosti i izraze vezane uz (školske) praznike, ponavljanje i proširivanje izraza vezanih uz godišnja doba, mjesece, dane i atmosferske prilike, proširivanje rječnika vezanoga uz dnevne obroke, hranu i živežne namirnice i izražavanje svoga mišljenja u vezi s tim, zdravlje i zdravstvene tegobe, proširivanje naziva za domaće i divlje životinje, imenovanje dijelova njihova tijela i opisivanje životinja, glasanje životinja, usvajanje i proširivanje rječnika vezanoga uz blagdane, učenje novih pjesama / recitacija (Halloween/jack-o’-lantern, Christmas carols, St.Valentine's Day).

Posebnosti za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2.,3. i 7. Aktivno koristiti najmanje 250-300 riječi, a razumijevati najmanje 400 (imati na umu da brzo zaboravljaju naučeno). Serije teže usvajaju (dane u tjednu, mjesece u godini, itd.)

Zamjenice često zamjenjuju pa ih treba duže ponavljati i dozvoliti slikovne podsjetnike dok ih ne usvoje. Priloge dugo zamjenjuju, potrebno češće ponavljati i vježbati, a također teško usvajaju prijedloge. Pomoći im kod upotrebe, izraditi slikovni podsjetnik s prijedlozima npr. mačka u, na, ispred, iza, pored kante itd. Teško usvajaju članove, dugo tolerirati zamjene.

5. Usvajanje sadržaja moguće je jedino kroz sadržaje svakodnevnoga komuniciranja (npr. pozdravljanje, predstavljanje, imenovanje likova, predmeta iz okoline i sl.);globalno

20. lipnja 2005.

HNOS-OŠ-ENGLESKI JEZIK-PRVI STRANI JEZIK razumijevanja kratkoga teksta poznate tematike uz dodatno prilagođavanje teksta (pojednostavljivanje izrečenoga, oblikovanje teksta s poznatim riječima; osigurati slikovnu podršku teksta i/ili svake pojedine rečenice teksta.

1.2. GRAMATIČKA ZNANJA Gramatika se ne objašnjava eksplicitno već se strukture usvajaju globalno u okviru predloženih tematskih jedinica.

Na kraju 4. razreda učenici bi trebali raspolagati sljedećim jezičnim strukturama ●

na razini uporabe: -

prezent glagola to be i to have/have got izricanje radnje koja se ponavlja (present simple učestalih glagola vezanih uz tematske jedinice – izjavni, upitni i niječni oblik) izricanje radnje koja se upravo događa (present continuous učestalih glagola vezanih uz tematske jedinice – izjavni, upitni i niječni oblik) razumijevanje i izražavanje molbe i zapovijedi uz pomoć imperativa izražavanje sposobnosti uz pomoć glagola can globalno razlikovanje i uporaba jednine i množine imenica i nekih primjera nepravilne množine vezanih uz tematska područja izražavanje pripadanja uz pomoć posvojnoga genitiva (Saxon genitive) posvojni pridjevi opisni pridjevi osobne zamjenice postavljanje pitanja s upitnim zamjenicama who, whose, what, when, which pravilno upotrijebiti zamjenicu there uz glagol to be (There is/are) pokazne zamjenice / pridjevi this i that raspitivanje o mjestu uz pomoć where postavljanje pitanja s how many prilozi mjesta i vremena pravilno upotrebljavanje prijedloga za mjesto on, in, into, under, behind, in front of, at, to, between glavni brojevi

● Na razini prepoznavanja: -

neodređeni član a / an i određeni član - globalno usvajanje na razini prepoznavanja i uporabe simple past tense uporaba glagola must za izražavanje naredbi present perfect simple za izražavanje rezultata neke radnje phrasal verbs stupnjevanje pridjeva

Posebnosti za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 5. Gramatička znanja postupno usvajati kroz duži vremenski period (npr. uz opetovano ponavljanje raditi na daljnjem memoriranju i eventualnoj primjeni prezenta glagola to be i to have, osobne zamjenice, brojevi i sl.).

20. lipnja 2005.

HNOS-OŠ-ENGLESKI JEZIK-PRVI STRANI JEZIK 1.3. JEZIČNE FUNKCIJE U OKVIRU OBRAĐENIH TEMA I STRUKTURA -

pozdravljanje i oslovljavanje predstavljanje članova šire obitelji i prijatelja izražavanje srodnosti / pripadanja imenovanje najčešćih zanimanja opisivanje tjelesnih i karakternih osobina imenovanje i opisivanje aktivnosti u slobodno vrijeme davanje i traženje informacija o mjestima u gradu imenovanje i opisivanje godišnjih doba, mjeseca, dana i atmosferskih prilika imenovanje školskih predmeta u 4. razredu i opisivanje aktivnosti vezanih uz školu imenovanje dnevnih obroka i živežnih namirnica izražavanje svoga mišljenja o hrani imenovanje i opisivanje odjeće imenovanje i opisivanje dijelova tijela, osjećaja i zdravstvenih tegoba imenovanje i opisivanje životinja i dijelova njihovoga tijela postavljanje pitanja s upitnim zamjenicama who, whose, what, when, which postavljanje pitanja s how many i izražavanje količine prepričavanje nekoga slijeda događaja izražavanje molbe i zapovijedi čestitanje blagdana, rođendana, i sl.

Posebnosti za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 5. Usvajanje sadržaja moguće je jedino kroz sadržaje svakodnevnoga komuniciranja (npr. pozdravljanje, predstavljanje, imenovanje likova, predmeta iz okoline i sl.); globalno razumijevanja kratkoga teksta poznate tematike uz dodatno prilagođavanje teksta (pojednostavljivanje izrečenoga, oblikovanje teksta s poznatim riječima; osigurati slikovnu podršku teksta i/ili svake pojedine rečenice teksta.

1.4. KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturološki, odgojni i socijalizirajući sadržaji integrirani su u predviđena tematska područja kao npr. pozdravljanje; uljudno ophođenje; oslovljavanje; čestitanje blagdana; neke aktivnosti vezane uz blagdane; brojalice, autentične tradicionalne dječje pjesmice u okviru tematskih sadržaja; imena vršnjaka u zemlji / zemljama zemalja engleskoga govornog područja, neka tipična prezimena, nazivi ulica i trgova, raspored sati, raspored dnevnih i tjednih aktivnosti, provođenje slobodnoga vremena i praznika, način stanovanje, kupovanje živežnih namirnica, važniji objekti u mjestu, neki likovi iz dječjih priča i njihov opis, obrada jedne bajke / priče, osnovne informacije o zemlji / zemljama čiji se jezik uči (zemljopisna obilježja i sl.).

U pristupu kulturološkim, odgojnim i socijalizirajućim sadržajima vodi se računa o kontrastivnom pristupu i usporedbi odgovarajućih sadržaja u hrvatskoj kulturi, kulturi zemalja engleskoga govornog područja i stranoj kulturi uopće.

2. VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI 2.1. FUNKCIONALNE KOMPETENCIJE UČENIKA 2.1.1. RECEPTIVNE VJEŠTINE

20. lipnja 2005.

HNOS-OŠ-ENGLESKI JEZIK-PRVI STRANI JEZIK -

sposobnost razumijevanja i izvršavanja uputa i kratkih i jednostavnih naredbi sposobnost povezivanja vizualnoga i zvučnog jezičnog sadržaja sposobnost raspoznavanja i razumijevanja fonoloških, ritmičkih, naglasnih i intonacijskih osobina engleskoga jezika sposobnost razumijevanja sporijeg i pažljivo artikuliranoga govora s duljim pauzama za asimiliranje značenja razumijevanje kraćih jednostavnih izjavnih rečenica i pitanja, razumijevanje osnovne namjere sugovornika globalno i selektivno razumijevanje kratkoga teksta poznate tematike uočavanje specifičnosti izgovora i intonacije izvornih govornika i uočavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina engleskoga jezika u odnosu na materinski jezik razumijevanje slovkanih riječi (spelling)

Posebnosti za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 5. Razumijevanje i izvršavanje uputa i kratkih jednostavnih naredbi (uz demonstraciju, imitiranje sposobnost povezivanja vizualnoga i zvučnog jezičnog sadržaja).

2.1.2. REPRODUKTIVNE VJEŠTINE GOVORENJE

-

sposobnost raspoznavanja, razumijevanja i ponavljanja fonoloških, ritmičkih, naglasnih i intonacijskih osobina engleskoga jezika - sposobnost pamćenja i pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih zvučnih uzoraka izoliranih riječi, rečenica, pjesmica i brojalica vezanih za predložene jezične sadržaje i situacije - spelling (izgovor slova abecede) Posebnosti za učenike s teškoćama u razvoju 2., 3. i 7. – Usvajati sadržaje povezivanjem vizualnoga i zvučnog jezičnog sadržaja i tolerirati teškoće u reproduciranju zvučnih modela. Duže uvježbavati čitanja riječi i kratkih rečenica te rečenične intonacije. Dugo uvježbavati abecedu; učenik sam izrađuje svoju abecedu sa slikama predmeta koji počinju zadanim slovom abecede. ČITANJE

-

pamćenje grafijske slike riječi i rečenica na razini prethodno usvojenih zvučnih uzoraka uočavanje razlika između grafije i izgovora kod učestalih riječi sposobnost čitanja rečenica i dijaloga nakon odslušanih zvučnih uzoraka sposobnost prepoznavanja i razumijevanja poznatih imena, riječi i osnovnih rečenica u kratkim pisanim uputama - sposobnost razumijevanja i čitanja rečenica i kratkih, jednostavnih tekstova o poznatim sadržajima i opisa popraćenih vizualnim sadržajima - sposobnost razumijevanja i čitanja kratkih i jednostavnih poruka s razglednica i jednostavnih obavijesti u svakodnevnim situacijama svladavanje rečenične intonacije Posebnosti za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2., 3.i 7. Duže uvježbavati čitanja riječi i kratkih rečenica te rečenične intonacije.

Pisanje

-

uočavanje razlika između grafije i izgovora kod učestalih riječi i razlika između pravopisa (ortografije) hrvatskog i engleskog jezika 20. lipnja 2005.

HNOS-OŠ-ENGLESKI JEZIK-PRVI STRANI JEZIK -

prepisivanja rečenica/kratkih tekstova koji su prethodno obrađeni

2.1.3. PRODUKTIVNE VJEŠTINE GOVORENJE

● Govorna produkcija / izražavanje u kontinuitetu - sposobnost korištenja više jednostavnih rečenica za opisivanje osoba, predmeta i situacija - povezivanje elemenata priče slikovnicama ili slikovnim karticama i sposobnost opisivanja slikovnoga predloška - sudjelovanje u kraćim dramatizacijama / dijalozima uz predložene jezične sadržaje - iznošenje rezultata skupnoga ili individualnog rada npr. postera na neku od obrađenih tema - sposobnost prepričavanja kraćih tekstova ili slijeda događaja ● Govorna interakcija / sudjelovanje u razgovoru - verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u okviru elementarnih jezičnih funkcija - sposobnost postavljanja jednostavnih pitanja i odgovaranja na njih u okviru poznatih jezičnih struktura i tematskih sadržaja - reproduciranje kratkih dijaloga u kojima učenici samostalno mijenjaju pojedine elemente - samostalno vođenje kratkih dijaloga u okviru poznatih situacija - sudjelovanje u kraćim dramatizacijama PISANJE

-

sposobnost pisanja jednostavnih rečenica, čestitki za blagdane, kratkih poruka na razglednicama, osobnih podataka na obrascima nadopunjavanje teksta riječima koje nedostaju pismeno odgovaranje na pitanja povezivanje izmiješanih dijelova kratkoga teksta u logičku cjelinu pisanje vođenih kratkih sastava u okviru prethodno usvojenih sadržaja pisanje riječi, rečenica i vrlo kratkih tekstova prema zvučnom modelu – diktat

Posebnosti za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2., 3. i 7. Moguće pogreške kod pisanja (u svim oblicima pisanja) ne ispravljati nego naznačiti tako da ih učenik sam otkrije i ispravi uz korištenje udžbenika. Povezivanje pobrkanih dijelova teksta zamijeniti lakšim zadatkom, samostalno pisanje treba biti uz vođenje i pomoć učitelja.

5. Nadopunjavanje rečenica jednom riječju (1 slika je 1 riječ), pisanje kratkih poruka.

2.2. INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE Ophođenje s kulturalnim razlikama unutar civilizacijskih dosega: - senzibilizacija za uočavanje kulturoloških različitosti kroz odgojne i socijalizirajuće sadržaje kao osnova za razvijanje tolerancije i empatije prema drugome i drugačijem (npr. imena, prezimena, različita boja kože, blagdanski običaji, stanovanje, provođenje slobodnoga vremena i praznika i sl.)

2.3. OVLADAVANJE STRATEGIJAMA UČENJA I SLUŽENJA ZNANJEM - ovladavanje tehnikama preglednoga bilježenja - ovladavanje nekim tehnikama učenja: mnemotehnike, asocijacije, kontekst

20. lipnja 2005.

HNOS-OŠ-ENGLESKI JEZIK-PRVI STRANI JEZIK -

korištenje vizualnih elemenata u svrhu memoriranja jezičnih sadržaja (boje, crteži, podcrtavanje, zaokruživanje, precrtavanje i sl.) korištenje ilustracija kao pomoćnoga sredstva za razumijevanje sadržaja teksta vođenje vlastitoga rječnika / usustavljivanje riječi po tematskim područjima korištenje popisa riječi u udžbeniku i dvojezičnih rječnika samostalno zaključivanje korištenje mogućnosti masovnih medija u funkciji učenja stranoga jezika prezentacija rezultata individualnoga i skupnog rada npr. postera o nekoj od obrađenih tema razvoj samostalnoga i suradničkog učenja kroz rad u skupinama i na manjim projektima postupno preuzimanje odgovornosti za vlastito učenje i napredak razvoj svijesti o vlastitom napretku i razvoj sposobnosti samovrednovanja i samoprocjene (portfolio, Europski jezični portfolio) i međusobnoga vrednovanja učenika

3. METODIČKE UPUTE ZA UČITELJE Težište rada je na usmenom iskazu koji se povezuje sa situacijom u razredu, igrom, dramatizacijom, pjesmom i pokretom uz poticanje maštovitosti i kreativnosti učenika.

Učenici sadržaje usvajaju mehanički (reprodukcijom) pri čemu je nužno osigurati i provjeriti pravilno razumijevanje značenja poruke uključujući kulturološke, odgojne i socijalizirajuće elemente.

Uvode se prema potrebi i usporedbe između hrvatskoga i engleskog jezika.

Za prezentaciju rječnika i situacija koriste se zorna sredstva (predmeti, slikovne kartice, posteri, fotografije, pantomima, mimika, lutke i dr.).

Polazi se od onoga što je učeniku već poznato iz engleskoga jezika i drugih predmeta: (novi leksički materijal uvodi se na osnovi poznatih jezičnih struktura; nove jezične strukture se uvode na osnovi već obrađenoga leksičkog materijala).

Jezične se strukture uvode globalno, bez osvještavanja i uporabe metajezika, ali učenike se postupno upućuje na pojedine pravilnosti i analogije.

Jezični sadržaji se ciklički ponavljaju u svrhu osiguranja memoriranja, ali što je moguće više načina (apelirajući na različite kanale percepcije).

Jezični se sadržaji prema potrebi pojašnjavaju na materinskom jeziku.

Uvodi se rad na kraćim projektima tematski povezanih s obrađenim sadržajima.

Artikulacija sata: dinamična izmjena što raznolikijih aktivnosti ne duljih od 10 minuta.

Oblici rada: rad s cijelom skupinom učenika, rad u paru, u skupinama, individualni rad Organizacija prostora: klupe treba postaviti tako kako bi se omogućio učenicima međusobni vizualni kontakt, kako bi dobro čuli što se govori i kako bi prostorno najudaljeniji učenik imao pregled (npr. više skupina po dvije ili tri klupe zajedno; razne varijacije U-oblika i sl.)

