Knjiga Od ideje do premijere iznimno je važna za nastavu medijske kulture u osnovnoj školi, a posebice u radu filmskih (video) družina u školi. Autori, iskusni voditelji filmskih družina, na pristupačan način, često pozivajući se na svoju praksu, objašnjavaju kako nastaje dječji film, tumače osnovne pojmove iz teorije filma, pišu o organizaciji i radu u školskoj družini. Izuzetno je dobro što knjigu prati DVD s dječjim filmovima i radni listići, čime je potpuno zadovoljavajuće obrađeno cijelo područje. Smatram da je to više od dobre dopune nastavi medijske kulture i tekstovima koji se rabe u nastavi toga dijela predmeta Hrvatski jezik. Gledajući umjetničko područje u sklopu novoga Nacionalnoga okvirnoga kurikula Filmska i medijska kultura i umjetnost gdje se ovo područje promatra poglavito kao stvaralaštvo, knjiga Od ideje do premijere u osnovnoj je školi i te kako bitna za medijske pedagoge. Upravo ovakav vodič potiče razvijanje medijskog izražavanja u školi. Stoga ga, s punom stručnom odgovornošću, preporučujem za objavljivanje. Iz recenzije dr. Krešimira Mikića
SADRŽAJ OD IDEJE... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6 Ideja je prva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6 Sinopsis . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9 Scenoslijed . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10 Scenarij . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11 Knjiga snimanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15 Plan snimanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19 FILMSKA EKIPA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21 Redatelj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21 Snimatelj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23 Majstor zvuka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24 Novinar . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27 Glumci i statisti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28 Skripter . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30 Ostali u filmskoj ekipi (kostimografi, scenografi, rekviziteri, šminkeri…) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32 Producent . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34 SNIMANJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35 Kadar . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36 Filmski plan . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38 Kut snimanja ili rakurs . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41 Pokreti kamere . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42 Zum ili zumiranje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45 Uloga svjetla (osvjetljenja) pri snimanju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46 Pozor! Snima se! . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47 MONTAŽA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51 Montaža filma . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52 4 Od ideje do premijere.indd 4
22.3.2011. 12:10:22
PREMIJERA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60 OSNOVNA I DODATNA OPREMA POTREBNA FILMSKOJ DRUŽINI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63 KAKO OSNOVATI FILMSKU DRUŽINU? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67 DJEČJI FILM U NASTAVI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 70 Ne bojte se davati: tko više daje – više (pr)ima . . . . . . . . . . . . . . . 70 Sat razrednoga odjela i roditeljski sastanci . . . . . . . . . . . . . . . . . . 70 Godišnji program rada školske filmske družine . . . . . . . . . . . . . . . 74 Kratak sadržaj filmova na DVD-ima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 82 FILM JE NAŠA PRIČA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 95 Moja je priča o filmu film . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 95 Film je moja priča . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 105 Moja je filmska priča bajka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 108 Kratka povijest multimedijalnoga centra SKIG (STUDIJA KREATIVNIH IDEJA – GUNJA) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 111 ZAG (ZAIGRANI AKTIVNI GROMOGLASNI) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 114 POJMOVNIK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 118 POPIS LITERATURE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 128 Popis internetskih stranica posvećenih filmu . . . . . . . . . . . . . . . . 131 Popis fotografija sa snimanja i kadrova iz filmova . . . . . . . . . . . 132 Zahvala . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 134 Prostor za bilješke voditelja filmske družine . . . . . . . . . . . . . . . . . 136
5 Od ideje do premijere.indd 5
22.3.2011. 12:10:22
1.
OD IDEJE... IDEJA JE PRVA Svakomu dobromu filmskomu projektu prethodi dobra ideja. Originalnu filmsku ideju moguće je izraziti u jednoj poticajnoj rečenici. Primjerice, ideja za dječji film Klonovi izrečena je riječima: Imamo pet parova jednojajčanih blizanaca u školi, mogli bismo o njima snimiti film! Djeca (učenici) i voditelji filmskih družina puni su ideja i zamisli. Učenici bi najradije snimali filmove pune akcije i jurnjave na motorima, horore u mračnim i tajanstvenim školama s lokvama krvi (zna se da za tu svrhu najbolje služi kečap) ili posjete izvanzemaljaca s mnoštvom specijalnih efekata. Na voditelju je da prizemlji učeničke ideje i usmjeri ih na teme koje je moguće snimiti u okviru školskoga filmskoga budžeta. Voditelj ne treba sputavati dječju maštu i nametati svoje ideje, ali treba pomoći učenicima i usmjeravati ih kako da što bolje ostvare i naoko banalnu, na prvu pomisao možda i nezanimljivu ideju. Jedan od dobrih načina traženja ideje za igrani film može biti fotografiranje različitih mjesta u gradu, na selu, u školi i oko nje: trgova, ulica, dvorišta, dječjega parka, kamenih stuba, mjesne luke, rascvjetane livade, napuštena dvorišta, staroga tavana...
