Runovićki zbornik

R

VICKI

ZBGRN IK

1

RUNQWCI NEK/-DA 1

DANAS

ZNANSTVENI SIMPOZU

250.

U PRIG-001 QBLIETMCE 1>0C;aTKA

0sA_M0sTAL1 EN]/\ ZLPE, 150. 00L1ETN;cE

IZGRADNIE 1

100.

QBLIEWCE

PQSVETE ZUPNE CRKVE GQSPE on K/\1<MELA RUNO\/ICI,

30.

LISTQPADA1999.

RUNOVICKI ZBORNIK

1

RUNOVICKI ZBORNIK

1

ZNANSTVENOGA SIMPOZI/A ODRZVA/VOG U RUNOVYCII/1/IA 30. USTOPADA 1999. U PRIGOD1

RADOVIS/-1

2504 oBL_/ET/WCB Poc“ET1<A os/WOSTAL/EN/A 130. OB;/ETNJCE IZGRADN/E

Zz/PE,

1

POSVETE UP/VE CRK VE GOSPE OD KAR/'I/[EIA U RU/VOVIC/M/1

100. OBL/ET/VICE

'

ZV

lzdavaé-

Zupni ured Gospe od Karmela, 21261 Runoviéi

Opéina Runoviéi Uredni6/eo

Boro

1/ijede;

Alerié, fra

Marko

Babici,

fra

Nedjeljko jukié,

Glaz/ni uredm'/e;

fra

Petar Lubina

Odgoz/orm'

fra

Petar Vrljiéak, Zupnik

fra

Nedjeljko jukic'

ureclni/e,'

Fotogra/2'/H

fra

Petar Lubina

Arhiv Zupe Runoviéi Konzervatorski odjel, Split Ob1z'kowmje.~

Grafié/ea

Na/elada:

przprema

Neven Marin z'

tisa/ef

”Dalmacija-papir”

1000 primjeraka

-

Mijo jukié,

Split

i

Milan Puljiz

UDK: 908

(497.5 Runoviti)

RUNQVICKI ZBQRNIK 1

RADOVI SA Z/NANSTVENOGA SI/VIPOZI/A ODRZVA/VOG U RUNOVICI/1/IA 30. LISTOPADA 1999. U PRIGODI 250. OBLU/ET/V151; P06/;T1<A 0§AM05TAL_/mf//1 Zupzli 130. UBL/ETN1cLf1ZGm>/\f/ze 1

POSVETE ZUPNE CRKVE GOSPE OD KARMELA U RUNOVICIMA V

100. OBL/ET/VICE

I

9"®`;)@lf/Q

MW*

WW

C”’;"f"”`”""` °‘\

L

AMQL

y\,E,(‘Lv5€m9.

/§N_@d~.l.(

Runoviéi, 2091)

Tj/ki/"M .

lj'

_

J/\J\vw~

-°" wb $>‘)ao*0L

P1'0c1g01101 1987. pr011a11a11j0 za

Pr1'pra111jaj1161 g.

1110111011011_1a fra11_1011a61e0g

p011a1a1epr0111a p0C1111

111a1160

za

R1111011160. O11111a11 111110

50 110

j1111110_111110151e0ga 5a1r1051a11a, 211510

za11115a0 pr10p610

211110.? T11

sam

nam

250.

0111101111611

50

05a111051a1j011_/'

6110110.

U 1110o11111r011101111 10

1116110

i11p110

6110110.

Vlaclo

lea 50111 R1111011161” 1001011111

i11p1111e0111 0a’r01110_10

plan

p1'05la110

mga

011111111

kao

111'

50

0

11 111

za

-

11111'

Sp111a,

1a

11,

Sz'

p111a 511510511

11p01111'

1

Za

110/eada

1

1997.

za

1

1

pr0051a10_10

1'

101110,

pr1r011'111

R11110v1'6a.

.

111al1 51110

1

pr111'

130. 0b1j011116a g1'a111110

011l101111'

i11p1111e11

1111

pla11

111110-

011p051106011_/'a 111110-

6a

d051a111' 0 "/e01160p1 21101111-

10

011112011, 01115110

1/1 110100

U21

0 p01011-

/er11g R11110111'6a11a 511

1'

0111111111'

50 011ria0

5/e11p11 11011 111

R111101116a111 11a1161`l151110

11

1111 5‘1110

1

za

111110,

1'11a'111`!

P0601-

N11 6la11011111111 Ta/11101111,

5/110101111 Taj111'5‘1110.

z11a11511101115/<>.11p

111

Ra110

50

5110

1'

11111111

5110 110110.

za

U

511

0 p1'0.s‘l0511

11a111 p11511gl1

50 01laz11a11`

1

151111a5‘11/' 05/1' R11110111611

iz 05110/ea, za11' 111 iz Zag1'011a,

Hua-

051'11011111 1110/11a p1'1a11ja.

11a5'151ar1'/

40

11a51011a.

511

01pa/0.

pa

51111p0z1/` 611011' 1‘a61111'11a11

1

Na

A

5

11110

11_11'

za

ialost, 111'

1/1

110100101110

1101011110

obra-

1110 51110 1110gl1 11111 1115‘0

O51111 toga, 1111110 11a111 110 511101a 11a51a11111p1'0116a11a11j0 R11110111'6a 16111-

g011111a! 1111110 111'gdj0 111'/eada 111'/'0p15a0 11111 11110 51151a11110

_/0011110_10f1'a S1111051arK11110§a za111110i1' o

6010,

57010

Bog z11a ja

11

110 511061111011 1r0111111ea lead 51110, 111111 11061 61'11110110g

.

1'

1

a0§1a

11a11ra1a 11010a 110 za1101'a110 11a 11a5‘11111110/‘ ...

61a11a5” P1'0a'a11a61511

O R11110111'61' 111a g010110

1'0/'

11a-

110g011ara11, 1111a1a11 11020 5 p0/0111111111 51111611/116111111, 111011-

b1az?011a G05p0, 101111

110510 za61011011111' 6111

1

011ra11111a11_10p0j0111111`l9 1011111 p1'01110i1' 0.

p05a0. Ta

111111 1111

1'

100.

z11a11511101115/<111p 1111010 p1'011111`110110 g010110

U5pr1e05

1111010 61r11g1b R11110111'6a-

1r011a10 10 05111ar1'11.

11151110 115111011 111161511‘111‘11/alee 110/1 111111 0111011111, 11111!

a

gotov program z11a1151110110ga

110.111 /<>.011a6110

111a, /I/laka1'5/<10

B050

501ea 0111j011116a 1111101116100

51. l1510pa11a 1998. g0111110. Nap1'a111' 0_10

._10 1511‘11611_1a11.0

30. 11510pa11a 1999.

"R1111011161'

111'

11a 50 p1'051a11a 111501011 1111101116/011111111110/' a 0111i1

1998.

CVa11

110g0 50

iupe

c1011a11 110110101110

511ra1111_111, pr1p01110111111' 1111 11 111`§0

101110 51110 5la11l1a,

mogle

011l1'1>.011a110_10 P1'0a'510111115'11111

1115“0

1a

1

5la1'1'

115111011 11011101era151e111 pr0111_1011a

011er1' 11011a 1

11011a60

7.

011 28. 110

11a 60111 5 111010111 111a1011/e05‘611,

Tr011al0 50

z

S111s11011111a

11150-111a1110

1

51a1111a.

1999.

l10111g.

P111j1'

$11111 51101111,

11110 11111510

N110

pr0s1a1111a

1111101116100

Ono 51010 zam1§1]'0n0,

a11k10r1' 111a.

blagdan

111

/1/10111111111,

a

p06011ea

211p110

p1'011

1za1§a0 11a

1

pamet: A120 50

11a

111a10r1']'a1110 01111011111. P0110z1110`10

1116120

61'1a1111111

011110111160

1'a1a 111,10 za11115a0 051a1a 11510111.

za11r5'10. R1111011161 511

Ra1_10

51a1'0 /e11j1g0

pa10

110121111 11111011161<>.1111fra1r1111a,

11a 111011511 5116110 raz11115‘1]'al1 1'pla111ra11. 11101111110g

sam

1151a0

11 1111015/00111,

p11g0d1 250.

11

malear5le1 1115/eup S1j0pa11 Bla5'1e01116 g. 1748. 11ar01111j0 1101ea 50

/001011111

zasebne

11011111

5a111051a11a

z11a1151110111 sleup

011/'a11110110 11

510 50 5110

/<1.1‘1'/`0po11'

b111l116110511p061111 1.111011

za50111101

1'

1211/'1'z1

110111110111

11

1'

1932.

z1nea111 g.

1ea1e110111 111121111'

50

1

1936.

Z11p110

111`d_/011

1111101116111' 211101

1

0111-

1110z'0 p0111'61'11' 11101100 10010 11110510. 6112110,

a

1

/ea1e11a 1511apa111a. Z11111151110111111 51211p0111

51110 110110 11p0z11a115110111 pr05‘1051,

p1'0116a11a0.

laalevi 511

19111'

a’r11ga_'10! 11

Moida

p11g0a'1

R1111011161

11

A

5100-

11a5‘11.1j11111101

R11110111'6a111

5

1510

110111111. 11 11

1'1‘1'1'

01110

1

p1'015111'11111'

51101

z“1'

1'

001

110 110g0.

111 1111111117105150111' 1110110111 1111105111111 12011' 5111511 1

Z1110 51110 111111100 11110510

11115 1111100. 1111

511111111' 1“01111'11'

51110

5111111'11p1'e110111111_1' 11

11115101j01‘11 111150 z“ 11p0,

110511010 27111110 0111110 G05110 011 K111'1110l11, 111'01~111'

111ez1' 111'

50111.

1\_’10z1' 1111

1101110111111' 1'

1115111

N11

0111'z“11111111_10 5111'/.1

111011101111

11'/'05

_101'1' 111111'

11

511'/' 0110C1'

11

(011

1'11111'11'

_10/1

1'

1'

1'511'

11

1'

1102110.

111111110 11110 111111

111011,

11

1111p1'11111'11' 1111

/.11'11111'01‘1'

11/'0111'1“11115/101 ,

111110 5/111111111'

1111511

5

p1'051051

p0110z11110511' 5 1511111

110g0

1‘11110111'1‘/111

1

110510

1'

N111pr1'1e 011111111

Z1110

51'

1111511

p1'0p0111'101111I1' 1'

11111911111'

1'0111051011_

1

10110

p1~1'g1”l1'11'

5011115111051,

z“1'

11

1'/1

1111

115111-

11111 K1151011,

1111011111 0111111 110110

1111501

5 111021111111

,

11

511

11011'

pr01111011111' c1'

511le1'1111101111' 11111, 1111_'10p01‘1'

1111111,

1'

11111

,

z11/100111051 111011111 B0g11,

00111 11110

1111

511011111

11

z11111' 1‘1'11'

51110 2011011'

11111

11111111111111 1111'/1111161111' 1'

1111101111

1105101110 11110510.

111111111111.

61511101

111111111111111 11011' 511

1101111051 5111110g11

111111111‘110511111110_105' 1111110111111111111.

511111111' 1'/9

U

111011111 011111111 11011511 0511111111' 0011 1 1111111111

1'

1'

111'1111151°.0g11

1'

0110l110511' 11111

111

0111101111011

11111011101111 z'11p11,

111111

1'

100.

B1111111‘1'

.

/111/1111`111' 111 511111'.i1111' 11111, g1'11110111' 111111111.

1'

1110115111111

1101 510110611

11

p0z01'110511'

5111110 p0111'1'05111 11011001'

110

210, 11051101‘1' 111111'

1'/.1

zg1'1111111'0 1

R111101110111111

p0111_'10511'

2110011111051 11101110

111111

p051115110511'

11011'11011115111' 111 110011111111 1'

011

1'

111'1'1'.\‘1‘111111‘1'

211101. Z1111111

1'

1111'

1101111111,

111101111 1101110

B0zf/' 11

11 51'0111'5111_10

111150111 1111111 z1111z1' 1111111'

11

1111101116/001 p1'0510511'

0

0191101111011

Z1111115/110110g 511111111 110111111111111

211111101 211101111101 111‘0z 1'/111100111111

1111111

510 11150 111110

_g105p11111115I110

511 1111/111111

10

11112111'

11 11111'€111'1' 11111,

1\/11511 5111111511105!

105611111111'

11111'

1111111

51111010511110, 111150

11111111'1' 11111

p0111'1e51 1111101110120 211110 z11p1'11110_10

1101'11z1111011' 1111

511

.5110111011101111 11115111111,

1'

A

01121111.

Na

1`

130.

01111111111 1105' 1111110/e 011111111

S10g11

111110110111.

21111110

1101111051

50

1101100. O1111

1'

11'

5101111-

111111111110 11151110 5111111'11l1'_105‘ 1101111

1

/91'0111'1' 111

1'

11010, z11 111111 :E111-

11111111'

1'

5101110111

1111511

/1111111011051. $11111' 511 R11111111111' 101111' 1111110

11111110111” (z11111'511110 0511110). 1110 A11d11'1‘ 11111051'

"51‘1'1'11111

11.11/0010 511111' 110511115111/101111' 1111110111110 111l11110g11; 11'11'!” /\11151'p1'011011111*1'

1110g/1'

1'

z111'1011' 5110

1110110 111110110. 11111111' 511111111,

N111111111 1~11110111'C1111

D110 Bog

6

111'

1111

0110,

111

p11'_g011'11 11101101'/1'

11111' _111'0g1011111'11,

C0 0110

11111'

1911110, 1111

.

1'

C0

11111'

11

1'11z111'1011'11'

/e1111'g11

1'/1

111'11g11 51111100111

R11110111'1‘1' 11111

101110111111

51110

110g0

11

001111

0110 1111110111111'

Splitu, 29. listopada 2000.

2111111111-

11’05111111'11'

511010]11'5-

111110111 1110110 111150

1'

0111 1'

11

C0

1161'

50 z11 211101

1105-

11 511111111

0111100111 511110111.

g11 z11p1'01161111111110 R1111001'C11 1'R11110111'1‘111111 1'

1'

11110111.

z1110 511010

1001110110,

11111111111111' 111111' 1111 1111'/901111

1'

1111

C0

111'1“1'11'

50

1111_11'

1111111101101111 10 11

Bog

051011111 z11p1'501111'

R111101110111111

R11110111'1‘111111[1050z1111' 211 1110111, 11p0z1111111111'

51101111 11101101111

1111

511111

1111 01' 1111z00111' 11111

O111' 511 1111111510g11

0111111111111101110 11 21150111111 21901111'/011,

1'

1111

za

511

110 5111110

C0 0110

11111'115‘111_11'

111‘1' 111101'0111

U

50

1111611,

V/'011110111 1111

11011'

D11

,

z11111151u011011151111p11 11111111511 1111110 1111011101111

1111

0110 510

A111'/1,

”Z11p1'51'

pr1'

n1_10111.

111211 21101111'/011 1111101111 /e011'191'51110 1111511111111' 11111151/9 g0111' 11a!

Fra Petar Lubina

RUNOVICKA HIMNA STIHOVI: Marko Bitanga V

SVECANO

GLAZBA;

G

C

C

G

.

. Z

k/

?

Hu-No--~\/IC-+<A zvo-NA

zvo---NE

G

C

Ivan Glibota

B02---JA

PJESM-A SA

C

F

GLAS

GOSPE

KA-

Es dim

`“ 8 -

ME~--

NJA

SAV GLAS,

U

GJ

@

-J

Q

LA

ZA

OD KAR ME -

G

SAV

U

§T|T

~-

PHE

CE

NI

--

MI

NA-SA

LA

C

YZ Cu

------------------------

--VAJ

NAS

Runoviéku zvonu zvonc

2. S\'i

Boiju pjesmu su Kzlmcnju

kuéi hrle du zagrle

u suv glas, u suv glus:

eto nas, Glo

Gospc

Runo\'iCl<;1

n;1§;1

'/.;1.§litnicc

od

K;11'mcl;1,

prcmiln!

5.

lele

sinovi runovitki

Bogu

ms.

zvom

Zvone.

u visine: zu

n;1S

spas.

Mihovil se uzvisio

su St;min;1

iz

svog

hr;1m;1

motri nas, motri nas.

Runoviéki sin se

\'r;1C;1

novoj bruzdi iivot daje;

»

sveti Cas!

7

DUH RUNQVICA GUDEL]

PEIHF

UDK:

821, 165.42

-

4

Baéka Vodri, Naputica 56

Duh pljike

i

Runoviéa, lukav

vuC€S sake,

rijeéi,

smije

ti

se.

je

li

se

duh Runoviéa

grada Nové: ime,

tijelo

luk,

ne da se namamiti

ha<:z1S

po Podosoju

injeé plenice, i

i

ploée,

on na dnu

zi

on u

;1

izletjelo

je

Ili

kuéom, knjigom

Krilato kraj Trilja,

U

ime Novil (u imenu duh)

lctjclo

i

Bolj;i\'i ti

zzi

zap-

\’r;1t<>m

i

osmcricc prnturu

knjigii,

Imotom driahu

glavom, smiren u vremenu

i

U

Ru-novi-Cc uruslo imc rimskogu

imena

iz

Runoviéa, koji cijelo sedamnaesto stoljeée nad éijom

BeZ<>v;1no\';1 vim.

ohlucimzi, u Culinoj jumi, Sjedi

skrio u njihovo imc?

duh.

i

mriie,

od kono-

ni uhvatiti. Plete.§ krtolc

knjigu

i

kri'/1?

Nad

Duh Sveti. jednom pulo nu Cctinu

zruku, stajaSe

na sjever

jug.

i

gdje su Novljani godine 184, pumaguli popruviti most,

i

usjcklo sc u jcdnu

od najpismenijih rimskih ploéa. Drugi put ga u svojim

u srcu, odnesc

ustimzl,

Aurelio Veturio, dekurion municipiju Novzle,

premilom hratu postavi Zaostrog, Maticu

Ime Novi

i

sestra

ica jecalo

More iz

Veturiju

Aurelijzi

u

i

nu more, u Zziostrog,

preminu u tridesetoj Spomcnik

crkvenom saboru u

izgovarali prelzlti na

ga

je

u Rimu rimski

Barbari ohorili grad, oborili

od

tzlmo

jug,

kumenu

zdruiiz

Runoviée

i

more.

stoljeéa prije, izgovorio

ustalo

i

nzi

mu

Sziloni 533.

Puno

puta,

puno

car.

ime. Tisuéu godinzi preleiaio u zemlji.

mrtvih, viée nije bilo grada. Nije imalo

tijela.

Medu

Kad

je

tisuéamzi ptica mocfvar-

nad vodama.

puno slutnje sjaja. More ispod nas, u kréuz javljzi se Nedokuéivim podzemnim putovima, u nj tekle, u njemu svréavale naée

iza Bijakove, u mitu,

naéih jama.

vode: Maticu, jesenski povodnji,

i

In/aio.

Naée suze

i

u suzama rzistopljen pradjedovski

prah.

Vode oblz1C‘nim

tekle u l;1d;1m;1,

more

i

vr;1C;1le

nam

se opet

s

koje su se ruzhijale 0 naéa hrda

nehesku mornziricu, za

toliku vodu,

mala

hila usta,

mora. i

U

jesen, u

slijevale

cmim

i

teékim

u naée polje. Za toliku

uska grla naéih ponora

i

jama, pa

9

je plivalo polje,

pljuskalo

podzemaljski prsten

zemlja, zrak

i

rijela

sasravljule i

voda, bijahu puni ptica.

i

pogromima

diénje leprizanje krila. Unzlroc

Kameni

vode

i

zarvarale krug, kroz koji su reklzi

i

Rrmovicko nebo

zapljuskivalo b/aio. Price

i

rimski orao raéirenib krila

-

pokoljima, priganju

i

najsrarijzi

runovicka

lerjele

podnebeski

duée.

Danonocno jaja

i

i

i

cjelogo-

davljenju ptica.

pricu. Dvije tisuce

god-

Kamenju: na krilima nosio mnovicku crkvu.

ina lerio u mjesru, u cmici, u

Price grabezljivice, koje su parale nebo, raskrajale zrak: soko, sokoiic, jastreb

kokoéar, jasrreb

Na vjecnom

jarebiczlr, jasrreb pacar.

