Page 1

RASPLET U FEDERALNOJ VLADI: SLAVO KUKI] NOVI PREMIJER?

dalmirj NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

www.slobodna-bosna.ba

I


portal slobodne bosne

najveca tvornica

dnevnih vijesti u bIh www.slobodna bosna.ba


Sadrzaj:Sadrzaj.qxd

14.2.2013

1:09

Page 3

SADR@AJ

www.slobodna-bosna.ba

16 AUTOCESTA U ]ORSOKAKU

u Travniku nikada nije podiglo optu`nicu protiv biv{ih i aktualnih direktora i ~lanova Uprave firme MIJE MARU[I]A, FEHIMA BOJI]A i NIJAZA \ULABI]A

Federalna direkcija autocesta u minusu 400 miliona KM

56 HAGADA POD KLJU^EM

Aktuelna uprava Javnog preduze}a Autoceste Federacije BiH, predvo|ena Ensadom Kari}em i Mirsadom Nik{i}em, potro{ila je sav raspolo`ivi novac u iznosu od 980 miliona KM i za dovr{etak zapo~etih radova tra`i dodatnih 400 miliona KM

38 GROM IZNAD VEDRA VATIKANA Odlazak Pape Benedicta XVI

20 SRPSKI ELIOT NESS

Odluka PAPE BENEDIKTA XVI da “zbog umora“ podnese ostavku {okirala je cijeli svijet, pa ~ak i njegove najbli`e vatikanske suradnike; na{ suradnik analizira Papino povla~enje i najavljuje mogu}e njegove nasljednike

Kulturna (samo)izolacija Sarajeva Komisija za o~uvanje nacionalnih spomenika BiH odbila je ponudu njujor{kog Metropolitan muzeja da Sarajevska hagada bude izlo`ena pod njegovim krovom u naredne tri godine, odnosno dok Zemaljski muzej u Sarajevu ponovo ne bude otvoren za javnost; dok ve}ina ~lanova Komisije smatra da je takvu vrstu “pozajmice“ vrijednog rukopisa nemogu}e ostvariti sve dok se kona~no ne rije{i status Muzeja, dio javnosti mi{ljenja je da je BiH ovakvom odlukom propustila zlatnu {ansu za promociju svog kulturnog i umjetni~kog blaga u svijetu

Ta~ka na plja~ku u RS-u SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija

Potpredsjednik SDS-a VUKOTA GOVEDARICA (37) izazvao je veliku paniku u redovima SNSD-a MILORADA DODIKA predlo`iv{i Zakon o ispitivanju porijekla imovine, koji predvi|a i me|unarodnu saradnju jer smatra da postoje opravdane sumnje da se velika imovina zvani~nika RS-a nalazi u Srbiji, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Austriji, Francuskoj; on za na{ list go- 50 vori koji }e biti efekti primjene ovog zakona i da li }e ga mo}i izbje}i oni koji su brojnim malverzacijama stekli milionsku imovinu

28 TRAVNI^KA CRNA HRONIKA Kako je oplja~kana Trgovina Borac Krajem decembra pro{le godine poslovodstvo TRGOVINE BORAC iz Travnika prodalo je posljednji vrijedni objekat, zgradu Distributivnog centra na Slimenima koju je kupila kompanija BH Telecom iz Sarajeva; iako je vi{egodi{nja plja~ka predratnog trgova~kog giganta, ~ija je imovina nakon rata samo u Federaciji BiH procijenjena na 34 milijuna KM, dovedena do kraja, Kantonalno tu`iteljstvo 14.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Danka SAVI], Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

NE DIRAJTE NAM RAVNICU “Cijena sre}e” u Osijeku EMIR HAD@IHAFIZBEGOVI] u Osijeku je prvi put re`irao predstavu u kojoj nije tuma~io jedan od likova; CIJENA SRE]E u tamo{njem HNK-u postavljena je po njegovom dramskom tekstu, premijerno je izvedena 7. februara, a dan nakon njenog prvog izvo|enja na{ glumac je govorio za “Slobodnu Bosnu”

Lektor: Sedina LON^ARI] Sekretar redakcije: Edina MU[OVI] Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I] Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 BOR BANKA d.d. 1820000000147912 MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju. PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

3


MINI MARKET:MINI MARKET.qxd

14.2.2013

1:24

Page 4

MINI MARKET BOLJA BUDU]NOST JE PO^ELA

Ogranak Saveza za bolju budu}nost u Srebreniku ovih dana na silu poku{ava imenovati svoju ~lanicu Amiru D`ani} za direktoricu tamo{nje Prve osnovne {kole. Ova {kola nema direktora, vr{itelj du`nosti je profesor Mehmed Mehmedovi}, nestrana~ki kandidat koji uskoro ide u penziju. D`ani}eva je na tu du`nost izabrana na konkursu, me|utim, Mehmedovi} se usprotivio takvoj odluci jer spomenuta kandidatkinja ne zadovoljava neke od glavnih kriterija predvi|enim konkursom. U stru~nom mi{ljenju Pedago{kog zavoda je obrazlo`eno i decidirano je izra~unat radni sta` D`ani}eve, te je navedeno da treba provjeriti navode iz dokumentacije kandidatkinje, koji navode na sumnju u valjanost izdatih uvjerenja. Kandidat koji se bira za direktora mora imati najmanje pet godina radnog sta`a, {to kod D`ani}eve nije slu~aj. Me|utim, kako izbor kandidata ide po strana~koj liniji, preko ove “sitnice“ se pre{lo, {to je posve razumljivo ako se ima u vidu ~injenica da u {kolskom odboru koji bira direktora uglavnom sjede aktivisti SBB-a. Po~etkom ove sedmice Mehmedovi} oti{ao je na sastanak sa kantonalnom ministricom obrazovanja, nauke, kulture i sporta Na|om Avdiba{i}Vukadinovi}, nadaju}i se rje{enju problema i imenovanju kandidata koji zadovoljava uslove propisane konkursom. No, umjesto da ministrica, nakon uvida u dokumentaciju, poni{ti izbor ili predlo`i neko drugo rje{enje, Mehmedovi} je ostao frapiran prijetnjama koje mu je uputila. “Vi se morate skloniti sa mjesta direktora! Ja }u vama policiju poslati!“, samo su neke od rije~i

4

SB otkriva kako je Vijeće ministara BiH podijelilo pola miliona donacija iz budžetskih rezervi Foto: Milutin Stoj~evi}

SBB Srebrenika na silu poku{ava imenovati Amiru D`ani} za direktora Prve osnovne {kole

PODAJ, AGO, KOME TI DRAGO

PODJELA DONACIJA BEZ KRITERIJA Vije}e ministara BiH podijelilo je pola miliona donacija iz bud`etskih rezervi

Krajem pro{le godine, Vije}e ministara BiH podijelilo je tridesetak donacija iz tzv. bud`etskih rezervi u ukupnom iznosu od blizu pola miliona KM. Donacije su podijeljene bez jasnih kriterija i posebnih obrazlo`enja, uz pre{utni dogovor ministara da se jedni drugima ne mije{aju u odluke. Dopredsjednik Vlade i ministar finansija Nikola [piri} odlu~io je Eparhijski radio Vidosav iz Mostara po~astiti s 35 hiljada KM, Dom kulture iz [piri}evog Drvara dobio je 50 hiljada KM, Zvorni~kotuzlanska eparhija 26 hiljada KM, planinarsko dobro “Rogatica“ 15 hiljada KM i Udru`enje odraslih za djecu Srpske 5 hiljada KM. Predsjedavaju}i Vije}a ministara BiH Vjekoslav Bevanda je pak odlu~io da kulturno-pastoralnom centru Kru{evo do-

nira 26.000 KM, hrvatskom katoli~kodobrotvornom dru{tvu Sarajevo 20.000 KM, `enskom rukometnom klubu Zrinjski iz Mostara i akademskom pliva~kom klubu Zrinjski po 5.000 KM, dok je `enski ko{arka{ki klub Busova~a dobio 3.000 KM. Lagumd`ija je “svoju kvotu“ bud`etskih rezervi usmjerio na samo jednu adresu 30.000 KM dodijelio je za obnovu banjalu~ke Ferhadija d`amije. Najvi{e sredstava, 100.000 KM, Vije}e ministara BiH dodijelilo je Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci u Sarajevu, a 51 hiljada maraka bit }e podijeljeno kao jednokratna pomo} vrhunskim sportistima, dok je za naknade internacionalnim sportistima u BiH izdvojeno 15 hiljada KM. Sa 10 hiljada KM finansirani su sportskoribolovni savez BiH i bo}arski savez BiH. (M.F.) SLOBODNA BOSNA I 14.2.2013.


MINI MARKET:MINI MARKET.qxd

14.2.2013

1:24

Page 5

MINI MARKET FOTO NEDJELJE

MILUTIN STOJ^EVI]

Još nam fali korak mali NATO već dvije godine čeka da BiH riješi problem vojne imovine

kojima ga je “po~astila“. Slu~aj izbora direktora {kole u Srebreniku samo je jo{ jedan dokaz da izbori za direktore, ~lanove upravnih odbora ili kakvih drugih tijela u javnim ustanovama nemaju nikakve veze sa kvalitetom kandidata ili sa po{tivanjem zakona i zakonske procedure, nego samo i isklju~ivo sa strana~kom pripadno{}u. (N.H.)

U KAVEZU O SAVEZU

Munib U{anovi} u zatvorskoj }eliji pi{e knjigu o Nogometnom savezu BiH Munib U{anovi}, nekada{nji generalni sekretar Nogometnog saveza BiH, osu|en na zatvorsku kaznu zbog zloupotrebe polo`aja, pi{e knjigu o danima svog mandata u ovoj sportskoj instituciji. “Stigao sam do 49 strane, svaki dan radim, brzo }u je zavr{iti“, povjerio se ovih dana u zatvoru U{anovi} prijatelju koji ga je do{ao posjetiti. Kako ka`e, u knjizi }e otkriti sve do sada nepoznate detalje poslovanja Saveza u godinama u kojima je bio generalni sekretar, posebice o biv{im suradnicima za koje tvrdi da su jednako zgrije{ili kao i on, no nikada nisu presu|eni. U{anovi}eva knjiga, kako on sam tvrdi, ve} sada izaziva paniku u nogometnim krugovima a svakodnevna su lobiranja i pozivi da se neka od imena koja spominje ne na|u u knjizi. U{anovi} se od jula pro{le godine nalazi u zatvoru, gdje izdr`ava kaznu od ~etiri godine. Zajedno sa biv{im blagajnikom NS BiH Miodragom Kure{om, U{anovi} je osu|en na ~etiri godine zatvora zbog izbjegavanja pla}anja poreza na promet proizvoda i usluga, pla}a i doprinosa, te zbog zloupotrebe polo`aja kojom su pribavili znatnu imovinsku korist. Sud BiH U{anovi}u i Kure{u je izrekao pravosna`ne presude krajem jula 2011. godine, a i nalo`io je da se pomenutom dvojcu oduzme imovinska korist pribavljena zloupotrebom polo`aja ili ovla{tenja u iznosu od 248.147 KM i 42.110 eura. (N.H.)

14.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

5


Iluzije:Iluzije.qxd

14.2.2013

8:45

Page 6

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

TAJNO O JAVNOM: [TA ZNAMO, A [TA BISMO MORALI ZNATI Pi{e: SENAD AVDI]

Mjesec je čitav, zimski dug, protekao, kako je javnost upoznata da profesora Redžića nema među živima. Četiri su sedmice profurale od suočavanja sa teškom činjenicom. Akademik Redžić je pronađem mrtav u koritu Miljacke, na Lapišnici. Ništa u toj nerazjašnjenoj radnji nije i procesno-pravno usklađeno

N

e poznajem nijednog opozicijskog, preciznije neSDA-ovskog prvaka u ratu, bio on dio vlasti, djelovao iz opozicije, nevladinog, legalnog poretka, re`imski, patriotski, ili da se zadovoljio statusom “konstruktivne opozicije“, dakle politi~ara koji nije bio uglavljen, impregniran u notorne kadrovske resurse Stranke demokratske akcije a da, povremeno, zapravo vrlo ~esto, odnosno svakodnevno, nije strahovao da }e ga “roknuti na{i“. Ovih se dana navr{ila godi{njica smrti profesora Nijaza Durakovi}a. Nijaz je bio ~lan Predsjedni{tva Bosne i Hercegovine kada ga je Alija Izetbegovi} imenovao za predsjednika komisije koja je trebala ustanoviti je li ratni ministar policije Bakir Alispahi}, poratni tajkun, vi{estruki sistemski, ciljani kriminalac, na izvjestan na~in sporan. Durakovi} je potpisao sraman izvje{taj komisije na ~ijem je ~elu bio, a koji je abolirao kriminalca Alispahi}a, tada ministra unutarnjih poslova Bosne i Hercegovine, vjernog pratioca “oca nacije“ Alije Izetbegovi}a. Znao je Durakovi} da je u krivu, nije mu manjkalo osje}aja sa istinu; njegov je problem bio nedostatak su{tinske hrabrosti da se suprotstavi mo}nicima. I prije rata, a osobito tokom rata. “[ta trebam“, grmio je na mene ~lan Predsjedni{tva BiH Durakovi} “da ~ekam da me Alispahi}evi i Alijini snajperisti smaknu na mostu kod “Po{te“. Ne pada mi na pamet da se ja tu petljam. Trebam li ~ekati da vide izvje{taj moje komisije i da, ako im se ne svidi, energi~no reagiraju - ubiju me“. Zlatka Lagumd`iju, tada potpredsjednika dr`avne Vlade, u kasnu jesen 1993. godine te{ko je ranila granata sa “dobro poznatih agresorskih polo`aja“. [to je, u osnovi, sa stajali{ta agresora bilo u u redu, prilago|eno pravnim vandalskim obi~ajima ratovanja, u teoriji i praksi

da ga je, dok je te{ko ranjen le`ao u Dr`avnoj bolnici, biv{oj Vojnoj, barem jedan “zalutali metak“ proma{io navodno su policijski forenzi~ari ustanovili porijeklo, mjesto ispaljivanja, potencijalno kobnog metka i sve je u operativnoj fazi vodilo prema “na{im budalama“. Muhamed Filipovi} je znao imena svojih potencijalnih ubica; razra|ivali su se planovi za likvidaciju Fikreta Abdi}a, Mirka Pejenovi}a, Stjepana Kljui}a... Svi su bili pod ovom, ili onom vrstom nadzora, bez da su bili informirani o “poja~anim mjerama“ sigurnosti. Ha{ko svjedo~enje Edina Garaplije, navodnog insajdera, su{tinski predratnog probisvijeta, nepopravljivog geliptera, lokalnog, kvartovskog plja~ka{a usamljenih vikendica, svjedoka “izu|enog“ na poziv odbrane Radovana Karad`i}a, najmudriji je zahvat Karad`i}eve odbrane do sada. Ko je Edin Garaplija? Prije rata sitni prestupnik, relativno poznat “policijskim organima gonjenja“, zastranio u svakom smislu, u ratu opasni “povratnik u djelu“. Garaplija, istaknuti borac protiv bazi~ne teroristi~ke grupe [eve, u ha{koj sudnici je savr{eno, kada govorimo o strategiji Karad`i}eve odbrane, potvrdio premisu/tezu o gra|anskom ratu ubijao je u Sarajevu ko je koga stigao. Dobro, pika se, uva`ava se. vjerovatno je ta interpretacija u sudski spis zavedena: ako nije Karad`i} uspio konfrontirati, zakrviti, posva|ati narode i gra|ane (za po~etak u Sarajevu), onda je “stihija nemilih doga|aja“ to svojom gvozdenom logikom nametnula. Sitni, petpara~ki, tre{ kriminalac svjedo~e}i u Haagu propustio je priliku da ka`e ko mu je i kada dao/poklonio pi{tolj iz kojeg je pucao u glavu Ned`adu Herendi, svirepom ubici, predratnom taksisti, koji je nakon serijskih ubistva u Sarajevu posredstvom me|unarodne

Uplitanje najva`nijeg Karad`i}evog svjedoka oko smrti akademika Sulejman agresije i genocida: pobiti {to vi{e potpredsjednika marionetske vlade u Sarajevu vrhunaravni je cilj. Lagumd`ija mi je svjedo~io (neka stisne pa ka`e da nije) 6

pravne pomo}i, tvrde upu}eni, trajno zbrinut u Kraljevini Holandiji. Cijela pri~a je mutna, svjesno zamagljena, {iroko postavljena i prili~no oprezno provo|ena. Mo`emo SLOBODNA BOSNA I 14.2.2013.


Iluzije:Iluzije.qxd

14.2.2013

8:47

Page 7

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE MISTERIOZNA SMRT Prof. dr. Suljeman Red`i}

KARAD@I]EV SVJEDOK I STRADALNIK Edin Garaplija

mi {ta god ho}emo, pa i najgore, misliti o Stranci demokratske akcije, ali je moramo zahvatiti kao ozbiljan, dalekose`an projekat; recimo, niko ne spori da je [efik D`aferovi}, zastupnik u dr`avnom Parlamentu, ozbiljan, temeljit, vjerodostojan pravnik; ostaje problemati~no D`aferovi}evo dr`anje, pona{anje u funkciji sekretara tajne bo{nja~ke slu`be AID. Koja je rasformirana nakon {to su na visoravni u okolini Fojnice, Pogorelici, ameri~ki obavje{tajci prepoznali tajno iransko-bo{nja~ko teroristi~ko jezgo. Sve su ovo, uglavnom, davno pro{le, zaboravljene, bezmalo arheolo{ke politi~ko-obavje{tajne pri~e koje, kada govorimo o smrti akademika Sulejmana Red`i}a, mo`da nemaju empirijskog smisla, ali imaju svoju logiku; postoje pitanja od kojih se pobje}i ne mo`e, a tra`e hitan odgovor. ^etrdeset je dana proletjelo otkako je profesor Sulejman Red`i} iza{ao iz svog stana na Bistriku “da pro{eta“ i nikada se nije vratio obitelji. Mjesec je ~itav, zimski dug, protekao, kako je javnost upoznata da profesora Red`i}a nema me|u `ivima. Četiri su sedmice profurale od suo~avanja sa te{kom ~injenicom. Akademik Red`i} je prona|en mrtav u koritu Miljacke, na

mora uklju~iti dvije paralelne istra`nje radnje: nestanak N. N. lica, koji mora istra`iti MUP Kantona Sarajevo, s jedne, i sve {to se nakon pronalska tijela desilo, za {ta je nadle`no Tu`iteljstvo u Isto~nom Sarajevu, s druge entitetske strane. Ogroman je prostor za manipulaciju u ovom jezivom slu~aju otvoren: prvi je potr~ao da cijelu stvar pozicionira “uslu`ni“ Karad`i}ev svjedok Edin Garaplija. Profesor Sulejman Red`i} je znanstveno neovisnim biolo{kim vje{ta~enjem ustanovio da je u

ka u Haagu, Edina Garaplije, be{}utnog ubice, u pri~u ana Red`i}a je i neukusno i indikativno Lapi{nici. Ni{ta u toj nerazja{njenoj radnji nije i procesno-pravno uskla|eno. Budu}i da je tijelo profesora Sulejmana Red`i}a otkriveno na teritoriji RS-a, “predmet“ je u nadle`nosti Tu`ila{tva iz Isto~nog Sarajeva. Logi~no. Me|utim, svaka ozbiljna istraga 14.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

nekom periferijskom {ahtu kraj Sarajeva u glavu Ned`ada Herende pucao pripadnik konfrontirane frakcije bo{nja~ke tajne slu`be, ubica po zadatku, Edin Garaplija! Nije nezanimljivo, je li tako?  7


Iluzije:Iluzije.qxd

14.2.2013

2:53

Page 8

SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI ^ETVRTAK, 7. FEBRUAR Nastavlja se sapunica oko ministra federalne policije PREDRAGA KURTE[A KOKE i saobra}ajne nesre}ice u kojoj je sudjelovao, a on tvrdi da to nije bio on, nego njegov voza~. Federalni premijer NERMIN NIK[I] (ba{ kao da se on tu i{ta pita) ka`e da vjeruje ministrovoj verziji i opisu tog doga|aj~i}a. Ko }e znati, nema te pameti koja mo`e odgovoriti na vje~itu, trajno neodgonetnutu zagonetku {ta je prije bilo: Koka ili voza~?!

PETAK, 8. FEBRUAR U urnebesnom, neizdr`ivo duhovitom gostovanju BRANKA \URI]A \URE na Prvoj televiziji u emisiji Ve~er sa Ivanom Ivanovi}em, iznenada, neo~ekivano, obnovih gradivo: pa, da, \uro je bio prvi pjeva~ najmra~nije, najzajebanije underground rock grupe u biv{oj Jugoslaviji - sarajevskog, klini~ki, politi~ki, u svakom pogledu problemati~nog banda SCH. Nakon koncerta SCH u “dupkom ispunjenom KUK-u”, prije trideset godina, kojeg je podgrijavao frontmen \uro, sa cvikama sa samo jednim staklom, ka`e mi lider SCH TENO HAD@IMUSI]: “Ovaj je de~ko lu|i od svih nas u bandu, El~ija, Azre... zajedno!”

SUBOTA, 9. FEBRUAR GORAN SVILANOVI], biv{i ministar vanjskih poslova Srbije, nakon nekoliko godina koje je proveo u OSCE-u u Be~u, postao je po~etkom ove godine {ef Vije}a za regionalnu suradnju (RCC) ~ije je sjedi{te u Sarajevu. (Zamijenio Tu|manovog ekspertadiplomatu za podjelu BiH Hidajeta Hidu Bi{}evi}a.) VUK JEREMI], tako|er biv{i ministar vanjskih poslova Srbije, predsjedavaju}i je Generalne skup{tine Ujedinjenih naroda. Jeste da je Srbiju to ko{talo, ali je barem Jeremi}, i dugo }e to jo{ biti, na platnom spisku nekoliko milijardi poreskih obveznika. KOLINDA GRABAR-KITAROVI], biv{a ministrica vanjskih poslova Hrvatske, izbor Ive Sanadera, nakon nekoliko godina provedenih u Ujedinjenim narodima, odnedavno je pomo}nica generalnog sekretara NATO-a. Njen prethodnik, TONINO PICULA, kao visoki ~inovnik OSCE-a, nadzire regularnost izbora u brojnim dr`avama, pored ostalog je bio {ef posmatra~ke misije OSCE-a na izborima u Rusiji. Samo ovaj na{ nesretnik, vi{estruki povratnik na ministarsku funkciju ZLATKO LAGUMD@IJA, sa navodno fenomenalnim me|unarodnim rejtingom, vezama i utjecajem, nikako da na|e kakvog selameta i da se nakon dvije decenije barem nakratko skine sa grba~e ovda{njih jadnih poreskih obveznika i na|e kakav pristojan posao o tro{ku me|unarodne zajednice! 8

NEDJELJA, 10. FEBRUAR Nisam mnogo gledao, dok je igrao u Hrvatskoj ligi, hrvatskog nogometa{a MATEA KOVAČI]A, ali sam pro~itao sve {to sam mislio da je va`no i {to mi je bilo dostupno o dje~aku-wunderkindu, kojeg je gazda Dinama ZDRAVKO MAMI] nedavno prodao milanskom Interu za 13 miliona eura. Ro|en je u Austriji prije dvadeset godina, prije nego {to }e ga Mami} “nafatati” i preseliti u Zagreb. Ni{ta {to bi bilo neobi~no, iskakalo iz stereotipa o poslovanju “svetog kluba“ iz Maksimira. Iz dana{njeg intervjua sa doktorom ASIMOM KURJAKOM u jednim hrvatskim novinama, u kojem ovaj ginekolo{ki “medicinski fenomen“ sa milion `ivota opri~ava {ta je sve radio, gdje je sve uspio proburgijati, uspjeti nakon {to je pro{ao sudsko-medijski lin~ u Hrvatskoj, saznajem da je obitelj Matea Kova~i}a `ivjela do rata u njegovom susjedstvu, u Kurjakovoj rodnoj Kotor Varo{i. Pri~a o kotorvaro{kim Hrvatima, kao i Kotor Varo{i op}enito, u obrambeno-domovinskom ratu je tema o kojoj se sporazumno ne govori - osim kada se poneki bojovnik HVO-a Kotor Varo{i pred Sudom BiH optu`i za “te{ke zlo~ine nad srpskim civilima“. Nakon tih te{kih zlo~ina, Hrvata u Kotor Varo{i vi{e nema, Bo{njaka ima, ali k‘o da ih nema. Stipo Kova~i}, otac malog nogometnog genijalca, utekao je u Austriju, u jesen 1992., nakon srpskog osloba|anja Kotor Varo{i; ne mora to biti ta~no tako, ali nema razloga da ne bude ba{ tako. Pola godine kasnije (1993.) u izbjegli{tvu se rodio mali Mateo, kojeg ve~eras tra`im na utakmici Intera protiv Chieva. Ne igra, me|utim, povrije|en... Nema nikakve potrebe, veze niti smisla, osim ako se `eli biti kreten, kancerogeni nacionalista, ikakva daljnja pitanja, potpitanja potezati: Mateo Kova~i} je najperspektivniji hrvatski nogometa{ iz BiH ro|en u Austriji, a ALEN HALILOVI], isto to, samo ro|en u Hrvatskoj.

PONEDJELJAK, 11. FEBRUAR “Nestala prva verzija Na Drini }uprije“, pi{e beogradski Blic i odmah u naslovu te{ko slagao, utekao od istine - u Muzeju knji`evnosti u Sarajevu taj primjerak Andri}evog remek-djela postoji, `iv, zdrav, u{~uvan, cakum-pakum. Nije ga zapalila Hanka Paldum, nije ga Davorin Popovi} bacao izgladnjelim lavovima, ~ak ni Mirza Deliba{i} nije Andri}evom prvom verzijom ]uprije potpaljivao vatru u sablasno hladnom stanu na Ciglanama. Na tu se la` stru~nim komentarom nadovezao izvjesni beogradski univerzitetski profesor Ranko Popovi}, govore}i da ga to

ne iznena|uje, da je logi~no, o~ekivano, zapravo. Navodi svoj primjer: tra`io je od sarajevske Nacionalne i univerzitetske biblioteke komplet lista Narod koji je izlazio po~etkom pro{log stolje}a, pa mu nadle`ni odgovorili “da ne znaju gde se ti listovi nalaze“. I meni se ne{to sli~no desilo u ljeto 1992., samo potpuno druga~ije: nisam mogao nikako na}i zgradu Narodne i univerzitetske biblioteke; majstori pisane re~i, lepe knji`evnosti, profesori istorije knji`evnosti, akademici, literarni bardovi na~i~kani na Palama ritualno zapalili Vije}nicu!

UTORAK, 12. FEBRUAR Informira me kolega iz Londona da je nedavno u Engleskoj objavljena zanimljiva knjiga Shake, Rattle and Roll, koja se bavi interakcijskim odnosom rock muzike i re`ima u biv{oj SFRJ. Autor je prof. dr. Dalibor Mi{ina, rodom iz Banje Luke. Uspijevam iz dostupne bibliografije vidjeti da je me|u ostalom gra|om koju je koristio Mi{ina posegnuo i za mojim jednim tekstom iz 1983. godine (naslov: Heroji drugog razreda) u kojem sam, u tada{njim Na{im danima, pisao o po~ecima “novog primitivizma“. Čajdra{ u mome srcu, knjiga sve}enika Tome Kne`evi}a do~ekuje me u redakciji. Mns.mr.sc. Kne`evi} pi{e o povijesti `upe Čajdra{ i stradanju Hrvata u tom dijelu sredi{nje Bosne 1993. godine. Dva su moja teksta na tu temu uvr{tena u Kne`evi}evu knjigu. [ta bi normalan, racionalan, priseban ~ovjek mogao misliti o novinaru koji u deset godina prevali tematski put od rock and rolla do opisivanja svirepih zlo~ina u svom susjedstvu? I {ta bi, osobito, trebao misliti o zemlji i ljudima u kojoj je i me|u kojima je i jedno i drugo normalno, o~ekivano, uobi~ajeno...

SRIJEDA, 13. FEBRUAR Italijanski magazin Chi ponovo je razbjesnio britansku kraljevsku porodicu: objavio je goli{ave fotografije trudne KATE MIDDLETON, vojvotkinje od Cambridgea, dok se sa suprugom Williamom odmara na karipskom otoku Masik. “Razo~arani smo jer su objavljene fotografije Kate na odmoru”, saop}io je glasnogovornik Palate St. James. Nije poznato ho}e li kraljevska obitelj tu`iti italijanski magazin, ili mo`da kao posljednji put, prije nekoliko mjeseci kada je vojvotkinja Kate uslikana na odmoru bez gornjeg dijela kostima, tra`iti zabranu distribucije novina i fotografija. Volio bih znati, kopka me to neizdr`ivo, a sigurno nisam jedini: od ~ega se, uop}e i zapravo, umorila ljepu{kasta vojvotkinja Kate, pa se tako ~esto odmara?! SLOBODNA BOSNA I 14.2.2013.


ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

14.2.2013

0:42

Page 2


MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd

13.2.2013

23:36

Page 10

MINI MARKET OD MUHE MEDVJEDA

Sva|a Muhameda Bakarevi}a i Nermina Durme zamalo zavr{ila tu~om?! Nakon {to je sa funkcije direktora BHT1 nezakonito suspendovao Marija Peji}a, direktor dr`avnog javnog servisa Muhamed Bakarevi} nedavno je do{ao u sukob i sa svojim pomo}nikom Nerminom Durmom. Iako razlozi sva|e izme|u dvojice donedavno bliskih saradnika nisu poznati, navodno da je okr{aj bio `estok, uz salve psovki i uvreda koje su Bakarevi} i Durmo razmijenili. Neke su njihove kolege sa BHRT-a ~ak tvrdili kako je do{lo i do me|usobnog fizi~kog obra~una, ali te spekulacije nisu potvr|ene. Kako god, na pro{lomjese~noj sjednici Poslovodnog odbora koju je sazvao generalni direktor BHRT-a Muhamed Bakarevi} bili su svi njegovi pomo}nici (Belmin Karamehmedovi}, D`enita Jusufbegovi}, Senada ]umurovi}), osim Nermina Durme. Pored sukoba sa najbli`im saradnicima, Bakarevi} je nametnutim strogim mjerama {tednje protiv sebe okrenuo i ve}inu novinara i urednika BHT1 i BH Radija 1, koji su ogor~eni najnovijim odlukama generalnog direktora. Oni }e, naime, na slu`bena putovanja izvan Sarajeva ubudu}e mo}i odlaziti samo jednom mjese~no, kao da rade na Kantonalnoj televiziji a ne na dr`avnom javnom servisu. U isto vrijeme su Muhamed Bakarevi}

10

HUREM U NASEROVOM HAREMU

Odbjegli narkoboss Naser Kelmendi hotel “Casa Grande“ izdao Samiru Huremu Iako je Naser Kelmendi jedan od osumnji~enih u predmetu “Lutka“, a kao regionalni narkoboss po~etkom juna pro{le godine uvr{ten na ameri~ki popis svjetskih trgovaca drogom, Tu`ila{tvo BiH nije donijelo privremenu mjeru oduzimanja imovine Nasera Kelmendija u BiH, odnosno mjere zapljene kako bi se sprije~ilo njeno dalje kori{}enje, raspolaganje i otu|enje od strane osumnji~enog Kelmendija. To je vje{to iskoristio odbjegli, ali jo{ uvijek za bh. prilike dobro informirani Naser Kelmendi, koji je objekat Casa Grande na Ilid`i ekspresno izdao Samiru Huremu, biv{em pripadniku Spe-

cijalne jedinice Armije BiH. Zanimljivo je da je Hurema sada{nji ministar sigurnosti BiH Fahrudin Radon~i} 2002. godine na sastanku sa tada{njim direktorom Federalne obavje{tajno-sigurnosne slu`be Munirom Alibabi}em, a kojem je prisustvovao i Mensur Osmovi}, tada{nji glavni i odgovorni urednik Avaza, na temelju svojih “provjerenih“ saznanja naveo kao ubicu Ned`ada Ugljena. Naime, direktor FOSS-a Alibabi} je tom prilikom od Radon~i}a tra`io da mu ime i prezime ubice napi{e na papiru, {to je tada{nji vlasnik “Avaza“ i u~inio, ovjeriv{i to vlastoru~nim potpisom. (M.F.)

NA ADRESI TI PI[E SARAJEVO, SARAJEVO

Zdravko Čolić ispunio davnašnju želju da i u Sarajevu ima vlastiti krov nad glavom Zdravko Čoli}, jedna od najve}ih pop zvijezda u regionu, ispunio je sebi davna{nju `elju i kupio nekretninu u Sarajevu. Nedavno se svojim sarajevskim prijateljima s kojima je studirao na Ekonomskom fakultetu pohvalio da je kupio stan u centru Sarajeva. Zgrada se nalazi u Ko{evskoj ulici, pored popularne sarajevske slasti~arne Bonbon. Na ovoj luksuznoj zgradi nedavno je postavljena fasada, a kako saznajemo zgrada }e biti useljiva za nekoliko mjeseci. Kvadratni metar u ovoj zgradi, ~iji je investitor Raiffeisen banka, ko{ta oko 4.000 KM, a Čoli} je kupio stan od oko 80 kvadrata. Ina~e, Čoli} se prije dvije godine sa porodicom uselio u luksuznu vilu sa bazenom u beogradskom naselju Ko{utnjak, ~ija je izgradnja trajala nekoliko godi-

na, a koja je popularnog pjeva~a ko{tala 850.000 eura! (M.D.) SLOBODNA BOSNA I 14.2.2013.


MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd

13.2.2013

23:37

Page 11

MINI MARKET Priredila: Ma{a ]osi}

razlozi i tro{kovi putovanja Muhameda Bakarevi}a i njegovih pomo}nika u @enevu, Istanbul, London i Pariz strogo ~uvana “slu`bena tajna“?! (S.B.)

PRO ET CONTRA

Odobravate li najavljenu privatizaciju strateških kompanija, BH Telecoma i obje elektroprivrede? BORKA RUDI] Generalni sekretar Udru`enja “BH novinari“

NE Mi{ljenja sam da nije pogodan trenutak za privatizaciju i strahujem da bi ta privatizacija bila ura|ena na na~in koji ne bi osigurao dobit za FBiH.

SANJIN BE]IRAGI] Direktor programa TV1

NE

by MARIO BRANCAGLIONI

V

SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO

Prodaja ovih strate{kih kompanija poslu`ila bi vlasti samo da pokrpi prazninu u bud`etu. Smatram da bi bolje bilo da se bave razvojnim projektima i zapo{ljavanjem nego prodajom strate{kih kompanija.

14.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

MARIJA PUTICA Profesor na FFMO

NE Mi{ljenja sam da bi dr`ava tako va`ne infrastrukturne resure trebala zadr`ati za sebe. Privatizacije u BiH se nisu pokazale kao neka pametna odluka.

DULJKO HASI] Ekonomski analiti~ar

NE Protiv sam toga da Vlada proda dva klju~na sektora gdje ostvaruje profit i gdje mo`e imati mogu}nosti da otvori investicijske i strate{ke radove u narednom vremenskom periodu. Sa druge strane, protiv sam prodaje pojedina~no paketa procenutalno, kako je najavljeno vezano za BH Telecom, da se ne bi desila ista situacija kao sa profitabilnim preduze}ima gdje je Vlada izgubila svoju dominaciju.

SAFET SOFTI] Poslanik u Predstavni~kom domu Parlamenta FBiH

NE Privatizacija tih kompanija je potpuno pogre{na u ovom trenutku i vjerujem da do privatizacije ne}e ni do}i u ovom periodu u kojem oni koji to promovi{u planiraju.

MLADEN PANDUREVI] Direktor Udru`enja poslodavaca FBiH

NE Najavljena privatizacija nije u programu rada Vlade koju mi imamo. Evenutalna privatizacija mogla bi i}i samo na osnovu posebnog zakona.