Kamene stube, stari bunar i seosko dvorište - mjesta koja kao da čuvaju kakvu zanimljivu priču.
6 Od ideje do premijere.indd 6
22.3.2011. 12:10:31
OD IDEJE...
Filmska družina podijeli se u tri manje skupine, oboruža digitalnim fotoaparatima ili mobitelima i krene u potragu za zanimljivim prostorima na kojima bi se mogao snimati igrani film. Nakon fotolova na dobre filmske lokacije, sve se snimljene fotografije unose u računalo i pregledavaju na zaslonu računala. Biraju se najzanimljivije fotografije i fabula/slijed („kostur”) buduće filmske priče već se nazire pred malim filmašima. Ideja je rođena!
Ideje za dokumentarni film čekaju, samo ih treba prepoznati.
Ideje za dokumentarni film čekaju, samo ih treba prepoznati, u svakomu razredu – uspješni športaš u školi (budući plivač para olimpijac, prvakinja u ritmičkoj gimnastici); mali lumeni (poznavatelj arapskoga jezika, najčitač); djeca s posebnim potrebama (dijete s cerebralnom paralizom, pohađanje nastave u invalidskim kolicima, hiperaktivci); vječni „školarci” (domar, kuharica, spremačica) i tako dalje. Školske filmske družine često snime i kakvu reportažu, kraljicu novinarstva, o mnogobrojnim školskim događanjima – školski kros,
U animiranomu filmu neka učenici daju mašti i idejama na volju.
7 Od ideje do premijere.indd 7
22.3.2011. 12:10:34
višebojac, božićni koncert, uskrsni sajam, hrvatski doručak – najveći doručak. Za uspješnu reportažu i dokumentarac, osim ideje, bitni su i dobri i zanimljivi sugovornici i (ne)klasičan, poseban i nov pristup obradi teme. Tek u animiranomu filmu neka učenici daju mašti i idejama na volju! U animiranomu filmu mogu se ostvariti i nemoguće ideje i nemogući likovi. Sve što je u igranomu ili dokumentarnomu filmu nepremostiva prepreka, odlično će se ostvariti oživljenim crtežom ili lutkom – leteći razred, nesnosna buha, nervozno pile, posjetitelji s drugih planeta, bakica – svjetska putnica, vještice i vilenjaci. Izrazito likovno daroviti učenici i njihovi filmski voditelji (najčešće nastavnici likovne kulture) skloni su stvaranju eksperimentalnih filmova u kojima mogu prevladavati motivi mora, ritam kiše, odnos svjetla i tame. Svaki igrani film (glazbeni spot) moguće je u montaži obraditi na eksperimentalan način, najčešće uporabom vizualnih svjetlosnih efekata ili kratkim i neobičnim filmskim rezovima.
Odnos svjetla i tame postignut filmskom tehnikom.
Odnos svjetla i tame kakav je u prirodi.
8 Od ideje do premijere.indd 8
22.3.2011. 12:10:35
OD IDEJE...
SINOPSIS Sinopis je nacrt, skica, pregled, osvrt. Ne treba kretati u pustolovinu snimanja filma (igranoga, dokumentarnoga ili animiranoga) bez sinopsisa. U filmskome jeziku sinopsis predstavlja kratak sadržaj budućega filma i podloga je za pisanje scenarija. Sinopsis ne treba sadržavati više od nekoliko rečenica. Ideju za film treba literarno uobličiti tekstom koji ima uvod, razradu i završetak. Sinopsis se može pisati pojedinačno, u paru ili u skupini, tj. autor sinopsisa može biti družina. Sinopsis olakšava razradu filma u scenariju i knjizi snimanja.
SINOPSIS JE KRATAK SADRŽAJ BUDUĆEGA FILMA.
Sinopsis, skupni rad članova Zaga, 2002. godina
Kadrovi iz filma D.
