RUNOVIČKI ZBORNIK 1 2.DIO

potroéiti

Zivome energije u rodnoj Imotskoj

nikom na Studencima (18751-1876.)

krajini.

postaje Zup-

Kao mlad sveéenik

gdje Ce se uz pastoralni rad zmgaiirati pomaiuéi

bosansko-hercegovaékim ustanicima na

mu

granici, Sto ée

poslije njegovi protivnici

Nakon Studenaca postaje Zupnikom na Lovreéu (1876.-1879.). Zatim dekanu fra Raimje neéto mzmje od dvije godine u Imotskom pomoénik Zupniku undu Rudeiu, kadu Ce se aktivnije ukljuéiti u p1‘€porod11;1 gibanja u Imotskj kr;\jini.5 IZ Imotskoga doiazi za Zupnika u rodni ProloZ21<:(1881.-1891.). Tu Ce kao duéobriinik uzeti za grijeh?

i

nesebiéno

borbe

Isusovu kako

eriergiju,

“prorok bez

je

ée

ali

zbog éega ée na kraju

razmirice,

i

muievnu

rasipati

mnogo

je

morati otiéi

i

éasti jc-:dino

u

svom

otic'i

u stranaéke

i

seoske

i

onu

Proloéca, gorko iskusiv§i

iz

zavi6aju“ (Mt

Nakon

6, 4).

nekolicina Zupljana kojoj se zamjerio uputila bezduéno tuibe provincijalu

§to je

biskupu,

i

kao gubitnik, po dogovoru sa starjeéinama, imenovan je Zupnikom u Runoviéima (1891.-1896.)4 Tu c' e ostaviti neizbrisiv trag kao uzoran pastoralac, povrijeden

ali

prosvjetitelj

iupnika

ne

i

graditelj. Posiije

i

dekzma od

i

odlikovan

je

nta

do

sijeénja g. 1896.

g.

u Imotski gdje

je

<:'

e

vréiti

sluibu

Za vrijeme Zupnikovanja u Imotskom

1900.

za svoj rad kolajnom viteza Franje josipa

u Imotskom sve do smrti

je

Runoviéa premje§ten

iupniéke sluibe

Poslije

1.5

osta-

1927. kao sakristzm, voditelj bratovétirie Presv. sakrzlme-

uzorzm redovnik.

i

NARODNI PREPORODITEL]

2.

Dalmacija na

Beékom kongresu

(1814/15.) potpada opet

pod

upravom

sve do 1918. godine.

Austriju,

koje Ce

politici izoliranja

ostati

Dalmacije od Hrvatske, Austrija zadriava

tavni jezik, favorizirajuéi

pod

starog okupatora,

Kao sredstvo

oslonac

i

kao upravni

talijanski

i

nas-

manjinu talijzmskih doseljenika na Stetu domaéega hivatskog

Zivljzl.

1

U

187/1.

izvieémju vizilucije biskupu Mzirku Kulogiere koju je obzwio g. 1875. na Studencima 1

revno ispunjil svoje Zupske duznosli"

(.\'AS.5-M Poz. 511.

.

2

NAS, S-M Poz. 511»2, uklopljeno pod brojem 2960.

5

Fra Ante je premyeélcn

s

Lovreéu veé 1879. godine.

prvoj polovici 1879. u Imotskom:

,\`AS,

S-M Poz.

177-1,

17/1880.; /\’ar0d11l`/13/, br. 11. IX. 1881.

4

Fm Ante

je

U Inf.

iupniéku sluibu u Runoviéimzi vréio do

viée

D5.

sijeénja g.

novinskih

i

Dulmazia

Marinkom 5

Dana

predaja

izvr§en;1

2.

u s\'eC;ino

invemara medu dosadaénjim Zupnikom

1896., a

Vuku§ic' em. (PAS, br. 61/1896., prosinczi u

mho" ,

Imotskom

"n;1|ic`:io je

je

I.

neviesti koja ide k oltziru

siromzilm, bivéi

n;i§ obéeljiibljeni

i

nadiupnik

obéinski vieénik

icu biiuliu najdostojnija

milostivog vlziduru.

46

Tome

ne do 1895.

je 20. sijeénja

Antom Rakom

Bog

i

I.

najzasluiniju, ih poiivi

i

Cale.

o. A.

Viczm.

50. ohljetnica vladanja Franje josipa

i

l.

fra

Pavao

god. u Runoviéima

Ovn

I.

Cijeli

na vjenézmje" Sveéanu sluibu Boiju sluiio .

(...)

0.

"Kao spomen na

jubilej bijahu

grad se “zaodjenu je

“naé rodoljubni

odlikovani; viteikim krslom

Rako, zlatnim krstom za zasluge sa krunom vriedni

odlikovanja svak

da niihovu poétena

nu diku

svjedok

je

niegovim nasljednikom

i

mnogogodi§nji obéinski naéelnik M. Vrdoljak. Srebrenim krstom za zzlsluge

di§nji seoski gluvar

nulazimo ga veé u

izvjeétajzi

97.).

f.

sveéano proslavljena

dobri nadiupnik Rziko" uz asistenciju o. Raviiéu Fr;1nie_Iosip;1

o.

Rako “iupnik od

cattolica, br. 57, 29. VI. 1879.; PAS, br.

Marinié, imotski gvardijun, koji 27. sijeénja 1896. izvjeééuje provincijala Krelju da

uredno

je

f.182).

dokumenala

1545; La

kako

stoji

i

je

radosno pozdravio,

junaéka prsa budu okiéena

mdost Imotske hrvatske

krajine."

(Narodni

s

jer

krunom

i

Slovzmi, olzlc

bivéi

mnogogo-

uprav pomenuta éevor-

kakovom uspomenom

list,

7. 12.

1898.

pre-

br. 101.).

Dok icama i

su se tridesetih

zagrebaéke dvorarie

st.

Zov na

nisu imaie dovoljno snage da se rasplamsaju.6

preko Velebita nai§ao

je

na évrstu zapreku oligarhijskog

preporodnu

je

fazu,

pa

obnovom ustavnog

konferencije za sjedinjenjem Dalmacije

S

u poiitiéki Zivoi

(1851.-1859.) prek-

drugo riego Cekati “bolja“ vremena,

nije preostalo niéta

koja su se ipak pojavila g. 1860.

sjedinjenje braée

sloja, koji je

pod devizom dalmatinske autonomije. Bahov apsolutizam

stupio

budn-

orile

davorijama, preporodne su ideje u Daimaciji dopirale do pojedinih sveéenika

i

uéitelja, ali

inuo

éetrdesetih godina 19.

i

Hrvatskom

Banske

Zivota. Sluibeni zahtjev

Slavonijom pokreriut ée lavinu

i

zbivanja u dotad relativno mirnoj Dalmaciji, Eto je imalo za posijedicu daljnje iclejno

razgraniéenje

nove

i

sukobe

politiéke

koji su se rasplamsali uoéi izbora za

sabor u Zadru 1861. godine.

ski

U

to su vrijeme Imotski u svojim

rukama

porezriog ureda

i

varoéana, uglavnom posjednika, kojih

jesnih, politiéki slijepih

uz razdoblje mletaéke vladavine.

brazovanijih Cinovniékih karijcrista, uiivajuéi zaétitu

pomoé

uz

Predstavljaia je u to

doba vcliku snagu

seijaéki Zivaljfi koji jc Zivio

Od

modeme i

vr§il;1

cjelinu

najluogzltijili

lm/atske

vlzisti,

malim brojcm

u Imolskoj krajini.

svijesli

Ona

sustavu.

kojih su

zuhludjelili

jak utjccuj nu ncprosvijcéeni

uglavnom u kolonutskom

majo-

i

i

sirom;1Sni

svoj utjecuj

jc tuj

lmoézlnzi proilirske orijenlalcije istzlknulo mjeslo z;\uzim;\ju fr1l_/r'm/l` m-Liiiz Vrc/0//`nL' frzinjevnc provincije

Presv

,

Olkupiteljzl

priivoskivni sveéenik _iovzm Suncleiié. Vrdoljzik je

i

jo.§

zascl>nost, gr-

i

viéili ziustrijskih

talijanskog jeziku, srodenu s

postulzl jc izdajniékn struju

v;1ro§;m;1,

nacionalno nesv-

geneza vezunzi

je

Tu skupina

éevito se sup1'otstavljajuc'i intcgraciji lm/atskih zcmalju.

politiku provodili

i

stranih

Oni éc u sljedeécm preporodnom ruzdoblju u Imo-

ncéasnu ulogu, zagovarajuéi dalmatinsku

tskoj krajini odigrati

od

driali talijanaSi,7 sastavljeni

iodnarodcnih éinovnika kotarskog suda, opéinf:

6

Dalmatin-

dosnd jcdmi poznuti

rodolyulu koyi jc prilwaiczio ilirsku

'

ide` u iz i

seosko L

nom mzviiku ilirslvo ii

kujzi

druStvz1 D;\lm;\ci` e, ali

1

1

1

pozivzi svc Dzlllnzllince

Knina,

Ol>i'o\'c;1

knsnije urednik niiroclnjiiékog

Liskladivunje hrvalskih

don

govzi polmitiiiiii

jovun Skerlié

11 ,

du sc pridruie

sukob

Demljnu

lmoiskom

i

srpskili

kr(/izi:

je

Oni/ad/rm

Beogmcl

Ame

Kuzni;in1C;1,

>|;iu\x<1 1

ilirskoin

imolskom

koizl je obj;i\’|icn;i

.

pokrcui _/own:

inte-i'es;1

od

idejno se zlii

gn

u duhu iuinoslmenske sloge. je

pmvosluvni sveSlenik bio od ii/erin lerifiiwrlosi

i

.

srpski nzicionulni osjeéul,

8 i

u Dzxlnmciji donosi

koI;ln|

po

z;\puSlenosl u Kmjini

mini nnjhoijc podaliuk

dn

if:

g.

Kuo

i

pu|>li~

1

krugu

pribliiio

hrvalskom nego

kno

i

kod

je poslije

Srbn najbiiii kaloliékim Hrvalima"

(1848.-1871.).

proilirskili,

ic

islzi

spjevove. Zalo

o rmcionalnom

izuc'n1'mi/‘ e

l/1847,

br.

piesnik

nnj\'iSe

ie bilu

1e_i;o\'o

Trogim do Dm|$;\.

svoiili

nije silprolsmijzio

mu

.\`

I);1Iu\;ii'iji-

Splilu.

zlvog

Srlxi

svili

slollclnmii znscla-

dnlnin/i11.\‘l:o_/'

ilirskili iilc|;|_

De\'i7_'\

brojne piesme

sviju

h`in];i,

511111/ctié

svoiim episkopimn. protivnicimu

"Glzisnikzl dzillnillinskog"

Zori

ii

Imolskog.

i\'I;1k;irskc,

L_ i\fI;\schek_

jeziku opéenju svegu 50

i

to nu temelju jezikzi opéenjii

'l`

;llij;ln;1,

nn 27.445

st;1no\'nik;1_

29. (L. Mzischek. Roper/oriogvogrzwco-s/ri/islico dei /nog/Ji nb/‘la/I im/ Reg/io di

Siroii\:\§t\'o

du L1

i

nie-

o niemu Skerlié,

(_I.

lei;/iicunorn

1966., 425-427).

sliku mlijnnskog Zivljn L1

glzlsilil

s;\

Z;\<iri;\o jc svoj

"Ovai

naipiszitif

rnnizlrllizmil L»ozl5`rlJ1l,

1880. Zivjelo je

Iliri"

Milioviln Puviinoviéu: Sloga. Toi slozi posvetio

moguo

/oz/an SundcL‘ic‘

7

P oziciiaiinn

kolo se svi

Dxllmaltini, u

Z;1d1';i

i

grndske nuro<inj;\&ke inteligenciie. je traliio

kr;i‘ ;\ ostzlo nal I

od Kolom do Dubrovnikil, prcko

juinoslavenskih poziciju Geslo clolilzio u Cisl,

do

Diilmiicije ocllxicivunjeiii jcziénih kulturnili lckovinn ilmzmii isiiéuéi iiiiijervni primal

potvrduje pjesmzi "U kolo se

gilienikil,

c

1860.

oc|r;17','\\'z\|i

liroj

su se u svim oblicima iivom. Koliko

slzinovnikn imolskog kolzim iznosio 15

%

Po

od

Da/mazia,

je

toj smlistici

éegzl je

Lim

sumo u

1888.. 46-S1).

hilo siromu§t\'o, ilustrimt ée

éiliwogii splilskog okrugu.

kolam u vrijednosli ngmmili proizvodil. premu procieni za irogodi§ie 1861.-1865. iznosio Lv condiz/' 0m` cconon11`cbecl<>l Ci/tolo di Spalalo nggli mm/ 1861.-1865. Tub X.)

zi g.

je

svegu

5, 5

11

udio

%. (C. Vojnovié.

f

47

iskoristila

Imotskom slavo-dalmatsku gnlpu usko poveznu

formirala u

i

s

talijanskom

stmjom uie Dalmacije, koja se na politiékom planuizrazila kao autonomaéka, koja Ce onemoguéavati program Narodne stranke, sjedinjenje Dalmacije s banskoni Hrvatskorn

i

javni Zivot pokrajine.

Kako u skuéenini dru§tvenim prilikama u Dalmaciji nije bilo svjetovne inteligenkoja bi mogla posrari nosireljem §irih narodnih slojeva, ulogu pueke inreligenci-

cije

uglavnom sveéenici

preuzeli su

je

uvodenje hrvatskog jezika u

usporiti

koji Ce zaigrati

i

politiéku ulogu na podruéju Dal-

matinske zagore.9

Zbog

vremena

kratka predizbornog

i

1861. za zastupnika Imotske krajine bio Miro§evic'.l0 Taj

rbu.

Nove

poraz

prisilio je

neorganiziranosti na saborskim izborima je,

na prijevaru, izabran autonomaé Nikola

narodnjake na prestrojavanje

prilike potisnule su rad

g.

i

drukéiju politieku bo-

na sjedinjenju u drugi plan, a u pn/i plan istaknule

rad na ponarodivanju opc'ine.

Probudeni duhovi poéeli su se

narodnog preporoda don

Mi/.101/ilu Paz/lz' noz/iécz,

porodno razdoblje Imotske

ma

koji su bili

botom,

fra

Oni su

dr.

Sariéem, kasnije

postali glavni inicijatori

Da se ne radom troéili

jini.

Posebno

l<rajine.l1

gusto posijani u Imotskoj

Klemom

u redove idejno se okupljajuéi oko vode

zbijati

je gajio prijateljske

5 fra

i

,

i

je,

9

Od

njegove kulture

i

i

razgoliéavajuéi

nadmoéi seljaékog puka prema

njegove zemlje, njegova jezika

mu

na

njegove

i

politike.

A

i

sel-

i

Makarskom

svjelovnili s\'eC‘enikr1 to su Zupnici u

primorju: Mihovil Pavlinovic'

i

Kaiimir Ljubié, Zupnik u Zupi

Poljicima kraj Imolskog josip Luetié, lajnik Biskupskog ordinarijata u Splilu Male lvieevié;

od

Presin Olkupitelja profesori na Franjevaékoj javnoj gimnaziji u Sinju Ante Konstantin Malas,

§imun

s Lovreézi),

izrabljivaée

onako prirodeno nepovjerenje prema gradanstvu, to zarana opazio se u redove narodnog dobronamjernika, tako da je vec' na drugim saborskim

uz svoje

svrstao

crkveriorii vlaSCu, tihim

i

budili su u seljaka ponos, obavjeééivali ga, ukazujuéi

neprijatelje

jak

narodnog preporoda u Kra-

su snage usmjeravajuci vec’ probudenu narodnu svijest

Stetne utjecaje autonomaéa. Svjesni moralno-etiéke

“gospodi“

s franjevci-

Antom Periéem, fra Ivanom GliRajmundom Rudeiom, fra Antom Rakom

javno eksponirali pred osjetljivoni clriavnom

bi

veze

krajini: s fra

glavni podupiratelji

i

ime évrsto vezano uz pre-

éije je

Vinko

§a|inoviC_ Spiro

gibeniku Ivan §imunic'

Tomié ijakov Grupkovié, zatim

u Makarskoj Gabro Puralié,

i

te

i

franjevaca Provincije Milinovié (rodom

lranjevaéki profesori na Franjevaékoj bogosloviji u

Zupnik u Kozici Pelar Kaéié Peko. (O tome opéirnije N.

/Vnciorza/nn inlegraciona ideo/ogzja dalmalins/eib narodnjalea 1860/61. godine, u Rudow' sueuéillkta

Stanéié,

u Zagrebu

Il.,

Zagreb 1978,, 183-279).

10 "Siromaéni narorl

ii

lmnrkoj bio

prevaren“

je oéiro

,

jer je

poslanik Miroéevié “obeéao izbornicima da

za siedinjenje, pu doéavii u Zaclar neispuni svoje obec' anje" (Pismo Boiidara Petranoviéa .