SPA[AVANJE VOJNIKA ZLOJANA

Me|unarodna zajednica u dva navrata vadi iz gliba SDP i njegovog lidera Lagumd`iju Po drugi put u samo dvije godine, me|unarodna zajednica poku{ava iz gliba izvu}i SDP i lidera ove partije Zlatka Lagumd`iju. Prije dvije godine Lagumd`ija je proizveo duboku krizu poku{avaju}i iz vlasti istisnuti dva HDZ-a kako bi se dokopao ~elne funkcije u Vije}u ministara BiH. Konstituiranje vlasti odu`ilo se kao gladna godina, pa se naposlijetku i me|unarodna zajednica umije{ala u spor koji je okon~an pobjedom SDP-a na federalnoj i pobjedom dva HDZ-a na dr`avnoj razini. Tek {to je nova vlast konstituirana i zapo~ela s radom, Lagumd`ija se predomislio: odlu~io je promijeniti bo{nja~kog partnera na dr`avnoj razini vlasti, odnosno i bo{nja~kog i hrvatskog koalicionog partnera na federalnoj razini vlasti. I ova politi~ka kombinatorika lidera SDP-a prouzrokovala je duboku politi~ku krizu koja potresa BiH ve} punu godinu dana. Sve su prilike da }e i ovu krizu razrije{iti me|unarodna zajednica, koja se sve donedavno dr`ala po strani prepu{taju}i inicijativu lokalnim akterima. No, kako se rje{enje krize nije ni naziralo, me|unarodna zajednica odlu~ila se ponovo umije{ati u spor. Javno je pozvala predsjednika Federacije BiH @ivka Budimira da “ne blokira niti odga|a proces prestrukturiranja vlasti“ i time najavila kona~ni rasplet krize, koju je proizveo SDP i njegov vjerolomni lider Zlatko Lagumd`ija. (M.A.)

11


Parlament:TEKST osnova.qxd

14.2.2013

1:53

Page 12

DR@AVNI UDAR U PARLAMENTU FEDERACIJE Foto: Milutin Stoj~evi}

SDP SE ODRI^E NIK[I]A - SLAVO MU!? Ho}e li Budimir za novog federalnog premijera predlo`iti SDP-ovog Hrvata Slavu Kuki}a?! 12

SLOBODNA BOSNA I 14.2.2013.


Parlament:TEKST osnova.qxd

14.2.2013

1:53

Page 13

KOALICIJA PROTIV USTAVA I ZAKONA Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

P

redsjednici klubova zastupnika SDA, Narodne stranke Radom za boljitak i HSP-DNZ-a u federalnom Parlamentu Ismet Osmanovi}, Vlado Ivankovi} i Hafeza Sabljakovi} uputili su u srijedu (13. februara) pismo visokom predstavniku Valentinu Inzku, tra`e}i hitan sastanak. Povod za njihovo dramati~no obra}anje OHR-u bila je izvanredna sjednica Zastupni~kog doma, odr`ana dan ranije, na kojoj su predstavnici nove parlamentarne ve}ine u Federaciji BiH izglasali pet zaklju~aka, kojima su izravno suspendirane ustavne i zakonske ovlasti federalne Vlade. Upozoravaju}i da preuzimanje ingerencija izvr{ne od strane zakonodavne vlasti predstavlja grubo kr{enje Ustava i Zakona o Vladi Federacije BiH, Osmanovi}, Ivankovi} i Sabljakovi} su zamolili Inzka da {to prije organizira zajedni~ki sastanak,

KO SE ZADNJI SMIJE Predsjednik FBiH @ivko Budimir ozbiljno razmi{lja da za novog mandatara predlo`i odmetnutog SDP-ovca Slavu Kuki}a, {ef Kluba zastupnika te stranke u federalnom Parlamentu Jasenko Selimovi} ve} je poru~io kako nema ni{ta protiv da novi premijer bude Hrvat, va`no je samo da je socijaldemokrata

Na posljednjoj su sjednici Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH zastupnici SDP-a, SBB-a i HDZ-a nakon izglasavanja nepovjerenja aktualnoj federalnoj Vladi donijeli zaključke o prijenosu ingerencija s izvršne na zakonodavnu vlast, što je do sada nezapamćen čin pravnog nasilja; i dok se zbog protuustavnih i nezakonitih odluka čeka nova tužba Ustavnom sudu FBiH, predstavnici nove parlamentarne većine traže od predsjednika Federacije Živka Budimira da žurno imenuje novog mandatara 14.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

kako bi ga podrobnije upoznali s mogu}im, vrlo ozbiljnim posljedicama po pravni poredak.

ZA[TO JE “OTPISANA“ LIDIJA KORA] No, kakav god bio odgovor visokog predstavnika, nakon ovotjedne je izvanredne sjednice federalnog Parlamenta gotovo posve izvjesno da }e zastupnici iz SDA, Narodne stranke Radom za boljitak i HSP-a ponovno pokrenuti spor pred Ustavnim sudom Federacije BiH. ^ak je, naime, i pravnom laiku jasno da je zaklju~ak za koji je glasalo 58 zastupnika iz SDP-a, SBB-a i dva HDZ-a o prijenosu ingerencija na federalni Parlament kada su posrijedi privremena imenovanja novih ~lanova upravnih i nadzornih odbora u javnim poduze}ima i institucijama, protuustavan i nezakonit ~in, zapravo, do sada nezapam}en slu~aj pravnog nasilja. Prema spornom je zaklju~ku, naime, jo{ uvijek aktualni federalni premijer Nermin Nik{i} zadu`en da predsjedavaju}em Zastupni~kog doma Fehimu [kalji}u dostavi spisak svih upravnih i nadzornih odbora ~ijim je ~lanovima istekao mandat, kako bi parlamentarci izabrali njihove privremene nasljednike, prije nego {to novi saziv Vlade Federacije ne imenuje nove stalne ~lanove. Na taj bi na~in lider SDP-a Zlatko Lagumd`ija, makar djelomi~no, udovoljio zahtjevima novih koalicijskih partnera za kontrolu nad javnim poduze}ima, ali i sprije~io Vladu Federacije da upravne i nadzorne odbore popuni kadrovima SDA, HSP-a i Narodne stranke Radom za boljitak. Istodobno je predsjednik Federacije BiH @ivko Budimir dobio zadu`enje da ubrza proces imenovanja nove federalne Vlade, dok su dvojica potpredsjednika Mirsad Kebo i Svetozar Pudari}, nekoliko dana ranije, sinkronizirano deblokirali proces izbora sudaca Ustavnog suda Federacije BiH. Kebo i Pudari} su, podsjetimo, koncem pro{log tjedna poslali Budimiru listu s imenima tri kandidata za nove suce Ustavnog suda FBiH, kako bi na vrijeme otklonili sve zakonske prepreke za ustoli~enje nove politi~ke garniture u Federaciji. No, kako sada stoje stvari, i ovog su puta napravili ra~un bez kr~mara, budu}i da ustavne suce predla`e predsjednik Federacije BiH, uz suglasnost dvojice potpredsjednika (a ne obratno), nakon ~ega njihovo imenovanje potvr|uju izaslanici u Domu naroda federalnog Parlamenta. Osim toga, bilo bi naivno povjerovati kako }e @ivko Budimir, koji je gotovo dvije godine ~ekao da raniju listu kandidata za suce Ustavnog suda FBiH podr`i Svetozar Pudari}, sada pristati da taj problem rije{i u narednih sedam dana. Slobodna Bosna je u ljeto pro{le godine  13


Parlament:TEKST osnova.qxd

14.2.2013

1:53

Page 14

DR@AVNI UDAR U PARLAMENTU FEDERACIJE  pisala da je Budimir za suce Ustavnog suda iz bo{nja~kog, hrvatskog i srpskog naroda predlo`io Izmira Had`iavdi}a, Dragicu Dragi~evi} i Mladena Srdi}a, ali je Pudari} uporno odbijao dati suglasnost, inzistiraju}i da umjesto sutkinje Dragi~evi} bude imenovana njegova strana~ka kolegica, a Budimirova prva ro|aka Lidija Kora}. Kako, me|utim, ime Lidije Kora} uop}e nije bilo na listi kandidata koje je predsjedniku Federacije BiH dostavilo Visoko sudsko i tu`iteljsko vije}e (VSTV), Budimir je rezolutno odbio Pudari}ev zahtjev, zbog ~ega je cijeli proces imenovanja sve do pro{log tjedna bio blokiran. No, nakon najave izaslanika SDA da }e pokrenuti proceduru za{tite vitalnog nacionalnog interesa, Svetozaru Pudari}u vi{e nije bio sporan izbor Dragice Dragi~evi} na mjesto hrvatske sutkinje u Ustavnom sudu, dok je Mirsad Kebo naprasno promijenio mi{ljenje, pa je umjesto doju~era{njeg strana~kog kolege Izmira Had`iavdi}a (sada{njeg tajnika Doma naroda Parlamenta Federacije) predlo`io [ahbaza D`ihanovi}a.

KULTURA DIJALOGA

Damir Hadžić rekao Nerminu Nikšiću da je “prava p....“?! Iako zastupnici SDP-a u Parlamentu Federacije tvrde da imaju povjerenje u aktualnog premijera i budu}eg mandatara nove federalne Vlade, ~injenica je kako ima i onih koji bi se rado rije{ili Nermina Nik{i}a. Me|u SDP-ovcima je, naime, javna tajna da Nik{i} gotovo uop}e ne komunicira sa potpredsjednikom stranke Damirom Had`i}em, sa kojim je u sva|i ve} mjesecima. Navodno je sukob zapo~eo kada su Damir Had`i} i Bakir Had`iomerovi} od federalnog premijera zatra`ili da smijeni generalnog direktora RTV Federacije D`emala [abi}a i na njegovo mjesto postavi Had`iomerovi}a. Nik{i} se tada branio kako takva odluka nema zakonskog upori{ta, ali su Had`i} i Had`iomerovi} bili uporni, ubje|uju}i ga kako imaju spreman scenarij (Bakir je

tvrdio da mo`e ra~unati na pomo} svojih jataka me|u novinarima i u slu`bi osiguranja), te da }e novi generalni direktor bez pote{ko}a preuzeti tu du`nost. Druga `estoka sva|a, poslije koje je Nermin Nik{i} morao popustiti, dogodila se nakon {to su predsjednik SDP-a Zlatko Lagumd`ija i njegov intimus Damir Had`i} federalnom premijeru nalo`ili da preuzme ovlasti Skup{tine Razvojne banke Federacije i dugogodi{njem predsjedniku Uprave Ramizu D`aferovi}u samoinicijativno produlji mandat. Nemu{ti se premijer i tada branio da je posrijedi protuzakonsko djelovanje, ali je mi{ljenje promijenio kada mu je Damir Had`i} odbrusio: “Ti si Nermine prava p...., ako ne}e{ raditi kako ka`emo, idi u Konjic, a mi }emo na}i drugog premijera“!? 

Kako, me|utim, nezvani~no doznajemo, predsjednik Federacije BiH bi Domu naroda mogao poslati korigiranu listu na kojoj }e se, uz Dragicu Dragi}evi} koju je on predlo`io i Mladena Srdi}a za ~ije se imenovanje zalagao Pudari}, na}i bo{nja~ki kandidat koji je bio prvorangirani od strane VSTV-a. Navodno da su ~lanovi VSTV-a tada najbolje ocjene dali odvjetniku Nedimu Ademovi}u, koji je u me|usobnim sudskim sporovima do sada zastupao i du`nosnike SDA i HSP-a, kao i njihove politi~ke protivnike iz SDP-a. Jednako bi tako predsjednik Federacije BiH novoj parlamentarnoj ve}ini mogao prirediti neugodno iznena|enje i pri izboru nove federalne Vlade. U pauzi posljednje sjednice federalnog Parlamenta zastupnik

Foto: Milutin Stoj~evi}

SPREMA LI BUDIMIR NOVA NEUGODNA IZNENA\ENJA

DOBA LJUBAVI Nermin Nik{i} i Damir Had`i} u sva|i su ve} mjesecima

HSP-a @eljko Asi} tako je, u neformalnom razgovoru s predsjednikom Kluba zastupnika SDP-a Jasenkom Selimovi}, napo-

RAZVLA[]ENA VLADA Odlukom parlamentaraca ministri u Vladi FBiH vi{e ne}e smjeti donositi nikakve odluke 14

menuo kako bi njegov strana~ki kolega, predsjednik Federacije @ivko Budimir mogao za novog premijera predlo`iti kandidata hrvatske nacionalnosti. Selimovi} je spremno uzvratio kako nije bitno ho}e li budu}i premijer biti Hrvat ili Bo{njak (premda je na istoj sjednici izjavio kako je novi-stari mandatar Nermin Nik{i}), i da je jedino va`no da je ~lan SDP-a. No, pitanje je kako bi mladi Jasenko Selimovi} i njegove strana~ke kolege reagirale ako predsjednik Federacije BiH ({to je, tako|er, jedna od opcija koju Budimir razmatra) za novog federalnog premijera predlo`i Slavu Kuki}a?! Profesor Kuki} formalno ispunjava sve kriterije hrvatske je nacionalnosti, deklarirani je SDP-ovac, porijeklom Hercegovac, a prije samo godinu i pol dana, podsjetimo, bio je SDP-ov kandidat za predsjedavaju}eg Vije}a ministara BiH.  SLOBODNA BOSNA I 14.2.2013.


ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

14.2.2013

0:42

Page 3


Asim Ceste:TEKST osnova.qxd

14.2.2013

1:50

Page 16

AUTOCESTA U ]ORSOKAKU

Aktuelna uprava Javnog preduzeća Autoceste Federacije BiH, predvođena Ensadom Karićem i Mirsadom Nikšićem, potrošila je sav raspoloživi novac u iznosu od 980 miliona KM i za dovršetak započetih radova traži dodatnih 400 miliona KM Foto: Mario Ili~i}

KILOMETAR AUTOCESTE U FEDERACIJI BiH KO[TA TRI PUTA VI[E OD KILOMETRA HRVATSKE DALMATINE! Za izgradnju 56 kilometara autoceste Kari} i Nik{i} namjeravaju potro{iti 1,4 milijarde KM 16

SLOBODNA BOSNA I 14.2.2013.


Asim Ceste:TEKST osnova.qxd

14.2.2013

1:50

Page 17

FEDERALNA DIREKCIJA AUTOCESTA U MINUSU 400 MILIONA KM Pi{e: ASIM METILJEVI]

A

ktuelna uprava Javnog preduze}a Autoceste Federacije BiH, koju predvode direktor Ensad Kari} i pomo}nik direktora M irsad Nik{i}, posljednje dvije godine pona{ala se poput pijanih milionera potro{ila je sav naslije|eni novac obezbije|en za izgradnju ~etiri dionice autoceste 5C u iznosu od oko 980 miliona KM i, povrh toga, kreirala je dodatne finansijske obaveza bez pokri}a u iznosu od 400 miliona KM! U prolje}e 2011. godine, kada je imenovana aktuelna uprava predvo|ena Kari}em i Nik{i}em, na ra~unu JP Autoceste Federacije BiH nalazilo se ravno 985 miliona KM, {to odgovara procijenjenoj vrijednosti izgradnje ~etiri nove dionice autoceste: Drivu{a - Gra~anica, Vlakovo - Tar~in, Zvirovi}i - Bija~a i Svilaj - Od`ak. Uz novac, aktuelna uprava Autocesta naslijedila je i svu potrebnu projektnu dokumentaciju, pa je Kari}u i Nik{i}u preostao samo lak{i dio posla - da raspi{u tendere i izaberu izvo|a~e radova. Uradili su to na najgori mogu}i na~in: nakon pune dvije godine, uspjeli su ugovoriti izgradnju tri umjesto ~etiri nove dionice i pri tome probiti planirani bud`et za basnoslovnih 400 miliona KM! Izgradnja tri dionice autoceste po~ela je s golemim ka{njenjem od najmanje godinu

SDP-ova DISKREDITACIJA STRUKE

Karić i Nikšić nemaju ni dana iskustva u struci ^elnici uprave JP Autoceste FBiH Ensad Kari} i Mirsad Nik{i} kadrovi su SDP-a, a njihovom imenovanju u prolje}e 2011. godine prethodila je diskretna prilagodba Statuta ovog javnog preduze}a. Naime, ranijim Statutom bilo je predvi|eno da direktor preduze}a i njegov pomo}nik moraju biti gra|evinci s visokom stru~nom spremom, s najmanje osam odnosno ~etiri

dana, no izgradnja ~etvrte dionice, Svilaj Od`ak, kasni ve} pune dvije godine!

BUD@ET PROBIJEN 40 POSTO Direktor Autocesta Ensad Kari} nedavno je na indirektan na~in priznao da za dovr{etak zapo~etih radova nedostaje oko 400 miliona KM, a skoro svu krivicu za enormno probijanje bud`eta prebacio je na svoje prethodnike koji su, kako je rekao, kod ugovaranja kredita pogre{no procijenili vrijednost radova na ~etiri dionice. Prema Kari}evim rije~ima, bud`et je probijen i zbog toga {to su od potpisivanja kredita do danas porasle cijene gra|evinskog materijala.

godine radnog sta`a u struci. Kako je Kari} diplomirani pravnik a Nik{i} diplomirani in`injer ma{instva i kako ni jedan ni drugi nemaju niti jednog dana radnog sta`a u gra|evinskoj struci, Vlada Federacije BiH “ubla`ila“ je kriterije na taj na~in {to je ukinula odredbu o potrebnom radnom sta`u u struci i pro{irila odredbu o potrebnoj kvalifikciji direktora i pomo}nika direktora. 

Biv{i direktor Autocesta Erdal Trhulj opovrgava argumente svog nasljednika Ensada Kari}a. Trhulj ka`e da su se kod procjene vrijednosti gra|evinskih radova referirali na cijene cestogradnje u Hrvatskoj i Sloveniji, i da su na bazi tih procjena ugovarani krediti s me|unarodnim kreditorima. Trhulj priznaje da je gra|evinski materijal u posljednje tri godine poskupio u rasponu od 10 do 12 posto, ali to nikako ne mo`e opravdati drasti~no probijanje bud`eta za 40 posto! “Ali 400 miliona je nestvarna cifra: ili se radi o kriminalu ili se radi o neznanju“, ka`e biv{i ~elnik AC-a Erdal Trhulj. Prema do sada potpisanim i ugovorima koji }e se uskoro potpisati, izgradnja ~etiri 

OLAKO OBE]ANA BRZINA Direktor JP Autoceste, Ensad Kari} tra`i od federalne Vlade premijera Nik{i}a dodatnih 400 miliona KM za zavr{etak zapo~etih radova 14.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

17


Asim Ceste:TEKST osnova.qxd

14.2.2013

1:51

Page 18

AUTOCESTA U ]ORSOKAKU UPOREDNI PODACI Kilometar Dalmatine ko{tao je 4,1 milion eura, a kilometar na dionici Vlakovo Tar~in 18,25 miliona eura

 nove dionice autoceste 5C (Zvirovi}i Bija~a, Drivu{a - Gra~anica, VlakovoTar~in i Svilaj - Od`ak) ukupno }e ko{tati 1,4 milijarde KM, {to }e re}i da }e izgradnja jednog kilometra na ovim dionicama u prosjeku ko{tati 25 miliona KM, odnosno 12,5 miliona eura.

Iako nema previ{e smisla na ovaj na~in uspore|ivati cijene Dalmatine i koridora 5C, jer svaka autocesta ima specifi~ne zahtjeve i uvjete gradnje, {okantno zvu~i podatak da je kilometar autoceste u BiH tri puta skuplji od kilometra hrvatske Dalmatine. Jo{ su {okantniji podaci kada se s hrvatskom Dalmatinom usporede podaci o izgradnji dionice Vlakovo - Tar~in. Prema potpisanim ugovorima, izgradnja ove dionice duge 20 kilometara ko{tat }e 730 miliona KM, {to zna~i da }e kilometar na ovoj trasi u prosjeku ko{ati 36,5 miliona KM, odnosno 18,25 miliona eura! Trasa autoceste od Vlakova do Tar~ina nesumnjivo je zahtjevna jer podrazumijeva izgradnju nekoliko tunela, mostova i vijadukta, pa ipak zvu~i {okantno podatak da }e kilometar autoceste na dionici Vlakovo - Tar~in ko{tati 4,5 puta vi{e od kilometra Dalmatine. Cijena dionice Vlakovo - Tar~in djeluje prenapuhano ne samo u pore|enju s hrvatskom Dalmatinom nego i u pore|enju sa cijenom ranije izgra|enih dionica na koridoru 5C. Prije imenovanja aktuelne

ISKUSTVO HRVATSKE Kada je BiH ugovarala kreditni aran`man za izgradnju ~etriri nove dionice, susjedna Hrvatska dovr{avala je izgradnju Dalmatine, autoceste duge 380 kilometara kojom je povezan Zagreb sa Splitom. Na Dalmatini je izgra|eno 28 mostova, 50 vijadukata, 91 nadvo`njak, 78 podvo`njaka, 24 prelaza, 14 tunela i pet prelaza za `ivotinje, ukratko, 18 posto Dalmatine ~ine razli~iti objekti ~ija je izgradnja neuporedivo skuplja od autoceste koja se gradi na ravnom terenu. I Dalmatina spada u red gra|evinski slo`enih a finansijski skupih gra|evinskih poduhvata. Pa ipak, kilometar Dalmatine u prosjeku je ko{tao 4,1 milion eura, {to je tri puta ni`e od cijene koju je po kilometru ugovorio Ensad Kari}!

AUTOCESTE BEZ JAVNE KONTROLE

Lagumdžija u ulozi Nadzornog odbora Uprava JP Autoceste Federacije BiH ve} skoro cijelu godinu radi bez ikakvog javnog nadzora. Vlada Federacije BiH po~etkom protekle godine imenovala je privremeni Nadzorni odbor na period od 60 dana, no stalni Nadzorni odbor nije imenovan ni do danas. Upu}eni tvrde da je ulogu Nadzornog odbora u ovom preduze}u preuzeo lider SDP-a Zlatko Lagumd`ija i da bez njegovog odobrenja direktor Kari} i pomo}nik direktora Nik{i} ne smiju povu}i ni jedan potez. 

POLITI^KI POLITI^KI POKROVITELJ POKROVITELJ Ulogu Ulogu nadzornog nadzornog odbora odbora uu Autocestama Autocestama FBiH FBiH preuzeo preuzeo je je lider lider SDP-a SDP-a Zlatko Zlatko Lagumd`ija Lagumd`ija

RAZLI^ITE PROCJENE BUD@ETSKOG MANJKA

Karić tvrdi da Autocestama nedostaje 400, a možda i 600 miliona KM! Procjene o visini novca koji Autocestama nedostaje za dovr{etak zapo~etih radova kre}u se u rasponu od 200 do ~ak 300 miliona eura, a toj zbrci prvenstveno je kumovao direktor Autocesta Ensad Kari}, koji svako malo izlazi s razli~itim podacima. U nedavnom razgovoru za Dnevni avaz,

18

Kari} je izjavio da Autocestama nedostaje 200 miliona eura, no ne{to ranije, prilikom potpisivanja posljednjeg ugovora za dionicu Vlakovo - Tar~in, Kari} je rekao da su Autoceste “u procesu osiguranja nedostaju}ih 307 miliona eura potrebnih za zavr{etak zapo~etih radova”. 

uprave Autoceste, Federacija BiH je izgradila 37 kilometara autoceste a izgradnja jednog kilometra u prosjeku je ko{tala oko 9 miliona KM, odnosno 4,5 miliona eura, {to }e re}i da je nova uprava Autocesta s Ensadom Kari}em na ~elu utrostru~ila cijene cestogradnje u BiH! Eksplozivno poskupljenje cestogradnje u BiH djelimi~no se mo`e opravdati i objasniti rastom cijena gra|evinskog materijala, no cjelovito obja{njenje mo`e ponuditi samo ozbiljna i temeljita provjera poslovnih knjiga, finansijskih transakcija i potpisanih ugovora u Javnom preduze}u Autoceste Federacije BiH.  SLOBODNA BOSNA I 14.2.2013.


ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

14.2.2013

0:45

Page 8


Govedarica:INTERVJU - osnova.qxd

14.2.2013

1:45

Page 20

SRPSKI ELIOT NESS

INTERVIEW

Vukota Govedarica

šef Kluba poslanika SDS-a u Narodnoj skupštini RS-a

Potpredsjednik SDS-a VUKOTA GOVEDARICA (37) izazvao je veliku paniku u redovima SNSD-a MILORADA DODIKA predloživši Zakon o ispitivanju porijekla imovine, koji predviđa i međunarodnu saradnju jer smatra da postoje opravdane sumnje da se velika imovina zvaničnika RS-a nalazi u Srbiji, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Austriji, Francuskoj; on za naš list govori koji će biti efekti primjene ovog zakona i da li će ga moći izbjeći oni koji su brojnim malverzacijama stekli milionsku imovinu

Kada do|emo na vlast, pretrest }emo svu Dodikovu imovinu u zemlji i inostranstvu Razgovarala: MIRHA DEDI]

N

e pamti se da je u Skup{tini RS-a neki nacrt zakona izazvao tako burne polemike kao {to je to Nacrt zakona o ispitivanju porijekla imovine, ~iji je predlaga~ Vukota Govedarica. On za na{ list tvrdi da je dono{enje ovog zakona neophodno kako bi se borba protiv kriminala i korupcije u RS-u pomjerila s mrtve ta~ke. Govedarica smatra da Milorad Dodik ne}e dozvoliti usvajanje ovog zakona jer }e se na njegovom udaru najprije na}i on i njegovi najbli`i saradnici i predvi|a da na narednim izborima opoziciji ne}e biti te{ko pobijediti SNSD jer }e se uskoro otvoriti brojne afere iza kojih stoje ljudi iz aktuelne vlasti.  Gospodine Govedarica, Nacrt zakona o ispitivanju porijekla imovine, ~iji ste Vi bili predlaga~, usvojen je nedavno u NSRS-a. Mo`ete li nam re}i {ta je njegov su{tinski cilj? Ovo je zakon koji nije potreban ni jednoj politi~koj partiji, ve} je potreban Republici Srpskoj i njenim gra|anima. Su{tina Zakona o ispitivanju porijekla imovine, koji predla`e SDS, jeste stvaranje 20

i oblikovanje nove dru{tvene svijesti, prvenstveno onih koji su dobili tu vrstu obaveze, ali i privilegije da vode Republiku Srpsku, kako danas tako i u budu}nosti. Bojim se da `ivimo u vremenu kada se razvio jedan stereotip da su svi politi~ari spremni na sve i sva{ta {to, siguran sam, nije ta~no, kao {to je ta~no da postoji dosta zloupotreba institucionalne prirode. Dakle, poku{avamo da raspetljamo taj Gordijev ~vor, a ovaj Zakon mu samo daje mehanizme kako bi jednom zauvijek rije{ili to

NESLOGA U VLASTI RS-a: “Vrlo je zanimljivo da je Dodik išao u Rusiju da dogovara velike energetske projekte bez predsjednika Vlade Džombića i bez ministra energetike i privrede Kovačevića. Nešto očigledno među njima ne štima!”

pitanje. To zna~i da ovaj Zakon ne treba da pla{i one koji su i do sada imali savjestan pristup, ve} jedan dio populacije koja je minorna, ali i vrlo mo}na i uticajna.

DODIK ]E PRVI BITI NA UDARU ZAKONA

 Ukoliko on bude usvojen, da li je on u praksi provodiv dok je SNSD na vlasti, s obzirom na stanje u pravosu|u koje je pod kontrolom aktuelne vlasti? Volio bih da nisam u pravu, ali izvodim zaklju~ak poslije skup{tinske rasprave, da SNSD sa svojim koalicionim partnerima ne}e usvojiti ovaj Zakon jer im ne odgovara da njihovi strana~ki prvaci, pa i oni iz drugog ili tre}eg e{alona, poka`u imovinu koju su stekli u proteklom periodu. Aktuelna pozicija u republi~kom Parlamentu je prona{la strategiju kako da odbaci Zakon koji smo ponudili a koja se zove „{iljenje zobi“, {to podrazumijeva ~ak i ismijavanje samog Zakona. [to se ti~e Va{e konstatacije da je pravosu|e pod potpunom kontrolom vlasti, tu se ne}emo slo`iti, ali stoji da u pravosu|u ima jedan izvjestan broj sumnjivih lica, koji posljednjih desetak godina bilje`e blistave karijere. Bilo bi interesantno imati uvid i u njihovu imovinu, naro~ito poslije izjave predsjednika Republike Dodika da su neki od njih do{li  SLOBODNA BOSNA I 14.2.2013.


Govedarica:INTERVJU - osnova.qxd

14.2.2013

1:45

Page 21

TA^KA NA PLJA^KU U RS-u

ZA[TO ZA[TO STRAHUJU STRAHUJU MILIONERI MILIONERI U U RS-u RS-u “Primjene “Primjene ovog ovog Zakona Zakona ne ne treba treba da da se se pla{e pla{e savjesni savjesni ljudi, ljudi, ve} ve} jedan jedan dio dio populacije populacije koja koja je je minorna, minorna, ali ali ii vrlo vrlo mo}na mo}na ii uticajna” uticajna”

14.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

21


Govedarica:INTERVJU - osnova.qxd

14.2.2013

1:46

Page 22

SRPSKI ELIOT NESS  do velikog kapitala, napravili sebi luksuzne ku}e i pokrenuli biznise. Mislim da se takve pojave tako|e rje{avaju putem dono{enja nekih novih zakona, recimo zakonom o lustraciji pravosu|a, koji }e utvrditi ko se u proteklom vremenu i na koji na~in ogrije{io o svoj narod i o svoju dr`avu.  Zakon predvi|a osnivanje jedinice za ispitivanje porijekla imovine pri Poreskoj upravi RS-a, koja }e svakih {est mjeseci Skup{tini RS-a dostavljati izvje{taje o radu. O~ekujete li pritiske da odre|ene politi~ke lidere ovaj zakon zaobi|e, konkretno mislim na Milorada Dodika, koji je svoju imovinu u posljednjih nekoliko godina vi{estruko umno`io? Najprije Zakon treba da bude usvojen u Skup{tini, {to je u ovom trenutku jo{ uvijek pod znakon pitanja. Mi, na`alost, nemamo dovoljno ruku da ga usvojimo bez aktuelne ve}ine, koja }e sve u~initi da se ovo zakonsko rje{enje ne usvoji. Poku{a}e da razvodne cijelu situaciju oko dono{enja Zakona, ali ono {to u ovom trenutku mogu re}i jeste da }e zakon, kada do|emo na vlast, biti usvojen i da pritisaka ne}e biti bez obzira o kome se radi. Činjenica je da ova vlast nema snage da se ozbiljno uhvati u ko{tac sa ovim problemima, ali }e neko morati da jednog dana pita i Milorada Dodika, kao i cijelu dana{nju, ali i neku pro{lu politi~ku plejadu kolika je vrijednost njihove imovine i na koji na~in su je stekli. To su nezaobilazni dru{tveni procesi na koje dana{nja vlast jednog dana ne}e mo}i uticati.

VLAST SE PLA[I DA ]E ZAVR[ITI NA GOLOM OTOKU

 Članovi SNSD-a su ovaj zakon okvali fikovali kao protivustavan, jer podrazumijeva retroaktivno ispitivanje ste~ene imovine od 1992. godine i tvrdili da on u praksi zna~i da }e specijalne jedinice SDS-a upadati ljudima u stanove i usred no}i. Kako komentari{ete ove njihove kvalifikacije? 22

“Ukoliko tajkuni i politi~ari poku{aju da svoju imovinu iznesu u inostranstvo, samo }e produ`iti sopstvenu agoniju”

Da bi dr`ava nekoga po{tovala, mora ona biti po{tovana. Ta~no je da je Ustav zabranio retroaktivnost, ali je ta~no i to da je retroaktivnost, odnosno, povratno dejstvo Ustavom dozvoljeno u slu~aju op{teg interesa. Mi mislimo da nema op{tijeg interesa danas od interesa da se Republika Srpska po~ne uspje{no, a ne deklarativno, boriti protiv korupcije, koja je inkorporirana u institucijama sistema, kao i drugih kriminogenih pojava van sistema. To, da }e neke SDS-ove trojke upadati u stanove gra|anima, to su vrlo neukusni komentari koji su, na`alost, do{li i od predsjednika Narodne skup{tine. O~igledno je da se SNSD vrlo rado poku{ava sjetiti onih „drugova“ ~iju ideologiju ba{tine, kao i jednog naroda, kome se teror, vo|en re`imom onoga vremena, nalazio na svakodnevnom meniju. Naravno, ovdje prvenstveno mislim na srpski narod. Vjerujem da im takve dosjetke ponekada u san donesu prepune zatvore politi~kih neistomi{ljenika koji tuku golooto~ki kamen. Na njihovu nesre}u, kada se probude, shvate u kakvoj realnosti `ive.

ju}i da je vladavina prava jedna od osnovnih poruka na kojima insistira Brisel. Borba protiv kriminala i korupcije jeste kamen temeljac vladavine prava. Ali prije toga, ne stremimo mi ka evropskom dru{tvu zbog Evropljana, nego valjda zbog sebe i na nama je da sami uredimo Republiku Srpsku kao slobodnu, pravnu, socijalno odgovornu, fiskalno stabilnu, {to ona danas, na`alost, nije. To zna~i da se volja naroda ogleda prvenstveno u vladavini prava i to je na{ zadatak, zadatak ovoga naroda, a ne ino faktora. [to se ti~e bilo koje vrste podr{ke koja dolazi iz Srbije, moram tako|e priznati da je nema. Prema tome, odbacujemo bilo koje, nazovimo ih opservacije, na tu temu.  [ta }e biti sa privatizacijama firmi u RS-u koje su o~ito provo|ene uz niz Foto: Mario Ili~i}

 [ta }e se desiti u slu~aju da pojedini politi~ari i tajkuni prije ispitivanja porijekla imovine svoje bogatstvo iznesu u inostranstvo? I da li je mogu}e ispitivanja porijekla njihove imovine, recimo u Srbiji? Na`alost, bilo je i takvih komentara od strane nekih poslanika koji su kritikovali Zakon. Neka jo{ jednom pro~itaju da Zakon predvi|a i me|unarodnu saradnju, koja je mogu}a i na bazi evropskih demokratskih tekovina, kao i na osnovu bilateralnih veza koje BiH ima sa drugim dr`avama, a naro~ito Sporazuma o specijalnim i paralelnim vezama koji Republika Srpska ima sa Republikom Srbijom. Uostalom, neka poku{aju, mislim da }e na taj na~in samo produ`iti sopstvenu agoniju.

KRIMINAL SE NE MO@E SAKRITI

 Ovaj Zakon po svemu sude}i predstavlja pokretanje borbe protiv kriminala i korupcije s mrtve ta~ke. Da li SDS dobija podr{ku iz inostranstva kada je rije~ o borbi protiv kriminala u RS-u i da li u tome imate podr{ku odre|enih politi~kih faktora iz Srbije? Srpska demokratska stranka nikada nije imala podr{ku iz inostranstva, naprotiv. Ako se vratitite malo unazad, vidje}ete da SDS nikada nije bio mezimac me|unarodnog faktora ve} upravo gospodin Dodik i njegova partija. Mi smo profilisani kao narodnja~ka i legalisti~ka partija a to zna~i da prihvatamo evropske smjernice, ne zaboravljaSLOBODNA BOSNA I 14.2.2013.