Moguće didaktičke aktivnosti: - pokazivanje predmeta ili slikovnoga prikaza predmeta, osoba i ambijenata uz govornu aktivnost - verbalne i neverbalne reakcije na govorni poticaj (npr. pokretom ili crtežom/bojanjem) - odgovaranje na pitanja i postavljanje pitanja - recitiranje i pjevanje koje može biti popraćeno pokretima, TPR (metoda odgovora pokretima cijelog tijela) - izrada tematskih panoa, postera, slikovnih kartica, figurica i dr.

20. lipnja 2005.

HNOS-OŠ-ENGLESKI JEZIK-PRVI STRANI JEZIK -

sudjelovanje u kraćim dijalozima i dramskim prikazima situacija (kao potvrda usvojenosti rječnika i struktura) čitanje na osnovi zvučnoga predloška prepričavanje uz likovni predložak kratki i jednostavni pismeni radovi didaktičke igre: bingo, memory, igre pogađanja, skrivanje i traženje, pričam ti priču, pokvareni telefon i sl.

4. UPUTE ZA VREDNOVANJE Elementi provjere i vrednovanja: - slušno razumijevanje kraćih iskaza i tekstova - razumijevanje kratkoga pisanog teksta - govorna aktivnost na planu reprodukcije - govorna aktivnost na planu produkcije - aktivnost na nastavi Načini praćenja i vrednovanja: Govorna aktivnost provjerava se reprodukcijom pjesmica, kraćim dramatizacijama, dijalozima, verbalnom reakcijom na verbalni ili neverbalni poticaj.

Pisanje i čitanje provjerava se kao sposobnost pisanja i čitanja rečenica i kraćih tekstova; mogu se zadati kraći zadaci za nadopunjavanje poznatoga teksta riječima koje nedostaju ili zadaci tipa zaokruži, poredaj, izbaci, odgovori. Također se mogu koristiti različite vrste diktata i kratke pismene provjere.

Svaka aktivnost na satu u kojoj učenici iskazuju jezičnu aktivnost bilo na receptivnoj, reproduktivnoj ili produktivnoj razini pruža mogućnost za praćenje napretka i vrednovanje: evaluacija se provodi kao integralni dio nastavnoga sata, kao praćenje postignuća učenika, a ne kao izolirani čin.

Iznimno je važno da se postupci kojima se provjerava znanje ne razlikuju od uobičajenih aktivnosti na satu, ali u ovom se razredu mogu postupno uvoditi i kraći testovi objektivnoga tipa.

Nužno je veći naglasak staviti na pozitivne aspekte napretka učenika i svaki napredak nagraditi na primjeren način, ali učeniku valja na razumljiv način ukazati na područja na kojima treba uložiti više truda.

Učenicima treba dati neposrednu povratnu informacija o ostvarenom uspjehu u aktivnostima na satu usmenom pohvalom i pozitivnom neverbalnom reakcijom.

Učenike valja postupno uvoditi u najjednostavnije oblike samovrednovanja, samoprocjene (portfolio, Europski jezični portfolio) i međusobnu procjenu znanja.

Domaće zadaće: Važna je njihova načelna redovitost kako bi se razvijale radne navike učenika. Veoma je važno da je zadaća zadana tako da je dijete može svladati samo, bez pomoći roditelja i drugih.

Zadaće moraju biti jednostavne i jasne, npr. nacrtati i označiti, povezati crtež i riječ, izraditi slikovne kartice, izraditi kartice s riječima, prepisati najdražu riječ ili rečenicu, odgovoriti na nekoliko jednostavnih pitanja, napisati nekoliko rečenica o sebi, prijatelju, svome kućnom ljubimcu i sl., riješiti radni listić, riješiti zadatak u radnoj bilježnici ili udžbeniku i sl.

Redovitim pregledavanjem domaćih zadaća (npr. dok djeca rade na nekom drugom zadatku na nastavi) stiče se uvid u napredak učenika, ali i u pogreške i poteškoće u učenju koje valja uzeti u obzir pri daljnjem planiranju nastave.

20. lipnja 2005.

HNOS-OŠ-ENGLESKI JEZIK-PRVI STRANI JEZIK

5. PRIJEDLOG NASTAVNIH CJELINA Ovi prijedlozi nastavnih cjelina nemaju obvezujući karakter ni glede redoslijeda i broja nastavnih cjelina, niti glede povezivanja pojedine tematike s predloženim jezičnim strukturama, što znači da ih ne treba shvatiti kao gradivo predviđeno za jednu lekciju u udžbeniku. Te se kombinacije u programima, udžbenicima i u nastavi mogu koncipirati i na drugačiji način, ali moraju na metodički i pedagoški primjeren način uključiti obvezne sadržaje HNOS-a.

20. lipnja 2005.

HNOS-OŠ-ENGLESKI JEZIK-PRVI STRANI JEZIK Tematske cjeline 1. Obitelj i prijatelji - predstavljanje članova uže i šire obitelji - opisivanje članova obitelji i prijatelja, njihovih tjelesnih i karakternih osobina

Jezične strukture This is my dad / mum.

He's kind. She's pretty.

He’s a vet./She’s a lawyer.

Who's this?

Whose mum... ?

- my uncle, aunt, niece…

Tim's cousin is tall and skinny.

Korelacije priroda i društvo, 1.r.: Dom i obitelj; članovi i obitelj; 2.r.: Rodbina i svojta

2. Slobodno vrijeme - ponavljanje i proširivanje rječnika vezanoga uz slobodno vrijeme

I play computer games every day.

Who do you...with?

When do you watch TV? How often…?

How many hours a week…?

priroda i društvo, 3.r.: Naše tijelo i zdravlje;

3. Škola - ponavljanje i proširivanje gradiva vezanoga uz školu, razred, školske predmete, raspored sati - izražavanje odnosa u prostoru - razumijevanje i izražavanje molbe, dopuštenja, zapovijedi

- in, on, in front of, behind, under, between at (at school, at home) do the homework There is /there are…

What is she doing? She's reading/drawing...

Take a../.Copy...

priroda i društvo 1.r.: Život i rad u školi

4. Mjesto gdje živim - proširivanje rječnika prometnim sredstvima, trgovinama, mjestima u gradu - ponavljanje i proširivanje uputa za snalaženje u prostoru - opisivanje svoga mjesta - učenje o ponašanju u prometu (prelazak preko ceste, osnovni prometni znakovi) - usvajanje naziva za načine putovanja

Can you show me the way to…?

Turn right.

Cross the street.

- small, big, quiet, noisy, busy, - my street, his house, their flat, our car…

Cross the road while there's no traffic / at the traffic lights...

priroda i društvo, 1.r.: Naše mjesto priroda i društvo, 2.r.: Prometni odgoj; Prometni znakovi

5. Praznici - proširivanje rječnika vezanoga uz praznike - ponavljanje i proširivanje izraza vezanih uz godišnja doba, mjesece i vremenske

- in the country / at the seaside / go diving - Present continuous He's swimming...

What's the weather like in summer?

hrvatski jezik Izricanje sadašnje radnje

hrvatski jezik Izricanje sadašnje radnje

hrvatski jezik: Vrste riječi: pridjevi

-by car / by bus / on foot

hrvatski jezik – Izricanje sadašnje radnje

20. lipnja 2005.

HNOS-OŠ-ENGLESKI JEZIK-PRVI STRANI JEZIK prilike 6. Hrana - usvajanje naziva dnevnih obroka, živežnih namirnica - nabavljanje hrane: trgovina, supermarket; radno vrijeme trgovina, izrada popisa namirnica za kupovinu - izricanje sviđanja / nesviđanja

It's sunny/windy/ hot/.

We wear coats in winter.

How many apples...?

I've got an apple / two apples How much is it/are they?The shop opens /closes at..

- brojevi (1-100) I like / don't like…/I prefer….

matematika 2.r.

Brojevi 1-100

7. Odjeća - usvajanje naziva odjeće i opisivanje odjeće

What are you wearing?

I'm wearing blue jeans, a red T-shirt...

hrvatski jezik Izricanje sadašnje radnje

8. Tijelo - ponavljanje i proširivanje naziva za dijelove tijela i osjećaje - opisivanje tijela i zdravstvenoga stanja - razumijevanje uputa vezanih uz njegu tijela

I'm scared.

- foot / feet What's the matter with you?

I've got a toothache/ a cold.

- Brush your teeth!

-Wash your hands!

I take a shower every day.

priroda i društvo, 2.r.: Naše tijelo i zdravlje

9. Životinje - ponavljanje i proširivanje naziva za domaće i divlje životinje - opisivanje životinja i imenovanje dijelova tijela; glasanje životinja

Birds can fly. mouse- mice

priroda i društvo, 1.r.: Kultura života; kućni ljubimci

10. Blagdani, karneval - opisivanje aktivnosti vezanih uz blagdane i uspoređivanje običaja

Halloween – Trick or treat, jack-o'-lantern...

Christmas carols, pudding, crackers, tree, presents...

St. Valentine's Day Easter eggs/basket/bunny

11. Priča ili tema po izboru

Once upon a time...

There was/were…

They lived…

hrvatski jezik: Množina imenica

A cat has(got) a long tail and whiskers.It miaows.

The neigbour’s dog barks at the cat. vjeronauk 1.-4.r.

20. lipnja 2005.

HNOS-OŠ-ENGLESKI JEZIK-PRVI STRANI JEZIK

6. ODGOJNI I SOCIJALIZIRAJUĆI CILJEVI I SADRŽAJI -

promicanje općih vrijednosti, kao npr. pristojnosti i obazrivosti, urednosti i čistoće uz tematske cjeline: Obitelj i prijatelji, Škola, Mjesto gdje živim, Odjeća, Tijelo promicanje humanističkih vrijednosti, kao npr. prijateljstva, suradnje, altruizma, tolerancije, ljubavi i ponosa na obitelj uz tematske cjeline: Obitelj i prijatelji, Škola, Mjesto gdje živim promicanje osjećaja za lijepo i za duhovnu dimenziju postojanja uz tematsku cjelinu: Blagdani, karneval razvijanje odgovornosti za zdravlje uz tematsku cjelinu: Moje tijelo razvijanje ekološke svijesti uz tematske cjeline: Hrana, Životinje razvijanje sposobnosti i talenta svake osobe sukladno njezinoj prirodi uz tematske cjeline: Slobodno vrijeme, Praznici, Priča ili tema po izboru

20. lipnja 2005.

HNOS-OŠ-ENGLESKI JEZIK-PRVI STRANI JEZIK

PETI RAZRED (105 sati godišnje) 1. ZNANJA 1.1. LEKSIČKA ZNANJA Do kraja 5. godine učenja u 5. razredu osnovne škole učenici bi trebali aktivno upotrebljavati oko 580 leksičkih jedinica i razumjeti oko 660 leksičkih jedinica. Pri obradi novoga leksičkog gradiva ne bi trebalo uvoditi više od 7 do 9 novih leksičkih jedinica po nastavnom satu.

Leksičko se gradivo ciklički proširuje i ponavlja.

Semantička područja: imenovanje članova uže i šire obitelji, opisivanje tjelesnih i karakternih osobina ljudi, imenovanje nastavnih predmeta u 5. razredu osnovne škole, izražavanje sviđanja i nesviđanja, ponavljanje glavnih brojeva 1-100 (parni i neparni brojevi), usvajanje rednih brojeva od 1-100, čitanje osnovnih računskih operacija, čitanje nadnevka i godine, čitanje telefonskih brojeva, usvajanje engleske abecede i slovkanje (spelling), slobodno vrijeme: izvanškolske aktivnosti, športovi, hobiji, glazbeni instrumenti), imenovanje i opisivanje odjeće koju nosimo u određenim prilikama i godišnjem dobu, ponavljanje naziva za boje, opisivanje doma (kuće/stana), njegove unutrašnjosti (sobe/namještaj) i onoga što ga okružuje (vrt/ulica/promet), snalaženje u prostoru/na ulici (odnosi u prostoru), utvrđivanje i proširivanje izražavanja vremena (godišnja doba / mjeseci u godini / dani u tjednu / dijelovi dana / sat), ponavljanje i proširivanje naziva za biljke i životinje, opisivanje svoga mjesta/grada/države/domovine i usporedba sa zemljama engleskoga govornog područja (atmosferske prilike, običaji, kultura), ponavljanje i proširivanje naziva za voće, povrće i hranu u pojedinim dnevnim obrocima, zdrava prehrana: uspoređivanje hranidbenih navika naše zemlje i zemalja engleskoga govornog područja, uspoređivanje običaja vezanih uz proslavu Božića i Uskrsa u nas i u zemljama engleskoga govornog područja, upoznavanje učenika s proslavom Valentinova i Halloween-a.

Posebnosti za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2., 3.i 7. Razumjeti i upotrebljavati oko 70% leksičkih jedinica. Brojeve će imenovati, ali teže odrediti koji je prije, a koji poslije zadanoga broja, snalaženje u prostoru i vremenu je teško za ove učenike, trebaju određivati samo najjednostavnije pojmove, na sat nisu sigurni, osim ako vrijeme ne piše brojkama, serije teže memoriraju (dane u tjednu, mjesece u godini itd.). Ova područja učiti uz podsjetnike i konkretna pomagala.

1.2. GRAMATIČKA ZNANJA Budući da je učenicima ovo peta godina učenja engleskoga jezika, gramatika se objašnjava eksplicitno (present simple i present continuous za izražavanje sadašnjosti te past simple za izražavanje prošlosti).

Iako se gramatika objašnjava eksplicitno, svakako valja napomenuti kako to ne znači učenje gramatičkih paradigmi i pravila uporabe navedenih glagolskih vremena napamet, a ni njihovo ispitivanje. Učenike je neophodno gramatički osvještavati, ali ih pritom valja i rasterećivati, a navedeno postižemo primjenom različitih (kreativnih) metoda i načina rada (usvajanje gramatike kroz igru, problemsku i istraživačku nastavu, pronalaženjem analogija u materinskom jeziku, radom u skupinama i radom u paru).

S druge strane, present perfect simple za izražavanje rezultata neke radnje ne objašnjava se eksplicitno već se takve jezične strukture globalno usvajaju u okviru predloženih tematskih jedinica.

20. lipnja 2005.

HNOS-OŠ-ENGLESKI JEZIK-PRVI STRANI JEZIK •

na razini uporabe - prezent glagola to be i to have/have got u svim licima - izricanje radnje koja se ponavlja (present simple učestalih glagola vezanih uz tematske jedinice – potvrdni, upitni i niječni oblik, kratki odgovori na pitanja) - izricanje radnje koja se događa u trenutku govorenja (present continuous učestalih glagola vezanih uz tematske jedinice – potvrdni, upitni i niječni oblik, kratki odgovori na pitanja) - izražavanje zapovjedi i molbi imperativom - izražavanje sposobnosti/nesposobnosti uporabom glagola can - izražavanje želja za budućnost uz pomoć glagola would - izricanje prošle svršene radnje (past simple - uporaba nekoliko najučestalijih glagola) - razlikovanje i uporaba jednine i množine imenica i nekih primjera nepravilne množine vezanih uz tematska područja (wolf, mouse, sheep, fish, child) i neke osobitosti kod pisanja (story – stories, box – boxes) - osobne zamjenice - izražavanje pripadanja uz pomoć posvojnoga genitiva (Saxon genitive) i posvojnih pridjeva (my, your, his, her, our, their) - postavljanje pitanja uporabom upitnih zamjenica (who, whose, what, when, which, why, how, how many) i odgovaranje na pitanja izricanjem razloga (why...?-Because...)

- uporaba zamjenice there uz glagol to be (There is/are) - uporaba pokazne zamjenice/pridjeva this i that - prilozi mjesta, vremena i učestalosti (here, there, today, yesterday, now, - usually, always, sometimes) - pravilna uporaba prijedloga za mjesto (on, in, into, under, behind, in front of, at to, between, in the middle of, next to) - stupnjevanje jednosložnih i višesložnih pridjeva i nepravilna komparacija pridjeva good i bad - glavni brojevi 1 - 100 - redni brojevi 1 - 100 - neodređeni član a / an Posebnosti za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2., 3. i 7. Kod upotrebe zamjenica, priloga i prijedloga koristiti slikovni podsjetnik s prijedlozima. Teško usvajaju članove, dugo tolerirati zamjene. Posebno pojasniti inverzne upitne rečenice na primjerima u hrvatskom jeziku.