9 Od ideje do premijere.indd 9
22.3.2011. 12:10:35
KADAR
STATIČAN KADAR DINAMIČAN KADAR
Neprekinut rad kamere, od njezina uključenja (obilježena kao REC) do isključenja (STOP) čini jedan kadar. Kadar je temeljna jedinica filma. Filmovi mogu biti snimani u stotinu, tisuću kadrova ili samo u jednome kadru te trajati nekoliko sekunda, nekoliko minuta ili nekoliko sati. Filmski kadar može biti statičan i dinamičan. Dinamičnost kadra ovisi o stanju kamere – kreće li se kamera ili stoji na mjestu. Samo onaj kadar koji je snimljen pokretnom kamerom naziva se dinamičnim kadrom. Potpuno je nevažno ako se tijekom snimanja likovi kreću – hodaju, gimnasticiraju, trče ili se snima prazno školsko dvorište. U oba slučaja, ako se kamera ne kreće, statična je, i kadar je statičan (iako možda prikazuje utrku ili baletnu predstavu). Ipak, kad se snima pokret i kamera se na neki način mora kretati, bilo iz ruke ili na tračnicama. Kamera je nepokretna kad se snimaju totali, no tada snimatelj mora biti spreman za brze švenkove. To znači da snimatelj jednim okom gleda kroz kameru, a drugim – izvan kamere kako mu ne bi promaknulo što nepredviđeno ili zanimljivo.
Kadrovi mogu biti statični i dinamični, i takvi se mogu snimati u brzomu vlaku.
KRATKI I DUGI KADAR
KADAR REALNE DULJINE
Dvoplan
Kadrove možemo dijeliti prema duljini na kratke i duge te kadrove realne duljine. Nema pravila prema kojemu ćemo jedan kadar nazvati kratkim, a drugi dugim. Duljina kadra ovisi o sadržaju koji snimamo, primjerice: panorama školskoga igrališta trajat će dulje od detalja nogometne lopte. Kada kadar traje onoliko koliko je potrebno za prikazivanje i razumijevanje radnje (ni više, ni manje), govorimo o kadru realne duljine. Međutim, kada se snima, bolje je snimiti dulje kadrove koji se mogu skratiti u montaži. 36
Od ideje do premijere.indd 36
22.3.2011. 12:11:44
SNIMANJE
Razlikujemo dubinske i plošne kadrove. Dubinski kadar prikazuje jednako oštro lik i prostor oko njega. Tako, naime, gledamo svijet oko sebe pa dubinski kadrovi djeluju prirodnije od plošnih jer ujedno vidimo više radnja istovremeno. U plošnomu kadru lik je prikazan oštro, a pozadina neoštro. S obzirom na gledatelja kadrove dijelimo na objektivne, subjektivne i autorske. Objektivni kadar čest je u dokumentarim filmovima. To je kadar kojemu se izvanjski svijet filmski manje zamjetno preobražava, gledatelj ga doživljava kao da je on sam bio na snimljenom događaju. Subjektivni kadar pokazuje viđenje jednoga filmskoga lika. Kamera gleda umjesto njega, oponaša njegov pogled. Autorski kadar svojevrstan je redateljski komentar onoga što vidimo u kadru. U njemu se najčešće zapažaju značajne promjene zbilje, neobični rakursi, izraziti bliži planovi, domišljata montažna rješenja i slično.
Ono što se snima može mirovati ili biti u kretanju. To isto vrijedi i za kameru.
DUBINSKI I PLOŠNI KADAR
OBJEKTIVNI, SUBJEKTIVNI I AUTORSKI KADAR
Snimanje kadra u visini očiju.
Zaticajni su kadrovi neponovljivi i nemoguće ih je unaprijed isplanirati. Prilikom snimanja filma Sva lica različitosti dogodilo se nekoliko neočekivanih − zaticajnih okolnosti: dvojica su se dječaka posvađala i gotovo potukla igrajući videoigre, a druga su se trojica popela na zaštitnu ogradu školskoga dvorišta, visoku tri metra. Zagova kamera i mikrofon bili su uključeni, snimljeno je više i bolje od onoga što je planirano. Na posljednjemu snimanju dokumentarca radnoga naslova Lunić, zagovci su bili dobrano umorni. Usredotočeno su snimali pola sata, potom se družina iza kamere počela lagano osipati. Jedni su otišli na autiće, a drugi na „booster“. Samo je Franka ostala za kamerom. Na vrtuljku se zavrtjela tek nakon zadnje klape.