Cvrsnice na Bijakovu, suri oruo, orzio

Vrzme, od kojib bi ujeseri pocmilo nebo

orao

Prepelicu

jurebicu, nu jzijimu,

i

zclral,

kiv. Davile se

prolili

vidjeli bi sc

U

zclrale!

U

samo

nad

isriiu bi

Zene

i

i

mjestom u blaro

pleniczrma konjskom srrunjom. Lzlbud,

ri

u oblacima.

kad

bi

tukac

divlji

djeca vikali-carali sa zemlje:

u zemlju propale vode, sve bi se zamodrilo

livode, vibe; Maricini virovi

Imorski Pelazgi, nicali

Suncc pripece,

Imorski

zov

(uvijek u parm)

éulje smrr.

sijecnju,

i

ptica.

“U

i

raéero,

raéero, Zdrale!"

prolice,

ju blclfo,

Dva gavrzma

s

okwavile kosu. Parka, guska,

lipnju, cesro bi

ri

dzuju, norak, curliii, cuilinic, bajur, u prosincu

curkom

zemlja.

i

psibopompi-duéovode, koje ispred sebe

mi'cinj;1§:

nego zemaljska

viée nebeskzl

krsr;1§,

Bijakove na Cvrsnicu,

leru 5

klip.

zemlje:

iz

oci.

izmedu

Pziékala

Petrovdana, kad ponori popi-

i

kukuruzimzi. Mabali kukuruzovim sabljama, dizali kukurui

Zn kukuruz vezali konje.

Nicali iz zemlje, umirali u zemlju. Nitko

bio zemlju, opcio

nogavica,

zazeleniloz ograde,

zemlji ispuca matemica. Iz zemlje iskakali na konju.

21

Irike, nicali 5

djevojacke

i

i

i';1daI;i

s

njom. Oni

ljubili

kao Runovicani

nije volio,

doslovno

lju-

zemlju, zemlja ljubila njih. Hvarala im se lica

duban, kukuruz, proso. Prosipali se u

nju.

Nimalo im neobicno

i

nije

bilo umrijeri, pomijeéati se s njom. Svjerlost

im padala

pomagali

ovcari,

(U

rraziti

polju, iz blczta, izvlacili

vrijeme

i

Bozjib ruku, s neba. Svijetlile im zvijezde. Vlaéici,

izgubljene ovce, Danica

po

prici uprezali

Nepismeni,

iz

Sesr pari volova, svoja

cirali kzirru

neba.

Od

goqeli

Uoci Ixfandann,

Ilinclzmzi

svirrijaci. Iskrili, iskre

“Svica im

svir. Uljeriice

Svirlile

nam

s

i

svirlila,

voécenice

onoga

zbilji: iz

za njima lepréale price.)

smrri, vodile ih zvijezde: kazivale

i

Use

pivali

z/rime godz'§c'a, sa svih srrana slazili k

Gospe Odkarmene, na svim guvnima

im se mijeéale sa zvijezdama duéa im pocivala.” Zvizde i

perruljace.

I

i

i

i

glavicama,

prervarale u zvijezde.

svic' e

odnosili u

ocima na

onaj riaramak grabove kukrike s komina.

svira.

Ljubili zemlju, ljubili

10

do

se:

zguljena ramena u

i

pokazivale pur. Svaki imao svoju zvijezdu.

Moliii:

Oni

rodenjzi

Volarica vole.

mréava

kukuruz, proso. Prosipalo

Badnje noci mabali glavnjama, crkvi.

i

stari

Hrvarsku.

Duh Runovica nad

cijelom Hn/arskom,

duh

cijele

Hrvatske u Rumoviéima. Ukazala im procvalzl cvita? Iz

cvao u duée,

tilovimi

iz

i

duhoke

Stali, svrstali ti:

bila je

puma

se. Iz

mzgoz/om naroda

Cz/itat

ditalimi,

u

kojega izvora, 1'

/ezi/aa

rukama Mije §k0re ma

z`!z'

iz

kojeg vira?

Iz

kojega

rz'€leoga 61/Hz' rvczc/aoga,

je

koji je

Sebi§imi? Iz éiroke fra Sil\'esu'o\'e

fra Silvestrove kmjige?

sc

usta

i’/,a

i

mje, postali mjezim

cluéa,

pumo

srce

i

majwrdi

grlo.

Kad

zid.

Nisu

je zmali mi

je valjalo poéi,

mogli objasmi-

po§ao, miie se

zuljul-

jao zidi

Gimuli Sesmaestogodiémjaci

i

éezdesetogodiémjaci (od 1941, do 1947. svzxki deseti,

svaki peti), padali licem ma svoju zemlju.

Nad Rumoviéima,

i

Puma

je

Hrvarska otisaka mjihovili

u vcdro zvjezdamo mebo, upisama mjihova lica

i

licu.

mjihov duh.

QSAMQSTALJENJE ZUPE RUNQVICI Dr.

fm

mio JURISIC

UDK.

262. 2(o91> (497.5 Runovici)

271. 5(091) (497.5 Imotski) "I7"

Franjevaéki samostan

Makarska, Franjevz16ki put

Nu

Stméni élnnak

1

temel/'u [901/ijesnib izz/ora

pisac obraduje

Rzmoz/iéi. Zcz Tum/eczfrcmjeuci bi iz inzols/eog

iupe [mofske

nu

slerb

/emjine,

cz

na/erm

posueéuju z'z1]mn1a

224 godine

/10601/ee nsanioxta/jmijzi

szmzos/mm pos/1/Zim!! obo/nc

11115/ac o/eiljmcijc bis/e1i/1ipo.\'clJ-

1'

Hove.

iz/ezrzel/1(/11

Blau'/eow'¢‘ g. I 749. 11mvcIz1_/e /ea/)e/011111 rw/ea iz z'

lamo

s/cu/z'

mise

i clzje/1'

sz//ermncnle.

Tz'

iupv

Ta/eo

Pmlbab/jr:

5'(/vjmfz

/113'/cu/2

/ircsv/1'

11

R1/r1oz'i¢‘c

n1v[>m/efiC1zo />oc'1`njc0xz1n1o_</¢/[/2'n-

je nmol/iéke iupe.

Kljuéne Viri,

rijeC‘i:frcllr1' fro/njez/ci, ,

Confmtres alii

1/ubomm

/mpc/1111,

5/erb,

Turci.

matronue, omtores/hospitcsquc "Municipii Nov;m|m"! Proccres senntorcs

Omnes

in/M,

communis Ordine

czlrissimi in

Runoviéi!

et Presluylerzilu!

fmtres sororesque pmesentes, sulutcm plurimnm voluis

Fmncisci Assisicnsis

Patris

Muievi

i

Zcne: govomici

Gospodo

cordizililer dico;

i

gosti

vijeénici

drcvnog municipijzl Novus!

opéine Runoviéi!

sestre! Svimri

i

iubiis Snncti

PAX ET BONUM!

Draga laméo sveéenici po redovniétvu

Nazoéna osmlu bruéo

omnibus ex

vumn

i

sa

redenju!

usnna svetogzi

occ Franje Asiékoga upuéujem srdaéfm pozdrav: MIR

I

DOBRO!

Ui/od

Moida vam skim i

najstarijoj

1

Buduéi da

je

islogn

cl;1n:|

svoje preduvzlnje zupoéeti 2

Ferdo

Siéié,

Prim/£‘11iL'

Kral/`ew` nc HrL'11I_\‘Ie¢'

Cuvn se u

,

oizzjlea 852.,

4.

doba

isto

najprije latin-

latiiis/e1' m_/`ezz'leom,

hrvatskoj poznatoj povelji, pisanoj u kaételanskome starom selu

Bijaéimcz upravo

nekako u

neobiéno da vas pozdravljam

Zar ne znate da hruafs/ea p1`smeno5fp0€ir;/' e upravo

rijeC‘imz1.1

to u

po§tovz1ni sluéatelji,

je,

i

bilo

hrz/als/ecz /e/1;/'iz‘eui1osltakodei°

gotovo 50 govom

pozdmvom izuorn

i

pred;l\';\nj:\.

nn lntinskom jeziku

/Jis/onjc,

Da/macife iS/nwui/`e.

iupnom uredu

u kojoj se prvi put spominje ime Hruat,3 te da

u Suéurcu kmj

Zagreb I.,

1914..

Zagreb

s

poéinje

prvi je pred;\\';1C

u

samo

tn' /na

loj s\'eC‘z\noj

obmzloienjem koje se inuée uklapn 192-195;

1967., 5-S.

Marko Kostreniié

(N;\jst;1n`ji

(prin),

r1`]'e€1'

ma,

ali

prigodi d|‘Zz\o upulnim s cijelim

preduvzinjem.

D1'p/onmtii/ei

zbomik

prijepis povelje. koji poljeée tek iz g. 1568..

Splita.

15

kamen do danas saifuvan, od kojih su dvije latinske, a treéa bivatsPRO DUCE TREPIMERO - ZA KNEZA TRPlM1RA?!~” godZnamo takoder da je latinski bio slziilaenijezi/e lirvatskili driavnika tisuéu

uklesanima u ka:

tvrdi

i

zakljuéak, da se

Hn/ms/eisnbo1'25. listopada 1847. stvorio ima ”uzvisiti na onu éast, vrijeclnost valjanost koju je

odnosno do dana kad

ina (852.- 1847.),

je

i

brucrfs/ez' _/ezi/e

latinski jczil<".4

dosada uiivao

u povijesti sponiinju u pivim stoljeéiina krééan-

Najposlije, Runoviéi se prvi put

ske ere pod latinskim nazivom Nor/ae, a njihovi stanovnici Novenses5

na kojima se temelji prvo izmedu tridesetak preclavanja, koja se imaju odriati danas na ovome prvome znanstvenom skupu u Runoviéima, pisani su upravo na latinskom jeziku, kako Cemo vidjeti. Zapravo éitava danaénja rijetka proslaglaz/nz' izz/ori,

1

velikom, naprednom

ovome

va u

deseta/e reda/ec1pz' scmz'b

redaka upisan

liko latinskili

1`

glasi: Osainostal/'wife

iupe

por/z_‘/'esfz'

Rrmoz/z'Cz' ljudi

.

To

je

povijesna tema.

Na

1994.. 45-51;

Isti_

Li'//ernmnz s/in/in

uopée

su mislili kako povijest

1'

poi/i/' est

-

is/1ocli_\‘lr1

Ki(/iiewiosf

- l\’ujr'ici/i1o.\`! I

ri

samo

rmzlemati/ea, jer

-

5 Vteljko) Giortan), lz .rreflir/ozj/vlaowrogfr lrrliiiitcm u Pc/ s/ol/'cén /arm/.\`L'u hir/iieuizos/I

1969., 47-55; Radoslav Katiiié.

Ona spada i

nije

priznat status zncmosli. Dapaée, postoji novije miéljen-

davno

je

da su zapravo jedine prave zmanosti

je

nainie, nelto-

tili,

zaéetak osamostaljenja danas vitalne katoliéke iupe

je

na povijesnu znanost. Medutim, neko vrijeine znanost. No,

U

latinskoni jeziku.

na poz/zjesizim z1/orima

se lemel/1'

Naéa tema

2 50 godiira baé na

u Runovic'ima.6

Gospe od Karmela I, Por/1:/es!

prz_'/e

mjestu ima svoj praizvoi' u

ubavom lm/atskom

i

/Jiwr/sleim zeml/'mmf oc/

nnolamzlu/ rmzoga /Jim/skog

7.

bivnfs/ei la/mis/1'

do

12.

5/0(/`eC11,

5i'ed1z_/'orgjekoul/a,

stvaraju

njili

,

Zagreb

I.,

MH, Zagreb

MH, Zagreb

1998.,

5/19-524.

f 7

Macau),

F. §i.§iC, l’i'qq/cr//101'(/` e.r/I /.u‘i'ri/.vlsog izni'o¢lf/(Prir. T.

Ovdje moramo upozoriti na problem

inm

Riiirow`6i`

Dokle. valida,

.

spominje

/\'ow1e

pro§ireno Patseli.

svi arlieolozi

iz

"Rus

Iatinskoga

|

nastao u novije vrijeme

Mayer.

G.

vlelié.

.\`

o\'ak

i

io.§

1975., 415.

nije rijeSen, a to je pi/mz]'eposmrrlezr10/1011-

i

kao

povjesniéari rimsko naselje Nouc1e("Novenses"), koje se

/\'oL'zm1"

(Ante Ujevié, lmoishrr krajiiin,

Imotski-C-rurle 1991., 51-57. gdje se obilato

izd..

zavod MH, Zagreb

u veliko selo Imolske krajine Runoviée, bogato nalazima

g. 194. ul>icir;iju

vo ime izvode

koji je

i\'al<|.

dr.) dotle rodeni

Split

iz

rimskoga cloba,

1954., 34-40;

njego-

i

Imolslea krcrjiml,

Isti,

navode uvaiena imena na§e arheologije

lmoéanin,

miuz1' cr'pizm1

i

povijesti

-

Bulié,

Mate §imundié (Lovree 1928.-Maribor-

lirvatski filolog

Lovree 1998.) u élanku "Ekonimi u Imotskoi krajini” o postanku toponima Runoviéi donosi bez ikakve ograde samo

mnoiinom

tvrdnju koja ukratko glasi; "Elton Riiiiovirfi

morfema

-ovié.

Niime

je

Cudno

prezimena Runovic'

.

Ono

biva

od osob imena Ruiz-oi

mista poimenjena opéa im. mrzo- iivotinjska koia s runom, dlakama..." (Usp. Czzuari

Zizoiviik radoL'r1s1` i11pozi/rl

1989., 494-195).

je

je

zi

prigodi 250. obljelizice [Jrrjeizosr1fra1zjeuac‘k2oga saniosfauzr

da Simundié

ni

jednom

riieCju

zz

grad

suf.

1951511110,

lmolslei, Imotski-Split

ne spominje staru vladajuéu tvrdnju kako

je

toponim Runoviéi

latinskoga podrijetla. Buduci da nijedan struénjak niie op§irnije obrazloiio rimsko podrijetlo toponima Runoviéi, koliko

poznato. clanas

mi

je

ist

_Ioze

1994;

imamo

c/L'{/epos/nuke:

i

rimsku

Iirvatsku.

i

-

Usput upozoravam

Marevié u svojim djelima uopée ne spominje naée /\'ou:1e(No\'enses),

lsti.

L11/i/:also-biw/ski erzciklopedijs/ei zjeériik,

I-11,

(Isti,

l<al<o

clanas vodeéi lirvatski latin-

Hrucr/51:0-/alirrshi ijefizile,

Zagreb-Velika Gorica 2000., a spominie, npr.

Zagreb

Delmirziulii

II, (Duvno-Tomislavgrad. 1, 707) 6 Zupa Runoviei svoju vitalnost pokazuje ne samo lijepim novogradnjama (crkve, groblja, kapelice, zvonici, spomeni-

sv.

ci).

socijalnim

(Dom

"Rrnrow'<fr"' koji , -

Lis! z'upe

16

i

umirovljenika)

veé sedmu godinu

Gospe

or/ Karmelrz,

Til/urizmr (Trilj, sv.

i

3231).

prosvjetnim radom (kulturna

i

Sportska druétva) nego

izlazi na teliniékoj, knjiievnoj, umjetniékoj.

7 (2000)

1

(13).

pa

i

i

izdavanjem iupnoga

znanstvenoj razini

-

Iistu

usp. Runoz/[Ci

Ostale

ljudi.7 di,

koje

naime, znanosti, odnosno pojave

se,

ono

Otkrivaju zapravo

ima

Ali,

nam

kako

Sto se u prirodi nalazi vec' milijunima

izmedu prirodnih

razliki

i

z'

por/1'/'esniin

zz/oriina.

Stoga

odnosno siguma znanost,

znomost,

Medutim, por/zjesna sigurnost rodi,

mora

mora

biti

ima

To

svoje dijete."

ljubi

iznimaka,

i

eksperimentima, dok se povijest

i

povijest na neki naéin e/espernlreiiztcl//m

i

da mora poéivati na sigurnim temeljiina. metafiziéka, kao u filozofiji (npr. "Tko se

Sto znaéi nije ni

momlnu sigumost, kao

ima samo

redovita moralna éinjenica,

to danzis viée negoli ikada,

i

milijardaim godinzi.

i

"

u iivotu, na

ali

Glasovita

o éemu svjedoée

jezikom, vrelo

,

je

oko

npr., klesanu

”l3c1§c'ans12cz 1)/oécz"

pn/oga reda za hivzitsku povijest

i

g.

znzuno

Zzilost,

vrijerie

pismoin

dok

cijclc nuciic.

'/.11

,

Cara Konstantina (506.-537.)

u

8.

ne znaéi

izvor

pape

sv. Silvestru

(314.-535)

Cisizi

kn' 1'0liior1' m1,

éto je clokazano tek g. 1440., pu onzi za prwijcsnu '/,nunosr

9. st.,

ili

i

clu

/m1'i'/'v.\'i11‘

limiiskiiir

svjetske povijesti poznata ”K0nstanli11oz/czc/m'o1»f1icc1” nzivodno pisunu

iz

i\1;1jk;1

srecistva dru§t\'enog;1

1100

ponos

je dinizi,

u reéeniciz

npr.,

Stoga povijesne éinjenice vrijedc onoliko koliko

priopc'ivanjz1.“ izz/Ori.

ie

of/erizvijzz.

povijesne znanosti. Prirodne se znanosti.

i

je

sumo

kao u prirodnim znanostima (npr. "Gdje

umrijeti”), ni fiziéka,

i

vatre!”). Povijest

i

dugotrajnim istraiivanjem

i

poznato, temelje na fiziékim zakonima

je

na

temelji

mukotrpnim

tek polaganim,

1/'udz'

zakoni, nalaze u sfL'0re11Q/pn` 1'0-

i

i

npr.,

jc.

vriicinc n;ist;il;1

kno

<l;|n;1s

ni§ta!9

Povijest se, clakle, gracli na moralnoj sigurnosli,

num

tu sigurnost pru7,;1iu

;1

vjcro-

clostojni autentiéni povijesni izvori.

2.

P01/z_'/'

mm'

Za

i°j€§enjC

zu nam: /emu

naée [eine

oni su tnkvi da

sluézlju,

kg/1'

11161,

izz/on'

su

nc/.s‘/cz/1'

morzimo

ili

1749.

pr1_'/eg.

du

Zzinimljiva je Cinjeniczi, iz

Pn/i izvor u cline.

on

I

je

ganclu

8

p01'1_`/cas‘11i 1`

u prijepisu zu Pupil. Prijepis

i

Ivan Fuéek.

I\'m‘¢‘mi.\‘l1.'o Izvz

je

sigurno dn mnjkii

H. M. 1\'linkenl>€rg_

jc tih

vn’?. KS, "je

ljulvi

/1111,

i

je g.

to u

li

Zagreb

mime, i

g<>\'<>riti

tok

izriéilih i7.\'or;1

prijc.

potjeée tek

krzijine

/my/i'/0.

iz

1623. go-

dvu

primjerkzi: u izvorniku za

Propa-

1900. objuvio njemaéki frzinjevzic Leofmrcl g.

1965. liivatski

1971.. 94-96. (1’reporuC‘ujein Ciluteljii

fr:inje\';1c,

nekn protiln

pov-

rnzlzignnje profeso-

povijesl zn;inosI?1

svoie

K0ll.\`/fl/I/1' /llsc/.nf

iupn hilo

1'

1749.

Nalazi se u Arlrivu kongregacije za

izvornik 5 komentzirom

11

ij/`

rimske Gregorijainc n;\s|o\'|ieno

Momlno

prcnidu

/a/1' i1.s`/eo/r1_/ezikfir.

R1'

_gh

Zupa Imotskc krujinc inoicmo

povijesti

(Propagzmdzl fide) u

U n;1§cmu

iZ1'm‘1.

zz'0r1` ]>o1'i/csli iii/101611110'

pozii/'@5111' fzziori bn/1' sir rms/11/1'

kojemu se spominju Zupe Imotske

Lezmnens (1864.-1929.),‘“

9

pr;1vi

podijcliti u clvn dijclu;

krzijine,

takoder pisun im

raéirenje vjere

ru

<>

i

dziklc,

dobzi turske ol<up;1cij€ (1495.- 1717.). Prije Turukzi ncniumo,

0 katoliékiin Zupaniu Im<>tsl<e

7

nam,

trCl>;1ju

clijele.