Govedarica:INTERVJU - osnova.qxd

14.2.2013

1:46

Page 23

TA^KA NA PLJA^KU U RS-u malverzacija, a u korist politi~kih lidera i njihovih prijatelja i ~lanova porodice? Sje}am se kako je prije sedam godina SNSD do{ao na vlast pri~aju}i kako je jedanaest kriminalaca privatizovalo i oplja~kalo Republiku Srpsku. Efekti revizije privatizacije su ni{tavni. Pitam: gdje su ti kriminalci svih ovih sedam godina. Ili ih nije bilo, ili su se ulogorili u drugim politi~kim partijama. Koncept privatizacije u RS-u je zapo~ela koalicija Sloga, koja je donijela zakon o privatizaciji preduze}a. SDS i PDP su napravili gre{ku zato {to nisu zaustavili takvu privatizaciju, ali se bojim da je 2001. godine ve} bilo kasno. Svjedoci smo da je gospodin Dodik opet, prije desetak dana, najavio reviziju revizije privatizacije, koja ima za cilj samo da zabavlja gra|ane i ni{ta drugo.  Kako komentari{ete posljednje reakcije aktuelne vlasti na ra~un opozicije i pojedinih medija u RS-u, koje ih kvalifikuju kao izdajni~ku i stranopla}eni~ku? Mislim da je vlast u Srpskoj i pani~na i paranoi~na, a {to bi na{ narod rekao: u strahu su velike o~i. Svako ko druga~ije misli od njih etiketiran je kao izdajnik i strani pla}enik. Na`alost, javni emiter iz Republike Srpske, kao i jo{ neki mediji odavno su u slu`bi ne vlade, ve} jedne politi~ke partije. Prilikom jedne od rasprava u Narodnoj skup{tini o RTRS-u, poslanici iz pozicije su nam priznali da je predsjednik Upravnog odbora emitera iz Srpske ~lan SNSD-a, ali su nam saop{tili i to da doti~ni gospodin nije ~lan najvi{ih partijskih organa. Generalni direktor RTRS-a je, suprotno zakonu, po tre}i put izabran za direktora iako je zakonom precizirano da se mandat direktora mo`e obnoviti samo jednom. Mislim da su svi drugi komentari nepotrebni.

“Neko }e morati pitati Milorada Dodika kolika je njegova vrijednost imovine i na koji na~in je stekao”

14.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

Nedopustivo je da Ćopić bude oslobođen svih optužbi  Da li je ovim Zakonom mogu}e obuhvatiti i tajkune koji su do{li sa strane, donijeli svoj sumnjivo ste~eni kapital i ulo`ili ga u privatizaciju odre|enih preduze}a u RS-u, kao {to je recimo slu~aj Zorana ]opi}a, koji je u bijeljinsku [e}eranu ulo`io novac Darka [ari}a? Naravno, i takvi slu~ajevi su podlo`ni ovoj vrsti provjere. Tajkuni moraju dokazati porijeklo novca, naro~ito ako ga poku{avaju ubaciti u privredu i vi{estruko oploditi. Slu~aj [ari}, ako ste primijetili, lagano poprima i regionalni karakter. Vi-

dljivo je da su odre|ene koli~ine novca ulazile u Republiku Srpsku, o ~emu je MUP RS-a napravio izvje{taj i uputio ga Specijalnom tu`ila{tvu. Pretpostavljamo da izvjesni ]opi} nema ni jedan dokaz kako je stekao imovinu, ali je mogu}e da bude oslobo|en od svih optu`bi, ko zna iz kojih razloga. Mi ih mo`emo samo pretpostaviti u ovom momentu. Iskren da budem, poslije svega {to se odigrava u Srbiji posljednjih dana, ne bi me jednog dana iznenadilo kada bi javnost saznala da je [ari}ev klan imao jatake i u BiH. Ipak, ne zaboravite da je car Trojan imao kozje u{i. 

 Milorad Dodik je ovih dana boravio u Moskvi i sa tamo{njim zvani~nicima dogovorio investicije vezane za energetiku u vrijednosti od ~ak nekoliko milijardi eura. Koliko }e ovi novi poslovni aran`mani zna~iti Dodiku da smiri socijalne tenzije u RS-u, {ta }e one oni zna~iti u budu}nosti za RS i da li SNSD-u mogu produ`iti opstanak na vlasti? Svaka investicija je dobro do{la, ali mi smo ih se prethodnih godina ba{ naslu{ali od aktuelne vlasti. Posjeta Moskvi svakako je zna~ajna za RS, ali je vrlo zanimljivo da predsjednik RS ide u Rusiju da dogovara velike energetske projekte bez predsjednika Vlade Aleksandra D`ombi}a i bez ministra energetike i privrede @eljka Kova~evi}a. Ne bih da spekuli{em, ali ne{to o~igledno ne {tima. Mislim da narednim izborima

ne}e biti te{ko pobijediti SNSD i spremiti ih u opoziciju iz prostog razloga {to su se prethodnih godina naobe}avali i {to }e se otvoriti mnogobrojne afere iza kojih stoje ljudi iz vlasti.

Foto: Milutin Stoj~evi}

KAKO JE DODIK GRADIO SVOJU IMPERIJU

[ARI]EVI JATACI U BiH

 [ta }e, prema Va{em mi{ljenju, biti s aran`manom koji je Milorad Dodik napravio sa ruskim biznismenom Ra{idom Serdarovim o izgradnji nove termoelektrane u Ugljeviku, kojeg lokalna vlast i zaposleni u TE Ugljevik smatraju {tetnim i neprihvatljivim? S tim aran`manom bi}e sve osim velike investicije koja je u interesu Republike Srpske. Treba li da podsjetim da je ugovor izme|u Serdarova i Vlade RS-a potpisan pod najve}im velom tajne. Pa gdje to ima? Koja dr`ava prodaje svoja prirodna bogatstva potpisuju}i tajne ugovore. Za{to Narodna skup{tina nije dala saglasnost na izbor strate{kog partnera iako je po zakonu o koncesijama pozvana da to uradi? Ne{to sli~no imamo i sa Čezom kada je u pitanju novi blok Rudnika i termoelektrane u Gacku. Gornju Drinu vlada je prodala njema~kom RWE, dok se donji tok rijeke Drine treba dati u ruke nekog novog inostranog strate{kog partnera. Republika Srpska je izvoznik elektri~ne energije, bojim se da }emo u perspektivi od deceniju ili dvije postati uvoznici elektri~ne energije i najamna snaga na svojoj sopstvenoj zemlji. Sve u svemu, saradnja sa “Comsar energy” mo`e i}i u dva pravca. Prvi je da se izgradi novi energetski pogon koji }e ugroziti postoje}u termoelektranu u perspektivi i drugi da zbog projektovanog haosa do|e do novog arbitra`nog spora koji bi ovaj put bio u @enevi. I jedan i drugi pravac vode nas ka uni{tavanju postoje}ih privrednih kapaciteta.  23


Sebija:TEKST osnova.qxd

14.2.2013

1:48

Page 24

(A)POLITI^NO ZDRAVSTVO

Nakon što je SDA u vrijeme koalicionog partnerstva sa SDP-om, kontrolu nad Kliničkim centrom Univerziteta Sarajevo prepustila toj političkoj stranci, na zdravstvenu scenu, barem u Kantonu Sarajevo gdje kontroliše vlast, SDA se pokušava vratiti smjenom Upravnog odbora Opće bolnice i “instalacijom“ Sebije Izetbegović, donedavne šefice Klinike za ginekologiju i akušerstvo Kliničkog centra i supruge člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića, na mjesto direktora

MEDICINA POLITI^KOG RADA Sebija Seka Izetbegovi} sa suprugom Bakirom Izetbegovi}em

NA LJEKARSKI PREGLED SA ZDRAVSTVENOM I STRANA^KOM KNJI@ICOM Pi{e: MIRSAD FAZLI] Foto: MARIO ILI^I]

A

mbiciozna, a pri tome i beskrupulozna, Sebija Izetbegovi} Seka, donedavna {efica Klinike za ginekologiju i aku{erstvo Klini~kog centra Univerziteta u Sarajevu i supruga ~lana Predsjedni{tva BiH Bakira Izetbegovi}a, glavna je kandidatkinja za mjesto direktora Javne ustanove Op}a bolnica “Prim. dr. Abdulah Naka{“. Nakon {to je SDA u vrijeme

koalicionog partnerstva sa SDP-om, kontrolu nad Klini~kim centrom Univerziteta Sarajevo prepustila toj politi~koj stranci, na zdravstvenu scenu, barem u Kantonu Sarajevo gdje kontroli{e vlast, SDA se poku{ava vratiti smjenom Upra vnog odbora Op}e bolnice i instaliranjem Sebije Izetbegovi} na mjesto direktora.

POLITIKA I NEPOTIZAM Evantualno imenovanje doktorice Izetbegovi} na mjesto direktorice Op}e bolnice trebalo bi posmatrati u {irem kontekstu. Samo mjesto direktora Op}e

Op}a bolnica je godinama bila finansijski neopravdano zapostavljana u pore|enju sa Klini~kim centrom, a dolaskom Farisa Gavrankapetanovi}a na ~elo Zavoda i eventualnim imenovanjem Sebije Izetbegovi} na mjesto direktora Op}e bolnice, to }e se promijeniti 24

SLOBODNA BOSNA I 14.2.2013.


Sebija:TEKST osnova.qxd

14.2.2013

1:48

Page 25

DOKTORI PORODI^NE MEDICINE

bolnice ne zna~i mnogo bez prate}e “infrastrukture“, a budu}i da je Vlada Kantona Sarajevo smijenila postoje}i i imenovala novi Upravi odbor Op}e bolnice, te da je na ~elu Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo Faris Gavrankapetanovi}, pri~a o namjeri SDA da preuzime potpunu kontrolu u Op}oj bolnici, koju bi zatim Zavod mogao izda{no finansirati, dobija puni smisao. Naime, Op}a bolnica je godinama bila finansijski neopravdano zapostavljana u 14.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

pore|enju sa Klini~kim centrom, a dolaskom Farisa Gavrankapetanovi}a na ~elo Zavoda i eventualnim imenovanjem Sebije Izetbegovi} na mjesto direktora Op}e bolnice, ta nepravda sigurno bi bila ispravljena. Podsje}anja radi, dugogodi{nji generalni direktor Klini~kog centra Faris Gavrankapetanovi} preuzeo je direktorsku fotelju svog “poslovnog partnera“ Mahmuta \ape u Zavodu zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo, koji je, opet, kao ro|ak aktuelnog ministra Rusmira

Mesihovi}a, zadr`ao funkciju zamjenika direktora Zavoda, u koji se godi{nje slije preko 300 miliona maraka. Kao {to to obi~no biva, odlu~uju}u ulogu u (pre)uzimanju klju~nih pozicija odigrala je politi~ka pripadnost, bolje re~eno lojalnost izabranih pojedinaca. Iako se za Gavrankapetanovi}a ne mo`e re}i da je u`ivao podr{ku stranke, na tu funkciju imenovan je na insistiranje predsjednika SDA S ulejmana Tihi}a. Naime, Tihi}, strana~ki lider naru{enog  25


Sebija:TEKST osnova.qxd

14.2.2013

1:48

Page 26

(A)POLITI^NO ZDRAVSTVO  zdravlja, od “svog“ kandidata Farisa Gavrankapetanovi}a sada s pravom o~ekuje “kompenzaciju“ u vidu pla}enog lije~enja, odnosno kemoterapije u inozemstvu. Postavljenje Farisa Gavrankapetanovi}a na mjesto direktora Zavoda nije zaustavio ni raspad crveno-zelene koalicije jer je on u dobrim odnosima (i)sa liderom SDP-a Zlatkom Lagumd`ijom, s kojim ve} godinama blisko sara|uje na poslu upravljanja Bo{nja~kim institutom i zaostav{tinom Adil-bega Zulfikarpa{i}a. Osim toga, Gavrankapetanovi} nije bez razloga i potrebe o tro{ku poreskih obveznika zavr{io {kolu menad`menta u Bledu, a kako je ve} dugi niz godina poslovno sura|ivao sa \apom i Zavodom, on je bio idealan kandidat da nastavi sklapanje poslova izme|u Zavoda i Klini~kog centra. A da bi se Gavrankapetanovi} dr`ao pod kontrolom, ministar Rusmir Mesihovi}, odnosno njegova partija je u Upravni odbor Zavoda imenovala ministrovu sestru, ina~e {eficu Pedijatrijske klinike Senku Mesihovi}Dinarevi}. Na mjesto direktora Klini~kog centra postavljen je politi~ki “bezbojan“, ali stru~an ljekar i vrhunski hirurg Damir Aganovi}.

PORODI^NI LJEKAR Svojevremeno, odlaskom Farisa Gavrankapetanovi}a sa mjesto direktora Klini~kog centra u nezavidnom polo`aju na{ao se njegov brat Ismet Gavrankapetanovi}, {ef Ortopedske klinike, koja je bila povla{tena u svakom pogledu u odnosu na ostale hirur{ke klinike Klini~kog centra. Usput, Ismet Gavrankapetanovi} jedno vrijeme bio je i direktor Instituta za nau~noistra`iva~ki rad i razvoj i {ef Odjela na svojoj klinici, a kao takav imao je monopol na sve resurse, uklju~uju}i i kori{}enje operacionih sala. Svoju profesionalnu OP]A OP]A BOLNICA BOLNICA Budu}i Budu}i SDA-ov SDA-ov “centar “centar urgentne urgentne medicine” medicine”

26

POLITI^KI POGURANA KARIJERA

Sebija Izetbegović, (ne)talentovana, ali uspješna doktorica Kandidatkinja za direktoricu Op}e bolnice Sebija Izetbegovi} prije rata je (te{kom mukom i sa mizernim prosjekom ocjena) zavr{ila Medicinski fakultet u Sarajevu. Po zavr{etku studija volontirala je na Klinici za plasti~nu hirurgiju, da bi kasnije kao specijalizant bila primljena na Kliniku za ginekologiju i aku{erstvo. Prema navodima uposlenika spomenute Klinike, Sebija Izetbegovi} bila je prosje~an specijalizant i ljekar, {to joj nije predstavljalo problem ni u profesionalnoj, a ni u akademskoj karijeri. Naime, nakon izbijanja rata Sebija Izetbegovi} odlazi u Hrvatsku, gdje joj napredovanje u struci osigurava poznati ginekolog Asim Kurjak, kojeg je na po~etku rata njen svekar Alija Izetbegovi} imenovao prvim ambasadorom BiH u Hrvatskoj. Nakon rata Sebija Izetbegovi} je magistrirala i doktorirala, a 2005. godine dobila je i zvanje profesora. Na mjesto {efice Klinike za ginekologiju i aku{erstvo Klini~kog centra imenovana je u vrijeme kada je mjesto direktora Klini~kog centra obna{ao Faris Gavrankapetanovi}, s kojim }e Sebija

karijeru Ismet Gavrankapetanovi} “upotpunio“ je izborom za {efa Katedre za hirurgiju na Medicinskom fakultetu, a navodno je upravo ime Ismeta Gavrankapetanovi}a spominjano u kontekstu (pre)uzimanja direktorske du`nosti u Op}oj bolnici nakon umirovljenja dr. Bakira Naka{a. Od toga ne}e biti ni{ta jer je Ismet Gavrankapetanovi} imenovan za jednog od

Izetbegovi}, po svemu sude}i, nastaviti dalju “profesionalnu“ suradnju. 

GINEKOLOG I DIPLOMATA Asim Kurjak odigrao je zna~ajnu ulogu u profesionalnoj karijeri Sebije Izetbegovi}

~lanova novoizabranog Upravnog odbora Op}e bolnice. Za predsjednika Upravnog odbora postavljen je Halid Ganija, na~elnik Policijske uprave(!)) Novo Sarajevo, a ~lanovi su jo{ i Maja Pa{i}-Kulenovi}, Eldin Be{lagi} i Ranko Čovi}, od kojih su ve}ina iz SDA. Smjenu postoje}eg i imenovanje novog Upravnog odbora Op}e bolnice ministar zdravstva Kantona Sarajevo Eldan Lokmi} obrazlo`io je rekav{i da je Upravni odbor smijenjen jer ga je imenovala Vlada Kantona u tehni~kom mandatu koja nije mogla donositi takve odluke. Sa druge strane, smijenjeni dopredsjednik Upravnog odbora dr. Dragan Stevanovi} tvrdi da je imenovan i postavljen u skladu sa zakonom, na ~etiri godine. On jo{ uvijek nije dobio zvani~no rje{enje o smjeni, a kada ga dobije, za{titu svojih prava tra`it }e na sudu. Na kraju, ukoliko sve ostane onako kako jeste, a Sebija Izetbegovi} bude imenovana za direktoricu Op}e bolnice, sasvim je mogu}e da }e pacijenti prilikom odlaska kod ljekara specijaliste pored zdravstvene knji`ice morati na uvid ponijeti i strana~ku, odnosno partijsku knji`icu u zavisnosti u kojoj bolnici ho}e da se pregledaju i lije~e; SDP-ovu za Klini~ki centar, a SDA-ovu za Op}u bolnicu.  SLOBODNA BOSNA I 14.2.2013.


Skandal:Skandal.qxd

14.2.2013

0:07

Page 20

SKANDAL NEDJELJE

Nakon što su izigrani na tenderu za gradnju autoceste

Italijanska kompanija Pizzarotti će, ukoliko se ne usvoji njihova žalba zbog tendera za Koridor 5c, tužiti Autoceste FBiH i evropskim sudovima DIONICA DIONICA KORIDORA KORIDORA Vrijednost Vrijednost radova radova narasla narasla do do neslu}enih neslu}enih razmjera razmjera

Pi{e: NEDIM HASI] Foto: MARIO ILI^I]

I

talijanski gra|evinski gigant iz Parme, kompanija Pizzarotti, potvrdila je kako se `alila na odluku tenderske komisije da za izvo|a~a radova na jednoj od poddionica koridora 5c, umjesto njih, izabere tursku kompaniju Cengiz. Deset kilometara dugu dionicu autoceste 5c Vlakovo - Lepenica gradit }e turska kompanija Cengiz Insaat, mada je na javnom tenderu najpovoljniju ponudu istaknula italijanska kompanija Impresa Pizzarotti&C.S.p.A i Salini S.p.A. “I upravo je to klju~ na{e `albe na takvu odluku“, ka`e za SB Alessandro Olmo, pravni zastupnik italijanske kompanije. “Ne samo da smo predstavili najprihvatljiviji projekat i bili prvi na tenderu nego smo odgovorili na sve nejasno}e koje je od nas tra`io klijent. No, i pored toga smo odbijeni.“ Prvorangirana ponuda Italijana bila je 20 miliona eura jeftinija od drugorangirane ponude Turaka, no uprava JP Autoceste Federacije BiH sklopila je ugovor s Turcima uz prili~no nejasno obja{njenje da “pponuda italijanske kompa14.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

nije nije uskla|ena s projektnom dokumentacijom“. Olmo ka`e da je poja{njenje takve odluke iz Autocesta bilo potpuno nejasno. “Bilo je nekonzistentno i kontradiktorno rezultatima procedure i, sa tehni~ke ta~ke gledi{ta, bilo je zasnovano na dokumentima koji nisu bili uklju~eni u tendersku proceduru i nekima koji su se veoma razlikovali od onih koji su bili dostupni ranije. Nama je i dalje potpuno nejasno kako je konkurentska kompanija dobila posao iako je njihova ponuda u kona~nici bila skuplja za 25 miliona eura a u trenutku otvaranja tenderske dokumentacije na{a je ponuda bila povoljnija za 18 miliona eura.“ Olmo je tako|er opovrgnuo da je njegova kompanija mijenjala planiranu rutu autoceste i na taj na~in postala najpovoljniji ponu|a~, {to je jedno od poja{njenja tenderske odluke koje se moglo ~uti proteklih dana. “N Ne, mi nismo pravili nikakve izmjene na projektovanoj trasi ceste. Na{ dizajn je bio kompatibilan tenderskoj dokumentaciji.“ Poddionica Vlakovo - Lepenica duga~ka je svega deset kilometara, no zbog nepovoljnog terena cijeli posao je procijenjen na preko 154 miliona eura. Prije podno{enja tu`be i

isticanja od{tetnog zahtjeva, italijanski konzorcij zatra`io je o~itovanje Ureda za `albe BiH. Bez obzira na ishod vjerovatne tu`be italijanskog konzorcija, dionicu autoceste 5c od Vlakova do Lepenice gradit }e turska kompanija Cengiz, ali po cijeni koja je sedam miliona eura vi{a od cijene istaknute na tenderu. Cengiz je naime iza{ao s cijenom od oko 172 miliona eura, ali je kona~ni ugovor sklopljen na 179 miliona eura. “Mi smo uputili `albu nadle`nom organu, Komisiji za `albe kako bi za{titili svoja prava, jer smatramo da je odluka koja je donesena u suprotnosti sa tenderskim pravilima i osnovnim pravilima me|unarodnih tendera. Mi tako|er zadr`avamo svoje pravo da pokrenemo i tu`bu pred nadle`nim sudskim instancama kako bismo nadoknadili {tetu koju smo pretrpili u ovakvom razvoju doga|aja“, ka`e Olmo, zaklju~uju}i: “Vjerujemo Komisiji za `albe i sudu u BiH (ukoliko do njega do|emo), ali i Evropskom uredu za `albe kako bi ra{~istili situaciju i odbranili svoja prava. U kona~nici, italijanski i EU zvani~nici pomno prate cijeli ovaj slu~aj.“  27


Borac:TEKST osnova.qxd

14.2.2013

1:35

Page 28

TRAVNI^KA CRNA HRONIKA

Krajem decembra prošle godine poslovodstvo TRGOVINE BORAC iz Travnika prodalo je posljednji vrijedni objekat, zgradu Distributivnog centra na Slimenima koju je kupila kompanija BH Telecom iz Sarajeva; iako je višegodišnja pljačka predratnog trgovačkog giganta, čija je imovina nakon rata samo u Federaciji BiH procijenjena na 34 milijuna KM, dovedena do kraja, Kantonalno tužiteljstvo u Travniku nikada nije podiglo optužnicu protiv bivših i aktualnih direktora i članova Uprave firme MIJE MARUŠIĆA, FEHIMA BOJIĆA i NIJAZA ÐULABIĆA

MILIJUNSKA PLJA^KA TRGOVINE BORAC ZAPO^ELA JE U TRAVNIKU A LEGALIZIRANA U SARAJEVU DUGOGODI[NJA POSLOVNA SURADNJA Vlasnik VF komerca Jasmin Selmanagi} je prije deset godina uzeo pod najam Robnu ku}u u Travniku, u me|uvremenu je postao jedan od suvlasnika Trgovine Borac

28

SLOBODNA BOSNA I 14.2.2013.


Borac:TEKST osnova.qxd

14.2.2013

1:36

Page 29

KAKO JE OPLJA^KANA TRGOVINA BORAC Pi{e: SUZANA MIJATOVI] Foto: MARIO ILI^I]

P

rodajom Distributivnog centra na Slimenima kod Travnika, koji je koncem decembra pro{le godine, navodno za dva milijuna KM kupila kompanija BH Telecom iz Sarajeva, vi{egodi{nja plja~ka imovine predratnog trgova~kog giganta, travni~ke Trgovine Borac, privedena je do samog kraja. Zgrada Distributivnog centra, naime, me|u posljednjim je objektima Trgovine Borac koje je menad`ment prodao novim kupcima, nakon {to su u posljednjih petnaest godina, bez ikakve kontrole, rasprodali gotovo 360 poslovnih prostora, koliko je travni~ka firma do 1992. imala diljem biv{e Jugoslavije. Tvrtka, ~ija je vrijednost samo u Federaciji BiH potkraj 1997. procijenjena na blizu 34 milijuna KM i u kojoj je do rata radilo 1640 radnika, trenutno ima tek desetak uposlenika i nekoliko poslovnih objekata koji se jo{ daju u najam. Svu ostalu imovinu prodali su i me|usobno podijelili biv{i i jo{ uvijek aktualni direktori i ~lanovi Uprave Mijo Maru{i}, Nijaz \ulabi} i

Fehim Boji}, dakako, uz pomo} prijatelja u nadle`nim federalnim institucijama.

TRAVNI^KI ME[ETARI I CRNA BERZA Bezo~na, milijunska plja~ka Trgovine Borac zapo~ela je prije vi{e od deset godina, kada je federalna Agencija za privatizaciju oglasila prodaju 49 posto dr`avnog kapitala javnim upisom dionica. U to su vrijeme ve}inski dio vlasni{tva (51 posto) imali radnici Trgovine Borac (privatizacija je izvr{ena prema tzv. Markovi}evom modelu), s tim da u po~etnoj bilanci nije prijavljena poslovna imovina u drugim dr`avama nastalim raspadom biv{e Jugoslavije. Iako se vrijednost prodajnih objekata u susjednim dr`avama procjenjivala u milijunima maraka, upravljanje lancem nekretnina, kako se poslije ispostavilo, prepu{teno je lokalnim travni~kim me{etarima, unato~ ~injenici da je Trgovina Borac bila na popisu poduze}a od dr`avnog (federalnog) interesa. No, dok se jo{ nije znalo tko su vlasnici novih dionica ~iju je prodaju oglasila Agencija za privatizaciju Federacije BiH, trojac Maru{i}, \ulabi} i Boji} zapo~eo je operaciju otkupa vlasni~kog

udjela u Trgovini Borac od biv{ih radnih kolega, od kojih je ve}ina ve} tada ostala bez posla. Navodno su nekada{njim radnicima Trgovine Borac vlasni~ki udjeli u firmi pla}ani u prosjeku po 500 KM, i to iz sredstava firme, odnosno kredita koje je poslovodstvo podizalo u Hypo Alpe Adria Banci, uz pomo} @eljke Peri}, premda nemali broj dioni~ara nikada nije ispla}en. I mada se kupovina dionica obavljala skoro pa ilegalno, na crnoj burzi koju su sami organizirali, menad`eri Trgovine Borac su ve} sredinom februara 2004. sazvali Prvu osniva~ku skup{tinu dioni~ara, na kojoj su izabrali ~lanove Nadzornog odbora: Nijaza \ulabi}a, Spahu Kola{inca, Fadila Gasala, Martina Vrepca i Edina Dizdara. Na istoj su sjednici imenovani i ~lanovi Odbora za reviziju: direktorica poslovnice Hypo banke @eljka Peri}, Hasan ]elam i Esmir Krni}. Godinu dana poslije, na sjednici Druge skup{tine dioni~ara Trgovine Borac, u Odbor za reviziju su izabrani Esmir Krni}, Mira Sujold`i} i odvjetnik Irsan Kuki}, nekada{nji predsjednik Op}inskog suda u Travniku, koji je u me|uvremenu postao pravni zastupnik grupe (su)vlasnika Trgovine Borac. 

Posrnuli sarajevski tajkun Jasmin Selmanagi} je suvlasnik Trgovine Borac, sumnjiva registracija novih dioni~ara izvr{ena pod pritiskom predsjednika Komisije za vrijednosne papire Hasana ]elama 14.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

29


Borac:TEKST osnova.qxd

14.2.2013

1:36

Page 30

TRAVNI^KA CRNA HRONIKA 

Me|utim, iako se ni tada, a ni sada pouzdano nije znalo tko su zapravo dioni~ari Trgovine Borac, u proteklih je devet godina odr`ano deset Skup{tina dioni~ara koje su aminovale sve odluke poslovodstva firme, odnosno smanjenje vrijednosti kapitala kao posljedicu milijunske plja~ke imovine. Dodajmo tome da su Skup{tine odr`avane i pored sudskih sporova koje su protiv Trgovine Borac na Op}inskom Sudu u Travniku pokrenuli neki od malih dioni~ara, tra`e}i nadoknadu {tete.

ZEMLJA^KE VEZE Predsjednik Komisije za vrijednosne papire Travni~anin Hasan ]elam legalizirao je prije tri godine kriminalnu otima~inu dionica Trgovine Borac

DVIJE LISTE DIONI^ARA Prema posljednjim zvani~nim podacima federalne Agencije za privatizaciju, kapital Trgovine Borac je u vlasni{tvu vi{e od 1.600 malih dioni~ara, dok se u Registru vrijednosnih papira navodi da su ve}inski vlasnici iste firme dvjestotinjak dioni~ara. Drasti~ne razlike u listama dioni~ara djelomi~no je pojasnio biv{i direktor Registra vrijednosnih papira Federacije BiH Miroslav D`idi}, koji je na toj du`nosti bio do 2009. Svjedo~e}i u sudskom procesu koji su pokrenuli nezadovoljni dioni~ari, D`idi} je izjavio kako je u postupku registracije dioni~ara Trgovine Borac bilo dosta problema, budu}i da je poslovodstvo firme prve liste dostavilo sa tri godine zaka{njenja, tek u ljeto 2007. Kako je, me|utim, dostavljena lista dioni~ara zna~ajno odstupala od izvje{}a federalne Agencije za privatizaciju (“nestalo“ je oko 1200 dioni~ara), direktor D`idi} nije do kraja mandata `elio izvr{iti registraciju dionica. Registraciju dioni~ara okon~ala je njegova nasljednica Marina Orlando, kako se pretpostavlja, na intervenciju pre dsjednika Komisije za vrijednosne papire FBiH Hasana ]elama. Tako je ]elam, kojeg je na funkciju predsjednika Komisije za vrijednosne papire svojedobno postavio njegov nekada{nji sugra|anin i strana~ki kolega A dnan Terzi}, u kona~nici legalizirao kriminalnu otima~inu dionica Trgovine Borac, zapo~etu prije ravno devet godina, kada je ]elam, na prvoj skup{tini dioni~ara izabran za ~lana Odbora za reviziju?! ]elam je, u me|uvremenu, preselio u Sarajevo, gdje je kupio dva luksuzna stana, u strogom centru grada. U Sarajevu `ivi i dugogodi{nji predsjednik Nadzornog odbora Trgovine Borac Nijaz \ulabi}, koji je nagra|en pozicijom direktora VF Komerca, privatne kompanije Jasmina Selmanagi}a, koji je drugi po redu ve}inski dioni~ar Trgovine Borac. Prema listi dioni~ara Registra vrijednosnih papira Jasmin Selmanagi} je vlasnik dionica Trgovine Borac postao prije rata, u vrijeme tzv. Markovi}eve privatizacije, kada vjerojatno nije ni znao da ta firma i postoji?! Istodobno je nominalni vlasnik 30

PARTNERI IZ SJENE

Da li je Jasmin Selmanagić od zakupca postao vlasnik Robne kuće u Travniku? Prema popisu dostupne imovine Trgovine Borac na podru~ju Federacije BiH, travni~ka je firma raspolagala nekretninama vrijednim gotovo 34 milijuna KM. U maju 2003. predsjednik Nadzornog odbora Nijaz \ulabi}, bez prethodno obavljenog javnog tendera, robnu ku}u u centru Travnika izdao je pod zakup sarajevskom VF komercu, na period od deset godina. Prije potpisivanja Ugovora o zakupu Trgovina Borac se obvezala da }e objekat preurediti prema zahtjevima zakupca, zbog ~ega su podigli kredit od 200.000 KM, s tim da se kao investitor u obnovi Robne ku}e u Travniku, sa dodatnih 150.000 maraka, pojavljuje i poduze}e Matkovi} promet iz Livna, u vlasni{tvu Ivice Matkovi}a, livanjskog

tajkuna kojem je ranije prodata imovina Trgovine Borac u tom gradu. I mada nije poznato da li je VF komerc u me|uvremenu postao vlasnik Robne ku}e u Travniku (budu}i da Jasmin Selmanagi} ima skoro 300.000 dionica Trgovine Borac), taj je objekat prije isteka desetogodi{njeg zakupa posrnuli sarajevski tajkun iznajmio Konzumu. U me|uvremenu je Ivica Matkovi}, krajem 2012. podigao kredit od 400.000 KM u Bobar banci, s tim da je pod hipoteku stavio imovinu Trgovine Borac ~ija je vrijednost procijenjena na preko 420.000 KM. Procjenu imovine je, nimalo slu~ajno, izvr{ila stalna sudska vje{takinja gra|evinske struke Biljana Kuki}, ina~e supruga Irsana Kuki}a, pravnog zastupnika Trgovine Borac.

SUKOB INTERESA Pravnom zastupniku Trgovine Borac Irsanu Kuki}u dat je prostor za odvjetni~ki ured, njegova supruga Biljana je anga`irana kao sudska vje{takinja

SLOBODNA BOSNA I 14.2.2013.


Borac:TEKST osnova.qxd

14.2.2013

1:36

Page 31

KAKO JE OPLJA^KANA TRGOVINA BORAC

PROPAST TRGOVA^KOG GIGANTA Biv{i direktor Mijo Maru{i} izdaje poslovni prostor Intesa Sanpaolo banci, predsjednik UO Nijaz \ulabi} Astra obu}i, a jedini preostali vrijedni objekat Distributivnog centra nedavno su prodali BH Telecomu

najve}eg paketa dionica Martin Vrebac, predratni {ef jedne prodavnice Trgovine Borac u Travniku, dok su preostali najve}i dioni~ari Pantelija Vaki~i} iz Bijeljine (tako|er biv{i radnik Trgovine Borac), Nijaz \ulabi} i Fadil Gasal. No, prema tvrdnjama biv{ih radnika, nakon {to je Fadil Gasal umro prije tri godine, ostali ve}inski vlasnici tvrtke su na ~lanove njegove obitelji vr{ili pritisak, ubje|uju}i ih kako su dionice bile samo fiktivno registrirane na Gasalovo ime. Gasal je, ba{ kao i Vrebac i

Vaki~i}, do rata bio poslovo|a prodavnice u Travniku i stoga je malo vjerojatno da je skupio dovoljno novca da kupi vi{e od 90.000 dionica Trgovine Borac?!

PRIJATELJSKA RASPODJELA POSLOVNIH PROSTORA Sude}i prema popisu nekretnina koje su na temeljima oplja~kane Trgovine Borac u posljednjih deset godina stekli menad`eri propale tvrtke, najbolje je pro{ao financijski direktor Mijo Maru{i}. Maru{i}

ME\UENTITETSKI I ME\UDR@AVNI KRIMINAL

Ustavni sud BiH presudio da je imovina Trgovine Borac u RS-u nezakonito prodavana Potkraj 1999. godine direktori Trgovine Borac “prodali“ su u Kozarskoj Dubici poslovni prostor (nekada{nju prodavnicu cipela) dvojici prijeratnih radnika Jovanu Kekerovi}u i Nikoli Vuleti. Iako je Ugovor o kupoprodaji uredno ovjeren na Op}inskom sudu u Travniku, nije pro{lo puno vremena prije nego {to je poslovodstvo tvrtke AD Krajina Borac iz Banje Luke (koja je osnovana u Republici Srpskoj, kao pravni sljedbenik Trgovine Borac u tom entitetu) pokrenulo sudski spor za povrat imovine. Dugogodi{nja sudska trakavica kona~no je zavr{ena u prolje}e 2012., kada je Ustavni sud BiH donio presudu prema kojoj se poslovni prostor mora vratiti u vlasni{tvo Krajine

14.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

Borac. Budu}i da su Kekerovi} i Vuleta u zamjenu za poslovni prostor u Kozarskoj Dubici ustupili svoje stanove u Travniku i Bugojnu, koje su direktori Trgovine Borac poslije dodijelili svojim poslu{nicima, nije poznato na koji su na~in, nakon presude Ustavnog suda BiH, poravnali me |usobna dugovanja. Kako se proteklih godina gospodarilo navodno nedo stupnom imovinom Trg ovine Borac najbolje ilustrira slu~aj prodaje tri poslovna prostora na Kosovu. Za prodaju tih objekata bio je zadu`en Spaho Kola{inac, koji je novac s Kosova donio u torbama, nakon ~ega su ke{ me|usobno podijelili direktori i ~lanovi Uprave Trgovine Borac. 

je svojedobno stovari{te HTZ opreme koje je Trgovina Borac imala u Splitu “zamijenio“ za predratni poslovni prostor Jugoplastike u Travniku, iako su cijene nekretnina u Splitu barem trostruko vi{e od onih u Travniku. Objekat je poslije iznajmio Gospodarskoj banci, a trenutno je u njemu smje{tena poslovnica Intesa Sanpaolo banke u Travniku. Maru{i}, koji u Hrvatskoj ima dvije registrirane firme, Valso i Roma Virovitica, uspio je na sebe prepisati i dio vlasni{tva nad prijeratnim odmarali{tem Trgovine Borac u Trogiru, dok je nekada{njim kolegama, direktorima ove i firme Konfekcija Borac, ustupio desetak poslovnih prostora u Hrvatskoj. Nevjerojatnim financijskim akrobacijama, biv{e skladi{te HTZ opreme u Zagrebu “zamijenjeno“ je sa tvrtkom [imecki, tako {to je zagreba~ka firma poslovni prostor u Travniku ustupila Trgovini Borac, da bi potom vlasnik istog objekta postao Nijaz \ulabi}. Ranije smo pisali da se Maru{i} i \ulabi} pojavljuju i kao zakupci prodavnice Novitet u sarajevskoj ulici Ferhadija. Odvjetniku Irsanu Kuki}u, koji Trgovinu Borac zastupa u svim pravnim poslovima, dat je nekada{nji prostor tvrtke koji se nalazi odmah pored zgrade Suda. Iako su u posljednjih deset godina istragu o kriminalnoj privatizaciji Trgovine Borac po prijavama o{te}enih radnika i dioni~ara vodili inspektori Federalne uprave policije a kasnije, navodno, i Dr`avne agencije za istrage i za{titu SIPA-e, milijunska otima~ina imovine firme nikada nije sankcionirana. Dalja je istraga zaustavljena u Kantonalnom tu`iteljstvu u Travniku koje, unato~ brojnim dokazima, nikada nije podiglo optu`nicu.  31


Misa Banana:TEKST osnova.qxd

14.2.2013

1:41

Page 32

SB SAZNAJE Foto: Milutin Stoj~evi}

AFERA “NARKO DARKO“ POTRESA DR@AVU I POLITIKU Da~i} }e ovih dana morati da odgovori {ta je bila tema razgovora s predstavnicima narkomafije i {ta su njegovi saradnici Ton~ev i Lazarevi} radili s mafija{ima

32

SLOBODNA BOSNA I 14.2.2013.