37 Od ideje do premijere.indd 37
22.3.2011. 12:11:49
Mali savjeti malim snimateljima 1. Prije početka snimanja kameru treba dobro pričvrstiti (uglaviti) na stativ, potom u nju staviti kasetu ili disk za snimanje. Ako nije nužno, ne snima se kamerom iz ruke jer će snimka biti nejasna, neoštra i skokovita. 2. Na stativ treba namjestiti libelu kako bi kamera bila pod pravim kutom. 3. Prilikom promjene tipa osvjetljenja potrebno je ugoditi white balance na kameri, tj. kolorističko ujednačavanje slike, tako će boje izgledati i biti prikazane: vjerno i prirodno. 4. Početnici neka snimaju na automatskoj funkciji kamere (profesionalni snimatelji neka zažmire na ovaj savjet). 5. Kameru treba veoma pažljivo pokretati pri panoramiranju (švenkanju), približavanju snimanomu objektu ili udaljavanju od njega (zumiranju i odzumiranju) jer nagli pokreti kamere čine sliku neoštrom, a izazivaju i glavobolju gledatelja. 6. Prije početka snimanja moraju se isključiti mobilni uređaji jer će zvonjavom ili zujanjem omesti u najnapetijemu trenutku snimanja. 7. Nakon snimanja snimljenu videokasetu treba osigurati i sačuvati (prebaciti s rec na save) kako se na nju više ne bi moglo snimati preko već snimljene građe za film.
Prije početka snimanja kameru treba dobro pričvrstiti.
Kamera treba biti pod pravim kutom.
50 Od ideje do premijere.indd 50
22.3.2011. 12:12:13
MONTAŽA
MONTAŽA
4.
Nakon snimanja, a prije montaže, treba pregledati snimljenu sirovu građu (materijal). Kamera se priključuje na televizor (ili na računalo, LCD projektor) i pregledava se snimljeno. Na taj će se način svi članovi družine (i oni koji nisu bili na svim danima snimanja) upoznati sa snimljenom građom za film.
Pregledavanje snimljenoga, kao i montaža, traži strpljive i pozorne mlade filmaše.
Dok se pregledava snimljeno, treba zabilježiti svaki time code dobrih i odličnih kadrova kako bi montažer znao koje kadrove treba unijeti u računalo. Sve iskoristive kadrove potrebno je označiti i u skriptu. Pregledavanje cijele snimljene filmske građe dugotrajan je posao jer podrazumijeva zaustavljanje, zapisivanje, razgovor o onome što se snimilo. To je, ujedno, montaža na papiru ili gruba predmontaža jer se na papiru (i u glavi) slažu kadrovi i okvir budućega filma čiji se kadrovi upravo pregledavaju i odabiru. Ako je snimljeno nekoliko sati filmske građe, članovi filmske družine mogu se podijeliti u skupine pa će svaka skupina pregledati jednu kasetu (mini DV), tj. jedan sat snimljene građe (sirovoga materijala) i napraviti odabir kadrova za konačnu, završnu montažu. 51 Od ideje do premijere.indd 51
22.3.2011. 12:12:16
5. PRETPREMIJERA
PREMIJERA Prije službene premijere obavezno se održava pretpremijerno prikazivanje filma za sve članove družine i odabranu pretpremijernu publiku. Dobro je poslušati savjete ili prijedloge gledatelja ako se npr. odnose na duljinu ili nerazumljivost filma, npr. film je predug, neki dijelovi su nerazumljivi. Ako se većina članova družine usuglasi da su primjedbe gledatelja opravdane, te dijelove filma treba ponovo montirati.
Pozivnice filmske družine Zag za premijeru filmova Hafiz i Sva lica različitosti
Premijera Premijera dječjega filma može biti u različitim prostorima: učionici, školskoj dvorani, školskom predvorju, kinu, na Lidranu, na filmskoj reviji, na crvenomu tepihu… Na premijeru su pozvani svi: učenici
Primjeri naslovnica: u mnogomu slične, a ipak različite.