•

na razini prepoznavanja -

globalna uporaba određenog člana the izražavanje rezultata neke radnje (present perfect simple) phrasal verbs znakovi fonetske transkripcije (u svim školama/udžbenicima trebaju se koristiti općeprihvaćeni simboli fonetske abecede)

1.3. JEZIČNE FUNKCIJE U OKVIRU OBRAĐENIH TEMA I JEZIČNIH STRUKTURA

20. lipnja 2005.

HNOS-OŠ-ENGLESKI JEZIK-PRVI STRANI JEZIK -

predstavljanje sebe, članova uže i šire obitelji i prijatelja opisivanje tjelesnih i karakternih osobina imenovanje i opis zanimanja imenovanje školskih predmeta izražavanje sviđanja i nesviđanja opisivanje načina provođenja slobodnoga vremena imenovanje i opisivanje odjeće opisivanje svoga doma (kuće/stana), njegove unutrašnjosti (sobe/ namještaj) i onoga što ga okružuje (vrt/ulica/promet) snalaženje u prostoru / na ulici izražavanje pripadnosti postavljanje pitanja i odgovaranje na pitanja izražavanje vremena imenovanje i opisivanje biljaka i životinja opisivanje svoga mjesta / grada / države / domovine i usporedba sa zemljama engleskoga govornog područja razvijanje navika pravilne prehrane opisivanje i usporedba hrane i hranidbenih navika u nas i u zemljama engleskoga govornog područja sudjelovanje u dijalogu čestitanje blagdana i rođendana

1.4. KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturološki, odgojni i socijalizirajući sadržaji integrirani su u predviđena tematska područja kao npr. pozdravljanje; uljudno ophođenje; oslovljavanje; čestitanje blagdana i rođendana; neke aktivnosti vezane uz blagdane; brojalice; autentične dječje pjesmice za govorenje i pjevanje u okviru tematskih sadržaja (npr. nursery rhymes, rap, jazz chants); imena vršnjaka u zemlji/zemljama jezika cilja; neka tipična prezimena; neka jela i prehrambene navike; odijevanje; prometna sredstva i ponašanje u prometu; športske aktivnosti i igre; neki likovi iz dječjih priča i njihov opis; obrada bajke/priče/ulomka iz dječjeg ili omladinskoga romana; neke osnovne informacije o zemlji/zemljama čiji se jezik uči (npr. naziv zemlje i glavni grad, naziv neke regije/rijeke/planine i sl.).

U pristupu kulturološkim i odgojnim sadržajima vodi se računa o kontrastivnom pristupu i usporedbi odgovarajućih sadržaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja engleskoga govornog područja te razvijanja pozitivnoga odnosa prema vlastitoj kulturi i kulturama jezika cilja.

2. VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI 2.1. FUNKCIONALNE KOMPETENCIJE UČENIKA 2.1.1. RECEPTIVNE VJEŠTINE - razumijevanje i reagiranje na naputke i naredbe na engleskom jeziku - povezivanje vizualnoga (slikovnog) i zvučnog jezičnog sadržaja - razumijevanje jednostavnih izjavnih rečenica i pitanja; razumijevanje osnovne namjere sugovornika - razumijevanje govora normalnoga tempa i artikulacije poznate tematike - globalno i selektivno razumijevanje kratkoga teksta poznate tematike

20. lipnja 2005.

HNOS-OŠ-ENGLESKI JEZIK-PRVI STRANI JEZIK -

uočavanje specifičnosti izgovora i intonacije izvornih govornika i uočavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina engleskoga jezika u odnosu na materinski jezik razumijevanje slovkanih riječi (spelling)

2.1.2. REPRODUKTIVNE VJEŠTINE Govorenje - sposobnost raspoznavanja, razumijevanja i ponavljanja fonoloških, ritmičkih, naglasnih i intonacijskih osobina engleskoga jezika prema zvučnom uzorku - sposobnost pravilne reprodukcije govorenih i snimljenih zvučnih uzoraka izoliranih riječi, rečenica, brojalica i pjesmica vezanih uz predložene jezične sadržaje i situacije - slovkanje riječi (spelling) Posebnosti za učenike s teškoćama u razvoju 2., 3. i 7. – Usvajati sadržaje povezivanjem vizualnoga i zvučnog jezičnog sadržaja i tolerirati teškoće u reproduciranju zvučnih modela. Čitanje - prepoznavanje i čitanje fonetskih simbola - uočavanje razlika između grafije i izgovora kod učestalih riječi - sposobnost čitanja rečenica, dijaloga i kraćega teksta nakon odslušanih zvučnih uzoraka - sposobnost prepoznavanja i razumijevanja poznatih imena, riječi i jednostavnih rečenica u jednostavnim pisanim uputama - sposobnost razumijevanja i čitanja jednostavnih tekstova o poznatim sadržajima i opisa popraćenih vizualnim sadržajima - sposobnost razumijevanja i čitanja jednostavnih poruka s razglednica i jednostavnih obavijesti u svakodnevnim situacijama - svladavanje rečenične intonacije Posebnosti za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2., 3.i 7. Duže uvježbavati čitanja riječi i kratkih rečenica te rečenične intonacije.

Pisanje - uočavanje razlika između grafije i izgovora kod učestalih riječi i razlika između pravopisa hrvatskoga i engleskoga jezika - pisanje rečenica / kratkih tekstova tematike i rječnika koji su prethodno obrađeni 2.1.3. PRODUKTIVNE VJEŠTINE GOVORENJE ● Govorna produkcija / izražavanje u kontinuitetu - sposobnost korištenja jednostavnih rečenica za opisivanje osoba, predmeta i situacija

20. lipnja 2005.

HNOS-OŠ-ENGLESKI JEZIK-PRVI STRANI JEZIK -

povezivanje elemenata priče pomoću slikovnih kartica i sposobnost opisivanja slikovnoga predloška sudjelovanje u kraćim dramatizacijama / dijalozima uz predložene jezične sadržaje iznošenje rezultata skupnoga ili individualnoga rada npr. projekta ili postera na neku od obrađenih tema prepričavanje slijeda događaja

● Govorna interakcija / sudjelovanje u razgovoru - verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u okviru elementarnih jezičnih funkcija - sposobnost postavljanja i odgovaranja na jednostavna pitanja u okviru poznatih jezičnih struktura i tematskih sadržaja - reproduciranje kratkih dijaloga u kojima učenici samostalno mijenjaju pojedine elemente - samostalno vođenje kratkih dijaloga u okviru poznatih situacija - sudjelovanje u kraćim dramatizacijama 2.1.4. PISANJE -

sposobnost pisanja jednostavnih rečenica, čestitki za blagdane, kratkih poruka na razglednicama, osobnih podataka na obrascima sposobnost pisanja jednostavnih tekstova o sebi i izmišljenim osobama, mjestu gdje žive i što rade popunjavanje teksta riječima koje nedostaju prema uzorku i pisanje kraćih rečenica pismeno odgovaranje na pitanja povezivanje pobrkanih dijelova kratkoga teksta u smislenu cjelinu samostalno pisanje vođenih kratkih opisa u okviru prethodno usvojenih sadržaja pisanje rečenica i vrlo kratkih tekstova prema zvučnom modelu – diktat

Posebnosti za učenike s posebnim obrazovnim potrebama 2., 3. i 7. Moguće pogreške kod pisanja (u svim oblicima pisanja) ne ispravljati nego naznačiti tako da ih učenik sam otkrije i ispravi uz korištenje udžbenika. Povezivanje pobrkanih dijelova teksta zamijeniti lakšim zadatkom, samostalno pisanje treba biti uz vođenje i pomoć učitelja.

5. Nadopunjavanje rečenica jednom riječju (1 slika je 1 riječ), pisanje kratkih poruka.

2.2. INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE Ophođenje s kulturalnim razlikama unutar civilizacijskih dosega: - senzibilizacija za uočavanje kulturoloških različitosti kroz odgojne i socijalizirajuće sadržaje kao osnova za razvijanje tolerancije i empatije prema drugome i drugačijem (npr. imena, prezimena, blagdanski običaji, stanovanje, provođenje slobodnoga vremena i praznika), nenasilno rješavanje sukoba, otklanjanje stereotipa i sl.

2.3. OVLADAVANJE STRATEGIJAMA UČENJA I SLUŽENJA ZNANJEM -

ovladavanje tehnikama preglednoga bilježenja, pisanje bilježaka i natuknica radi boljega pamćenja

20. lipnja 2005.

HNOS-OŠ-ENGLESKI JEZIK-PRVI STRANI JEZIK -

korištenje vizualnih elemenata u svrhu memoriranja jezičnih sadržaja (boje, crteži, podcrtavanje, zaokruživanje i sl.) korištenje ilustracija kao pomoćnoga sredstva za razumijevanje sadržaja teksta vođenje vlastitoga rječnika usustavljivanje riječi po tematskim područjima korištenje popisa riječi u udžbeniku i dvojezičnih rječnika uočavanje i pronalaženje pravilnosti i analogija korištenje mogućnosti masovnih medija u funkciji učenja stranoga jezika korištenje računala, elektroničke pošte i interneta u učenju stranoga jezika prezentacija rezultata individualnoga i skupnoga rada npr. postera o nekoj od obrađenih tema razvoj samostalnoga i suradničkoga učenja razvoj svijesti o vlastitom napretku i razvoj sposobnosti samovrednovanja, samoprocjene (portfolio, Europski jezični portfolio) i međusobnoga vrednovanja učenika samostalno zaključivanje

3. METODIČKE UPUTE ZA UČITELJE Težište rada je na usmenom iskazu koji se povezuje sa situacijom u razredu, igrom, dramatizacijom, pjesmom i pokretom uz poticanje maštovitosti i kreativnosti učenika; ipak postupno se uspostavlja ravnoteža između svih jezičnih vještina.

Učenici sadržaje usvajaju mehanički (reprodukcijom), ali nužno je osigurati i provjeriti pravilno razumijevanje značenja poruke uključujući i kulturološke, odgojne i socijalizirajuće elemente.

Uvode se prema potrebi i usporedbe između hrvatskoga i engleskoga jezika.

Za prezentaciju rječnika i situacija koriste se zorna sredstva (predmeti, slikovne kartice, posteri, fotografije, pantomima, mimika, lutke i dr.).

Polazi se od onoga što je učeniku već poznato iz engleskoga jezika i drugih predmeta.

Novi leksički materijal uvodi se na osnovi poznatih jezičnih struktura.

Jezične se strukture uvode globalno, ali učenike se postupno upućuje na pojedine pravilnosti i analogije, te uvodi u osnove metajezika.

Nove jezične strukture se uvode na osnovi već obrađenoga leksičkog materijala Jezični sadržaji se ciklički ponavljaju na što je moguće više načina (apelirajući na različite kanale percepcije) da bi ih učenici lakše usvojili, a novi sadržaji povezuju se s usvojenim.

Jezični se sadržaji po potrebi mogu pojasniti na materinskom jeziku.

Artikulacija sata: što raznolikije aktivnosti koje ne bi trebale trajati duže od 10 do 15 minuta.

Oblici rada: rad s cijelom skupinom učenika, rad u paru, više manjih skupina, individualni rad (kada god je to moguće, potrebno je dati prednost onim (kreativnim) oblicima rada koji stavljaju samoga učenika u centar procesa učenja: rad u paru, više manjih skupina i sl.).

Organizacija prostora: klupe treba postaviti tako kako bi se omogućio učenicima međusobni vizualni kontakt, kako bi dobro čuli što se govori i kako bi prostorno najudaljeniji učenik imao pregled (npr. više skupina po dvije ili tri klupe zajedno; razne varijacije U-oblika i sl.) didaktičke bi aktivnosti po mogućnosti trebale uključivati elemente igre Didaktičke aktivnosti:

20. lipnja 2005.

HNOS-OŠ-ENGLESKI JEZIK-PRVI STRANI JEZIK - pokazivanje predmeta ili slikovnoga prikaza predmeta, osoba i ambijenata uz govornu aktivnost - verbalne i neverbalne reakcije na govorni poticaj (npr. pokretom ili crtežom/bojanjem) - odgovaranje na pitanja i postavljanje pitanja - izrada tematskih panoa, postera, slikovnih kartica, figurica i dr.

- sudjelovanje u kraćim dijaloškim situacijama i dramskim prikazima situacija kao potvrda usvojenosti rječnika i struktura - čitanje na osnovi zvučnog modela - prepričavanje uz likovni predložak - kratki jednostavni pismeni radovi - didaktičke igre: bingo, memory, igre pogađanja, skrivanje i traženje, pričam ti priču, pokvareni telefon i sl.

4. UPUTE ZA VREDNOVANJE Elementi provjere i vrednovanja: - razumijevanje kraćih iskaza i tekstova - razumijevanje kratkoga pisanog teksta - govorna aktivnost na planu reprodukcije - govorna aktivnost na planu produkcije - aktivnost na nastavi Načini praćenja i vrednovanja: Vještina pismenoga izražavanja provjerava se i putem diktata, kraćih vođenih sastavaka koji će sadržavati prethodno obrađene teme i strukture i kratkim ciljanim pismenim provjerama.

Usvojenost kulturnocivilizaciskih sadržaja može se provoditi kroz kvizove znanja, reproduciranjem pjesmica za pjevanje i govorenje, odgovarajućim jezičnim reagiranjem u nekim specifičnim kulturno uvjetovanim situacijama i sl.

Svaka aktivnost na satu u kojoj učenici iskazuju jezičnu aktivnost bilo na receptivnoj, reproduktivnoj ili produktivnoj razini pruža mogućnost ustanovljavanja napretka i vrednovanja. To znači da se evaluacija provodi kao integralni dio samoga nastavnog sata kao praćenje postignuća učenika, a ne kao izolirani čin.

Iznimno je važno da se postupci kojima se provjerava znanje ne razlikuju od uobičajenih aktivnosti na satu, ali mogu se koristiti kraće provjere znanja objektivnoga tipa.

Nužno je naglasak staviti na pozitivne aspekte napretka učenika i svaki napredak nagraditi na primjeren način, ali učeniku valja na razumljiv način ukazati na područja na kojima treba uložiti više truda.

Učenicima treba dati neposrednu povratnu informaciju o ostvarenom uspjehu u aktivnostima na satu (usmena pohvala i pozitivna neverbalna reakcija).

I dalje učenike valja poticati na jednostavnije oblike samovrednovanja, samoprocjene (portfolio, Europski jezični portfolio) i međusobnu procjenu znanja.

Pri vrednovanju učenika s posebnim potrebama (disleksija, disgrafija i sl.) nužno je primijeniti individualni pristup.

Domaće zadaće: Važna je njihova načelna redovitost kako bi se razvijale radne navike učenika. Veoma je važno da je zadaća zadana tako da je učenici mogu svladati sami, bez pomoći roditelja i drugih.

Zadaće moraju biti jasne, a upute razumljive, npr. nacrtati i označiti, povezati crtež i riječ, izraditi kartice s riječima, prepisati ključnu riječ ili rečenicu, odgovoriti na

20. lipnja 2005.

HNOS-OŠ-ENGLESKI JEZIK-PRVI STRANI JEZIK nekoliko jednostavnih pitanja, napisati nekoliko rečenica o sebi, prijatelju, poznatoj osobi, svome mjestu/gradu, riješiti radni listić, riješiti zadatak u radnoj bilježnici ili udžbeniku i sl.

Redovitim pregledavanjem domaćih zadaća (npr. dok učenici rade na nekom drugom zadatku na nastavi i povremenim pregledom bilježnica učenika) stiče se uvid u napredak učenika, ali i u pogreške i poteškoće u učenju koje valja uzeti u obzir pri daljnjem planiranju nastave.

Zadaće mogu uključivati i rad na manjim projektima, samostalno istraživanje traženjem podataka u enciklopedijama, rječnicima, na internetu i sl.

5. PRIJEDLOG NASTAVNIH CJELINA Ovi prijedlozi nastavnih cjelina nemaju obvezujući karakter ni glede redoslijeda i broja nastavnih cjelina, niti glede povezivanja pojedine tematike s predloženim jezičnim strukturama, što znači da ih ne treba shvatiti kao gradivo predviđeno za jednu lekciju u udžbeniku. Te se kombinacije u programima, udžbenicima i u nastavi mogu koncipirati i na drugačiji način, ali moraju na metodički i pedagoški primjeren način uključiti obvezne sadržaje HNOS-a.