Misa Banana:TEKST osnova.qxd

14.2.2013

1:41

Page 33

SVE TAJNE REGIONALNE POLITI^KO-OBAVJE[TAJNO-MAFIJA[KE AFERE

Nakon objavljivanja policijskih saznanja o kontaktima Ivice Dačića i njegovih saradnika s Rodoljubom Radulovićem, zvanim Miša Banana, za kojeg se tvrdi da je pravi gazda Šarićevog narkoklana, Dačićev kredibilitet kao premijera je ozbiljno urušen; naša novinarka saznaje šta je pozadina otvaranje ove afere te koji će novi detalji uskoro isplivati o Dačićevim kontaktima sa članovima narkokartela

I PLA^EM, MI[O MOJ, PLA^EM PRED LJUDIMA MI[A BANANA I IVICA DA^I] POLUGE MILO[EVI]EVOG RE@IMA U KOJEM JE [VERC DROGE BIO “PATRIOTSKI POSAO“ Nisu zabilje`eni samo telefonski razgovori Da~i}a sa Mi{om Bananom, ve} su fotografijama i video-snimcima “pokriveni” susreti s jo{ nekim ljudima sa potjernice. Naime, postoje snimci iz beogradskih restorana, sa nekih proslava, ali i sa ljetovanja i jahti u inostranstvu, zbog kojih }e, kako tvrdi na{ izvor, Da~i} imati ozbiljnih problema.

Pi{e: MIRHA DEDI]

U

Beogradu se posljednjih dana najvi{e raspravlja o tome da li }e Ivica Da~i} do~ekati da kao premijer sa Halidom Be{li}em otpjeva Miljacku na njegovom koncertu u beogradskoj Areni 8. marta. Naime, otkako su se pojavili transkripti koji svjedo~e o sastancima Ivice Da~i}a i kontroverznog biznismena Rodoljuba Radulovi}a zvanog Mi{a Banana, koji ni lider SPS-a, ma koliko bio vje{t, ne mo`e da objasni, u Vladi Srbije vi{e ni{ta nije kao prije. Naime, sadr`aj transkripata toliko su kompromituju}i za Da~i}a i njegove najbli`e saradnike da }e ih, bez obzira da li }e biti krivi~no gonjeni, zauvijek “`igosati”. Kako saznajemo, na famoznih 130 diskova, koje je jo{ u aprilu 2010. godine Uprava kriminalisti~ke policije (UKP) dostavila Specijalnom tu`ila{tvu, nalaze se “ubita~ni dokazi”. Operativci UKP-a zapo~eli su, po nalogu Specijalnog tu`ila{tva, detaljan pregled 130 diskova sa prislu{kivanim razgovorima i snimcima susreta ljudi iz dr`avnog i policijskog vrha sa ~elnicima [ari}evog narkoklana. Do sada je, kako saznajemo,

DA^I]EVI KONTAKTI SA ^LANOVIMA NARKOMAFIJE

DA LI JE [EF [ARI]EVOG KARTELA MI[O BANANA Kontroverzni biznismen Rodoljub Radulovi}, zvani Mi{a Banana, godinama je {vercovao narkotike za Dr`avnu bezbjednost Srbije

pregledano desetak diskova i ve} je prikupljeno dosta dokaza koji ozbiljno terete premijera Ivicu Da~i}a!

U javnosti se, ina~e, mo`e ste}i utisak da se afera “Banana” zata{kava. Komentari{u}i veze Da~i}a sa narkomafija{ima, ljudi iz vrha vlasti daju sve umjerenije i pomirljivije izjave. Ipak, visokopozicionirani izvori na{eg lista obja{njavaju da je ovo samo “zati{je pred buru”. “Tu`ila{tvo je nalo`ilo istragu, policija je krenula sa operativnim radom, prikupljeni su konkretni dokazi i sad nema nazad! Naprosto je predaleko sve oti{lo, previ{e ~injenica optu`uje predsjednika Vlade i njegove saradnike. Ova afera ne mo`e a da se ne rije{i”, ka`e na{ dobro obavije{teni izvor. Isti izvor tvrdi da je prvi na listi za saslu{anja u ovoj istrazi upravo Ivica Da~i}! “Premijer }e biti pozvan da u svojstvu gra|anina da svoju izjavu i odgovori na 

Aleksandar Vu~i} i Ivica Da~i} ratuju zbog direktora policije Milorada Veljovi}a, kojeg premijer `eli zamijeniti sebi lojalnim Draganom Markovi}em Markonijem 14.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

33


Misa Banana:TEKST osnova.qxd

14.2.2013

1:41

Page 34

SB SAZNAJE  brojna pitanja. O~ekujemo da se Da~i} ne}e kriti iza najvi{e dr`avne funkcije. Odmah poslije njega bi}e saslu{ani i biv{i {ef njegovog kabineta Branko Lazarevi} i aktuelni savjetnik za nacionalnu bezbjednost Ivica Ton~ev, koji je umije{an u sumnjive poslove s ozbiljnim kriminalcima. Da~i} je Ton~eva imenovao na jednu od najva`nijih funkcija u svom kabinetu iako ga je BIA u vi{e navrata upozoravala da on nije pro{ao bezbjednosne provjere.” “Preslu{avanje snimaka i prekucavanje transkripata prislu{kivanih razgovora ve} je po~elo i za taj tehni~ki dio posla treba}e najmanje nedjelju dana. Materijal je vrlo obiman. Svaki disk traje oko 60 minuta, {to zna~i da je rije~ o ne{to manje od 8.000 sati snimaka”, obja{njava na{ sagovornik i dodaje kako je prvi zadatak policije da utvrdi da li je u ovim radnjama bilo odavanja slu`benih tajni ili nekog drugog krivi~nog djela. Branko Lazarevi}, je prije imenovanja za {efa Da~i}evog kabineta, bio suvlasnik firme DTM Relation, a zatim je firmu prepustio svom {uri Nikoli Dimitrijevi}u, kojeg Tu`ila{tvo optu`uje da je za Darka [ari}a kupilo firmu Mitrosrem. Dimitrijevi} je u zamjenu za slobodu sve priznao Tu`ila{tvu. Pro{le nedjelje je i Ivica Da~i} priznao da se vi|ao sa Mi{om Bananom, za kojeg postoje dokazi da je tvorac i mozak pljevaljskog narkoklana. Uz priznanje, Da~i} je optu`io vrh policije da ga nisu dovoljno kontraobavje{tajno {titili, te su ga pustili da se vi|a sa osobom za koju nije znao da je trgovac kokainom. Operativci su uhvatili susret Da~i}a i Radulovi}a krajem januara 2009. godine,

SPREGA ESTRADE I KRIMINALA Ana Nikoli} bila je u dugogodi{noj vezi sa Mi{om Bananom i njemu posvetila pjesmu “Mi{o moj“

IVICA DAČIĆ U OZBILJNIM PROBLEMIMA: Nisu zabilježeni samo telefonski razgovori Dačića sa Mišom Bananom, već su fotografijama i video-snimcima “pokriveni” susreti sa još nekim ljudima sa potjernice u restoranima i na ljetovanju nakon ~ega je Darko [ari} nestao iz Srbije. Zanimljivo je da je Mi{a Banana poklonio Da~i}u i njegovom {efu kabineta Lazarevi}u telefone marke Blackberry, koje se smatraju sigurnim za “diskretnu” komunikaciju. Javnosti je, me|utim, ostalo nepoznato zbog ~ega je ba{ sada otvorena ova afera. Prema tvrdnji na{eg izvora, ona se mo`e vezati za izbor novog direktora policije. Na{ izvor, naime, tvrdi da transkripti dokazuju da se izme|u ministra policije Da~i}a, s jedne strane, i direktora policije Milorada Veljovi}a i na~elnika UKP-a Rodoljuba Milovi}a, s druge, vodi dugotr34

ajni tihi rat. Naime, Da~i} je u vi{e navrata poku{ao da se rije{i Veljovi}a i na njegovo mjesto postavi lojalnog Dragana Markovi}a Markonija, ali nije uspio. Po svemu sude}i, zbog po Da~i}a kompromituju}ih dokaza koje je Veljovi} imao u rukama. Aleksandar Vu~i}, me|utim, ne dozvoljava velike smjene u policiji jer bi u tom slu~aju bili smijenjeni ljude koji su uhapsili Mi{kovi}a i pokrenuli talas borbe protiv korupcije. Veljovi} i Milovi} za Vu~i}a, tvrdi na{ izvor, kao profesionalci i nisu toliko bitni, me|utim njihova smjena odgovara grupama Darka [ari}a i Luke Bojovi}a, kao i onima sa spiska 24 sumnjive privatizacije.

Pored toga, obru~ oko Darka [ari}a se ste`e i on }e biti uhap{en kada to signaliziraju strane slu`be. Nakon toga potraga }e biti usmjerena prema Mi{i Banani, kojeg pored Srbije tra`i Gr~ka i Rusija. Rodoljub Radulovi} je ~lanom zloglasne grupe Amerika postao prije vi{e od deset godina. Vlasnik je brodova Golden i Verti, u kojima je me|u bananama {vercovao kokain. Na{i policijski izvori tvrde da je sve vi{e dokaza koji upu}uju na to da su [ari}i bili samo izvo|a~i radova u prekookeanskom {vercu droge, a da je mozak operacije zapravo bio Radulovi}.

MI[A BANANA DR@AVNI BIZNISMEN Biografija kontroverznog Mi{e Amerike ili Mi{e Banane je ovih dana prili~no rasvijetljena. Radulovi} se kao mladi ekonomista polovinom sedamdesetih, poslije kaljenja u odjeljenju za spoljnu trgovinu kotorske Jugooceanije, preselio u Beograd i 1975. postao jedan od direktora manjeg uvoznoizvoznog odjeljka kompanije Geneks . SLOBODNA BOSNA I 14.2.2013.


Misa Banana:TEKST osnova.qxd

14.2.2013

1:42

Page 35

SVE TAJNE REGIONALNE POLITI^KO-OBAVJE[TAJNO-MAFIJA[KE AFERE POLITI^KO- KRIMINALNI ZEMLJOTRES

Nakon afere Dačić više ništa u Srbiji neće biti isto Analiti~ari smatraju da je ovo najve}a politi~ka afera u modernoj srpskoj historiji, koja mo`e da zavr{i odlaskom Ivice Da~i}a. Odluku da li }e biti raspisani novi izbori u Srbiji Aleksandar Vu~i} }e donijeti nakon posjete Berlinu koja je zakazana za 20. februar. Vu~i} }e, kako navodi na{ dobro upu}eni izvor, u Berlinu poku{ati trgovati sa novonastalom politi~kom situacijom u Srbiji, `ale}i se da mora trpiti velike afere kako bi

Poznato je da je Geneks bio rasadnik kadrova Dr`avne bezbjednosti. Preko ove firme trgovalo se visokoakciznom robom, izme|u ostalog i oru`jem. Sredinom osamdesetih Radulovi} odlazi u inostranstvo kako bi navodno zapo~eo svoj biznis. Obogatio se na “trgovini bananama”, ali je krahirao na filmskom centru, diskotekama i kazinima u Beogradu i Kotoru. Gradio je na hiljade stanova po Rusiji, bolnicu u Če~eniji, luku u Emiratima, ali je i gubio zaradu zbog ekonomske krize ili propasti posla u Abu Dabiju, gdje je trebalo da izvozi cement iz Srbije. Jedno vrijeme je u Rusiji na ra~unu imao 135 miliona dolara. U Rusiji je bio blizak s ljudima iz okru`enja Borisa Jeljcina, a Mihailu Gorba~ovu je nosio pisma jednog srpskog akademika. Kad je devedesetih iz Amerike stigao u Beograd, odsjedao je u klubu Koling na Dedinju, gdje je igrao tenis. Tu se, prema tvrdnji producenta Makse ]atovi}a, upoznao s ljudima iz svijeta biznisa, politike, estrade i novinarstva. Sa Ivicom Da~i}em, tvrde njegovi prijatelji,

dobio datum za pregovore sa EU-om. Prema drugom scenariju, mo`e se desiti da Vu~i}evi sagovornicu u Berlinu zatra`e opstanak aktuelne vlade. Vu~i} u Berlin putuje s Milicom Delevi}, biv{om suprugom gradona~elnika Beograda Dragana \ilasa, kojoj je nudio mjesto ministra inostranih poslova, a s kojom u Bundestagu treba da doka`e jedinstvo vlasti i opozicije oko evropskih integracija. 

znao se iz kluba “Koling“ na Dedinju i sa ljetovanja u [paniji. Bio je strasni obo`avalac pjeva~ice Ane Nikoli}, s kojom je nekoliko godina bio u vezi. Ona mu je nakon raskida posvetila pjesmu “Mi{o moj”. Sa Maksom ]atovi}em je namjeravao da podigne filmski centar u Novom Beogradu. Me|utim, od tog posla nije bilo ni{ta. Koliko je Radulovi} bio cijenjen u Beogradu govori i ~injenica da je godinu dana bio predsjednik Teniskog saveza Dr`avne zajednice SiCG. Kada je Radulovi} od grada Kotora otkupio zidine na 99 godina, po~eo je izgradnju hotela, kazina i diskoteke. Plan je bio da to bude mjesto za izraelske turiste i kockare, ali kako navodno nije imao para da zavr{i investiciju od 20 miliona dolara, objekat je prodao Draganu Dudi}u zvanom Fric, bliskom prijatelju Darka [ari}a, koji je ubijen prije tri godine. Upravo Frica je Radulovi}, u otvorenom pismu javnosti, ozna~io kao ~ovjeka koji mu je sve podmetnuo. Ruse je Radulovi} o{tetio za najmanje 20 miliona dolara, zbog ~ega ga ova zemlja potra`uje. U Srbiji je u ljeto 2011. optu`en

za krijum~arenje 1,8 tona kokaina svojim brodom iz Ju`ne Amerike do Evrope, zbog ~ega je za njim raspisana Interpolova potjernica. Policijski izvori tvrde da je Mi{a Banana {vercovao kokain u posljednjih desetak godina, da je on li~no odre|ivao mar{utu kretanja brodova i detalje isporuke. Postoje dokazi da je na taj na~in iz Argentine u Evropu pro{vercovao najmanje 3,5 tona kokaina, koliko je zaplijenjeno, ali se sumnja da je Radulovi} prokrijum~ario mnogo vi{e od toga. Policijski izvori tvrde da je izuzetno zanimljiva njegova uloga u pranju novca u Srbiji. Novac dobijen od {verca kokaina preko firme Financial Angels Radulovi} je ubacivao kroz legalne tokove preko [ari}evih firmi Matenico LLC i Municipium S. Policija je utvrdila da je Radulovi} uplatio {est miliona eura [ari}evoj Municipium S, kojima je [ari} kupio dva hotela u Subotici. Za Radulovi}a je firme kupovao, izme|u ostalih, i Zoran ]opi} ]opa. On je Radulovi}evim milionima kupio [e}eranu u Bijeljini. Zajedno sa ]opi}em za malvezacije ove vrste optu`en je Nuo Stanaj, jedan od suvlasnika firme Rok{ped. U posljednjih nekoliko godina, sve do akcije Balkanski ratnik, Radulovi} i [ari} su bili najve}i investitori u Srbiji. U kratkom vremenskom periodu otkupili su ili osnovali oko 600 firmi. Novac od narkotika su ulagali u poljoprivredne kombinate, kupovinu zemlje po Vojvodini, ~itavih stambenih blokova, lanca hotela… Pozajmljivali su milione, izme|u ostalih i tajkunu Miroslavu Mi{kovi}u, kojima je on sagradio luksuzno naselje Belvil. Postavlja se pitanje da li su Radulovi} i [ari} snala`ljivi narkobosovi koji su vje{to upravljali milijardama eura. Na{ dobro obavije{teni izvor isklju~uje mogu}nost da su ova dvojica narkobosova genijalci koji su razvili svjetsku narkomre`u i tvrdi da ih  Foto: Milutin Stoj~evi}

VELJOVI] JE VU^I]EV FAVORIT Izbor direktora policije se otegao jer se Da~i} protivi da na tom mjestu bude Milorad Veljovi}, s kojim je du`e vrijeme u sva|i

14.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

35


Misa Banana:TEKST osnova.qxd

14.2.2013

1:42

Page 36

SB SAZNAJE Foto: Mario Ili~i}

KRACI [ARI]EVOG KLANA U BiH Zoran ]opi} je milionima Mi{e Banane i Darka [ari}a kupovao firme u Srbiji i Republici Srpskoj

 je stvorila Slu`ba bezbjednosti Srbije koja je prije nekoliko godina preimenovana u Bezbednosno-informativnu agenciju (BIA). Isti izvor tvrdi da su njihove operacije {verca kokaina zapravo dirigovane iz komandnih soba srpske tajne slu`be za koju su godinama radili. Poznato je da je ova slu`ba jo{ tokom devedesetih usavr{ila {verc visokotarifne robe. Naime, kada su u maju 1992. SR Jugoslaviji uvedene sankcije, re`im Slobodana Milo{evi}a je uz pomo} Resora dr`avne bezbjednosti potra`io pomo} kriminalaca. Oni su dobili zadatak da organizuju {verc nafte, oru`ja i cigareta pod dr`avnim okriljem. Sreten Joci}, poznatiji kao Joca Amsterdam, u beogradskom specijalnom sudu je po~eo odbranu na su|enju zbog ubistva Ive Pukani}a tvrdnjom da se 1992. preselio iz Holandije u Srbiju “na poziv diplomatsko-obave{tajnih krugova, da pomognem zemlji koja se na{la u te{koj situaciji”. Nakon {to su sankcije nakon Dejtonskog sporazuma ukinute, Joca i njemu sli~ni prebacili su se sa nafte i cigareta na narkotike, koriste}i svoje me|unarodne veze i za{titu Slu`be koja je brzo shvatila da je rije~ o poslu koji mo`e da donese znatno ve}e prihode od onoga {to im je sljedovalo iz dr`avnog bud`eta. Koliko je ovaj posao unosan, lako se izra~una ako se zna da kilogram kokaina visoke ~isto}e na izlasku iz laboratorije ko{ta oko 5000 eura, dok je njegova cijena u Evropi 10-12 puta ve}a. Prosta ra~unica govori da jedna po{iljka od, recimo, 100 kilograma, koju je relativno lako sakriti na nekom prekookeanskom brodu, donese profit od oko pola miliona eura. 36

Da je Slu`ba bila godinama u ovom poslu, govori i podatak da je nakon 5. oktobra u sefu Komercijalne banke, koji je DB iznajmio za svoje potrebe, DOS-ova vlast prona{la 600 kilograma heroina i 30 kilograma kokaina. Narkotici su, prema odluci tada{njeg guvernera Mla|ana Dinki}a, trebali biti uni{teni, me|utim ostalo je nepoznato gdje su zapravo zavr{ili. Nakon Milo{evi}evog pada biznis je u{ao u novu fazu zahvaljuju}i sprezi Jedinice za specijalne operacije sa Zemunskim klanom. Ova grupa je pod za{titom Dr`avne bezbjednosti imala monopol u ovom poslu sve do atentata na premijera Zorana \in|i}a, odnosno akcije Sablja. Nakon toga ovaj posao potpuno preuzima grupa Darka [ari}a i Luke Bojovi}a, vi{estrukog ubice i biv{eg pripadnika Arkanove garde. Dakle, teorija beogradskih medija da su se Radulovi} i [ari} samoinicijativno otisnuli u bijeli svijet kako bi razvili biznis, a potom postali opasni po nacionalnu bezbjednost SAD-a, nije ta~na. Radulovi} i [ari} su postali neformalne gazde Srbije uz pomo} tajne slu`be za koju su zgrnuli milione, tvrdi na{ izvor. Postavlja se pitanje, ukoliko je Mi{a Banana godinama radio za Slu`bu dr`avne bezbjednosti, nije li onda normalno da se susretao sa ministrom unutra{njih poslova Ivicom Da~i}em, u ~ijoj je nadle`nosti ova slu`ba. Transkripti njihovih sastanaka svjedo~e da je Radulovi} imao koristi od tih sastanaka jer je dobijao korisne bezbjednosne informacije. Prvi potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vu~i} nije se ogla{avao nakon

otkri}a o vezama premijera Da~i}a sa “{ari}evcima”, ali je bezbjednosnim slu`bama nalo`io da sve istra`e do kraja! Vu~i} je, kako saznajemo, imao neformalni sastanak s ljudima koji vode najva`nije istrage i poru~io im da “nema ni odustajanja, ni stajanja”. “Iz komunikacije Da~i}a i njegovih najbli`ih saradnika sa Radulovi}em jasno se vidi da su oni znali da se on, u najmanju ruku, bavi nelegalnim stvarima. Mi{a Banana se ~ak i u razgovorima sa Da~i}em raspitivao o pojedinim istragama! On je ministra policije otvoreno pitao da li }e i kada ovaj ili onaj ‘prijatelj’ biti privo|en! Ivica mu je na sva ta pitanja uredno i iscrpno odgovarao”, navodi na{ sagovornik iz samog vrha srpske policije. “Ako je Radulovi}, kako sada tvrdi Da~i}, samo jedan obi~an poznanik s kojim se ponekad neobavezno vi|ao, pitanje je {ta je taj isti Radulovi} radio s njegovim saradnicima?! U Tu`ila{tvu postoje video-snimci sastanaka Ivice Ton~eva i Radulovi}a u hotelu ‘Hajat’, kao i Radulovi}a i Branka Lazarevi}a u beogradskom kafi}u ‘Zodijak’... Osnovano sumnjamo da su na tim sastancima [ari}evom narkoklanu odavani poverljivi podaci iz istrage”, obja{njava na{ izvor. Dalja istraga }e pokazati da li je premijer Da~i} ~lan mafije. Od sadr`aja transkripta razgovora visokih zvani~nika MUP-a Srbije i ~lanova narkoklana zavisi {ta }e se dalje de{avati u Srbiji. Na{ izvor tvrdi da je ova afera isuvi{e velika da bi se zata{kala i da }e posljednji doga|aji i sukobi u vladaju}oj koaliciji dovesti do pada vlade i raspisivanja izbora ili rekonstrukcije vlade i tra`enja odgovornosti aktuelnog premijera.  SLOBODNA BOSNA I 14.2.2013.


ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

14.2.2013

0:48

Page 9


Papa:TEKST osnova.qxd

14.2.2013

2:05

Page 38

GROM IZNAD VEDRA VATIKANA

PAPA

U PENZIJU, KARDINALI U BITKU ZA OPSTANAK CRKVE Irski svetac iz 11.stolje}a Malahi prorekao je da }e 112. Papa biti “crni papa“, da }e se zvati Petar i da }e on predstavljati “kraj svega“: najozbiljnji kandidat za Ratzingerovog nasljednika je Peter Turkson iz Gane

38

SLOBODNA BOSNA I 14.2.2013.


Papa:TEKST osnova.qxd

14.2.2013

2:06

Page 39

ODLAZAK PAPE BENEDICTA XVI

Odluka PAPE BENEDIKTA XVI da “zbog umora“ podnese ostavku šokirala je cijeli svijet, pa čak i njegove najbliže vatikanske suradnike; naš suradnik analizira Papino povlačenje i najavljuje njegove moguće nasljednike Pi{e: AHMED SALIHBEGOVI]

O

stavke su, kao ljepota u ~esto ponavljanoj poslovici, “u oku promatra~a”, odnosno njihova je percepcija uvelike oblikovana dotad izgra|enim predrasudama o pojedinoj li~nosti, instituciji, kontekstu. Pokazalo se to i nakon {to je Benedikt XVI, kao prvi Papa nakon 598 godina, i jedan od samo nekoliko njih me|u vi{e od stotinu poglavara Katoli~ke crkve u dvije hilljade godina, po~etkom ove sedmice najavio da }e mandat zavr{iti ostavkom i povla~enjem u penziju a ne smr}u (bilo prirodnom kao ve}ina mu prethodnika ili nasilnom kao npr. kronolo{ki prvi me|u njima, ribar [imon koji postade apostol Petar).

STARA I MODERNA PRORO^ANSTVA Oni koji papinstvo uop}e, a posebno sada{njeg “rimskog biskupa” odnosno pontifexa maximusa (vrhovnog sve}enika) milijardu katolika, gledaju s po{tovanjem i(li) simpatijom, i u ovome su ~inu uo~ili odgovornost, promi{ljenost, skromnost, savjesnu brigu za interese poslanja Crkve i dobrobit ~ovje~anstva vi{e nego za li~nu ~astohlepnost i karijerizam samog Josepha Aloisiusa Ratzingera. Takvi bi, iz perspektive ne samo Bosne i Hercegovine nego i mnogih obli`njih joj, ali i dalekih zemalja, mogli melankoli~no ukazati na to da Papa, i bez da ga je neko na to prisilio, odstupa kao poglavar dr`ave i Crkve zato {to vi{e nema snage i zdravlja obavljati sve du`nosti, a toliki mo}nici puno ni`eg ranga, politi~ki i drugi, i ne pomi{ljaju na ostavku i nakon {to su ispraznili dr`avne blagajne, pogazili zakone koje su se zavjetovali ~uvati i “proslavili” se skandaloznom nesposobno{}u i nedobronamjerno{}u. Oni pak koji papinstvo u cjelini, a pogotovo sada odlaze}eg “paparatzija”  14.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

39


Papa:TEKST osnova.qxd

14.2.2013

2:06

Page 40

GROM IZNAD VEDRA VATIKANA  (kako su mu, poigravaju}i se njegovom titulom i po~etkom prezimena, jedni dali nadimak s nje`no{}u a drugi da bi ga ismijali), vide kao ne{to bizarno, zabavno ili kao nekakav polufantasti~ni triler, odmah su svijetom pro{irili fotografije groma koji je te iste ve~eri pogodio vrh kupole crkve svetog Petra, one sa ~ije terase se Papa obra}a vjernicima, hodo~asnicima i turistima, odnosno “gradu i svijetu” (urbi et orbi). To je popra}eno raznim vicevima i drugim tuma~enjima {ta ta munja zna~i, odnosno kakav je to “odgovor neba na abdikaciju”. A takvi su dokoni promatra~i po`urili i podsjetiti na davna i novija proro~anstva o posljednjem Papi, o kraju Rima i svijeta, ili bar ovakvog svijeta kakav poznajemo (kako je to formulirao R.E.M. u pjesmi s nekim drugim povodom). Za tu je svrhu, kao i pri odlasku nekih ranijih papa “sa scene”, iz irskih katoli~kih kronika 11. stolje}a prizvan onda{nji nadbiskup i kasniji svetac Malahi (me|u svojim suvremenicima i sunarodnicima poznat kao Máel Máedóc Ua Morgair) i njegova djelomi~no {ifrirana lista papa, koja bi se zavr{ila stodvanaestim me|u njima. A kako je {esnaesti Benedikt prema mnogim ra~unicama 111. poglavar Crkve, upravo bi sada dakle trebao biti izabran taj fatalni zadnji “namjesnik Kristov” (u o~ekivanju povratka odnosno drugog dolaska Spasitelja me|u ljude).

BEZNA^AJNA EPIZODA IZ “HITLER JUGENDA“ U takvim prepri~avanjima, koja nemalo nalikuju propitivanju horoskopske ili numerolo{ke “te`ine” pojedinih kandidata za papinstvo, ili usmjeravanju dnevnog `ivota u skladu s nekim Nostradamusovim stihom ili ponekim ra~unanjem “majanskog kalendara”, dodatnu dramati~nost daju dvije ~injenice. Jedna je {to se u nekim najavama “kraja svega” spominje “crni papa”, {to mo`e biti, s jedne strane, odraz potmulog iako nikad i slu`beno potvr|enog rasizma me|u nekim “bijelim kr{}anima” (kao i pripadnicima drugih vjera ~ija je sr` u teoriji posve antirasisti~ka), ali s druge strane to je i oznaka koja se ne ti~e samo boje ko`e nego i poistovje}ivanja crnine s neistra`eno{}u dubina “mraka”, neosvijetljenih kutaka svijeta i svijesti, zbog ~ega su i mnogi rasizmom neoptere}eni katolici i u na{im krajevima ~esto Lucifera nazivali “crni”, a i kuga nije nazvana “crnom smr}u” samo zbog boje mrlja koje je ostavljala na tijelu oboljelih. A uz tu pomalo tragikomi~nu strepnju od “crnog pape” ide i druga ~injenica spomenuti je Malahi(ja) objavio i ime kobnog 112. Pape — prema njemu, to je Petar (“Petar Rimljanin }e voditi svoje 40

PRVI CRNI PAPA: Ipak se vjeruje da jedan drugi Afrikanac ima više šansi, a to je kardinal iz Gane. Njegovo prezime je Turkson, a ime mu je Peter Kodwo Appiah, dakle i crn je i Petar stado u vrijeme mnogih stradanja, a potom }e grad na sedam brda biti razoren, i strogi Sudac }e suditi svom narodu; kraj”). Pa dok je prije osam godina kao prvi “crni papa” (u rasnom smislu) mogao biti izabran ugledni nigerijski kardinal Francis Arinze, on je tu mogu}nost izgubio krajem pro{le godine kad je napunio 80 godina `ivota (sada{njem je papi 86, ali dobno ograni~enje ne postoji nakon izbora nego samo u tome trenutku, a bio je izabran tri dana nakon 78. ro|endana). U novembru pro{le godine, isti mjesec kad je Arinze postao prestar da bi ga se moglo birati za Papu, kardinalsku je titulu dobio jo{ jedan Nigerijac, John Olorunfemi Onaiyekan, ali iako i njega neki sad uvr{tavaju u {iri krug “favorita”, ipak se vjeruje da jedan drugi Afrikanac ima vi{e {ansi, a to je kardinal iz Gane (dakle iz zemlje iz koje je do{ao i prvi crni generalni sekretar UN-a, Kofi Annan). Njegovo prezime je Turkson, a ime mu je Peter Kodwo Appiah, dakle i crn je i Petar.

A tako|er je Peter Turkson ve} i “Rimljanin” jer je ve} dulje vrijeme u tome gradu, gdje vodi vatikansko vije}e za pravdu i mir, a ujedno je i njegova mati~na `upa rimska San Liborio, koju je ranije nominalno vodio Joseph Ratzinger. Ratzinger je bio i na ~elu Kongregacije za doktrinu vjere (nekada{nje ozlogla{ene Svete Inkvizicije), a nakon {to je postao Papa me|u njene je ~lanove imenovao i Turksona (koji je ~lan jo{ nekoliko va`nih vatikanskih kongregacija). Tim pri~ama o “crnom papi”, “Petru Rimljaninu”, “112. kao kona~nom”, i sli~nima, ipak ne treba pridavati vi{e va`nosti nego sli~nim “proro~anstvima smaka svijeta”, za kakva je do prije dva mjeseca kori{teno i namjerno pogre{no i povr{no ~itanje “indijanskog kalendara”, ali to ne zna~i da se iza vatikanskih zidova ne vode ozbiljne borbe oko budu}nosti Crkve, a time onda i velikog broja ljudi {irom svijeta. Na taj aspekt posebno upozorava tre}a grupa komentatora najavljene Papine ostavke, dakle ne oni koji su njegovi simpatizeri ili oni kojima je to sve zabavno, nego oni koji su sumnji~avi prema motivima Benedikta XVI, bilo zato {to su sami ti ljudi katolici liberalnijeg i progresivnijeg usmjerenja koji Ratzingera smatraju prekonzervativnim, pa i reakcionarnim, ili zato {to su inovjerci ili bezvjerci koji s nepovjerenjem promatraju glavninu katoli~ke visoke hijerarhije. Najpovr{niji nivo osporavanja Ratzingerove dobronamjernosti je podsje}anje na ~injenicu da je on u ranoj mladosti bio hitlerjugendovac i wehrmachtovac. Iako je oboje istina, to te{ko mo`e govoriti ne{to lo{e o njemu, jer se u “Adolfove pionire” nije prijavio sam, a i iz vojske Tre}eg Reicha je pobjegao. Manje povr{nim analiti~arima “sa crkvene ljevice” on se zamjerio ko~enjem mnogih iskoraka i reformi koje je na Drugom vatikanskom koncilu 1962. pokrenuo ~etiri godine ranije izabrani “dobri Papa” Ivan XXIII., a nakon njegove smrti do kraja toga Koncila 1965. nastavio Pavle VI. U to je vrijeme i mladi teolog Ratzinger bio me|u reformski raspolo`enim pomo}nim sudionicima toga najvi{eg i naj{ireg okupa katoli~ke hijararhije, kada je Crkva pru`ila ruku pomirenja i drugim kr{}anima, i nekr{}anima, i nevjernicima, i poku{ala se vratiti svojim davnim po~ecima - otvorenosti, skromnosti, umjerenosti. Jo{ je dalje tim smjerom `elio kro~iti 1978. godine izabrani Ivan Pavao I, ali je na papinskom polo`aju po`ivio samo 33 dana prije iznenadne smrti u ~iju su prirodnost otad sumnjali mnogi pisci, filma{i i drugi. Ivan Pavao II., prvi Poljak i nakon dugo vremena prvi ne-Talijan, donekle je usporio SLOBODNA BOSNA I 14.2.2013.


Papa:TEKST osnova.qxd

14.2.2013

2:07

Page 41

ODLAZAK PAPE BENEDICTA XVI

MISTERIOZNI ODLAZAK Ostavka pape Benedikta XVI izazvala je brojna naga|anja o stvarnim razlozima papinog neo~ekivanog poteza

pa i zaustavio poneke reforme, pogotovo kad su u pitanju porodi~ne i teme ljudske intime, ali je u nekim podru~jima napravio dodatne iskorake, pa i u pobolj{avanju odnosa s muslimanima i jevrejima, a unutar kr{}anstva pogotovo s protestantima.