60 Od ideje do premijere.indd 60
22.3.2011. 12:12:22
PREMIJERA
škole i njihovi roditelji, učitelji, ravnatelj, članovi Školskoga odbora, predstavnici Hrvatskoga filmskoga saveza, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Agencije za odgoj i obrazovanje, gradskih ureda za odgoj, obrazovanje i kulturu, predstavnici medija. Mali savjeti za uspješnu premijeru Za uspješnu premijeru treba se dobro pripremiti i raspodijeliti poslove. 1. Treba napraviti i omotnice za DVD filma i umnožiti film (svaki učenik koji je sudjelovao u nastanku filma treba dobiti jedan primjerak, a primjerak filma daruje se i glavnim likovima filma i svima koji su zaslužni što je film doživio premijeru). 2. Treba napraviti prigodne pozivnice i plakate – mogu biti napisani i oslikani dječjom rukom, tj. unikatni ili umnoženi na fotokopirnom uređaju. 3. Pozivnice treba poslati na što više adresa i objaviti ih na internetskoj stranici škole (filmskoj će družini biti osobita čast prikazati film pred punim gledalištem). 4. Plakati se mogu izložiti u školskim prostorima – hodnicima, predvorju, knjižnici ili u izlozima obližnjih trgovina, kafića... 5. O premijeri i sadržaju filma treba na vrijeme obavijestiti mjesne radijske postaje, televizije i tisak te im poslati pozivnice. 6. Sve pozvane goste treba uljudno dočekati i učiniti sve da ugođaj bude prikladan premijeri. Film treba vidjeti što više gledatelja jer se dječji filmovi bave osjetljivim i bitnim društvenim problemima koji su mladim naraštajima zanimljivi ili koji otkrivaju i promiču športaše i druge talente. Pozivnice za dječju filmsku premijeru dobro je poslati novinarima tiskanih i audiovizualnih medija. Putem medija lakše je dobiti pozornost za filmsku temu koju je družina obradila, npr. izgradnja školskoga dizala za djecu s posebnim potrebama koja nastavu pohađaju u invalidskim kolicima, daroviti učenik koji K'uran zna naizust, nastavak školovanja u susjednoj državi zbog nepovoljnih društvenih prilika, hiperaktivci u redovitoj nastavi, plivač paraolimpijac, gimnastička prvakinja Hrvatske… 61 Od ideje do premijere.indd 61
22.3.2011. 12:12:22
8.
DJEČJI FILM U NASTAVI Ne bojte se davati: tko više daje – više (pr)ima Elektronični mediji, a najviše među njima upravo film, u velikoj mjeri utječu na današnje društvo. Filmski gledatelji najčešće se uz film žele opustiti i zabaviti, rijetko – učiti. Mogućnost istinskoga poučavanja filmom često je u drugomu planu. Uz dobro pripremljen i metodički pravilno vođen sat medijske ili filmske kulture nastava će oživjeti, povećat će se pozornost učenika, potaknut će ih na kritički odnos prema medijima i na osviješteno shvaćanje medijskoga (u ovomu slučaju – filmskoga) jezika. U ponuđenim filmskim primjerima i pripremama polazi se od tematsko-idejne interpretacije. Učenici se upoznaju sa sredstvima filmskoga jezika, interpretiraju se filmska izražajna sredstva i istražuje kako je film djelovao na gledateljeve osjećaje i misli. Odabrani su filmski primjeri, svi odreda, dječji filmovi. Autori su im učenici osnovne škole, a svojim su trajanjem (najčešće od 5 do 15 minuta) primjereni obradi na jednomu školskom satu ili na dvosatu. Za valjano i dobro provođenje nastave medijske kulture (osim tehničke opremljenosti učionice, kabineta ili škole), gledani bi film trebao biti, uz visoku kakvoću: tematski, sadržajno i stilski prikladan dobi učenika, takav da potakne doživljavanje, prihvaćanje i shvaćanje filmskoga sadržaja i poruke te valjano interpretiran nakon gledanja. Svi ovi filmovi mogu ostaviti dobar dojam, a time i utjecaj, na mlade gledatelje, stoga ih treba i interpretirati sa sviješću o toj mogućnosti.
Sat razrednoga odjela i roditeljski sastanci Dječje filmsko i videostvaralaštvo, dakle filmovi koje su osmislila i snimila djeca, postaju izvrstan sadržaj na satovima razrednog odjela. Teme koje se obrađuju u ovim filmovima dio su dječjega, učeničkoga svijeta, a način prikazivanja tih tema u skladu je s njihovim načinom razmišljanja. Stoga bi bila šteta ne iskoristiti ih kao odgojnu vrijednost jer napokon dolazi do izražaja metoda „djeca uče od djece“.