23, IV. 1961.

Zadar 11

Benedeikta Zelié-Buéan. /of

i

48

sluiio u rodnoj Podgori

i

Metelu Oiegoviéu, Zadar,

u Radol/1' Cer1lrajAZU u

Draénicama. jedan od ulemeljitelja

Zivoul dosljedzin zagovornik sjeclinjenja Dalmacije 5 Hrvalskom.

1887,). Opéirnije ci

c'e glzisovali

Zadm,

sv. 21,

1974., 163-164).

Kao sveéenik

Cilziva

iz o5tau§/ine Miboz/1'/a Pau/inouiéa,

-

o tome

Iefijiiewzom, Globus,

vidi:

_[_

GRBAVAC,

Zagreb

[zbori

1990., 161.-184,

iz

Imotskoj Ierajim'

1'

i

voda Narodne stranke u

Dugo godina

Dnlmaciji,

imolski narodni zaslupnik (l870.-

Miboz/il Pau/inouié u Miboui/ Paulinouié upolili-

i

opéinskim izborima pobijedio narodnjak Ante

okomila na sveéenstvo u Imotskoj

se Zestoko

optuiujuéi ga da stvara zavjeru protiv vlade

mrinju protiv Austrije nameéuéi u obiénom puku misao slavenskog karaktera.15

isije

Kako

to

obiéno u Hn/ata

do razdora u

élo je

austrijske vojske u je

krajini,

Nakon toga vlada

Rossi.12

krilu

BiH

krajem sedamdesetih

biva,

bliiu

1878. poéeli sve otvorenije suradivati

g.

pogleda Hrvata

i

je to

nakon ulaska

Srbi

autonomaSima,11Sto

5

dosad uglavnom

Srba, koji su

i

u okviru zajedniéke Narodne stranke. Sve

suradnju

poéetkom osamdesetih do-

Narodne stranke u Imotskom. K tome su

dovelo do diferenciranja stavova

djelovali

i

potaknulo sveéenstvo na

energiénije zastupanje hrvatskih interesa jer su pravoslavci, na éelu 5

i

protom Spiridonom Margetiéem,

postajali sve agresivniji proturajuéi antihrvatski

an-

i

tikatoliéki tisak.15

Rajmund Rudei, Zupnik dekan L1 Imotskom, fra Ante Rako, tada Zupnik u Proloécu fra Kleme §21riC, Zupnik na Studencima, postali glavni motori narOtada su

fra

i

i

i

odnjaékih akcija u Imotskoj radilo

krajini.

0 hwatskim interesima, brzo

pravoslavcima u Krajini.

U

Kako je

Rako bio beskompromisan borac,

je

upao u

oéi

svemu

Ante se energiéno suprotstavljao

jedi

austrijskoj vlasti

naelektriziranoj politiékoj atmosferi,

:111tonon1;1Sim;1

i

1885. protiv

je g.

odlvor"

,

fm

Stn je ugroiavalo hrvutske interesc. Pogl;1v;1r

namjesniétvo u Zadru da Zupnici

izvjeSc'uje

kad

i

pod nazivom "Narodni

Pavlinoviéeve kandidature ustala jaka opozicija

Nasso

i

k;1d sc

koje su politiéki obojene, za Sto su

fra

s oltara

Ante Rako

i

drie agitatorske propovi-

fra

Kleme

iupnik na

biarie,

Studencima, pozivani na odgovornost.16 Redali su se napadi

Rudeiaw C2120

Ante

fra

i

Zbog toga im

i

optuibe, posebno protiv

da uznemiruju

Rz1ke,19

i

fra

bune narod

Nz1mjesni§tvo uskratilo potporu

je

Kleme

fm Rzijmunda

§ariCa,17

protiv Austrije

od 60

forinti, radi

i

przivoslzwa-

éega se Rudci

pismeno obratio biskupu da "svojim uplivom odvrati neduine ud;1rce“ koiim “tldzlraju politiéki

13

//Nazfmm/7,

O

tome

i

samo zbog

to

,

Ante Rako zbog svojih

naC‘ela“.21 Fra

12

duSmz1ni“

vin.

bf. 70, 31.

opSirnije vidi:

_I

1

hr. 75, 10. lx.

GRBAVAC,

U/oga

toga

jer

ih

su sc “lavski borili za svoja svctu

“agitutorskih“ propovijedi tuien Nuiniesniétvu

je

1864.

.\`L'e¢‘w1sI1.'11

/mo/sL'e

krr11'1`

nc

11

rlarodnom preporodu

11

Czu.'1171

bailine,

Imolski 1989., 197.-228.

14

Fm Ante

Cikojevié H1956.) pi§e kako se sjeéu zanosu za

Dalmntinski sabor; “Silun nurod priljeguo je jak srpski,

1931) 15171

11

stoji

Nova

nfiztl,

uz

1101/ifa,

Da/anmzm

16

17

gdje

PSN,

;1t1tono1nuSki!"

1/on/nm/77,

311

“1

imztl,

km.

s»;i<1t»r/7.17,

1111.

,

hi-

Snxnostzlnski

_

Imotski

i

odluéio pobjedom

Don

kad se kundidimo

za Pav|ino\'i6<1.

/\I1`bow` o Pfw11` noviC(prigodo1n

11

Imotskom

Gledao sam kao

za

diiete bar~

slogodLi’njice rodenja 1831-

vn.

S7, 14. x. 1879.

1155/p. sv. 595, 1885.

1/5-2, 111.1428/p, sv. 595;

bf. 411, 6.

1>s1\~

11

A. Cikojevié,

mf/0/fw,1»f. $7, z9.v1. 1979. 11”.

111

19

v.

1883.

1931/I, 19.

kit. 1/s-2, bf.

H/\z<1,1>si\1,

-

P;1vlino\'ié;1 g.

Ln

Uma,

11135. s»pi1L»11f.\1,1>r.s,

25.

bf.

11.

51.6.

V111.

1884.

iss;

1/s-2, bf. 1155/p, iv. S95, 1ss3>.

22. 51. v. 18115.

a1rl1i\'

u lmotskom. (Arhiv

n;1

211051 ioé nije sreden).

49

Ono

u Zadar.

njega provelo kazneni postupak, zbog éega

tatorske politike

opazio

s

strancfarski

od moguéeg

oltara“

:

"(...)

duh u istom

je

k.

ranje Srba

Autononia; posle nego

opazio agitiranje

danja misniétva

pobijao

je laii, je

je

éuo neizbrojene

kad

po Katoliéku crkvu

zagorjelim talijanaéom,

i

naé narod

lieénikom

On

i

Auétriji

Crkve

koji je

puka niéta

i

te

25

50

uvrede

me; kako

idje

mu

primietiz ja i

5

ti

1-mzd.

tuien,

r>s_\1 kai.

La Du/mzlzia

i

po

-

selih

rekao: da su se auto-

Zupnicima od

bi to

C. k.

srbo-autonomaéki

bili

ti

Po-

agitat-

i

dr.

i

sad Ce

sam mu odgovorio:

ja

éinili

Cairo/icfz, br. 39. 28. V. 1883.;

na

nikad

to;

Katolici u Dalmaciji

u granicam na korist Katoliéanske

sam puku nadu

Kanonika Pavlinoviéa

ti

dati za to

vi

popi

i

i

da

i

ja

Iixt,

e

ne znate

to éinié

i

bunié,

biti, ali

se bojim da 665

prominjivao protizakonito vola, zbog i

c'

ne bunim

fratri vi

isti

da

ielju

poglavar kad dodje§ u Imocki.

cfega

narodnim uglednicim svagdje osobito

sv. S95. 1883.

Narodni

mi

laiima zavaditi puk. Ti

i

bunié puk protiva misnicima

1081/pi 1189/p,

mu

ja

fidei?

nisam zasluiio vezan si

dr.

oéi predstojeéih izbora nar-

nato meni razliuéen: jebenti vjeru,

svezan (suden)

Ante

nejma§ pripovjedati 0 izborima narodnim

u tu svrhu izrazio

buniti

fra

Antom Mazzom Mazzi potle nego sam mu

glediéta velike zadaée koju

i

1/S-2. br.

kod mosta sa

Vaéa propaganda i

zajebavati, leiati

biti

ja

On

dio dopisa koji je

je citirati

sam pripovidao u

dospit na optuieniéku klupu zato éto i

po Imotskom

Poglavarstvu: “jutros putujuéi na poziv

C. k.

glasovati za kandidata Preé.

nikomu.

imao

klevete, svakovrsna napa-

i

bilo je

putovao sluibeno na Ariano. Tu

0 Bogu. ja

drugo nego

si vec'

33

Mazzijem.25 Najbolje

slavne Auétrijske Monarhije

si

agiti-

Kotarski sud zbog sukoba s opéinskim lijeénikom,

smijemo promicati u svih javnih

protiv

davno

ti

dr.

jutro, zapita

on listom sloino

Na

morao na

glediSta skroz vjerskoga

s

iz-

oruZni§tvu;

k.

opazio sramotno

samo

je

doéim pu§teni su

tada meni: jebenti vjeru, neé

5 oltara vet*

on

Uobée

(...)

Poglavarstva u Varo§, sretnem se u Proloécu

boljc!

prim-

jc

stranku Katoliéko Hn/atsku, da

bi pridobili

kao protutuibu poslao

18. svibnja 1883.

nazvao dobro

laii

je

c.

je

svaSta_._“33

Fra Ante je dva puta

C. k.

posle nego

klevete odbijao, opominjao svoje stado, da se neda

éestite svojnosti... Sto se tiée Hriééana,

da govore

odu

opazio stranéarski duh u

je

éinovnika, posle nego

glavarstva peljeno da negovore niéta,

k.

-

Rude?

na varke, da se nebi privario u izboru zastupnika...

zdruiili s HriSC' anima, te

bilo étetno

piée

da ée on glasovati za kandidata Preéasn. don Mihu Pavlinoviéa, budué

je

da on imade

nomi

i

upozoravao ga

Naglaéavao

-

Rako

narodnili uglednika koje ortakluk sijao

i

je svoj glas

zastraéiti,

C.

0.

Antu zbog njegove “agi-

fra

Baruna jovanoviéa, da se ne upliéc u

zaétitnika Hn/atskih Prava,

je

c.

Rudeiovo

Poglavaru Nassu, usprkos naredalva kojc

C. k.

posle nego

digao

pak

istina,

nego

i

kojem brani

ordinarijatu, u

bor, vec' da se drii zakona, posle

ori,

Biskupski ordi-

najbolje objasniti predizbornu atmosferu u Imotskoj krajini upravo

pismo upuéeno biskupskom

io

je

0 tom sluéaju zatraiio podrobnije informacije od dekana Rudeia. Moida Ce

narijat

nam

je protiv

br. 40, 30, V.

1883.

Krajinu, éto nikako

prigodom svojih sluibenih putovanja kroz éinovnik, a napose u ovoj Krajini koja

c. k.

silovito proti

meni

Na

prietnjam...“

je

ti

ne

dala sve Sto ima§.

kraju tuibe fra Ante

smio

bi

On

kao

Ciniti

se na to zaleti

poimence nabraja svjedoke

samoga dogadaja.24 nasréao na Zupnika Raku“ 10. srpnja 1885. osuden 200 fiorina globe, a fra Ante, Sto ie Mazziju rekao "da Ce ga

Dr. Mazzi, Ӥto se je grozio

na 40 dana zatvora

je

,

do malo na optuieniékoj

vidjeti

0btuZen“ osuden

vec'

ili

i

nisu

Fra Anti

na 15 dana zatvora

je

promienio duvanjskoga vola

klupi, jer je

75 fiorina globe.35

ili

samo autonomaéi u rodnom Proloécu koji su ga

zagoréavali

nekolicina njegovih Zupljana

iivot

pravoslavni Srbi nego

i

u kolovozu g. 1890.

biskupu u Split traieéi njegov premjeétaj. Glavni organizatori tuibe jerkovié, odvjetnik

braéa Ante,

zet,

u Imotskom,

uéitelj,

spomenute braée

izet

i

Ivan

i

Bilici,

Biliéu

icu“

i

Miji

Toliéu

jer

toékc tuibc na

Zamjerio se

osam

bili

ili

navodno,

u rodbinskoj

sprijeéio

da

fra

su: dr. Ivan

ili

tazbinskoj

ve’/,i.

postao zastup-

niie

Ivanu Bulieu, kojih se "ponaéanje

i

su njegovim zauzimanjem premje.§teni

Njihova mrinja protiv

.

je,

Lléiteljima Anti Biliéu

zamjerio se

,

tuiili

crkovinar, te Mijo ToliC, sin bivSega glavara sela

Fra Ante se zamjerio Iki jerkoviéu jer

dalo trpiti“

bili

i

njegovi politiéki ortaci: uéitelj Ivan BuliC_ jerkovieev

Toliéa. Svi su oni, dakle,

nikom 1887. godine, a

zaéto je

i

i'/.

I’roloSc;1,

;1

nijc

Ivanu

jer “ti

svakoj stvari ne navraea vodu nu njihovu mlin-

Ante

bila je tolika

da su se drznuli "potkrijcpiti" 25

“kriicm podbiljc?,cna" potpisa,

stranica sa 64

ali

njiliovu

bc'/.

znanja.26

Fra Antu je tuiba zaboljela jako jer tuiitelji nisu birali sredstva_ be‘/.du§no

podmeéutii najprljavije

Kad su za

stvari.

to doznali

“podkriZani“ Zupliani,

su, 17. listopada, reagirali: "Mi

odmah

je

po nami pod-

N;1rcclniSt\fo

u Spljet proti

podbiljeieni oéitujemo pred svjedocim podpisanim da tuiba, koia pisana

kriiem podbiljeiena upravljena na Biskupsko

i

naéemu Zupniku otcu Anti Raki svrhom kolovoza 1890. na

niti

mu

od nas poclpisana, kao

kriiima podpisani laino

ni

kriiem podbiljiena

bez naéega znanja

i

i

hotinja

nije

po naéem znanju

vet* svjedoci koji

uéinie-

su na na.§im

samovolino su kriie

poéinili.

Sada ovdje naéim kriiim pred po§tenim svjedocim tvdimo njibova laina podmec'

anja...“27

Medutim, Biskupski dio fra

24

26

On

26. listopada 1890.

Hfizd,

r>si\'

H/\Zt|,

PSN,

,

kit. 1/s-2, hr. kzlt.

NAS, S-M P02.

traieéi

i

uvijek,

tuibu

je proslije-

neka Zurno provjeri njezinu

odgovara: "Nakon savjcsna istraiivanja,

potpuno osvjedoéio da reeena tuiba

ZS

oprezan kao

Andelu Cvitanoviéu, dekanu u Imotskom,

utemcljcnost. se je

ordinarijat iz Splita,

nije niéta

drugo nego

pi5uc'i

izljev najprostije

1129/p. sv. S95. iss;

I/5-2, br.l892,

.\`\'

511/II, uklopljeno

.

595, 1885.; Nflmc/Ili/L\`/, br, 56. 25.\'II.IS8f>.

pod brojem

2960.

27 ls/0,

‘

51

mrinje nekolicine opakih duémana zavedenih osobnim prkosom. (-0 Uinetnuti apokrifno kriievi na ime mnogih seljana

kakvu tuibu protiva svomu Zupniku, a ako se

tom su

najbolji

pa Kalogjere

a

podkriiao, to su

ne 0 tuibi na Zupni-

priznat

je

od

i

nove crkve,

ili

od okolnih Zupnika kao najrevniji u pastirskoj sluibi, a svjedoci pohvale kojf: je dobio od blagopoéinuvéeg prisvitlog biksu-

Zupnik Rako

ka....

podpisao

je koji

privareni kao da se radi 0 utoku radi gradnje

bili

nigda ni izdaleka pomislili na

koji nisu

Krizme u Proloécu

prisvitlog Pavloviéa prigodoin podieljenja sv.

1888328

Biskup

Markoviéu

1890. tuibu protiv fra Ante proslijedio

je 22. stud.

da odgovori “da

traieéi

niéke Redodriave doznao za

Generalni definitor

iste

je

li

tuibe

i

koliko ih

vizitator Provincije fra

i

svom

u skoraénjem

i

provincijalu fra Ivanu

posjetu Vizitator Redov-

je temeljitiin

pronaSao“.29

Augustin Zubac uistinu

nakon

je

svega tjedan dana, 50. studenoga, odgovrio na biskupov dopis: ”Pro6itav velecienjni dopis preéastnog biksupskog Ordinarijata u Splitu od Zupljana Proloike Zupe od kolovoza

Zupniku

da sam prigodom

spisa,

da

tuiba neosnovana

je

mi

je obaviestiti

uéinjene u samostanu Imotskomu

vizite i

Cast

neopravdana: dapaée, da

je

2960. te tuibu

br.

onu poéetkom studenoga

svomu Zupniku,

Raki

o. fra Anti

i

Z2. stud.

g.

t.

proti mjesto-

Vas uz povratak svih

podpuno

se uvjerio,

obtuieni otac najrevnij od svih

Zupnika u sluibi duhovnoj.