:ili

nas i5kust\'o uéi dn innjku

5`c/Jvnkfimg u Lv.\'iL>o/1f1`ir 7'/100/ogre

k;\Ik;\d;1

1111:/

[\'/'

mrzi. p;l(`e

rc/Je,

17.

\'

i

er|;\g

uhijii

svoje diicle.

Herder. Freiburg

1961., 41:5-4114.

10

Leonnrcl

l'rmfi/lcirl

Lemmens,

Rc/r//io corl1'¢>rll111nn,

cape//anim, /ocomm, oppiddorrrrrz rl/que pn1°ocbinnm1

Born//1'Aryvn/imrvii Ac/<1 Ordiriis FF. M11., XIX.

1.

V.,

c>.\‘i_\‘/miliunz

1'

/1

(Ronnie) Qilximcclii. 1900.

17

Oba

jesniéar svjetskoga glasa Bazi/z_'/e Pandz“1'C (1918.).11

Tek

papa Grgzn' XV. (1621.-1625.) bulom od

510 je

su izvora objavljena u Rimu.

osnovao

22. lipnja 1622.

Kora-

Bosne Srebrene, koja je kao misi}ska zemlya spadala pod tu novu kongregaciju, poslao je u Rim svojih dvopcu fratra, _/rc: Rav/cz Papz`c' c1i/)'a_/url:1\@refL‘c111i11c1, da navedenoj Kongregaeiji preda|u "Izv}esce 0 Franlevapropaganda

gregaeiju de

fide, provincijal

om

ékoj provinciji Bosni Srebrenoj" §to su ,

medu

tavljenu izvjeééu,

bilo 17), sve njihove

o Imois/som

nji.

Zupe kao

Udaljen

je

je

od Makarske 30

samo

koji je

na§u temu, takoder

je

vatikanskom arhivu

jizz 13511111/ Kc/616

samostan ima

Isti

i

Zc1rL°.oz./'id

godme

tri

potjeée

jei'

mladi,

b1‘.s‘/slip(/e

/1/la/earske /vis/ezipi/e -

(Brist 1752.

(533.-1969,).

éel1'H' .s'c1mos/mza.-

samostana

U

Fra-

1/elz'/eogjezera. Obitelj

prva

|e

Zupa

Cista,

popu-

1626., a uvelike

iz g.

pod Turcima,

Sueuraj 1645.) dana

medu

njemu,

u naée doba u Taj-

je

osim

Boiju vrée sveeenici "ilirskim"

triju;

hrvatskim,

(tj.

Bosne Srebrene,

rujna 1626, u samostanu

6.

0 sfanju drez/ne

izzg/'e§c‘e

Ma-

kako Makarska biskupija ima ”Imotu” (Imotski). Franjevci iz tih

i

Zagvozda, Brela

Podgore, u kojina sluibu

i

odnosno staroslavenskim) jezikom.14

m Bczrlul g.

imotskog samostana

'

franjevac

ostalim, stoji

Makarsku, Zivogoéee, Zaostrog

pastoriziraju sve Zupe,

O Zupama

Ocu naSemu

olvjavljen 1975. g0dine.15

u Zaostrogu piée Svetoj Stolici prvo u povijesli poznato /ecf/;s1>.e

sv.

éetirz' z“upe.~

pisan latinskim jezikom, pronaden

biskup obnovljene

Prvi

sfczz/ak

1

Lreéa ‘Bignifmi ( V1` n_/0111"), a Cetvrta ‘Tiag1ina’ (T1'/acl(/'z' nc1).”12

Tr“1‘b1's!01/0,

Drugi izvor,

nom

tada

fn‘ 11aesforz' ca (bmCe); sada je gl/ardi'/'an fra Lu/eu Bla-

ieuié, a /ekftzzi'/111Miboz/z‘!Rz1noz/fC.

nja

smje§ten nasrea’ jednoga

milja, a

se nalazi

|e

pri|evodu on glasi

U hrvatskom

samostmz 'H_y/norm”(Imota-Imotski), posveeen

istoga (samostana) saeinjavaju

druga

Tu

osoblje Provincije (355 C‘lanova).

i

se strucno sas-

samostani Bosne Srebrene, (koph

svi

prvi njegov opis u povijesti.

scziizos/5111111,

ovako; "Cetvrti

spominju

ostalim,

U tom

ueinili 18. rujna 1625.

bis/eu[J_/`

pz'§e

1626.

hwatskom

u

pri-

`

evodu doslovno ovako;

"Cetvi'ii

]

I .

¢»

»

e samostan ]moza(1motski) 1-

.

.

morica svecemka, dvoiiea klerika, dvopca sveeenieko zvanje). Ima zfci

i

od

ta se

zove

H

su

kojili

tri

-

institula u

1”

Isli.

izrg/'slnri/'i izijfei/ri/i

nL'

.

{\'nL' .

fi/I,

52-53.

c(/' __

55.

-

L`

sp.

ostn/n/3151110110 os/aw’/irzn l\"11c’1`€Zni'leoL'ic' /Br/'_\'f_

18

Rimu,

Zupama oko 400

sv.

M. Au. 1623

F.

1-2,

Bélilau Verlag,

6,

Prvi Zaoslrog. drugi Sv. Krii (iivogoéée), lreéi

.'\'

mladiéa

|

(t1.

uéemka

S01/iéi, trecfa

kuc' a.

Ima

fratri

Drinn-

crkve

éetiri

za

ili

obnovili,

Rim

S.

Cofzgregalioni de pro[Jaga11da fide

1965., 211-254.

-

Drugo

izd.:

Bazilije Stjepan

Studieu zur Gescbic/1/e des Frmzzislemzerordens in Bosnien undHezzegow1` rm, Quellen und

o

i

I1.

Il.

Bamberg

izd., 1995.,

I.

1995., 211-234.

(185), 219. Izvjcééc

Makarska, éetvni Imotski...

5/z1i1]` zz/Walenrslee bislzzz/Jije ii

za povijesl Splilsko-makarske nadbiskupije. Isli.

tim

de Prow` uciaB0snncA1ge11/izme,

B. Pandiié. Re/11/io

15 Slavko Ko\';1C‘iC,

If

laika, desetorica

de ProL'irzcm BosnaeA1ge1z/inne O.

Beitmgen zur Kroatisclien Kulturgeschichte.

redom;

1

gotovo ru§evine, a jednu su svojim nastojanjem

Radovi Hrvatskog povijesnog

Pandiie, Bosiimirgezz/i11n

12

je

stanu` u sed-

-1

S(veti) Stjepan.”15

Basilius Pandiié, Relnfio

a\'i/aim,

koemu

u

Zupe. Prva se zove Podbila, druga

zadnja Kmnemnosl, a u svim

kapele, i

éetiri

y

|

samostana

(/\’m/_ df.,

Tajnom Valilemzskom

B. S.

donosi ovim

218-219).

arbiz/11

(1626.-1658.), Izvori

Split 1975., 31-34.

izdanje, gdje je

uz izvornik naveden

/aiskzr/Jr: Bf1r1z1/zz Kr1c’ic'r1

i

(obo 1572.-1645.),

hrvalski prijevod: L1

Grupa auklora,

S.

Kovadé, Hrunlsleo djc/cei

Ma/ez/nvki b/sleu/J

1572.-51161111(/Q 1645),- Zivo/-dje/0-w1jeme, Sueuraj-Split 1999., 267-271.

Fm

Bnrlul

Ako ta dva piva poznata izvjeééa 0 imotskomu franjevaékorii samostanu njegovim zupama iz g. 1625. 1626. analiziramo, dolazimo do zariimljivih zaklju€ak;i. U navedenim godinama, to je doba turske vladavine, imotski su frzlnjevci pasi

i

21

same

prostrane zupe, koje se u razmaku od

torizirali éetiri

razliéitim imeriima: g. 1625. Cista, Tribistovo, Vinjzmi

Drinovci

Soviéi,

Kamenmost. To

i

nije

imala svoj zupni stan

se

nazivala

i

stanu

zupni ured,

da

jer

godine

Tilialjina,

i

jedna od

ni

tili

zupnik stanovao

je

Izvjeéée

11

1623. pisao je fratar

iz g.

Bosne, koji

iz

je slabije

Bzmul mnogo

fra

vao svoju biskupiju, pa

zupe imotskoga

1'

bila, .901/161, D111/101/cz'

Tada

samo

1626. toénije ozriaéio

5;.

bila

Crkva. Oncla je bilu

stzlra

koju su

blata,

Pri

Od

je holje

pet zupa

samo

opet

dugu

12,

6

§ir<>k;1

;1

od

kojih su

,

koju sc vcé

;1rSin;1,

£16

s

i

Crkvn

mozda

godine

(K;1r|0_|uri§iC,

i

u Gorici, koju

nedvojlweno

16S6.) lripul go<|i§nje

u

.\'

4,5

Luke (Zupe Prolo.€cu

Otoku

n;1

1600.

Pr0lo§k<>g;1

od 1600 godinc.")

imotski

g. 1708.

V1`

i1_/mzi,

Gorica

i

jc s;i111<>sl;1n p;1st<>-

najpotpuniji onaj 510 ga

je poslojzllii

i

je

1111

1715. spominju sc

u upomlii isti

L1

hiskup u

17.

st..

knd

oko

l>ioL'o1fsL'o-110/r>11'11/lxkom [mflrzzcf/' 11

1677.- Imotski, 1742.), glav-

;1

L1

novije dolxl otkriveni su

se zu \'rijeme l>isk\|p;l

kolovozi 1678. redio

njoj 24. 11

vlzidzivine

u ljetopisu franjavaékog samo-

fnlgiiienlc sl;1rohr\';1lskr: crkve.

liilu

njoj s|uzi|1\ sv. miszi, te je

Kfl/<1/iékrl crL>1'11

g.

imotskoga saiiiostana za vrijem€ turskc

zupfi

je s;\C`uv;1l;1

lilatu

Z1111_'/mfci-Po(/'z` cf1.31

zabiIje2io_/in S1/'eparz V11/i6(Svetigo1'a,

sv. Sljepilnxl

njezini tmgovi,

oko

nu Otoku Prolo.§k<>g

szlinostzlnzl

601171' z”11pe.- Drirzoz/cf,

Omiéu

9

Dr1' i101,'c1` s 2 selu; 5. Kflnzeiinzosl s 10 sclu;

Duklc,

selzi.

5

2.

Iii

1708., '/iupc su sc i1i1<>rsk<>g

g.

tj.

7.11p-

1624.

g.

toénijc, obno\'1jcn;1

ili,

"kapelu" nu

je bila

1|

Ivilc

tri

se|;1.3°

sm;1ti'amo da je najtoéniji 11

crkava

15 sela;

s

5. I/no/5/ei s

40

Pod-

jcdnu

‘/.n;1Ci

sv.

cr/e1'11.s‘1/. M1'/_wzii/rl

pr(-:mu preduji, sugracicna

Gorica

l.

Izmedu nekoliko popisa

stana

lui

poznu-

s;1most;1n;i;

oslulili lriju ru§cvnili c1'k;1v;1

svréetku turske vlzldavine u Imotskoj krujini,

Posljedrijc

17

ka/wie,

zzijedno sa szlmosuinoiii, poCcv§i

frzltri graclili

Poelbila 5 8 sela

rizirao

je,

neul>iCii';mil1

samostanzi nazivale:

sz.

zupa

toéno kolike su dimenzije dzmz1Snjc upside (ckscdrc) Zupnc crkvc

godinelg Treéa od

iji

1'/1'

Luke?) naKcz111e11111051z1 kruj v1>dcnicc"

"cr/ez/cz (sz/.

danaénjem groblju, koja

I6

mjestu,

olinovljcmi. Ne<1\/ojlncno jc du sc midi 6

cr/1110151/. S1/'ejlczmz

Podbablje) na Kamenmostu.17 Druga hi bila Zupnu

4.

to

Kamen1110s!.

crkvi sv. Stjepana u Gorici-S01/iCi1m1.l6

spominje kao 111,

je

imotski samostun imao Cefiri "i11p11e”cr/az/e

je

troéne, clok je

svakako

doba

zupa u

pozriavzlo duliovno

podruéje imotskoga samostana. Biskup-domorodac

rioj

1626. Podbilzi.

g.

21

posve

nazivziju

po tome mjestu. Znaéi, da su zupnici boravili L1 svome imotskome Samonjega, prema potrebi, pastorizirali svaki svoju zupu.

iz

i

ili

dokaz, da

je jasari

tri

flobn /zzixkc

fm

;\1.

i

jo§

L1SnjiC;1

211 s\'ec' enik;\ l\';1n;1

1'ln¢{n1.'1' 11e_

51:11-

(1661Turiéu

Zugreli-C;\ko\'ec 1972..

59,711. K.

_]1||1`§iC,

(,`1i:1.'r/

1*

l>ioL'o1xvko-rlvzvlwlllskog |»|~

1.111.

/1111-

_

f//__

115,

1.111,

/ww,

11/..

i_sz_15_1.

‘9

11lo/Mk!! crL'1'a

3(1)

;\'

[>ocIr11¢f/`

n

1/

dobrr /1/rxku

1fl11c1'nL‘i11v

(16-I

7, sfo(/061') L1

[\'rlc'I€2

(1969) 158-159,

9.

.

lm

l2ioL'011sL'o-llvlvlz'rlnxkompodmd/11

11

1/obu l1uSL'e

L'/nzizlwile.

140.

" sli,

_\'/0.

19

na liénost svoga doba u Imotskoj

On

krujini.

gn

je

sum svojom rukom poéeo

pisati

hrvatskom Cirilicom (1>os;micom). Tekst o Zupumzl poéinje ovako: "Neka se znu koje su iupe ovoga mzmastira Imoc1<og;1 bile oc/ Prolo§<3u fundan." N;1\'odimo je

pisun

pri

tuiske

1<i‘;1ju

ZUPA ZUPA ZUPA ZUPA

5. 4. 5.

POLJICKA:

PROLO§KA

Pedantni ku, zubiljeiio

je i

nam

Pro1oSc;i,

fra ;1

to su

je,

i

Riéice.

Vrljié, posljedriji

Marlin Kraljevié, kapelzm Vinjanzl;

Gabro

i

fra

Tu

Poljica.

Varié, s;1mostanski vikar

na Otoku,

i

na raspolaganju gvardijami

koji su bili

Z;1l1v;1ljujuc'i

fra

onoga

Stjepanu

Rz1110111'¢’1' s;1

éto

zujedno

11zz_'1' e11_/‘

Ruiiéima

5

aoje

smo dosad

S110?/'

vidjeli,

moramo

na

umu

da

ie tzv.

juo svoie poloiaje izvan grada,

Opéenito se smatra, da u clalekom I4.

st.,

je

jer

Bmno

1753.11 251511.

Pezo.

C11L'f11'1`

.mn

Zi’ K. _Iur15iC.

211511.

20

.1\'

11/..

F1'z1S1/'0/21111

Vrljic' u.25

odzitle posluii-

svojim glavnim predjelom Um[/`atj.

sve do

zakljuéiti

da

F1'c111_1'e11c1€/e01n

je sjediéte

franjevaékih Zu-

Medutim,

5c1111os!a1111 1111015/ei.

bumu

povijest mijen-

V11/'ic' - S1jje¢lo/J,

15.

st.,

kad ga

je -

prema

predaji

-

pohodio

11605111131 /L'o1'z1cs11zl/901105111/J dogrzdrija l111olsL=oga 51111105/111111 oc/

164-165.

141.

1717. pri-

g.

pwi "Imotski samostan” bio sagraden na izz/om 11'/e/ee ga oko g. 1590. spominje jedan talijanski pis;1c.25I na

f1d11_/e o.<11o1'f111 1111015/ei' 51111105/[111

f11'.111..

i

bm'/1` 11e.... 164.

1\'

Rupéié,

se uvijek zvao ”Imotski samostzm”.24

tome se mjestu samostan odriao sve do ZZ

fra Filip

navedenoga popisa Zupé

u, iz

”Imotski samostan” kroz svoju ali

"kz1pel;1nz1"

Tihaljinom.

moiemo

krajini prije g. 1717. bilo u

imflti

i

i

e po/0541/e

pa u Imotskoi

V11/1'/ae

V1'ljic'

/I/I1'11_/1111616,

Marijan Li§njiC, kapelan

treba uvrstiti

Humljuni nu brijegu) u dobu turske vladavine,

pacla//z' 211111' D1‘1` 11011c1'

Iz

do

Sto bliie mleta-

tim osobljem od Zupnika spominju se:_/151 A11gust1` 11

bili fra

1111015/ez' 5511110515111

se zna

gvardijan samostana na Oto-

prema moru,

1715. tzlkoder potraiilo utoéiéte

imotskogu s;1mostan;1 zrmclemo du su

3.

Neka

manastirzl.

puéanslvu Imotske krajine pred turskim zulu-

Garié, kapelan Znlijavuca

spomenulc Zupc. (preclio

.

Kamenmost.

Dakle, do sijeénja 1715., Zupnici su stanovali najéoéée na Otoku

11111141

Ru11oz/1'Ce”

Svibié.

i

"Ovo su kapelanije imockoga

poslije bijega

meétar u istome samostanii,

vuli

Soviéi.

i

u istom ljetopisu poimeniéni popis cijeloga samostanskog oso-

ie

Marko

Vrbanj,

st:11'inu.”22

Dr1' 11oz1acc1,~ fra i

i

”c1'o U111[/`a11e 11

Tialjina,

Proloiac

vjerodostojni fra Stjepzm

mom, krujcm sijeénju Ckom pod1'uC‘ju. Medu Gorice,

Zmijavci

Sv. Mihovilaz

piéez

naéa

nu Otoku, koje

kapelan

P01/iccz,

G017' cc1,

sela:

Broézmac, Gradac, Grude, Lukavac

,

poslidka kudu

lulja

Glzlviczi,

ova

kojoj pripzidaju

DRINOVACKA; Drinovci Ruiiéi, OPANACKA: Opc111c1` Studenci

ponosom

Vrljié 5

STJEPANA,

SV.

Posuéje, Tribistovo, Rastova 2.

\/i‘liiC€v;1

za Tzinlkai odkadzl ie iliunustil' u popiszi Zupu u dobu Tu1'z1k;1, koji

vlasti;

ZUPA GORICKA

1.

bime toéke

sm1*1' 11e

1111

OIOL'11P1'0/0S‘L'oga

blnmu

K¢1c'1`c‘5

(1973) 141-156.

1715. do

Bosne Srebrene, poznati

tadaénji starjeéina vikarije

ni

povijesno

arheoloéki nije nikad temeljito ispitana, iako

ni

prihvaéena, jer se za neku drugu lokaciju '

Dru

vremena

znamo da

vrcla, iz kojih

O

Kamenmost.

e lokacia bila

21

51'

.

Medutim, prva lokacija toga imotskoga franjevaékog

ja/eov Mar/eijskn' (1435.-1458.).26

samostana

talijanski franjevac-misionar

iz tih

davnih vremena uopée ne

tomu

sv`edo6i ne

grupa franjevaca

je

samo

opéenito

je

znzi.37

redia nevo b

su-

i

na Kamenmostu, harem

zivjela

izmedu 1562. 1564. godine. Tamo su franjevci imali svoju kuéu, tj. samostan crkvu, od prije turske okupacije obavljali svete obredezs u kojoj su "od davninz1” tj. i

i

i

,

Treéa

”1motskoga samostana”

je lokacija

uz nekoliko prekida,

franjevci,

O

vijek napustili.”

od

Zivjeli

na Olo/eu Prolos'/eoga b/ala, gdje su

bila

do

1600.

g.

tom samostanu svjedoée

kad su

1715.,

samostan zau-

taj

brojni pisani spomenici

ariieoloéka

i

istrazivanja.

meduvremenu

Imotski su franjevci zbog turskoga zuluma u ti

Tako su se

éati.

livadu, dakle,

tri

"D/9111"

(!)