70 Od ideje do premijere.indd 70
22.3.2011. 12:12:54
DJEČJI FILM U NASTAVI
Odabrani filmovi mogu se podijeliti na nekoliko tematskih skupina: ŠPORT D, dokumentarac o plivanju i natjecanju. Prvakinje, dokumentarac o ritmičkoj gimnastici. Višebojac u Zagorki, reportaža o športskomu događaju u školi. Ovi filmovi ističu vrijednosti bavljenja športom, potiču učenike na športske aktivnosti te ih potiču na ustrajnost u bavljenju športom. DJECA S POSEBNIM POTREBAMA Luka, dokumentarac o učenicima koji se školuju po prilagođenomu programu. Pero, dokumentarac o hiperaktivnomu učeniku. Sara, dokumentarac o strahu od škole. Sretno dijete, dokumentarac o teško bolesnoj djeci. Još jednom za Riju, dokumentarac o slijepoj i slabovidnoj djeci. Ovi filmovi razvijaju prihvaćanje djece s posebnim potrebama u razredu te potiču suosjećanje i pravilan odnos prema osobama s posebnim potrebama. DRUŠTVENA TEMATIKA Događa se u lipnju, dokumentarac o poteškoćama s daljnjim školovanjem. Josipova molitva, igrani film o poteškoćama vezanim za maturalac. Kad bi svi kao Dino, dokumentarac o djeci koja roditeljima pomažu svojim radom. Kao otac i sin, dokumentarac o teškomu i neobičnomu životu. Ovi filmovi potiču i njeguju društvenu osjetljivost i solidarnost.
71 Od ideje do premijere.indd 71
22.3.2011. 12:12:55
POSEBNOSTI U NAŠEM DRUŠTVU Alla, Nazariy i svi njihovi, dokumentarac o hrvatsko-ukrajinskoj obitelji. Hafiz, dokumentarac o hafizu-osmoškolcu. Srce puno tajni, dokumentarac o položaju žena u islamskom svijetu. Mouly moužek Pinky, dokumentarac o djetetu u seoskoj sredini, u selu koje izumire. Kad bi svi kao Dino, dokumentarac o običajima uz blagdan Ramazanskoga bajrama. Zaboravljeno carstvo, dokumentarac o radu na seoskom imanju, o djeci koja svoju budućnost vide na selu. Ovi filmovi promiču svijest o različitosti, multikulturnosti i potiču međusobno poštovanje i snošljivost, miran suživot. TRADICIJA Treba l’ kvočka?, dokumentarac o božićnim pučkim običajima u Slavoniji. Etno, reportaža o značenju i smislu riječi u naslovu ovoga filma. Japičini zdiganci, dokumentarac o starcu koji je oplemenio svoju samoću. Ovi filmovi razvijaju svijest o važnosti njegovanja narodnih običaja, predstavljaju vezu tradicije i suvremenoga života. EKOLOGIJA Foto-safari, animirani lutkarski film o onečišćenju okoliša. Zaboravljeno carstvo, dokumentarac o zdravom životu na selu. Ovi filmovi razvijaju svijest o potrebi zaštite okoliša, odgajaju za očuvanje okoliša te potiču na brigu o okolišu.
72 Od ideje do premijere.indd 72
22.3.2011. 12:13:00
DJEČJI FILM U NASTAVI
PREVENCIJA OVISNOSTI Kiosk, reportaža o prodaji cigareta maloljetnicima. Film postavlja pitanje tko je odgovoran za maloljetničke poroke. Stariji ili maloljetni?
PUTOPISNI DOKUMENTARCI Cesta ih zove, dokumentarac o autostopiranju. Od Gunje do Harvarda, dokumentarac o djevojčici iz Gunje, dobitnici američke stipendije. Ovi filmovi mogu zabaviti, ali još više − poučiti.
DJEČJI SVIJET Klonovi, dokumentarac o blizancima u razredu. Nula osma kao pjesma, eksperimentalni film, glazbeni spot. Pas i buha, animirani crtani film o kućnim ljubimcima. Plava čarolija, animirani crtano-lutkarski film o bajkama i snovima. Tres muheres, animirani crtani film na „način sapunice“. Utrka za znanjem, igrani film o učenju, o teškoj školskoj torbi. Ovi su filmovi šaroliki kao i dječji svijet. Prijedlog nikako nije konačan. Mogućnosti se otvaraju gledanjem ovih dječjih filmskih radova. Svaki razrednik najbolje će znati uskladiti svoju razrednu situaciju sa situacijama o kojima govore filmovi. Naravno, mnogi su od ovih filmova odlični i za roditeljske sastanke. Iskustvo je pokazalo da je najučinkovitije film prikazati učenicima na satu razrednoga odjela, zatim im zadati zadatak za samostalan rad (crtež, strip, pismeni osvrt i sl.), potom isti film pokazati roditeljima na roditeljskomu sastanku, predočiti im dječje radove i rasprava o odabranoj temi može početi. Na ovakvim roditeljskim sastancima roditeljima ne će biti dosadno.