Ali

poSlo su

bilo a ni

strasti cielu

spasonosno, da

opazit mi

da

je,

isti

bi bilo Zaliti

i

Zupu

i

Zupljanc proti Zupniku obuzclc, ne bi koristno

nadalje ostane kao Zupnik u Proloicu.

da se naéi Zupnici ne upliéu prevec' u izborne

kad su ovake naravi kao u Imotskoj

bito

Dakle, opet doéi

je

u pozadini svega bio

fra

Antin politiéki angaiman, o 14.

po toéku

iz

optuinice: “Istina

me

je

godi duinost zvala da ustanem na obranu

kada

Zupljana, ustavao

sam puk na Ovdi

lf-:Zi

sam

izbore, da

zec

momu

je

sa svojom

dr.

braéom iupnicim

i

moga naroda

Ce

biti

izgledni

50

52

_\`AS. S- .\l Isfo.

mojih

koristi

koji jim se hotilo zastupstva

jerkoviéu napuhatelju ove tuibe kako

i

i

éastiju.

dnugih u ovoj

P02.

i

Takoder u poslu seoskih éasti pitan naravno od nadleinih nastoiao da se metnu éestnici vriedni, dobri poéteni u selu

i

i

driati koliko toliko reda

i

Za vrijeme biskupova pohoda Proloécu

2775.

zasluiuje m. Zupnik

29

i

istoga,

rodoljubim ovoga kotara vodio

slati.

odazivao sam se

hr.

svje~

i

sti

Is/o.

éemu

sam doprinio glasovim mojih Zupljana g. 1887. njegovu poraienju poniod toga vrimena ne prestaje po svojim prista§am puk proti meni buniti ni

stareéinam tuibe

ZS

oso~

studenoga 1890. pobija toéku

optuibi, jer Zenju, te

stvari,

kao gradanin ovlaéten zakonom u granicam

ponizimo ugrijane glave

kolegi

prigodom

krajini.“50

njegov dopis, upuéen Ordinarijatu, u kojemu

i

Ovom

Rako

lipo biti

pod brojem

2960.

koji

u ljubavi sa iupnikom; ovdi zub

28. srpnja 1888.

za poinvovni rad." (NAS, S-M Poz. 55. D. 12),

511/II. ukloplieno

vla-

u izvje§taju

je

zapisano:"Svaku polivalu

boli

mu

moga otca

mita,

tuiitelja

niti

Miju Toliéa josipova, jer vieée obéinsko nije ostavilo glavarom

njega pa sada pomanjkala éast glavarska, 2 po tomu pomarijkali darovi

li

besplatne nadnice

éudo éto

i

dmge

mu je glavarslvo doprinosilo, te nije mu Biliéa pa da kuju bezduérie obtu-

lipe koristi koje

glavni obletaé dr. jerkoviéa

je

niti

i

zeta

Zbe...”51

Zbog

svih tih optuibi,

medu kojima

povrijeden kao éovjek, fra Ante

je

je bilo

i

neukusnih

vrlo

napustio rodni Proloiac

i

i

duboko

banalnih,

nastavio marljivo raditi

kao iupnik u Runoviéima.

Iako se beéka vlada koristila svojim stalnim saveznikom: laéenjem, proces afirmacije hi*/atskog staviti.

U tom

imena u svim porama druétva

da, koji je bio

i

imena, pa prema tome

i

za pobjedu hivatskoga

modeme

ostao kljuéna faza u konstituiranju

Oslanjajuéi se na najéire

narodne

poéetkom

i

90-ih godina 19.

pravaéima, a poslije Ce postati

st.

po svojim

sve

hivatske politike rezultirala

je

do propasti

i

izlaskom

narodnih zastupnika,

medu

0snova§e posebzm Hrvatski klub koii Ce

§iriti

don Ivo Prodan

po Dalmaciji,

krajinc, njoj prilazc

decfi

21

i

i

g.

kojimu

14.

fra

i

Carevinsko

bvzltale su

korijen

gotovo

mladi

svi

i

u Imotskoj

i

birut

Cc ga

Amina

dogodio u

i

n;1§

i

g,

Perié. koji

obnaéanjzl sluibe Zupnika

i

zaduénicama za pokojnoga Antu ne mogu

U7. svec' enst\-'o Iniotske

zadovoljni opurtuni>liCkim

radikalniju bivatsku politiku.

bili

fr;mjev;1ékoj crkvi u

skupili Zupnici da prisustvuju

£8

narodnog kiubu

Bizmkini

krzijini.

ljudi koji nisu bili

imotski svecfenici svjedoéi

Imotskom, upravo na

slje-

samom

dekana.

da su se

Krelji

5.

tekucfega u

sprovodu nacfelnika Columbania. Uveéer

Staréeviéa.

biti

ostati

“Dekariu

driati zaduériice, a

ne mogu, navlastito kroz ovo korizmeno vrieme

li/0, hr.

individu;1|-

Ante Trumbié, przivaéke ideje su sc poécle Svc viée

dr.

6 pada duplex mc;/' us u koji se

51

vijece,

I-irvatskoga

Ante kao clekun brzojavio biskupu da su Zupnici naumili

ustvuju

i

politiCara,_Iospi;1 Vergiliju Pc-

bijuliu

oiujka 1896. splitski biskup pi§e provincijalu

Imotskomu

rzldikzilnim st;1vovim;1 pribliiili

1893. uéi u kofiliciju s przivuéinizi kojc su

koliki simpatizeri Stziiieviéeve misli

dogzidaj koji se

poéetku

fra

i

i

iz nic-:Zinn

drianjem Nzlrodne strarike, zzigovaizljuéi odiuéniju Kzikvi su

koje su sc veC

vitaliteta,

Austrije 1918. godine.

Raspadom Narodne strzmke 1892. Sestorice

hrvatske nacije.

u Imotskoj krajini izborom pmv;1§ki orijenitim-

1889. godinc zu zasiupnika u Damatinski sabor

okupljali

dao Zau-

narodnog preporo-

njihovi gorljivi pristaSe. Radikalizacija

i

noga domaéeg sina sveéenika, profesora, knjiievnika riéa

nije se

slojeve, sveéeriici su svojim preporoditeljskim

radom doveli na politiéko popriéte nove snage politiékog

izacija

odugov-

tj.

su se na lokalnoj razini posebno istaknuli sveéenici, koji su najzasluiniji

za afirmaciju tog

krajem 80-ih

vremenom,

bi

i

ie

drugi dan da pris-

odgovoreno da

drie

da Zupnici za ovu svrhu

odsutni od svojih Zupa. Usprkos

`

2926.

` 55

lnrzojavki,

éitzi

umjesto da

se u novinam, da

Zupnik glagoljaS;

0,)

red.” Dalje se biskup tuii kako

ni

Cin,

brom),

i

je

ne

“mjesto

upuéen

Imotskom

bi"

vijala se trobojnica

oni icdovnici su se dotle ponizili da su

oiujku

da provjeri

i

jc

ujcdno

je fr;1nje\';1Cka

Zupnzi

i

pristali

Biskup oéekuje da to istirm

li

ako

i,

politiéki

u Splitu na Do-

neka poduzme mje-

provincijalu Krelji joé jedan dopis koji

28 dopis

.

Imotskogzi, u

iz

dr. Aritu

izloienfi je bila slika

i

jnika u veliéini jednog metra. Driim, da je stvar neistinita, jer

tiékih stranaC‘kili iskzizzi."

i

kaie du prigodom zaduénica zu pokojnog'.1

stvzirimzi se

mrlvaékom odru

Staréeviéu u crkvi nu

pokojnog“ bio pruvi

p1‘ovi1icij;il;1

"Dalmati“

sluéajr “Cita se u Cwlsopisu

kojemu medu ostalim

ispkojzi

dogodileiz

bi viée

IZ Ordinzlrijatzi je 10. trzivnja 1896. isti

ondje,

obred-

koji je to zaluranjivao

osim toga u dan u

je to

i

dolikovalo, pjevao je kao u Spljetu (na

dekana, biskup moli

iiiiotskog

sliéne sablazni

se odnosi na

tekuéega biée odrizme zaduénice,

6.

se midi o szimosanskim Crkvamzi (u

;1poslro1ii`;1jLiCi

kako se

re

Kako

to u crkvi.

i

dne

misu jedzm redovnik, kako

sluii

Dobromu, m.

l>z1§

poko-

ne mogu promisliti da

neka se crkva pfctvori u mjesto

mu

odgovori na dopis od

14.

kani poduzeti, pogotovu

jer

provincijal

bi bila istina, §to

poli-

ci'kv;i.55

Pavuo Murinié, gvurdijan u Imoskomu, 27. travnjzi mudro odgovara provincilogom leia kuko Vam je jur poznato kad su imoKrclji: “Bio sam te'/lko bolestun Fra

jalu

i

pok. A.

tski .§tov;itclji pituii jili

su da mctnu

nisu nil

za tu

i’/.\'isili,

mis

nit

su strunc

tko

jc

kuko

opazili veC

istomu

nziéoj crkvi

Li

na 4 ugla istoga odra,

trobojriice

/i

i

St;ii'C‘cviC;1

pak

to jc

puku

pitzi,

nit bi to bili dozvolili, vec'

lui Dzilm;1te. 610 se

to braéu rcdovnici

prigodom odriéenju

su

odar podizali.

éemu sam

Tom

se opro, pak stoga

tiée izloienja slike je

prigodom

potajno

vrgli,

i

pokojnika,

doba

to u

neée opaziti (kako sam to kasnije izazna)

pri

odru.” Gvardijan dalje piée kako

liorito sliku uklanjati jer bi povrijedili osjeéaje

mnogobrojnoga puka,

21

riiti

i

su

je bilo neraz-

krivce je oétro

ukorio.5'

Aktivno sudjelovanje u javnom Zivotu io.€

vi§e osolmili

Spiiiu

do

Bcizi

crkvenili tnko

7,rtav;1.

Stalno su

i

Rima.

i

civilnih vlasti.

I

bili

Provincija je

na

na duhovni Zivot zajednice

travnja 1896.

Zbog

politiékog

i

i

s

93»/1896-

55i>.is_

5

95/1896-

iw.

5

951896.

M167.

54

Zbog svega toga

komeéanja u

poriaéanja nedostojna

i»f.i14_ 152.

fisifiiis. i252. £275.

je

od

rieprestanih

je negativrio djelovalo

proviricijal Krelja piée 13. lista,

Krajini,

Prov. za

zbog

braée,

vaéega toj

ih

stalnim poveéalom, kako

redovniékom biéu

podsiéam tamoériju bfaéu na riaredbu koju

51i>As.

PAS.

i

pod

angaimana

iz

materijalnih, a

supamika, tuiikalo

nutamje potrese, Sto

pojedinaca.

njima eto borba

5

prigode zzistraéenosti

5*

bila

imotskom gvardijanu; ”Kako doznajem

obéiriski izbori.

Stogzi

i

riiSariu politiékih

kao zajednica

biraékili guivi, Provincija je doiivljavala i

stajalo je franjevce velikih

i

tamo su na pragu

a riaéim Zupriicim

duhovriom

zvanju.

ovake prigode ustanovi-

la

izdala.

i

vljim

O§tro

(...)

pod zapelu pedipsa zabranjuje

i

sveéanostima svitovnjaékim; 2) javnim izbornim sastancim

i

Drieéi se one Pavlinoviéevez ”Mjeéati vjeru ih to je

bezumno"56

franjevci su

,

“mladim pravaékim

jedu

skupétinam, 5)

ili

bilo koje politiéke stranke... ”55

izbornim odborima

jati

se braéu uéestvovanje 1) sla-

politikom to

s

greéno,

je

u Imotskom pob-

dalje tiho radili osiguravajuéi

i

si1ama“.37

“

Nastojanja tzv. “1/ertz'/ealaca

da se prihvati feforma vitae communis, koja

da ograniéi kontemplativni Zivot franjevaca unutar samostana,

za tim

“horiz0ntalci“

nacionaine kncepcije.

doprinio

like

Tome

svakako, na lokalnoj

je

Ante Rako

fra

i

Gospodnjoj

njivi

snage u puékom prosvjecfivanju

troéf-:Ci

neprestanih borbi

i

s

pravaéko

i

svojim prega1aSwom uve-

razini,

poéetkom ovoga

koji se

fran-

“vertikalci"

i

okviru katoliéke

L1

je iéla

medu

nije

jevcima Provincije Presv. Otkupitelja na§1o veéega odjeka. Oni su ostali i

razdva-

ali

stoljeéa,

politiékim protivnicima,

umoran od rada na povukao u mimoéu

imotskog samostana.

ZUPNIK URUNOI/16'!/VIA

3.

imenovzm Zupnikom u Runoviéimu u

Fra Ante je

Marinka Vukuéiéu. Uselio

je

u novosagradenu

Imotskom“

najutvrdenijim u cielom kotaru

55

r>/is,

56

s

93/1896.,

O

M. Pavlinovié,

hr. lgjcri

jedzm iedini

21

je prist;|§a

Imotskom

list,

11. 3.

1896. br. 21).

U

1901.)

22, 12).

1\';u'oc|ni

Dallmaciji S

list

zz

ostzlli

su,

osminolio pmv;l§ko nziéelo

i

kouliciju sasluvljenu

ImotsI<om“ ,

SM

In

Poz. 356.E.4.f.31.

16.,

Vuku.§iCu_5°

i

pr;\\':\§ku

I7., 21.

i

fmtri,

ipnk

.

slmnke prawn"

da su

stmnke

iz 'flisle

bili z;\

upmvo

i

u

I/\"amf/in

ie

|1t|c~||

do sndn mle

niku-

ogromnn

bili

(

\'eCin;1

i

"Kak\';1 ie

i

2:1510 biln

Na

Fnsc.

nnrodn u

medu prvimn

46 od

br.

sveéenici

,

kr;|»

nisu

pralvai"

vzlroéka mieslzl,

po napadima deniokmta u “S1obodi"

od 54 stmnice pod nzlslovom

.

sxlmoslunu u Smiu.

lirvnlske nncionnlne svijeli.

uz koje su

"jer

njcgu

1r'.\nje\';lCko_q

1902. lvrdio dn

22. VIII. 1911. pr;i\'§i su,

lisku vidi se

mcdju koiim

sc zupisnik skupn s\'céemk;i Iniolsicc

stmnku" (Arhiv

odnosno

1Irv;\1i,

16. 6.).

.\`

;1

narod, Immer-

od Hrvalske narodne slmnke, Srpske slmnke, Demokmtske slmnke borbn

1\'ovz\

iupnu

kuézl u

ubrzo viSe puln popmvljnti

1894., daxkle, za iupnikovunixi

(Slanko

i

i

njih je

Tz\li]un;\§ke

odgovorila

borbu u opéinskim izbori-

Zadur 1911.

utvrdenosl, mornlzi se g.

s;1C‘L1\';1o

inleligencije glzisovzila zu pm\';\§€,

Kolnrskal upr;1v;\ Slrzmke prawn kniiiicom

NAS.

lislom prisl;|§e Iirvzltske

dmgi, ugluvnom

pm\'z\§ke ideologije,

nosioci

stmnke. Koliko se nlsplzxnisulzx

mzl u

nal lvroju,

zzlstupnikn zu D;1lm:\linski snbor. Neki. nnime,

opéinskim izhorimu koji su se odriali

38

ili

Arhivu frarijevzlékog salmoslilml u Sinju

0 izboru

dohrim dijelom njegove

ice pobijedili

35

je uo(‘i izlvom zu pokmjinski dulmillinski sabor g.

spominje Imotski, jezgre

Simunu

n;1ilipSim

1896. "od 36 izubmnili \'ieCn|k;| jednn jcdmi pripndn ;1u1onom;1§ko| hrmnf

g.

glasovnli za V. Periéa jer joj jo§ nijc prip;1dz1o, clok su dal zslniekzlo, izlo'/fio, niti

za slugu

srhske stranke, doéim su osmlzl 34 vieéniku sve sgoijni, osviedoéeni

se Opel jedzln jedini priznuje n;n'o<lnj;lkon1,

jine (23. lislopaldzl

je

“med

jednu

po/I/ici, Zadzxr 1885., I2.

37 Veé nu opéinskim izborimn u Ci,

lmao

kuc' u,

fm.

135, 1'

.-*ii

Zupnu

Im

sijeC‘nju 1891. n;1slijcciiv§i

ili

Runoviéimn sugmdenzl preuredivali. Sa

ie

1880. godine.

predmdnjumn zu

fm Ante Rake. 1’opr.w;1k kuée, gmdnja iulmje

Piplovié, Rado1»'|' nai11p1\‘lcirr1

/mdanzzz

|`

crkL'r1ma

u

i

Uza

sm

njezinu ljepotu

i

njezin popm\';1k otpoéeio se veé

koniuénice Lwréeni su 1901. godine.

Inzorskq/lem/‘irli rlflprgjclaiz iz 19.