“KONTINUITET“ ILI “NOVI SMJER“ Nakon takve ~etvorice prethodnika, Benedikt XVI, koji se u me|uvremenu razo~arao u reforme odnosno u njihovu “pretjeranu brzinu i prevelik obujam”, zahladio je mnoge od tih detanata - ote`ao je zajedni~ke liturgije s luteranima ({to je dodatno neobi~no za ~ovjeka iz Njema~ke, u kojoj su te dvije podjednako brojne Crkve odavno dostigle uzajamno uva`avanje nakon prija{njih te{kih sukoba), obnovio je latinsku misu koja proziva i Jevreje kao krivce za Kristove patnje i stradanja, odr`ao je govor u Regensburgu u kojem je citiraju}i bizantskog vladara prigovorio islamu {irenje pomo}u nasilja (a ta bi argumentacija donekle i imala smisla da ne dolazi od poglavara institucije koja se u historijskoj praksi, toliko razli~itoj od okretanja drugog obraza i uzvra}anja hljebom na kamen, sve donedavno pokazala puno isklju~ivijom i nasilnijom od svih

14.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

konkurenata, uklju~uju}i muslimanske). Vi{e od bilo ~ega u~injenog s papinskog polo`aja, me|utim, Ratzingerovu reputaciju optere}uju optu`be na ra~un po~injenoga i propu{tenoga u vrijeme dok je, za pontifikata Ivana Pavla II, vodio Kongregaciju za doktrinu vjere. Tada je, kako isti~u mnogi tekstovi, knjige i emisije, oko kojih su se posebno potrudili neki britanski mediji (kao televizija BBC i sedmi~nik Observer), upravo taj bavarski

BROJNE KONTROVERZE: Ratzingerovi pristaše među njegovim saradnicima neslužbeno ovih dana govore o sve neizdrživijem pritisku kojem je on, kao sve nemoćniji i stariji iako mentalno još vrlo lucidan čovjek, bio izložen u posljednje vrijeme

crkveni intelektualac prijetio ekskomunikacijom iz Crkve svima koji bi se usudili svjetovnim vlastima prijaviti slu~ajeve sve}eni}ke pedofilije, a tako|er i vr{io pritisak, pogotovo u Africi, da se vjernicima prijeti paklom za slu~aj kori{tenja kondoma i u braku kada je mu` ili `ena HIV pozitivan. Kao Papa on je donekle ubla`io obje te pozicije, a pogotovo oko silovanja djece koje je vi{e puta najo{trije osudio, zatra`io oprost u ime Crkve, te javno naredio da se svi takvi slu~ajevi istra`e i kazne, pa i izvan same crkvene procedure. No, ranije nanesenu {tetu bilo je te{ko poni{titi. Ratzingerovi prista{e me|u njegovim saradnicima neslu`beno ovih dana govore o sve neizdr`ivijem pritisku kojem je on, kao sve nemo}niji i stariji iako mentalno jo{ vrlo lucidan ~ovjek, bio izlo`en u posljednje vrijeme jer je poku{ao suzbiti korupciju i uvesti red, od Vatikanske banke nadalje. Mo`da je i to dio istine, ali nije potrebno oslu{kivati glasine iz kuloara da bi se znalo za jednu drugu ~injenicu, koja nije nimalo tajna - da je Crkva izlo`ena ogromnim iznosima od{tetnih zahtjeva i tu`bi za zlostavljanje pred sudovima u Evropi i SAD-u i drugdje, da zbog tih i drugih razloga sve vi{e opada broj njenih nominalnih i prakti~nih pripadnika u razvijenim zemljama Zapada i Sjevera, gdje i dalje po~iva glavna mo}, a u tim je dijelovima svijeta i sve manje interesa za sve}eni{tvo i redovni{tvo. Okolnosti su to zbog kojih je oprezu i tvrdom konzervativizmu, pa i zao{travanju nekih odnosa pribjegavao Joseph Ratzinger, koji je vi{e vremena provodio me|u knjigama nego me|u ljudima pa je i u javnoj komunikaciji bio puno manje spontan i spretan od Karola Wojtyle. Zato je, kako ga neki sada sumnji~e, i odlu~io biti `iv dok mu biraju nasljednika, kako bi na taj izbor ipak imao ne{to vi{e utjecaja, makar i indirektnoga, nego nakon {to umre. Ho}e li njegov nasljednik biti “Papa kontinuiteta”, ili “Papa novog smjera”, trebali bismo doznati ve} u martu.  41


EUROPA:EUROPA.qxd

13.2.2013

17:26

Page 42

EVROPA, ODMAH Skandal sa konjetinom potresa Ev BRITANIJA NA Foto: Mario Ili~i}

RUBU “TRE]EG EVROPSKOG PRSTENA” Nova forma EU-a biti }e u obliku tri prstena i Britanija riskira da bude marginalizirana na vanjski rub tre}eg, smatra Alexander Stubb, finski ministar za evropske poslove, prenosi EuActiv. Stubb je u govoru na College of Europe u Var{avi pohvalio hrabar govor premijera Camerona, ali je tako|er rekao da je izabrao riskantnu strategiju kojom je referendum o ~lanstvu u Uniji postao neizbje`an. Britanski premijer je obe}ao Britancima da }e, ukoliko pobijedi na sljede}im izborima 2015. godine, raspisati referendum, najkasnije do 2017. godine, nakon pregovora o britanskoj poziciji u Uniji. Kada se govori o eurozoni, Stubb obja{njava novu “troprstenu” strukturu EU-a sa 17 ~lanica eurozone u centru, sa drugim krugom koji se sastoji od dr`ava ~lanica koje se planiraju pridru`iti eurozoni i sa vanjskim prstenom koji ~ine dr`ave koje nikada ne}e uvesti euro. Kroz odre|eni vremenski period tri }e prstena postati dva: “dr`ave sa eurom” i “dr`ave bez eura”. Bar jo{ tri dr`ave }e uvesti euro - Latvija, Litva i Poljska, a me|u osam “dr`ava bez eura”, ve}ina }e ih biti pravno du`na da kroz odre|eno vrijeme uvede zajedni~ku valutu. No, Velika Britanija, koja uz Dansku ima pravnu klauzulu o izuze}u od uvo|enja eura, bit }e smje{tena u “vanjski prsten”.

DOGOVORENI EU BUD@ET BEZ PODR[KE EVROPSKIH PARLAMENTARACA Nakon maratonskih pregovora ~elnici EU-a postigli su pro{le sedmice dogovor o bud`etskom okviru za period 2014-2020. godine. Predsjednik Evropskog vije}a Herman Van Rompuy je prema nacrtu zaklju~aka, koji je ranije bio dostupan, predlo`io sedmogodi{nji bud`et od 960 milijardi eura u preuzetim obavezama, a 908,4

42

Afera s konjskim mesom do sada je najviše pogodila Irsku, Veliku Britaniju, Francusku i Poljsku, ali vjeruje se da je broj zemlja u kojem se ono prodavalo znatno veći

K

ako je smrznuto konjsko meso u prodavnicama prodavano kao gove|e, tema je o kojoj se ove sedmice razgovaralo i u Briselu. U Francuskoj je prethodno otpo~ela istraga o tome kako su ovi proizvodi dospjeli na rafove prodavnica, a Britanska agencija za prehrambene standarde, nadle`na za sigurnost hrane, rekla je da je obustavila rad klaonice na sjeveru Engleske i firme za preradu mesa u Walesu

dok se ne utvrdi jesu li upleteni u prodaju konjskog mesa kao govedine za kebabe i hamburgere. Afera s konjskim mesom do sada je najvi{e pogodila Britaniju, Francusku, Irsku i Poljsku, ali vjeruje se da je broj zemlja u kojem se ono prodavalo penje na 16. Istraga je pokrenuta u Velikoj Britaniji, Francuskoj, [vedskoj, Irskoj i nizu zemalja nakon {to je otkriveno da u Findusovoj smrznutoj hrani, {pagetima s SLOBODNA BOSNA I 14.2.2013.


EUROPA:EUROPA.qxd

13.2.2013

17:27

Page 43

Evropsku uniju mesom tokom procesa proizvodnje hrane, te da mafija zastra{uje veterinare i druge zvani~nike koji rade u klanicama i fabrikama da potpi{u da je govedina a ustvari se radi o jeftinijim alternativama poput svinjetine i konjskog mesa. Kako je objavljeno, Findus je testirao 18 primjeraka lazanja koje proizvodi francuska tvrtka Comigel i u jedanaest je otkriveno izme|u 60 i 100 posto konjskog mesa. Francuski Poujol nabavljao je smrznuto meso od kiparskih dobavlja~a, a Nizozemci su ga kupovali od dvije rumunske mesnice. Poujol je mesom opskrbljivao luksembur{ku tvornicu u vlasni{tvu francuske grupacije Comigel, a meso je onda prodavano u sklopu gotovih smrznutih jela {vedskog proizvo|a~a Findusa, koji tako|er za ovaj skandal krivi

[TA [TA SU SU OTKRILI OTKRILI INSPEKTORI INSPEKTORI

14.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

FONDOVI EU-a KLJU^NI ZA RAZVOJ HRVATSKE Sredstva iz Kohezijskog i strukturnih fondova EU-a bit }e glavni izvor investicija u Hrvatskoj za ekonomski rast i zapo{ljavanje, poru~io je uo~i svoje posjete Zagrebu povjerenik za regionalnu politiku Johannes Hahn. “^lanstvo Hrvatske u EU brzo se pribli`ava i kada do toga do|e, na{a regionalna politika bit }e glavni izvor investicija za rast i zapo{ljavanje i glavni instrument za dostizanje ciljeva iz strategije Evropa 2020”, poru~io je Hahn. Hrvatska bi trebala imati na raspolaganju 11,7 milijardi eura, od ~ega na kohezijsku politiku otpada 8,092 milijarde eura.

Sumnje Sumnje oo podmetanju podmetanju konjskog konjskog mesa mesa prvi prvi put put su su se se pojavile pojavile sredinom sredinom januara, januara, kada kada su su lanci lanci supermarketa supermarketa povukli povukli nekoliko nekoliko serija serija pljeskavica pljeskavica

mesom, musaki i lazanjama, ima vi{e od 60 posto konjetine. Britanski ministar okoli{a Owen Paterson, zadu`en za prehrambena pitanja, izjavio je da skandal s konjskim mesom upozorava na kriminalnu urotu velikih razmjera, ali da za sada nema dokaza da bi ta afera mogla imati opasne posljedice za potro{a~e. Pozivaju}i se na izvore bliske britanskom Ministarstvu `ivotne sredine, hrane i ruralnih pitanja i Agenciju za sigurnost hrane, EuObserver je objavio kako se sumnja na to da prisustvo konjskog mesa u pomenutim proizvodima ukazuje na prevare me|unarodnih dimenzija. Eksperti iz industrije za preradu konjskog mesa rekli su za ovaj portal da postoje dokazi da poljske i italijanske mafija{ke bande organizuju multimilionske prevare kako bi govedinu zamijenili konjskim

milijarde u stvarnim pla}anjima. To je prvi put u povijesti EU-a da je dogovoren sedmogodi{nji bud`et ni`i od prethodnog. Ali, lideri glavnih politi~kih grupa u Evropskom parlamentu poru~ili su da je za njih neprihvatljiv ovaj za period 2014-2020. “Pravi pregovori po~et }e tek sada s Evropskim parlamentom. Ostat }emo pri na{im prioritetima koje smo vi{e puta istaknuli”, poru~ili su u zajedni~kom saop}enju ~elnici najve}ih politi~kih grupa u EP-u Joseph Daul (Evropska pu~ka stranka), Hannes Swoboda (socijalisti i demokrati), Guy Verhofstadt (liberali), Rebecca Harms i Daniel Cohn-Bendit (Zeleni).

svoje rumunske dobavlja~e mesa, {to je posebno razbjesnilo rumunskog premijera Victora Ponta. Kako je kazao, rumunske tvrtke i one koje djeluju na rumunskom teritoriju nisu prekr{ile evropska pravila kada je o mesnim proizvodima rije~. Ova zemlja, ina~e, godi{nje izvozi konjetine u vrijednosti od 10 do 12 miliona eura, prenosi list Ziarul Financiar pozivaju}i se na podatke ministarstva poljoprivrede. Vlasti u Rumuniji su pokrenule istragu. Sumnje o podmetanju konjskog mesa prvi put su se pojavile sredinom januara, kada su lanci supermarketa povukli nekoliko serija pljeskavica. U Londonu je kompanija Findus saop{tila da su proizvodi od konjskog mesa prodavani od augusta 2012. godina. (D.Savi}/ agencije)

PROVALNICI U AUSTRIJI NAJVI[E STRANCI, ME\U NJIMA I SRBI Prema podacima savezne kriminalisti~ke slu`be u Austriji, me|u osumnji~enima za provale u stanove i ku}e u ovoj zemlji nalazi se 70 procenata stranaca, a na samom vrhu liste su Rumuni, Srbi i Gruzijci. Osim toga, po~initelji su uglavnom odranije poznati policiji, a u 51 procenatu istra`enih slu~ajeva radi o onima koji su ponovili krivi~no djelo. Osim toga, policijska statistika o broju prijava u 2012. godini u Austriji je pokazala da je broj po~initelja kompjuterskog kriminala u velikom porastu.

43


BIZNIS:BIZNIS.qxd

14.2.2013

1:32

Page 44

BUSINESS    

Priredio: ASIM METILJEVI]

Poslovno {irenje gora`danske firme Nekvalitetni krediti u BiH 12,7 posto Povrat PDV-a privla~i kupce iz okru`enja Neodr`iv penzioni sistem u dr`avama ex Jugoslavije

VELIKA IZVOZNA [ANSA Proizvodi gora`danske firme uskoro }e biti dostupni na velikom arapskom tr`i{tu

“Bekto Precisa” izlazi na bliskoistočno tržište Gora`danska firma Bekto Precisa i kuvajtska grupacija Bukhamseen potpisali su ekskluzivan ugovor o zastupni{tvu i prodaji proizvoda Bekto Precise u zemljama Bliskog istoka i Iraku. Tako }e iz pogona Bekto Precise prema Bliskom istoku krenuti svi proizvodi ove kompanije, od alata za industrijsku proizvodnju, preko {irokog spektra proizvoda iz oblasti ku}ne, industrijske i uli~ne LED rasvjete, zatim elektro ormara za mjerenje utro{ka elektri~ne energije, mjernih satova za potro{nju vode, razli~itih sklopki i konektora za elektro industriju, te sjedi{ta za stadione, dvorane i druge prostore. U ime Bekto Precise ugovor je potpisala generalna direktorica Enisa Bekto, a ispred Bukhamseen Group Holdinga potpisivanju ugovora prisustvovali su Ahmad Al-Sadder, vi{i savjetnik za finansije grupacije, i Shafik Altimimi, komercijalni savjetnik grupacije za podru~je Iraka. Ira~anin Altimimi je prethodno obna{ao funkciju komercijalnog ata{ea pri ira~koj Ambasadi u Kuvajtu, a sedamdesetih godina pro{loga stolje}a studirao je u Rijeci. Osim po tome {to na bogatom bliskoisto~nom tr`i{tu bh. proizvodi skoro da i nisu bili prisutni, partnerstvo sa Bukhamseenom, koji u svom vlasni{tvu ima 42 kompanije i ~ije trenutne investicije u svijetu iznose oko 2,5 milijardi dolara, zna~ajno je i po tome {to otvara mogu}nosti za kuvajtske investicije u na{oj zemlji.

44

“Potpisivanje ugovora o ekskluzivnom zastupni{tvu samo je prvi korak, a mogu}e je i osnivanje zajedni~ke kompanije (joint venture) sa investicijama u proizvodne i turisti~ke potencijale u BiH“, rekao je AlSadder, vi{i savjetnik za finansije “Bukhamseen Group“ koju je 1957. osnovao D`evad Bukhamsin, a koja je izrasla u jednu od najmo}nijih grupacija u Kuvajtu i uspje{no je vode otac i ~etiri sina. Sve je po~elo sa nekretninama, a danas su u sastavu grupacije Bukhamseen ~etiri banke, lanci hotela sa pet zvjezdica, me|u kojima su i Holiday Inn hoteli, restorani, aktivni su u finansiranju, na polju nekretnina, prisutni su i u gra|evinarstvu, industriji ~elika i `eljeza, ugostiteljstvu, printanim medijima, te zastupni{tvima svjetski poznatih proizvo|a~a satova i skupocjenog nakita, me|u kojima je i svjetski poznata marka Cartier. “Na{ glavni posao bit }e podru~je Iraka. To je zemlja kojoj prakti~no treba sve, od najmanjih do najve}ih stvari u svim oblastima. [to nije uni{teno ratom i neodr`avanjem, zastarjelo je i sada slijedi ogroman posao rekonstrukcije u svim oblastima, od uli~ne rasvjete do bankarskog sistema. S druge strane, grupacija Bukhamseen ima vrlo dobre odnose sa ira~kim vlastima, od premijera, preko ministarstava, do gradona~elnika gradova“, ka`e Al-Sadder, navode}i da je Bukhamseen Group Holding jedan od glavnih igra~a na tr`i{tu. (M. Fazli})

Zabrinjavajući rast nekvalitetnih kredita u Bosni i Hercegovini U posljednjih nekoliko godina sna`no je porastao broj tzv. nekvalitetnih kredita u BiH, dakle kredita koji se ote`ano ili se uop}e ne servisiraju. U 2010. godini, broj nekvalitetnih kredita bio je ispod 10 posto, u 2011. godini porastao je na 11,8 posto a u 2012. godini 12,7 posto. Negativan trend nastavljen je i u 2013. godini, koja bi, prema mnnogim predvi|anjima, mogla biti kriti~na za veliki broj privrednika optere}enih visokim bankovnim kreditima. Rast nekvalitetnih kredita primjetan je ne samo u BiH nego i u cijeloj regiji. U nedavno objavljenom izvje{taju Svjetske banke “Jugoisto~na Evropa: Redovni ekonomski izvje{taj“, koji obuhvata BiH, Crnu Goru, Srbiju, Makedoniju, Albaniju i Kosovo, navodi se da visoki nivoi problemati~nih kredita zna~e da je pogor{an kvalitet zajmova i da banke imaju hroni~ne probleme u vezi s otpisivanjem problemati~nih kredita. - Porast problemati~nih kredita ograni~io je apetit, kao i sposobnost banaka da nastave sa kreditiranjem isti~e se u izvje{taju i dodaje da sliku dodatno komplikuju krhki makroekonomski uslovi i relativno skromni programi za{tite finansijskog sektora. Nagla{ava se da cijeloj regiji jo{ uvijek prijete doga|aji vezani za evrozonu. - Povla~enje depozita i zamrzavanje finansiranja od strane mati~nih banaka moglo bi da prouzrokuje probleme za banke u stranom vlasni{tvu - navodi se u izvje{taju. Kako bi se pokrenuo rast kredita, Svjetska banka navodi da }e se morati smanjiti problemati~ni krediti pomo}u mjera kao {to je uklanjanje zakonskih, regulatornih i poreskih smetnji za restrukturiranje duga. SLOBODNA BOSNA I 14.2.2013.


BIZNIS:BIZNIS.qxd

14.2.2013

1:32

Page 45

Raste broj zahtjeva za povrat PDV-a

OPSADA BH. TRGOVINA Cvjeta trgovina u gradovima du` granice BiH sa Srbijom i Hrvatskom

Nekoliko bh. gradova uz dr`avnu granicu sa Srbijom i Hrvatskom pretvaraju se u ozbiljne trgovinske centre, podjednako atraktivne i za trgovce i za kupce. Primjerice, godi{nji obim trgovine u Bijeljini neuporedivo je ve}i od obima trgovine u Banjoj Luci, dakle gradu koji ima dva puta vi{e stanovnika od Bijeljine i koji je istinski regionalni centar Krajine. Fenomen pograni~nog trgovinskog buma nije kratkotrajnog karaktera kao {to se ~esto misli, nego je posljedica nekoliko sistemskih mjera bh. vlasti koje }e na du`e staze donositi rezultat. Jedna od tih mjera, koja sna`no privla~i dolazak kupaca iz Hrvatske i Srbije u BiH, svakako je olak{an povrat PDV-a za svu robu kupljenu u BiH ~ija ukupna vrijednost prelazi 100 KM. Od prije nekog vremena, Uprava za indirektno oporezivanje razvila je sistem elektronske veze izme|u prodajnih objekata i grani~nih prelaza, tako da se svaki ra~un u trgovini istovremeno registrira i na grani~nim terminalima, pa inos-

trani kupci mogu za svega desetak minuta dobiti nazad novac od PDV-a. Susjedna Hrvatska opredijelila se za ne{to kompliciraniju politiku povrata PDV-a, koja prili~no destimulira {oping u toj dr`avi. Naime, pojedina~ni ra~un za povrat PDV-a ne mo`e biti manji od 700 kuna, a svaki kupac uz ra~un trgovine mora imati i ovjereni obrazac u dva primjerka. S kupljenom robom kupac mora iza}i iz Hrvatske i tek onda predati zahtjev za povrat PDV-a, koji mo`e naplatiti isklju~ivo preko posredni~ke agencije ~ija je provizija iznimno visoka. Procedura je toliko komplicirana da znatan dio kupaca odustaje od povrata PDV-a. Istina, takva politika donosi Hrvatskoj znatne prihode od PDV-a, ali istovremeno i umanjuje atraktivnost hrvatske trgova~ke industrije. U protekloj godini, kupci iz susjednih dr`ava podnijeli su 175 hiljada zahtjeva za povrat PDV-a u ukupnom iznosu od oko 7,5 miliona KM.

Uskoro jednak broj uposlenih i broj penzionera Sve dr`ave nastale raspadom biv{e Jugoslavije suo~avaju se s problemom neodr`ivog penzionog sistema zbog stalnog pada broja zaposlenih i stalnog rasta broja penzionera. U BiH, Hrvatskoj i Srbiji broj zaposlenih jo{ je uvijek ne{to ve}i od ukupnog broja penzionera, no iz godine u godinu razlika je sve manja i ve} naredne, 2014. godine, u sve tri dr`ave broj penzionera izjedna~it }e se s brojem uposlenih. 14.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

45


Dijana:TEKST osnova.qxd

14.2.2013

2:23

Page 46

EKSKLUZIVNO IZ LOS ANGELESA

“Papa Benedikt XVI me krstio u Rimu; od tada na{a duhovna veza nikada nije prestala!“ 46

SLOBODNA BOSNA I 14.2.2013.


Dijana:TEKST osnova.qxd

14.2.2013

2:24

Page 47

BOSANKA KOJA JE [ARMIRALA VATIKAN

DIJANA BEĆIROVIĆ, jedna od najljepših žena bivše države, dugogodišnja novinarka brojnih svjetskih medija iz Vatikana, samo za “Slobodnu Bosnu“ govori o prijateljstvu sa (bivšim) Papom Benediktom XVI, nakon čije ostavke naša sugovornica ne krije deprimiranost i nevjericu

RATZINGER JE DIVNA OSOBA, ON JE ISKRENI PRIJATELJ BOSNE I HERCEGOVINE

Pi{e: MAJA RADEVI] Foto: MARIO ILI^I] i arhiva “SB”

T

uzlanka Dijana Be}irovi} bila je osamdesetih godina jedna od najatraktivnijih ljepotica biv{e SFRJ. Iz Jugoslavije je oti{la u Italiju, gdje je najprije radila kao manekenka, a zatim i kao novinarka. U svojoj karijeri Dijana je imala priliku upoznati i dru`iti se sa brojnim javnim li~nostima, glumcima, sportistima, politi~arima, ali i ~elnim ljudima Vatikana. Polovinom devedesetih godina u vi{e navrata je intervjuisala kardinala Josepha Ratzingera, sada{njeg papu Benedikta XVI, kao i njegovog prethodnika, Ivana Pavla II. Kardinal Ratzinger je i krstio Dijanu u Vatikanu. Kr{teno ime na{oj sagovornici je - Magdalena. “Kad je izabran za papu, poslao mi je fotografiju i potpisao se. A ne{to ranije, kad je umro papa Ivan Pavao II, ja sam njemu poslala pismo. Njegov odgovor sam dobila za ~etiri dana. Dakle, nisam uop{te bila u Rimu kada je papa umro. Da bih u zagreba~kom Jutarnjem listu prije nekoliko dana pro~itala da sam tada bila u Vatikanu, te da je kardinal 14.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

Ratzinger na Vespi do{ao po mene. Vidite, ni toga se ne sje}am. [alim se. Ma, bilo je to prije petnaestak godina. Radila sam u Vatikanu intervju sa kardinalom Ratzingerom. Kad smo zavr{ili razgovor, shvatila sam da do kapije moram pro{etati sigurno kilometar, a bila sam na {tiklama. Tada se pojavio kardinal i upitao me da li `elim sjesti na njegovu Vespu. To je samo bio jedan njegov ljubazan gest. Eto, nema on {ta drugo raditi nego mene vozati po Vatikanu. Me|utim, novinari Inside the Vaticana, ~iji su vlasnici Amerikanci a koji su nakon mene imali zakazan intervju sa Ratzingerom, vidjeli su nas i fotografisali. Ta fotografija nikada nije objavljena, ali mi je jednom dana{nji papa rekao da je posjeduje, jer su mu je dali novinari tog, njegovog lista, kao i da }e je objaviti. Samo sam mu kazala: Objavi, ako ho}e{ da Te ubiju!”, pri~ala je Dijana Be}irovi} prije dvije godine u intervjuu za na{ magazin. Iako dugo vremena nije bila u Vatikanu (ve} vi{e od petnaest godina `ivi u Los Angelesu), Dijana ka`e da je veza sa Italijom, ali i Crkvom za nju uvijek ostala posebna. Ostavka pape Benedikta XVI svakako bila iznena|enje za ~itav svijet, ka`e Be}irovi}eva: “Iznenadilo me je s  47


Dijana:TEKST osnova.qxd

14.2.2013

2:24

Page 48

EKSKLUZIVNO IZ LOS ANGELESA  obzirom da je to prvi put nakon 600 godina da jedan papa daje ostavku, a s druge strane ga i razumijem. Ne bih `eljela ulaziti ni u kakve politi~ke pri~e i mislim da je pravi razlog Papine ostavke zaista njegovo zdravstveno stanje. On je jednostavno bolestan i li~no smatram da je bolje imati papu koji mo`e u punom kapacitetu da obavlja svoje du`nosti nego da to ~ine drugi ljudi umjesto njega.”

NAJPAMETNIJI ^OVJEK NA SVIJETU Dijana Be}irovi} je upoznala papu Benedikta XVI u vrijeme dok je jo{ bio “samo” kardinal Ratzinger, polovinom devedesetih godina, kada je kao saradnica za televiziju RAI radila intervjue u vlastitoj produkciji u okviru vjerskog programa. Intervjuisala ga je nekoliko puta, kao i njegovog prethodnika, Ivana Pavla II, ali mnoge druge svjetske zvijezde, Luciana Pavarottija, Georgea W. Busha, biv{eg italijanskog premijera Giulija Andreottija i nekada{njeg premijera i predsjednika te dr`ave Francesca Cossigu... “Josepha Ratzingera upoznala sam u vrijeme kada je bila inauguracija posljednjeg Katekizma Katoli~ke Crkve, mislim da je to bilo 1994. Sje}am se da je Ratzinger jo{ tada imao probleme sa srcem, htio je dati ostavku i vratiti se kao kardinal u svoju zemlju, Njema~ku. Me|utim, na molbe pape Ivana Pavla II, ipak je odlu~io da ostane i eto, na kraju ga je i naslijedio”, pri~a Dijana. Dijana Be}irovi} op~injena je osobno{}u Pape Benedikta XVI i ka`e da je on “najpametniji ~ovjek kojeg je ikada upoznala“ Obja{njava: “Prenio mi je najvi{e duhovnog mira i mudrosti od svih ljudi koje znam. On je nevjerovatno duhovan i jednostavan ~ovjek, koji se jako trudi da se svi u njegovoj blizini osje}aju ugodno. Impresivan je intelektualac i dok je Ivan Pavao II bio papa, Ratzinger je zapravo bio taj mozak koji je stajao iza svega u Vatikanu, samo {to je Ivan Pavao imao tu jednu karizmu koju }e te{ko ko dosti}i... Ipak, Ratzinger je jo{ tada bio ‘glava‘ Vatikana i mislim da je Ivan Pavao II znao ko }e ga naslijediti.” Sa kardinalom Ratzingerom, (do)sada{njim papom Benediktom XVI, Dijana je, kako ka`e, najvi{e razgovarala o mladim ljudima i njihovoj budu}nosti: “Nisam ga nikada do`ivljavala kao neku autoritativnu, strogu osobu, uprkos njegovom polo`aju. On je prvenstveno bio okrenut ka mladim ljudima, koje je `elio na neki na~in usmjeriti na pravi put, put po{tenja i dobrote, blagosti. Ali, znate, vrlo je te{ko imati istu poruku za sve ljude, jer oni koji su bogati razmi{ljaju druga~ije od onih koji 48

SKROMAN, OZBILJAN I BESKRAJNO INTELIGENTAN Papa Benedikt XVI je najmudriji ~ovjek kojeg sam upoznala, svaka njegova re~enica me je duhovno obogatila, ka`e Dijana Be}irovi}

SLOBODNA BOSNA I 14.2.2013.


Dijana:TEKST osnova.qxd

14.2.2013

2:26

Page 49

BOSANKA KOJA JE [ARMIRALA VATIKAN `ive u siroma{tvu, koji umiru od gladi... Na`alost, ve}ina ljudi u svijetu danas je gladna. Ali, opet ka`em, imala sam izuzetnu privilegiju da upoznam takvog ~ovjeka kao {to je papa Benedikt, to je nevjerovatan osje}aj, jer bukvalno u svakoj re~enici koju on izgovori mo`e{ ne{to nau~iti.”

SJAJAN, OSJETLJIV, RAZBORIT

SUSRETI SA NAJMO]NIJIM LJUDIMA KATOLI^KE CRKVE Dijana Be}irovi} je kao saradnica televizije RAI 90-ih godina u nekoliko navrata intervjuisala papu Ivana Pavla II i njegovog nasljednika, kardinala Josepha Ratzingera, papu Benedikta XVI

14.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

Za Benedikta XVI Dijana ka`e da je skroman i ozbiljan ~ovjek, ali i pri~ljiviji od svog prethodnika, Ivana Pavla II. “U pauzama izme|u intervjua razgovarali smo o ratu u Bosni i Hercegovini, govorila sam mu o mojoj porodici, familiji koja je ostala u Bosni... Pa`ljivo je slu{ao, on je, naprosto sjajan, osjetljiv, razborit ~ovjek, ali naravno, na{ odnos je uvijek bio isklju~ivo poslovne prirode i nikada mi nije govorio o svom privatnom `ivotu.” Prije nego {to je Ratzinger postao papa, u Americi niko nije ni ~uo za njega, sje}a se Dijana: “Sje}am se da je tada njegovo ime prvi put bilo objavljeno me|u 20 kandidata za nasljednika Ivana Pavla II i bila sam nevjerovatno sretna kada sam to vidjela. Vjerovala sam da }e upravo njega izabrati i tako je, sre}om, i bilo. [to se ti~e njegove politike, mislim da je Benedikt XVI samo nastavio tamo gdje je Ivan Pavao II stao. Crkva je konzervativna i to je naprosto tako, i bilo ko ko sada do|e umjesto Benedikta }e, tako|er, biti manje ili vi{e konzervativan. Te gluposti koje se ovih dana spominju u medijima, poput onog da }e `ena do}i na mjesto pape i sli~no su blasfemi~ne i nedostojne ozbiljnih komentara. Ako je iko promijenio katoli~ku Crkvu za sve ove godine njenog postojanja, otvorio je vi{e za ljude i prema ljudima, to su onda bili posljednja dvojica papa - Ivan Pavao II i Benedikt XVI”, zaklju~uje Be}irovi}eva. Kada je umro Ivan Pavao II, Dijana je njegovom nasljedniku Ratzingeru poslala pismo podr{ke i su}uti. Napisala mu je tada i da bi voljela da on naslijedi svog velikog prijatelja. Tako je i bilo, a kada je ona zavr{ila u bolnici, Papa Benedikt XVI poslao joj je pismo potpore. “Molio je za moje ozdravljenje. Nikada mu to ne}u zaboraviti”, ka`e Be}irovi}. O tome ko }e eventualno naslijediti papu Benedikta XVI, Dijana Be}irovi} ka`e: “Te{ko je govoriti o nekim imenima, sve su opcije otvorene... Li~no, voljela bih da idu}i papa bude Italijan, ali s obzirom da vi{e ne `ivim u Italiji i dugo nisam bila u Vatikanu, nisam toliko dobro upu}ena... Vidim da se spominje da bi po prvi put mogao biti izabran crni papa - ako bi to donijelo dobro svijetu, a posebno siroma{nima, onda tako treba da bude.”  49


Emir:INTERVJU - osnova.qxd

14.2.2013

0:58

Page 50

NE DIRAJTE NAM RAVNICU

INTERVIEW

Emir Hadžihafizbegović

glumac i reditelj

EMIR HADŽIHAFIZBEGOVIĆ u Osijeku je prvi put režirao predstavu u kojoj nije tumačio jedan od likova; CIJENA SREĆE u tamošnjem HNK-u postavljena je po njegovom dramskom tekstu, premijerno je izvedena 7. februara, a dan nakon njenog prvog izvođenja naš glumac je govorio za “Slobodnu Bosnu”

Alija Izetbegovi} je Mozart kraj gomile Salierija Razgovarao: DINO BAJRAMOVI] (Osijek) Foto: MARIO ILI^I]

U

trenutku kada smo zavr{avali ovaj tekst, ili u na{oj terminologiji: kada smo ga prelamali, ansambl predstave Cijena sre}e igrao je taj dramski komad u Vukovaru. Autor teksta i reditelj je ve} godinama najanga`ovaniji glumac u regiji, Emir Had`ihafizbegovi}. Bili smo na premijeri ove predstave, 7. februara u Hrvatskom narodnom kazali{tu u Osijeku, i svjedo~ili njegovom trijumfu! Ovaj put nije tuma~io nijedan od likova, samo je re`irao. Po svom tekstu Kijametski dan, koji je zapravo druga verzija, tako|e njegovog, originalnog teksta Tarik nije dio tala. Dodu{e, prilago|enog za dr`avu i grad gdje je i postavljen. Osijek, dakle, i Republiku Hrvatsku. Ali, nismo mi ba{ toliko daleko... “Premijera je pro{la sjajno! Ovacije publike i apsolutni trijumf predstave Cijena sre}e u HNK u Osijeku posljedica su napornog, misle}eg esnafskog procesa, sa sedmero ljudi koji su mi bezrezervno vjerovali i koji su u interaktivnom kreiranju zajedno sa mnom tragali dva mjeseca za svim onim {to jeste esencija ispisane dramske strukture, a to je, kako na}i ‘klju~‘ za lik koji igra{. Kad to uspije, glumac je suvereni vladar scene. Na`alost, tanana je linija izme|u skice za lik i lika. Zato se nerijetko de{ava da u teatrima gledamo glumce koji ne znaju {ta rade i koji replike izgovaraju tek da ih ka`u. Dakle, sretan sam i zadovoljan. Znam da nisam napisao remek-djelo niti osje~ki glumci igraju na

50

Broadwayu. Ljudi ovu predstavu vole, tra`i se karta vi{e, pozivi za gostovanja sti`u, i to je to. @ivot ide dalje”, govorio nam je Emir Had`ihafizbegovi} neposredno po zavr{etku predstave.