Veé

stvari bitne za preZivlj;1v;1njc,5"

gradnju, pa su

26

St` 1

27

momm

svome puku

sum

islziknuli dai

opée prihviléenu

dn

lvrdnju,

ju,

i

/Wi

je

Mc:/ears/eil,

opet se u

nj

vm-

mjestu Imotskc krujinc, kojc

Tumo

.

su imnli kuCu_ bunur

i

pri/e g. 1640. po1<u§;1li su gradi-

u

Kr;1jini.5‘

r;ldo\'im;i

/:io/.\`L'1`

gzi siinioslzlliii

vzio nxljpoznzitiji

kronologiju

Kaimenmoslu u

nzi

i

imolslii

slziriji

\';\2nijc

1`

Cinjenicc

godine

nzlslovljen /\fl{`/'

-

zbog znnnsrvene

/62;’/u

v Ri1l1oui¢‘rl", koji je objaivljcn u tvrcli:

1.

du sum

ponnvljilo tvrdnju svili

vjerojulno sluclirzio u Perugi

'T K. Z)

_luri§i6,

Isti.

dn

starijili pis;ic:i

i

Ad

-

(llzilijii)

i

je

2,111

a1la_/1'oxno1'1m..., 11-1-145. crL'i'rl...,

ilnolski

Isli.

o fm

(,`rL'z'v....

.\1.

7`iu.\L'ni‘1n-

lsii,

.\'i|\'rcinunili lurskili

"lc1\'lur"

(profcsor) djclo-

lilcr;|1urc_

Iinolskc kmjinc (K.

po\'jesni(';ir:i

iniol_<L'ibp‘nii/` e1'ac1/

nije

,\1ijo

1'r///Lv (K. _1ur|S|C.

1-1-1.

slisljcclnc dvijc lokncijc islo-

kno

kolege. imoiskogii

bio

Runovit bio "doklor

sum clokuzio dn fm

s;imost;in;i, i|.w;i-

|.\`pr;1\'i<>

_Iur|§|C.

/fm

ovoj prigodi drzim upulnim. dn sc poslijc goiovo

s1;irijeg;|

siimosmn

ri/'vL'c

.(2-1).

znunslvcm-

|

555.

gmden

od

s;\gr;1<1en

Runovic

o dole/ora/iz

\_'/'else

,

Odgovor: nd

1. _lu

\’rljike_

dm

2.

.

slr. 7).

du sum

sum

kno

bio "doctor p;irisiensis" tu

\"rc'iCn

_Q/fisow'/ojqfru

kolovozu 1998. nn

nu izvom rijeke

nije

fm

izvoru rijeke Vrljike;

n;\

p;|risiensis"

1

25.

posialo "doc/orPeri1xii1us`l pn su knsniji prepisiviiéi

I\'

KnIoIi¢‘L'a

L'

0 />l1'om [Jw/m'n[lL\‘1u

1\1ijo

\'rcl;|

r;1nje\'c;i-inIe|cklu;\lc;| iz

h`5~1()6).

mogii

sum

1625.

jc g.

nn Icmclju su\'re|ncn|h

pwi imolski szimoslnn bio

Izlko se slvorilzl Iegendzl

T(uPski spisi), T1/rcicrl,

1n/11 j/c <»_moi'mi

1600.-1715. ulvrclio nu lemciju

b|;il;1

1`

izmm

n;|

I\`

Isli.

iiijesoéiiiku /mo/sL’¢1 L>rq/'H111 (br.

p|'\'i

spomenuti fm

je

nn poéelku ove bilje§ke reéeno.

29 (1997) 96-97)

Iokulnom

12.

12 (1980) 177). kilo Sio

poznniog

(‘|;in;i1<

16.

_

nn Oloku, u kojcmu

liuiiovit,

29 (1997)

os\'|'nem nn

D11//mic!/`i. Ziiqrcli 181%., _

doisln bio podignul

1’ro|o§1<o_Q:i

pi\'o;_;;1

[(1/¢'i¢‘

pisuo kzlko

j;\

pokuS:\o oboriii imcliciju. kuko

50

-

isline

1\'lijo

logn

'/'.i\'ol;\

iz

|‘;\

I\'1lCiL‘

u

s;imosl;|iio|\\

1`

"I\'riw bijzolvze rlr._/iz/ l\'11l'laj1iri.\'i¢‘1i

Kolegii VrCiC

£\'{1¢'i6

Oloku

nil

i

r;\|1ju\';\c

/111'/`ol(|nloi)i`d/oL'o /550.-[Jos/1/1' lri

16, st.

izvom. Ujedno sum u vczi su

ki‘SL‘:inskil\

7.

iz

u kojimn sum sc dolicno poéclnkxi 1molsko _Q;i

.\'an1o.\‘I1iii

/493’-I7/

Z1/bioL>oU{/' 11

1/

/ml:

_

Kr/loli6L'ncrL'i/11in/biokoi/sho-/1<'lz'ILwilx1:o/11/nozlruqjiin.,(16), cini/ilm iliillliizm'/n‘i/iL'c'

k braéi tamoénjeg suniost;in;i_ oclukle

I/mv:/xL-i Ozlleiizi/el/11 I

u svim /`

u

i

e P un Zlallovié, Fmiiouc/z//if/1/c Pr'0.\w/,

Ovclje

jiio

Cak

bjezali

fratri

su sc opet vraéali k

uvijek

§lo je vet

nego dn

pridjem zumijenili

je

(v.

Runoviéu "dokloru Sorbone"!

158-159.

109-125. 111-14' ,

Arliiv Fnlnje\';iCkog sniiiosliinii

lmvmlrl ofrnli/vz'm.'l:0n1 snmo_\`l1nl11

11

1111/J(/'i

lnioln u

i\1z1k;irsk;1.

(fzii'nr1' l1n,\‘/ine... _,

5’

i

novi samostan u Poclgradu na podruéju Poljiéke knezije. Turci su ubrzo omeli tu

ti

i

nekomc

1619, privremeno nalazili u

g.

oznaéio éetirima suglzisnicima

turski izvor

je

samostan na Otoku nasred "velikog jczeru"

svoj tek sagradeni

i

napusti-

bili prisiijeni

kuliju 40; K. _IuriSiC, Regesli lmslei'/J ¢/0L'i1-

108. br. 20.

K. _|unsic_ /mio//cL»fi emi-11.... 116-121,

21

Konaéno su Vrulje

i

Onzz`§iz.

U

godine na

riekoj iznajiiiljenoj kuéi Zivjeli su "dvi

su g. 1716. Zilavi imotski

A211(/Gospe oc/ Ska/iccz, koji je

pod

fratri stuli graditi

listopada 1718.55 Ali

2.

u graa/u1m0fsk0nz_ Ori

dok

sv. Franje,

di'Z;1li

sjediétc njczinili

turskc

je

uki';1tl<o pi'ik;iz;1ti

Kaja,

sz/.

sve bilo duliovno

Zupu kroz dugu

povijest,

gorku odiseju

si'edi§te

zi

Gospe

1757.

g.

krzijine,

osobito za vrijeme dugotrzijne

;1

i

kao

i

teéke

<>l<up;1cije.

Os/o/wdeii/e oc/ 'lizmkcz

im

vicli'/eil

jc fr;1njevcim'.1 rijihov suiiiostun

sluiio ujedrio

Zupc, kojc su im onda bile povjerene.

pwom

rcdu nedjeljom

szimostun, pu

i

mmcnu.

liom mi dunju

tiziicéi

U dolm

A kud

centar” zu sve okolne

svoga su samostana Zupnici prema potrebi,

na

kojih je svaki

/aoiijimcl,

i

du popravc

tiudom i

i

sti‘pljivo.§c' u iSli

ozdiuve, éto

su naokolo

jadno, slabo

je

i

od

palo" ,

sela

do

kako se

sela,

fratri

tor-

i

noéu

izrazio sas-

1625. g<>dinc.55

turskc sile Zupniciiiw se fedovito nijc ni isplaéivalo imati svoj stan, jer bi

je trebalo,

Bosne

Znali su oni

su sebi

bili

fratar bi nziéao smjeétaj

gledao Boijeg poslzmika. Tako

provincije

"pz1stoi‘;1lni

imotskim

ono doba u Bosni Siebrerioj imao po nekoliko. No duhovno stado obilaziti samo pjeéice sa §tapom u ruci

frzitrima oteti zalogaj koji

i

poslije nje,

i

u

ih obijesni Turci stalno uznemirivali.

saiiiostan

Iz

kao

i

vrijc-:me

svetkovinaiiia, redovito izlazili

"S vclikim

iz\fjeSC;1 iz

t;1\'lj;1C

i

sii'om;1§niji,

su Ccsto morali svojc

fratru

Zilavih imotskili fran-

Imotske katoliéke

Duklc, zu vrijemc dugc turske vladavine, u neko

i

pod nazivom

tek g. 1738.54 proglaéen pravim szimostanom

je

smo potrelmim

du ‘/,numo gdje

je\';1c;1

u

kolovoza 1717.,

svoj posljednji u povijesti, a pivi poznziti szlmostan

szimostun u On11`§1¢g. 1742. dolvio nziziv

je

2.

Kzirmclzi.

EIO,

4.

grziditi

Fi';1nje"

nakon oslobodenjzi

Imotskoga od Turaka, koje se zbilo na biagdan Gospe od Andelu, imotski su fr;mjevCi poéeli

scliiiosfcm izvan

1101./1'

sturim nzizivom "lmotski samostun sv.

otvoren pred Sveéev blagdan,

svc<§;ino

od

brez

fit

ko1';1",53

i

U meduvi'em€m1 gi'ad;1

i

Piska. Odatle su se 25. srpnja 1715. preselili Limimi' gr;1dsl<ili zidina u

tada m/e/£15/eonz Czirkve

godine 1715. zauvijek nnpustili sumonastanili se u /eiléi ”Pen' i10z1iC” u D0/vréu iz-

kritiéne

prema moru

stan nu Otoku, pobjegli

medu

poéetkom

franjevci

Srebrerie

fm

je,

npr.

Cc-:sto

u doba objeda provaliti u

pripravili

u svoga gostoljubiva pukzi, koji i

je

u

opéi pohoditelj (visitator generalis)

Paz/ao Pelicer iz Roz/m/'az

g.

1640., na putovanju iz

mzikarskog samostanu zu proloéki na Otoku, prenoéio u franjevaékoj kuéi Vrhdol 531>~ii.

.\'ni-

.

55

.mi-

_

i>~ii_

fi/1.

122.124.

fi/,

12+.

5j im, .mi<1/._ 115. 57 "In his locis fmtres (Provincizie Bosmie Argenlinziu _

nd

\'ill;im_

Relf1ti` o....

22

noclu dieque quuerenles 190

226).

si

in, 0.)

quam mzlximum

poenileniizim

liziluenl

circumeundo

11

villzi

quid est l;mguidum_ debile, tituhans, ad reficiendum ac s;m;indum" (B. Pzindiié,

makarskog zaleda Biokova), u kuéi bogatoga selni jedna doliéna imao ”mnogo kuCa” a sve od diva

(koja je tada obuhvaéala viée sela jaka /eneza Mar/ea, koji je plemic'u”! Najljep5a

od

i

,

kuéa, koju je domaciin ustupio visokom gostu_ zamjeniku

tih

franjevaékoga vrhovnog poglavara

dva koraka, pokrivena bukovinom,

kuée siromaénijih

Kandijskog rata (1645.-1669.)

vremenima,

tiénijim

pa makar im

like,

Takvo se

ali

|judi?!

A

kakve, pak, u doba razornogzi 24-godi§njeg;1

joé

i

dugo

fratara

Opomvlja

ku

se Ma/ears/ec:

(1684.-1717.),

od

tj.

g.

169().

Poslije

podruéju

Beéa, kad

(kud

kzid su to dopustile pri-

pokrujinc

stare linfutskc

1717.

2. kolovo'/:.1

do nogu potuécnzi

rujnu 1685.

podriléjzl

oslohodenu

je

224 gocline turske okupucije

M;1k;1rsk;1

U mcchivrcnienu

S|;1v<>nij;1

punili

trzijzilo jc

turs-

31)

i

godinu

niczino primor-

i

su

osl<>l>odeni

|>ili

goclinc.5`)

oslolnodcnu luiokovsko-ncretvzlnskoiii

n;1

su znzitnc promjene, koliko nu poliIiéko-g<>sp<>d;irsk<>m roliko io§

nzistzile

grzinicu

stzirii

mirom od

pocliuéjii. Po7.;1i‘cv;1Ckim

.om

su Mleéunimzi priznzili grad Imi>tsl<i s

povuécnu

je 12.

oslolvadiiti

15. sijeénju 1684.

nu crkveno-uprzivnom

viSe

najkri-

kolovo'/.21 1717.

2.

Neretva sa Zaiabljem 1694.

i

samostana u

kraja turske vladzlvine u Zubiokovlju.

biokovsko-ncretvzinskog

do oslobodcnjzl Imotskoga

Vrgorac

joé viée govori

/91's/eupi' ja

luitkc kraj

Dalmacijzl. Oslobzldzmje

je),

do

kakve su [ek

seljaka,

tome nam

svome puku uvijek ”Damaklov mai?" nad glavom.

na kopnu,5*" poéele su sc

sila

O

poslije njega1?57

stanje viée-manjc odrialo sve

Nakon povijesne

kuéa bogatijeg

tolika premjeétanja njihova

i

odnosno do oslobodenja Imotskogu

5.

bilzi

stalno vraéanje

i

danus

tako da su krave

Stala,

i

sulu_

i

takva

tada visio

i

bila je vezanzi

visoku po

i

je

opisano bjeizmje imotskih

vec'

duga osam, a éiroka

Ako

kroza nju slobodno prolazile.36 biti

je

za spavaoriicu, kuhinju

te je sluiila

dnevni boravak! S istom prostorijom

bi rekli

mogle

Rima, bila

iz

bli'/'

i

duljom ol<o|ic<>m.

lmotu

jc liiviltslui Zilpuniju

21. srpnjii 1718, Turci i\'1c<1uIim, n;1kn;1dn<>

nu

podijclilii

clvu diiciuz mlet;1Cki "

(dunzisinjzi 1mots1<z1 krzijinzi)

To

turski dio (liercegovziéku "Bekij;1"

i

ost;1i;11<").

,

Mlateéka republiku

~27

na lurskom

zadnjc pro§irenje niletziékog posiedu (ucquisto novissim<>" linen 1\1o<:enigo), nu

je

imc

koje se nu .itetu cjelovitosti liivutskc zemijc proteglo

56

_

S. ZI;\lo\'ié,

Giga

Izz;/dll(/`

i\'ov;\k,

vludzllzi

sve do

o Box/Iigozl, /640.

Proi'/o.\`IDnlnmci/1'

,

II.,

Oz/

1797., k;1d ju je

5_1.

o. P111'/rl iz

mln

rlo inprilskog

Tim

je

podruéjem

dokinuo N;ipoleon.4°

Rorillja u 5/ariuc, 25,

L'r///¢li_`/`.<L'o_q

Daliiiucije.

Zagreb

1890.. 21-22.

iigorom. Z;1gre1> 1944

_

221

1

cl.

`

jb

Dviic su

n;ii\';iinijc

pohjcdc

kaid je uni§ten;\ li/:xL'n.\`l`//I

pomoéu

palcije

lrelnzllo

bodilxl

59

20

l/pomrlii _$00.

.

l\.

G.

g,oc\in;i

.

nilclxiékili guliiii,

dn buds uniilcnn

/\'rli'

o\';\k,

i

ie

sw: hilo uznlucl.

Iurskn

i\'¢i1'

.

l>iIl\';\

cl/` .,

sil;i

kmi

Lvpni1I117. lislopndii 1571.

kizii 1.ep;\nl;1 .\1;ik;irsk;\

jar ie joS

|Ji|;|

i;ik;|

lurskn

nn kopnu (BCC 1685.1. pu se

229.

i

d.;

p/`1'

K. _Iuri5|C. l\'n/o/ICLW

nml_`/11

od

(Gospn

Ri|7.;irii';i‘),

se poku§;i|;\ oslohodili iurske Oku-

.\1;ik;\rsk;i

c/‘L'i'11...,

/im`L’c i'lndm'i/10.

sil;1

nn kopnu. Stogn lvcz

horbe

(!)

le

Oslo-

2-1-25; lsli. lz iilrlkriixke

i\I;ll\';irsl\';|-Split

1984.. 54-41.

_

_

.

.\`

;i|i

ob(/`0liiicu os/oboclwi/' rl i\lr1L'mxL’o_q

_Iur|s\c, M110/IC/cf/cnL'i':1..., .\’0\':|k.

Europe mid Turcimn;

Fosliic pobjecle kr§C;||i;\

turske okupncije ziluviiek. (G.

/>l‘o.\‘/oxli' -

1

18 n;\oru2;inih

Cckuti io§ 12

kr§C;insl<e

na mom.

il/` .,

254: K.

2#-27.

_luriSiC_ l\'nloli'CL’n crL'i':l..

,

26.

23

To

oslobodeno podruéje

isto

bilo je dio Makafs/ee bis/eupi/`e,41 u kojoj je poslijo

ana

smrti posljednjega mzlkarskog biskupzi franjevca fra je

pod turskom

111ar1_'/'

l<O}l

godine

p1‘ij€

biskupovzlo dvadeset godina (1664.-1684.)

vlaéciu

smrti doiivio oslobodenje, zavedena ”rec!ou1'1a hi/e1'ar/91/a

Nakon

u ruke mirskili svec' enil<u.

je

L1'§n_/`iCc1(T1686.),

domaéih

trojice

upmvu

tj.

1660.)

spomenutoga

i

makarske biskupije

Liénjiéu,” zu vrijeme mletaéke

tri

S1/epcm B105/eoz/id (1731.-1776.)

i

Nova

ih povlasticu driuli fmrijeci,

Brela, Zagvozcl

Poclgoru

i

Marku,

sv.

samo

Dolmlnje, Vidonje

Nzlstavio je

l>isl<up;1,

ga

(jer

je

i

duid

stzmju. Nije imala ni katedrale,

i

,

zvonikom

lJisl\'upij;1

roz luumu povijcsl

(oclnosno 1550.). knd

le

d;i\'nog;|

rodeniu

H/1'ntsL'o_/` 1/1111115 13111'/11Il\"11¢'1`c'

72

Izmedu

osn0\';m;1

<l\';1puI

ic 7;1mrl;|

75

Od

(usp. K. lriju

.\1ikuliC.

mogu

u Him/_\`L’on1

"7

K.

fr;\nje\';1c;1

u litemturi

Liénjié (K.

crL>i'11...,

nujviée

je

1320.

i

novu crkvu

n;1<ll>iskupij;\

i

Bu/rl

_IuriSiC,

metropolijzf

[mpc Lava

-

je

kno

Gmpu

do du

1828.

Petra"

auktom, Makmski

je

dunzls

spomenik

silun pridjevski bl.

g.

ponovnom

u nzlée dohzl

"Mjeslo

X11.

je

nu pokrzljinskom suhoru

1615. Ostzlla je s;\moslaln;i

splitskom biskupijom, clok

ohmden fm

1'

Crbva

bisleu/J

11

fm

l,‘1`

0,qmfsL’on1

Burtul (usp. Grupzl auklora, MahmsL>ilJisL=upfrf1

Ka/0/161:11 crkuf1..., 71-74,

_Iuri.§iC.

1.

23-55).

dok fm

sl.

34; B. Pandiié,

Petur Kuéié jo§

nemn

1VInr1/' aiuLL<‘1gién1z1ka1slJi

ni bilo

kakve skromniie mono-

65-70).

lezn1o11r`L' i 11111/.'f111`L'i bislail/>

_,

;

11fIaL>r11'x/ser/51'

1645-1730,

/eL'5il:o11z1, 2.

olnmden sumo "Slugu Boiji” Nikola Bjankovié (Milan

Split

Romue

(1645-1730),

1981.),

dok

1964; Mile Vidovié,

l\’Ileo/fl

se 0 dvojici Blaékovidi osnovni poduci

1989.. 16 (Blziékovié, Falnijun)

i

19 (Blziékovié. Sljepzm)

iz

peru don

Ko\';1CiC;i.

Yluriéit.

1\"f1fo/1`c'/ef1c1‘L'm...,

Puliié. $;1r;1je\'o 1988.. 102-10-l.

24

S11

g.

Kovaéié, 111nlemx/ea biskzzpija u

S.

el _qesiis 1\'ico/ni Bimzleouic' episco/Ji

.\‘/1/i1sL=i

graclitelj.