11

20,

sl,

u €11L'01i

b¢L\‘n` ne,

Imolski 1989., $66-$67.).

59Nf\s.s-i\1

P01.,

_s_s<»_

E. 6.

55

I

Zupna crkva Gospe od Karmela

zatekao onu

Svih svetih u Zmijavcima

filijalnu

Nikoli. Kraj

Zupne kuée

podaleko

to kr§teno“.40

i

Kako saznajemo Zupa

je bila vrlo Ziva.

Imala

uz

nju,

“jedno zvono na dubu malo

prije mise, a

krizmalo 560 djece. Zupnik

i

je

pouéavao

od Boiiéa do korizme pouéavao imade

ali

zanemarenih

i

ne znadu, imade dice od 12 godiria koja se

i

sv.

i

Djeca “dosta dobro znaju nauk krstjanski,

pa zato

i

je

pohoda biskupa Nakiéa 14. 15. lipnja 1894. oko 540 obitelji. Za vrijeme toga dvodnevnog biskupo-

je

vjeronauk svake svetkovine

Crkava jo§

u Podosoju crkvicu posveeenu

zapisa u prigodi

iz

Od

i

Ante

bila ie kapelica sv.

va pohoda priéestilo se preko 500 vjemika

Salju,

nedavno sagradena.

bila je

je djeeu.

ne

roditelja koji ih

jo§ nisu nigda ispovidi-

1a___~41

Crkva ima

nema

rieéto zemalja, ali

duhana daruje Stogod za potribe

daje

Fra Ante

clovoljno prihoda, stoga narod crkve.42

bio vrlo radin. Ostavio

je

U Runovieima

jalnom podruéju.

kueu (konobu), koja

kako na duhovnom tako

je trag

U

u

Sz/1'/9 sz/elf/9

crlez/e

je

crkvica Svih svetih u Zmijavcima,

filijalria

i

Podbablja, sagradena 1821. godine. Zupnik

Duhova, na

i

Sv.

Marka, Sv. jeronima

40

P02. 556.

NAS. s-M P61. 556.

Poz. 556, E.

9.

f.

i

neugledne kapele

fra

Ante

ie g.

mu

kako

predujnm za

dali

Imofske krajine,

ilustraciju

Ante Rako mi je

poglavarstvo

je

lroéak.

I.

Medutim,

misu svake

sv.

i

treée

Novu godinu, na dmgi ‘dan

vremenu

ni

narodu. Runoviéka

je

iz

Imotskog upulilo

mu

fra

5-M P61. 514.

56-

novu “lipu

i

majslorski uredenu“

vjernicima za svagdanju sluibu Boiju. (NAS,

g.

1892. dopis

iupniku

od S-

fra Anti

Raki neka uznasloji

da zamoli Miju Le§inu neka sagradi zgradu za ékolu, a Poglavarslvo Antu nelca otvori privatnu

§l<olu.

navesli konkretan primjer koji ie fra

Marku

to nije uspjelo. Poglavarstvo zatim moli fra

i

redovniéki

predloiio da idem u fratre a da

otac vec' umro,

.\'A5.

i

sazidali

dio, Imotski 1978., 162.).

njegove brige za sveéeniéki

Ante

ggsmnem fmar. nikome *>

dao

1894.

podmladak moiemo

Babiéu ispriéao Andrija Leéina zvani Svabo, dugogodiinji pjevaé

da

na granici Zupe Runoviéa

86.).

Fra Vjeko Vréic' piSe

(Zu,/Je

Za

1869.

H56.

E. 9.

da se uspostavi ékola u Runoviéima. Nareduje ée

od Karmela, sagradena

velicfinom kopala je oéi Zmijavéanima. Cesto su se dogo-

klesann kamena. posvecenu Gospi od Zdravlja. Sluii Zupniku

liiepa

M

prosvjetitelj.44

r5i.

E. 4.

45 Umjeslo priyaénje male

44

kao

59. .\'As. s-ii P61. 556. D. 12.

41 .\'As.s-.\1

j?

i

crkvenu

na Sve svete.45

i

“Stara crkvica Svi sveti nije viée odgovarala ni

nova crkva svojom lipotom

i

u njoj sluiio

je

svetkovine, osim Gospinih, treéu sv. misu na Boiie, na

Uskrsa

i

Zmi'/'az/cima

Zupi su bile dvije crkve: iupna, posveeena Gospi

godine,

na materi-

Gospe od Karmela, “prenio“ uz iupnu

kueu, sagradio crkvu Svih svetih u Zmijavcima, radio

3.1. Gradilelj

i

sagradio novu kapelu kraj iupne kuc'e45

je

u blizini Crkve

je bila

prigodom pro-

ie traiio

c'

i

éi[a6

u runoviékoj crkvi Gospe od Karmela: “Fra

e on podmirivaci tmikove ékolovanja, ja

da braéa potpiiu izjavu da

c'

zagrijan,

e nadokaditi Skolarinu ako ne poslanem

niéia. Buduci da se braéa nisu Sloiila, priiedlog ie propao.” br. 601.

sam bio

ali

buduéi

fralar,

Ako

u crkvu ne krenu§e, dok Zupnik,

varali, ali

p. o.

O

Rako Zupnik, Marijan Sumelj Zmijavaca dogovore se ovako:

je

nlke.

(...)

Najpwo, da nam ne smeta, sméiéemo

1.

pra Ante Rako, ne priuze stvar u svo~

glavar,

redom

sve

i

staru crkvu

i

l<uc'

ne stareéine

iz

njezin materijal upotrebiti

u novu.

Nova Crkva u Zmijavcima ne smi

2.

od runoviékoga.

biti viniji

Svaka

5.

c'

e kuéa u Zmijavcima dati dvojstruko nadnica

duplo viée od Runoviéana. Novac ani

sami fade

posla

je

c'e

Biskupskom

kna da jedva u

tisnoée tiska i

iste,

istu

istu

nigda se ne s

moie

i

puka od Zupe Poclbablja od kakovih 80

puk od Podosoja iupe

blizine 15 Casa, takoder

iz

i

150 kipa,

stati

Slivna, tako

obaviti sluiba Boija bez smutnje, jer jedno

pogibi da se

tri

unutra da ga led

i

kora, obiéajni kor

i

da zbog

drugo

tura,

dva sa strane, ne polome

zlo vrime nebije na dvoru.“‘17

Fra Ante 18. sijeénja 1893. §alje

da

piée

je

prinosima

odavna i

Runoviéa

ielja vjernika

vlastitim

nacrt crkve, izraden

pokriée

tih

od

mjernika

k.

c.

lu korist jer je

Slivna,

i

Nagya

dr.

6000

stajala

da dobrovoljnim

lmotskom

105 12. prosinca 1891., forinti.

veéu

svetih,

i

i

pros-

dostavili

troékovnik.

Gradevinski odbor

bi

jaméio

svetili.

Od

0stavStin€, piée fra Ante, crkva

zemlja raskomadana na male dijelove, a mogla

se zemlja prodala

i

bi

ima ma-

se lijepo unovéiti

glavnica uloiila u gradnju, crkva bi mogla

biti

gotova za

godine.

dvije

Moida Ce koji

Podbablja, pa

troékova ako bi Ordinarijat odobrio da se proda ostavétina pok. Mare

udov. MiSevic' ostavljena crkvi Svili

bi

i

ordinarijatu u Split u kojoj

radom sagrade na istome mjestu crkvu Svih

prema proraéunu

Gradnja crkve bi

Ako

molbu Biskupskoni

Zupljani su vec' preko Zupnika opéinskoni upraviteljstvu u

traniju,

se,

pripominje

fra

Ante u molbi, u selu

Ce se usprotiviti gradnji crkve.

Om samo

dobronamjerne

straée

vjernike, to su éinili

se

od

46

Fm

njili

nikakva pomoc' neée

Silvestar Kutleirr, Zi:/ol iobifrqji

NAS,

s~rvr

Molbu su

lnv selzr,

nekoliko nezaclovoljnika

tuibc nc

i

dosad

bi sc

i

i

galam-

tako odgadali potreb-

smjclo uvaiiti, pogotovu

jer

traiitiflg

lmocleq/' hmjini, Imotski 1993., 56.

P02. 314. bf. 601. polpisnli;

Mijo Puljiz,

|rz\|'.1rula;1§;r

it

i

nacfi

ne idu u crkvu, svojom mrinjom

Ti, koji

nu gradnju. Njihovu nepravednu galamu

48

selj-

da se kn/arina ne dogodi Zbog tisnoée osbito zimskih blagdana kadno bi se svak

Zelijo uvucii

47

glavar 0 vagi, a dotle neka

“Ova crkvica Sv. Svetih, tako je tisna malane moie zadovoljiti bogoljubstvu puka, jer

ordinarijatu u Split:

moie

porada Zamor,

i

i

na obeéanje Zmijavéana, dade se na posao. Napisa molbu

osim puka Runoviékoga sakuplja se u

do 100 kuéa

iupnik

kupiti

dvojstruko novca, dakle

i

grade."46

i

Fra Ante, oslonivéi se i

manja od runoviéke, a kres kamena mora

biti

fm Ante

lr:\r;unb;\§;r

Rarko, iupnik, Ivan Gudelj, selu, ,lozo Puljiz, glavar

Poclosojzr, Petnr Mrkonjiif,

(‘;\u§ seln

i

crkovin;rr;rr,

Mijo To<loriC_

Podosoja, Martian Buljnn,

Pnvn Todorié.

glavar sela, Mijo LeSin;r_ prispristav Podosoja,

Ivan Zclero,

ls/o.

'

57

oiujka 1893. pozumje Ordinarijat u Splitu da pozitivno odgovori na

1'/'

Fra Ante

.

upueenu molbu kako ti

erkvena dozvola

bi se

naertom

s

troSkovnikom mogli dostavi-

i

eivilnim vlastima u In1otskom.49

Biskupski vikarijat

da se sagradi nova

Crkva

filijalna

potrebnu za gradniu koja

11

neee

rijat

i

kamena

mora

prije

fra

Rakom

izvréiti

pok. joze

ono

iz

od njega

éto se

pod krovom

14.

kamata novae

L1

nevolji. Zatrazio je p<1111<>C

je

bilo jo§

lade

iz

for.

nepokrivena svota koju

puno

je

do

posla.

od zupliana

a

trebalo

je

Zadra dostavljena

je 12.

mu

bi

je

g.51

s

njih

Markom

od Mije Todoriéa.

Crkva

od

je stajala viée

skupljeno svega 5134

je vec'

planiranog. for.

Dakle,

Todoric'u52 Fra Ante se naéao

harem inogao

vralili

dug, a na Crkvi

odbijena. Iz Vjerozakonske javne zak-

Biskupskom

travnja 1895.

for.

31. prosinea 1896.

vratiti Miji

od drazve kaku

Medutim, pomoe

je

t.

pod uvjetom da od

posudilo 2300

vratiti

travnja

9.

radove pogodio

je

kolovoza 1895. Medutim, gradnja

Dorada se vee potroSiio 7434 ostala je

eivilnih vlasti,

i

gradnja erkve. Fra Ante

je

%

dopisom od

trazilo

Imotskog. Crkovinarstvo

Obvezalo se da Ce uz 6 bila

dozvolu za

temeljea za crkvu Svih svetih. Ordinarijat ga 13. travnja podsjeea

pomoe, poéela

trazi

ga poslati Ordi-

Vee' 8. travnja 1895. trazi

Ante

Nakon dobivenih dozvola od erkvenih ne

tro§kovnil<, treba

vjernika

svoje miéljenje prije nego dobije potrebnu doku111entaeijL1.5°

izraziti

blagoslov

i

radom

i

odobrenje. Sto se tiee prodaje ostavStine pok. Mare, Ordina-

ne eekajuéi biskupov odgovor,

I

da

na uvid

Split

kako nema nikakve zapreke

dobrovoljnim prinosima

odobre naert

vlasti

Anti

fra

Zmijaveima, pogotovu kada se jaméi za svotu

L1

bi se priskrbila

runovieke zupe. Kada civilne narijatu

odgovara

travnja 1893.

9.

odluka: “Usljed ministerijalne odluke dneva 28. ozujka

ordinarijatu u Split sljedeéa br.

6839. éasti se piéuée

prepoétovanom biskupskom Naredniétvu na svoje eijenjeno mnijenje, priklopljena molba zupnika u Runovieu, otea Ante Raka, eda bude dozvoljena pripomoc'

dostaviti

od for. 1.500 za izvréenje gradnje zavjetne filijalne crkviee Sv. svetih u Runovieu; primjedbom da ovo Namjesniétvo odlukom dneva 23. kolovoza 1893. br. 20032 dozvoiilo

je

naznaéenu gradnju pod

nim sredswima ni iz ine

i

da se za

istu

izriéitim

je

izvesti sa mjest-

ni iz

vjerozakonske

javne zaklade55

vratiti

su,

*P NAS. 5- .vi

dug. Zakljueeno

kako

1101.

je

zapisao

da se u

je

tu

je

“seoski zbor“ na kojemu se raspravljalo

svrhu proda jedan dio seoske muée, koje

fra

Ante, prigrabili

i

uzorali sljedeéi iupljani:

514. hr. s67. _

pod

:’O

ljklopljeno

21

.\'Ass- .\11>oz. 514. bf. 1086.

YZ

Fra Vjeko Vréié.

58

ima

pareelaeiju potvrdilo opeinsko upraviteljstvo u Imotskom. Medutim, neoeekivano,

muéu

”5

ista

ne bude zaiskala nikakva pripomoe'

Fra Ante se naéao u nevolji. Sazvao

kako

uvjetom da se

istim l>rojem. _

Zupe

lmolslee krajirze,

.\'As.s- .\111°oz. 514. hi. 1175.

I.

<lio,

Imotski 1978., 154.

jozo Karoglan

Ante ijozo Babié, Stipan ijozo CvitanuSic'

sa sinovima, Marijan Buljan, Ivan Babié,

ijozo

glavar sela Marijari 8umelj sa sinovima, Mijo

Kako

Gudelji.54

pomoglo. Evo “Zivot

Ante bio dosta Zestoke

fra

je

izmedu

éto,

novu

nevolji. Staru sruéijo,

dade

riaravi,

na sud. Ni to

ih

;

nijc namistjo. Naredi,

da se kupe milodari po

novu crkvu u Zmijavcima. Prodade nikoliko komada crkovne zemlje crkvu. Niéto je

ne

je

pra Ante pripovida: bilo

samo da nisam spava, nego sam od muke plaka u

crkva je

nova sagradena, posuéena

samo

runovicikom,

sliéan

mora se

baciti

Nakon g.

opéina pomogla. Pokojni

i

Sto je pokrio

Sto je zmijavaéki u poéelu slabo utvrden tri

pomoé opéine

dugove, uz

reagirao Biskupski vikarijat

iz

tako posuéi

i

puno

je

noéiju,

kako

bilo,

na crkvi

ie bijo

nazad dvi godine

i

zvona.“55 prijatelja, fra

i

1895. u joé nedovréenoj crkvi prvi put sluiio sv.

1896.

nije

Zupi za

ciloj

svojoj postelji! Bilo,

jedan oltar namiééen. Zvonik

i

novi poclignuti. Isto za

i

joé neki

i

o tome piée fra Silvestar Kutleéa u svojoj knjizi “Svc pade Zupniku na leda. Zupnik se made u

ostalog,

obioaji u Imotskoj krajini”

i

Ivkoéié, jure Gudelj

,

Ante

misu zbog Cega

ie

je

na Boiié

10. sijeénja

Makarske: “Poéto nova crkva Svih Svetih

L1

Zmijavcima Zupe Runovicfa nije joé unutra uredena pristojno da se po crkvenim

moie

propisima

da se u

piéuéi zabrzinjuje

Ubrzo

istoj sluii miszl

so vraéa

fm Marinko

nju Llmlmrnjosti crkve. Dr7.z1vnu

studenoga 1898. N;1mjesni§tvo

“Visoko

sku:

mbra 1898.

c. k. Ministz1i'st\/o

br.

24174. olmaélo

od 1200

u Runoviéu iznos

ii

for.

od

kojili

maja 1898.

molbe od

sluilvi

'/'

.upnik;1

Trclmo

Vu1\'u§iC.

c.

7,21

Bogo§tovlje

i

da

izvoli

k.

rudovc nu

clovi'§c-

dohio

jc

on. 21.

Kot;irskom pogl;1v;1rstvu u

M;1k;1i' -

nijc <loCck;1o,

Nzlstavu .itovanom

Ovo

Ce izplaéen god. 1900.

hr.

14.

se priobdujc

i

E4

Fm Fm

75

f6

tri

tome

c.

k.

putem

maria

c.

k.

filijalnc

:1

Pogiavarslvil

koter. Pogl;1v;1rslv;1 u

bi

V. Vréié, Nun.

Zim/

NAS. s-i\iiP0z,5i-1.11;

sm

58

s-M Pm.. 556.

crkvc

drugi

i

treéi

odnosno na

istodobno ohz-

Imotskom na

rije§enje

1895"”

ali

unutrzi nije joé

pohoda

g.