73 Od ideje do premijere.indd 73
22.3.2011. 12:13:01
10.
POJMOVNIK ADAPTER – tehnička naprava kojom se spajaju dva neusklađena uređaja i proširuju njihove mogućnosti. AMERIČKI PLAN – nazvan tako po američkim vesternima; prikazuje ljudski lik do koljena. ANIMIRANI FILM – nastaje animacijom, tj. oživljavanjem crteža (crtani film), lutaka (lutkarski film), računalnih prizora (računalna animacija), ljudi (živa animacija) i predmeta (animacija predmeta); za jednu sekundu crtanoga filma potrebno je nacrtati 24 sličice (puna animacija). AUDIO − desni stupac knjige snimanja koji donosi opis zvuka u filmu. BLIZI PLAN – prikazuje ljudski lik od tjemena do pojasa. BUBICA – vrsta maloga mikrofona koji se pričvrsti za odjeću osobe koju se snima; razlikujemo žičane i bežične bubice. BRIŠUĆA PANORAMA (FILAŽ) – vrlo brz pokret kamere koji premješta radnju filma s jednoga mjesta na drugo (npr. iz učionice u školsko dvorište). DETALJ-PLAN – prikazuje dio osobe ili predmeta, a više se ne može dijeliti. DIJALOG – razgovor dvaju ili više filmskih likova, najčešće između protagonista i antagonista. DJEČJI FILM – film koji su snimila djeca (učenici, polaznici osnovne škole); djeca najčešće snimaju igrane, dokumentarne i animirane filmove, a nešto rjeđe reportaže i eksperimentalne filmove. DVD – (engl. Digital Video Disc), medij za pohranu podataka, pa tako i pohranu filmova. DOLLY KOLICA – pokretna platforma (na kotačićima) na koju se pričvršćuje kamera; pogodna su za snimanje u hodnicima, dvoranama. DOKUMENTARNI FILM – faktografski, činjenični film (istinit, vjerodostojan, aktualan); prikazuje stvarne događaje iz svakodnevnoga života, bez uljepšavanja; nema glumaca profesionalaca. 118
Od ideje do premijere.indd 118
22.3.2011. 12:13:42
POJMOVNIK
DVOSTRUKA EKSPOZICIJA − prikazuje dva kadra jedan preko drugoga ili jedan do drugoga čime se naznačuje istovremenost. ELIPSA – izostavljanje nekih kadrova u montaži filma, tako se ubrzava filmska radnja ili se stvara napetost. EKSPERIMENTALNI FILM − prema nekim filmskim teoretičarima, to je četvrti filmski rod; onaj u kojemu pretežu neobični kutovi snimanja, neuobičajeni montažni prijelazi i slično; uvodi novosti i drugačiji pristup u uobičajeno filmsko izražavanje; naziva se još alternativnim, apstraktnim ili avangardnim (vidi: FILM OTVORENE KATEGORIJE). FAR – vidi: VOŽNJA KAMERE. FILAŽ – vidi: BRIŠUĆA PANORAMA. FILM − ozvučena (zvučni film) ili neozvučena (nijemi film) slika u pokretu; namijenjen publici koja ga gleda u prostoru za projekciju (kino, učionica, soba...); sedma umjetnost. FILM OTVORENE KATEGORIJE – drugi naziv za eksperimentalne filmove na nekim filmskim festivalima i revijama; ta kategorija podrazumijeva filmove u kojima se potiče posve drugačiji, nov i neuobičajen ili umnogome neočekivan način filmskoga izražavanja poput asocijativne ili ritmičke montaže, mnoštva kratkih rezova ili montažne igre svjetla, sjene, boje itd. FILMSKA ADAPTACIJA – prilagodba književnog ili kakva drugoga djela (stripa, računalne igrice, televizijske serije…) za film. FILMSKA DRAMATURGIJA – u službi je filmskoga pripovijedanja i odnosi se na izbor pojedinoga filmskoga plana i njegova trajanja u određenoj sceni filma. FILMSKA EKIPA – svi koji sudjeluju u procesu nastanka filma: glumci, klaper, kostimograf, majstor zvuka, mikroman, novinar, producent, redatelj, rekviziter, scenograf, snimatelj, statisti, šminker. FILMSKA IDEJA – ideja koju je moguće pretočiti u film, tj. po njoj snimiti film, treba biti izvorna i vjerodostojna. FILMSKA INTERPUNKCIJA – ima sličnu ulogu kao interpunkcija u pisanju; osnovno su sredstvo filmske interpunkcije rezovi. FILMSKI KRITIČAR – stručnjak koji prosuđuje vrijednost snimljenoga filma. 119 Od ideje do premijere.indd 119