20. lipnja 2005.

HNOS-OŠ-ENGLESKI JEZIK-PRVI STRANI JEZIK TEMATSKE CJELINE JEZIČNE STRUKTURE 1. Moja obitelj, prijatelji i ja My name is.../ I am 10/11. predstavljanje i opis sebe, I am from.../ I ‘ve got a članova uže i šire obitelji i small/big family. I live with prijatelja – njihovih tjelesnih i my mother, my father... karakternih osobina; usvajanje naziva za zanimanja My dad/mum is a teacher/an architect/a dentist/a secretary/a doctor/a nurse/a vet/a postman.

What would you like to be?

KORELACIJE priroda i društvo-Dom i obitelj, 2.r.; Kućni ljubimci, 1.r. hrvatski jezik – pridjevi, 4.r. priroda i društvo, 2.r. zanimanja

I've got many friends.

I've got/He's got/She's got a pet.

I'm/He's crazy about.../good at...

He/She is/isn't tall/plump/naughty.

I've got/He's got blond hair and blue eyes. engleski jezik, 4.r.

- to be i have/have got (ponavljanje) My/Her/His house/flat is small/big.

There is a hall, a living room....

There is a bed/a desk in his/David's room. There are a lot of drawings on the wall.

My street is/isn't very long.

- prijedlozi: on, in, under, in front of, behind - Saxon genitive What is your favourite/least 3. Škola imenovanje nastavnih favourite subject? predmeta u 5.r.OŠ, raspored When do you have sati, dani u tjednu, izricanje English/Maths...?On vremena (dani u tjednu), Mondays... izražavanje sviđanja i What is your best friend’s nesviđanja, ponavljanje telephone number? glavnih brojeva 1-100 (parni i Can you spell your name? neparni brojevi), čitanje What is twenty plus sixtyosnovnih računskih operacija i six? telefonskih brojeva, izricanje -glavni i redni brojevi 1-100 2. Moj dom opisivanje doma/kuće/stana, njegove unutrašnjosti (sobe/namještaj) i prostora izvan i oko njega (vrt/ulica/promet)

hrvatski jezik, 5.r. – Padeži (genitiv-izražavanje pripadnosti)

matematika, 2.r.- glavni brojevi do100 matematika, 3.r.- redni brojevi

20. lipnja 2005.

HNOS-OŠ-ENGLESKI JEZIK-PRVI STRANI JEZIK naredbi, engleska abeceda, slovkanje riječi

-imperative (commands) - be good/bad at / be best in - I like/don't like...

- My sister is playing in the kindergarden now.

- present perfect simple (na razini prepoznavanja i globalne uporabe): Have you finshed the exercise?

hrvatski jezik, 1.r.-abeceda hrvatski jezik, 3.r. zapovjedni način hrvatski jezik, 3.r. – izricanje sadašnjosti

4. Slobodno vrijeme imenovanje izvanškolskih aktivnosti, športova, hobija

How do you spend your free hrvatski jezik, 3.r.-izricanje sadašnjosti time?

What do you usually do in the afternoon/evening/at five?

I like...I play...

-opisivanje prošle svršene radnje - When did you start collecting stamps?

5. Vrijeme izražavanje vremena-sata, dijelovi dana, godišnja doba

What's the time? It's 5 o'clock/half past 4/a quarter to/past 3.

- in the afternoon/morning/ evening - on Sunday - in July/summer - at midnight/noon/2 o'clock

priroda i društvo, 2.r.snalaženje u vremenu, jedinice za vrijeme

- I go to school every day.

hrvatski jezik, 3.r. – izricanje sadašnjosti

6. Svijet oko nas opisivanje svakodnevne/uobičajene radnje; opisivanje svoga mjesta/grada/države/domovine i usporedba sa zemljama engleskoga govornog područja (atmosferske prilike, običaji, kultura); ponavljanje i proširivanje vokabulara vezanoga uz biljke i životinjeopisivanje i usporedba

- The capital od Croatia is Zagreb.

- Trafalgar Square is the most famous square in London.

- A squirrel is smaller than a rabbit.

- A shark is more dangerous than a dolphin.

-The longest river in the world is the Nile.

-The most famous sight in New York is the Statue of Liberty.

priroda i društvo, 2.r.mjeseci u godini priroda i društvo, 1.r.vrijeme-doba dana; dani u tjednu

zemljopis, 5.r. – Prirodni elementi i život ljudi (Vrijeme i klima; Vjetar, oblaci i padaline hrvatski jezik, 5.r. – stupnjevanje pridjeva priroda i društvo, 2.r. – domaće i divlje životinje

a story – stories

20. lipnja 2005.

HNOS-OŠ-ENGLESKI JEZIK-PRVI STRANI JEZIK 7. Hrana i zdravlje ponavljanje i proširivanje naziva za voće, povrće i hranu u pojedinim dnevnim obrocima; razgovor o zdravoj prehrani; usporedba hrane i prehrambenih navika u nas i u zemljama engleskoga govornog područja; razgovor o zdravlju-zdravom načinu života: kretanje i bavljenje športom/tjelesnom aktivnošću; kod liječnika: najjednostavnije tegobe

8. Blagdani usporedba običaja vezanih uz proslavu Božića i Uskrsa u nas i u zemljama engleskoga govornog područja; upoznavanje učenika s proslavom Valentinova, pisanje prigodnih poruka za Valentinovo, Halloween i kako se slavi

a box – boxes breakfast, brunch, lunch, dinner, supper - I'd like some....

Would you like any...?

I wouldn't like any...

priroda, 5.r. – Uzgoj biljaka, zdrava prehrana (vrijednost voća, povrća i žitarica u svakodnevnoj prehrani)

- Don't get on buses and trams. Walk, walk and walk.

- Jump three times! hrvatski jezik, 3.r. – - Roll your shoulders! zapovjedni način - I've got a sore throat/ a headache/ a temperature/ a runny nose.

I cough/sneeze a lot. stomach, neck, arms a foot – feet a tooth – teeth a sheep – sheep a child – children Ponavljanje već usvojenih struktura

priroda i društvo, 4.r. – Moje tijelo vjeronauk likovna kultura: izrada plakata za potrebe škole; izrada čestitki/postera i uređenje panoa uz pojedini blagdan; izrada jack-o'lanterns za Halloween i ostalog prigodnog slikovnog materijala glazbena kultura pjevanje božićnih pjesama (Christmas Carols)

U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine obrađuju se po izboru nastavnika priče te pripremaju recitacije, pjesmice i brojalice. Sadržaji obogaćuju novim audio i vizualnim materijalima.

20. lipnja 2005.

HNOS-OŠ-ENGLESKI JEZIK-PRVI STRANI JEZIK

6. ODGOJNI I SOCIJALIZIRAJUĆI CILJEVI I SADRŽAJI -

promicanje općih vrijednosti, kao npr. pristojnosti i obazrivosti, urednosti i čistoće uz tematske cjeline: Moja obitelj, prijatelji i ja, Moj dom, Škola promicanje humanističkih vrijednosti, kao npr. prijateljstva, suradnje, altruizma, tolerancije, ljubavi i ponosa na obitelj uz tematske cjeline: Moja obitelj, prijatelji i ja, Moj dom, Škola razvijanje odgovornosti za zdravlje uz tematsku cjelinu: Hrana i zdravlje promicanje osjećaja za lijepo i za duhovnu dimenziju postojanja uz tematsku cjelinu: Blagdani razvijanje ekološke svijesti uz tematsku cjelinu: Hrana i zdravlje razvijanje sposobnosti i talenta svake osobe sukladno njezinoj prirodi uz tematsku cjelinu: Slobodno vrijeme razvijanje sposobnosti za društveni angažman, tj. za aktivno i odgovorno sudjelovanje u životu društva uz tematsku cjelinu: Svijet oko nas

20. lipnja 2005.

HNOS-OŠ-ENGLESKI JEZIK-PRVI STRANI JEZIK

ŠESTI RAZRED (105 sati godišnje) 1. ZNANJA 1.1. LEKSIČKA ZNANJA Na kraju 6. razreda osnovne škole učenici bi trebali usvojiti i samostalno koristiti oko 780 leksičkih jedinica, a na razini razumijevanja do 880. Predviđa se aktivno usvajanje oko 10 novih leksičkih jedinica po satu novog gradiva. Leksičke jedinice treba neprestano ponavljati i ciklički proširivati prema tematskim sadržajima i interesima učenika.

Semantička područja: razgovaranje o sebi, svojoj obitelji, prijateljima; opisivanje karakternih osobina i izgleda osoba; opis svoga grada ili mjesta, predstavljanje svoga kraja i jezika kojim govorimo, opisivanje svoga doma; proširivanje rječnika o zdravoj hrani, zdravom tijelu, zagađenju i zaštiti okoliša; opisivanje svakodnevnih obveza u kući, školi, komunikacija s drugim osobama iz neposredne okoline; usvajanje i proširivanje vokabulara vezanog uz medije, šport, putovanja, prepričavanje svojih iskustava; usvajanje osnovnoga vokabulara vezanog uz likovnu i glazbenu umjetnost i književna djela: proširivanje izražavanja i opisivanja kalendarskoga vremena i atmosferskoga vremena; ponavljanje i proširivanje vokabulara o odjeći; upoznavanje kulture i civilizacije zemalja engleskoga govornog područja, znamenitih osoba i usporedba s Hrvatskom i znamenitim osobama iz Hrvatske; otkrivanje nekih novih osobina proslava blagdana u zemljama engleskoga govornog područja, običaja, pjesama, tipičnih blagdanskih jela i sl.

Posebnosti za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2., 3.i 7. Razumjeti i upotrebljavati oko 70% leksičkih jedinica.

1.2. GRAMATIČKA ZNANJA Gramatičke strukture učenici usvajaju u predloženim jezičnim strukturama. Na kraju 6.razreda od učenika se očekuje znanje sljedećih struktura: ● na razini uporabe -

glagoli to have/have got i to be ; stuktura there is /are present simple (potvrdni, upitni i niječni oblik) present continuous (potvrdni, upitni i niječni oblik) present simple u odnosu na present continuous phrasal verbs prilozi učestalosti i njihovo mjesto u rečenici planirana buduća radnja uz pomoć going to future (potvrdni, upitni i niječni oblik) prilozi i priložne oznake vremena traženje dopuštenja uz pomoć glagola can i may (upitni i niječni oblik, kratki odgovori na pitanja) izricanje obveze uz pomoć must / have to simple future za predviđanje budućih radnji izricanje prošle radnje uz pomoć simple past pravilnih i nepravilnih glagola komparacija pridjeva (kratki, dugi i nepravilni pridjevi good, bad, many, much) tvorba množine imenica brojive i nebrojive imenice neodređena količina uz pomoć some, any, much, many razlika između How much ? i How many ? glavni i redni brojevi od 1 do 100 20. lipnja 2005.

HNOS-OŠ-ENGLESKI JEZIK-PRVI STRANI JEZIK ●

posvojni pridjevi i zamjenice (my / mine, your / yours,...) prijedlozi za mjesto i vrijeme neke uporabe glagolske imenice (gerund): I like swimming in the sea.

na razini prepoznavanja - present perfect simple u situaciji izricanja rezultata radnje - would za izricanje želja

Posebnosti za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2., 3. i 7. Kod upotrebe zamjenica, priloga i prijedloga koristiti slikovni podsjetnik s prijedlozima. Komparaciju pridjeva učiti na najjednostavnijim primjerima.

5. Gramatička znanja postupno usvajati kroz duži vremenski period (npr. uz opetovano ponavljanje raditi na daljnjem memoriranju i eventualnoj primjeni pomoćnih glagola osobne zamjenice, brojevi i sl.).

1.3. JEZIČNE FUNKCIJE U OKVIRU OBRAĐENIH TEMA I JEZIČNIH STRUKTURA -

pričanje o sebi i drugima opisivanje predmeta, osoba i situacija postavljanje pitanja snalaženje u prostoru i vremenu uljudno ophođenje izricanje sklonosti i potreba izražavanje stava prepričavanje prošlih događaja izricanje radnji koje se upravo događaju izricanje radnji koje se ponavljaju traženje i davanje informacija izricanje budućih radnji izricanje radnji koje su upravo završile uspoređivanje predmeta i osoba čestitanje blagdana, rođendana i sl., pisanje čestitki, poruka i pisama

1.4. KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturološki, odgojni i socijalizirajući sadržaji su integrirani u predviđena tematska područja kao npr. pozdravljanje, uljudno ophođenje, oslovljavanje, čestitanja, razne informacije o blagdanskim i drugim običajima, pjesme, igre, plesovi, dnevne obveze vršnjaka, raspored sati, slobodno vrijeme, odijevanje, način stanovanja, informacije o zemljama, glavnim gradovima, nekim poznatim spomenicima, umjetninama, muzejima, galerijama, izletištima, nacionalnim parkovima, poznatim povijesnim osobama iz područja književnosti, likovne, glazbene kulture te ostalim običajima vezanim uz svakodnevni život.

U pristupu kulturološkim i odgojnim sadržajima vodi se računa o kontrastivnom pristupu i usporedbi odgovarajućih sadržaja u hrvatskoj kulturi, kulturi zemalja engleskoga govornog područja i razvija pozitivni odnos prema svojoj kulturi i kulturama jezika cilja.

20. lipnja 2005.

HNOS-OŠ-ENGLESKI JEZIK-PRVI STRANI JEZIK

2. VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI 2.1. FUNKCIONALNE KOMPETENCIJE UČENIKA 2.1.1. RECEPTIVNE VJEŠTINE - raspoznavanje i razumijevanje fonoloških, ritmičkih, naglasnih i intonacijskih osobina engleskoga jezika - razumijevanje pažljivo artikuliranoga govora - razumijevanje i izvršavanje uputa i naredbi - povezivanje vizualnoga i auditivnog jezičnog sadržaja - razumijevanje izjavnih, niječnih i upitnih rečenica, razumijevanje osnovne namjere sugovornika - globalno i selektivno razumijevanje teksta poznate tematike - uočavanje specifičnosti izgovora i intonacije izvornih govornika i uočavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina engleskoga jezika u odnosu na materinski jezik - razumijevanje slovkanih riječi (spelling) 2.1.2. REPRODUKTIVNE VJEŠTINE Izgovor i intonacija - oponašanje i izgovaranje specifičnih glasova engleskoga jezika - reproduciranje rečenične intonacije - reproduciranje zvučnih modela - spelling (izgovor slova abecede) Govorenje - pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih zvučnih modela - verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u okviru jezičnih funkcija - sposobnost pamćenja i reproduciranja sadržaja obrađene cjeline Posebnosti za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2., 3. i 7. – Usvajati sadržaje povezivanjem vizualnoga i zvučnoga jezičnog sadržaja i tolerirati teškoće u reproduciranju zvučnih modela. Duže uvježbavati čitanja riječi i kratkih rečenica te rečenične intonacije Čitanje - sposobnost razumijevanja pisanih uputa - sposobnost čitanja tekstova i dijaloga nakon odslušanoga zvučnog uzorka - sposobnost razumijevanja i čitanja tekstova o poznatim sadržajima i opisa popraćenih vizualnim sadržajima - sposobnost razumijevanja i čitanja tekstova s razglednica, kraćih pisama, obavijesti u svakodnevnim situacijama - glasno čitanje tekstova prethodno obrađenih struktura i rječnika - svladavanje rečenične intonacije - samostalno čitanje fonetskih simbola u rječniku Posebnosti za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2., 3.i 7. Duže uvježbavati čitanja riječi i kratkih rečenica te rečenične intonacije.

Pisanje

20. lipnja 2005.

HNOS-OŠ-ENGLESKI JEZIK-PRVI STRANI JEZIK -

pisanje po diktatu nakon prethodno obrađenih sadržaja uočavanje razlika između grafije i izgovora i razlike pravopisa hrvatskoga i engleskog jezika pisanje riječi po zvučnom modelu – slovkanih slova abecede

2.1.3. PRODUKTIVNE VJEŠTINE GOVORENJE ● Govorna produkcija / izražavanje u kontinuitetu - sposobnost odgovaranja i postavljanja pitanja u okviru poznatih jezičnih struktura i tematskih sadržaja - sposobnost opisivanja osoba, predmeta, situacija - sposobnost opisivanja slikovnoga predloška - povezivanje elemenata priče, dijaloga, razgovora u smislenu cjelinu - iznošenje rezultata skupnoga ili individualnog rada (postera, teksta, ili sl.)