113-138.).

Knlo/1`c’L=n

B(/f1r1L’oi'Ic'

.\`l;i\'l<;1

1/elile

1969. izgubilu svoju povijesno-przivnu poselmosl luko

posljednjili nulkurskili l>iskup;\ odrinnrijn s\'eslmno je

De vim

n;iCi

5,1

.

u n;islo\'u "Sp|i1sko-in;ikursku

1\'1;1rij;m

_luri§ié_

1697.

g.

uredio biskupsku kancelariju.

i

prije clolzlsku Hr\';\t;\, 4. svilunju 533.

u]edm]en:1

l>il;1

u KnC1`c‘3 (1970).. 106-126;

fm

nor-

graditi katedralu, koju je

imenovao biskupom, a papa

opel uskrsln: oko

i

mclropolijc

l1i_<l¢z//>(1609-1686)\i /\'ow1 ef uetcrn 27 (1977) grzlliie

mnogo

nedzivne smrti (533.-1969.). (Ijsp. K.

i

luiskupn

Bm'1u/...). zzilim

i

moie

popmtnirii zgradamzl filipinskog oratorija, u kojemu

u personillnol uniyi

;i1ril>u1

ZrlrleoL'ié...,

lriiu

i

ie

l>il;1

usp<>s1;i\'om Splitske nzicllniskupije

sumo

jedna biskupija ne

ni

1755. cloviziio kzltecliulu u srediétu grada, na obali sagrzldio

g.

.\I;1l<:|rsl<;|

nie oslzio

dijelu biskupije:

svim Zarom nasto-

S. Bla§l<ovic'

i

odmzlh poéeo

1695.

star-

mzlkarskoj biskupiji.44

prikljuéili

N. Bjankovié

g.

zapadnom

u

tri

pokazao se u pn/ome redu kao

Blc1§/eouié

S.

sv. Filipu Ncriju su

od

posljednji

Slivno trebinjske biskupije na lijevoj

i

po oslobodenju

djelovati. Stoga je bis/eup B/1111/eoz/id

l\'

don

od Turaka upogled biskupijskih ustano-

pribave sve potrebito, bez éega

luiskupiji

Njegov nasljednik

u Snloni.

13;'

Fab(/'an B!a§/aol/16 (1777.-1819.),

don

mirski sveéenici

;1

te

su pn/u redox/it;1

da svojoj

Drc\'n;1

m1/eoz/id (1698.-1730),

Nileolcz

potvrdio), ustunovio kaptol, otvorio kzltedralnu ékolu

71

vladavine na upravi

drugih nekremina. Gotovo su sve iupe na temelju

Neifztvc, koje su ivlleéuni

posvetio

Petra Kaéiézl (T16/16-

fra

kr§c' ;1nsl<e

drevnu makarsku biskupiju u nezavidnu

je

ni luiskiipske rezidencije, u ni

malno

don

stoljeéa;

lviskupska vlast poslije oslobodenja

vu zateklu

jali

VIHSCU

rezidencijzilni l5iskup.*5

makarski

Olm

pOd

sveéenika koji su pripadali splitskoj mldbiskupiji, a

bilu su trojicu

kojih je vladavina zalivatila Cak

ol>;1li

Kaéiéa (11615.-1645.),

17. stoljeéu; fra Bartula

L1

biskupije preéla

bz‘skz1pa”

”111.z'.s‘1`/3121'/.1

"

n@vj@mil<;1"

dvije

i

81; B. Pundiié,

T1'el1i1zjsl¢r1 l;i`skz1p1jf1 11

/zuxleo aloha, Studia Vrliluosnensizi 2, prir. Ivicn

sam stanovao,

i

na zapadnom ulazu

te

meni smjeétaj glagoljaékih klerika revni biskup Bjankovié,

I

ma. Stoga su

samo

denih glagoljaékih zupa, nego

i

ob' e

Rimu

i

gradu Makarskoj, a

ii

radske zu e u Makru

ri

mnogo

tezim okol-

1729. biskupu Bjankoviéu

g.

crkvama ko‘ e su

Koti§ini47s trima

i

i

odi

li

i

H

_

obnovili za vriieme turske vladavine.48

U

Zupa

stvaranju novih

kup

joé se revnijim

pokazao Biankoviéev neposredni

Gotovo u svzikom pn/om pohodu nekoj

nik Sljepun Bla§/eovié.

izdao dekret, da kroz najkraéc vrijeme

bi

gvardijan niorao odmali providiti poselvnogu svcéenikzi.

Ako, pak,

najstroziin sankcijaina.

To

nac'i svogzi.

su inogle

da

drzale Dalniaciju, tziko

-

kuéu

tako lako

nije bilo

revni luiskup Stiepun S.

Kowiéié,

l)i`

i'ifIrlL'fm‘/er/

'6 S. Zliitovié,

;i

ukor

zu svuku novostvorenii

‘/iiipu

novog

svojini odliikziinzi nijc uspio,

K. _1U1{I§lC,

(pi'ii'.),

1612.

nzi

crkvi sv.

Dzi se iiiliidi

(M;ikzii':

Iviinii

biskup Sljepiin

ii

Sv.

17.

i

I8.

l1l-1 ll

Iviiii),

i\'liiki1i

(4-1 g.)

piislirskom poliodu 18.

Li

stzini sii siecli§ieiii

niisiiivi

Odredio

sliilno

je

.\`/fiiloiwii/` <'

1<:i§i“ziiiiiii;i

ii

Rii§L":iniiii;i

svonic "Cvitu"

Li

izgulvio

je

novu ziipnu

sv€Ccnik;1.‘*9 Stogu pre-

nekc

king, Split 1995;

1\' iiji'/' .e\'iii

_\`/ii]/'cd/,

usp. K.

Sv.

(1\'oti§iii;i;

vliiriiit,

S/1ii‘i`;`i'

.\1;ii1in

/,>i'i'<i/_\`L’i`

i

prisiljcn

jc siiclski

iizi/[>i`_<i`

_\*"

"Gu/zileni'

O

Sv. Anim).

-

2000., 24.

l>oi".ivi§le

iiipiiikiri,

A

(Nriif

28.

1779.,

.

ri/` .,

Z0i'1i!T;`i,

i

Siiilii

(Sv.

Fiziiie

I\'Ii|iovi|),

Doioiié,

Sliiiiio sii

novii

;i

\';i2ii0iii

.\lriL'rii>'bo

[iv/ii/;i`

92-1)-i,

lir\';iisk0iii ii;iipisii

pri` iii<»r/'fi

_q

,

(.\'1»'-.\'1'/l/

_<1

J ii

sliirc

vo

I2 <1

kozl Ziipiiikfi

_ju

kii€e"

z

_li

zi zivoiiiiic

r o

don

z o rn. posvc

iiioiiilii je iiiiiili

z;i

mzlikii

od dvojice

svojili

Li

siisviin oprzivdiino podijelio

Slivnu. L`je<lno je odredio

ii;i§ili

_

kliiuzuloiii:

ii

iz sliiixijii

dvije zupc:

dn zupniéku sluzluu

-

diinii

_qmdene

ii

O

400. olvliclnici

Ziirlui

mi

Fal1i_`/'

"Gd/'v

60 slaiiowiici

_~`figi'ncIi`Ii'

ii

Ioli`L’0 leiién zri

RrL\‘¢‘¢iii<> - Poi‘i‘/`<=_\`iio-L’i'oiio/o.\‘L’i [wg/c'c1' ,

Kov;i€ié_ Zi/pri

bez

i

crkve

sv. .\1iliovi1;i"

R.iSC;ine-Diigi

.

sredsliiixi iiiogle izglednii. vidi

BIa§lJoi'i6L|o§;io

u

poliod

piislirski

1600,-1906.

se

iz

podzilukii

R;iSC;ine

ii

Riil.

Od

25.

ii

do

"

/llnlv Liiii/`vi'i¢‘1l

iieki

olvor zluog

preiliodnikn

.

zrzikii

F;il1ij;in;i -

iiipiioj

ii

iieudolinoi" (Nriii

kuéii licz prozor;i" gnidciiii prije poiililikiitii biskiipii -

sjediiieiii

neitizlioritoiii

vrdolskc iiipc do

nove "zupske

sii

oéilo neriizhoril. vidi se npr.

i

novoiiie ziipnikii_ kojegu Ce liiskupii predloziii mzikiirski gvzirdijiin,

ii

ziislii

Zupu Vrdol

fi~.inje\';iCkii

Z6), kiid ie Sliepiinov niisljeclnik

ozl.\_`/'

[JOL'i'i' i'eiiii/`[J/060:11,

1755. veliku

L'o//`L'o sfl_qi'1ic/v crkrii'ri".' (S,

od

kiikve su le

isloj knjizi lipiijii

r;i

svoioj revnosli kiitkudii zniio pokiiznli

ii

lipnjii

1`

vr§iii

(Z|>ornik:) "Rii§é:iiie

Fiibijiin

svjcsno

53, Ziigreb 1966., 10-1-109.

S/ziriiiv,

kiid je

ono

ii

129-152.

/il1lL'1lix1ri [/vfo/zisi

107

(,'i'/ei/v,..,

uli

vliisti

sagmcliti

lib

iz g.

biskiip Cc

zbog Ccgu

inlciziékiin vlasiiinzi,

joé ini je tczc bilo stvoriti

nekim

.\‘lJii/i(/1i,..,

koioj su iiiletuékc

prijcti

258-261.

I’i'ziiioi.'ci.,.,

4T_l0sip Ante Solilo

ii

o.§t;ii‘

fiutriinzi

pristojnu bogomolju,

i

ii

fm Filip Gm/901/zic (1697/98.-1749.)

npr.

je,

1747.) javno iipravio

(Mleci, Zivot,

svestrzine ziiostaliisti,

i

U protivnom, hiskup novog sveécnikn,

po§;ilie

ii

i

nudlezni

'/Iiipii

siibjektivno biskiipove nujplcincniiijc nziinjerc,

biti

doba opéega siroinaéiva

ne

gvaitlijzin

zupc

sn/orili dvije

za novu

jc

nasljed-

franjevfuékoj zupi bis-

od jedne

inorziju

novoj Zupi sagraditi novii zupnu kuéu, podigniiti crkvii, tc

49

klerii, ali pri

drzavnih u Mlecimzi.46 Ipak, franjevci su se veé

i

A

és

mirskom

povjeriti ih

sami grad Makarsku. Stoga su se vodili sudski sporovi

Zupne sluzbe

u poéetku odrekli

ili

novih zupa

Biokovsko-neietvansko podruéjc (osim nave-

cijelo i

najviéih crkvenih vlasti u

i> redali

energiéni Blaékovié nziroéitii su brigu posvetili Zupzi-

i

nastojzili stvoriti éto viée

nostima pastorizirali ne

kod

sveéenika-putnika.4>

znali "voditi dijelog” s franjevcima, koji su stoljeéima u

tom nisu

i

i

grad (Velika vrata) podigao zgrzidu za povre-

ii

J/' __

i

L’iic‘i`

zi`zl1ii1o_/`

ii

26). K;ikv;i ie to iiioglzi hili

lxir ni;i|o svjeihi!

Bliiékoviéii.

-

Bez

rczniio

lemiieii/'ii

iiipim

suiiinje je

L'iic'r1

i`

r;inje\'ciiii;i

iuko

i

bezpiio-

spomemilii "zupnii

Ovdje nioiemo spomenuli k;iko

znxio vodili diiiilog s

iw/Jiioiii

d;i

je

je

biskiip

poslno niihov

25

morao

éemu

opozvati, 0

i

radzl

B15/sup

6.

i

koju

dok

pisano,50

u nekim drugim odlukama

je

éinjenice, koje

danas

i

traju.

kratka naredbu makarskog biskupa Stjepzma Blaékoviéu, szléuvzina

je jednzi

u Nadbiskupskom arhivu

ovoga

davno

one postale povijesne

toliko uspio da su

Tako

je vec'

demo

pokuéati

u sljedeéoj

osvijetliti

posljednjoj toéki.

i

iupe

051111111 1101'e

Kako smo veé

predmet

Splitu, postala povijesna éinjenicu, kojzi je gluvni

L1

vidjeli, pri kraju

dijelom Umljanima pripadalo

je

turske vladavine se/0

R111101/z'C1'

iupi

imotskoj frzlnjevaékoj

sa svojim glavnim

D11' 11011c1'

poslije

Ali,

.

oslobodenja od Turaka, diobom starohwatske Zupanije Imote (koju veé oko

spominje bizamski car Porfirogenet) izmedu Turske carevine 1718. Drinovci su /1'

U

n1' .

du

skladu

s

ostali u turskoj Hercegoz1z' 1z1'

novim

politiékim stanjem

je

iste

godine 1718. olvoren novi

Podbalulje su svojim dijelovima ostulu L1

bili:

st.

nova

P11111/'euczé/111[1101/11161/Z1 P1'es11e1og

pzipc

szimostzm

mi dahovnoj

i

L1

Z1111f,ff11'c1'

BeCu_ morala

odijeliti

od Bosne,

tuékoj republici, pa viée nije

pod Turcima.52 Novi

i

jer se

mogla

Omiéu, Zupa sainostana

brizi

osnovana

Dzllmacije g. 1735.

crkvenih

i

i

d1'Z;1vnih

u Rimu, Veneciji

vl11.~.ti

imati

normalne odnose

svome krugu dobio

nu istoku Vinjane, koje

zzlbiljeieml predzija tvrdi:

Zupa

je

je

je,

tri

matiénom Provincijom

s

kzlko

smo

vidjeli,

Zupe: gradsku

zadriao sve do 20.

Podbabl/'e s cr/evom

R11110w'C11, Z11iz1'/111/moz, Kf1111e11111os1¢1

z'

sagradio clobroéinilelj

1'

sz/.

otvoren

sv. Franje,

i

11p1z11

/e11C11pod

/orc/0111,

na

stoljec' a.53

Lu/ee Ez/omdelista

majka

st.

je éetir-

P01/iw. Nziziv Zupe potjeée odatle éto

z“ 11p111'11/in Fi/ip Mc11°I1‘ 11ow'C(1738.-1742.)

kasnijc

i

ved viSe godina nalazila u drugoj driavi, Mle-

Sto se tiée z’z1pe, kojavnas ovdje najviée zanima, u to je Pod/911/9(/e, krajem 19.

iju selu;

je

OI/a11pite[/a(1755.-1745. nosila je naziv sv. Ka-

imotski s;1mostan sv. Franje, koji

1738. u gradu Imotskom, u

zupaglu Proloiac

je

.

muC‘enik;1), koja se poslije viéestoljetnog Zivota u sklopu Vikarije (do 1517.)

i

pu Provincije Bosne Srebrene, voljom

g.

/era-

Omi5;u51

U meduvremenu nu podruéju mletaéke kopnene ja,

P0(/`1' cf1i

Ka111e1z111os1,

f1';1njev:16l<i

sve do 20.

je

g.

Runoviéi su u crkvenom pogle-

g1'anic:1m;1

sklopu koje su veé

pripali z'11p1`P0clbc1b[/`e, u

Buduéi da

i

,

950.

Mletaéke republike

mletaékoj Imots/eq/

1311110016111

21

i

g.

za sebe

i

za svoga

pomoénika

puéki zvanom Baba, pa se Zupa prozvala Pod-

prijalelj. le gal je I’rovincij;i proglzisilu

poéasnim sulmitom, pu

upisan u sve szimostanske

je poslije smrli

"

mrlvure kno confr;iler (1985) 520:

§° 71

s.

Pro\'inci;1e"

"Blz\§ko\'iC, Fabijxin. m;1k11rsl\'i

Runovié. Lovreé. Studenci 112-116) pn

1_1om;i<:-Sp;1l;1ti

72

biskup, suhrzit, H819."

K. _IuriSiC_

i

od

Riéice

do Semnlizmzi

g.

1898. pu dulje

pod

Frzlnjevuéki siimoslnn u

(Sc/Je111f111's111z15 P1‘0L'1` 11c1`¢1e

iz g.

SS. Reclem/7/0115

1965.: Lovreé. Po<1l>;iI>lje,

Runovié

i

Omiéu donose iupe: pro

111 D11/111111111

Studenci

e P1'es1'

.

1‘odl>;1l>|je,

1898., Sebenici

Anno

1965,

1965.. 120-125).

F1'a11/`01'r16L’11 p1'o1'1` 11c1`/'11

sue/ogr1[\'z1j11/Jrlpe

1'

11111c'e111'/en 11 D11/1111161'/`1

O/l111[21'Ie[/11

1735.-1745.111 KUCIC 17 (1988) 127-196.

.53 Scbe111n11`511111sp1'o 1111110 1898., 117; Sc/Je111f111's11111sp1'o 1111110 1965., 124-127.

26

1111110

(Sc/1e111c1l1s11111s...

(Prvo

desc///`ec' e F11111/ew1c'L'e prouillciV

/'

u KaL'1'C17

z|11@v1¢. M1101-¢1..._ 2514-260.

Provincijski Semutizmi. npr.

1898..

A. Soldo, Djelov1111je_f1'r11zj@1'acr1p1z»s1'e1ogf1 O/}e11/Jitelju (I 735.-1985.)

(_].

'

Medutim, u pn/oj polovici

ba/9116.54

18.

nasa se Zupa zvala sluibeno Podbablje-

st.

Kczmenmost, gdje prvo ime oznaéuje sjediste Zupe u kojoj

ime oznaéuje mjesro, u kojemu se nalazila drevna crkva

U

je

sv.

Zupnik boravio, a drugo Luke.

Zupe Podbablje-Kamenmost jedna od najvainijih godina bez sumnje je godina Gospodnja 1749. O blagdanu Velike Gospe 1749., riaime, u Zupu Podbablje-Kamenmost dolazi nadleini makarski biskup-ordinarij Stjepom Bias/eoz/id u povijesti

kcmons/eipobodi Iicem na blagdan Velike Gospe izdaje naredbu sluibenim latins/aim jezz'/eom, koju mi zbog povijesne vainosti pn/i put ovdje donosimo u /an' nsko/‘tm1zslerzpczjz'

u bn/alsleome przjez/odu. Rijeéi

i

slova u zagradama razrjesuju kratice

i

i

tumaée izvornik.

(PAROCHIA) PODBABJE E

CAMEN MOST

Sua Dominatio Illu(strissi)ma (an)o Runouicb

cum

et

et

Reu(erendidissi)ma ordinat

successorib(us) suis quolidicznafn

celebratione missarum,

residerfztiazrz in

mre

ac administration(-3 sa<:ramen(roiu)m juxta ac Ducalium Se(re)ni(ssi)mi Principis,

Sac(ri) Conc(ilii) Trid(entini)

cedamus contra eosdem

et praecipir

legaliter et in

forma

juris

cum

aliter

Rznzouic/.1

pr;1escript;1

faciendo pro-

debita punitione et ut nullam

excusationem, nulloque tempore p;1tienter(?) sub oculis relinquimus,

Dat(um) Cameo Most die 15 Aug(usti) 1749 Stephanus Ep(iscop)us M;1c;1rensis55

Capell-

et sulnscribimus.

in actu S(;1cra@) Visit(;uion)is.

Ilwatski prijevod:

Njegovo presvijetlo 1'

Runoz/iécz

Runovié, ora

i

njegoz/z'

slclz/itz'

m

mise

z'

prepos‘tov;1no gospodslvo nzlrechlje

i

nas(/eclniciiml, dr'/'elz'/1'

du svukoga dana

sc11°.m/nwzte

i

'/.upovijedzl

nzorq/' 11

L21:/>v/(H111

s/mzozw/1'

11

se/11

premu propisimu Svctogu 'lridemskogzr

sal)-

dukalu prevedroga duiclu.

Ako budu za/eomr

drukéije

Cinili,

zozs!uz'eno /eaz"11jen1'

pljivo gledati.

I

I

.

Como

postupat

protiv njih zakonito,

pa CC

hiti

(neku znaju) da nikakvu ispriku nikacla neécmo

po str-

potpisujemo.

Dano u Kumenmostu

cianu 15. kolovozu 1749. u poslu Svetogu poliodenja.

Stjepan, biskup mz1l<ars1<i.