22.3.2011. 12:13:42
ZAHVALA Ova knjiga nastala je ponajprije marom onih koji u prostoru predmeta Hrvatski jezik umiju pronaći onaj njegov dio u kojemu i dječji film (točnije: videorad) dobiva novu dimenziju donoseći ne samo zdravim očima zamjetnu sliku i najčešće stvarnu filmsku priču, nego i stvarnu sliku hrvatskoga jezika i hrvatskih govora, sliku ljudi u Hrvatskoj: podjednako onih ispred kamere kao i onih iza nje. Iako se ovo na prvi pogled čini uzgrednim u filmskomu smislu, ipak je veoma bitno u smislu predmeta Hrvatski jezik jer tek se, u (najčešće skladnu) suodnosu riječi s hrvatskih prostora i slike tih istih prostora, stvara cjelovita slika koju u njezinoj svježini jedino film ove vrste može uvijek iznova pokazati. Nastane li taj film u školskomu ozračju, požele li ga snimiti sami učenici, i to o onomu što je njima blisko i zanimljivo, a podrže li ih u tomu njihovi učitelji, takav će film učenicima otvoriti vrata filmske umjetnosti, osvijestiti im medijski govor i pokazati im i različite mogućnosti promišljanja o sebi i svijetu. Naravno, pritom iz vida ne gubimo činjenicu koju ovdje i naglašavamo: ključni se filmski pojmovi trebaju i moraju usvajati na najvrsnijim (tzv. reprezentativnim) filmovima hrvatske i svjetske kinematografije, nipošto na izvrsnim amaterskim dječjim videoradovima ili filmovima. Sretna je okolnost što upravo ta činjenica povećava ljubav prema filmskoj umjetnosti. Zahvalnost za ovu knjigu dugujemo mnogima: Δ Hrvatskomu filmskomu savezu i njegovoj susretljivoj i zauzetoj tajnici, gospođi Veri Robić-Škarica Δ dr. Krešimiru Mikiću, dragomu profesoru i filmofilu, na velikodušnoj podršci i vrsnim stručnim savjetima bez kojih bi mnoge naše rečenice bile nedorečene, nejasne – filmski rečeno: neoštre Δ prof. Marini Zlatarić na djelatnoj podršci očitovanoj i u pripremi godišnjega programa i plana rada za stvaranje crtanoga filma, koji je u potpunosti njezino djelo
134 Od ideje do premijere.indd 134
22.3.2011. 12:13:43
Δ zagovcima i skigovcima koji više nisu u osnovnoj ni u srednjoj školi, ali je neupitna njihova odanost svojim filmskim družinama, pokazana u spremnosti da pomognu gdje god se može Δ članovima Skiga na tekstu o osnovnoj i dodatnoj opremi potrebnoj za početak rada filmske družine te uputama za izradu snimateljskih pomagala, i to u kućnoj radinosti Δ studentima Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu, čiji su savjeti i prijedlozi učinili ovu knjigu boljom: Ivanu Kelavi i Tomislavu Stojanoviću, Bojanu Periću, Danijelu Pejiću i Marini Jurišić te Saši Dugonjiću i Ivani Kelavi, studentima Odsjeka za televizijsko novinarstvo Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, bivšim (ili vječitim?) skigovcima Δ prvim čitateljima ove knjige, još neukoričene, na ukazivanju na male i velike propuste u prijepisu, na riječima poticaja i želje da knjiga bude što prije objavljena kako bi i oni mogli što prije uzeti kameru u ruke Δ svima onima koji su poticali urednicu da ova knjiga nastane i, osobito, onima koji su se skupa s njom prihvatili ovoga posla.
135 Od ideje do premijere.indd 135
22.3.2011. 12:13:43