1900. crkva

sasvim uredena“58 Dovr§it Ce

On

je

154.

dj.,

’7 NAS,

Nove-

jednaka obroka

Milinovié koji je nusliiedio fra Marinka Vuku§ic' zi 1905. godine.

Sil\'esIur Kutleézl,

i\=/is.

to u

14.

naredhi gorih-

daljnjoj

6675 nu znzmje, opuzkom, da shodno

Svih svctih jc “poki‘iven;1, prosti‘;1n;1, fra jziko

odlukom

iznimno zu tro§kovc grzidnjc

Kzlko Citamo u biskupovu izvjcétuju u prigodi pastirskog

je

dekzina. N21 njcgovo

jc nastuvili

vjcrozakonske zakludc. Po

luiti

i

Ce se pivi dozn:1(‘iti po<"ctkom nnvedene godinc,

nanjen Zupnik Runoviéa dotiéne

koji hl;1g<l;1n."9<’

pomoé, koju fm Ante

for. iz

razmjeru nuprctka gradnje.

izvje§ée 17.

hudi u

Zadrzl javlja

valjenog Ministarstva ovzlj prinos

od 400

ma

iz

jc

sveéuno lvlagoslovljenu,

ista nije bila joé niti

Ante premjeéten u Imotski u

jc fra

ponovno

mjcsto

sveta misa, poéto

sluiiti

P01. 511. br. is.

i

obiéq/`i

u

[mo/1L>o_/Lv'n_/`ir1i,

Imolski 1995._ 56.

5%-iz.

5944 9_1. so.

59

Odmah

ptve godine boravka u iupi nabavio za crkvu krasan barokni oltar tirolske

izrade.59

SMRT

4. BL/125/\/A Fra Ante

nakon Zupniéke

je

mirovao. Uredno

dekanatske siuibe

i

vodio vrlo bogatu

je

menta. Svake nedjelje sluiio

vanje.

A on

radio

je

jednim Zupnicima, a katkad na

vao. ra

pobolijevao. Gnjavio ga

je

i

I

glas

mu

Krajem Gvardijan je

sobom

borbi, sa

i

te

mjere da

samo

je

Napominje kako

jos koji tjedan,

da ga pokopaju u Proloscu

je

hoée

pitanje

od

vreme-

vrlo uéinkovito poguri-

bolestan, oslabljen

i

u pomoc' sus-

od dugih napo-

dogorijevao poput svijeée vostanice.

naéuo da

traii

i

je Ziva savjest

Od vremena do

ali

mu se polako bliii kraj. da mu se zdraslveno stan-

kako

Karlo Nola 22. oiujka 1927. pise provincijalu

pogorsalo do

Bio

bi priskoéio

polako,

je

1926. braéa u samostanu zapazila su

g.

fra

mogla brzo

je

sati.

zamjt-:njivao.60

i

ga

je isijasm koji

drugima, tiho

ali nije

bratovstinu Presv. sakra-

i

Katkad

svijeéa.

postao staraéki hrapav. Izmoren

je

je

Imotskom,

imaia su prenia njemu neko strahoposto-

Cijenila,

po potrebi

ib je

Vodio

sakristiju.

polako se gasio kao

i

dalje ostao u

misu za mlade u devet

je sv.

samostana. Braéa su ga neobiéno

i

je fra

smrt nastupiti brzo

ili

Ce produljiti

Ante svojim sinovcima

izrazio Zelju

li

provincijala savjet

“brz odgovor,

i

jer bi smrt

ustupiti“.63

odgovara Noli

Provincijal fra Petar Grabic'

25.

oiujka neka ne dopusti da se

Ante pokopa bilo gdje osim u nasu redovniéku grobnicu u Imotskom, nasi propisi, a

nema nikakve posebne

okolnosti, koja bi nas

silila

fra

”to traie

jer

na izuzetak“.65

Svega nekoliko dana nakon toga, toénije 29. oiujka, gvardijan Nola pise provincijalu Grabiéu: "Veé sam Vani brzojavio smrt 0. fra Ante Rako. Pokojnik je umro 25. III. u 8,

20

iutinice.

mah mao je

Vec'

sati.

Ovi su malo po malo

izrazi

sumnju da

Pozvaii lijecinika koji konstatira iutinicu, biti

Fm

Tako

vjeko vfeic, npr.

Napokon

dr. li

Kandijas je

on obecao. (PAS,

Split

fra

Spisi provincijala

na sumporna kupalista.

PAS, 65 PAS,

mu

M. Vukusic'

u banje, a on

te

je

”Uzaludni

je uzi-

dnevno

slabio.

ako

ljekovi;

karcinom, uzalud svi ljekovi.“

11. srpnja

1902. moli provincijala

molio imotskoga gvardijana da

Karduma,

Fra Mijo Kotaraé piée provincijalu

Eoruéujem da

izjavi:

od-

i

bilo

I

Akutnih boli nikada

/\'fw.ag1, 155,

mnoviéki iupnik

dvadesetak dana u

ali

posljedica jednog karcinoma. Pokojnik

posijednje: carcinoma bepathis. Pokojnik je

60

60

mogla

razne ljekove. Bez uspjeha.

59

2

bi to

rasli.

smo na njemu znakove

prosle godine zapazili

prosta Zutinica, proéi Ce bez ljekova; ako

ovo

61

koncem studenoga

sv. 52, br. 262,

Kardumu

10, lipnja 1902.:

preko mene moli Vas da

dozvolite." (PAS. Spisi provincijala

mu

i

sv

VI. br.

484/1927.

Karduma neka mu

fra A.

Raku neka ga

dopusti poéi mijenja, sto

je

453.

"Ante Rako svake god. radi bolesti sijatika ide u

ove godine dopustite

Karduma,

Spisi provincijala fra P. Grabiéa, sv. VI. br. 480/1927, Spisi provincijala fra P. Grabiéa,

s.

mu dade

sv. 52, br. 243.

U

jedno 20 dana poéi, sto

i

ia

Split

pre-

L

Kao ne/em! osjcéao,

nijc

Na

ipak bio nu nogumzl

rcéc zzldnju sv.

vcIj;1Cc

6.

Dncvno

cliie. ic

ali ic

svc to viéc

jc

poviziéati liranu tc ie

mu

Kud

latu.

oslabi,

je

ici'

zaclnja 4-5

svaclba u /omni/z`Cz' im1

-

clowrzo

1

mulo

dana upée

do

srce

s;1li,

i

U

jeo.

I/2

To

l.

jc

bio

:1

veécru,

jc

I\/Iulo

I

Osvanuo pctuk kivuvc pjcgc po

poéckali. Pomislibz ugoniju

Cu na vcCcru, pak se povrutiti.

Ciril

ost;\.§c

obnod

kod fm Ante.

Cuvati, svnki

"Umro

rcéc:

To Vzlm (osim

ono 6

Kale

liicC‘nik

M

PAS. Spisi

jc!" -

jc s.

veizlri

smo.

VeC‘ei';1li

po dvu

Kudu?

Na

“U

da

‘mu sum I

i

trpi silne

20"

ti.

du

jc

pro\'incij;\I;1

Umro

je,

P.

Gr;ibiC;1_ sv.

\'I.

priic smrli

z;1ust;1vi,

Kuko

obi-

i

Slo ga silno povr;1C;1o,

ic

LI

I

muke,

sur

§to

popoclnc

u|i\';1ti

do

jc lrajulo

i

ju,

po dvu

china, Sto

7,

30

fm Boio

i

odredio sam, kuko

I0 minuta kusnije nego -

da Cekum; poéi Fra Ivan

fr;1_I;1ko.

Cemo ga mi 11

Ira

Ivan

sam ga

umro

je

i

fra

sveéenici

me

susrete

i

ostavio.

bez ikakvib boli

.itono se reée "per mzlncanzu di respiro“

br.

poéco

ku' nu nos

ic

svojinu carcinoma heputbis; umrijeti bez boIi."6*

fm

sc nc

\'i§c

i

njegu; tibu ;1gonij;1 trajc. Zvoni nu

traiuli

bio

mic dulo.

\'i.§c

sc poi;1\'i§c naibiiii znuci

tijelu.

prikaz nicgove fiziéke smrti. _Iuko fin; smrt agoniie).

mu

sc Im'

md

sc

dana

Podoli gore, da to saopdm,

s;1t;1.

8,

jc

sum kod

bio

szlti

Nupok

go(/inc'

l<i‘c\'clu

bio VCC Znuk biizc smrti...

tck szldu stuo

Nu 8

pri svijesti.

oéi.

i

\'cC

u

ost;ic|c

nedjcliu, Z0. oiuiku po§i;1

nije niéta ieo.

stupi u ugoniju.

o

slzibio bc'/. kzlkovib boli. I)cscl;1k

zzlécpiée nos, skoéi nu ustu isteklo

i\'

sv. i\Iisu.

u kupcli. Sutr;1d;1n

I\/lisu

smrti: oC‘i zzlmirubu, jezik odebljzlo,

mu

govorio

i

Aw/omzil 2000.

11

Kako

-

slaboée.

se fra Ante

S56 1927

61

citiraino gvardijana: "Sa

driao sve to vrijeme? Najboje da

U

divna, zavidno poieljna.

jest

prieestio.

dubovne

prvu nedjelju poslije nego

strane njegova smrt

sve do smrti, svaki dan, bez izuzetka, priéeééivao se

I

smrti priéestio se

Iako zadnjib 5-6 dana povraeao

je.

mnogo

alo priéesti. Inaée je

-

hranu

je

ispovjedio se

je legao,

je.

to nije smet-

Na svetkovinu Kriinog puta zamolio me

molio.

i

na dan svoje

I

mu

nista

je

je

da

mu

dadem “absolutio generalis“ To ueinib. Zamolio me da mu blagoslovim krii, da moie u postelji einiti Put kriia. Fra Ciril mu je u zadnje doba éitao duhovne knjige. i

.

U

zadnje, osobito, vrijeme eesto je govorio o

govi zadnji dani. Kako

“Daj ulje

mu

mi

krv, sto

nom mu

kao

“Bog Vam

rekob:

Najzanimljivije je sto je

Gospa

jedu

je

tako

misli,

Gospa

(krivo

da

je

je

i

tomu

zbilja

odgovori mi za

lijepu smrt

i

Dadosmo mu

sv.

i

dan smrti quasi prorekao.

dan

srijedu.

sv.

josipa

Utorak on

onda Cu

ali je

i

posmijehom, “ova

s

podnio!” Cesto .

oei.

bez boli

”To sam vazda u Boga

i

me

mirno gledao smrti u

Da ga

obrabrim, jed-

sa lijepom

i

govo~

je

dusevnom

molio."

U

ponedjeljak govorase:

tada Cu umrijeti.” Pustio

mi

isto govori, a

umrijeti u petak.”

umrijeti, pridodab: “I sutra je

priklonio,

-

krvi, sto je Isus

dao

u petak, a ne u srijedu. "Eb,

se je

“Bliie raju!"

-

one

je

je misliol)

Gospa u

da ee tako brzo

I

dana zamoli me:

nekim posmijehom. U ponedjel-

smrti je govorio sa

ste?"

spomen mi

istiée,

pripravnosc' u.” Odgovori mi;

tu.

O

molio.

je

o pouzdanju u milosrde Boije

Gn

istekla silno krv, jos istog

Papinsko odrjesenje.

i

jak upitah ga; ”Fra Ante,

rio

stvarima. Najutjesljiviji su nje-

gvardijane meni sve, naredi me, jer Cu nevidom umrijeti!“

ti

Iako slab puno

lo

u nedjelju

je

duhovnim

Gosip dan

-

mu

“U

sri-

sam ga da

odvratismo, da

Kako mi

dobro

je

je

nije izgleda-

tada umrijeti.“

i

ipak driao da Ce prije umrijeti u petak nego u subo-

umrije u petak na Blagovijest... Pri svijesti

je,

moie

se reei, bio vazda, iako

su Cutila kadgod ostavila u vrijeme agonije... Zaista krasna smrt!

Sprovod

mu

makarske donio

je je

Presv. Otkupitelja

kulturni radnik

nama c'

i

i

sljedeéu

preminuo

vijest: je

“O.

65 66

62

fra

Ante Rako, sveéenik

kao narodni éovjek odlikovao se

je

pokojni

jubilarac, provincije I

fra

kao sveéenik Ante osobitim

znaeajem. Zupe Lovreé, Studenci, Proloiac, Runoviéi, Zmijavci

varosi Imotskog

i

mu

je

osobita poéast

okolice. Raja se nauZivao!“66

[sta List

biskupije splitsko-

List

u Imotskom u dobi od 79 godina.

e ga spominjati. Pri sprovodu odana

puka

Imotski ne pamti.“65

bio velieanslven.

bislaupife .vpli/sleo-mnlenrs/ee, Split

4/1927.

slr.

42.

i

i

kao vrli-

Imotski dugo

od okolnog sveeenstva

i

ZA GLA V/IK Na

moiemo

kraju

zakljuéiti

kako

je

fa

Ante bio plemenit

i

uzorari sveéenik,

iskren rodoljub, istinski narodnjak radikalnih hrvatskih odredenja. Cvrsto svoj rodni kraj

povjerenim évrst

mu

franjevaéko-sveéeniéki poziv, im/ovao se svjesno

i

sluibama.

U

nacionalnom opredjeljenju bio

poput kamena na kojemu

riepoétednu borbu, ustupke, popuétanja

sporove.

Da

nije

ali i

éasno

i

ponikao,

je

naéelan

i

je

i

vezan uz

savjesno u svim

neslomljiv karakter,

Vodio

nepokolebljiv.

je

dostojanstveno. Cudljiv, Zestoke naravi, nije znao za

kompromise, zbog éega

bio tako dosljedan

i

je viée

cjelovit, vec' bi

puta bio upieten

i

u sudske

se izgubio u zaboravu poput

mnogih mekuéaca.

f

63

SUMMARY

FRA ANTE RAKO The

franciscan father Ante

Rako (1848-1927)

is

well

known

as patriot

and pub-

The patriotism, was inplanted in his life, early, during his childhood in Sumet, and after during his schoollife in Sinj. First he served as parish priest in Studenci (1875-1876) where he, besides his pastoral work, gave a contribution to lic-spirited person.

the rebellion near border of Bosnia and Herzegovina. Later he priest in Lovrec' (1876-1879)

Imotski, for less than

movements

two

in this area.

and

after Lovrec,

years. In Imotski

From 1881

till

he was the

worked

the parish

assistant to parish priest in

he became very

1891 he

became

activ in reformational

as parish priest in Proloiac

(where he was born), and after he came in parish of Runovic'i. In Runovici he left deep influence with his pastoral, educational and creative work as an exemplary priest.

From Runovici he was

transfered in Imotski as parish priest

and the dean

(1896-1900) where he was honoured for his work with the Medal of Knight Franz

joseph

I.

After his pastoral work, he lived in monastery of Imotski as a leader of

brotherhood Holy Sacrament,

64

till

his

death 1927.

SVECENICI

REDQVNICI ZUPE

1

RUNQVICI Fm

Nedieljko

JUKIC

9292715

UDi<¢

92926214 (4975 Runoviéi)

Franjevaéka klasiéna gimnazija Sinj,

(497.5 Run@vi¢i>

Frzinjevaéke klasicfne gimnazije 22

U 61cm/euje

Preglednl Clrmak

clonesen preglecl dosad poznatib podala/eu 0 sveéeniwnla

clovnicimu zu

/eoje

znade da su

se

poteleli iz

iupe

1/edinu

od

njz'/9

re-

sbuaéerze

16111101/ICI

njezinim clcmoLs‘njim gmnicama. Reolos/zjedpri/eaza prib/iinoje

Za

1'

if

/ermio/0.(/eil

zasaclje poznalo ur/o ma/o podalcilm U/eu/mo sc sprmzi-

nje I6from_jeuu6kib

5

i

clijecezans/ei/J sueéeni/ea. Sleup/jeni

su za da/jnja prouéai/anja njiboua

iii/ofa

reclounicama (5 sz/eéeniku redo:/ni/ea

1'

rada.

i

O

z'1`

poi/nci ]>olc1zi§r¢'

1/uéinz sL'e¢‘w1ic1` ruu

I1 re¢/ozmica)

sumo su

1'

riuuez1cr11`

osnoz/nz' podaci.

Kljuéne

svedenici, recloz/nici,

rijeéiz

frcnz_/eL'c1`

,

U1/od

O ma

sveéenicima su potekli

koji

i

redovnicima Imotskc

iz

Zupe Runoviéi,

0 pojedinim sveéenicima reéenica, bilo

zbog toga

je rijeé

od

njih

ovom zborniku donesen Ovdje Cu

iznijeti

V. Vréié, Sued’/:ici

I

-

fra

je

i

to piée, nisu

Mije Runovic' ;1,2

posebzm

l1>1ol.vL'vl.'rry`i:1e,

I/no/ska L'ra/imf Imotski 1996.