Dekret

naredba biskupa Stjepana Bluskoviéa,

ili

Nadbiskupije splitsko-mzlkzliske u Splitu, S4

1\’epozn;1ti pis;1c§enmtiz|u;1

pzlgomm mater l\:\|>enles,

slruxil

it

u clobzl

1/rC`iC,

75

illius scilicel

memor;1tos pugos

domum

pm nmlo

est,

sub

iz g.

colle.

1898., 114).

-

balm

vulgalriler cliclo.

Nzlclluiskupski

dokumennl nude

;1rhi\' Split. i

1,

Ad

"I’odb;1l>lje

Runo\'i¢_ Zmij;\\'ci.

Premu imolskom

LW(/`1` u0,

o iupi

unde

S.

Lucum

Kumenmosl

E\';\ngelist;i" piss:

el Poliicu...

Turdius P. Pb!//ppm

duo

,

po\'jesni(‘;\ru o. VrCiCu_ ¢\1;1rtino\'i¢ je bio

mogzlo

sxlgrzidili

"Huec

religiosi

i\Ifn1i11oL'r`c'

hodiernzi purochin Podbablje

Pro\'inCije Presv. Otkupilelju

saéuvan u Arhivu

je

od samih dvanaest redaka,

koji se sastoji

11

in spiriluzllibus providelxlnt.

nnkon osnulku move

Z|1pv[mol.\‘L'v

de

1898.

koji

nomen

iupnik

pzirocliin...

qunlor

sluhilem

sedem

nullihi

pro se suoque socio consoniln est" /Sc/Jenzmisnzizs

Po<1l>;1b1j;1

1758.-1742.. kudn

skromnu Zupnu kuéu u Podhublju

(V.

lmotski-Split 1978.. 111.).

i\'1(;1k;1rsk;\

dude nu ohmclu,

u u

lniskupiju) 82. 13-1

prvom redu

\' .

;1rhivisru

Z;\|1\';\ljujem s\'im;\ koji \'|C.

Sluvku

su se pobrinuli du se nuvedeni

Ko\';1CiCL1.

27

JM Q5M.~.»-

r)

%»`~‘: _-f

~, f~»"6>~”%~"““”_'{/ ”'f"‘%“f4ff‘<” ..i.5%.ZA='

¢9`¢`

1M*

`f’

`

,j@..,

`

"`

¢x»~».- v

{v;_A.n`¢_¢1_\%,_,,,D/ 4¢ »

¢f~°'~»/~f-ff» ../~~»c5~

/gag. ./-

;>~”Q‘ _-~*/,°7f~:»°*

WM

'

;_>:

“'13 U,

»~@~;;;<f;;°J@ ,~.-~~@/ ~f;.~»~~ @;;+;<;'“i€;,"j‘T.@;_

am W

1

7”

1

A

£3593?/”°°

5

.-1

9‘g__L`7.5i,,.g3;,~7,Z;;~¢»»<1<*.c-01%.-¢f~_.

Nczreclbcz 1213/a11pczS. rzmoz/z'C/ez'

‘/.a

povijcst

rcécnicc

jezikom

i

kazpe/an

13/cm*/eoz/1'Cc1

/nom

pzmiicz I5. ko/0110211 1749.

szzzgclf/110 bomz/1'/1'

Zupa Podbalulje

i

odredenim osoluama; kapclanu Runoviéa unaprijecl. vlasti,

tj.

Biskup

izclajc

Kczmelzmoslu da

vr§z‘1‘z' c/z.1§<>b1'ii1z1'€k1.¢ 511127914

je oéito iz

Najprijc, lviskup jc riaredlvu

Cikvc, laiinskim. Neredlva

K;1toliC‘1<e

z‘

Runoviéa ima osobitu vainost. To

navcdcnc narcdbc.

misli

uzjestzi

11

11

i

je

svakc

rijeéi,

napisao sluibenim

jasno definirana

upuéena jasno

i

njcgovim nasijednicima. Dakle,

naredbu na temelju zakona najviéih crkvenih

i

vrijedi

i

driavnih

nu temelju zakljuéaka Opéega crkvcnoga sabora u Tridentu (1545.-1565.)

poselmili oclrcdaba

Du'/icla iiiletaékoga.

Naredlvi clajc p<>sel>nu ozbiljnost prijetnja

niezina neizviéenja. isprike unaprijecl

Odluka toi'uC‘nim

latinskom

Tc Cc kaznc

uslijediti

po

kaznama u vec'

sluéaju protivljenja njoj

poznatim zakonima

s

oznakom

mjesta

i

dana

Dokiimenai

sadi"/'.an

datiran

Runo\'ic'i, koja

nikakve se

15.

zaffem/e polcigcmoga

na temelju njega

dakle, u kratku

je,

osmiiosfal/‘ enjci

kolovoza 1749. prvorazredan

potvrdena vias-

te je

potpisom samoga narcdbodavca, biskupa Stjepana. Tu tcksiu

i

ili

neée uvaiavati.

uredno potpisana

jc

i

iupe

izvor za

je

Runoz/z'Ca.

povijest

Zupe

opravdano 250. obijetnicu svojih poéetaka. Ako se k tome cioda svjcidoéanstvo starijih Sematizama splitske makarske biskupije, da matiéne knjige Zupe Gospe od Karmela u Runoviciima poéiriju godinom 1750., onda slavi

i

ta

6injeriica

daje

105

veéu teiinu vainosti

dokumema

iz

g.

1749.

0 poéecima

osamostaljenja Zupe Runovic'i.56 76

S/f1m.< pmxoiifl/:S el

donosi:

"RL` .\`O\`IC.

/om/is ciioccms

Pagus. Ecclesin "

-

,lla/1-z` ca<

28

nb n 1750.

S/Jn/rl/0:15/5 el ,\1nknr;‘kc1I51'xpro

p;iroclii;i1is

ad

B. 5\1ariani Virg.

de

anno _\1.

Domir11`MC/i'IIV., Spalali 1904., na

Carmelo.

Pair.

depend,

ii

slr.

91.

Conveni. Alminien,

Medutim, stroga odredba biskupa Stjepana

Uvodenje matiénih knjiga

vesti.

iupne kuée brzo

i

mogla u svemu tako lako pro-

pravi poéetak,

i

vec' je teii

gradnja nove

ali

mogao

koji se nije

problem,

tako

rijeéiti.

Stoga

mostu

biskup Stjepan poslije osam godina u pastirskom pohodu na Kamen-

isti

drugu naredbu kojom mjesriome iupniku strogo narcdujc

11. lipnja 1757. piée

kod sebe

da ne smije

od

dobar

zaista je

nove crkve

jo§ viée gradnja

nije se

runoviékoga

driati ni

u svojoj kuéi u spomenutim mjestima

njih boravi

kapelana, nego neka svaki

ni poijiékoga i

bude na raspolaganju vjemici-

U protivnome, Zupnika Kamenmosta éeka kazna

ma.

Zupniéke sluibe

liéenja

i

zabrane obavljanja svetih éina.

Tako su se strogim naredbama biskupa Stjepana Blaékoviéa u Imotskoj malo-pomalo osnivale nove Zupe danas

istiée Cvzitiiéa

i

sc:

koracima uredivalc.

iupa Gospe od Karmela u Runoviéimzi koju

sjemena baéena u plodnu zemlju Z/IGL/1

polagzmim

Medu

je niklzl

i

krajini

njima se

narzlslzi

i7,

250 goclinu!

prije

VAK

Da bismo _§to uspjeénije obradili Kamenmostu I5. /eoloz/ozaz 1749. na

do/eumelzcl/o poéccimu Zupe Runo\'iCi_ pisun nu !alz` 11.s‘L°.om

ezz'kz1,

_/'

vainost latinskoga jezika u lm/atskoj narodnoj

smo potrclmim

driuli

crkvcnoi povijcsti, pu

i

mlglasili

u povijesti

i

Zupe Gospe od Karmela u Runovicimu.

Za pouku jest ni jei'

o

éitateljimzl [Jrz/ogcz zborm'/ec:

jednoga naroda,

pu

gracla,

Rzzzzozfiéiirzzl isl;1l<nu|i

ne moic

ni sein

tcmeljiri

za svziku povijcsnu Cinjcnicu

jc [>f>1/zjestznczfaostkojzl

kno rimski municipij (grad, opéinu). Prcmu

Runoviéi dolzlzi

od antiékoga "Rus Nov;1@“ Medutim, .

njzl

prcmu

i‘ijeC‘ju

kojoj

ime

nc spominje

clolazi

stzlrije

od

rijeii

;1I<o

imumo

d;m;1s

blijede

podutkc o Zup;1m;1 u Imotskoj kmjini

To

je

dobu turske okupacije

od

g.

1495.

ma

grzlclile

franjevci

do

1717.,

i

Zupne kuéc,

du ;1ukIor

;1

clvije

11

i

Crkve

veoma

rijetko.

O

Za turske vladzlvine

osnovzmu duvne

j<-:dun

za

drugim

555. godine.

uprzwljzlli

g.

crkva sluiilu je kno

k;\tedr;1l;1.

U

U dolm fratri

emo

tok 1625. godinc.

Tui'ak;1 nisu se

po

seli-

su duéobriiniéku sluibu

17.

mukzlrskom biskupijom,

njoj su i

jcclnom

i‘ije§c.

1615. obnovljena

je bilo

de facto bio biskupska

biskupu, fra Petra Kuéién (T166O.)

nili

tvrcl-

mzliéitc pretposlzivkc o

susrec'

U bumome

samostanimzl. Sluibeno sjediéte luiskupije oduvijek u turskom rzlzdoblju szlmostan

nova

puéanstvu su duliovnu skrb vodili

Bosne Srebrene. Medu povjerenim pukom

ku bisl<upij;1,

n;1'/.iv

ml biokovsko-neretvunskom podruéju potrajala

to nujduljc u Imotskoj krajini.

obzivljuli iz svojili sz1most;1n;1.

biskupu

l<oj;1 je

piscimn sim

1989. pojavljuje sc

postunku nazivu Runoviéi, pu ostuje na struCnj;1cim;1 du to pitunje

Pwe

lcgenciaim,

vjcroclostojnc clokazc.

stzirijim

i'uno" (ovC‘j;1 vunzl),

'l`

miéljenjc.

g.

i

sc povi-

pod imenom Novuc spom-

inju ved' g. 149.

"

mi priézimu

tm'/'.i

Povijest Runovic' ;1 seie u dzlleku pi°o§lost, tuko du sc

smo kuko

je stara

makzirs-

trojica su franjevzlca

st.

Zivjeli

u

u grzidu Makzlrskoj, gdje

je

21

redovito su

rezidencijzl,

21

samostanska

do danas saéuvani grobovi dvojice makarskih

fra Iiiarijanzi Li§njiC;1

(11686). 29

Uredivanje starih Zupa Turaka,

tj.

poslije g.

1718.,

i

nakon oslobodenja od u makarskoj biskupiji zavedena redovita

osnivanje novih poéelo

nakon

sto je

tek

je

erkvena uprava (1698,). Za vrijeme turske vladavine Runoviei su pripadali Zupi Drinovci, a poslije diobe Iinotske krajine izmedu Turaka

Podbablje-Kamenmost

i

Mleéana prikljueeni su Zupi

(1718.-1749.).

Za pastirskog pohoda, makarski biskup Stjepan Blaskovic' na Kamenmostu kolovoza 1749. pisineno naredio kapelanu Runoviea, Podbablja u franjevaékoj kuei pod brdom

mora

nastaniti u

mente.

To

je

Runovieima

zaeetak

i

Babom

samostalne

i

stanovao sa Zupnikom

(odatle ime Zupi Podbablje), da se

tamo svakog dana

kasnije

koji je

je 15.

slaviti

velike

misu

i

dijeliti

svete sakra-

Zupe Gospe od Karmela u

Runoviéima.

SUMMARY BEGIN]/VG OF THE AUTONOM Y OF PARISH RU/VO VIC] ,

On

base of historic data the author gives information about the begining of the

autonomy of

parish Runoviéi. In the

cisean convent in lmotski,

first

documents about

which was the residence

that

is

mentioned the

fran-

for the area of Imotski during the

Turkish rule (1495-1717). But during the Turkish rule the franciscan convent in lmotski has

meny

times changed

its

place. After 224 years of Turkish rule, the tings

changed. The Bishop of Makarska did care a er with

Kamenmost,

Poljica

lot

about the parishes. Runoviéi togeth-

and Zmiiavci belonged

to Parish of Podbablje. In 1749

bishop Stjepan Blaskovié, on the day of Assumption of the Blessed Virgin Mary, orderd to chaplain of Runoviei and his successors, to

From

that time begins the

The same Bishop

in

autonomy of

50

and

Parish Runovici, but

it

officiate in Runoviéi.

did not go so easy.

1757 inhibited the Priest of the Parish of Podbablje to keep the

chaplain of Runoviei with him and orderd him to Runovici.

live

let

him

to serve

and

officiate in

RUNGVICKI ZUPNICI Marko BABIC

Mr. fra

l)OgOSlOVni

K21IOlifIl<l

UDK.

262. 14

1

262. 5 (497.5 Rim@vic1>

Pregledni

fal<Lll[€[

Clumk

Zrinsko-frankopanskzi 19

Split,

au/etor iznosi osnoz/ne biografs'/ee poclatlee o z“ 11/mic1` nm

U C/an/au

pomoénicima

su

/eojz'

clje/01/a/1'

iupz'

zz

u

sp/its/eo-ma/ears/eo] nadbiskzlpiji,

762,

I

do clams.

je /eoja sluibu

l\@`z`/you

iii/of

1'

Gospc

oc/

11

Rzuioz'i6i/11:1,

11

oc/ osclrrzomil/` eiijf1 in/nc' g.

rclzcloblju

rad s/auljen jc

Kmmc/fi

iujmini

i

leonfvlisl /.u.\‘Cm1sl¢c ti/1o/ogi-

11

preclsmv/ja slcirozclz/jetninz /ipom /1/'omkci AIQ/'

sz/eéenilecl

_\‘1V'/'

ci

sueéeniku Arona.

i

Kljuéne

rijcéiz izlpm'/e,

i1¢]mip0nmL‘1zi'k, zareflwi, gmrr/i'/mi.

U1/od Crkvena

pi'aks;1

njeguje tipologiju vista koja ili

i

preu'/.clu

je

kao svojc povlaSteno

Novom

zavjetu.

Uki';itl<o

hove sluibe proroku

L1

i

jc

i

neugodnzi

knji'/'.cvn:\

poselvmi

preporuC‘iti

neku

slu‘/`.l>u

sturozavjetnim osolximai, clogai

osvjelljuju osobe, zl>iv;1nj;1

i

Za novozavieme sluibenike, koic ohiéno mzivamo dva

éemo

tipzi

da

bi

nam

pribliiilu

i

pokazala

jasnije

predstziviti tu dvojicu starozzlvjemili

kzio

prorok

velikana

sveéenika da bismo u njima mogli sagledati Zivot

Proro/e je Covjek koji n;1vije§ta Boiju i

protivi se politiékom

koju prenosi izravnim

mnoge

doiivljavaju

i

poruku narodu pa

religioznom vodstvu.

i

slikovitim

govorom

i

i

i

i

nii-

poslanje

kao neugodni je

glusnici

narod u

podiiu moral. Kad narod

i

je

onda kad

je ta

poruka

glasonoézi Boije istine,

neugodna

i

je

teéka, proroci se n;1i€€SCe

zbog toga nisu osobito obljubljeni medu svojim

nevolji, proroci

Zivi

On

i

ne poznaje kompromis. Buduéi da

ljude kojima se priopéuje Cesto

suvremenicimzl. Kzid i

tipologiia

opisati

To

sveéenika.

ki'§Cz1nskili

za

izr;1Z'.1v;1njc.

ulogu sveéenika u novozuvjetnoj Kristovoj Crkvi. To su Moisije

Aron kao svecfenik.

istinu

svctopisuinskc predujc uvclikc

vidi pralikove koji nzigovjeééiljii

sveéenici, krééanska teologijzl koristi i

stil

i

stilsko

Teoloéka krééanska

vrlinu.

predmetima

predmete u

mjesto

n;iCel;1

pokuéava preko opéenito poznatih likovu

odredenu

clujima

kojzi

u miru

i

ga hrabre, podriaxfaju u njemu nadu

blzlgoslanju,

opominju, kore, navj€S<fuju 31

nevolju

Upmvo

propzist.

i

osudom

z;1vr§;1vale

nedaeama

nzirodu

zivi blize

obavlia sluzbu Bozju u ime nzlrodu.

i

mnogim

zivotnim

sveeenik u neprestanoj napasti da lakée prihvuti

rzizliéite

kompro-

ispod koze"

koji je “lm/:iv

i

mise. Sveeeniei su neprestzmo u iskuéenju da popuste trazenjima naroda pa

da

imziju vidljiva

opipljiva Boga,

i

Mo_/S1_`/eje prvi vjerski, kultni,

voda

Izraelaea na putu

Njemu

Krista.

odgajarije

igara"

i

u

pravnieki, druStveni, politiéki

vojni organizatori

i

kamene

zapovijedi urezarie u dvije iz

u tome

i

izobilju.

egipatskog ropstva u slobodu Gbeéane zemlje

iz

Bog predao

je

“kruha

it

duliovno vodstvo nuroda na prijelazu

i

On

pritisriut

obiénog Covieka

pri je

tragiéne osobe, koje su redovito

bili

okrutnim ubojstvom.

i

Coviek koji

Szfeceizi/e ie

izbliza gleda

su zbog toga proroci

15.

L1

plofie

ropstva u slobodu.

i

Zbog

prije

st.

povjerio paralela

koje su srednjovjekovrii komentatori Svetoga pisma postavili izmedu Mojsijeva Kristovzi zivotri,

kréeunsku

starozavjetne proroke,

povjerenom

volje Bozje

koii su izradili kip

uvede nurod /iron

to

i

Obeeunu

ti

bio Mojsijev

ie

On

navjestiteljzi

liku zlatnog teleta

uz opzisriost da sam izgubi vodstvo

pomoénik

stariji brat,

i

vidjeli

tip

pwi

izvornog tumziéu Bozje volje

misno

je

ne

Bozjega zukona

i

prigibzinje ni idolima ni

Zbog toga su

éiji

sred-

Pape kao vrhovnog

i

popustio zahtjevima naroda da se

ruzuzdamt igranka §to

priredi

i

i

starozavjetni veliki sveéenik,

sveeenika

Krista

sveeeniku nu zemlji (“pontifex m;1ximus"). Aron mipruvi zlatno tele

prenositelji

zemlju.

u Aronu

teolozi

i

ee se suprotstaviti svim svojim stinarodnjacima

Ce potomci imati iskljueivo pravo na sveeeniekti sluzbu u Hramu.

njovjekovni

medu

ikonogrztfijom svrstala je Mojsija

s

na povlaéteno mjesto proroki,

narodti.

bogu u

zajedno

literztturn

i

je

razljutilo

koji nije prilivaéao

proroka

Mojsija,

nikakvo kompro-

Bogu jedinome.

PREGLED Rt/NO WCKIH ZUPNIKA 1 ZUP/WH PQMOC'/WKA U

tivodti

sifeeeniku.

naznacfteno

je

Kad

ti

tom

svjetlu

oni u sebi ujedinjavali poveli riurod

svome

Bogom

klunjati i

ropstva

iz i

mini

ti

i

mjesto

i

zacrtzma opéenita uloga svih novozavjetnih

pogledamo naée

Mojsijevu proroéku

pod nekrééanskom zivjeti, ali

rurioviéke zupnike, i

Aronovu sveéenieku sluzbu. Oni su

Mozemo

i

i

vjerski pouéavatelji, uéitelji pismenosti

liolozi, ljekarnici

i

bili

bez pretjerivanja

natnim iznimkamzl, tom riarodu u posljednia dva bogosluzu

Bogu

vlaééu u zemlju gdje Ce se slobodno

su im u novoj postojbini

pred zem;1ljskim vlastima.

onda vidimo da su

pol stoljeéa i

ree'i

bili

da su

i

oni, s nez-

sve: predvoditelji

pravni savjetniei,

veterinari, unapreditelji poljoprivfede

pred

bliski sveeenici

i

Iijeénici

graditelji groblja

i

i

psi-

bogo-

molja.