- sposobnost prepričavanja slijeda događaja uz likovne poticaje ● Govorna interakcija / sudjelovanje u razgovoru - reproduciranje dijaloga u kojim učenici samostalno mijenjaju pojedine dijelove - sudjelovanje u dramatizacijama / dijalozima uz predložene jezične sadržaje postavljanje jednostavnijih pitanja i odgovaranja na njih u okviru poznatih jezičnih struktura i tematskih sadržaja Posebnosti za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama *3. Samostalno prepričavanje teksta treba biti potpomognuto pitanjima ili podsjetnikom koji je učenik sam izradio. *5. Odgovarati na postavljena pitanja o poznatom tekstu npr. jednom riječju; uz povezivanje pitanja i odgovora ispisanih unaprijed na papirnatim. ČITANJE - samostalno odgovaranje na zadana pitanja i rješavanje zadataka nakon pročitanoga teksta PISANJE - pisanje čestitki, poruka na razglednicama, kratkih pisama, osobnih podataka na obrascima - sposobnost pisanja o sebi, drugima, mjestu življenja i rada, školovanja - popunjavanja tekstova riječima koje nedostaju - sposobnost povezivanja elemenata predloženoga teksta i pismeno odgovaranje na pitanja - povezivanje izmiješanih rečenica, dijaloga, kraćih tekstova u smislenu cjelinu - samostalno pisanje kraćih opisa u okviru prethodno obrađenih sadržaja - ispunjavanje obrasca s osobnim podacima - samostalno snalaženje u pisanju ispita znanja nakon uvježbanih sadržaja - samostalno i zajedničko osmišljanje tekstova i grafičkih rješenja namijenjenih razrednom panou Posebnosti za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

20. lipnja 2005.

HNOS-OŠ-ENGLESKI JEZIK-PRVI STRANI JEZIK 2., 3. i 7. Moguće pogreške kod pisanja (u svim oblicima pisanja) ne ispravljati nego naznačiti tako da ih učenik sam otkrije i ispravi uz korištenje udžbenika. Povezivanje pobrkanih dijelova teksta zamijeniti lakšim zadatkom, samostalno pisanje treba biti uz vođenje i pomoć učitelja.

5. Nadopunjavanje rečenica jednom riječju (1 slika je 1 riječ), pisanje kratkih poruka.

2.2. INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE Ophođenje s kulturnim razlikama unutar civilizacijskih dosega: - senzibilizacija za uočavanje kulturoloških različitosti kroz odgojne i socijalizirajuće sadržaje kao osnova za razvijanje tolerancije i empatije prema drugome i drugačijem (npr. imena, prezimena, blagdanski običaji, stanovanje, provođenje slobodnoga vremena), otklanjanje predrasuda i stereotipa, nenasilno rješavanje sukoba i sl.

2.3. OVLADAVANJE STRATEGIJAMA UČENJA I SLUŽENJA ZNANJEM -

ovladavanje tehnikama preglednog bilježenja, pisanje bilježaka i natuknica radi boljeg pamćenja korištenje vizualnih elemenata u svrhu pamćenja jezičnih sadržaja (boje, crteži, podcrtavanje, zaokruživanje i sl.) vođenje vlastitoga rječnika korištenje udžbeničkoga rječnika za pronalaženje značenja i načina pisanja riječi uočavanje i pronalaženje pravilnosti i analogija korištenje novih medija u učenju stranog jezika razvijanje kognitivnih i metakognitivnih strategija pri rješavanju zadataka (npr. predviđanje sadržaja teksta na osnovi naslova, korištenje konteksta radi lakšega razumijevanja, analiza, sažimanje i dr.) primjena tehnika memoriranja (npr. mnemotehnike, rime, anagrami, sinonimi, antonimi i dr.) prezentacija rezultata individualnoga i skupnog rada npr. postera o nekoj od obrađenih tema razvoj samostalnoga i suradničkoga učenja razvoj svijesti o vlastitom napretku i razvoj samovrednovanja, samoprocjene (portfolio, Europski jezični portfolio) i međusobnoga vrednovanja učenika

3. METODIČKE UPUTE ZA UČITELJE U nastavi se nastoji uspostaviti ravnoteža između sve četiri jezične vještine.

Učenici usvajaju sadržaje s razumijevanjem poruke uključujući i kulturološke, odgojne i socijalizirajuće sadržaje.

Uvode se prema potrebi i usporedbe između hrvatskog i engleskog jezika.

Za prezentaciju rječnika i situacija koriste se zorna sredstva, metoda demonstracije i zvučni predlošci.

Polazi se od onoga što je učeniku već poznato iz engleskoga jezika i drugih predmeta.

Nove jezične strukture se uvode na osnovi već obrađenoga rječnika.

Jezični sadržaji se ciklički ponavljaju a novi se sadržaji povezuju s ranije usvojenima.

Jezični se sadržaji mogu prema potrebi pojasniti na materinskom jeziku.

Artikulacija sata: aktivnosti i njihov tempo bi se trebale izmjenjivati, a svaka aktivnost ne bi trebala trajati duže od 12 do 15 minuta.

20. lipnja 2005.

HNOS-OŠ-ENGLESKI JEZIK-PRVI STRANI JEZIK Oblici rada: rad s cijelom skupinom učenika, rad u paru, rad u skupinama, individualni rad, cijeli razred.

Organizacija prostora: klupe treba postaviti tako kako bi se omogućio učenicima međusobni vizualni kontakt, kako bi dobro čuli što se govori i kako bi prostorno najudaljeniji učenik imao pregled (npr. više skupina po dvije ili tri klupe zajedno; razne varijacije U-oblika i sl.)

Didaktičke aktivnosti: - verbalne i neverbalne reakcije na govornu stimulaciju - odgovaranje na pitanja i postavljanje pitanja - izrada tematskih panoa, postera, slikovnih kartica i dr.

- sudjelovanje u dijalozima, dramskim prikazima kao potvrda usvojenosti rječnika i struktura - čitanje uz zvučni model - pismeni radovi - didaktičke igre primjerene dobi i interesima učenika

4. UPUTE ZA VREDNOVANJE Elementi provjere i vrednovanja: - razumijevanje slušanjem i čitanjem - govorna aktivnost na planu produkcije i reprodukcije - čitanje i pismeno izražavanje - usvojenost rječnika i jezičnih struktura - usvojenost odabranih sadržaja iz kulture i civilizacije - aktivnost na nastavi Načini praćenja i vrednovanja: Govorna aktivnost provjerava se reprodukcijom pjesmica, kraćim dramatizacijama, dijalozima, verbalnom reakcijom na verbalni ili neverbalni poticaj.

Pisanje se provjerava putem diktata, kratkih i višeminutnih provjera znanja i vještina, usvojenost jezičnih zakonitosti provjerava se testovima objektivnog tipa, školskim zadaćama (mogu sadržavati kratke vođene sastave, pitanja koja zahtijevaju nešto opširnije odgovore, čitanje s razumijevanjem i sl.), kratkim pismenim provjerama (tzv. petminutnim testovima), ispitima znanja i sl.

Svaka aktivnost na satu u kojoj učenici iskazuju jezičnu aktivnost bilo na receptivnoj, reproduktivnoj ili produktivnoj razini pruža mogućnost ustanovljavanja napretka i vrednovanja. To znači da se evaluacija provodi kao integralni dio nastavnoga sata kao praćenje postignuća učenika, a ne kao izolirani čin.

Iznimno je važno da se postupci kojima se provjerava znanje ne razlikuju od uobičajenih aktivnosti na satu.

Prije pristupanja pisanju pismenih ispita znanja važno je dobro uvježbati i ponoviti gradivo koje će biti evaluirano.

Nužno je staviti naglasak na pozitivne aspekte napretka učenika i svaki napredak nagraditi na primjeren način, ali učeniku valja na razumljiv način ukazati na područja na kojima treba uložiti više truda.

Učenicima treba dati neposrednu povratnu informaciju o ostvarenom uspjehu u aktivnostima na satu (usmena pohvala i pozitivna neverbalna).

I dalje učenike valja poticati na razne oblike samovrednovanja, samoprocjene (portfolio, Europski jezični portfolio) i međusobnu procjenu znanja, vještina i sposobnosti.

20. lipnja 2005.

HNOS-OŠ-ENGLESKI JEZIK-PRVI STRANI JEZIK Domaće zadaće: Važna je njihova načelna redovitost kako bi se razvijale radne navike učenika. Veoma je važno da je zadaća zadana tako da je učenici mogu svladati sami, bez pomoći roditelja i drugih.

Zadaće moraju biti jasne, a upute razumljive, npr. napisati nekoliko rečenica o sebi, prijatelju, poznatoj osobi, svome mjestu/gradu, riješiti radni listić, odgovoriti na pitanja, riješiti neki zadatak u radnoj bilježnici ili udžbeniku, napisati kraći tekst prema zadanom modelu na zadanu temu, pronaći značenje riječi, ispisati iz teksta riječi koje spadaju u određenu kategoriju, pripremiti pitanja za intervju s nekom određenom osobom i sl.

Redovitim pregledavanjem domaćih zadaća (npr. dok učenici rade na nekom drugom zadatku na nastavi i povremenim pregledom bilježnica učenika) stiče se uvid u napredak učenika, ali i u pogreške i poteškoće u učenju koje valja uzeti u obzir pri daljnjem planiranju nastave.

Domaće zadaće mogu uključivati i rad na projektima, samostalno istraživanje traženjem podataka u enciklopedijama, rječnicima, na internetu i sl.

5. PRIJEDLOG NASTAVNIH CJELINA Ovi prijedlozi nastavnih cjelina nemaju obvezujući karakter ni glede redoslijeda i broja nastavnih cjelina, niti glede povezivanja pojedine tematike s predloženim jezičnim strukturama, što znači da ih ne treba shvatiti kao gradivo predviđeno za jednu lekciju u udžbeniku. Te se kombinacije u programima, udžbenicima i u nastavi mogu koncipirati i na drugačiji način, ali moraju na metodički i pedagoški primjeren način uključiti obvezne sadržaje HNOS-a.

20. lipnja 2005.

HNOS-OŠ-ENGLESKI JEZIK-PRVI STRANI JEZIK

TEMATSKE CJELINE

JEZIČNE STRUKTURE

KORELACIJE

1. Moj svijet -razgovaranje o sebi, obitelji, prijateljima, njihovim osobinama, izgledu -opis mjesta u kojem živimo: grad, selo, mjesto, regija, jezik kojim govorim -opis svoga doma (prostorije, ulica, trgovine, kino, kazalište, muzeji, športski objekti i sl.)

-izricanje svakodnevne radnje i obveze

- to be, have got -there is / there are I like living in the city/in my village.

There are tall buildings, trams, museums, theatres…./There are fields, meadows, woods…

I always / sometimes / never go to bed at 10 p.m.)

I usually read in bed but today I'm watching a film.

-possessive adjectives and pronouns: This is my room, not hers.

- must / have to: We must do our homework.

hrvatski jezik: 4.i 6.r. izricanje sadašnjosti - prezent

2. Zdrav život -proširivanje vokabulara o zdravoj hrani, tijelu, okolišu -raspravljanje o zdravoj hrani -proširivanje vokabulara uz ekologiju

We must protect the environment/stop pollution/recycle paper, glass and plastic bottle.

In ten years we'll have no water.

- tomorrow, next year,...

Are there any flowers? No,there aren't any.

Yes, there are some.

- How much money/sugar/tea...?

- How many apples/cars/people…?

zemljopis, 6.r.

Zemlja - domovina svih ljudi (zaštita okoliša, ekološki problemi); zemljopis, 5.r. Zdrava prehrana hrvatski jezik, 6.r.

Izricanje budućnosti

3.Umjetnost -usvajanje vokabulara vezanoga uz likovnu i glazbenu umjetnost, književnost

- good/better/the best - bad/worse/the worst - much/many-more-the most This is the best painting I have ever seen.

- some, any, no, much, many Is there any milk in the fridge? – No, there's no milk left.

likovna kultura, 6.r: Iluzija volumena u slikanju, grafici, dizajnu i arhitekturi hrvatski jezik, 5.r.:komparacija pridjeva

4. Zemlje engleskoga govornog područja i poznate osobe u svijetu -upoznavanje kulture i civilizacije i znamenitih osoba engleskoga govornog područja (SAD, Kanada, Australija i Novi Zeland)

He was a famous doctor/writer/composer She played tennis last weekend.

We went home after school yesterday, but she didn't.

When did they arrive in London?

1 – 100 (cardinal and ordinal numbers) - on July 15, on Monday, at school, in May, at five o'clock, in the afternoon,...

He won his 3rd gold medal in swimming.

zemljopis, 6.r.:Amerika, položaj i podjela Amerike; Novi vijekvelika zemljopisna otkrića Angloamerika, SAD,

20. lipnja 2005.

HNOS-OŠ-ENGLESKI JEZIK-PRVI STRANI JEZIK 5. Slobodno vrijeme - usvajanje vokabulara i izraza vezanih uz medije, šport, putovanja, pomoć u kući - prepričavanje svojih doživljaja i iskustava

-Have you finished your work?

I've done my homework.Then you can send SMS messages to your friends.

Last summer I went to… with my family.

- can/may: May I go out? – No, you may not.

Can we surf the Internet now? – No, you can't.

- I like playing football.

- I'm going to play footbal tomorrow. /She is going to visit her friends.

hrvatski jezik,1.-6.r. jezično izražavanje: prepričavanje događaja

6. Blagdani -upoznavanje nekih blagdanskih običaja, pjesama, jela, igara i plesova naroda engleskog govornog područja

Ponavljanje već usvojenih struktura Uvođenje novih struktura ovisno o prigodnim materijalima i pojedinom blagdanu

vjeronauk

6. r. izricanje budućnosti

likovna kultura.6.r.: izrada plakata, čestitki

U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine obrađuju se po izboru nastavnika priče te pripremaju recitacije, pjesmice i brojalice.

Sadržaji obogaćuju novim audio i vizualnim materijalima.

20. lipnja 2005.

HNOS-OŠ-ENGLESKI JEZIK-PRVI STRANI JEZIK

6. ODGOJNI I SOCIJALIZIRAJUĆI CILJEVI I SADRŽAJI: - promicanje humanističkih vrijednosti, kao npr. prijateljstva, suradnje, altruizma, tolerancije, ljubavi uz tematsku cjelinu: Moj svijet - promicanje osjećaja za lijepo i za duhovnu dimenziju postojanja uz tematske cjeline: Blagdani, Umjetnost - razvijanje odgovornosti za zdravlje uz tematsku cjelinu: Zdrav život - razvijanje ekološke svijesti uz tematsku cjelinu: Zdrav život - razvijanje sposobnosti i talenta svake osobe sukladno njezinoj prirodi uz tematsku cjelinu: Slobodno vrijeme - poznavanje vlastitih korijena te poznavanje i poštivanje drugih kultura i duhovnih vrijednosti različitih civilizacija uz tematske cjeline: Moj svijet, Zemlje engleskoga govornog područja i poznate osobe u svijetu

20. lipnja 2005.

HNOS-OŠ-ENGLESKI JEZIK-PRVI STRANI JEZIK

SEDMI RAZRED (105 sati godišnje) 1. ZNANJA 1. 1 LEKSIČKA ZNANJA Do kraja 7. godine učenja u 7. razredu osnovne škole učenici bi trebali aktivno upotrebljavati oko 1000 leksičkih jedinica, a razumjeti oko 1100 leksičkih jedinica. Pri obradi novoga leksičkog gradiva ne bi trebalo uvoditi više od 10-12 novih leksičkih jedinica po nastavnom satu. Leksičko se gradivo ciklički proširuje i ponavlja.