LUTKA NA KONCIMA

 Mo`ete li se sjetiti konkretnog povoda, uz milion razloga, zbog kojeg ste se odlu~i napisati dramski tekst Tarik nije dio tala? Konkretan povod uvijek le`i u senzibiliranosti umjetnika na iskustvo koje `ivi u datom trenutku. Iskustvo mo`e biti razgovor sa samim sobom i meditacija pred Van Goghovom slikom i pogled na srebreni~ke ni{ane i ispu{ena cigara na mostu Suade Dilberovi}. Mene li~no uvijek je provocirala ljudska glupost preto~ena u imitaciju `ivota. Ta, duhovna i svjetovna inverzija da sre}u tra`i{ u Versaceovoj tor-

SCENSKA AVANTURA: Režija nije moja preokupacija, niti ja imam potrebu da režiram. Ali, opet i zašto ne! Kad se stvari ovako slože kao u Cijeni sreće, može se i režirati. Znaš, glumac koji ima dosta utakmica u nogama, uvijek može ući u avanturu režije

bici ili Rolex satu uvijek me je ostavljala zami{ljenim. Da ne budem licemjer, nisam protiv ni Versaceja ni Rolexa. I sam volim Paciottijeve cipele i modni dizajn Tommyja Hilfigera. No, to mi je u `ivotu nebitno. To je neka `ivotna kolaterala i ne odvla~i me od su{tine.  Stalno se bavimo duhovnim i materijalnim, na razne na~ine, pa i komparativno. [ta je va`nije? S tim, da ne mo`e{ biti “duhovan” ako ti je stomak prazan... Su{tina je, dakle, a tako je nastala i Cijena sre}e, u malim obi~nim stvarima. One se iz recepcije svakodnevnog doimaju trivijalnim i bizarnim, ali kad se malo odmakne{ i sa distance pogleda{ na jutarnju puru sa porodicom oko stola, kad u sje}anje vratim dvojicu tuzlanskih Roma, bra}e, koji po{teno zara|uju za `ivot skupljaju}i stare stvari i od kojih je jedan po meni dao ime sinu i pozvao me na babine ili kada u Frankfurtu na aerodromu, satima ~ekaju}i avion za Kuala Lumpur, saslu{a{ ispovijed Ferida iz Vi{egrada kome su ~etnici ubili oca, majku i dva brata, i koji sad sklapa Chevrolete u Detroitu, onda neminovno razlu~i{ {ta je smisao, a {ta ubleha u ljudskom `ivotu.  Kakva je danas Bosna u odnosu na onu u kojoj ste napisali tekst Tarik nije dio tala? Bosna je, kao i cijela regija exJugoslavije, lutka na koncima, koju po dogovoru mi~u malo stranci malo doma}e lole. Od kada sam osvijestio, Bosnu u sebi volim kroz razne povijesne kontekste. Bitna mi je ne kao geografija, nego kao  SLOBODNA BOSNA I 14.2.2013.


Emir:INTERVJU - osnova.qxd

14.2.2013

0:58

Page 51

“CIJENA SRE]E” U OSIJEKU

EMIR, EMIR, SLAVONSKI SLAVONSKI BE]AR BE]AR Had`ihafizbegovi} Had`ihafizbegovi} je je za za kratko kratko vrijeme vrijeme uu Osijeku Osijeku ostavio ostavio trajni trajni pe~at pe~at ii neizbrisiv neizbrisiv trag trag

14.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

51


Emir:INTERVJU - osnova.qxd

14.2.2013

0:59

Page 52

NE DIRAJTE NAM RAVNICU RIJE^ “KRITIKE” I AKTERA NAKON PREMIJERE

Jako, dojmljivo, odlično, uzbudljivo, fantastično... DANIEL SRB, predsjednik HSP-a

Ima puno Emira u Bosni, ali samo je jedan Emir Had`ihafizbegovi}. Ovo {to sam ve~eras vidio i do`ivio te{ko je kazati u nekoliko re~enica. Mislim da ova Cijena sre}e, kako reko{e glumci na kraju, nema cijenu.

BO@IDAR [NAJDER, intendant HNK u Osijeku

do~ekati zagreba~ku premijeru predstave U Zvorniku ja sam ostavio svoje srce, koju sam gledao u Sarajevu i koja me, malo je re}i, odu{evila. A Emir je, po mome sudu, jedini glumac u regiji, uz Bogdana Dikli}a, koji mo`e stati rame uz rame sa velikanima poput Danila Bate Stojkovi}a, Zorana Radmilovi}a, Bore Todorovi}a i Pavla Vuisi}a.

Na mene je Cijena sre}e ostavila iznimno jak dojam. To je sjajan opis stanja u na{em dru{tvu danas. Jasno i sadr`ajno vidimo Hrvatsku koja je na svojim le|ima osjetila rat, ali i Hrvatsku koja osje}a posljedice rata.

IVAN GUDELJ, biv{i fudbaler “Hajduka”

Emir je u ovo kazali{te unio svje`inu i optimizam. Jer, iz njega zra~i pozitivna energija. Mi ovu predstavu za dvije, tri godine mo`da ne}emo ni igrati, ali ono {to je Emir napravio za Osijek i HNK je ne{to zaista fantasti~no!

VLADIMIR [I[LJAGI], `upan Osje~ko-baranjske `upanije

JOSIP VRBO[I], biv{i veleposlanik Hrvatske u BiH

U ovoj predstavi se svako mo`e prona}i. A poruka je da se sre}e nalazi u malim stvarima. Dakle, potrebno je malo da bi ~ovjek bio sretan i zadovoljan. Emir je svjetski glumac, a sada mu treba ~estitati i kao redatelju.

DON ANTO LEDI], katoli~ki sve}enik

Ve~eras sam vidio dobru predstavu. Emirov dramski tekst je suvremen, moderan, nije kli{eiziran, nego je zaista napravljen za jednu {iru publiku, ali i za jednu odabranu ekipu glumaca. Redatelj i glumci su osje~koj publici pru`ili veliko zadovoljstvo.

^ekao sam ovu predstavu, ali za~udo nisam dugo. Emir je moj stari prijatelj, iz prijeratnih sarajevskih dana. Naravno, nisam ni sumnjao u kvalitetu predstave, a vidjeli ste i sami reakciju osje~ke publike, koja je to znala prepoznati.

HALID BE[LI], pjeva~

MIRKO FILIPOVI], K-1 borac Predstava je odli~na i moram priznati da zahvaljuju}i Emiru postajem zaljubljenik u kazali{te. Jedina mana predstave je {to Emir ne igra u njoj, ali su glumci, koji su nastupili, bili maestralni. Sve ~estitke Emiru i ekipi. I ne mogu

52

SLOBODNA BOSNA I 14.2.2013.


Emir:INTERVJU - osnova.qxd

14.2.2013

0:59

Page 53

“CIJENA SRE]E” U OSIJEKU Suha istina. Emir je do bola talentovan kao glumac, a evo, dokazuje se i kao re`iser. I ide mu odli~no. Tema u Cijeni sre}e je ona svakodnevna i sve {to va`i u Hrvatskoj isto tako va`i i u Bosni.

ALEKSANDAR STANKOVI], urednik i voditelj na HTV-u

NA SCENI SA KOLEGAMA GLUMCIMA Dobra predstava. Svidjelo mi se {to Had`ihafizbegovi} ne inzistira na najni`im ljudskim strastima ve} u svakom svom junaku poku{ava prona}i ne{to ljudsko. Uz ~asne iznimke, gluma~ki ansambl se mogao malo vi{e u`ivjeti u uloge tj. osloboditi se “{kolske” glume.

IVANA GUDELJ, glumica Bilo mi je jako zanimljivo raditi sa Emirom. Odli~an je glumac, naravno, a veliki je i ~ovjek. I bila mi je izuzetna ~ast sura|ivati s njim. Vrlo sam uzbu|ena, `ivjela sam za ovaj dan i nadam se da }e se predstava svidjeti svima koji je budu gledali u budu}nosti.

14.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

U predstavi Cijena sre}e uloge su ostvarili Vladimir Tintor, Tatjana Bertok-Zupkovi}, Miroslav ^abraja, Du{ko Modrini}, Ivana Gudelj, Jasna Odor~i} i Aljo{a ^epl

 aura. A Bosna ima dobru auru. Ona je stolje}ima bijelo i ~isto platno bez mrlje. A sve fleke kojima Bosnu s vremena na vrijeme i uprljaju opere ve{ ma{ina marke “Dobra du{a bosanska”, sa sredstvom za izbjeljivanje zvanim “Odjebaus”. Ne voljeti Bosnu po automatizmu zna~i biti {upak i luzer. E, sad, {to se bosanskog politi~kog bi}a i dru{tvenog ambijenta ti~e, to je pitanje za dug odgovor.

KOMPLEKSAN SVILI^I]EV LIK

 Kasnije }emo i o tome. Otkud Cijena sre}e u Osijeku? Ma, ja generalno mislim da Slavonci i Bosanci imaju neke vrlo sli~ne karakterne atribute. Ista je to mentalna matrica odgoja, pro~itanih lektira, odrastanja na istoj muzici, godi{njim odmorima po Makarskoj rivijeri i da ne nabrajam vi{e. Usput, grad Osijek ~ine u velikom procentu posavski katolici, koji su u ovom bururetu ‘92-‘96 nastanjivali Osje~ko-baranjsku `upaniju. Reakcija na predstavu u Osijeku bila je identi~na onoj sa Tarikom u Tuzli, Sarajevu, Zenici, Mostaru ili u Biha}u. U utorak idemo za Vukovar i pred to gostovanje jako sam uzbu|en. To je grad kojeg ovdje ~esto determiniraju Hrvatskom Srebrenicom. I tamo su karte za predstavu planule jo{ prije pet dana. Uzbu|en sam zbog jo{ jedne stvari. Ve} su mi rekli da }e u sali biti, {to je rijetkost kada su neki kulturni performansi u ovom gradu na sceni, i Hrvata i Srba. To me raduje, jer tekst koji sam napisao tjera gledaoca na razmi{ljanje i ljude popravlja. [to bi Aca Popovi} u kultnoj predstavi Mre{}enje {arana rekao: “Postoje samo ljudi i neljudi, sve ostale podjele su la`ne.”

 Autor predstave @aba, koju uspje{no igrate ve} nekoliko sezona, Dubravko Mihanovi}, pomogao Vam je u dramatizaciji teksta Tarik nije dio tala. Je li njemu u startu sve bilo jasno? Dubravko Mihanovi} je moj prijatelj ve} godinama i eto, obojica smo sretni, da je on napisao a ja igram Zeku u @abi, evo ve} pet godina. Izuzetno je talentiran i nije bez razloga stalno zaposleni dramaturg u zagreba~kom teatru Gavella. Uz to je sigurno jedan od najboljih dramskih pisaca u regiji. Kada sam ga zamolio da moj tekst uredi za hrvatsko govorno podru~je, on je to sa zadovoljstvom uradio, kao {to smo mi njegovu @abu prilagodili sarajevskom slengu. Ono {to je bitno jeste da niti jedna re~enica mog integralnog teksta nije promijenjena i Dubravko je to uradio maestralno. Samo tamo, gdje je izvorna lokalna bosanska leksika Dubravko je intervenirao. Ne znam... gdje pi{e insan, ide ~ovjek, umjesto rahatluk ide dobar `ivot, gdje je atmosfera ide ozra~je, ko - tko, {ta {to, ko{pe - {pice. Ma, ispalo je odli~no!  Da li ste gluma~ki ansambl “dobili” ili ste ga “birali”? Uslov da re`iram svoj tekst u HNK-u bio je da ne dovodim gostuju}e glumce. Ta `elja intendanta, gospodina Bo`idara [najdera, pokazala se potpuno suvislom. HNK Osijek ima ozbiljan gluma~ki potencijal, pogotovo {to se pomenuti intendant odlu~io dati {ansu mladim glumcima. Osijek ima i gluma~ku Akademiju, i evo prostora za jednu digresiju i meni li~no va`an podatak. Boro Stjepanovi}, sjajni ~ovjek, glumac i pedagog, jedan od osniva~a Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu, predava~ je glume na  53


Emir:INTERVJU - osnova.qxd

14.2.2013

0:59

Page 54

NE DIRAJTE NAM RAVNICU

 osje~koj Akademiji. Kakav poklon i blago za mlade ljude i studente glume! Dvoje njegovih studenata igra u mojoj predstavi. Eto, kako `ivot pravi krugove i kako ni{ta nije slu~ajno. Da bih odabrao glumce u HNK-u Osijek za svoj projekat, pogledao sam po tri puta njihove dvije ansambl predstave. Shakespeareovog Mleta~kog trgovca u re`iji Roberta Raponje i njihovu hit predstavu Unterstadt, povijesnu dramu o sudbini osje~kih Nijemaca, po tekstu Ivane [ojat Ku~i, a u re`iji Zlatka Svibena. Ova predstava je progla{ena najboljom u 2012. godini. Iz te dvije predstave uzeo sam sedmero glumaca i napravili smo Cijenu sre}e.

PROBAO SAM POLITI^KU ^ORBU

 Igrali ste sve i sva{ta, i u pozori{tu i na filmu. Je li Vam sad, iako ste u najzrelijim gluma~kim godinama, re`ija svojevrsni izazov? Ama jok, ni govora! Re`ija nije moja preokupacija, niti ja imam potrebu da re`iram. Ali, opet i za{to ne! Kad se stvari ovako slo`e kao u Cijeni sre}e, mo`e se i re`irati. Zna{, glumac koji ima dosta utakmica u nogama, uvijek mo`e u}i u avanturu re`ije. Nisam siguran da reditelj sa isto toliko utakmica mo`e i glumiti. Glumci Orson Welles, Clint Eastwood, Robert Redford, George Clooney, a da ne govorim o legendarnom Charlieju Chaplinu, zadu`ili su svjetsku kinematografiju kao reditelji.  Ako }emo taksativno, a s obzirom koliko imate posla ni ne mo`emo druga~ije, 54

OSJEČKA MISIJA: Bojim se da je teatar počeo gubiti svoje dvije osnovne dimenzije. Od kabuki pozorišta, Mahabharate, antičkih tragedija pa sve do današnje suvremene drame, teatar je imao dvije zadaće. Da otvara probleme i popravlja ljude {ta ste to sve uradili u pro{loj i {ta planirate za ovu godinu? Pro{le godine snimio sam pet a one tamo jo{ ~etiri filma u regiji. Za dvije godine devet filmova. Od toga dva u Sloveniji, jedan u Hrvatskoj, pet u Srbiji i jedan u Crnoj Gori. U Bosni... Sad }e jo{ malo pet godina kako nisam uradio igrani film. Zadnji je bio Snijeg Aide Begi}, u ljeto 2008. godine. Sad me, ako Bog da, ~eka ~etrdeseti jubilarni igrani film i mo`da najte`i u karijeri. To je glavna uloga u filmu Mirni ljudi Ognjena Svili~i}a, ~ije snimanje po~inje 6. marta u Zagrebu. Snimat }emo dva mjeseca, a tema je maloljetni~ko nasilje i ubistvo jednog zagreba~kog tinejd`era. To je identi~na pri~a o tragi~noj smrti na{eg sugra|anina Denisa Mrnjavca. Mislim da nikada ni u teatru ni na filmu

nisam imao ispred sebe tako kompleksan lik. Potrudit }u se i uz Bo`ju pomo} vidjet }emo kako }u odraditi taj posao.  Kao odli~an glumac ~esto ste prisutni u medijima, mislim da Vam je malo i dosadilo. Rje~iti ste, inteligentni i obrazovani, i volite puno toga, mnogima, “skresati u brk”. No, pretjerate li nekad u reprodukciji vlastitih misli? Vidi ne{to. Kada u tri nedjelje dobije{ od desetina medija, {to elektronskih, {to tiskanih, ista i identi~na pitanja, ne mogu odgovori uvijek biti razli~iti. Pa, nisam ja Aristotel, jebo ga ti. Naravno da se ~ovjek ponovi, ali to je neminovno, obzirom da na pitanje o ulozi teatra u dru{tvu, genocidu u Srebrenici, saradnji sa Miroslavom Mom~ilovi}em na filmu Smrt ~oveka na Balkanu, na pitanje politi~ke situacije u BiH, ja ne mogu stalno {iriti teze. Blagi sarkazam u tvom pitanju je ta~an i racionalan, i zato }u se, ne zbog tvog pitanja, nego ina~e, ponovo povu}i u svojevrsnu medijsku ilegalu. Ovo je zadnji intervju koji dajem u ovoj godini! Tako sam uradio 2011. sve do juna 2012., i do pojave filma Smrt ~oveka na Balkanu. Ne}u sigurno govoriti za medije narednih godinu dana, a onda, opet “reprodukcija misli”. Sa takvom jednom mogao bih i zavr{iti ovaj intervju.  Mislim da }e to biti ne{to vezano za izjavu koju sam od Vas dobio neposredno nakon premijere... Da. U teatar se zadnjih dvadeset godina uvukla jedna opasna teza, kako u regiji SLOBODNA BOSNA I 14.2.2013.


Emir:INTERVJU - osnova.qxd

14.2.2013

1:00

Page 55

“CIJENA SRE]E” U OSIJEKU biv{e Jugoslavije tako i {ire. Teza da je pozori{te koje uzbudi i zadovolji malog ~ovjeka po automatizmu sumnjivo i petpara~ko. To je sramno i odvratno. To je poni`enje za one zbog kojih na{ posao postoji. To je poni`enje na{e publike, iz ~ijeg d`epa i sa ~ijih platnih lista uzimamo pare da bi postojali. Neka vajni postmodernisti u teatru, koji mrze `anr psiholo{kog realizma i koji `ele fascinirati konzumente tako {to glumce obna`e u ga}ice pa nerijetko i do same gole kite na sceni, pogledaju samo dva filma. Oba govore o umjetni~kim gromadama. Jedan je Zaljubljeni [ekspir Johna Maddena, a drugi Amadeus Milo{a Formana. Prvi je nominovan za dvanaest Oscara, osvojio je dva, za najbolji film i Gwyneth Paltrow za najbolju `ensku ulogu. Drugi je prije trideset godina dobio osam Oscara. Bila je to Formanova pri~a o genijalnom Mozartu. POPULARAN I UVA@EN Osje~ani ve} u redovima ~ekaju kako bi kupili ulaznice za predstavu koju je u tamo{njem HNK-u re`irao na{ glumac

Za koga je skladao Mozart? Njegove su opere bile pu~ke zabave na koje su dolazili ljudi sa njiva, iz bakalnica, kova~kih radnji i kr~mi. Shakespeareove tragedije gledali su prije pet stotina godina ljudi koji su pred ulazom u Glob Teatar ostavljali poljoprivredne alatke. Nije bilo stid ni Mozarta ni Shakespearea {to svoju umjetnost poklanjaju malom, obi~nom ~ovjeku, koji im je vra}ao gromoglasnim pljeskom i odu{evljenjem. Bojim se da je teatar po~eo gubiti svoje dvije osnovne dimenzije. Od kabuki pozori{ta, Mahabharate, anti~kih tragedija pa sve do dana{nje suvremene drame, teatar je imao dvije zada}e. Da otvara probleme i popravlja ljude. Vo|en tom plemenitom misijom teatra napravio sam predstavu u Osijeku.  Jo{ samo jedno pitanje. Do|e li Vam muka od politike?

Ma, kome vi{e u ovom dru{tvu nije muka od politike. Ja sam bio i pragmati~an sudionik te politike, kroz aktivno anga`iranje u stranci SDA, kao savjetnik za kulturu federalnog premijera rahmetli Ahmeta Had`ipa{i}a, a poslije i kao ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo. Znao sam kakve }e mi sve etikete lijepiti i koliko }e me prozivati i struka i mediji, ali ja sam odlu~io poku{ati probati tu ~orbu pa {ta bude.  Za{to? Zato {to mislim da je misle}im ljudima u Bosni i Hercegovini vrlo smi{ljeno napravljena klopka i “~eka”, da ako i pomisle da se kroz politiku anga`iraju i budu pitani za sudbinu Bosne i Hercegovine i njenih gra|ana, trebaju odmah biti odalamljeni motkom po glavi i odre|eni kao kreteni. Tako je godinama su`avan prostor mladim, pametnim i obrazovanim ljudima, koji nisu smjeli glasno izgovoriti da bi u{li u politiku, a jo{ su se vi{e otvorila vrata za polusvijet, osrednjake i nedodirljive politi~ke ibermen{e , koji godinama manipuliraju gra|ane i vrte ih na ringi{pilu “zbunjenosti”. Pa kakve veze ima ko }e voditi BH Telecom ili FTV, ako politi~ari vole ovu zemlju. Ko }e u upravni odbor `eljeznica, a ko }e preuzeti Energoinvest. Na tom malogra|anskom politi~kom sukobu “zec je istjeran iz grma”. Ljudi ne rade, nema novca, stale investicije a oni pola godine vode trakavicu i sva|aju se oko toga ostaviti ili ne ostaviti direktora Razvojne banke na toj funkciji. Pa i budali je jasno da se njihova dru{tvena zada}a, da budu servis i usluga svim gra|anima, da od ove napa}ene Bosne naprave ambijent za ugodan i civiliziran `ivot, pretvorila u personalni hedonizam i korporacijsko vo|enje stranaka. Nigdje u Evropi, ni u jednoj evrospkoj zemlji, a gotovo da se pri~a mo`e globalizirati na cijeli svijet, politika se nije tako drasti~no i bezobrazno i nadmeno odvojila od svog gra|anina kao {to je to slu~aj u Bosni i Hercegovini.  A politika koju vode predstavinici Va{eg naroda? Bo{nja~ko politi~ko bi}e nije odgovorilo na onu historijsku zada}u koju sam gore spomenuo. Slikaju se u prvim safovima za Bajram namaz od Biha}a do Mostara, a onda cijela godina kontra Allaha. Ja stranku SDA jo{ nisam napustio niti }u. Puno sam dao za tu plemenitu ideju Alije Izetbegovi}a, ma koliko se njegova ljudska i politi~ka misao ~esto pogre{no i zlonamjerno interpretirala. Samo je Bog bezgrje{an i ako je rahmetli predsjednik grije{io, bilo je to u dobroj namjeri. On je bio Mozart kraj gomile Salierija. 

14.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

55


Hagada:TEKST osnova.qxd

14.2.2013

1:33

Page 56

HAGADA POD KLJU^EM

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH odbila je ponudu njujorškog Metropolitan muzeja da Sarajevska hagada bude izložena pod njegovim krovom u naredne tri godine, odnosno dok Zemaljski muzej u Sarajevu ponovo ne bude otvoren za javnost; dok većina članova Komisije smatra da je takvu vrstu “pozajmice“ vrijednog rukopisa nemoguće ostvariti sve dok se konačno ne riješi status Muzeja, dio javnosti mišljenja je da je BiH ovakvom odlukom propustila zlatnu šansu za promociju svog kulturnog i umjetničkog blaga u svijetu

SARAJEVSKA HAGADA NE IDE U METROPOLITAN Skandalozna odluka gradskih vlasti i Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH Pi{e: MAJA RADEVI] Foto: MARIO ILI^I]

^

lanovi Komisije za o~uvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine na posljednjoj sjednici, koja je odr`ana prije desetak dana, nisu pozitivno odgovorili na prijedlog Metropolitan muzeja u New Yorku da Sarajevska hagada, vrijedni sefardski rukopis iz 14. stolje}a, bude privremeno izlo`ena u ovoj, jednoj od najpoznatijih svjetskih muzejskih institucija. Sve je po~elo tako {to je u novembru pro{le godine iz Metropolitan muzeja u Sarajevo stigla ponuda o izmje{tanju, odnosno izlaganju Hagade u New Yorku na period od tri godine. Čelnici Metropolitan muzeja ponudili su tu opciju kolegama iz BiH s obzirom na ~injenicu da je Zemaljski muzej, u kojem se Hagada ~uva, ve} vi{e od ~etiri mjeseca zatvoren za javnost zbog nerije{enog pravnog statusa i nagomilanih finansijkih problema sa kojima se uprava Muzeja, na ~elu sa direktorom Adnanom Busulad`i}em, nije znala, niti umjela izboriti. Prijedlog Metropolitan muzeja o 56

privremenom izlaganju Sarajevske hagade u New Yorku me|u prvima je podr`ao predsjednik Jevrejske zajednice u BiH Jakob Finci. “To je me|unarodna praksa - kada se neki muzej zatvara, ili kad je privremeno zatvoren, kao {to je slu~aj sa sarajevskim Zemaljskim muzejom, neki od eksponata se daju sestrinskim organizacijama na daljnje izlaganje“, rekao je Finci.

[TA AKO ODE A NE VRATI SE? Me|utim, direktor Zemaljskog muzeja BiH Adnan Busulad`i} je (po ko zna koji put) {okirao javnost izraziv{i sumnju da, ako Hagada jednom ode u New York, postoji mogu}nost da se nikada ne vrati u Sarajevo. Busulad`i} je “biranim“ rije~ima iskazao svoje nepovjerenje prema kolegama iz New Yorka, tvrde}i kako bi lo{a finansijska situacija u kojoj se na{ao sarajevski Zemaljski muzej lako mogla postati izgovor da se jednom “posu|ena“ Hagada vi{e ne vrati. “Upravo jedan od klju~nih na~ina odbrane velikih muzeja svijeta da materijal koji su uzeli iz Egipta, Gr~ke ne mogu vratiti jeste nesre|en

politi~ki, pravni, bezbjednosni sistem u tom dru{tvu i tim dr`avama, zbog ~ega oni takva blaga ne mogu i, naravno, ne}e nikada vratiti“, objasnio je Busulad`i}, dodaju}i kako u ovom konkretnom slu~aju to ipak “ne mora biti nu`an scenarij“?! Busulad`i} se nije zaustavio samo na tome, nego je u komentaru za Al Jazeeru dalje nastavio bulazniti o “medijskim pritiscima“ i “sistemu u kojem `ivimo“, a svoje izlaganje zaklju~io je rije~ima kako bi izlaganje Sarajevske hagade u presti`nom Metropolitan muzeju za Zemaljski muzej BiH bilo korisno na nivou “eventualne jednokratne pomo}i“. Stav direktora Muzeja u potpunosti je podr`ao i gradona~elnik Sarajeva Alija Behmen. “Gradsko vije}e Grada Sarajeva i ja osobno kao gradona~elnik, odbijamo svaku inicijativu, pa i pomisao da Sarajevska hagada, bez obzira na to u kojem i kakvom aran`manu, uz kakve i ~ije garancije, napusti makar i za  SLOBODNA BOSNA I 14.2.2013.


Hagada:TEKST osnova.qxd

14.2.2013

1:34

Page 57

KULTURNA (SAMO)IZOLACIJA SARAJEVA

Rukopis izuzetne vrijednosti, koji je pre`ivio vandalizme, kra|e i ratove, osu|en na do`ivotnu robiju u zaklju~anom Zemaljskom muzeju!

14.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

57


Hagada:TEKST osnova.qxd

14.2.2013

1:34

Page 58

HAGADA POD KLJU^EM  minutu svoj grad“, kategori~no je saop{tio Behmen, dodaju}i kako “grad Sarajevo ima lo{e iskustvo s navodnim posu|ivanjem, ustupanjem, izlaganjem van grada vrijednih eksponata bh. ba{tine“. Poslovi~no neupu}enima Busulad`i}u i Behmenu, naravno, ni{ta ne zna~i ~injenica da njujor{ki Metropolitan muzej dnevno ima u prosjeku oko 20.000 posjetilaca, dakle vi{e nego {to Zemaljski muzej BiH (i to onda kad je u potpunosti “funkcionalan“) ugosti tokom ~itave godine. No, za~u|uju}a je odluka Komisije za nacionalne spomenike BiH, koja je ve}inom glasova tako|er osudila Hagadu na do`ivotnu “robiju“ u ko zna do kada zaklju~anom Zemaljskom muzeju, daleko od o~iju javnosti. Istina, Sarajevska hagada je i u vrijeme dok je Muzej bio otvoren izlagana samo ~etiri dana godi{nje. Ostalih 361 dan u godini, posjetioci Muzeja mogli su umjesto originala u`ivati u replici Hagade, {to je uistinu atraktivno za svakoga ko namjerava posjetiti Muzej otprilike u onoj mjeri koliko bi, primjerice, posjetiocima pari{kog Louvrea bilo zanimljivo da, umjesto originala, gledaju kopiju Mona Lise. “Mada Jevrejska zajednica u BiH nema nikakve veze sa cijelom pri~om oko izlaganja Hagade u New Yorku, naravno da mi je kao gra|aninu Sarajeva i pripadniku jevrejskog naroda jako `ao {to je BiH propustila priliku za veliku, besplatnu reklamu onoga na {to smo najponosniji, a to je na{a tolerancija, me|usobno razumijevanje i spremnost da pomognemo jedni drugima, {to se upravo vidi kroz ~arobnu pri~u o spa{avanju Sarajevske hagade“, ka`e za “SB“ Jakob Finci. “Nakon {to je objavljena knjiga People of the Book Geraldine Brooks, Sarajevska hagada postala je jako popularna u SAD-u. Zamislite samo da bi je za tri godine u New Yorku vidjelo 20 miliona posjetilaca Metropolitana, a ovdje stoji zaklju~ana, bez ikakve koristi za bilo koga“, ka`e Finci. Protiv izlaganja Hagade u Metropolitan muzeju glasala su tri ~lana Komisije za o~uvanje nacionalnih spomenika BiH: Amra Had`imuhamedovi}, Dubravko Lovrenovi} i Zeynep Ahunbay. Svoju odluku obrazlo`ili su ~injenicom da je Zemaljski muzej BiH zatvoren, te da Hagada u takvim uslovima ne mo`e biti izmje{tena. Članovi Komisije smatraju da je za bilo kakvu me|unarodnu saradnju tog vida neophodno prvo normalizirati uslove u kojima radi Zemaljski muzej. “To, naravno, ne zna~i da se Komisija u svojoj odluci rukovodila glasinama da taj vrijedan rukopis ne bi mogao biti vra}en u Bosnu i Hercegovinu. To su spekulacije neupu}enih pojedinaca“, ka`e profesor Dubravko Lovrenovi}. Ipak, nije te{ko pretpostaviti 58

JAKOB FINCI Mogli smo imati ogromnu, sjajnu, besplatnu reklamu koja bi trajala tri godine

kako su pomenuti ~lanovi Komisije ovakvu odluku donijeli pod pritiskom gradskih vlasti, odnosno gradona~elnika Behmena, koji sebe o~igledno smatraju jedinim stvarnim “vlasnicima“ Hagade. Jedina koja je podr`ala prijedlog posudbe Hagade Metropolitan muzeju bila je Ljiljana [evo, predsjedavaju}a Komisije. Kao i Finci, Ljiljana [evo smatra da je u uslovima u kojima se ne mo`e predvidjeti koliko }e Zemaljski muzej biti zatvoren veoma lo{a odluka da Hagada ne bude dostupna javnosti, a posebno da ne bude izlo`ena u tako renomiranom muzeju kao {to je Metropolitan.

ADNAN BUSULAD@I] Izlaganje Hagade u New Yorku za nas bi bilo korisno na nivou eventualne jednokratne pomo}i

novac je obezbije|en ve}inom od donacija UN-a i njema~ke vlade. No, nakon {to su restaurirana Hagada i moderno opremljena sef-soba sve~ano i ambiciozno prezentirani javnosti, uslijedilo je prili~no iznena|enje da ne ka`emo razo~arenje - kada su iz Muzeja najavili kako }e se original Hagade mo}i vidjeti samo nekoliko dana u godini, dok }e ostalim danima biti izlo`ena replika ALIJA ALIJA BEHMEN BEHMEN Niko Niko ne ne smije smije iznijeti iznijeti Hagadu Hagadu iz iz Sarajeva Sarajeva

REPLIKA UMJESTO ORIGINALA “Metropolitan muzej, jedan od najve}ih svjetskih muzeja, ponudio je vrlo kvalitetne uslove izlaganja Hagade, sa izuzetnim konzervatorskim uslovima i visokim mjerama obezbje|enja, {to je standard za muzeje tog renomea. To izuzetno vrijedno djelo tokom tri godine bilo bi u znatno ve}oj mjeri dostupno javnosti, a taj muzej posje}uju ljudi iz cijelog svijeta“, ka`e [evo i dodaje: “Niko u Komisiji ne misli da bi do{lo do trajnog otu|enja Hagade, jer nismo u ratu ili u 19. stolje}u. Za takva izlaganja prave se ~vrsti me|unarodni ugovori.“ U restauraciju Sarajevske Hagade i opremanje sef-sobe u Zemaljskom muzeju, u kojoj se ~uva ovaj vrijedan rukopis, poslije rata ulo`eno je ukupno oko 120.000 dolara. Inicijativa za restauraciju i o~uvanje Hagade potekla je od Ujedinjenih nacija, a SLOBODNA BOSNA I 14.2.2013.


Hagada:TEKST osnova.qxd

14.2.2013

1:34

Page 59

KULTURNA (SAMO)IZOLACIJA SARAJEVA VELIKO PUTOVANJE OD [PANIJE DO BOSNE

Vrijednost Sarajevske Hagade procjenjuje se na oko osam miliona dolara Sarajevska hagada, iluminirana rukopisna knjiga koja poti~e iz 14. stolje}a, do{la je do na{e zemlje zajedno sa progonjenim Sefardima iz [panije. Sadr`aj Hagade ispisan je krasnopisom na prera|enoj i istan~anoj ko`i, u periodu kada papir jo{ uvijek nije u{ao u masovnu upotrebu. Ova izuzetna knjiga ima 142 pergamentska lista. Neki od njih ispisani su krasnopisom, neki iluminirani, a neki, opet, potpuno prazni. Uvezani su u tabake od po osam ili dvanaest stranica. Vrijednost Sarajevske hagade danas se procjenjuje na oko osam miliona dolara. Hagada je do 1894. bila u vlasni{tvu sarajevske porodice Koen koja je, usljed naglog gubitka bogatstva, bila prisiljena da je proda. Najprije su je ponudili tek osnovanom prosvjetnom dru{tvu La

Benevolencija, po cijeni od 150 kruna. Ali La Benevolencija nije mogla sakupiti taj, za tada{nje standarde veoma visok iznos, pa se Hagada tako na{la u posjedu tek osnovanog Zemaljskog muzeja u Sarajevu. Za vrijeme Drugog svjetskog

rukopisa. Uprava Muzeja je takav potez obrazlo`ila sigurnosnim razlozima, a to je zapravo naslije|ena praksa jo{ od zavr{etka Drugog svjetskog rata - Hagada se i ranije ~uvala u ~eli~noj kaseti u Muzeju i samo u vrlo rijetkim prilikama je pokazivana javnosti. Jakob Finci smatra da su takve mjere obezbje|enja pretjerane. “Ono {to je svugdje u svijetu normalno - da najpoznatija umjetni~ka djela putuju svijetom i izla`u se kako bi ih {to ve}i broj ljudi mogao vidjeti - u Bosni je izgleda abnormalno. Kao da se bojimo nekakvih urokljivih o~iju i stalno mislimo da se na{a Hagada, ako negdje ode, ne daj Bo`e nikad ne}e vratiti. A evo, prije nekoliko dana zavr{eno je dvogodi{nje izlaganje Tutankamona upravo u Metropolitan muzeju, Mona Lisa je tako|er dva puta tamo bila izlagana... Prije par godina platili smo velike novce za 30 sekundi reklame turisti~kih ljepota BiH na CNN-u, a sa Hagadom u New Yorku mogli smo imati ogromnu, sjajnu, besplatnu reklamu koja bi trajala tri godine! Čini mi se da smo propustili {ansu koju bi druge zemlje suhim zlatom platile“, zaklju~uje Finci. A kada smo toliko nepovjerljivi prema drugima, onda nas ne treba ~uditi i {to drugi 14.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

rata, nacisti su na popisu vrijednosti koje su `eljeli da oduzmu imali i Hagadu. Tada{nji kustosi Muzeja rukopis su sakrili u jednu ku}u izvan grada, ispod drvenog poda. Godine 1955. Hagada je ukradena iz Muzeja. Sre}om,

DUBRAVKO LOVRENOVI] Prvo normalizirati uslove rada Zemaljskog muzeja BiH

knjiga je ubrzo prona|ena i vra}ena u sarajevski Zemaljski muzej. Kada su 1991. po~ele pripreme za svjetsku manifestaciju obilje`avanja 500. godi{njice izgona Jevreja iz [panije, Hagada je pozvana u Madrid na do tada najve}u izlo`bu sefardike. Na`alost, ili na sre}u, tada je Muzej tra`io osiguranje od sedam miliona dolara na koje je, zbog rata u Sloveniji i Hrvatskoj, bila tako visoka premija da su organizatori odustali od poziva. Tako je Hagada ostala u Sarajevu da 1992. do~eka novi rat i da ponovo bude spa{ena na misteriozan na~in. Dr. Enver Imamovi}, ratni direktor Muzeja, sa nekoliko hrabrih policajaca i pripadnika Teritorijalne odbrane uspio je prenijeti Hagadu iz Muzeja u sigurnost trezora Narodne banke... 

imaju isti takav odnos prema nama, ka`e na{ sagovornik, podsje}aju}i na original Povelje Kulina bana koju su iz Dubrovnika prije par godina tako|er odbili “pozajmiti“ za izlaganje u Sarajevu. S obzirom na ~injenicu da na{a zemlja jo{ uvijek nema Ministarstvo kulture na dr`avnom nivou, te na vi{egodi{nje uzaludne molbe i apele sedam institucija kulture od dr`avnog zna~aja za rje{avanje njihovog formalnopravnog statusa, gotovo je iluzorno o~ekivati da }e problemi sa kojima se suo~ava Zemaljski muzej BiH biti rije{eni u skorije vrijeme. Donacije i privremena “krpljenja“ dugova ili, kako bi to rekao direktor Busulad`i}, “jednokratna pomo}“, zajedno sa muzejskim djelatnicima koji rezignirano ~ekaju da neko drugi preuzme njihovu sudbinu u svoje ruke, garancija su da }e Sarajevska Hagada, mo`da i najve}e kulturno blago koje ova zemlja ima, jo{ dugo stajati daleko od o~iju javnosti i negdje na nekom “tajnom“ mjestu skupljati pra{inu... Njeno nesu|eno putovanje u New York jo{ je jedan u nizu poteza aktuelnih vlasti i eksperata koji Bosnu i Hercegovinu neumoljivo vode ka kulturnoj (samo)izolaciji. Sarajlije bi na sve to le`erno rekle: ‘Ta }e Metropolitan!  59


Domac:TEKST osnova.qxd

14.2.2013

1:54

Page 60

(NE)SRETNO DIJETE

Rođen je 1985. godine i doktori mu nisu dali mnogo šanse za preživljavanje, OGGI TOMIĆ je ipak ozdravio ali, nažalost, odrastao u domovima za djecu bez roditelja; danas živi u Engleskoj, ima porodicu, no nije zaboravio sive dane odrastanja koje svojim filmom želi podijeliti sa cijelim svijetom

PRIČA DOMCA OGGIJA

“U domu su ga tukli produ`nim kablom. U Sarajevo je pobjegao ratne 1994. godine. Sada snima film o bosanskoj djeci bez roditelja“ Pi{e: NEDIM HASI] Foto: CHRIS LESLIE

“U domu sam `ivio i odrastao od svog ro|enja. A u Dje~iji dom Bjelave sam do{ao za vrijeme rata, 1994., kada sam pobjegao iz zeni~kog Dje~ijeg doma koji se zove Dom Porodica. Na bijeg sam se odlu~io sa jo{ dva prijatelja koji su `ivjeli 60

sa mnom. U to vrijeme sam imao samo devet godina, ali `ivot u zeni~kom Domu nikako nisam mogao podnijeti, pa sam se morao odlu~iti na bijeg. Bio sam spreman `ivjeti na ulici, ili bilo gdje, samo ne u tom domu. Nakon nekoliko sedmica provedenih u bijegu i `ivota po ulicama Visokog, bez hrane, odje}e i vode, prona{la nas je policija, koja nas je poslala prvim autobusom za Sarajevo u ljeto 1994.

godine. Na njihovo pitanje odakle smo, mi smo izbjegavali odgovoriti da smo iz zeni~kog Doma, jer nismo htjeli da nas po{alju nazad, zato {to smo znali {ta nas ~eka i kakvu nam dobrodo{licu priprema tada{nja direktorica Doma. Po dolasku u dom Bjelave, lijepo smo do~ekani i, zaista, iskreno i od srca bili primljeni od socijalnog radnika Ermina Terke i direktora Amira Zeli}a.“ SLOBODNA BOSNA I 14.2.2013.