2 K. _IuriSié- Frm(/`¢'L'ci _\‘ prezinzcrlolu Rlmovicf,

bili ni

svojih neko-

;1

i

to S

o iivotu

i

ili

bilo

dviju

zbog

poznati.

redovnicima, njihov Zivota

rad nije su-

i

naglaskom na Zivotu

i

radu don Marku Bitange

rad.

dosada poznate podatke 0 pojedinim

mdoz'ni`ci

rcdovnici-

okolnih Zupznl Njegove natuknicc

prezimenom Runovié,

s

ma runoviéke Zupe, onako kako I

i

L1

i

osoba samo usputno spomenuta

o runoviékim sveéenicima

radu nzljpoznatijega u

Sto je dotiéna

prouéavan, osim onih

stavnije

sveéenicima

i

redovnicima katkad su vrlo kratke, od samo jedne

i

harem do trenutka kada

toga éto drugi podaci,

pa tako

najviSe je pisao fra Vjeko Vréié

u kojima obraduje povijest Imotskogu

liko knjiga

Kada

krzljine,

se oni

mogu

lmolski 1970.;

Isli,

svec' enicima

i

redovnici-

naéi u literaturi, bez sveobuhvatnijih

Zupe

Imorslee /emjirze

1,

Imotski 1978,;

lsli,

Plemena

,

,

poslijv 1623.),

u

l\'a¢'irf,

L1

Rin1oz,'1`¢‘/` ,

4 (1997), 2 (7), 29-55;

Isli,

Fra Mi/0 Runowkf

(0110

1550.-

29 (1997), 85406.

f

65

istrazivanjzi

u arhivskoni materijalu. Za takvo neéto trebulo

bi viSe

i

vremcna

i

histo-

riografskog iskustv;1.

Napominjem da

su ovdje obuhvaéeni oni sveéenici

i

redovnici koji su svojim

podrijetlom vezani za podruéje zupe Runoviéi u njezinim d;1n;1§njim

Podosoiem (koje do

znaéi zajedno 5

nego

vic'i

iz Slivnz1)5

i

bez

dijela

g.

gizxniczlinzi,

1964. nisu pastoriziiuli sveéenici

Zmijavaca

(koji je

do

g.

iz

11

to

Zupe Runo-

1982. bio u sastavu Zupe Ru-

novi<ii).4

Pojedini redovnici

U

sveéenici obradeni su pribliznim kronoloékim redoslijedom.

i

radu nisu poblize obradeni zivuéi sveéenici (redovnici)

Runoviéi, nego se na kraju

samo spominiu

s

redovnice

Zupe

iz

najosnovnijim biogrufskim podacimu.

RUNOVICKI SWCENICI FRAMEVCI

I.

Svi su redovniéki sveéenici koji su potekli

razumjeti imaju

li

umu

se na

dosad poznato,

O

biljezi

franjevcima

On

]uri.§ié5

S

O

21

To

ie Izlko

osobito éinjeniczl da su podruéje

pa sve do danas pas-

samo ime Zupe

i

sela pn/i se put, koliko

prezimenom Runovic' dosad

pisao

najiscrpnije

se osvrnuo na sve poznzlte dokumente, literaturu

je

fra

Karlo

predaju pa Cu ovdje

i

poznato 0 tim pn/im poznatim Runoviéa-

iznijeti Sto je

ostulim franjevcima koristit Cu dosad poznate literaturne podatke.

PETAR RUNOVIC

Ffa

Svi su dostupni poclaci

rukopisimu

i

0 tom franjevcu nesigurni

jer

se spominje

samo u nekim

tiskanim djelima tek u 18. stolieéu. Prema tim drugotnim izvorima bio

provinciialom Frzinjevaéke provincije Bosne Srebrene,

bi

franjevci.

u obliku prezimena osmorice sveéenika franjevaca.

na temelju njegovib radovu nimu.

zupe Runoviéi

Qrije njezina osaniostaljenja

toralno opsluzivali jedino franjevci. Stoviée, je

iz

povijesne okolnosti,

runoviéke zupe od vremena davno

sainostanu na otoéiéu u Prolo§kom blatu.

Li

i

U

21

umro

bi 22. prosinca 1577.

popisu provinicijala Provincije Bosne

Srebrene navodi se kao moguéi provicijal u vremenu od

g.

jedno od razdoblja za koje

koji je

nije

poznato imc provincijala

1560.

do

1565.

jei'

je to

bio na éelu provin-

cijef’

V. \"rCi¢.

~2f

4

\'

/mo/s/ea... 261.

Vréié. Ziipa... 160-162,

.

fm

in.

P/emeim

I\';1n;1

Sumelju.

fra

medu

runovi<.‘kim sveéenicimu

Luku Zzirkoviéa

i

don

pudnli zupi Runoviéi. Dzinus je zupn Zmijuvci pribr;ij;1ti

u runovitke sveéenike

zbog spomenulili ruzloga 7

6

i

slavlju fra

redovnike.

redovnicima spominje

fra AndriiL1§z\biéa,

Sljepunzi Zarkoviéa koji poljeéu iz dijeln

msebnu -

i

P.

Ivana §umelju

Zmijavacu

fm M;1rk;i§ume|-

koji

su nekoé

pri-

pasloralnu jedinica pa sloga ne bi bilo opravduno spomenute

Buéié, Popzkfrmzjez/aca proi/incije Presuelog O/kupile/j¢7(rL1kopis) (slr.

595)

i

fra

Andriju §abic' a

(slr.

404)

medu

runoviéke sveéenike.

V. bi/jeilezz br, 2.

D.

lul,

66

.\'1;mdiC_ Frmzjei.'r1c‘ka -

Rim

Bosim. Razvoji

upmua

bosmzske Vi/eunje z`Prow'm'je 1340.-1735., Hrvatski povijesni '

1968. 165-164.

insti-

Iako bi nadnevak njegove smrti

ma

moglo

K. juriéiéa, nije

mogao

na otoéiéu u Proloékom biatu

biti

prema

toéan, to nikako,

biti

jer

istrziiimriji-

na njemu tada

riije

postojao franjevaéki samostan.7

Ffa

MATUA RUNOVIC U jednom g.

ko

je

doéao novi kapelari

1599.

u Raééanima

saéuvan u nekoliko

iz 17. st. koji je

T0me_/uriéiéa, navodi se da

Krat/ei /jelopis

Raééane)

rukopisu

u Zupi,

i

na tom podruéju

jer

To

Izmedu franjevaca

Usput se pripominje ka-

p. fra Matij

prezimenom Runovié

s

najbrojniji povijesni izvori, a

dodacima,

u

juriéié se

osobito

ImoC;1riin".*i

franjevcu.

za fra Miju postoje, iako oskudni, ipuk

bogata predaja koju su kusnijc,

je

Zapisali drugi franjevci

vec' citiranim

Cini se s

mu-

poprimilzi legcndaran karakler u uzrc-

jc

ili

radovimu posebno pozzlbaivio osobom dodutak kako

viéa starijeg nastojeéi olju§titi legendarni

na temelju

njili

kojc sc vciu uz

clvijc tvrclnjc

i

doktorirao u Parizu ("doktor P;1risiensis“)‘) tc dn

i

prijziteljcvao sa

Svetim Pijom V. pz\poiii“.“’

Miji kzlsnijc dzlrovzlo

UZ

novac kuko

tc tvrdnje ide

Proloékom

blzitu

usmenoj

narodnzi

i

predzlji

hi

suéuvzin

za takvu pieduju jest

i

du

jc

fm Mijo i

lzitinicom,

i

;i

nu oloéiéu u

kako

i'/.vco

potlivut

hi s;1inost;in

do

su'/'

.00 u sebi svojstven,

"Fra Mijo

Runovié

zzitvori

osobito se

istiéu

(tj.

tri

l;1tiniC‘n;1

jc stiicliixui

"§k<>|.<ki

drug

jc isli p;ip;i

fm

I’i'<>l<>§koni lvlulu. ’/.;1l\';ir;1nj;1

[ako

ponimi

liio sigurniji

od

tukorcéi ncd;ivn<>, u

ponorié." \/ziino upori§tc

priliéno tzljanstvcn nzitpis uklesun u povelik

kilo fra Mijini inicijuli

tiliiiaéc

Mijin Zivoiz du

frzi

drugu sc spominjc du

u podzidu pri vrhu juine stranc oto€‘iC;\, Nutpis je pisan

icom)

Mije Runo-

utvrdio nepobiine Cinjenicc.

tijckom siudiju bio

jc

s;\iii<>sl;1n

bi otjcc;il;1

jc to

izi'iC‘;1j:

U7.

olmovio

pi'cdz1j;i

kako voclu nc

zulumu. Narocl

éesta turskog

bi

fra

rekonstruirzio njcgov Zivotopis.

Osobito su zanimljive

Ll

Runovié

saéuvanoj u narodu.

éici

21

nije bila ni jedna.

da

i

RUNOVIC STARUI

Fra MI_]O

étovitim

zapoéeo gradnju crkava

Matic'

do danas poznati podatak 0 tome

je jedini

i

je

”m.

tada u Makarskoj bio gvardijanom

kao

je

u Vrdol (danaénja Zupa Biokovska

je

Mate

fra

poznat

prijepisa, a

neohraden kumen

boszmicom (hrvzitskom

Ciril-

slovu FMR, koja se jednoduéno

onako kako hismo mi danus

proéitziliz

Fm

Mi'/‘0

Rinizovié).

7

K. _luri§ié,

Rukopis 3

Tu

v

l\'n¢Ia_/'

je prvi

o.wioz'1l/1

saniox/mi un oloku Pm/o.~‘leo_qn

pul ohjiivijcn u P._K;lcr,

tvrdnju_ koliko jc poznuio,

je liosainifkiiii pisinoiii

dmgim

pm

bla/<1.

u K<u'i¢‘

.

5 (1973).

Ski'/iirllizriiii sp(/'ijlivleo-i1i11L‘n1xL'¢’ b1L\`1c11p[/a

141-196.

Priiii|§diie

|

i.\`pr;\\'e.

Split 1895.

n

n;i\'od|

im

Sljcpzin

\'r|jic ii

svome

Ijctopisu oni1§kog ir;1nje\';iCkog s;iniosi;in;i koji

ziipoéco pisnti 1716., kojih 90 godinu nzikon fm Mijine smrli. Prijepis odlomkn u kojem se

Caisnim iiiiowkiiii fmlrimu

iz

ilnvnine naivodi

i

fm

Niijo

Runovié

\‘i<_|i

ii

K. _luri§iC_

Fm .ilijo

Runoi~i`<f....

medu

(Prilozi).

104.

10

Tu

lvrdnju u opiirnijcni kiécnii opisu jo§ kzisnije donosi

_Iun`Sié, F/‘11il_/' vit/'

fm Simun

Guclclj (17242-180+); ovdjc cilimno

premn

K.

.\‘/m*zin1vl1oni.., 55.

67

Te

Runovica.

inju fra Miju

Pwo od

pismo bosanskih franjevaca papi Pavlu

njih jest

Tom

samostana u Olovu.

iz

sigumim onodobnim pisanim vrelima koja spom-

lv1'dnje]uriéiC' suéeljava sa

skupom

prigodom

Franjom Baliéevieem da

fra

sastala su se

koiovoza 1608.

sedamnaestorica franjevaca

papi u vezi

bi se obratili

V. 16.

s

nepravednim posizan-

jima splilskoga nadbiskupa Markarituna de Dominisa za duvanjskoiu

U tom pismu

(krajinskom) biskupijom.

pravno utemeljeno

joé ranije

Za njega u pismu

Runovi<;' a.

sposoban éovjek,

mentu medu ostalima a to znaei uglednik

i

fra Mijin

spominje

mostanima provincije spominje se Luka

rdijan fra

U samostanu

Biaievic'

i

iektor

makarskom

biskup

Baliéevic' fra Miju

elan Provineije, inteligentan, dobar

i

Na istom doku-

potpis uz naznaku da je "priore“

tj ,

pn/ak,

Miju Runoviéa

samostan

sv. Franje

je trinaest fratara,

a

rimskoj Kongre-

jest izvjeétaj iz

1625. godine.

Medu

sa-

Imota (Hymotta) na otoéiéu

poimence se spominju samo gva-

profesor mladib fratarskih kandidata) fra Mijo Ru-

(tj.

movie.

Ovdje treba ponovno

kojem

a na

Sve

tri

je

To

jeea.

pape

FMR

da

natpis u

kamenu na

otoéiéu u Proloékom blatu,

Pija V. Taj se

fra

Mijo Runovié (ako

drii-

doista jesu fra Mijini inicijali) padaju u pivu polovicu 17. stolbi se provjerila

papa rodio

Zivotopisima, studirao irije

i

ukiesana godina 1609.

vaino kako

je

pribrojiti

godine u kojima se pisanim vrelom spominje

mo sigumim

je

umro

je

je fra

Mijo bio Skolski drug

1566. godine.

Osim

toga,

prema

u Boiogni, a ne u Parizu. Fra Mijo se pak kao profesor spom-

Cak ako

joé 1623. godine.

wrdnja prema kojoj

1504., a

g.

bi

od spomenutog pape kao njegov

ékolski drug bio

mladi 10-20 godina, u vrijeme kad se spominje kao profesor na otoéiéu u Prolo§kom blatu

imao

mogao

bi

bi

oko 100

biti Licfiteljem

iii

éak vi§e godina. Sasvim

mladih

fratara.

Stoga

je

juriéic'

sigumo da u

Zivotnoj dobi ne

toj

zakljueuje da je tvrdnja o njihovu

Skolskom drugovanju neutemeljena. ako se u prieu uvede jedan drugi papa, Pavao

Ali

Gn

je.

fra

se rodio g. 1552., a

Crkvom

Mijo bio ékolski koiega

V. jer su

onda

svakako

Time

je

nekim od papa, onda

suvremenici, a vjerojatno

Mijo

68

Vidi K.

i

g.

sve postaje vjerodostojni-

1605.

je to

vrénjaci.

do

1621. godine,

mogao

biti

samo

Naime, ako su

5

Ako

je

Pavlom

bili vr§njaCi,

g. 1625.,

postaje

moguéa

i

vec'

spomenuta

tvrdnja da je

popravak samostana na otoeiéu. Samostan se

H

od

upravljao

V.,

kad se spominje kao lektor na otoéiéu, imao jedno 70 godsasvim moguée.

je fra

ina, Sto je

bili

5

_IL1ri§i€.

Frmi/‘ euc1` 5prezImenom.._, 36.

i

provineije. fra

i

i

imenovao

biskupije

o stanju u Provinciji Bosni Srebrenoj

gaciji za éirenje vjere

u poveliku jezeru.

te dvije

je

mi§ijenju zasluiuje svaku 5ast.”11

medu elanovima koji

biskup pi§u papi da

"SveCenik

piée:

nalazi se

Drugi dokument

i

svojim vikarom za

po na§em

koji

fratri

s bi-

prvi put

papa dao

spominje

fra Miji

g. 1606.,

novac za

a éini se da

Na/[113

14

kclniciiir

OV() /i(miz0) D(0m1' i1i') 1609

je

sagraden nekoliko godina

pomoe kako

Za

im

0/o€1`C1r

l~`(m/w')

ir

l’m/i»§/emii

/1/fi/ii,

i1l(i` ¢`/_uw/) /€/iiiir»1-i'c/i/ .\'/5/\'.»l

i'anije_ `}ui‘i.§i(‘ di'7,i iii<>g_;i|Ciiii

bi clogi'ac|i<> reclovniékii n;islaml>u,

l`

da se

r;i

<> ski'<>iiiii<>sli

<>lii‘ati<>

.\lii<>

koie

.\\

/,.\'.fl

S/I

iedote

papi

<>_\l;ici

do danas saéuvanili zidina. ]ui'i§iC di'Zi

da

vao V. poznavali. nju

jedna pojedinosl

]o§

U

to vrijeme u

.ave_

Papa Pavao

nadene isprave,

V.

.ito

je

dao

je

i’/,raditi

L1

vatikanskom

liwatskoga kralja Zvonimira (okrunicn

poslao oncla§nji papa, dr'/`

go\'oi'i

prilog ivrdnii da su se

arliivu

pronadeiia

1076. u Solimi).

g.

Ako

5_1.

1614. u \';1tik;1nskom

i

fiesko sliku na kojoj

fra

Mijo

bili

je

i

Pcrugi.

_]ui‘i§iC

zajedno studiiali nc fra

Li

zakliueuje da su

Parizu

I\'

mmi

i

I’a<

krunje-

<>

Zvonimiru

ie

onda

pape Pavla

papa

i

pod;1ciiiia

nakon 550 godina piikazan

Skolski drugovi,

doktoi' (1/odorPz1i`1'sivi1sfs). Kritiéki Zivolopis

u Padovi

ie ispi‘a\';1

prema

arlii\'u_

mogueim da je papa na iaj korak potakmit drugom fra Mijom Runovieem.

su Pavao V.