Zbog

toga u jednoj ovako znaéajnoj obljetnici dolikuje da

Crtama predstavimo naSe zupnike

i

njihove pomoénike. Iznijet

barem u najkraéim

éemo samo nekoliko

sumarnih biografskih podataka o 38 zupnika (od kojih su éestorica

52

bila

po

dva,

'

|A~

,_'

»

__.

',,,»

»<,.

?‘

kk

"9

\

.

v

.1

r'°'

»

~v.

> \

.

,___.v

_\

_

‘

J

|

'

1,'

\

_

.

r.

-

\

_

»`“5`,_

;_`,i_

_

ty

“

‘

‘

»..\

_.\v_~"

"\l`_f§; __’ \\.\§.’\ -_..__<.._,_ \,_\__v___\X

'v1§" \5 -,

`

'

A

"7

4:.

\

,

I

__;.

-- ..\

~

-

L-_~§,¢_

____ \

'I;l»\~ °

‘

.~

w

~

~

v

~

_-

._‘

`

we-.'i'_<_= _;\T. L

_

_

§~~ .~

_..._-:A

‘_-

_

Y

,_ \_;‘ _-;-\,\`?( .~ __L A

`

\~

_

`

.

,

_~ _

» _

_\ ~\

_

\ .`-‘

_"

_

_

_

T

_

__ _

~:__~¢.

` __

` “___ ~‘;

*__;_ _

__

V

1'

_

,,

_

_

_

-" »_

\

:

'

_\

fgk; _

‘

_

_

`

\

_

_

-

_

\

_-

__

_

.~,

Q _

*_*

'.»

,ea Y-Q'

`

\ -

_

__

F

"

1 -§’ __;

`

_

\

~

_

_

'

U

_

`

_

'

_

_

'

_

_ _

_

~<;_

_

’

‘

`

»g_.;__,~;\L»_\_;__>

_

Vu Qu

_

_

'

g

"

V

`

f _~"

__éy~:._,___

»_»

l__

5

zn-

:

_

‘~`

_'€~..

_ __

~‘ lffff

_

\\_

~

_

.` \»“_'

_T`_;`-`~' \

-

_'~'\;-,\_K_|\'_-_~"» *_ >_1

_Ab -__ -_

\`

\-

___

-

K

»

.

»~_\`

_

~

1;.c._`_`

~"

‘ \_\_

_

'(3

_

`

"

'

‘

_,___

_

_

-

1:-»:¢

__\

__" .

-

<2: _\;\<!!*\.

_

~

`-

__

_\

__

>

-_wa

`;F’¥ .'~

-`.__t\

~\»__k5

Q f"3§_>_;

`

PHL.

u

*$;___1"_~_.'$§y$;V\_I.; \~_&` _.\\ _ _

_._,

._\

t

~"‘Lr-\-

9’

3.'

,`~l

'ff-§_ “ ,N

..

\\

\

_

_

I

‘\vv~l_

‘W

_"s

..

-

."

1.

___

`.-j€':_s‘- _-1

_

F.

'\

_

*

>

’

_\

~.1,;_»_'

-;;

‘

-'

`

"-` _

’

"` ’ ~

‘~~ ..4"_> "‘~-»;.__*~' _.j"

'

Qu

-'

,¢~\"'»\

~\’$»‘~

*N

_

I

_

_3-'J

_’

\

;

_

Em

CZ

,,..s` '

’~

|

.;<>¢,

‘Q1

1

ff; _fi

w Q; £5

ff'

’

77-

_

\

&_

C1'/eL'asL‘

.

[wma

Krslfielja

fm

Sebz' .s’z` 11z`

af- `

5

3

1.;-~

13/clgos/oi/K°.1'/m

odnosno

pulzi)

tri

bio u

1762.

12

i

luipcliinzi.

Lukc

dn pn

I‘<>cll>;i|>iii1

ii

/i`

/’rf1ti'r»1'o/"Q/1/mi'15/1.

i\';1p<>iiiiiiiciii<>

ic

.\‘1f»/if/1/11

/fupc

p|'<>.\‘l<>i'

/U90

I€uii<»\'i<’;1

<l<>

‘/.;1

.iipnii\‘c pixilim wil ic

i'L|ii<>\'i¢i\'c

l>i‘i'/.i

<>iiii§l<<>

,up;i

l>i|;i

ii;isI;i<>

i

11.1

“p<><1.i

'/,l>i'in|;1\';iiiic

i1iili<>\'<>

diiiliiulicini

koii ic

s;1in<>si;iii;1

_;

i

'/'

jc .s‘;1m<>sI;1n lwiciiiu ic

povjci`cn;1

.i|pnil\';1

<>cl _;<>i

5;.

'/'

'/'

iistiljciiil <>l>iC;iju, l>i`i;;u

dune" vodio

'/Iupu bilzl

im

/l/o_jz1_'ja.S`1v/)1` 11cc/

s;isl;1vu '/fupc sv.

godinc. I’1'cm;1 stare

/9/_

|»i'i

du _;<>

l<un<>\'i<6l\';i

_<;u.

ii'

\'i'c|iicn;i l\i<> m‘i\';i

vista “clvojnik;i" iiii<>tsk<>in s;1in<>sl;iiu1.

ZUP/V161

1.

1.

u

Pa§k0 Rupéic'

Fra

Omi§u

8.

ie gvz1rdij;1n

do

(1762.-1764.11

studcnogu 1770. u u Omi§u. Bio

1762., Sto sc vidi

i

po

godini,

~'i(1,

k;1pc|;m

ic

-

‘/.;1pisim;\

Roden

L1

i\.7;ikon

7.upniko\';mi;i

iupc

"Cit;1\'c

nu poCcl1\'u

zuiviljciiiiz

iu_1m1'/ecrL21'cf[3/_

11/1111/'v 1311111 l\'1irn1c/fi Lfrx/1'/.1

“({or/1' /iv 1./`(>_’

.

si;

Lukc

ii;1isti1i~iiili

u kojimai jc g. 1762.

limm

I.o\'i‘cCu <>k<> V511. _;<>dinc.

L1

ii

RL1no\’iCim;i_ p<>sl;i-

od

I’oci|v;il>liu"

g.

1759.

i'uno\'iCi<ili .\1;1iic;1 i<r.€Lcnili.

f/11111124. L10/<>i'<>zf1.”/` 1i`/inPu.~‘12o/\’1ipCi'C "

in m;1k;ii'sl<i

kr§tenili ti

I

Li

l'

z;igr;i<1;|iii;i

-~

_

__

_

_

lviskup

L1

wijcmc

___

klakii n;islo\'ljcm1

ii;i\'<>diiu

____

poCcliiu

___

i

.

Zmii;1\';ic;1 iiimxiiii

S\'i

'/.i\'rSiiu

_A

1/if/'<1/0...

Zn nicgoui

p;1stoi‘;1ln<>g poliod;1 26. si'pni;i

RunoviCim;1; “Sclj;ini

ii

kupclu

Dj.

.W

sveti.

godinii

Y

Mom

Zupnc

lviti

sliiilw

ii

u \'i‘cmcnu

pogodriu zu

1762.

od

tri

'/'

ie

.upni1<o\‘;1n~

z;1pi.<;io

iiiiescui

slu§;1nie

ii

_\1;iLicL1

podigmi-

misc nurodu

Run<\\'i¢|iii.1

__

i

njihovu Zupriiku... niéta manje u Zmijavcima nego

Runoviéa kao ni

i

Zmijavaca moraju

Runoviea. Stanovnici

seljani

i

kuéu za iupnika na svoj troéak, na

riapraviti

sredi-

Zope.” Fra Stjepan

2.

u Neorieu

Primorac

Roden u

oko

Potravlju

g. 1758.,

u Neoriciu.

sv. Ilije

Pokopan u Zupnoj

crkvi u Neoriéu.

Zupnik u Proloéeu, Riéicama, Opuzeriu, Studencima, Runovieima

je

Lovre Rupéié

Fra

5.

biti

Roden u Broenu oko

-

(1765.-1770.)

za nekoliko pokoljenja

obitelji

UIHFO

21

studenoga 1789., kao aktualni Zupnik Muea, kada se utopio prelazeei

1.

nabujalu rijeku Suvaju kraj crkve

Bio

-

(1764.-1765.)

sveéenika franjevaca.

i

Muéu.

1705. godirie. Iz te Ce

Umro

u

je

OmiSu

14. srpnja

Osim u Runovieima, bio je Zupnik na viée Zupa u Imotskoj Proloécu g. 1759. u Imotskom od g. 1742. do 1744.

1785. u 80. godini.

kao npr. u

ni,

Omiéu

i

11. lipnja 1807.

L1

Roden u Zmijavcima

-

Ivan 8umelj (1770.-1771.)

Fra

4.

Za sveéenika

75. godini.

je

1787. Za drugoga

umro umro

Gabro

Fra

21. lipnja 1804.

Dane

Fra

kao

aktualrii

Imotskomu

je

Zupa Imotske

Fra

je 7.up-

1784.

do i

glavici.

biljeii

g.

1724., a

predaju da

je

g. L1

1749. na Studencima gdje 56. godini. g.

1750., a

umro

zareden u Makarskoj 1772. godine.

Zupnika

i

je

u

U

gvardijana. Bio je Zupriik u viée

krajine.

19. srpnja 1828.

-

(1782.-1784.)

Roden na Ugljanima

g. 1744., a

umro

u

u 84. godini. Bio je Zupnik u Slivnu, Kozici, Runoviéima,

Podbablju, Imotskomu, Proloécu (u 9.

je

g.

u

udovicama Mandom

s

Roden u Proloécu oko

Za sveéenika

vrSio sluibu uéitelja daka,

Jozo Dragojevic'

Makarskoj

-

umro

samo pokopan u Imotskomu?

Zupnik Studenaca

Knezovic' (1780.-1782.)

28. veljaee 1825.

Fra

Vinjanima od

Vjeko Vréié

Roden oko

-

1754., a

Roden na Lovreéu oko

52. godini. Fra

L1

Batinic' (1776.-1780.)

Imotskomu

8.

-

(1771.-1776.)

u staroj runoviekoj Zupnoj kuei na brdu, a

umro 7.

Ante Milinovié, stariji, Imotskomu 12. rujna 1776.

u

6. i

mandata u Runovieima sklopio “legal”

Fra

5.

i

o darovnici zemljiéta za Zupnu kueu na Pratrovoj

Bilie

g.

zareden 1768. godine. Bio

nik u Studencima, Podbablju, Runoviéima (u dva navrata)

Rosom

kraji-

tri

navrata)

Jure Sli§kovic' (1784.-1788.)

-

i

Tueepima.

Roden na Ugljanima oko

g. 1755., a

umro

u Makarskoj 15. veljaée 1795. u 58. godini. 10. Fra

Ivan Sumelj (1788.-1792.)

11. Fra _Iozo

Imotskomu je

2

duéa),

Fra \'}eko

5 Fra

54

\' .

-

drugi put. Vidi gore

Rodeo oko

g.

pod

br. 4.

1762. u Zavojanima, a

15. veljaee 1848. u 86. godini. Sastavio g. 1792. najstariji

tj.

\'rCiC.

\'rCiC_

Pivac (1792.-1795.)

-

abecedrii

u

anagraf (= stan-

popis stanovniétva u Runovieima po obiteljima. Zupnik u

P/enrwm lmofshe

Zzipe lmoixlze

umro

krn_/`I11e,

le1'fr;`h1e.

[_

II.

dop.

izd..

Imotski 1996., 552.

dio, Imotski 1978, 157,

Runoviéima u ju

navrata: 1792.-1795; 1800; 1805.-1811. Podupiratelj

tri

knjige Blago Du/901/no, Mleczii 1794.,

posebnu posvetu na poéetku

napisao

Luéié

Zupm'/eu

F.

jozipu

1811.-1816. 12. Fra

Fra

15.

i

1'

koja

knjige

pu/eu Runoviéa.

pisac Ivan josip PavIovic' -

je

Bio

Gabro Batinié

Frano Ciprijan Buéié

0mi§u

u

je gvarclijan

Provincije (1829.-1852.)

i

kako

gvardijan u

bio “rijetkost

je

Imotskomu od

medu

umjetniékoj natpis:

stoji

Zupe

8.

do

1856. Ante Uievic' za je

bio profrancuski

Na

Podl>alvlju.“

imotskom samostanu, koja prikazujc Porcijunkulsko

slici

u

“Fm

Fmnciscus Czprian

vrijcdnoj pioélcnjc.

Daklc, za vriicmc

1795.

Bzissic/9 /f/1

uprave

iflan

srpnja 1798. “podhahs1<i dio

Luke u

sv.

um-

a

g. 1770.,

Proloécu,

i

franjevcima, jedini koji

se vratio u sastav

br. 6.

u Imotskomu, Zupnik u

i

1855.

g.

raspo1oZen".5 Za njegova iupnikovanja u Runoviéima,

ponovno

pod

Roden u Vinianima

-

Imotskomu, Vinjanima, Podbablju

Zmijavaca"

Imotskomu

gvardijan u

je

drugi put. Vidi gore

(1798.-1800.)

Bio

sijeénja 1859.

7.

-

(1795.-1798.)

Riiicama, Runoviéima,

njega tvrdi

"Po§loL'c111om

poéinje;

1822.-1826.

Imotskomu

ro u

glaz/arom

P11/cu,

mu

zbog éega

(mecena) izdan-

'/'

.upn1k<>-

vanja u Runoviéima. 14. Fra

jozo Pivac (1800)

Fra Petar

15.

Pervan

-

drugi put.

sveéenika zareden 24. veljaée 1791. Clan

do 1845. Umro u Imotskomu

_lozo Pivac (1805.-1811.)

17. Fra

Frano

zofijc

OmiSu. Bio

Omi§u. Clan

19. Fra 17.

Andrija

jc

je

u Imolskomu

Rodcn

-

od

gabic' (1818.-1852.)

5.1.

Roden u

-

nik u Slivnu, Riéicarna, Runoviéima, Zupni

Cemu clnje

g.

5

1821. oz/aj

Op§irnijc‘

Anlc

0 lome

vm:

hmm

im

novccm

\'1c|i;

11jc\'1C, lm0l.\`L'rl

°1i.<p. v.

‘

1767.,

Omiiu od

’/.zi

11

1840.

g.

je

g.

hr.

1780. u Zupi. Sludcntic1`iI<»

1840. u 60. godini.

5. sijcCnj;1

1779.

Vrgorcu,

11

1{uno\'iCim;1

do

11.

;1

Prolo§cu

i

umro tc

24.

gmrcli-

1829.

oko

Zmij;1j\'cima

zareden

g. 1785.. a

20. nijna 1809.

pomoCnik u Iinotskomu

Szlgiudio je staru crkvu Svih svetih u

te

Bio

umro

jc

Zup-

gvardijan u

Zmijavcima o

svjedoéi uklesuni natpis u danaénjoj zmiiavaékoj Zupnoi crkvi: "G0d1' ne Gospo-

sz/Q/'ini 1/lasfilinz

'E

do 1859.

1856.

jc g.

1826.

studenoga 1849. u Imotskomu. Za sveécnika

Imotskomu od

lrzlvnia

u

gore pod

Rodcn oko

Zupnik u Podbahlju,

Liprave Provincije

je

-

(1811.-1815.)

Umro

17.

u 81. goclini.

trcéi put. Vidi

Andrija Raos (1815.-1818.1

veljaéc 1855. u L1

st.

u Makarskoj 1802. gocline.

18. Fra

jan

Luetié,

-

11.

jc s;1n1ost:1nskC ohitclji

15. veljaéc 1848.

16. Fra

br.

Rodcn u Ravéi

-

(1800.-1805.)

gore pod

Vicli

6115151/Ili szfeli/.v_/i'a Afzciri'/'(1 §r1b1`Cs

1'

Z.

obflelji

sroga se/a

1'

sa

rrlc/0n1sngrf1di."

FN_1, l\’1mo1'/`¢‘11ui/mbofni Gos/Ji

LW(/'im1,

28

l\'

ar'/i1cl.<bo/

L1

Rizlloz'/fi 2

(19951.

1.

S-6.

proi. izd., Imorski 1991., 186.

P/<»/i»1»mi,5_sz.

35

Imotskomu

Roden

-

20. Fra Felicije Luetic' (1832.-1857.)

v

Zupnik

1874. godine. Za sveéenika je zareden 1823. godine.

Zupa Imotske

krajine, gvardijan

srebmi okvir za Gospiriu

sliku.

u Imotskomu od

g.

g.

do

1857.

u viée

je

1861., gdje je napravio

preliranio omiéki samostan u

Kao runoviéki Zupnik

vrijeme gladi, a od svoje u§tedevine

umro u

sijeénja 1799. u Zupi, a

9.

omiéku

1847. sagradio veliéanstven zvonik uz

samostarisku crkvu.7 21. Fra

Imotskomu

Andeo

Udiljak (1857.-1858.)

7. sijeénja (?)

1879.

u gotovo svim

Zupama Imotske

kao dobrowor

koji je

ga prozvali “Caritas”

-

Roden na Studencima

Za sveéeriika

zareden 1817. godirie. Bio

Istakao se otvararijem §kola

krajirie.

u vrijeme gladi

je

i

u Proloécu. Nauéio

Pa§ko

iupnik

éitaonica,

ali

i

zbog éega su

Citati

8imuna Milinoviéa (T1910)

pisati fra

i

§kolu na Lovreéu, u

je

koji Ce

nadbiskup.

kasriije postati barski

22. Fra

je

u

Austrijska vlast odlikovala ga je g. 1853. zlatnim kriiem radi

.

velikog samoprijegora u vrijeme gladi na Studencima. Driao

Studencima

i

1847. razdijelio sve Sto je imao,

g.

umro

g. 1793., a

dobio ime Grgo. Za sveéenika Proloécu, Studencima

je

zareden 1826. godine. Bio

Rurioviéima.

i

Roden u Krivodolu

-

Ujevic' (1858.-1859.)

Umro

je

1804.

g.

je

u Runoviéima gdje

na krétenju

i

Zupnik u je

i

Potravlju,

pokopan

1859.

godine.

Lovre

23. Fra

Lucic' (1860.-1862.)

Bosni. Za sveéenika

da g.

je

je

zareden

8.

-

Roden

15. sijeénja 1806.

prosinca 1829.

U dokumentima

bio Zupnik u Slivnu (1843.-1845.), Pasiéini (1850),

1867.

do “izneriadne”

smrti

4.

i

u Dobretiéima u

nalazimo podatke

Vrgorcu (1849.

studerioga 1869. nalazimo ga u

i

1853.).

Od

imotskom samostanu

bez posebne sluibe. 24. Fra

Frano Kukavica

(1862.-1866.)

-

Roden

za svec' enil§a zareden 10. srpnja 1842. zajedno

Andelom. Zupnik u nekoliko iupa Imotske 1862). Gvardiian izabrari je 10.

je

u Omiéu od

g.

1866.

s

kolovoza 1818. u Glavini, a

deset godina starijim bratom

krajirie,

do

23.

a najduie u Podbablju (1845-

1869., a za pfovincijalova zamjenika

kolovoza 1869. na provincijskom kapitulu u Zaostrogu.

samostanu zamjenik

je

gvardijana

od

g.

1886.

fra

do 1888. Umro

U omiékom

19. travnja

1899. u

Omiéu. 25. Fra

Fra Ivan Glibota (1866.-1874.)

sveéenika

je

Makarskoj

i

nik

u

tu

Slivnu

zareden

7

Fm

56

godine.

Kao

Roden u

(1857.-1861.) je

ponovno

V. Vréié. 5L'ec‘e11ic1

1'

i

i

u

Runoviéima

g.

1861.

(1866.-1874.).

sluibu definitora Provincije od

g. 1882., a g. 1888. izabrari je

rc=dourz1` ci'Imo/she

Slivnu 27. veljaée 1831. Za

tridesetogodiénjak

sluibu obavlja kroz dva trogodiéta, od

Runoviéima obavljao duiriost biran

1855.

-

krajine, Imolski 1970., 69.

g.

postaje

do

u

1866. Bio je Zup-

Za

1863.

gvardijan

do

Zupriikovanja 1866.

Na

u

istu je

za proviricijalova zamjenika.