Domac:TEKST osnova.qxd

14.2.2013

1:54

Page 61

OGGI TWIST

Redovi iznad dio su `ivotne pri~e Oggija Tomi}a, djeteta bez roditelja, koji je golem dio svog `ivota odrastao u domovima za djecu bez roditeljskog staranja.

HTIO SAM BITI “NORMALAN“ Oggi je ro|en kao bolesna beba, “nikad nisam ni htio znati kakva je to bolest, zovem je i danas voda u glavi“, doktori mu 14.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

nisu davali prevelike izglede za ozdravljenje, ~ak ni za `ivot, i njegova ga je majka ostavila u domu. No, Bo`jim provi|enjem je ozdravio i danas ima svoju porodicu u Engleskoj, gdje `ivi posljednjih godina. Iz Zenice je pobjegao od torture tada{njih vaspita~a koji su ga, ka`e, nerijetko znali pretu}i kablom od usisiva~a! “Tukli su me samo zato {to nisam htio biti kao ostali, {to sam bio druga~iji. Moj

vaspita~ i nije bio toliko lo{ koliko je zla bila tada{nja direktorica, Ai{a ili tako nekako. Ona je sada valjda u penziji. Maltretirala me je kad god sam joj rekao da me zlostavljaju ili tuku bez razloga. A sve {to sam htio je da imam dobro {kolovanje, nisam htio odrastati u Domu. Jednostavno, htio sam da budem ‘normalno dijete’. Dosta mi je bilo da me tuku bez razloga.” Oggi je odrastao u domovima, prvo u Fojnici pa zatim Zenici, Sarajevu i ba{ je na sarajevskim Bjelavama, zahvaljuju}i poznanstvu sa humanitarcima koji su tamo dolazili daju}i ~asove fotografije, dobio priliku da `ivi i radi u Engleskoj. [kotlan|anin Chris Leslie zainteresovao je Oggija Tomi}a za fotografiju i nau~io ga osnovama “fotografskog zanata”. “I dandanas Chris je jedan od mojih najdra`ih prijatelja. Jer Chris me je ne samo nau~io fotografiji nego mi je i pomogao u `ivotu, {to meni jako puno zna~i. U ljeto 1997. organizacija HHC otvorila je radionicu fotografije u domu Bjelave koju je vodio i bio zadu`en za nju Chris Leslie iz Glasgowa. On je dao sve od sebe da zainteresira {to vi{e Sarajlija, a ponajvi{e {ti}enika doma Bjelave, za fotografiju, koja bi nam, naravno, u budu}nosti pomogla u `ivotu.” Radionica se nalazila u starom dijelu Doma, gdje je nekori{teni prostor pretvoren u mini studio. “N Na`alost, kurs fotografije imao je samo nekoliko polaznika iz Doma, a ve}ina ~lanova nisu bili {ti}enici. Ali, bilo je super, jer su nama, djeci iz Doma, omogu}ili da se u to vrijeme upoznamo sa ostalom rajom iz obli`njih naselja, kao {to su Breka, Podhrastovi... Iz kompletnog projekta ja sam samo jedan koji je poznavanje fotografije iskoristio u budu}em radu i vlastitoj edukaciji”, ka`e Oggi. Nakon {to je okon~ao studij na engleskoj Akademiji za film i kameru, Oggi je odlu~io snimiti dokumentarni film o `ivotu djece bez roditelja u Bosni i Hercegovini. Okupio je ekipu, dobio dozvole za snimanje i krenuo prvo ka Zenici i tamo{njem zavodu Dom Porodica, iz kojeg je morao bje`ati ratne 1994. godine. “Bio sam u nekoliko domova, u Fojnici, u sarajevskom Humu i Bjelavama, i tamo mi je bilo lijepo. Ali morao sam bje`ati samo iz Zenice“, ka`e Oggi. Nakon {to su stigli u Zenicu i po~eli snimanje, do{la je policija i tra`ila od Oggija i njegovih suradnika snimljeni materijal i da napuste mjesto snimanja. “Ispred doma smo po~eli da radimo intervju, ni{ta negativno, jednostavno pri~u o mom odrastanju tu i vremenu u kojem sam se odlu~io na bijeg. Dva policajca su do{la, priveli nas i zatra`ila materijal. Tra`ili su da se uni{ti, {to mi naravno nismo htjeli uraditi jer smo imali dozvolu. No, direktor Doma  61


Domac:TEKST osnova.qxd

14.2.2013

1:55

Page 62

(NE)SRETNO DIJETE  je po~eo galamiti na njih i natjerao ih da nam uzmu materijal. Me|utim, mi smo ve} izvadili kartice i sakrili ih tako da smo uspjeli sa~uvati snimljeno.“

TJERAJU ME DA ZABORAVIM Nakon naguravanja i raspravljanja sa policijom, ponovo je do{ao direktor Doma, po~eo prijetiti, psovati, galamiti. “Mislio sam da ga cijela Zenica ~uje. A mi nismo ni bili u Domu, nego nekih stotinjak metara ispred, skoro na glavnoj cesti koja vodi do doma. I imali smo dozvolu snimati na javnom mjestu.“ Cijela je situacija eskalirala, Oggi se ~ak po~eo bojati da }e na njega direktor fizi~ki nasrnuti. Policija je stajala mirno i promatrala dok im je prije}eno sudom i hap{enjem. Tek kada mu je Tomi} kazao da }e zvati britansku ambasadu, policija se odlu~ila udaljiti. Kada je vidio da Tomi} nema namjeru odustati od snimanja, Dilber je oti{ao u dom i pozvao Ogijevog kolegu na razgovor a njemu zabranio da se uop}e pribli`ava domu. “On na to jednostavno nema pravo. Dom nije njegova nego javna ustanova i on

(PO)RATNI PO^ECI Oggi u Sarajevu 1997. godine

NOVI ŽIVOT U ENGLESKOJ: Nakon pakla bosanskohercegovačkog rata Oggi Tomić diplomirao je 2009. godine na akademiji u Engleskoj nikome ni{ta ne mo`e braniti. Mene je optu`io da {irim la`i o tome {ta se doga|alo u tom domu dok sam bio tamo od 1991. do 1994. godine. Mene, po njegovim rije~ima,

niko nije tukao, meni je tamo bilo super, u domu sam imao sve {to mi je potrebno: mene, po njegovim rije~ima, nisu tukli kablom od usisiva~a ako nisam htio da

ZNAM KO SAM Oggi Tomi} predstavljao je BiH na skupu mladih u ameri~kom Pitsburghu 62

radim kojekakve poslove koje nisu imali ni{ta sa mojom edukacijom. I sve to iako nije bio direktor doma u vrijeme u kojem sam ja u njemu boravio.“ Uz sve probleme, Oggi je okon~ao snimanje filma koji trenuta~no montira i nada se da }e brzo biti spreman za prikazivanje. No, zbog tog filma i dan danas ima problema. “I danas mi prijeti da }e me tu`iti zbog toga {to {irim staru pri~u o onom {to se desilo prije 20 i vi{e godina. Misle da bih to trebao zaboraviti iako se ja ne sla`em s njim jer istina mora da se zna. @elim da naglasim da je situacija po domovima na cijelom Balkanu i dan danas ista kao i prije 20 godina, djeca ne zaslu`uju da tu borave niti provedu svoje djetinstvo i to me boli kada vidim. Zbog toga radim ovo {to radim, `elim da poka`em na{em lijepom narodu da mi djeca ‘domci’ zaslu`ujemo bolje i da mo`emo posti}i to iako smo bez porodice. Blisko sura|ujem sa organizacijom HHC, koja puno radi na tome da spoji familije i djecu. Na`alost, mnogi od tih roditelja zbog neima{tine nisu mogli zadr`ati svoje dijete.“ Uprkos svemu, bio je i ostao odlu~an filmom ispri~ati svoju i pri~u djece ~ija je sudbina poput njegove. “Samo zato {to sam htio kazati da niti jedno dijete ne zaslu`uje odrastati u domu, imao sam problema i prije}eno mi je. Morao sam dokazivati istinu, ali nema veze. Djeca zaslu`uju bolje a ne da ih cijeli `ivot zovu ‘domci’ ili ‘kriminalci’, da ih po nekim domovima tuku i rade ko zna {ta sa njima. I boli me {to se na{i ljudi tako ignorantski odnose prema ovome, jer valjda vjeruju medijima kojima je najlak{e napisati da je tamo sve super.“  SLOBODNA BOSNA I 14.2.2013.


Portland:TEKST osnova.qxd

14.2.2013

1:47

Page 63

SLU[AJTE “PORTLAND CELLO PROJECT”

Vrhunski američki muzičar BECK HANSEN je notni zapis sa svog novog studijskog albuma “Song Reader” ponudio najvećem svjetskom internetskom servisu za razmjenu video sadržaja - “Youtubeu”; rezultat je album “Beck Hansen’s Song Reader”

SIMFONIJA ANTIFOLKA OD IDEJE DO REALIZACIJE Beck Hansen napisao je, a Portland Cello Project uglazbio neobi~an studijski album

Pi{e: MARIO ILI^I]

N

a svjetskoj glazbenoj sceni sve u~estaliji su projekti kojima glazbenici koji se bave ozbiljnom glazbom i sviraju neki od “zahtjevnih” instrumenata poku{avaju svjetsku afirmaciju ste}i obra|uju}i pop i rock hitove. Ovoga puta predstavljamo ne{to glazbeno unikatno: “mnogoljudni band” Portland Cello Project i album Beck Hansen’s Song Reader.

PRI^A PRVA: PCP Prvi dio pri~e je Portland Cello Project, jer se radi o zbilja iznimno zanimljivom bandu, kojeg ~ine istinski virtuozi na tom instrumentu. Jedna od krilatica ameri~kih ~elista doslovce prevedena glasi: “Čujte zvuk ~ela tamo gdje ga nikad ne biste o~ekivali.” Portland Cello Project je do sada bio poznat kao skupina koja je obra|ivala sve i sva{ta. Od hibridnih r’n‘b zvijezda opskurnih kvaliteta poput Kanye Westa preko Radioheada do “krvolo~nih zvijeri” iz heavy metal banda Pantera. Od 2008. do danas ekipa iz ameri~ke savezne dr`ave Oregon obra|uju sve `ivo. Band ~ine dvadeset i tri ~lana, od kojih je trinaest `ena. Naravno, nemogu}e ih je sve okupiti u isto vrijeme, jer su zauzeti svojim projektima, ali su tu kad treba.

PRI^A DRUGA: Beck in Black Zapravo, generalno gledaju}i ovo je mogla biti i prva pri~a, jer se radi o nezapam}enom 14.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

potezu u glazbenoj industriji ikad. Genijalni ameri~ki glazbenik Beck Hansen napravio je genijalnu stvar. Beck je notni zapis sa svog novog studijskog albuma Song Reader ponudio najve}em svjetskom internetskom servisu za razmjenu video sadr`aja - Youtubeu. Dakle, kajdanku, u koju je strpljivo i marljivo zapisivao, besplatno je postavio na internet. Igrom slu~aja prvi su se zaka~ili ~lanovi Portland Cello Projecta, a mogao je to biti i bilo koji anonimus `eljan slave ili medijske pozornosti. Beck Hansen ili pravim imenom Bek David Campbell je ameri~ki kantautor, pjeva~, tekstopisac, i multiinstrumentalist koji je profesionalnu karijeru zapo~eo albumom Golden Feelings iz 1996. godine. Do sada je snimio dvanaest studijskih albuma s kojim je ~etiri puta dostizao platinastu nakladu. Poznat je po eksperimentiranju. Kombiniranjem `ive svirke i sinteti~kih zvukova, uz slobodoumne, pokatkad i apsurdne tekstove. Sve navedeno Becka ~ini posebnim, te ga izdvaja iz dana{njih mainstream glazbenih krugova. Osim po iznimnom glazbenom putu, Beck Hansen je {okirao javnost objavom kako je i on, poput slavnog Tom Cruisea, pripadnik scijentolo{ke crkve.

PRI^A TRE]A: Spoj nespojivog Album Beck Hansen’s Song Reader otvara pjesma Don’t Act Your Heart Isn’t Hard. Klavirska podloga uz guda~ku potporu, prava je to pop simfonija. Slijedi je pjesma I’m Down, koju su portlandski

~elisti snimili uz pomo} ameri~kog ansambla Chanticleer. Zapravo, ~itav album koji su snimili Portland Cello Project pomogli su njihovi prijatelji. Ima tu i jazz glazbenika poput ameri~ke pjeva~ice J olie Holland, ozbiljnih umjetnika kao {to je Adam Shearer ili mladih nada kao {to je Patty King. Reklo bi se udrobljeno, ali bitan je finalni proizvod. A on je unikatan. Do We Do je pjesma koja nas slikom vra}a u ameri~ko doba prohibicije, neprestano ponavljaju}i isto pitanje. Eyes That Say ‘I Love You molska je pjesma kojom dominiraju guda~i, ali i zanimljivi klavirski aran`mani. Po mom skromnom sudu najbolja pjesma na albumu svakako je Now That Your Dollar Bills Have Sprouted Wings, koju su ameri~ki ~elisti izveli uz pomo} Lizzy Ellison i Patty King. Vo`nja ~elom kao osnovnim instrumentom dominira kao zanimljiva podloga toj blues nabrajalici. Pjesma Rough On Rats zvu~i kao neki predlo`ak za soundtrack filma o Jamesu Bondu iz kasnih 60-ih godina. Niti pjesma Old Shangai nije daleko. Iz okvira jedino iska~e Tittle of This Song, koja se jedina uklapa u pop {ablon, zbog koliko toliko standardnih aran`mana i pitke ritam sekcije. Album zatvara akusti~na Last Night You Were a Dream. Zaklju~ak je kako je Beck Hansen napisao, a Portland Cello Project uz pomo} prijatelja snimio album koji je po mnogo~emu posebno glazbeno djelo, o kojem }e se jo{ dugo govoriti.  63


Panjeta:TEKST osnova.qxd

14.2.2013

1:30

Page 64

S VJETROM U LE\A

“Nećemo puške i svađe, eksploataciju i vladavinu šljama - hoćemo mir, slobodu, jednakost, obrazovanje, solidarnost, zdravstvenu i socijalnu zaštitu i jednaka prava za sve, bez obzira na boju, miris i ukus”; oni su legendarni ATHEIST RAP, dolaze iz Novog Sada, a svoj naredni sarajevski koncert odsviraće 16. februara

ATHEIST RAP I POSLIJE SMAKA SVIJETA

Razgovarao: ALMIR PANJETA

N

ovosadski punk rock band Atheist Rap uo~i nedavno najavljenog smaka svijeta odr`ao je opro{tajnu turneju, a nakon {to je smak svijeta propao primorani su da organiziraju povratni~ku turneju koja nije zaobi{la Sarajevo. Krajem maja na Kalemegdanu dijeli}e binu s bandovima kakvi su Hladno pivo i Green Day, a samo za ~itaoce Slobodne Bosne govore pjeva~ Doktor Pop, gitarista i pjeva~ Radule i basista Leki.

“NEMA VI[E FRIKOVA”

 Apokalipsa vam je, ~ini se, donijela dosta problema: taman {to ste zavr{ili opro{tajnu turneju i ~ekali kraj svijeta, apokalipsa nas je zaobi{la i sad morate praviti povratni~ku turneju... LEKI: Naprotiv, mislim da nam je apokalipsa dala vetar u le|a. Uvek krizne situacije i nevolje nude mogu}nost iznala`enja novih re{enja, nateraju ~oveka da preispita svoj polo`aj u `ivotu i svemiru, da pro~e{lja stavove i prioritete te se kriti~ki osvrne na dosada{nji `ivot i li~ne domete i doprinos svetskom miru. To je bila prilika da sebi obe}amo, u slu~aju da pre`ivimo smak sveta, da }emo ubudu}e biti vredniji, da ne}emo jesti masno, da }emo vi{e {etati i da ne}emo tu}i decu, ili da ih bar ne}emo tu}i kai{em i bezbol palicom.  Kraj ste i{li do~ekati u \avolju varo{. Za{to ba{ tamo i kakvi su vam bili planovi za dan poslije smaka svijeta? DR POP: I{li smo jer smo bili ube|eni da }e tamo biti glavni udar, a to je ono {to smo hteli osetiti jer smo do sada sva{ta pro{li, ali to nismo. Shodno tome, ne ra~unaju}i Plan B, koji se sada ostvaruje, nikakvih planova nije bilo. 64

RADULE: Plan B je bio da demantujemo izjave koje smo dali prilikom otkrivanja velikih bendovskih tajni na poslednjem koncertu pred smak sveta i da odmah krenemo na povratni~ku turneju, koja je po~ela ve} sutradan, na Koncertu godine u Novom Sadu.  Sada ste na povratni~koj turneji koja evo ne zaobilazi Sarajevo i Pro ROCK Club Johnny, ~iju }ete godi{njicu uveli~ati svojim nastupom. Spremate li neki poseban program? LEKI: Za svaki nastup mi pripremamo poseban program. Materijala imamo vi{e nego dovoljno, a mnogo faktora uti~e na izbor kompozicija koje planiramo da izvedemo: od vrste bine i prostora gde sviramo, pretpostavljene strukture publike koja nas ~eka, da li smo i kada poslednji put svirali u tom mestu i sli~no. Relativno skoro smo imali tri svirke u tri dana i sve tri set-liste su bile razli~ite. Tako }e biti i ovoga puta u Sarajevu, gde posle du`eg vremena sviramo solisti~ki koncert.  Kako komentari{ete probleme koje je klub Johhny imao sa istoimenim vokalnim solistom, koji je sudskim prijetnjama tra`io da se promijeni ime? RADULE: Koji Johnny - Thunders, Lydon, [tuli}? Samo je Rotten solista, druga dva su i svirali gitaru. Nisam upu}en, nemam pojma koji su razlozi navedeni u tu`bi.  Kakvo je va{e generalno mi{ljenje o [tuli}u i njegovom djelovanju iz “ilegale” proteklih nekoliko godina? LEKI: Moje generalno mi{ljenje o [tuli}u je vi{e nego pozitivno. Kao klinac sam ih prvi put gledao jo{ daleke 1980., kada su nastupali kao predgrupa Pa|enovom Aerodromu i kada su oduvali glavnu atrakciju te ve~eri. Kasnije sam imao zadovoljstvo da ih gledam jo{ petnaestak puta, nestrpljivo sam ~ekao

svaki novi album, ali u nekom trenutku mi se vi{e nije svi|alo to {to radi. Njegovo delovanje iz “ilegale” samo dokazuje jedinstvenost tog ~oveka. [to re~e on sam: “... nema vi{e frikova...” Takvih sigurno ne!  Na sceni ste evo ve} 23 godine. Kazali ste mi jednom prilikom da se ne}ete “pretvoriti u svoje karikature, poput nekih”. Na koga ste konkretno mislili? RADULE: Na neke face sa svetske i doma}e scene koji postanu ikone buntovni{tva s razlogom, a onda po~nu da brljave i poseru se sami sebi na glavu, pa jo{ i razmazuju, likovi poput Bore ^orbe i sli~ni. Ima takvih svuda po svetu, nije u pitanju lokalni fenomen.  [ta planirate za obilje`avanje 25. godi{njice, takore}i srebrnog pira koji vam se bli`i? DR POP: Ne bi bilo fer da i{ta od tih glamurozno-megalomanskih planova objavljujemo ove godine i time u startu uni{timo jednu divnu godinu, kakva je ova, 2013. Koja je tek na pomolu. Na{i twiter, fb, net i ostali verni pratioci, kao i ~itaoci dnevne {tampe, u regionu i {ire, ne}e biti uskra}eni SLOBODNA BOSNA I 14.2.2013.


Panjeta:TEKST osnova.qxd

14.2.2013

1:31

Page 65

BLUE TRABANT PONOVO U SARAJEVU Foto: B. Stojanovi}

ni za deli} informacije, dozvoli}ete, kad za to bude vreme. Pred sam kraj teku}e godine obelodani}emo raspored de{avanja, satnicu, spisak i broj gostiju, kao i lokacije gde }e se najve}i praznik u ovom veku desiti i za{to.

DRUMSKA PREVOZNA SREDSTVA

 Nezaobilazno pitanje je i ono o va{oj pjesmi Sarajevo, koju ste izvodili u Srbiji u vrijeme rata u BiH. Kazali ste mi da je jednom ~ak mijenjala naziv u Vojvodina, i da je nakon 1999. rje|e izvodite. Postoji li neki poseban razlog tome, i da li }e je publika u Johhnyju mo}i ~uti? RADULE: Pesma Sarajevo je pred bombardovanje tada{nje SRJ 1999. dobila obradu u vidu pesme Vojvodina i dalje je u tom obliku vi{e ili manje, sada malo vi{e, aktuelna, jer se u Vojvodini od velikosrbijanske jogurt-revolucije stalno ne{to burgija i provocira. Ne}emo pu{ke i sva|e, eksploataciju i vladavinu {ljama - ho}emo mir, slobodu, jednakost, obrazovanje, solidarnost, zdravstvenu i socijalnu za{titu i jednaka prava za sve, bez obzira na boju, miris i ukus.

THIS THIS BAND BAND IS IS NO NO ORDINARY ORDINARY BAND BAND “Dr`ava “Dr`ava ii Crkva Crkva su, su, umesto umesto servisa servisa gra|ana gra|ana ii hramova hramova duhovnosti, duhovnosti, obi~ne obi~ne privatne privatne firme firme koje koje se se bave bave organizovanim organizovanim krimi kriminalom” nalom”

“Na{a pesma Sarajevo je pred bombardovanje tada{nje SRJ 1999. dobila obradu u vidu pesme Vojvodina“

KOLA KOLA SU IM SVINJE POJELE POJELE DO DO POLA POLA “Imamo “Imamo toliko toliko doga|aja doga|aja vezanih vezanih za za automobile automobile da da bismo bismo knjigu knjigu mogli mogli napisati” napisati” 14.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

 Blue trabant, Wartburg limuzina... Da li je Atheist Rap imao jo{ nekih zanimljivih doga|anja s autima koja do sada nisu opjevana? LEKI: Po{to je na{ posao direktno vezan za putovanja i drumska prevozna sredstva, doga|aja vezanih za automobile - guranje Te~ine zastave uzbrdo ka Beogradu kod Bubanj Potoka, kombije, kad nam se u Klikinom kombiju bez grejanja u decembru zamrzao sok u fla{i na putu do ku}e iz Kraljeva, autobuse, te{ko pijanstvo i pi{anje u fla{e na povratku iz Skopja, pa ~ak i teretne kamione kao onomad u Banjoj Luci kada su nas tim konformnim prevoznim sredstvom u {est ujutro iskipovali na busku stanicu - ima napretek. Mogla bi se knjiga napisati, u nekoliko tomova, k‘o Rat i mir.  Politika je neizbje`na. Kako vidite danas politi~ku scenu u regionu i ulogu ~ini se sve inertnije omladine u njoj? RADULE: Mislim da se malo {ta generalno menja. Najve}a promena je ta {to sve manje ljudi naseda na pri~e politi~ara, jer su se svi odreda iskompromitovali. To je postala kasta za sebe, nema vi{e ni ideala ni plana i programa, samo uzmi pare i pravi se lud. Zakone su prilagodili da {tite njihove li~ne i interese krupnog kapitala, li`u se sa sli~nima iz ostalih sfera dru{tva, zamenili su estradne zvezde i javno izvode performanse pod parolom parlamentarne demokratije, koju su doveli do apsurda. I Dr`ava i Crkva su, umesto servisa gra|ana i hramova duhovnosti, obi~ne privatne firme koje se bave organizovanim kriminalom.  65


Berlin:TEKST osnova.qxd

14.2.2013

1:43

Page 66

JO[ UVIJEK TRAJE Foto: REUTERS

EPIZODA IZ ŽIVOTA FILMOFILA

I ove godine na “Berlinalu” imamo film, i to u glavnom programu, “Epizoda u životu berača željeza” DANISA TANOVIĆA, koji je premijerno prikazan 13. februara; naša saradnica piše o ovom, ali i o nekim drugim filmovima koji su uvršteni u glavni kao i u program “Panorama” 66

Pi{e: DUBRAVKA JOVANOVI] (Berlin)

O

ni su dru{tveno neprivilegovani. Oni su za dru{tvo nevidljivi i nezanimljivi. Senada i Nazif, romski bra~ni par sa dvije nesta{ne djevoj~ice i svakodnevnom mukom da se koja marka zaradi od prodaje starog `eljeza, “ubranog” na SLOBODNA BOSNA I 14.2.2013.


Berlin:TEKST osnova.qxd

14.2.2013

1:43

Page 67

“63. BERLINALE”, S PONOSOM DANISOVO “BERLINALE” Producenti ^edo Kolar i Amra Bak{i}-^amo (prvi slijeva i prva zdesna), a izme|u njih reditelj Tanovi} i glavni akteri njegovog novog filma

U Berlinu su ovacijama ispra}eni filmovi Danisa Tanovi}a, Bobe Jel~i}a i Srdana Golubovi}a lokalnim deponijama. To su junaci novog dugometra`nog filma Danisa Tanovi}a Epizoda u `ivotu bera~a `eljeza, dokumentaristi~ke drame sa kojom se ovaj autor takmi~i za Zlatnog medvjeda 63. Berlinala.

HRABRI ^IN Inspirisan istinitim doga|ajem, ra|en o~igledno skromnim finansijskim sredstvima, sniman malom kamerom uz potpuno 14.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

po{tovanje pravila iz manifesta Dogma 95, dakle - autenti~no svjetlo, ton, bez upotrebe muzike i tako redom, Tanovi}ev film na trenutke neodoljivo podsje}a na Smrt gospodina Lazareskua Christija Puiua. Mo`da ba{ zbog Senadine (S S enada Alimovi}) i Nazifove (N Nazif Muji}) agonije da se ova mlada `ena spasi od smrti izazvane mogu}om sepsom (plod u njenoj utrobi je mrtav i ona krvari), dok joj se

vrata svih klinika zatvaraju pred nosom zbog nemogu}nosti pla}anja 980 konvertibilnih maraka, koliko ko{ta operacija za one bez socijalnog osiguranja i zdravstvene klinike. Mali, human, topao, ali i socijalno anga`ovan Tanovi}ev film sa izvrsnim glumcima-natur{~icima, koji ipak ima sretan kraj. I koji je ve} prodat u Francusku, Italiju, Veliku Britaniju, Njema~ku, Englesku, Bugarsku, Tursku... U programu Forum vi|en je i hrvatskobosanskohercegova~ki film Obrana i za{tita Bobe Jel~i}a, Mostarca rodom a Zagrep~anina po ku}noj adresi, poznatog kazali{nog reditelja koji sada nudi i svoje dugometra`no igrano djelo na granici eksperimenta. Beogradski filmski glumac Bogdan Dikli}, zaslu`io je svaki aplauz koji je dobio poslije premijere, o o`iljcima koje je na Mostar i na njegove `itelje ostavio rat i podjela grada nevidljivim, ali jo{ uvijek nesavladivim zidom. Nada \urevska i Dikli} ogromnom snagom nose ovaj mentalitetski, disharmoni~ni i po unutra{njem osje}aju ljudi, katastrofi~an i beznade`an film, u kojem je Jel~i} kao reditelj beskompromisan i u izrazu i u stilu. I on je blizak rumunskoj verziji Dogme. Ubjedljivo najmnogoljudniju filmsku delegaciju na 63. Berlinalu imao je koprodukcijski, srpsko-njema~ko-hrvatsko-slovena~ko-francuski film Krugovi Srdana Golubovi}a. I ovaj je film prikazan u Forumu i dobio aplauze poslije premijere. Dobre kritike koje je dobio tokom festivala Sandens, itekako su pomogle prijemu u Berlinu. “Srdan Golubovi} bavi se o`iljcima rata u ‘Krugovima’, jednostavnom i krajnje dirljivom filmu o {teti koju su ljudskim du{ama nanijela neprijateljstva koja su potresala region godinama”, pi{e u Holivud riporteru, dok ugledni Varajeti isti~e da je film Krugovi posebno “blagoslovljen kamerom Aleksandra Ili}a” i da ”Golubovi} dr`i gledaoca tako izvan balansa i gladnog za nastavak pri~e, da je kona~ni ishod ushi}uju}i”. Scenaristi ovog filma su bra~ni par Sr|an Koljevi} i Melina Pota Koljevi}, koji su filmsku pri~u inicijalno zasnovali na istinitom ratnom doga|aju - hrabrom ~inu Trebinjca Sr|ana Aleksi}a. Ina~e, 63. Berlinale po~elo je evropskom premijerom filma The Grandmaster honko{kog reditelja Wonga Kar-waia, koji je i predsjednik glavnog festivalskog `irija. U internacionalnoj, zapadnja~koj publici prilago|enoj verziji (kineski original koji je ve} postao hit u Aziji traje 130 minuta), vi{e je pri~anja i detaljnih obja{njena stilova i razli~itih {kola borila~kih umjetnosti i vje{tina, nego kung-fua na djelu, iako je The Grandmaster prije svega zami{ljen kao epski akcioni spektakl, biografija legendarnog kung-fu majstora Ipa Mana, mentora Brusa  67


Berlin:TEKST osnova.qxd

14.2.2013

1:44

Page 68

JO[ UVIJEK TRAJE Foto: Mario Ili~i}

PO^ETAK SNIMANJA “OBRANE I ZA[TITE” U MOSTARU Zagreba~ki reditelj ro|en u Mostaru Bobo Jel~i} i glumci Bogdan Dikli} iz Beograda i Nada \urevska iz Sarajeva

 Lija i osniva~a “ving ~un” kung-fu {kole. Njegovu `ivotnu pri~u, kao i istorijat borila~ke umjetnosti kao neodvojivog dijela kineske kulture i tradicije, Kar-wai prikazuje uz eho istorijskih drama kroz koje su se reflektovali i san o kineskom ujedinjenju i promjene u odvajanju kineskih provincija tokom japanske okupacije i kasnije tokom gra|anskog rata (period od 1930. do 1951). Iako je “ving ~un” {kola Ipa Mana naj~uvenija na svijetu, sa najve}im brojem sljedbenika, Wong Kar-wai ovog legendarnog majstora portreti{e kao tu`nu i izolovanu figuru. Film je na trenutke ~ak i dosadan!

VIZUELNO MO]NO Prvi film vi|en u konkurenciji za nagradu Zlatni medvjed jeste posljednji film iz takozvane rajske trilogije austrijskog dokumentariste i filmskog reditelja Urliha Zajdla. Po{to je u Kanu vi|en Raj: Ljubav u kojem se bavio seksualnim turizmom sredovje~nih Austrijanki, pa u Veneciji prikazan i nagra|en Raj: Vjera u kojem je na sebi svojstven na~in povezao fanati~nu ljubav prema Hristu i seksualne frustracije, Zajdl se u filmu Raj: Nada vra}a na po~etak. Liku iz prve pri~e, Melani tinejd`erskoj k}erki seks-turistkinje Tereze, koju majka prije odlaska u Keniju {alje u austrijski dijet-kamp, kako bi djevoj~ica kona~no smr{ala. Iako na prvi pogled Zajdl gledaoce tjera da se krajnje “politi~ki nekorektno” smiju debeloj djeci, on su{tinski i veoma suptilno gradi pri~u o usamljenoj djeci rastrzanoj izme|u razvedenih roditelja i pri~u o bu|enju `ene u djevoj~ici i prvom zaljubljivanju... U ime..., novi film poznate poljske rediteljke Malgor`ate Malgo{ke [umovske, izazvao je reakcije jo{ prije samog prika68

zivanja u konkurenciji Berlinala, jer autorka otvara i istra`uje veoma delikatnu i provokativnu temu - homoseksualnost me|u sve{tenstvom. U vizuelno mo}nom filmu, [umovska pri~a o katoli~kom sve{teniku u malom poljskom selu koji sa sobom nosi svoju veliku tajnu, rastrzan izme|u zabranjene `elje i zavjeta svevi{njem. Novi film Gasa Van Senta Obe}ana zemlja, politi~ki je triler na temu aktuelnih ameri~kih ekolo{kih trvenja, sa Metom Dejmonom kao glavnim glumcem. Ruski film Dug i sre}an `ivot Borisa Hlebnikova, nije ostavio pretjerano sna`an utisak, iako je rije~ o ljudskoj egzistencijalisti~koj drami sa puno potencijala, pri~i o tragediji pristojnog ~ovjeka koji ne pristaje da utone u `ivo blato korupcije i pohlepe. Ameri~kom filmu Neophodna

smrt ^arlija Kantrimena debitanta Fredrika Bonda, nije uop{te mjesto u glavnom takmi~arskom programu, ali je valjda to {to u njemu glavnu ulogu igra popularni [ija Labef, bio dovoljan argument Diteru Kosliku da ga programira tamo gdje mu nije mjesto. Razo~aravaju}i je i igrani film, ina~e vrsnog kanadskog dokumentariste (i filmskog kriti~ara) Denija Kotea, pod nazivom Vik i Flo su srele medvjeda. Poslije obe}avaju}eg po~etka i upoznavanja sa glavnim junakinjama, slijedi serijal neopravdanih ekscentri~nosti, bizarnosti i misterija, kao i gradnja vje{ta~kog svijeta, koji odbija gledao~evu pa`nju. Povoljnije utiske ostavila su tri filma i to samo zbog prili~no sna`nih `enskih likova koji i ina~e dominiraju glavnim festivalskim programom. Njemački film

REZERVISANO SAMO ZA ZVIJEZDE @ilijet Bino{, nadahnuta i veoma ubjedljiva SLOBODNA BOSNA I 14.2.2013.