Semantička područja: Predstavljanje sebe, predstavljanje i opis prijatelja i članova uže i šire obitelji, razgovor o problemima mladih u suvremenom svijetu i problemu sukoba generacija, razgovor o zdravom načinu života, ekološke teme o ugroženosti biljnih i životinjskih vrsta i zagađenju okoliša i kako pomoći, razgovor o stanovanju, zanimanjima i poslovima, razgovor o slobodnom vremenu – odlasku u kino (vrste filmova), slušanju glazbe (vrste glazbe), športu i literaturi, prepričavanje i razgovor o vlastitim doživljajima, upoznavanje zemalja engleskoga govornog područja znamenitosti, način života, školovanje, običaji i usporedba s Hrvatskom, blagdani i proslave.

Posebnosti za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2., 3.i 7. Razumjeti i upotrebljavati oko 70% leksičkih jedinica.

1.2 GRAMATIČKA ZNANJA Gramatičke se strukture tumače eksplicitno, najčešće induktivnim putem.

Na kraju 7. razreda učenici bi trebali raspolagati sljedećim jezičnim strukturama: ●

na razini uporabe - present continuous – potvrdni, upitni i niječni oblik - present simple –potvrdni, upitni i niječni oblik - past simple pravilnih i nepravilnih glagola - trajanje radnje u prošlosti – past continuous (potvrdni, upitni i niječni oblik) - razlikovanje upotrebe past simple i past continuous – izricanje trajanja jedne ili više istodobnih radnji u prošlosti i trajanja jedne radnje prekinute drugom radnjom - buduća radnja i predviđanje sa simple future - planovi u budućnosti - going to future - radnja u present perfectu (potvrdni, upitni i niječni oblik) - uporaba modalnog glagola have to + infinitive za izricanje obveze u sadašnjosti i prošlosti - uporaba modalnog glagola can/ be able to za izricanje sposobnosti u sadašnjosti, prošlosti i budućnosti - razlikovanje i uporaba jednine i množine imenica – pravilne i nepravilne množine - glagolske imenice - pravilna uporaba osobnih zamjenica (subjekt /objekt) i odnosne zamjenice (who, which, that i whose) - neodređene zamjenice – anybody. something, nowhere - povratne zamjenice (myself, yourself, itd.)

- proširivanje znanja o brojivim i nebrojivim imenicama - posvojni genitiv u jednini i množini 20. lipnja 2005.

HNOS-OŠ-ENGLESKI JEZIK-PRVI STRANI JEZIK - uporaba člana uz gradivne imenice, vlastita imena i zemljopisne pojmove - subjektna i objektna pitanja s who i what - proširivanje komparacije pridjeva s novim primjerima nepravilne komparacije ●

na razini prepoznavanja - would - odnosne rečenice

Posebnosti za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2., 3. i 7. Kod upotrebe zamjenica, priloga i prijedloga koristiti slikovni podsjetnik s prijedlozima. Teško usvajaju članove, dugo tolerirati zamjene. Posebno pojasniti inverzne upitne rečenice na primjerima u hrvatskom jeziku. Gramatiku učiti uz konkrete, koji učeniku omogućavaju vizualizaciju građe.

5. Gramatička znanja postupno usvajati kroz duži vremenski period (npr. uz opetovano ponavljanje raditi na daljnjem memoriranju i eventualnoj primjeni prezenta glagola to be i to have, osobne zamjenice, brojevi i sl.).

1.3. JEZIČNE FUNKCIJE U OKVIRU OBRAĐENIH TEMA I JEZIČNIH STRUKTURA - predstavljanje sebe, članova uže i šire obitelji i prijatelja - izražavanje srodnosti / pripadanja - izražavanje problema mlade generacije - izražavanje problema vezanih uz odnos s roditeljima - izražavanje problema među vršnjacima u razredu i u životu - izražavanje mišljenja i stavova - izražavanje ideja kako pomoći da se sačuva okoliš - imenovanje i opisivanje aktivnosti u slobodno vrijeme - prepričavanje vlastitih doživljaja iz prošlosti - planovi za budućnost - predviđanja u budućnosti - razmišljanje o sadašnjosti, prošlosti i budućnosti - davanje savjeta - čestitanje blagdana 1.4. KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturološki, odgojni i socijalizirajući sadržaji integrirani su u predviđena tematska područja kao npr. pozdravljanje; uljudno ophođenje; oslovljavanje; čestitanje blagdana; neke aktivnosti vezane uz blagdane; imena vršnjaka u zemlji / zemljama engleskoga govornog područja, neka tipična prezimena, nazivi ulica i trgova, raspored dnevnih i tjednih aktivnosti, provođenje slobodnoga vremena i praznika, način stanovanja, kupovanje živežnih namirnica. Učenici se upoznaju s povijesti zemalja engleskoga govornog područja, velikim gradovima i njihovim zanimljivostima i kulturnim spomenicima, pojedinim dijelovima zemalja i običajima ljudi.

Kroz tematske jedinice susreću se sa značajnim osobama, osobama iz pop kulture, piscima i autorima koji dolaze iz zemalja engleskoga govornog područja, te s njihovim književnim djelima i likovima U pristupu kulturološkim i odgojnim sadržajima vodi se računa o kontrastivnom pristupu i usporedbi odgovarajućih sadržaja u hrvatskoj kulturi s kulturama jezika cilja i drugim kulturama uopće.

20. lipnja 2005.

HNOS-OŠ-ENGLESKI JEZIK-PRVI STRANI JEZIK

2. VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI 2.1. FUNKCIONALNE KOMPETENCIJE UČENIKA 2.1.1. RECEPTIVNE VJEŠTINE - sposobnost raspoznavanja i razumijevanja fonoloških, ritmičkih, naglasnih i intonacijskih osobina engleskoga jezika - sposobnost razumijevanja pažljivo artikuliranoga govora - sposobnost razumijevanja i izvršavanja uputa i naredbi - sposobnost povezivanja vizualnoga i auditivnog jezičnog sadržaja - reagiranje na naputke i naredbe na engleskom jeziku - razumijevanje izjavnih i upitnih rečenica, razumijevanje osnovne namjere sugovornika - globalno i selektivno razumijevanje teksta poznate tematike - uočavanje specifičnosti izgovora i intonacije izvornih govornika i uočavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina engleskoga jezika u odnosu na materinski jezik - razumijevanje slovkanih riječi (spelling) 2.1.2. REPRODUKTIVNE VJEŠTINE GOVORENJE - oponašanje i izgovaranje specifičnih glasova engleskoga jezika - sposobnost raspoznavanja, razumijevanja i ponavljanja fonoloških, ritmičkih, naglasnih i intonacijskih osobina engleskoga jezika - sposobnost pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih akustičkih modela - spelling (izgovor slova abecede) ČITANJE - sposobnost razumijevanja i čitanja pisanih uputa - sposobnost čitanja narativnih tekstova i dijaloga nakon odslušanoga zvučnog uzorka - sposobnost razumijevanja i čitanja tekstova o poznatim sadržajima i opisa popraćenih vizualnim sadržajima - sposobnost razumijevanja i čitanja tekstova s razglednica, pisama, obavijesti u svakodnevnim situacijama - glasno čitanje tekstova prethodno obrađenih struktura i rječnika - svladavanje rečenične intonacije - samostalno čitanje fonetskih simbola u rječniku Posebnosti za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2., 3.i 7. Duže uvježbavati čitanja riječi i kratkih rečenica te rečenične intonacije.

PISANJE - pisanje riječi po zvučnom modelu – slovkanih slova abecede - uočavanje razlika između grafije i izgovora i razlike pravopisa hrvatskoga i engleskog jezika - pisanje diktata Posebnosti za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

20. lipnja 2005.

HNOS-OŠ-ENGLESKI JEZIK-PRVI STRANI JEZIK 2., 3. i 7. Moguće pogreške kod pisanja(u svim oblicima pisanja) ne ispravljati nego naznačiti tako da ih učenik sam otkrije i ispravi uz korištenje udžbenika. Povezivanje pobrkanih dijelova teksta zamijeniti lakšim zadatkom, samostalno pisanje treba biti uz vođenje i pomoć učitelja.

5. Nadopunjavanje rečenica jednom riječju (1 slika je 1 riječ), pisanje kratkih poruka.

2.1.3. PRODUKTIVNE VJEŠTINE GOVORENJE Govorna produkcija / izražavanje u kontinuitetu - sposobnost pamćenja i reproduciranja sadržaja obrađene cjeline - sposobnost opisivanja osoba, predmeta, situacija - sposobnost opisivanja slikovnoga predloška - povezivanje elemenata priče, dijaloga, razgovora u smislenu cjelinu - iznošenje rezultata skupnoga ili individualnog rada (postera, teksta, ili sl.)

- sposobnost prepričavanja uz likovne poticaje, prepričavanje slijeda događaja - sposobnost prepričavanja pročitanoga i obrađenog teksta - sposobnost prepričavanja događaja iz osobnoga iskustva Govorna interakcija / sudjelovanje u razgovoru - verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u okviru jezičnih funkcija - sposobnost odgovaranja i postavljanja pitanja u okviru poznatih jezičnih struktura i tematskih sadržaja - reproduciranje dijaloga u kojima učenici samostalno mijenjaju pojedine dijelove - samostalno vođenje dijaloga u okviru poznatih situacija - sudjelovanje u dramatizacijama i igranju uloga Posebnosti za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2., 3. i 7. Učiti prepričavati uz pomoć natuknica.

5. Razvijati sposobnost odgovaranja na postavljena pitanja o poznatom tekstu npr. jednom riječju; uz povezivanje pitanja i odgovora ispisanih unaprijed na papirnatim trakama.

PISANJE - sposobnost pisanja prema uzorku - pisanje čestitki, poruka na razglednicama, kraćih pisama, osobnih podataka na obrascima - sposobnost pisanja o sebi i drugima, opisa mjestu življenja i rada, školovanja - samostalno odgovaranje na zadana pitanja i rješavanje zadataka nakon pročitanoga teksta - nadopunjavanje tekstova riječima koje nedostaju - sposobnost povezivanja elemenata predloženoga teksta i pismeno odgovaranje na pitanja - povezivanje izmiješanih rečenica, dijaloga i kraćih tekstova u smislenu cjelinu - samostalno pisanje kraćih opisa u okviru prethodno obrađenih sadržaja - ispunjavanje obrasca s osobnim podacima - pisanje po diktatu nakon prethodno obrađenih sadržaja - samostalno snalaženje u pisanju ispita znanja nakon uvježbanih sadržaja - samostalna i zajednička izrada tematskih postera - samostalno pisanje vođenih sastavaka - kreativno pisanje – pisanje vođenih sastavaka i pjesama s prethodnom pripremom, poticanje učenika na kreativnost

20. lipnja 2005.

HNOS-OŠ-ENGLESKI JEZIK-PRVI STRANI JEZIK 2.2.

INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE

Ophođenje s kulturnim razlikama unutar civilizacijskih dosega: - senzibilizacija za uočavanje kulturoloških različitosti kroz odgojne i socijalizirajuće sadržaje kao osnova za razvijanje tolerancije i empatije prema drugome i drugačijem (npr. imena, prezimena, blagdanski običaji, stanovanje, provođenje slobodnoga vremena i sl.)

2.3. OVLADAVANJE STRATEGIJAMA UČENJA I SLUŽENJA ZNANJEM - ovladavanje tehnikama preglednog bilježenja, pisanje bilježaka i natuknica radi boljega pamćenja - korištenje vizualnih elemenata radi memoriranja jezičnih sadržaja (boje, crteži, podcrtavanje, zaokruživanje i sl.)

- poticanje učenika na korištenje strategija učenja primjerenih njihovu uzrastu: oluja ideja (brainstorming), misaone mape (mind maps) - vođenje vlastitoga rječnika - korištenje udžbeničkog rječnika za pronalaženje značenja i načina pisanja riječi - korištenje dvojezičnoga rječnika za pronalaženje značenja i načina pisanja riječi - uočavanje i pronalaženje pravilnosti i analogija - korištenje novih medija u učenju stranoga jezika - razvijanje kognitivnih i metakognitivnih strategija učenja pri rješavanju zadataka (npr. predviđanje sadržaja teksta na osnovi naslova, korištenje konteksta radi lakšega razumijevanja, analiza, sažimanje i dr.)

- primjena tehnika memoriranja (npr mnemotehnike, rime, anagrami, sinonimi, antonimi i dr.)

- prezentacija rezultata individualnoga i skupnog rada, npr. postera o nekoj od obrađenih tema - razvoj samostalnoga i suradničkog učenja - razvoj svijesti o vlastitom napretku i razvoj samovrednovanja, samoprocjene (portfolio, Europski jezični portfolio) i međusobnoga vrednovanja učenika

3. METODIČKE UPUTE ZA UČITELJE Rad na usmenom iskazu treba povezati sa situacijom u razredu, dramatizacijom, pjesmom i pokretom uz poticanje maštovitosti i kreativnosti učenika.

Potrebno je kod usvojenih sadržaja provjeriti pravilno razumijevanje značenja poruke uključujući kulturološke, odgojne i socijalizirajuće elemente.

Uvode se, prema potrebi i jezičnoj strukturi, usporedbe između hrvatskoga i engleskog jezika.

Za prezentaciju rječnika i situacija koriste se zorna sredstva (predmeti, slikovne kartice, posteri, fotografije, pantomima, mimika, gestikulacija, lutke i dr.).

Novi leksički materijal uvodi se na osnovi poznatih jezičnih struktura.

Jezične se strukture objašnjavaj detaljno (tvorba i uporaba - po potrebi uz objašnjenje na hrvatskom jeziku).

Nove se jezične strukture uvode na osnovi već obrađenoga leksičkog materijala.

Jezični se sadržaji moraju ponavljati u svrhu osiguranja memoriranja i to po mogućnosti na što je moguće više načina (apelirajući na različite kanale percepcije). To ujedno znači da se prethodno obrađeni sadržaji povezuju s novim sadržajima.

20. lipnja 2005.

HNOS-OŠ-ENGLESKI JEZIK-PRVI STRANI JEZIK Artikulacija sata: što raznolikije aktivnosti koje u načelu ne bi trebale trajati duže od 15 minuta Oblici rada: rad s cijelom skupinom, rad u paru, rad u skupinama, individualni rad, interakcija cijelog razreda Organizacija prostora: klupe treba postaviti tako kako bi se omogućio učenicima međusobni vizualni kontakt, kako bi dobro čuli što se govori i kako bi prostorno najudaljeniji učenik imao pregled (npr. više skupina po dvije ili tri klupe zajedno; razne varijacije U-oblika i sl.)

Moguće didaktičke aktivnosti: - pokazivanje predmeta ili slikovnoga prikaza predmeta, osoba i ambijenata uz govornu aktivnost - verbalne i neverbalne reakcije na govorni poticaj (npr. pokretom ili crtežom/bojanjem) - odgovaranje na pitanja i postavljanje pitanja - izrada tematskih projekata, panoa, postera, slikovnih kartica i figurica i dr.

- sudjelovanje u dijaloškim situacijama i dramskim prikazima situacija za utvrđivanje rječnika i struktura

4. UPUTE ZA VREDNOVANJE Elementi provjere i vrednovanja: - provjera razumijevanja kraćih iskaza i zvučnih predložaka te razumijevanja kraćih pisanih tekstova - govorna aktivnost na planu produkcije i reprodukcije - pismeno izražavanje - usvojenost rječnika i jezičnih struktura - usvojenost odabranih sadržaja iz kulture i civilizacije - aktivnost na nastavi Načini praćenja i vrednovanja: Pisanje i čitanje provjerava se diktatima koji sadrže poznati, već uvježbani rječnik, kratkim pismenim provjerama, opisima i sastavcima (kraći vođeni i slobodni sastavci).

Usvojenost jezičnih struktura provjerava se školskim zadaćama te testovima objektivnoga tipa. Školske zadaće povezane su sa sadržajima obrađenih lekcija, a mogu sadržavati kratke vođene sastave, pitanja koja zahtijevaju nešto opširnije odgovore, čitanje s razumijevanjem i sl.).

Svaka aktivnost na satu u kojoj učenici iskazuju jezičnu aktivnost bilo na receptivnoj, reproduktivnoj ili produktivnoj razini pruža mogućnost ustanovljavanja napretka i vrednovanja. To znači da se evaluacija provodi kao integralni dio samoga nastavnog sata kao praćenje postignuća učenika, a ne kao izolirani čin.