U

obnovio crkvu Presvetoga

Slivnu je

Runoviéima

Franc, a u

Zupnik postao

mu

u Imotskomu dovréio gradnju crkve

Trojstva,

Gospe od Karmela. Kao runoviéki

temelja sagradio crkvu

iz

sv.

jedan od utemeljitelja Hn/atske éitaonice u Imotskomu, éto

je g. 1870.

priznaje Mihovil Pavlinovici u posveti tiskanoga govora u prigodi njezina otvaran-

Nakon Zupniéke sluibe u Runoviéima obavlja u viée mandata - od g. 1875. do

ja.

velikih politiékih

borba

ulogu iako

veoma

26. Fra

sveéenika

ukupno

bio

je

i

zareden

trajalo

15.

Tu sluibu

do 1890. To

je vrijr=:m€

1884.

i

od

g.

1887.

narodnog preporoda u éemu

tib

Ivan odigrao vainu

fra

je

nenametljivf*

i

Marinko Vuku§ié

je

postaje gvardijan u Imotskomu.

-

(1874.-1891.)

Roden u Katunima

Za

18. travnja 1847.

studenoga 1870. Zupnik u Runoviéima u dva navrata, §to

24 godine. Uz pripomoé Vjerozakonske zaklade

g.

je

1880. sagradio je

danaénju runoviéku iupnu kuéu. Izmedu dvaju mandata Zupnikovanja u Runovioima

Omiéu od g. 1891. do 1896. U meduvremenu je bio definitor 1895. do 1896. Nakon drugoga mandata Zupnikovanja u RunoviCim;1

bio je gvardijan u Provincije

od

g.

i

povlaéi se u imotski 27. Fra

1876.)

Ante Rako

Za sveéenika

1848.

ja

samostan gdje

je

Imotskomu

jc

Pr<>l<>'/'.ac,

18.

svibn-

iupnik u Sturlcnciinu (1875-

28. Fra

Runoviéima (1891.-1896.)

i

glavici

Marinko Vuku§ic'

i

konobu “na Cemer" -

(1896.-1905.)

Fra_Iako(v)Mi1inovic' (1905.-1922.) lovreékih Milinoviéa

je

te

u 18.

kojzi je

i

kraj

Zupne kuéc

drugi put. Vidi gore

Roden

-

19.

st.

16.

dekan u

i

sveéenika 1886. godine. Obavljao

Podaci (1887.), Drveniku (1888.-1903. /?O 11. travnja 1943.

imom “Obad

Zavelinia"

sa

Godine

istaknuti prava§.1°

U

pjesnii

spjevao

u RunoviCirn;1.‘)

pod

fi‘at;ir;1

od

>I;iko

jc

'/.arcden

za

i

Zupnika u

Runovidima (1905.-1922). Umro

i

“Imotskim uéitelj

br. 26.

dalu dcsetak uglcdnili

duinost gvardijana u Zaostrogu

je

Gospc

studenogri 1863. u Casnoj

jedan bio provincijal, a drugi barski nadbiskup. Fra

Imotskomu

Zupnik

(1896.-1900.). Sagradio je crkvu Svih svetih u Zniijavcirna, kapclu

od Zdravlja na Pratrovoj

kojili

Rodio sc u 8um€tu, Zupa

zareden 1872. godine. Bio

iupnik u Proloécu (1880.-1891.)

obitelji

-

(1891.-1896.)

kolovoza 1906.

27.

Lovreéu (1876.-1879.), Zatim Zupni pornoénik u Imotskornu (1879.-1880.).

i

29.

umire

i

krajiS;nicini"

josip

1912. podigao je dva

Bilié,

fra

mramorna

koju

jc

u

pod pseudon-

je,

jako se spominje kao oltara u

Zupnoj crkvi u

RunoviCima.11 30. Fra Silvt-`:Star

Za sveéenika S

Opiirnije o

S1998), )

O

1°

1,

frzi

Kutle§a (1922.-1936.)

-

zareden 1898. godine. Bio

je

Ivzinu vidi: M. Glibotn,

Fm

Roden je

27.

oiujka 1876.

ii

profesor (1899.-1915.)

/mir G/iborn (1831.-1901.)grrldi/eijcrkw

rr

Vinjanima i

Rrrzrominrfi u

ravnatelj

Rrrrioivti S

55-59.

njemu dodnosimo

A. urevic,

/ww.

ll Sc/1c'rvr0f,m111x

4/.,

i

posebnu, op§i|`nu studiju u

ovom zbomikn

251.

Pmrmrcine

.Yar1crr`m' rrr1` Reaierrrpforis

in Da/mnfia, 1913., 37.

57

Franievaéke gimnazije u Sinju, Zupnik u Lovreéu (1915.-1921.)

i

Runoviéima (1922-

narodnog blaga

1956.) te gvardijan u Makarskoj (1921.- 1922.). Poznat je sakupljaé

ga se Rurioviéani spominju kao vrsna zdravstvenog savjetnika

a stariji

etriograf,

i

i

travara.13

Krsto Radic' (1956.-1942.)

51. Fra

Za sveéeriika

1897.

zareden

je

i\/Iakarskoj studirao je dvije

rujna

26.

godine

Roderi u Bogomolju na Hvaru

-

Nakon zaviiene bogoslovije

1921.

Rimu na Orijentalnom

Li

kolovoza

8.

Velikom Brdu, Podaci, Vrpoliu, Tuéepima, Runoviéima

Zavojanima.

i

kamo

rujna 1984. u mjestu Barrio Vuceticli u Argentini

Bio

institutu.

u

Zupnik u

je

Umro

je

15.

nakon Drugoga

se sklonio

svjetskog rata.”

Bernardin Bajié

52. Fra

ca 1910. Za sveéeriika

zarederi

je

pomoériik u Bibeniku

Zuprii

Otoku, Zlopolju

svcéenika

Bio

umro

1954., a

g.

Zupnik u Zaostrogu

i

Glibotic' (1951.-1955.)

jc '/,aredcri

i

je

Podaci, Runoviéima, Ugljanima,

je

Slivnu

1915.

Za

sluibe orgulja§a u Splitu, Zupnog

Sumartinu.

i

travnja

19.

Imotskomu

iripnika u Siivnu, Runoviéima, Proloécu,

gvardijan u Imotskomu, Visovcu

je

kraj Trilja 28. prosin-

u Zagrebu 19. rujna 1964. Bio

Roden u

-

oiujka 1958. Obavljao

12.

pomoCnika u LovreCu_ rtinu.

Roden na Vojniéu

-

Bristivici.

i

Pavao

Fra

55.

(1942.-1951.)

Umro

Omiéu

u

je

i

Suma-

51. srp-

nja 1992.

Nikola Bilié (1955.-1958.)

Fra

54.

svec' enika jc '/,areden 21. srprija 1929.

Roden u Prolo§cu

-

Nakon

u sjciiicni.§tu u

Siriju,

’/fupriog

sluibe prefekta (odgo-

je

pomoénika u Imotskomu

Studencima Vinjanima, Runovicima, Podbablju

u

Za

teologije u Makarskoj, studirao je dvije

godine na sveuéiliétu u Fribourgu u Svicarskoj. Obavljao iitclja)

1904.

lipnja

7.

i

Ugljariima.

i

Proloicu

Umro

je

te

Zupnika

u Imotskomu

29. prosinca 1991.

55.

Vjeko

Fra

sveéenika

Vréic' (1958.-1959.)

Roden u Imotskomu

-

28. veljaée

1914. Za

zarederi 12. oiujka 1958. Obavljao je sluibe odgojitelja u Sjemeniétu

jc

i

profesora na Franievaikoi klasiénoj gimanziji u Sinju, iupnika u Metkoviéu, RunoviCima, Igranima, Vrgorcu Zivi

i

Imotskomu, gdje

sijeériia

Frano Belamaric'

1918.

Bristivici,

Za sveéenika

je

(1959.-1961.)

zareden

bio gvardijan

Runoviciima, Stankovcima

i

Opéirniie o

memo

\'idi;

Fra Sii\'esIar

Kulle§;1.

-

58

dekan,

Roden u Dubravi

i

gdje joé uvijek

Op§irniie o niegovu Zivotu

i

radu vidi

L1

kraj 8ibenika 15.

je

Zupnik u

Blizni-

Pod kraj iivota bio je Zupni pomoénik umro 10. travnja 1989.

Kljacima.

ZiL'0/

i

i

obic'cr/1'

11

lmoc/eq/'

Konsl;inlino\'iC>. Imolski 1995.. 5-16.

15

i

kolovoza 1945. Bio

8.

glasovit ispoviednik u Metkoviéu gdje je

12

je

djeluje.

56. Fra

i

i

lislu Ru1zow`c'1` 2

(1995),

2,

11.

/arc(/1:11.

(Prir.:

Dr.

Vesna Culinovié-

57. Fra

Pavao

58. Fra

Ante Beneta

Za sveéeriika

zareden

je

put. Vidi gore br. 55.

Roden u Zaiviéu

-

(1964.-1967.)

dmgi

-

Glibotic' (1961.-1964.)

Skradina

kraj

rujna 1925.

1,

vojnog

24. srpnja 1955. nakori Sto je za vrijeme odsluierija

roka zaradio vi§egodi.§nju robiju. 59. Fra _lozo Viskovic' (1967.-1972.)

sveéenika

zareden

je

“Kaéié” u §ibeniku

Roden u Tuéepima

-

oiujka 1915. Za

21.

oiujka 1959. Obavlja sluibe pomoénika ravnatelja tiskare

4.

iupnog pomoénika u Zupi Majke Boije Lurdske u Zagrebu, odaklc su ga komunisti odveli u Siam Gradiéku na petnaestogodiénju robiju. Nakon toga

je

pomoénik

bio

Rurioviéima

jeme

i

i

uéitelja franjevaékih riovaka

8ibeniku (Varoé)

i

te

na Visovcu, Zupnik u Siveriéu,

Zupni pomoénik u Promajrii. Obavljao

siuibu duhovnika éasnih sestara u Splitu na Lovretu

Preminuo

u

je

Zagrebu gdje

u

trcéoredica

jevaékih

je

i

doéekao

duhovnog

i

je

neko

asistenta fran-

ovozemaljskoga

kraj

vri-

Zivota.

u Krapinskim Toplicama 24. sijeénja 1997., a pokopan

bolriici

Li

Zagrebu na Mirogoju. 40. Fra

Stanko

Baflié (1972,-1975.)

Za sveécnika

za 1916.

pomoénika

sv.

Lovrc

Li

Li5i€ic' u kraj

L1

dokumenata

Ante Sekelez

Benkowia

22.

kolovo-

srpnja 1941. u Siniu. Gbavlja slu7.bc '/fupnog i

Imotskomu. Zupnik

ekonom

8ibcniku,

objavio nekoliko zapaienili

jc

Roden

Benkovca, Prugovu, Miljcvcima, Runoviéima

gdje se bavi iziléavanjem

Ccmu

6.

kateheta u Kriinu, Zagrcbu

i

l’cru.§iCu kraj

samostana

zarcden

je

-

u Vrpolju kraj Knina.

jc

Banjcvcinia. Gvardijan

i

dcfinitor Provincijc. Zivi

i

lm/atskc vjerskc

iz

i

i

jc

radi u 8ibcniku.

o

nacionalric povijcsii,

krijiga.

Opancima (Lovrcé) 11. vcljaéc 1919. Za sveécnika je ‘/.arcdcri 15. l<olovo‘/.;1 1945. Ob;ivlj;1 slu'/ibc iupnog pomoénik Zupi Gospe od Zdravlja Vrlici. U godiri;1m;1 nakon 1)rugog;i Splitu, u Pi'olo.§cu Fra

41.

L1

(1975.-1982.)

Rodcri u

L1

svjctskog splitskc

i

trogirsl<c

je

Uglianima

(1962.-1969.),

duéobriinik u

duliovnoga

1941.

Eugen Poljak

Za sveéeriilm

u Imotskoiml

duliovnik

gvzlrdiian

g.

ic

isIo\'i'ciiicn<>

1994.

i

Omiéu od

Istakao se kao pisac

i

u

Bli'/.n;1_

u §csl '/fupa

Bristi\'ic;\

i

(V 1\'rI-

Splitu

(1952.-1962.),

Runoviéima

(1975.-1982.)

Zdra\i'lj;1

(1969.-1975.),

gvardijan u

g.

1982.

do

L1

i

1985. ]o§ uvijek

izdavaé vi§e knjiga praktiéna

Clan uprave Provincije.

(1982.-1988.)

-

Roden u Glavicama

29. lipnja 1967.

Zupnika u Zupamu

Kljaci, Sinj

Obavljao (L1

je

kraj Sinja

1.

travnja

sluibe Zupriog pomodnika

dva navrata),

Ruriovicfi

i

Otok. Bio

profesor na Franjevaékoj gimriaziii u Sinju, gdje

ie

bio

i

do 2000.

Luka Livaja

Za svcCcnil<;x

i

zareden

Sjciiienimi

ii

od

45. Fra

i

je

jc

Vrlici.

sadr7'.;1j;1, a bio je

42. Fra

sluibu Ziipnikzl

Zupnik u Zupi Gospc od

Siudcncima (1985.-1994.). Bio aktivan

jc

Zagora: Prgomct-Labin, Primorski Dol;ic_

bio

je

Mctkoviéu

i

(1946.-1949,) obria.§;io

rata

Zatim

jcvo.

ic

-

zaredeii

(1988.-1994.) 15.

-

Roden u Grabu

srpnja 1965.

Nakon

kraj Sinja 18. prosirica 1958.

teologije u Makakrskoj, nastavio

39

2.

Zz/PM POMOC'/wc! Bernardin Vuéié

Fra

1.

Za sveéenika zareden

1957.

Roden u Glavicama

kraj Sinja 20. sijeénja

29. lipnja 1961.

Mariojuriéié (1964.-1966.)

Fra

2.

~

(1961.-1964.)

-

Roden u Baékoj Vodi

29. listopada 1937.

Za

sveéenika zareden 50. oiujka 1964.

Tihomir Grgat

Fra

5.

Za sveéenika zareden

Za sveéenika zareden

1959.

Za sveéenika zareden

1945. 6.

1945.

1947.

Dinko

Fra

Ara<':iC'

Fra

Mirko Marié

10.

Fra

11.

Fra

veljaée 1954. 12.

Fra

-

Roden u

Roden

-

-

Mirlovicfu kraj Drniéa

-

Roden u Otoku

1.

oiujka

kraj Sinja 29.

u Bri§tanima kraj Drni.§a

Rodcn

-

u Vinjanima

Rodcn u Bmazama

(1976.-1979.) 6.

Marinko Vukman (1979 Za sveéenika zaredcn

Za sveéenika zareden 28.

oiujka

3.

studcnoga

Gomjim

21. listopacla

kraj Sinja

1.

studcnoga

29, lipnja 1974.

Za sveéenika zareden

Boie Vuleta

28.

29. lipnja 1972.

Mladen gimundic'

sijcénja 1950.

Benkovca

27. lipnja 1971.

(1974.-1976.)

Za sveéenika zaredcn

Vukéiciu kraj

(1971.-1972.)

(1975.-1974.)

Za sveéenika Zarcden

9.

Roden u

29. lipnja 1968.

Gveric' (1972.-1975.)

Za sveéenika zareden

8.

1947.

Mate

kraj Sinja 6. lipnja 1958.

29. lipnja 1968.

Za sveéenika zareden

Fra

Roden u Otoku

15. srpnja 1965.

Stanko Milanovic'-Litre

Fra

rujna 1942. 7.

-

Nikola Bulat (1969.-1971.)

Fra

5.

-

28. veljaée 1965.

Mijo Maric' (1968.-1969.)

Fra

4.

(1966.-1968.)

1.

Roden

L1

LovrcCu

kraj

Imotskoga

2.

srpnja 1975. .-1981.)

-

Roden u Hrvacama

kraj Sinja

16.

srpnja 1979.

(1981. -1982.) liprrja

-

-

Roden u Otoku

kraj Sinja 7. travnja 1955.

1980. u Splitu.

41

I\'llI1Ol/ICIJI

1,

j(/y'_5_7‘I

-

Priveo ga ko iedna priko vode.

-

Proveo se ko hos po

-

Pune

-

Pune su mu

-

Puno baba,

-

Posla se

-

Radi Sto oCe§, a nec'e§ dok 0665.

-

Pravi raéun bez krémara.

-

Rzlzbij, nije

ti

-

Rutav Mate

(biljac) lega

-

S

-

Sidilo u glavu,

-

Silu

-

Slaiu se ko rozi u

-

Sloinu braéu kuéu grade, u nesloina luzgraduju.

-

Sritniji

-

Sto

-

Svak

-

Svuk nosi svoj

-

Sve bolesno osim kilava Caée.

-

Svc

-

71(

ZUOVHIIJ

puéke

se

kilavije dire.

Boga ne

je

ti

brzo se vraéaj.

ciaéino.

doélo,

nego

jedun, u prazne dvojica.

guée.

laéaj,

vragom

pl;1Si

draéi.

na

vragom

s

pamet u

te.

oélo.

str;1nu.

moli. v1'ic'i.

pametniji.

davula u njemu. je

lud na svoj naéin. krii.

se ukiselilo, osim mlika

i

kupusa.

Svemu vz1l;1, kruv je 1';1nz1. Svi smo km/avi ispod koie. §to

jc

bubi milo, to

se

joj

i

snilo.

-

§t<> jc

-

§to ludi kupi, sto pametni prodat ne

-

§to

-

Da znan

-

§to noc’ radi, dan se mga.

-

§to ovca vidi leieé, nije daleko.

-

§to 5

bilo claleko, doélo je blizu (smn).

ncpismen napiSc, pisat, lipo

ni

procfitat.

hi ja pisalu.

ti

vragom dode,

sam nc zna

mogu.

vragom

s

i

-

Kad u drek dimeS, on

-

§to viée grmi, manje

-

Smuéaj pa

-

Te§ko Cizmi na krivim nogama.

-

Te§ko kozi kad otpadnu

-

Teéko vuku mesa

-

Traii dlaku u jajetu.

-

Treéi put

-

Trevilo mi se ko curi dire.

ode.

zasmrdi.

pada.

ki§;a

prolij.

rozi, teie suSi

neiduéi, a

Bog pomaie.

magarcu

s

kad otpadnu

konjem

u§i

putujuéi.

K!HIOL'1Ck’I

-

Dobra roba sama

-

Gladan pas ne

-

I

raiena slama bolja

je

od prazni

Ima duii

-

Istina je

-

Kad ne bi moga govorit na gomju, on Kad se opanak popapuéi.

-

-

jadu kad te nude, necfeé unda kad ne bude.

nego krava

jezik

rep.

na dnu bukare.

Ko poétenja nema, sramotom se diéi. Ko se vali, sam se kvari. Ko te kruvom rani, Cacfon ga zovi. Ko te ne zna skupo bi te platio, a ko Ko te pita koliko godina imaé. Ko visoko leti, nisko pada. Kud si navalio ko prase.

-

Lako

-

Raclije bi je nosijo

-

Lopov

-

Vo bodaé ima

najviée zaparotina.

-

Navro na

ko junac na

-

Ne Ne NC Ne Ne

-

-

-

mrtvu vuku zube

je

vlast

traii lika traii

ono

za

brojit.

sluéa.

Sto te

mire

plast.

ne

boj sc pasa koji

Boga

ni

boli.

mnom

Ni u

-

Ni zaéina priko naéina.

-

Oée bit ko O66 pare

mom

i

ulje svr

gaée

njemu

mire, ni u

molit.

ncgo onog

laje,

-

tresti.

vi1‘€.

vode.

jare.

-

Okrée se kako

-

Oteto prokleto.

-

Popijo bi ga u kapi vode,

-

SluS;1j

orle éto tuke divane.

-

Ne Ko

vidio

vitar puée.

bacaj sol u slano more.

-

§ta bleji§

-

Prislano

-

Sta

mi imaS

§ta

si

-

zna davlu

trun u jaju,

valja priko

je

te

progovorijo na donju

na dva stoca.

Neée niko nada

-

bi

oni koji se uvati.

je

sicli

nego

-

-

jasala.

-

-

jUy'jj4

laje.

Idi

-

1,

vali.

-

-

11/

se

ZDOHIM?

more

kad rii

te

solit.

ne

maéki

striiu.

drago.

nije

reéi, reci

mi

se usprdokraéio.

tx

brk.

koji leii

i

reii.

bi te da.