.\iii<>

imalo znaéaj medunarnog primanja tadaSnie hrvatske

gadaj.]u1‘i§iC drii jim €el<olsl<im

Iizi

fra Miio,

fra

i

Mijo nije 1/Oc/orP11i1s1` ei151'5 nego f!0cl01'Perm`ii111s_

V. govori

ako Su

Tome

[aj

pi‘ijateljst\'om sa

moie

Miio ne

nego u Perugi. Kako se Perugia

i'/.

da

bili

je

biti

on

pro-

do-

sm-

pariiki

studii`a<>

§kO|ski drugovi.

latinski zo\'e Perusia.

u prilog ide

i

Cinieriiea

69

da franjevci

naéib krajeva nisu

iz

u doba

uéiliéta. Doista,

fra Mijine

na

iéli

u Pariz riego u

studij

mladosti u Perugi

talijanskzl franjevzicfka

franjevaéko uéiliéte koje

je bilo

imalo status fakulteta. Stoga se prema juriéiéevima istraiivanjimzl

je

da su

viti

i

lvrdnja zzipisana gotovo stotinu godina

bio pariéki student Pija V. nasuile ensis,

11

Pavczo

Kad

joé kasriije

i

zapisana tvrdnja da

u Pio

V. (jo§

uz to

Mijine smrti kzlko je on

sliénostiz Periisiizus

je fra

Mijo Runovié zatvorio sedam

ponorzl u Proloékom blatu, Ona se Gini vjerojatnom. Fra Mijo je

na

oto€:ic' u

o spomenutom dogadaju

i

ka (hrvatski

1609

Flrateri Iz

Iatinski)

i

I\/IIicIiaeII

ostaviti tajanslven zapis

mogao

1609.

u kamenu u dva

biti

jezi-

i

je fra

Mijo Runovic'

stariji

mogao umrijeti prije g. 1623. kad se moie se sa sigumoééu ustvrditi da je

riije

spominje. jednako tako

Bosne Srebrene,

Fizlnjevaéke provincije 1';1zmjerin;1 s;1C‘uv;1I;1 je

g.

dva pisma (bosanicom Iatinicom): "OVO, AInno] D[omini] RIunovich] NEKA SE ZNA.“12 i

svega se joé moie pretpostaviti da

sigurno ustvrditi da

i

u Parisi-

svetii).

i

o narodnoj predaji prema kojoj

je rijeé

fra

pretposta-

bio Skolski drug pape Svetog

je

zamjenom prema

iijekom dugib goclina V.

nakon

moie

a

roden oko

g. 1500.

zadnji put nesumnjivo

bio vrlo ugledan élan

Iegendama narodna predaja u Iokalnim

o njemu sliku ravmi kakvu narodnom

jun;1I<u.

Fm GRGUR RUNo\/IC

O

njemu znademo samo da

éiéu u ProIoSI<om I`

r;1t;1r;1

blzitu.

koji su bili

Li

poéetkom srpnja 1621. bio élan samostana na otoU jednom turskom dokumentu opisano je uhiéenje petorice ie

samostanu na otoéiéu, medu kojima se poimence spominje

Grgur Runovié. Dovedeni su pred kadiju da odbili plutiti porez za vojsku nu koji nisu doéili su svjedoci

maliom imislimuni

i

ib kazni zato éto su fratri

bili

duini.

u Makarskoj

korist uliiéenih fratarzi svje-

kadija ih je oslobodio svake krivnje.I5

Kusnijc, g. 1629. spominje so kao gvardijan nu\'odenj;1

U

fra

samostzma Imota neki

prczimeml pu se ne mole pouzdano

tvrditi

da se radi o

fra

fra

Grgur bez

Grguru Runo-

VICLI.

Fm MARKO RUNOVIC

O

samo jedan spomeri u dokumentima. U popisu gvardijana Samostana na otoéiéu za godinu 1640. spomirije se fra Marko Runovié. Iste su godine fratri s otoéiéa preseliii u Makarsku tamo je zajedniéki gvardijari bio fra Petar Kumnjemu

postoji

i

i

b:1tovic:'.14

12

O

svemu tome opéimu

donosi K. 15

I\' _

u

_Iuri§iC.

u citimnim r;isprzi\';imu

Regex/i

fziiskIlJ

I\' .

III.

70

_IuriSiC. 1\'n/o/ic'1ef1

s

mnoéivom

0 Imnjevcima

pojedinosli s

i

nu temeliu toga izvedene znkljuékf:

i

prelposlilvke

prezimenom Runovié.

_miiiosfmm o F/'mi/ew1c'leoin saniosffmu u nahiji [mo/a u

ci' 511/11051111111 1:11015/ei, V25(/_ 0/JI/P/i11`

1*

.

_luriSiC

;1rgL1mem;1ciju

€zivai'i

bafline

-

Zbornilc radovfl

Imolski 1989., 109.

crlam ml bio/eovs/so-i1e1'e/mils/eopodrucju u doba luixke u/adrwirie, Anuleclzi Croalicu

Zagreb 1972. 109-125.

Clirisliunu,

Fm

RUNov1C'

FILIP

O oéiéu

Runoviéu znademo da

fra Filipu

Proloékom blatu (1658.-1662.;

tl

izabran je za definitora,

U

godine. nik,

1666,).

Kao oéigledno ugledan

jednoj knjiiici na latinskom jeziku, koju

iskopali. Fra Filip je

li

jedva

napisao

je

i

od toga

mogao

njegov suvreme-

od dvo-

blago koje su navodno

tvrdnji

éak 1000!) udaraca po

nakon nekoliko dana

je

kasnije je bio izabran za definitora,

je

fratar

skrili

doznali gdje su

dobio 700 (prema jednoj drugoj

golim tabanima, a njegov supatnik 400, Filip je preiivio,

élan provincije

1659. kao imotski gvardijan bio jedan

g.

koje su Turci muéili ne bi

jice fratara

ot-

élana provincijske uprave, na kapitulu u Fojnici 1675.

tj.

Za fra Filipa se pripovijeda da je

knjiiica,

godina bio gvardijan samostana na

je vise

umro. Fra

i

kako svjedoéi spomenuta

ali,

hodati zbog posljedica mu<':enja.15

Fm1vAN RUNov1o'

O

Ivanu Runoviéu

fra

mostanu u Makarskoj.

skom

znademo

Tamo

iz

rukopisne

da

postoji biljeska

Ar/aivs/ee /era/:ge u franjevaékoni sa-

kapitulu u Kraljevoj Sutjesci fra Ivan izabran za gvardijana imotskog s;1mostan;1

na otoéiéu

Proloékom

ti

kim podacima drii sc da u Proloécu

kod crkve

blatu. Naslijcdio je fra

umro

Ivan

ga

je g. 1672. fra

Zadnji franjevac Mijo mladi.

u istom samostanu

s

prezimenom Runovié

Znade se da

zapaclnoj Hercegovini.

je 9. X. fratri

Tu ga

Marijan Lisnjié, a za svoga

masnih

i

da

jc

pokopan

1668. stupio u franjevaéki novicijat u samostanu sv.

osnovali bjeieéi

je

Proloskom

iupnikom

pohoda

g.

jos

s

Visovca pred Turcima.

fra Miji

znademo

da

jest

je

nim franjevcima Imotske krajine brata fratra Vukniéa, sva

.

tri

it. vliirasic,

/vm-

.

lt. _|tifisic,

iw/ii

.

iz

je

u

toj

Zupi nasao

Rasno u

sumo

fra

10 siio-

1675. bio gvardijan samostana na otoCiCu

i

bili

i

fra

JURE VUKNIC

1716. godine fra Stjepan fratre

su sva

difinituraflfj

tri

Vrljic'

Vukniée ovako:

spominje

starine

nauéna,

_luri§iC, Frm1_/`vz'ci3/>r1=zi/nu/10111....

1°

Izvornik

'/iupc

blatu.l7

VUKNIC, fra STJEPAN vUKN1C U svome ljetopisu omiskog samostana

l\'

ratom unistcnc

i

kao mladomisnika postavio biskup

1672. biskup

Lum

Fm

jest fra

obitelji.

Zadnje sto o

lb

1685.

spominje u dokumcntima

koji sc

Kasnije se fra Mijo spominje kao Zupnik male

17

g.

sv. Miliovila.l6

Lovre u §ibeniku koji su

15

Ivan Mrnj;1vac. Prcma nc-

MUO RUNOVIC MLADI

Fra

u

kolovoza 1669. na provincij-

je 28.

medu

éas-

"Bila su

tri

55.

4/.. si.

4/..

jc piszln

S4-ss.

bosuiiicoin. Lutinifki prijepis

\'idi

u K.

_Iun`SiC.

F1'r1Mj`j`

o

Rilr1o1'1`C....

(Prilozi). 104.

71

O

braée Vukniéa postoji malo pouzdanih podataka.19

trojici

Za

zriade da je g. 1675. bio izabran za gvardijana imotskog samostana

Luku se

fra

na otoéiéu. Spominje se

Za ju

je

Zupnikom u Mostaru.

1671. bio

je g.

Stjepana navodi se da

fra

dobroti te da

i

da

i

bio profesor

je

uéitelj

i

novaka, da se isticao u ziian-

Umro

bio biran za definitora Proviricije Bosne Srebrene.

je

L1

Sibe-

niku 1705. godine.

od

Trecii

U

izabrzm je za

bracfe, fra jure,

1702. godiriezo

dc-:finitora

Imotskog samostaria za njihovu

Ar/viz/s/eo/` /enjizi

obitelj piée

je to ”C`asna

da

i

poéitena obitelj Vukni<f“.21

MATE RADOVINOVIC BITANGA

Fra

Za toga runoviékog

fratra iz 17.

pouzdano

st.

znade jedino da

se zasad

je

oko

g.

1670. bio rieko vrijeme iupnik u Tu6epimz1.22

FORTUNAT RADOVINOVIC BITANGA

Fra

Navodi se da se rodio

red stupio 18. prosinca 1767. u Makarskoj

goééu

u zatim

potom

Zupnik,

i

miadiéa

telj

sveéenika

Sinju, a za

i

1792.-1794.)

i

zzireden

je

Imotskom

kapelan u Podbabiju.

oko

bilo Mate.

U

Frzlnjevaold je

8kolovao se u Zivo-

Fortunzit.

1775. godine. Bio je kapelan u Bajagiéu, (1791.-1792.), samostanski vikar, uéi-

(1781.-1786.),

Umro

ime

je

uzeo ime

i

Imotskom

gvardijan u

Zupriik u

i

mu

1748., a krsrio

g.

je

Zupnik u Proloécu (1786.-1790.,

u Imotskom 23. srpnja 1803. u 55. godi-

ni_25

Fm ST]EPAN BITANGA

0

tome

franjevcu zasada

Umro

tku smrti.

19 V, Vréié, Sveceiiici

Osim

je

1'

u Imotskom

nn Proloékom

blzilu

i

u Miikurskoj,

i

V.,VrCiC, Sueéenici...,

Beogmd

(1339.-1735.), -

1978.. 162.

Vuknié napisao

fra

i

kuie

cama 21

2; 23?

2*

72

jc iodciii

liizil

fm

du

Stjrrpaiiov,

nikzikziv izvor. Kzisnije

pisiic

isti

nu

iri

dii je

godine, to

P. Bziéié,

B.

Pezo.

P.

Bmc.

uz neke mzinje dopune donosi

8imun Gudelj). Tako za

moglo

Boiilkovié, Kritiélei

isp/'I

V. Vréié,

i

fra

Sljepana kaie du

prezimenom Vuknié.

je

bio

uéitelj

u svojim

iiovaku

knjigziiiui

i

211,00

Nav. i:/Jn

/ww.

dj..

od

zaéiti

g.

da

1705. je fra

do

1708.,

Stjepan

11

ujedno

umro

je

lmols/ee

biljeéci

158,

provinczjala

kara(/£1101.,

Imolski

napominje da

bio gvardijan u Zaoslrogu

tvrdi

i

je

za to

da umro 1705. godine. Kako se defin-

na poéelku loga mandzitzi.

Nav.

/erczjine,

Na islom

260) da

mjc-:stu

za

frzi

u zuostroékim mali-

nij.

560; M. 8elk;i. Tizéepslen spomenica. Prigoa'om 300~godi§11jice

su.Mi/JoL'ilr1Proloi¢1c, Proloiac 1998., 193, V. Vréié, 2//1,

Zupe

i

da su od Mostnru.

Svec'er11'cI...,

Zv

bosamleib uileam

iskopao bunar. Na islom mjestu donosi nzioko proturjeéne podalke. Tnko kaie

bio gwirdijan u Zuostrogu. Vréié tnkoder navodi (Plemena [mo/slee

zu Vuknick-2 piée

V, Vréié,

bi

j.

dnige pojedinosti ne navodeéi izvor (osim Sto u

Stjepzin bio definitor u razdoblju

ilori biraju

_luru

ne niivodi

du

fralzira s

Plemerzn /mo/size /erajine (lmoiski 1996., 260) govoreéi o plememl Vuknié fm

i

1835. Isle podzilke,

vriieme sazidiio iuino krilo samostzina

fm

1837. u 56. godini.Z4

Nav. mj. VrCiC se lu poziva na

Vréié takoder donosi

biografiju bruée

ie

ali

iivotnu dob u trenu-

i

ne spominje.

Petra viée

du

I.

Pcliu Lu kojcgii kulc

flu

[mo/sL'e /mi/i' 1z0 (lmotski 1978.. 162)

20

10.

nadnevak

mjesto,

redowiici [mo/xke krajine, Imotski 1970., 57, navodi éetvoricu

niivedeiie lrojice spoiiiirijc

g\';irdij;in

znademo samo

15.

Zupa.,

160.

maI1`c'111'l9 ki(/`1'g1/,

Tuéepi

1968., 27,

IVAN LUBIN(A)

Fra

Rodio se prije je

nik u

u

studenoga 1782., a za sveéenika

14.

predavao

filozofiju, a kasnije je

Zavojanima (1851.-1833.)

Imotskom (1839.-1844.),

i

zareden 51. svibnja 1806. Naj-

je

obavljao postoralne sluzbe. Tako

je

Riéicama (1846.~1855., 1861.-1864.). Gvardijan

a definitor je bio

od

g.

1854.

do

Umro

1857.

je

listopada 1865.25 Potpisivao se Lubin. Taj oblik prczimena nalazi SC

22.

runoviékim maticama

bio zup-

i

je

bio

u

Omiéu

u

Stzlrim

iz 18. stolje<fa.26

Fm FELICUE vooANov1C Rodio se je

ozujka 1824. Za sveéenika

16.

zareden

je

1.

ozujka 1846.

Od

sluzbi koje

obavljao znade se da je bio zupnik u Pasiéini (1851.-1855.), Plini (1854.-1857.)

njanima (1860.-1866.).27

Umro

je

u Imotskom 22. veljaée 1886.

i

Vi-

61. godinilf*

L1

R1/No 1/1c'1<1 BISKUPIJSKI 51/ECE/v1c1

11.

Do danas znademo ukupno reéi

da su

iz

Runoviéa. Za dvojicu od njih

dok o djclovanju

trojice koji su zivjeli

Don MARTIN S1<RAN]1C Spominje se u jednom

spisu

podbabskog kapelana

vnost

Kako dzmas

Runoviéa. postaviti

da

je

L1

fra

moze

za petoricu biskupijskih sveéenika za koje se

i

iz 18. st.

u

radili

prema kojem

19.

postoje st.

je "17.

8imunz1 Mio§iCz1“.29

samo usputne

imamo

dosta podatuka.

kolovoza 1746. svjedoiio

Tamo

ili

je

pak

'/.;1

se izriéito tvrdi da

moguéc

zupi ne postoji trag o tome prezimenu,

izmijenjeno, izumrlo

natuknicc,

bilo s podruéjzl koje

je

rc-

je

i'/.

pret-

dunas ne pripada

Zupi Runoviéi.

Don MATH REPUSIC

U

starim rLmovic'l<im mzlticzmizl kr§tenil1

nalazi se zapis

bio krsni

narodnzi

kum

da

je 29.

1761. nu prvoj sriéuvzinoj strunici

srpnja klerik Mate Vukovié zvani Repu.§iC

iz

Lubinu.50 Drugs pojednosti o njemu ne znamo.

Iliji

p1`eclz1ja

iz g.

saéuvalzl sjeéanje na mjesto gdje je bila njegova

ovoga Vréicf

kuéna

sela

i

Zupe

navodi du

je

kz1pel;1.51

25 v. vrc-ic, Z11p@...,

26

U

160.

znpisu nu prvoj s:1€‘uv1\noj strnnici runoviékili

m:\1ic;1 iz

1761. za 29. VII.

sloji

za je kr§1en

Iliju

("Eli;1s“)

Lubin.

27 lxlo,

281° .

29

50

161.

imc,

V. Vréié,

Doslovcc

51v.vfc~1c,

/11111.11/.,

Zv u/10...,

441.