Prije pismene provjere jezične zakonitosti treba dobro uvježbati.

Iznimno je važno da se postupci kojima se provjerava znanje ne razlikuju od uobičajenih aktivnosti na satu.

Nužno je veći naglasak staviti na pozitivne aspekte napretka učenika i svaki napredak nagraditi na primjeren način.

Učenicima je potrebna neposredna povratna informacija o ostvarenom uspjehu, to može biti usmena pohvala ili pozitivna reakcija izražena gestikulacijom ili mimikom.

Učenika valja i dalje poticati na razne oblike samovrednovanja i samoprocjene (portfolio, Europski jezični portfolio) i međusobno vrednovanje.

Pri evaluaciji učenika s posebnim potrebama (disleksija, disgrafija, slabovidnost i dr.) nužno je primijeniti individualni pristup.

20. lipnja 2005.

HNOS-OŠ-ENGLESKI JEZIK-PRVI STRANI JEZIK

5. PRIJEDLOG NASTAVNIH CJELINA Ovi prijedlozi nastavnih cjelina nemaju obvezujući karakter ni glede redoslijeda i broja nastavnih cjelina, niti glede povezivanja pojedine tematike s predloženim jezičnim strukturama, što znači da ih ne treba shvatiti kao gradivo predviđeno za jednu lekciju u udžbeniku. Te se kombinacije u programima, udžbenicima i u nastavi mogu koncipirati i na drugačiji način, ali moraju na metodički i pedagoški primjeren način uključiti obvezne sadržaje HNOS-a.

20. lipnja 2005.

HNOS-OŠ-ENGLESKI JEZIK-PRVI STRANI JEZIK TEMATSKE CJELINE 1. Prijatelji i obitelj ponavljanje i proširivanje vokabulara i izraza za predstavljane i opis prijatelja; razgovaranje o problemima mladih u modernom svijetu, o sukobu generacija, o životu i problemima u razredu, školi, među prijateljima

JEZIČNE STRUKTURE - My son never talks to me.

- My father flies to New York every Saturday but this Saturday he is leaving for Berlin.

When I was a teenager I had a car accident.

I didn’t get hurt.

Why did he go to that place?

We didn’t pay attention to…

They lived/flew/went/had/bought….

KORELACIJE priroda i društvoČovjek kao biološko biće i dio društvene zajednice hrvatski: Pisanje pisama

- I had to call my friend yesterday to pick me up at my home because my leg hurt badly.

Who opened the door?

What happened three days ago?

2. Svakidašnjica -ponavljanje i proširivanje vokabulara na temu zdravoga života, stanovanja, poslova, zanimanja -razgovaranje o ugroženim biljnim i životinjskim vrstama u Hrvatskoj i svijetu ; prijedlozi kako pomoći ugroženim vrstama 3. Slobodno vrijeme ponavljanje i proširivanje vokabulara, razgovaranje o TV programu, odlasku u kino (vrstama filmova), slušanju glazbe (vrstama glazbe), športovima, čitanju knjiga i književnosti

She is more beautiful than her friend.

This is the worst excuse I have ever heard.

I saw him in the street.

SVO - who, which, that: He was a writer who spent the whole life in a small village.

It is an animal that lives in the desert.

What can we do do save endangered species?

Where do they live?- In forests/seas/lakes/deserts…

- can / be able to: I can see the waves crashing on the beach.

We’ll be able to talk to people from other planets.

I could sing but I couldn’t play a musical instrument.

My favourite movie is…/I saw it last week…

I often listen to classical music.

Mark Twain’s novels are very good but I prefer reading about Harry Potter’s adventures.

zemljopis 6.r.Zemlja domovina svih ljudi, ekologija priroda 6.r. Zaštita okoliša u svijesti stanovništva zemljopis 5.r.

Prirodni elementi i život ljudi Zaštita okoliša hrvatski jezik medijska kultura

-girl’s room, girls’ room, children’s room boy- boys house – houses piano – pianos baby – babies

20. lipnja 2005.

HNOS-OŠ-ENGLESKI JEZIK-PRVI STRANI JEZIK 4. Doživljaji i mašta pričanje o vlastitim doživljajima i pustolovinama, čitanje i/ili slušanje ulomaka iz priča ili romana za djecu i omladinu

goose – geese They bought themselves some icecream.

She is looking at herself in the mirror.

hrvatski jezik 7. r. lektira

Tourists will stay in hotels on the moon.

Some people won’t like the moon.

We are going to travel by rocket in the future.

It was raining heavily the whole day yesterday.

Milly was watching television when she heard a loud crash.

While I was cooking, my friend was watching TV. 5. Kultura i civilizacija - since and for: obrada teme vezanih uz kulturu I have known him for 3 years. i civilizaciju zemalja engleskog I have known him since 2001. govornog područja i Hrvatske; - already and yet usporedba – sličnosti i razlike She has already finished her homework.

(UK, Irska, SAD, Kanada, I haven’t finished yet.

Australija, Novi Zeland) man - men foot – feet fish – fish(es)

zemljopis 6.r – Zapadna Europa, UK, Irska, SAD, Australija i Kanada povijest – Svijet od sredine 18.st do sredine 19.st. hrvatski jezik Perfekt

-the USA, the Sava, the Adriatic Sea - anybody, something, nowhere: There’s something in your hair.

Have you seen anybody in the building?

6. Blagdani

vjeronauk

-obilježavanje blagdana Božića i Uskrsa - uz rad na prigodnim tekstovima i pjesmama -uspoređivanje raznih običaja vezanih za proslavu Nove godine U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine obrađuju se po izboru nastavnika priče te pripremaju recitacije, pjesmice i brojalice. Sadržaji obogaćuju novim audio i vizualnim materijalima.

20. lipnja 2005.

HNOS-OŠ-ENGLESKI JEZIK-PRVI STRANI JEZIK

6. ODGOJNI I SOCIJALIZIRAJUĆI CILJEVI I SADRŽAJI - promicanje općih vrijednosti kao npr. čistoće, urednosti, pristojnosti i obazrivosti uz tematske cjeline: Prijatelji i obitelj, Svakidašnjica - promicanje humanističkih vrijednosti, kao npr. prijateljstva, suradnje, altruizma, tolerancije, ljubavi uz tematsku cjelinu: Prijatelji i obitelj, - promicanje osjećaja za lijepo i za duhovnu dimenziju postojanja uz tematske cjeline: Blagdani, Kultura i civilizacija - razvijanje sposobnosti i talenta svake osobe sukladno njezinoj prirodi uz tematske cjeline: Slobodno vrijeme, Doživljaji i mašta - poznavanje vlastitih korijena te poznavanje i poštivanje drugih kultura i duhovnih vrijednosti različitih civilizacija uz tematsku cjelinu: Kultura i civilizacija

20. lipnja 2005.

HNOS-OŠ-ENGLESKI JEZIK-PRVI STRANI JEZIK

OSMI RAZRED (105 sati godišnje) 1. ZNANJA 1.1. LEKSIČKA ZNANJA Do kraja 8. razreda učenici bi trebali aktivno koristiti 1300 leksičkih jedinica, a na razini razumijevanja do 1400. Planira se uvođenje 12 – 14 novih leksičkih jedinica po nastavnom satu uzimanja novoga gradiva. Leksičko se gradivo ciklički ponavlja i proširuje novim temama posebice iz područja kulture i civilizacije. Treba povećati broj autentičnih tekstova.

Semantička područja: Čovjek u obiteljskom i društvenom krugu (obitelj, prijatelji, mladež i odrasli i njihovi problemi, problemi vezani uz posao, traženje zaposlenja); svakidašnjica (zdravlje, stanovanje, briga za mlade, kako se zaštititi od zaraznih bolesti) slobodno vrijeme (mediji, glazba, čitanje, šport); putovanja (turizam, rad turističke agencije, planiranje putovanja, izvješća o putovanjima, turističko snalaženje u stranoj zemlji i s tim u vezi važnost engleskoga jezika kao svjetskoga jezika); svijet u kojem živimo / problemi suvremenoga čovječanstva (siromaštvo, glad, ekološki problemi...); teme iz kulture i civilizacije zemalja engleskoga govornog područja i Hrvatske (npr. uključivanje Hrvatske u EU); blagdani.

Posebnosti za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2., 3.i 7. Razumjeti i upotrebljavati oko 70% leksičkih jedinica.

1.2. GRAMATIČKA ZNANJA Gramatika se uvodi i uvježbava i na komunikacijskim uzorcima, ciklički se ponavlja i utvrđuje, a metajezik se koristi u okviru struktura propisanih programom. Gramatičke strukture se uspoređuju sa sličnima u hrvatskom jeziku.

Na kraju 8. razreda učenici bi trebali raspolagati sljedećim jezičnim strukturama: • na razini uporabe - present simple / present continuous /present perfect (tvorba, oblici, uporaba) - past simple / continuous (tvorba, oblici, uporaba) - simple future / going to future / present simple / present continuous za izricanje buduće radnje - modalni glagoli: proširivanje znanja o uporabi i oblicima (can / could, may / might, must / have to, ought to, shall / should, will / would) - can s glagolima percepcije - question tags (tvorba i uporaba) - pasiv osnovnih glagolskih vremena (simple present / future / past) tvorba, oblici, uporaba - proširiti znanja o brojivim i nebrojivim imenicama - zamjenice: osobne (u nominativu i objektnom padežu), odnosne (who, which, that, whose, whom) - posvojni pridjevi i posvojne zamjenice i razlike u obliku i uporabi - komparacija pridjeva (proširiti komparativom jednakosti: as tall as) - prilozi načina (tvorba i uporaba) - prilozi mjesta, vremena, učestalosti i njihovo mjesto u rečenici - odnosni prilog where - razlikovanje pridjeve od priloga u uporabi, tvorbi i mjestu u rečenici - proširivanje znanja o uporabi / ispuštanju članova ispred apstraktnih i gradivnih imenica i 20. lipnja 2005.

HNOS-OŠ-ENGLESKI JEZIK-PRVI STRANI JEZIK zemljopisnih pojmova - upravni i neupravni govor/pitanja s glagolom u glavnoj rečenici u present tenses - neupravne molbe / zapovijedi - redoslijed riječi u rečenici (S – V – O) ● na razini prepoznavanja - kondicionalne rečenice (prvi i drugi tip) - vremenske rečenice Posebnosti za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2., 3. i 7. Uvježbavati na najjednostavnijim primjerima. Pomoći im kod upotrebe, izraditi slikovni podsjetnik s prijedlozima. Duže tolerirati zamjene članova. Provjeriti koliko učenici razumiju tvorbu zavisno složenih rečenica i vježbati na najjednostavnijim primjerima. Izraditi svoju gramatičku bilježnicu s primjerima koji su jasni i jednostavni.

5. Gramatička znanja postupno usvajati kroz duži vremenski period (npr. uz opetovano ponavljanje raditi na daljnjem memoriranju i eventualnoj primjeni prezenta glagola to be i to have, osobne zamjenice, brojevi i sl.).

1.3. JEZIČNE FUNKCIJE U OKVIRU OBRAĐENIH TEMA I STRUKTURA - razgovaranje o problemima vezanim uz odnos među generacijama - prepričavanje osobnih doživljaja i iskustava - raspravljanje o problemima vezanim uz izbor zanimanja i traženje zaposlenja - razgovaranje o važnosti znanja stranih jezika s ciljem razvijanja tolerancije i empatije u odnosu na druge narode i kulture - razgovaranje o običajima povezanim uz blagdane, elementima kulture i civilizacije, povijesti, znamenitim osobama i sl. zemalja engleskoga govornog područja i usporedba s Hrvatskom - razgovaranje o razlikama, prednostima i nedostacima života na selu / u gradu - izviješće o putovanju - snalaženje u stranoj zemlji kao turist - razgovaranje i izražavanje stavova o ekološkim problemima i ugroženim vrstama - razgovaranje o načinu korištenju slobodnoga vremena - razgovaranje o očekivanjima i planovima za budućnost - razgovaranje o svojim interesima i hobijima i ponašanju mladih u vezi s tim - izražavanje molba, zahtijeva, zahvala, želja - izražavanje slaganja i neslaganja - izražavanje obveza i dužnosti 1.4. KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturološki, odgojni i socijalizirajući sadržaji integrirani su u predviđena tematska područja kao npr. pozdravljanje; pristojno ophođenje; oslovljavanje; čestitanje blagdana; običaji vezani uz blagdane; hrana i navike vezane uz hranu; tradicionalne pjesme u okviru tematskih sadržaja; imena i prezimena u zemljama engleskoga govornog područja; važnija mjesta u gradovima, nazivi ulica, trgova; razlike u sadržajima vezanih uz školu: školskim predmetima; raspored dnevnih i tjednih aktivnosti; provođenje slobodnoga vremena i praznika; način stanovanja; kupovanje živežnih namirnica; informacije o zemljama čiji se jezik uči (zemljopisna obilježja, događaji iz povijesti, povijesne i kulturne znamenitosti i sl.)

U obradi kulturoloških i odgojnih sadržaja vodi se računa o kontrastivnom pristupu i usporedbi s odgovarajućim sadržajima u hrvatskoj kulturi.

20. lipnja 2005.

HNOS-OŠ-ENGLESKI JEZIK-PRVI STRANI JEZIK

2. VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI 2.1. FUNKCIONALNE KOMPETENCIJE UČENIKA 2.1.1. RECEPTIVNE VJEŠTINE - sposobnost razumijevanja fraza i riječi koje su neposredno osobno relevantne za učenike - sposobnost razumijevanja informacija u jednostavnim svakodnevnim materijalima, poput reklama, jelovnika, prospekata, voznog reda i sl.

- sposobnost razumijevanja kraćih i jednostavnijih osobnih pisama - sposobnost razumijevanja i izvršavanja uputa i kraćih i jednostavnijih naredbi - sposobnost povezivanja vizualnoga i zvučnoga jezičnog sadržaja - sposobnost raspoznavanja i razumijevanja fonoloških, ritmičkih, naglasnih i intonacijskih osobina engleskoga jezika - sposobnost razumijevanja pažljivo artikuliranoga govora sa stankama za asimiliranje značenja - razumijevanje izjavnih rečenica i pitanja, razumijevanje osnovne namjere sugovornika - globalno i selektivno razumijevanje teksta poznate tematike - uočavanje specifičnosti izgovora i intonacije izvornih govornika i uočavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina engleskoga jezika u odnosu na materinski jezik - razumijevanje slovkanih riječi (spelling) 2.1.2. REPRODUKTIVNE VJEŠTINE GOVORENJE - sposobnost raspoznavanja, razumijevanja i ponavljanja fonoloških, ritmičkih, naglasnih i

intonacijskih osobina engleskoga jezika - sposobnost pravilne reprodukcije obrađenih jezičnih sadržaja - spelling (izgovor slova abecede) ČITANJE

- pamćenje grafijske slike riječi i rečenica u okviru obrađenih sadržaja - uočavanje razlika između grafije i izgovora kod učestalih riječi - sposobnost čitanja rečenica, dijaloga i tekstova u okviru obrađenih sadržaja - sposobnost prepoznavanja i razumijevanja poznatih imena, riječi i rečenica u kratkim pisanim uputama - sposobnost razumijevanja i čitanja rečenica i tekstova o poznatim sadržajima - sposobnost razumijevanja i čitanja poruka s razglednica i obavijesti u svakodnevnim situacijama - svladavanje rečenične intonacije - čitanje fonetskih simbola Posebnosti za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2., 3.i 7. Duže uvježbavati čitanja riječi i kratkih rečenica te rečenične intonacije. Čitati samo tekstove koje je dobro uvježbao, a pitanja i zadaci nakon teksta neka budu jednostavni i jasni učeniku.

PISANJE

- uočavanje razlika između grafije i izgovora kod učestalih riječi i razlika između pravopisa hrvatskoga i engleskog jezika - prepisivanja rečenica / kraćih tekstova koji su prethodno obrađeni

20. lipnja 2005.

HNOS-OŠ-ENGLESKI JEZIK-PRVI STRANI JEZIK 2.1.3. PRODUKTIVNE VJEŠTINE GOVORENJE

● Govorna produkcija / izražavanje u kontinuitetu - sposobnost opisivanja osoba, predmeta i situacija - sposobnost opisivanja slikovnoga predloška - sudjelovanje u dramatizacijama / dijalozima uz obrađene jezične sadržaje - iznošenje rezultata skupnoga ili individualnog rada na projektu u okviru obrađenih tema - sposobnost prepričavanja tekstova / slijeda događaja u okviru obrađenih tema ● Govorna interakcija / sudjelovanje u razgovoru - verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u okviru jednostavnijih jezičnih funkcija - sposobnost postavljanja i odgovaranja na jednostavna pitanja u okviru poznatih jezičnih struktura i tematskih sadržaja - sudjelovanje u kraćim dijalozima u kojima učenici samostalno mijenjaju pojedine elemente - sudjelovanje u dramatizacijama PISANJE

- sposobnost pisanja čestitki za blagdane, poruka na razglednicama, osobnih podataka na obrascima - nadopunjavanje teksta riječima koje nedostaju - pismeno odgovaranje na pitanja i postavljanje pitanja - pisanje vođenih i slobodnih sastava u okviru prethodno usvojenih sadržaja - pisanje riječi, rečenica i tekstova po diktatu - pisanje ispita znanja u okviru obrađenoga rječnika i struktura Posebnosti za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2., 3. i 7. Moguće pogreške kod pisanja (u svim oblicima pisanja) ne ispravljati, nego naznačiti tako da ih učenik sam otkrije i ispravi uz korištenje udžbenika. Povezivanje pobrkanih dijelova teksta zamijeniti lakšim zadatkom, samostalno pisanje treba biti uz vođenje i pomoć učitelja.

5. Nadopunjavanje rečenica jednom riječju (1 slika je 1 riječ), pisanje kratkih poruka.

2.2. INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE Na ovom stupnju veliku pozornost treba posvetiti usvajanju interkulturalnih kompetencija unutar civilizacijskih dosega da bi se učenici senzibilizirali za uočavanje kulturoloških različitosti kroz odgojne i socijalizirajuće sadržaje kao osnove za razvijanje tolerancije i empatije prema drugim narodima i kulturama.

Učenike valja upoznavati s osnovnim pojmovima u vezi s interkulturalnim kompetencijama (npr. kulturni šok i razgovor o iskustvima s tim u vezi). Proširuju se znanja na kognitivnoj razini: znanja o kulturi kao načinu života u zajednici ciljanoga jezika, upoznaju se kulturna dostignuća poput književnih djela, likovnih, umjetničkih djela, te elementi društvenokulturalnog konteksta.

Na ovom se stupnju postupno uvode interkulturalne kompetencije na nivou vještina potrebnih za ophođenje u ciljanom društveno-kulturalnom kontekstu (know-how/ savoir faire) dok se stvaranje stavova o vrijednostima i sl. (being / savoir etre) na ovom stupnju još ne očekuje.

2.3. OVLADAVANJE STRATEGIJAMA UČENJA I SLUŽENJA ZNANJEM

20. lipnja 2005.

HNOS-OŠ-ENGLESKI JEZIK-PRVI STRANI JEZIK -

ovladavanje tehnikama preglednog bilježenja, pisanje bilježaka i natuknica radi boljeg pamćenja korištenje ilustracija kao pomoćnoga sredstva za razumijevanje sadržaja teksta vođenje vlastitoga rječnika / usustavljivanje riječi po tematskim područjima korištenje popisa riječi u udžbeniku i rječnika (dvojezičnih i jednojezičnih) samostalno zaključivanje razvijanje kognitivnih i metakognitivnih strategija učenja pri rješavanju zadataka (npr. predviđanje sadržaja teksta na osnovi naslova, korištenje konteksta radi lakšega razumijevanja, analiza, sažimanje i dr.) primjena tehnika memoriranja (npr. mnemotehnike, rime, anagrami, sinonimi, antonimi i dr. korištenje mogućnosti masovnih medija u funkciji učenja stranoga jezika prezentacija rezultata individualnoga i skupnog rada na projektu razvoj samostalnoga i suradničkog učenja razvoj svijesti o vlastitom napretku i razvoj sposobnosti samovrednovanja, samoprocjene (portfolio, Europski jezični portfolio) i međusobnoga vrednovanja učenika

3. METODIČKE UPUTE ZA UČITELJE S obzirom na nastavna sredstva pristup nastavi stranoga jezika je multimedijski.

U obradi jezičnoga materijala aktiviraju se kognitivne sposobnosti učenika, ali se upotrebljava i mogućnost mehaničkoga usvajanja pojedinih elemenata jezika.

Kombinacija mehaničkoga i kognitivnog u učenju stranih jezika dolazi do izražaja na svim razinama jezika, a posebice pri učenju gramatike.

Uspoređuju se jezični sadržaji hrvatskoga i engleskog jezika.

Jezični se sadržaji prema potrebi pojašnjavaju na materinskom jeziku.

Za prezentaciju rječnika i situacija koriste se po potrebi zorna sredstva.

Polazi se od onoga što je učeniku već poznato iz engleskoga jezika i drugih predmeta: (novi leksički materijal uvodi se na osnovi poznatih jezičnih struktura; nove jezične strukture se uvode na osnovi već obrađenoga leksičkog materijala).

Jezične strukture se osvješćuju i koristi se metajezik u okviru predviđenih sadržaja.

Jezični sadržaji se ciklički ponavljaju na što je moguće više načina (apelirajući na različite kanale percepcije).

Moguće didaktičke aktivnosti: - pokazivanje predmeta ili slikovnoga prikaza predmeta, osoba i ambijenata uz govornu aktivnost - odgovaranje na pitanja i postavljanje pitanja - izrada tematskih projekata - sudjelovanje u dijalozima i dramskim prikazima situacija kao potvrda usvojenosti rječnika i struktura - čitanje na osnovi zvučnoga modela - prepričavanje obrađenih sadržaja.

- Oblici rada: rad s cijelom skupinom učenika, rad u paru, u skupinama, individualni rad - Organizacija prostora mora se prilagoditi tipovima rada uz mogućnost varijacije (različit raspored klupa u razredu). Nastava se može odvijati i u informatičkoj učionici uz korištenje računala.

20. lipnja 2005.

HNOS-OŠ-ENGLESKI JEZIK-PRVI STRANI JEZIK

4. UPUTE ZA VREDNOVANJE Elementi provjere i vrednovanja: - čitanje i razumijevanje obrađenih jezičnih sadržaja - govorna aktivnost na planu reprodukcije u okviru obrađenih sadržaja - govorna aktivnost na planu produkcije u okviru obrađenih sadržaja poznavanje jezičnih zakonitosti u okviru obrađenih sadržaja pismeno izražavanje usvojenost rječnika i jezičnih struktura usvojenost odabranih sadržaja iz kulture i civilizacije - aktivnost na nastavi Načini praćenja i vrednovanja: Pismeno izražavanje provjerava se pisanjem različitih vrsta diktata (npr. dictocomp), kratkih pismenih provjera, testova objektivnoga tipa, testova rječnika i gramatike, školskih zadaća (čitanje s razumijevanjem, slušanje s razumijevanjem, kratki vođeni i slobodni sastavci) ispita znanja, i sl.

Svaka aktivnost na satu u kojoj učenici sudjeluju, bilo na receptivnoj, reproduktivnoj ili produktivnoj razini, pruža mogućnost ustanovljavanja napretka i vrednovanja.

Učenicima treba dati neposrednu povratnu informacija o ostvarenom uspjehu u aktivnostima na satu usmenom pohvalom i pozitivnom neverbalnom reakcijom.

Učenike se osposobljava za samovrednovanje, samoprocjenu (portfolio, Europski jezični portfolio) i međusobnu procjenu znanja.

Domaće zadaće: Važna je njihova načelna redovitost kako bi se razvijale radne navike, odgovornost i samostalnost učenika ali ne smiju učenicima oduzimati previše vremena.

Zadaće moraju biti jasne, a upute razumljive, npr. napisati nekoliko rečenica o prijatelju, poznatoj osobi, svome mjestu/gradu, o putovanju, riješiti radni listić, odgovoriti na nekoliko pitanja, riješiti zadatak u radnoj bilježnici ili udžbeniku, napisati kraći tekst prema zadanom modelu na zadanu temu, pronaći značenje riječi, ispisati iz teksta riječi koje spadaju u određenu kategoriju, pripremiti pitanja za intervju s nekom određenom osobom i sl.

Redovitim pregledavanjem domaćih zadaća (npr. dok učenici rade na nekom drugom zadatku na nastavi i povremenim pregledom bilježnica učenika) stiče se uvid u napredak učenika, ali i u pogreške i poteškoće u učenju koje valja uzeti u obzir pri daljnjem planiranju nastave.

Domaće zadaće mogu uključivati i rad na projektima, samostalno istraživanje traženjem podataka u enciklopedijama, rječnicima, na internetu i sl.

Pri evaluaciji učenika s posebnim potrebama (disleksija, disgrafija, slabovidnost i dr.) nužno je primijeniti individualni pristup.

5. PRIJEDLOG NASTAVNIH CJELINA Ovi prijedlozi nastavnih cjelina nemaju obvezujući karakter ni glede redoslijeda i broja nastavnih cjelina, niti glede povezivanja pojedine tematike s predloženim jezičnim strukturama, što znači da ih ne treba shvatiti kao gradivo predviđeno za jednu lekciju u udžbeniku. Te se kombinacije u programima, udžbenicima i u nastavi mogu koncipirati i na drugačiji način, ali moraju na metodički i pedagoški primjeren način uključiti obvezne sadržaje HNOS-a.

20. lipnja 2005.

HNOS-OŠ-ENGLESKI JEZIK-PRVI STRANI JEZIK Tematske cjeline 1. Čovjek u obiteljskom i društvenom krugu - problemi mladih -razgovaranje o neprihvatljivom ponašanju mladih (npr. na športskim priredbama, ulici, nasilje među školskom djecom...)

- problemi vezani uz odnos među generacijama - odabiranje zanimanja i traženje zaposlenja - važnost učenja stranih jezika

Jezične strukture - You should talk to your parents about the problem.

Korelacije priroda 5.r.: Put do zrelosti i teškoće sazrijevanja

- going to future / simple future: I'm going to study at the university.

I'll help you carry the bag.

hrvatski jezik, 6.r.: izricanje buduće radnje – futur

2. Slobodno vrijeme Mladi i njihovi interesi - provođenje slobodnoga vremena (mediji, glazba, čitanje, šport, kućni ljubimci...)

- razgovaranje o izgledu i modi - ljubav i zaljubljivanje

- present perfect i simple past: She has already seen that comedy. She was at the theatre yesterday.

- question tags: People leave their pets in the street, don't they?

- prilozi načina

hrvatski jezik 5.-8.r.: Vrste riječi

hrvatski jezik, 6.r.: Izricanje prošle radnje – perfekt

You must take care of your pet.

- She's as tall as her brother. Today's fashion is much nicer than. . .

hrvatski jezik, 5.r.: Vrste riječi-zamjenice; množina imenica

posvojni pridjevi/zamjenice - my/mine, etc.

This book is mine.

Nepravilna množina/nebrojive imenice 3. Putovanja - planiranje putovanja - snalaženje u stranoj zemlji kao turist - izvještavanje o putovanju - pisanje kratkoga pisma ili razglednice

- It says in the brochure that. . . .

- I'm leaving tomorrow.

- The train leaves at two o'clock.

hrvatski jezik, 7.r.-upravni i neupravni govor hrvatski jezik, 6.r.: izricanje buduće radnje – futur hrvatski jezik, 6.r.: izricanje prošle radnje-perfekt jezik, 5.r.: pisanje pisma

- While I was sitting in the doubledecker a man with a bowler hat on got in.

4. Svijet u kojem živimo

- pasiv osnovnih vremena

hrvatski jezik, 7.r.: pasiv i

20. lipnja 2005.

HNOS-OŠ-ENGLESKI JEZIK-PRVI STRANI JEZIK - razgovaranje o problemima u svijetu (glad, siromaštvo...)

- razvoj tehnologije – računalo, internet, mobitel - ekološki problemi - ugrožene vrste 5. Kultura i civilizacija zemalja engleskog govornog područja i Hrvatske - zemljopisna obilježja, događaji iz povijesti, kulturne znamenitosti i sl. zemalja engleskoga govornog područja - obrazovanje u zemljama engleskoga govornog područja (UK, Irska, SAD, Kanada, Australija) 6. Blagdani - opisivanje aktivnosti vezanih uz blagdane i uspoređivanje običaja s našim običajima u Hrvatskoj

The natural habitats of many animals are destroyed by human activity.

Parents always tell me not to leave the light on.

London is the capital of England / the UK. He likes coffee but he doesn’t like tea.

Drinking tea is not so popular among young people in the UK.

Ponavljanje već usvojenih struktura Uvođenje novih struktura ovisno o prigodnim materijalima i pojedinom blagdanu

aktiv; upravni i neupravni govor priroda, 6.r.: zaštita prirode zemljopis, 5.r.: zaštita okoliša tehnička kultura, 7.r.: otpad i zbrinjavanje otpada zemljopis 7.r.: Zapadna Europa – Ujedinjeno Kraljevstvo, Irska povijest, 7.r.: Svijet od sredine 18. do sredine 19.st. zemljopis 6.r.: SAD, Australija, Kanada

vjeronauk 1.-8.r. likovna kultura glazbena kultura

U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se po izboru dodatni sadržaji. Sadržaji se obogaćuju novim audio i vizualnim materijalima.

20. lipnja 2005.

HNOS-OŠ-ENGLESKI JEZIK-PRVI STRANI JEZIK

6. ODGOJNI I SOCIJALIZIRAJUĆI CILJEVI I SADRŽAJI -

promicanje općih vrijednosti, kao npr. pristojnosti i obazrivosti, urednosti i čistoće uz tematsku cjelinu: Čovjek u obiteljskom i društvenom krugu promicanje humanističkih vrijednosti, kao npr. prijateljstva, suradnje, altruizma, tolerancije, ljubavi i ponosa na obitelj uz tematsku cjelinu: Čovjek u obiteljskom i društvenom krugu promicanje osjećaja za lijepo i za duhovnu dimenziju postojanja uz tematske cjeline: Kultura i civilizacija zemalja engleskoga govornog područja i Hrvatske, Putovanja razvijanje sposobnosti i talenta svake osobe sukladno njezinoj prirodi uz tematske cjeline: Slobodno vrijeme, Mladi i njihovi interesi razvijanje sposobnosti za društveni angažman, tj. za aktivno i odgovorno sudjelovanje u životu društva uz tematsku cjelinu: Svijet u kojem živimo promicanje ljubavi i ponosa na zavičaj i domovinu, te razumijevanje i poštivanje drugih i drugačijih uz tematske cjeline: Svijet u kojem živimo, Kultura i civilizacija zemalja engleskoga govornog područja i Hrvatske

20. lipnja 2005.

HNOS-OŠ-ENGLESKI JEZIK-PRVI STRANI JEZIK LITERATURA: Common European Framework of Reference for Languages: Learning, Teaching, Assessment.

CUP, 2001 Katalog znanja angleščino 1. tuji jezik. Srednje strokovno izobraževanje (7.7. 1998.)

URL: http://gean5.pfmb.uni-mb.si/eng/language/Katalog_znanja_Angles2.htm Kurikularni pristup promjenama u osnovnom školstvu. Razrada Okvirnog nastavnog plana i programa u funkciji rasterećenja učenika. Strani i klasični jezici. Zagreb: Ministarstvo prosvjete i športa, 2002.

Kurikularni pristup promjenama u osnovnom školstvu. Razrada Okvirnog nastavnog plana i programa u funkciji rasterećenja učenika. Razredna nastava. Zagreb: Ministarstvo prosvjete i športa, 2002.

Modern Language Curriculum Standards. URL: www.myschools.com/offices/cso/foreign_language/standards/htm

Nastavni plan i program za osnovnu školu. U: Prosvjetni vjesnik (posebno izdanje) god. I., br.2, 1. lipnja 1999.

The National Curriculum Online.URL: www.nc.uk.net

20. lipnja 2005.