161.

-

Vrtit se pozivu mi spise biskupn Sljepnnzi B|;1SkoviC;1 u urhivu

sloji: "clericus Mzlllieus Vucko\'ic|1 clictus Repusich z'

11p1» ...,

de

if?

omiékog szlmosmnu.

villa el P;1roch1;1."

161.

75

Don ANDRUA BABIC Rodio se u Runovicima 1825.

U

1851.

do

20. sijeénjzl 1797.

Makar od

Mzikarskoj je bio kapelan za 1853. bio

kod

Zupriik u Ravéi

je

Za sveéeniku g.

do

1840.

zareden

je

1850.

50. listopada

Nakon

od

toga

g.

Vrgo1'cz1.52

Don MATH BABIC Rodio se u RunoviCim;1 Za sveéenika

brata.

do

1854.

1866.

donjzima

u

i

je

umro

u Makarskoj

zareden

toj je

bio Zupnik

je

je

rujna 1829. u obiteljijure Babiéa p. Mije,

2.

Zupi szlgradio crkvu

od

1865.

g,

Bio

26. lipnja 1855.

do

u Makarskoj 26.

don

Andrijina

Zupnik Slivna Ravnoga od

je

U

sv. Libe1'an;1 r1;1_Iasti'ebovoj glavici.

1881. P1‘em;1 zapisu u Mrtvaru

sijeénjzi

1885. kao kanonik

Zupe

sv.

makarskog

g.

Vi-

Marka

kaptola.33

Don MARKO BITANGA54 Rodio se "na

1845 u selu Runoviée krajine Imotske.“35 Osnovnu

2 Sieénja

ékolu zavréio u Priku kod Omiéa, gimnaziju u Splitu, pastoralni

njc-:gov

upruvitelj,

sc

kao

no

jc

ondn od

11

svec' enik,

do

1873.

kultumi

i

izborimu kojima

smrti

2.

oiujka 1887.

i

kako

kojima

od

je to

naéelo koje

111.

je

je

u Zzldru. Sav

Najprije je bio

Zupnik spomenute Zupe. Istakao crkve

i

uredivao

21

il1,

"vriecl-

pohvale njegovo nastojunje za podignuée ékole, sagrad-

je

dvajab sabrzinaéa za voclu.“56

i

Narodna strzmka preuzela

ma§ima ulogu don Marka Bitunge opéenito se

medu

i

politiéki radnik. Obnavljzio je

kolnoga pula

jenje velikoga i

drugi rad vezan je zu poljiéku Zupu jesenice.

spomenu

osobitoga

vanjimu

i

studij bogoslovije

21

je

vlast

U bumim

politiékim zbi-

u Splitu otevéi

presudnom. Njegovi

drii

autono-

je

Poljioani,

bio bezprigovorun auktoritet, listom su glasovali za Narodnu strzmku,

njib traiio njihov Zupnik.

Njegov karakter slikovito odraiava Zivotno

ispisao povrh vrata svoga ureda: "Pucz1lo, grmilo, sivalo to

mom

biti.“57

ZIV(/C1 121/ivoi/1c"1<1 .11/ECE/v1C1 1 REDO 1/NICE

cz) Sz'edenz` cz`/11111/@1161'

Nukon sveéeniku.

smrti

On

je

tek 1965. godine.

Ce. Ipak,

po

don Marka Bitange dugo vremena zareden

g.

Izmedu

tih

1867., a pn/11 sljedeéa

Runovicfa nije bilo

iz

ni

jednoga

mlada misa u Runovicima

dvaju dogadaja proteklo

je,

bila je

dakle, gotovo éitavo stolje-

broju sveéenika, a osobito redovnica, 20. stoljeée ne zaostaje za prethod-

nima.

52 vi

mic.

55 V. / 5* L'

mic. i\m~ 4/1, 160; 11. 31111111 /\ffw.¢1j,, 31. ovome zborniku posebzln Clunzlk opSimo

i\m~

_

4/.,

160;

.\i_

Balm. 1\'aj5/me .mm-11110 pixma

_

iz

Riiizowmf

11

Rimowcf,

2 (1995), 2(5), 31.

.

obr;1duje

ovogu uglednu runoviékog sveéenikii pn ovdje

5112610

donosim sumo gluvne natuknice o njemu_ 57

56 57

74

Lis!

l11`sle11p1>`/'

e

sp(/'e/s/ec i

fnaL'nmL'c_ 11 (1888). 4, 34.

lsfo, Nl. \’uliC_ Po(/`ic`L'I z/o[J/111051'

za pobiwcbnje opéiuske uprave u

Sp/ilu g. 1882. u Mclm/IC, 18 (1985), 6, 705-709.

`

;w,.~; »

~~

‘ "rf-\.,,.,r_,‘

»»

IV?

ing .1

I

ml

30.

S1711/1oZz_'/` 1¢

[ix/0/zclc/ci

isti

1<;1<>

nic’/,inn

p;1s1oi';\lnc,

Ovdjc 1.

1"1`;\

Muliic

i

1965. u

4.

im

i‘c<l<>\'niCkc

Run<>\'iCi

'/.nicclnicc

od

<>1>;i\'1i;1iii

aliugc sluilvc.

<>.\'n<>\'iic

1>i<>gi';ii`skc

p<>d;\l1<c.

it

Cvit;mu§iC;

md.

5.

l<<>l<>\'o'/_.i

1959.;

xii

s\'uCciii1\';i

ic

'/,;1i'cdcii

M;1l<;\i'sl<oj.

u

Ive

i

it

T<>d<>i'iC;

rod.

4. sijeCni;1

1947.;

z;1 s\'eCeni1\';1

ie

zureden

1.

sip-

Siiiju.

1’1i'1`AR

LUBINA

Sin _losipu Iipnjzl

i

s\'<>jc

Zupu

opsluiiiiu

MARKO BABIC

nju 1975.

1"1`;l

imcnn

Ol-

i';1nic\';iC1\'c pi'<>\'iiiciic l’i'cs\'ct<> _<;

p;1sl<>i`;\|n<>

i

i';\'/.Iwi

I

Sin _Iosipu

5.

ui'ccIi1i€‘l<c

1<`

;i

1"1iR1)IN/\ND ]11I{1(/

28. vc|j;1C‘c

1"i‘;1

pi'<>1`cs<>i‘sl<c,

cl<>n<>simo njiliovu

Sin Mzilc

2.

C1;m<>\'i

svcécnici umilui'

Run<>\/iCl<i

rv(/<»1'i1i' ci`

/`

‘/fupc RLin<>\'i(‘i rcd<>\'nici 1i‘;mic\'ci,

sjediélcm u Splilu, C‘I;movi kojc

post;1nl<;\.

i';1‘/.|iC‘itc

i'/.

VCC spomcmili. Svi su ujcdno

Impilclizl su

.

-

51141/'U/o/W/i' xii i‘i111n1'iL‘1>i' .\‘1'<'Cc'H/' ci'

l999.

Svi su Zivi svcécnici koji poljcéu

su

_

i

1\1;1i'c

Rcpu§iC; rod.

it

12.

srpnin 1931.; zu s\'eCeni1<;1 je zzireden 29.

1977. u_Ici'L1'/.;1lcmu.

Nisi>_1i:Lii<o

Sin_]<>.\'ip;1

nin 1982.

_MIC

i\1;mdc

i

'l`

it

uc;1k; rod.

1.

lipnin 1956.; zu s\'€Ccni1<;1 ic

zmeden

29. lip-

u lmoI.<l\'oin.

.._.._.

..

_

_

_._

75

MARKO BITANGA

Fra

5.

Sin Mirka

Ive

i

jukié; rod. 14. kolovoza 1962.; za sveéenika je zareden 25.

r.

lip-

nja 1991. u Splitu.

b)

Redovmte Nije poznat nikakav

Runoviéi. No; zato ih

podatak da

U

dobi.

Spiitu, s.

zagradama

tri

MIRNA

prema

Zivotnoj

sjediéte u

sada

Zivi

u Dubrovniku.

radi

i

PUIJIZ

(Mifjanil)

Tonke

i

rod. 17. rujna 1957.;

Gabelica; rod. 14. lipnja 1966.; sada iivi

r.

i

radi u Zagrebu.

ANA JUKIC

U

Mande

i

r.

Tucak; rod.

clruibi Sestara mz‘losrdnz' ca

HOZANA Kc'i

2. S.

i

sestam/`ra11_/'ez/ki' Krista Km(/'a, kojih provincija ima

FRANi<A(iva>BAB1C Kc'i Ivana Mande r. Puljié;

Kei josipa

1. S.

je

su Runoviéanke:

Kei Ivana 5. 5.

Zupe

krsno ime, ukoliko su izabrale diukéije redovniéko ime.

je njiliovo

.Sxleols/eib

iz

Runoviéana.

roditelja

i

2. S.

neka redovnica

bila

donosimo prema pripadnosti redovniékim zajednicama

druibe

Iz

1

ih

u pioélosti

éak deset Zivih koje su rodene u Runoviéima, a jedna

je

rodena izvan Runoviéa od

Ovdje

je

Ante

(Ljubiea)

Ive

i

Ifziz/ea

sada

Zivi

radi

i

Pauls/eog takoder su

tri

u Zagrebu.

Runoviéanke:

MARUANOVIC

Ljubiéié; rod. 22. sijeénja 1947.;

r.

KRUNQSLAVA

sz/.

15. rujna 1967.;

(Danica)

sada

Zivi

i

radi u Sinju.

BEZEVAN V

Kc'i

3. 5.

Ive

i

ELIZABETA Kc'i

U 1. S.

Mate

Petra

Babic'

r.

rod.

r.

druibi Sestam

Ivana

i

Ivana

i

radi u Sibeniku.

sv.

Kriia takoder su

tri

radi

i

u

Splitu.

Runoviéankez

Ive.

r.

]ul<iC'

rod. 14. lipnja 1958.; sada Zivi

i

radi u

Dakovu.

i

Ive

Iakici; rod. 2.

r.

rujna 1945.; sada Zivi

i

Dakovu.

radi u

SUZANA BABIC Kei Petra

ANA

roditelji

Mile

i

r.

Karoglan; rod.

5.

listopada 1956.; sada iivi

i

radi u

Dakovu.

(Gordana) cviTANU§iC'

Kei Ivana

76

iivi

IVANKA <Ami>JUi<1C Kc'i

4. 5.

sada

jukié; rod. 22. listopada 1952.; sada Zivi

;

5. s.

lipnja 1949.;

IRMINA (Ana) JUKIC Kc'i

2. S.

7.

SKORO

(Nev@n1<a>

Mare

i

~

i

Ane

r.

Buljan; rod.

7.

mjna

1965.; Zivi

Runoviéani; a ona se rodila u Osijeku.

i

radi u

Dakovu. Njezini su

jedna runovieka redovnica élanica Terezije. s.

To

druibe sestara Majke

je Misionar/ez' ljubaz/1',

je:

BERNARDA Kei Vlade

<Nev@n1<a) PULJIC i

Mile

r.

Puljiz; rod. 22. svibnja 1966.;

sada

Zivi

i

radi u

Amsterdamu.

ZAGLA VAK Prema dostupnim podacima, poteklo 16 sveéenika franjevaca Zivih

i

s

podruéja danaénje iupe Runoviéi u proélosti

5 dijecezanskih sveéenika.

sveéenika franievaca Runoviéana

pljeni

poznati podaci

runoviékili sveeenika

iz i

i

Marku

Bitzmgi, najpotpunije istraiivzmje zasad

vcima

s

prezimenom Runovié. Zasigumo

Osobito to

`

moiemo

predvidjeti za

danas ima

c'

je

e

da osim o posljednjem od

imamo 0 onima naknadna

5

Ovdje priku-

su daljnjem prouéavanju iivota

redovnika. Zanimljivo

pojedinosti koje Ce upotpuniti sliku

toga,

11 redovniea razliéitih druibi.

poticaj

literature

Osim

je

rada

i

njih,

najstarijima,

istraiivzmja otkriti

don

o

franje-

i

druge

0 tim ujedno prvim naobraienim Runovic' ;1nim;1.

one

koji

su

Zivjeli

i

radili

tijekom 19. stoljeéa.

77

SUMMARY

,

THE PRIESTS AND RELIGIOUS OF PARISH RUNGVICI This article gives the information about priests and religious for for sure, they

come from

whom,

very few information and they are presented basis for further research of their lifes 11

and

are living

78

nuns of

known

parish of Runoviei within todays hounds. Here are men-

tioned twentyone priests from the past (16 franeiscan) and for most of them

and

is

in

and working

in Croatia

and other

have

eronic order. This Collected data

and work. Today there are

different religious congregations

we

who was

born

is

5 franciscan priests in parish RunoviĂŠi

parts of the world.

RUNQVICKQG

PRQFIL

1<R§C1\1\111\1A

UDK: 248

Pet21rLUBINA

Fra

Hrvatski marioloéki institut

KBF

Sveuéiliéta u

Zagrebu

(497. 5 Runovici)

Izvomi znaristveni Clzinnk

Zagreb, Vlaéku 38

P15011' prz'/ec1z11je

051101/11a 21111611]/ee

p1'em11 Bogu, Gospi 1111101

1

1`

blagoslouinuma.

obiteljs/aim

[J11`l1`/61111111

1'

/\Q‘ego1/11

1/je1'11])1'11x1/jeC11jc 1?1111ou1‘1‘11111‘ 1111,

goz/0

1'

1(/`elo

[10_\‘1/eC11jc

15111120

Os11jei11_;` 11 1110111

s1111g1l11§11_/`1`

111/jeloi/111111

zg1'111l11/1'

B/11g:/11111’

iii/01.

11

1'o1le11j11,

111]es1o111

0111116111111 !1'01111c1` 11111

do

s1111‘11`

11_/1111111'

511

.

Preleo

z11111‘11j,

L11s“1‘1111s/111 /111'/1111/1105/_

s

11513111111

1'

11111/'¢‘1' 111` 111

111/1'/1'/111111

op/1>1111'11j11/1'11/11s1'1'111_q11.

V/1'1>`L1i <1/11`1‘111`1`1l11/11

1191112111111

1'

s11L=1'11111e1111r11,

1/11Z1` 1'[/11/

[J11.\`cb1111

.i1` 1'o111

11je1'11 111` j1's/011111/1111 111//11‘1‘ 111_1`1'_\'11 p1'11z11111/_'/' 1'1_'/`11,

[10seb1111 [1eC111. 111/111111 jvc/110_s‘l11u1111,

je ujera

111! 1'ode11_/'11 1'

11jego1' 01/1105

/a1>‘c‘11111' 1111,

11jezi11in1 p1‘e1ls1111/111` c1' 11111, s11/e1'111111'11-

0/eolinonz. O61'/11je sc

11jego1/ 11121/11/,

1(/@1111/1111/' 11, 1111111'

1'

Cr/e1/1'

.s`1/01111111,

1'1111o1/16/eog

11111'/11

11

111/v_</11

111111/' c'

211 /111111

.

Uvoa’ Kao pivc stanovnikc dzma§njih Runoviéu

povijest spominje

Zoénosti nu runoviékim prostrzlnswimzi svjedoC‘c

dzmas sziéuvzlne

i

O

Ilirc.

njiliovoj na-

ilirske

grobnicc

(gomilc).

U rimsko doba nu Steni je to

grad

tumo sredi§te‘ Izlko u

vojnici.

su ih

nu

iz

svili

samoupravom,

naselja

7.;1l<IjuC‘;1k

i

_losip

oko Iniotskogu

njimzl

i

rijivzl

se vojriiéko, uprzivno,

polja.

U njemu

izronili rzlzliéiti

djeliéi ostzitaka

da se na tom prostoru

drugi bogovi kno Silvan,5

Ame

Cirii

L1

i

i

kuitno

polja 1`

i

i

kul-

na povréinu

obavljzlna,

predmeti,

ali

ali

od

riovca

do kamen-

Zrtveriika. Ti nalazi

rimsko doba nalazio jupiterov hram,3

bog

Soldo, P1t>g/1’¢/geo/oiko-g1’og1'1y%k1>

kipova,

Novac, Povla-

stzinuju umirovljeni rimski

Runovicima nikakva sustavna iskapanja nisu

Medu

spomenika.

Fm

vlastitom

zemlje prilikom olmldivzinjzl

Stovali I

s

pod1'uC`ju dzlnaérijili RurioviC' ;1 prostire se riaselje

upuéuju ali

su se

C'111'a1‘1'

bf1§I1' 11e,

st;1da.4

bis/oiiogrnjfrlee

b1`bl1` og1'f1j7j@ 11110151.11’ L’1'f1/`1` 11e

u

Imolski 1989., 44.

_2An1e Ujevié, 11110/xba 5]. Soldo, N111'

“fi

Liievic,

_

1(/,

1111111.

L'1'11/11111,

1\'I;itic;\

lir\';\tsk;i,

Imolski 1991., 54.

44.

11,1,

S4.

'

79