Berlin:TEKST osnova.qxd

14.2.2013

1:44

Page 69

“63. BERLINALE”, S PONOSOM

NOVO PRIKAZIVANJE “KRUGOVA” Beogradski reditelj Srdan Golubovi} svoj novi film predstavio je i u Berlinu

Zlato Tomasa Arslana, sa Ninom Hos u glavnoj ulozi, revizionisti~ki je vestrn, vizuelno rasko{na period-drama sa jakim osje}ajem autenti~nosti, pri~a o njema~kim imigrantima u Americi koju trese “zlatna groznica”. Arslan se ~vrsto dr`i svih poznatih standarda filmova o “divljem zapadu”, ali je najvje{tiji u nagla{avanju surove realnosti. Filmu ozbiljno nedostaje emotivnosti i po koja trunka humora. Partner Nini Hos, u ulozi ~vrste i u svojim odlukama nepokolebljive `ene jeste Marko Mandi}, slovena~ki glumac i evropska filmska zvijezda. I lik Glorije u istoimenom filmu ~ileanskog reditelja Sebastijana Lelija, veoma je privla~an. Ovo je do sada i najprivla~niji i najtopliji film u zvani~nom glavnom programu. Leliova Glorija, u kojem je izvrsna glumica Paulina Garsija, tragikomedija je o krhkosti nade i bolnosti ONI VEDRE I OBLA^E Direktor Berlinala Diter Koslik i predsjednik `irija Wong Kar-wai

14.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

`ivotnih istina i ~vrsto sazdan portret 58godi{nje razvedene `ene, koja ima snagu da izbori sa usamljeno{}u i odba~eno{}u i suprotstavi vrtlogu suprotstavljenih osje}anja. Francuski film Monahinja Gijoma Niklua, jo{ jedna od mnogih ekranizacija romana Deni Didroa (najpoznatija je ona sa potpisom @aka Riveta iz 1966. sa Anom Karinom u glavnoj ulozi), za svoje vrijeme smjelom kritikom crkve. Nikluova verzija je vi{e koncentrisana na sudbinu mlade `ene koja se bori protiv nemilosrdnog sistema koji uni{tava pojedinca i sa lako}om se razvija u univerzalnu bezvremenu dramu.

MRA^NE STRANE NARKO-POLITIKE Na kriti~arskim listama na sredini Festivala, pridru`io se i rumunski film Dje~ija poza Kalina Petera Necera. Iako se

ovaj reditelj ponovo vra}a svojim hermeti~nim i sporim kadrovima i kli{eima, velika glumica Lumineta \er|u, svojom ulogom bogata{ice koja prolazi pravi pakao kada sazna da joj je sin kriv za te{ku saobra}ajnu nesre}u, u~inila je Dje~iju pozu i mo}nom i privla~nom. Umjesto {arma, novim filmom Stivena Soderberga Sporedni efekti, vlada znojenje, lupanje srca i anksioznost glavne junakinje, upravo pu{tene iz zatvora, u kojem su ljekari njeno psihi~ko stanje stabilizovali psihodeli~nim lijekovima. U filmu u kojem Soderberg otkriva mra~ne strane narko-politike i farmaceutskog me{etarstva, glavne uloge igraju D`ud Lou i Runi Mara. U mno{tvu francuskih filmova koji su ove godine okupirali i glavni i paralelne programe Berlinala, vi|en je i Camille Claudel 1915 Bruna Dimona. Stati~na i raspri~ana drama o posljednjim danima slavne francuske skulptorke Kamil Klodel, koje je provela zatvorena u samostanu, gdje su poku{avali da je lije~e od ubje|enja da je progone oni koji joj zavide, a prije svih njen doju~era{nji ljubavnik Ogist Roden. Film bilje`i njeno beskrajno bdijenje, u nadi da }e ona kao umjetnica kona~no na}i razumijevanje i priznavanje, njen odnos sa bratom, religioznim piscem Polom Klodelom i njen odlazak sa svijeta u kojem je uvijek kora~ala ispred svoga vremena. @ilijet Bino{ kao Kamil Klodel je nadahnuta i veoma ubjedljiva, i to i jeste glavni kvalitet ovog neuspjelog Dimonovog filma. Od francuskih novotarija u programu Panorama, vi|en je i dokumentarac Bambi Sebastijana Lit{ica. Zanimljiv i klasi~an portret ~uvene pariske kabaretske zvijezde Mari-Pjer Pruvo, poznatije kao plavokosa Bambi, koja je 1935. ro|ena kao JeanPierre u malom al`irskom selu. Sada ve} 77-godi{nja Bambi, u kameru svjedo~i kako je jo{ kao ~etvorogodi{nje dijete znala da je ro|ena u pogre{nom tijelu, da je oduvijek bila svjesna da je druga~ija i spremna za borbu da bude ono {to u du{i jeste - `ena. Provokaciju u Panorami izazvao je i igrani film Ljubavne bitke francuskog veterana @aka Doajona, na prvi pogled sav sazdan od improvizacija gluma~kog para, ~ije se fizi~ke i psiholo{ke igrarije predaje i samootkrivanja, pretvaraju u do sada nevi|ene seksualno-erotske sudare bez granica. U trenutku dok {aljemo ovaj berlinski dnevnik, u toku je press konferencija Danisa Tanovi}a. Do samog kraja Festivala ostaju jo{ da se pogledaju filmovi D`afara Panahija i Kambuzie Partovi, Dejvida Gordona Grina, Emira Baigazina, Emanuel Berko i Hong Sang-sooa, i da se isprati dodjela Zlatne kamere za `ivotno djelo glumici i rediteljki Izabeli Roselini.  69


prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd

12.2.2013

17:20

Page 70

KULT MARKET THE JON SPENCER BLUES EXPLOSION

Meat + Bone Osam punih godina trebalo je Jon Spencer Blues Exposlosion bandu da se odva`i u}i u studio i snimi novi album. Punk blues njihov je glazbeni pravac. Dvanaest novih pjesama na tragu Little Richarda i Rolling Stonesa u najboljim danima, dovoljan su razlog svim fanovima koji jedva ~ekaju najavu turneje za album Meat + Bone.

MUZIKA “The Truth About Love”, novi album pjevačice Pink

Oda jednoj ljubavi

HELLOWEEN

Straight Out of Hell Najpoznatiji ~uvari sedmog klju~a, Helloween, snimili su ~etrnaesti studijski album. A najzna~ajniji svjetski power metal band vjernim fanovima ponudio je novih trinaest pjesama. Hambur{ki metalci traju ve} vi{e od trideset godina, iza njih su deseci platinastih naklada, puni stadioni i dvorane, a uz njih vjerni fanovi koji ve} vi{e od tri desetlje}a ne posustaju.

JAKE BUGG

Jake Bugg Britanska glazbena scena bogatija je za mladog kantautora Jakea Bugga, koji je snimio i svoj prvi, istoimeni studijski album. Jake nije obi~an folk rocker. Na njegova mlada ple}a neodgovorni britanski glazbeni kriti~ari natovarili su te{ko breme. Naime, iako je snimio samo jedan album, ve} ga porede s najve}im pjesnikom me|u rockerima Bobom Dylanom.

70

POP ROCK BUNTOVNICA Album The Truth About Love nastao je nakon bra~nog brodoloma

U pravoj poplavi pro{logodi{njih glazbenih ostvarenja umalo da neopa`eno pro|e jedna od najpopularnijih pop rock zvijezda dana{njice koja se odaziva na ime Pink. Pravim imenom Alecia Beth Moore ro|ena je 1979. u ameri~koj saveznoj dr`avi Pennsylvaniji. Glazbene gene naslijedila je od oca Jamesa Moorea, koji je izvrsno svirao gitaru. S ~etrnaest godina je po~ela nastupati po filadelfijskim klubovima, iako joj je jo{ u ranoj mladosti dijagnosticirana astma. Zapravo, prava karijera mlade Aleciaje zapo~ela je onoga trenutka kada je po~ela pjevati prate}e vokale velikoj Diani Ross. U dosada{njoj karijeri zaslu`eno nosi epitet pop rock buntovnice. Ponajprije zbog tematike koju obra|uje u tekstovima svojih pjesama, pra}enih u pravilu kvalitetnom glazbom i sjajnim vokalnim izvedbama. U dosada{njoj glazbenoj karijeri osvojila je tri Grammyja, jedan Brit Award i nekoliko MTV-jevih nagrada. Iako mnogi ne znaju, Alecia je ostvarila i ~etiri uloge na filmskom platnu, a debitirala je u ostvarenju Rollerball iz 2002., u kojem je glumila rock pjeva~icu. Nedugo nakon objave albuma The Truth Abou Love, Pink je promovirala video spot za pjesmu Try, koja je doslovce poharala top ljestvice od onih MTV-jevih do ne{to stro`ijih poput Billboardove. Spot za pjesmu Try je zanimljiv jer je Pink za potrebe snimanja i{la na sate baleta i modernog plesa. Pjesma se bavi ljubavnom tematikom, s univerzalnom porukom kako se za pravu ljubav treba boriti i truditi i kada izgleda da je sve izgubljeno.

Album The Truth About Love ~ini trinaest pjesama, a otvara ga Are We All We Are. Sa energi~nim bass dionicama, stadionskom atmosferom i odli~nom vokalnom izvedbom. U istom ritmu nastavlja i pjesma Blow Me. Jasno i glasno, bez pretjeranog filozofiranja, uz izvrsnu produkciju, naravno. I uz pjesmu Try, koja je apsolutni hit albuma. Posebnu pozornost treba obratiti na skladbu How Come You’re Not Here, kojom dominira produkcija sedamdesetih godina, koja u prvi plan gura bubanj i prljave gitare s veselim napjevima koji podsje}aju na Oasis u najboljim danima. Tu su jo{ “laganica” Beam Me Up, idealna za unplugged nastupe i The Great Escape, kojom Pink zatvara album The Truth About Love. Sve u svemu, plavu{a koja se odaziva na Pink snimila je jako dobar album. (M. Ili~i})

TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1) 1. The Weeknd: Wicked Games 2. TomMorello, Tim McIlrath & Serj Tankian: We are the 99% 3. Battle Box: Battle Box 4. Justice: Helix 5. Vitalic: Stamina 6. Bad Religion: Fuck You 7. Miss Li: Plastic Faces 8. Sean Rowe: Downwind 9. Rudimental ft. John Newman & Alex Clare: Not giving in 10. Placebo: B3 SLOBODNA BOSNA I 14.2.2013.


prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd

13.2.2013

22:15

Page 71

KULT MARKET KINO KRITIKA Film “Imamo papu” (Italija, Francuska, 2011.), u režiji Nannija Morettija

Čekajući novog papu

INDIJANCI NA FILMU

Neil Diamond Dokumentarni film iz 2009. godine. Scenarij su napisali Catherine Bainbridge i Jeremiah Hayes, a film je re`irao Neil Diamond. Sudjeluju: Adam Beach, R. Michael David, Clint Eastwood, Chris Eyre, Charlie Hill, Jim Jarmusch. Toliko je stereotipnih prikazivanja Indijanaca u mnogim filmovima. To je ono {to istra`uje ovaj film. Sa~injen je od isje~aka iz filmova, intervjua s filmskim autorima, povjesni~arima, glumcima. Autor filma putuje SAD-om, odlazi na lokacije iz raznih filmova... Veoma zanimljivo ostvarenje, koje ru{i povr{nost i predrasude. Ocjena: 4

“VELIKI” SA BOLJKAMA “MALIH” Postoje sli~nosti izme|u filmova Imamo papu i Kraljev govor

Originalni naslov filma Imamo papu jeste Habemus Papam. U trenutku kada do|e do odluke da je novi papa odabran, sa balkona bazilike Svetog Petra u Vatikanu vjernicima bivaju upu}ene ove rije~i: “Annuntio vobis gaudium magnum: Habemus Papam! Eminentissimum ac reverendissimum Dominum.” Samoj odluci o odabiru prethodi konklava, tj. vije}anje kardinala koji su izdvojeni od vanjskog svijeta. Vjernici posmatraju kakav dim }e iza}i: ako je bijeli papa je izabran, ako je crni onda se jo{ “bije bitka”. Sam film zapo~inje nakon smrti pape Ivana Pavla II te snimkama njegovog pogreba. Nanni Moretti, osim {to ga je re`irao, bio je jedan od koscenarista, producent, te glumac u filmu. On tuma~i ulogu psihijatra. Crkva treba novog papu, kardinali su pristigli iz raznih dijelova svijeta, no ~ini se da nikome nije ba{ stalo da postane papa. No, jedan }e biti odabran... Dok vjernici nestrpljivo i{~ekuju prvo javno obra}anje novog poglavara Katoli~ke crkve, taj papa o~ajnim vriskom daje kardinalima na znanje da nije spreman za to. Vatikan se za pomo} obra}a najboljem psihijatru. On poku{ava, me|utim nema papi pristup kao obi~nom pacijentu, pa mu metode ne uspijevaju. Nakon toga, papa potajno, preru{en u starca, odlazi do drugog psihijatra. Na tom neobi~nom prijateljskoposlovnom putu papa se bolje upoznaje sa doktorom, prisje}a se dana iz svoje mladosti, upoznaje nove ljude... Film Imamo papu smatrao se kontroverznim, no nema mjesta za to. “Kontroverzno” mo`e biti to {to je sam 14.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

autor Nanni Moretti - ateist. Reakcije Vatikana na film uop}e nisu bile lo{e. I sam papa Benedikt XVI izjavio je da je za njega izbor za papu bio prava giljotina. Postoje sli~nosti izme|u filmova Imamo papu i Kraljev govor. Osnovna sli~nost jeste to da i “veliki ljudi” imaju boljke “malih”. Osje}aju tjeskobu, tugu, `alost, strah... kao i totalnu djetinju zaigranost i radost. Jako zanimljiv film, koji je izuzetno aktualan i zbog trenutka u kojem je papa odstupio s vlasti i do}i }e do novog odabira pape. Uglavnom, simpati~no, pametno, zaigrano i pozitivno ostvarenje. (D. Jane~ek) AMERI^KI BOX OFFICE 1. 2. 3. 4.

Identify Thrief (Seth Gordon) Warm Bodies (Jonathan Levine) Side Effects (Steven Soderbergh) Silver Linings Playbook (David O. Russell) 5. Hansel & Gretel: Witch Hunters (Tommy Wirkola)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA 1. Sedam psihopata (Martin McDonagh, CBS Films) 2. Pijev `ivot (Ang Lee, Twentieth Century Fox) 3. Nemogu}e (Juan Antonio Bayona, Summit Entertainment) 4. U dobru i u zlu (David O. Russell, The Weinstein Company) 5. Pet legendi (Peter Ramsey, Paramount Pictures)

KAMENI TRAG

Baver Frank Igrani, crno-bijeli film iz 1966. godine. Ovo je pri~a o ljubavnom trokutu izme|u radnika Hannesa Balla, sekretara Wernera Horratha, koji je poslan od partije da nadzire rad radnika, te mlade ambiciozne tehni~arke Kati, koja tako|er dolazi na gradili{te. Nakon samo tri dana prikazivanja ovaj film je zabranjen, te ga nije bilo mogu}e pogledati prije listopada 1989. godine. Vrijedi saznati za{to je bio zabranjen. Bahata cenzura ipak ne mo`e sprije~iti film. To raduje. Ni~ija nije do zore gorjela. Ocjena: 4

KRALJ PING PONGA

Jens Jonsson Igrani film nastao 2008. godine. Dva brata, Rille i Erik, `ive sa svojom majkom u [vedskoj. Otac im je zaposlen na naftnoj bu{otini. Susretnu se samo jednom godi{nje, kada on dobije dopust. Dva brata su razli~ita, te razli~ito pro`ivljavaju ono {to - pro`ivljavaju. Rille, stariji brat, autsajder je kojem je pingpong jedino u ~emu uspijeva. Ocjena: 4

71


drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd

14.2.2013

1:11

Page 72

KULT MARKET AUTOMOBILI

BMW

SPORT Biciklizam na transfuziji

Operacija Puerto BMW je pro{irio porodicu Serije 3 modelom GT, koji je sa povi{enom karoserijom dizajniran po ugledu na Seriju 5 GT. Automobil je du`i, {iri i vi{i od karavanske Serije 3 na kojoj je zasnovan. BMW tvrdi da nova Serija 3 Gran Turismo donosi prakti~nost karavana i izgled kupea.

ZLOGLASNI DOKTOR Eufemiano Fuentes

MOTOCIKLI

Honda

Redizajnirana i obnovljena Honda RC213V za 2013. predstavljena je u Madridu slave}i uz to i 19 godina partnerstva sa Repsolom. Hondini MotoGP voza~i svoj su novi motor isprobali u Maleziji.

DESIGN

Citroen Novi Citroen C4 Picasso snimljen je u [paniji uo~i premijere u konceptualnoj formi na sajmu u @enevi. Novi MPV trebalo bi da ima sli~ne dimenzije kao aktuelni model a redizajnirana unutra{njost trebalo bi da donese vi{e prostora za putnike i prtljag.

72

Biv{i njema~ki biciklist Jörg Jaksche je iskoristio priliku pred Vi{im sudom u Madridu za uzvratni udarac. Jaksche, koji je 2007. priznao da je uzimao doping sredstva i 2008. okon~ao svoju profesionalnu karijeru, bio je prvi biv{i “mu{terija” skandaloznog {panskog lije~nika Eufemiana Fuentesa, koji je svjedo~io protiv njega. U svome iskazu u sudskom procesu oko Operación Puerto je Jaksche iznio te{ke optu`be na ra~un Fuentesa. Ujedno je ovaj dopin{ki pokajnik napao i biv{e timske {efove koji su zajedno s Fuentesom pred sudom: “Oni su nas tada ohrabrili da uzimamo doping sredstva, a sada nas bicikliste optu`uju kako bi se sami spasili“. Pri transfuzijama krvi, koje je dao provesti kod Fuentesa, radilo se samo o tome da se “zaobi|u propisi“, kazao je 36-godi{nji Jaksche na sudu i time pobio Fuentesove izjave o tome da se isklju~ivo brinuo za zdravlje njemu povjerenih sporta{a. Formalno se, naime, u tom procesu ne radi o dopingu, jer 2006. kori{tenje doping sredstava jo{ nije bilo ka`njivo. Fuentesu i suoptu`enima se stavlja na teret ugro`avanje javnog zdravlja. Taj 57-godi{nji lije~nik tvrdi da je vr{io transfuzije kod vrhunskih sporta{a zato {to je u njihovoj krvi za vrijeme natjecanja utvr|ena opasno niska vrijednost hematokrita. Jaksche je istaknuo da mu je Fuentes ve} kod prvog kontakta s anabolicima ponudio preparat za rast IGF-1 i tretman transfuzije krvi s doping sredstvima. “I bio je ponosan na to“, naveo je Jaksche i dodao da su brojni biciklisti tada{njeg tima Liberty Seguros svojevremeno bili Fuentesovi pacijenti, ali da sudu ne mo`e ta~no kazati koji konkretno. “Bilo je to 2005. ili 2006. kad mi je Fuentes

prije odr`avanja Tour de Francea pokazao kartu staze na kojoj je bilo zaokru`eno gdje su planirane transfuzije. A od silnih krugova se karta staze jedva jo{ mogla vidjeti.” Lije~nik nikad nije s njim razgovarao o rizicima, naglasio je Jaksche, i istaknuo da ni sam djelomi~no tada nije bio siguran dobiva li uop}e nazad vlastitu krv. “Mogao sam umrijeti“, kazao je ovaj biv{i biciklist tima Liberty Seguros. U nastavku svjedo~enja }e svoje iskaze sudu predo~iti dvostruki pobjednik utrke Tour de France Alberto Contador. Njegovo svjedo~enje je planirano za 22. februar. Taj [panac }e se u sudu u Madridu morati pojaviti osobno, a ne svjedo~iti putem videokonferencije, kako je to prvobitno bio zatra`io. Contador, koji je 2006. tako|er doveden u vezu s Fuentesom, prije nego je njegovo ime nestalo iz policijskih akata, svjedok je odbrane. On je te godine vozio za tim Liberty Seguros, pod vodstvom timskog {efa Manola Saiza, koji je tako|er u istom slu~aju optu`en pred sudom. U isto vrijeme dok je Jaksche davao svoje iskaze pred madridskim sudom, u Italiji su u sportskom dnevnom listu Gazzetta dello Sport osvanuli detalji o navodnom dopingu u slu~aju M aria Cipollinija. Italijanski biv{i sprinter je, kako se navodi, kontroverznom {panskom lije~niku Fuentesu za ~etiri godine platio 130.000 eura za njegove “lije~ni~ke usluge”. Talijanski list se pritom u ~lanku oslanja uglavnom na saznanja istrage u slu~aju {panske operacije Puerto. Dalje se navodi da je danas 45-godi{nji Cipollini 2001. bio jedan od prvih mu{terija [panca te da je na tretmanu kod njega bio do 2004. godine. (Priredio: N. Hasi}) SLOBODNA BOSNA I 14.2.2013.


drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd

13.2.2013

17:28

Page 73

KULT MARKET LIFESTYLE Politika i karnevali

Savez ljubavi i mržnje

VELIKA BRITANIJA

Pivo Uprkos uvrije`enom mi{ljenju, pivo nije razlog ve}eg stomaka kod sredovje~nih mu{karaca, tvrde nutricionisti. Dr. Kathryn O’Sullivan, britanska nutricionistica, ka`e da nema uvjerljivih znanstvenih dokaza da pivo uzrokuje debljanje u odre|enim slu~ajevima. Razloge, prema njenom mi{ljenju, treba tra`iti u nedovoljnom sagorijevanju kalorija, bilo da su one iz piva, vina, ili hrane.

SAD

Prehrana i san NA GRANICI IZME\U HUMORA I UVREDE Sve dok ste fer, smijete “bockati“, ali ponekad se i pretjera...

Ve} 200 godina se karnevalisti {ale na ra~un mo}nih. Napoleonu je to sve bilo previ{e {areno, pa je po kratkom postupku zabranio maskaradu karnevalskih luda. Karnevalske udruge se danas bore s drugim vrstama otpora. Povorke pokladnog ponedjeljka s kolima dekoriranim odre|enim motivima vrhunac su doga|aja u njema~kim karnevalskim centrima Kölnu, Düsseldorfu i Mainzu. Sedmicama se zahtjevnim ru~nim radom izra|uju figure od papira i `ice, koje ~esto prikazuju politi~are u grotesknim situacijama. Moto, odnosno motivi paradnih kola ostaju tajna do kratko prije same povorke. To, s jedne strane, treba poja~ati napetost i potaknuti radoznalost kako bi se privuklo {to vi{e gledatelja, jer su uli~ni karnevali privredni faktor s kojim se obr}u milioni eura. A s druge strane, organizatori `ele izbje}i da se njihovi motivi prije vremena objave i tako parodiranima pru`i prilika za pravne korake. “Takvih diskusija uvijek imamo“, potvr|uje Kay-Uwe Schreiber, koji kao ~lan Upravnog odbora karnevalskog udru`enja u Mainzu (Mainzer Carnevalsverein) organizira tamo{nju uli~nu povorku. Navodi da su odvjetnici ve} vi{e puta dolazili u dvoranu u kojoj se prave paradna kola i prijetili pravnim mjerama kako bi isposlovali da se neki motiv promijeni. No, do sada je sve ostalo samo na prijetnjama. Velike probleme je diseldorfskim ludama svojevremeno pravio biv{i kancelar Helmut Kohl. Karnevalske lude su kancelara na 14.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

povorci 2000. zbog njegove afere oko crnih strana~kih fondova htjeli prikazati kao stanovnika banana-republike u liku jednog polugolog Indijanca iz pra{ume. Kako bi sti{ali kritike, organizatori povorke su ispred vrlo kratke havajske suknjice i {kakljivog mjesta na kojem je prikazan maleni penis jednostavno stavili - lonac s palmom. Kad se me|utim taj lonac s palmom nakon nekoliko metara vo`nje izvrnuo, fotografi su se odmah obru{ili na sporni motiv. Time je skandal dobio ta~ku na “i”. Velikih problema je bilo i 2009. oko prikazivanja jedne redovnice u kontroli skenera, koja je nosila izazovno donje rublje. Za karnevaliste je kritiziranje politike i dalje pitanje ~asti. “To politi~ari moraju mo}i podnijeti“, ka`e Kay-Uwe Schreiber, ali priznaje da je u me|uvremenu izuzetno te{ko tematizirati probleme koji se ti~u religije i crkve jer se tu odmah pojavi otpor. U razgovorima za Deutsche Welle i drugi organizatori povorki pokazuju se prili~no pomirljivima. “@elimo na humoristi~an na~in kritizirati, ali ni u kojem slu~aju nekoga osobno vrije|ati“, isti~e Sigrid Krebs iz karnevalskog odbora Kölnski karneval. “Ne tvrdimo ni{ta {to nije istinito i ne vrije|amo“, isti~e i Jürgen Dietz, koji ve} 30 godina na karnevalskim sijelima nastupa u ulozi kurira Bundestaga i dobro poznaje osjetljivost politi~ara. “Sve dok ste fer, smijete bockati“, isti~e ovaj karnevalist. (Priredila: M. Radevi})

Istra`ivanje provedeno u SAD-u povezalo je prehranu s trajanjem i kvalitetom sna. Znanstvenici s University of Pennsylvania su utvrdili kako najkvalitetniji san imaju osobe koje se raznovrsno hrane. Osobe koje unose najvi{e kalorija u prosjeku spavaju najmanje, a detaljnija analiza je pokazala i kako je vrlo kratak san povezan s manjim unosom likopena, sastojka crvenog i `utog vo}a i povr}a.

[VEDSKA

Stres Rezultati {vedskih nau~nika pokazuju kako stres kod `ena dovodi do pove}anja osjetljivosti na buku. U nekim slu~ajevima stres mo`e dovesti do situacije da i zvuk normalnog razgovora postane bolan, pokazuju podaci prikupljeni od 208 ispitanica u dobi od 23 do 71 godine. U studiju je bilo uklju~eno i 140 mu{karaca, ali kod njih nije otkrivena povezanost stresa i pove}ane osjetljivosti na zvukove.

73


treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd

14.2.2013

1:13

Page 74

KULT MARKET SLOVA^KA

Petra Benova

CRVENI FENJER Kad se male ruke slože

Ljubavno-politička afera

Poznata slova~ka manekenka trenuta~no se nalazi na godi{njem odmoru. No, iako je na pla`i, ne smetaju joj paparazzi koji prate svaki njen korak.

SAD

Arianny Celeste

VI[E OD PRIJATELJSTVA? Vlora Citaku i Samuel @bogar

Arianny Celeste, poznati ameri~ki model i ring girl, pokazala je ~ime raspola`e, skinuv{i se za Playboy!

ENGLESKA

Geena Mullinas Poziraju}i za omiljeni goli{avi ~asopis Nuts, Geena je dala sve od sebe nabacila je “zlo~esti“ look s nao~alama i sakoom koji je vi{e otkrivao nego pokrivao.

74

Specijalni predstavnik EU-a na Kosovu Samuel @bogar navodno je u vezi s kosovskom ministricom europskih integracija Vlorom Çitaku, doslovno bruje balkanski mediji, {to on odlu~no demantira. Ovog slovenskog diplomata hrvatska javnost dobro pamti kao ministra vanjskih poslova u vladi Boruta Pahora u vremenu kada se rje{avao grani~ni spor, ali ujedno i javnost zabavljala neobi~nom hemijom izme|u slovenskog premijera i tada{nje hrvatske premijerke Jadranke Kosor. @bogar i Çitaku su navodno pre~esto skupa, a mo`e ih se vidjeti i na ru~cima i ve~erama po pri{tinskim restoranima. @bogar zna i svratiti na ve~eru kod svoje kolegice, koja `ivi u pri{tinskom naselju Ulpijana, pa onda zajedno naru~uju hranu iz restorana Pi{at, pi{e beogradski Blic.

Zlobni fotoreporteri i novinari su primijetili da je ovaj dvojac i pred kamerama neuobi~ajeno nasmijan. Nedavno su Vlora i njezin dvadesetak godina stariji “kolega“ zajedno posjetili Prizren, gdje ona nije skidala osmijeh s lica i uspela je pred kamerama nasmijati ina~e u javnosti suzdr`anog slovenskog diplomata. Vlora je na dru{tvenoj mre`i Twitter objavila fotografiju pod koju je napisala: “Ja i moj najbolji prijatelj u EU.“ Prema pisanju albanskog portala Reporteri, ~ije pisanje prenosi slovena~ki Siol.net, Çitaku je nedavno priznala da je zaljubljena, ali nije otkrila ko je osvojio njezino srce. Srpski mediji pi{u, ako je pri~a istinita, da @bogar svakako ne bi bio prvi me|unarodni du`nosnik koji je pao na {arm Kosovarki. Dva biv{a {ef UNMIK-a, Michael Steiner i Bernard Kouchner, kosovski su zetovi. A `uta {tampa pi{e i da je nedavno jedna misteriozna kosovska ljepotica zavela ~ak i Leonarda di Capria. @bogar je preko svoga glasnogovornika odlu~no demantirao vezu s lijepom kosovskom ministricom. Kazao je da je rije~ o podvali srpskih medija koju su objeru~ke prihvatili slovenski. Kako je objasnio @bogar, njegov odnos s kosovskom ministricom strogo je profesionalan i temelji se na radu za dobrobit Kosova. (N. Hasi}) SLOBODNA BOSNA I 14.2.2013.


treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd

13.2.2013

17:30

Page 75

KULT MARKET PREKO EX-YU GRANICA

BEOGRAD

Posveta velikoj fotografkinji

Josif Tati}

Autoportret Erne Gozze Bayer

Poznati srbijanski glumac Josif Tati} preminuo je 8. februara u Beogradu, u 67. godini. Tati} je odigrao vi{e od 130 filmskih i televizijskih uloga. Publika na prostoru exJugoslavije pamti ga po ulozi Jataganca u TV seriji Bolji `ivot, a posljednju filmsku ulogu odigrao je 2008. u Turneji Gorana Markovi}a. Bio je stalni ~lan ansambla Jugoslovenskog dramskog pozori{ta.

ZAGREB @IVOT OBILJE@EN FOTOGRAFIJOM Erna Bayer bila je jedna od najzna~ajnijih hrvatskih fotografkinja i pionirka u toj oblasti

Dubrova~ka fotografkinja Erna Gozze Bayer preminula je u 102. godini `ivota, 4. februara ove godine. Ta je informacija u javnosti pro{la skoro nezapa`eno - oti{la je kako je i `ivjela, samozatajno. Iako se nakon 30-ih godina pro{log stolje}a posvetila podizanju obitelji i nije se sve do 90-ih profesionalno bavila fotografijom, opus koji je ostvarila ranije, i to na tragu Nove objektivnosti i pomaknutih rakursa u fotografiji, uistinu je impresivan. Po~ela je snimati desetlje}e prije mnogih fotografskih imena koje danas prepoznajemo, pi{e Jutarnji list. Na jednoj od sa~uvanih fotografija iz obiteljskog albuma mo`emo vidjeti mladu, vedru i prelijepu Ernu, na Stradunu ispred du}ana koji se zove Erna Bayer. To je du}an koji je otvorila prije udaje, prodavali su se modni dodaci i nakit. Du}an su kasnije bile preuzele njezine k}eri, no selidba sa Straduna nije povoljno djelovala na obiteljski obrt. Gozze je udano prezime fotografkinje. Udala se, naime, u jednu od najstarijih dubrova~kih patricijskih obitelji, Gu~eti} (Gozze je italijanska varijanta prezimena Gu~eti}). Njen mu` Nikola bio je pravnik, imali su ~etvoro djece, a u jednom intervjuu izjavila je kako je „prestala okidati“ kad joj se rodilo ~etvrto dijete. Ro|ena je kao Erna Bayer 14. jula 1911. Otac joj je Austrijanac Adolf Bayer, ~asnik i pravnik, a u Dubrovniku je zavr{io posve slu~ajno, zbog jedne ljubavne afere. Nakon selidbe po kazni, zaljubio se u lijepu 14.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

stanovnicu Grada Maricu, a Erna im je bila srednja k}i. Kasnije mu je bio omogu}en povratak u Be~, tamo su `ivjeli do rastave. Adolf je bio i predsjednik Vrhovnog suda. Bili su imu}ni i nisu {tedili novca za {kolovanje djece, pa su Ernu, koja se u po~etku dvoumila izme|u klavira i umjetnosti, prema njezinoj `elji poslali u be~ku klasu velikog ~e{kog fotografa Rudolfa Koppitza, protagonista secesije, za kojeg se smatralo da je u fotografiji ono {to je Gustav Klimt u slikarstvu. U istoj, tada presti`noj {koli za grafiku i fotografiju, a koju kolokvijalno nazivaju i prete~om Bauhausa, obrazovali su se i mnogi umjetnici be~ke secesije, poput Karla Mosera. U be~koj Albertini sada pripremaju izlo`bu Koppitza i u~enika, pa su tako do{li i do Erninog opusa, kojim su bili odu{evljeni. Rukopis ~uvene {kole vidljiv je na svim njenim fotografijama. ^esto bilje`i motive s pla`e koji odgovaraju duhu vremena, snima i pokret u sportskoj fotografiji i klasi~ne vedute Grada iz netipi~nih perspektiva, a njen Autoportret iz 1933. smatra se jednom od najljep{ih i najoptimisti~nijih fotografija u hrvatskoj ba{tini. Sve do devedesetih, Erna je fotografirala isklju~ivo zajedni~ka porodi~na okupljanja, svoju djecu i unuke. Tek na pragu devetog desetlje}a `ivota vratila se izvornoj ljubavi i svojoj profesiji. I, kao da je nastavila tamo gdje je stala prije mnogo godina... (Priredila: M. Radevi})

Diplomac Rekvijem za snove ili za{to ovo nije samo duhovita pri~a - tako glasi podnaslov slavnog Diplomca koji je u zagreba~kom kazali{tu Komedija premijerno izveden 13. februara, u re`iji Aide Bukvi}. Lik legendarne gospo|e Robinson tuma~i Sanja Marin, dok je ulogu Benjamina Braddocka ostvario mladi Ivan Magud.

BEOGRAD

Priprema, pozor, FEST Ljubitelji filma u Beogradu ve} su “razgrabili“ vi{e od 45.000 ulaznica za predstoje}i, 41. FEST. Pod sloganom Priprema, pozor, FEST, ovogodi{nji Festival premijerno }e prikazati 75 ostvarenja, zaklju~no s novim filmom Gorana Markovi}a Falsifikator, a publika u Sava centru na otvaranju }e imati priliku da upozna ameri~kog glumca Michaela Madsena, zvijezdu filmova Quentina Tarantina.

75


Cetri oka:Cetri oka.qxd

13.2.2013

22:17

Page 76

U ^ETIRI OKA BH. INFO

Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

FARUK ČAKLOVICA, koordinator projekta izgradnje “Biblioteke” Univerziteta u Sarajevu

Univerzitet D`emal Bijedi} u Mostaru obilje`ava trideset i {est godina postojanja. U utorak, 12. februara, u tamo{njem Centru za kulturu otvorena je izlo`ba radova studenata Odsjeka likovnih umjetnosti Nastavni~kog fakulteta ovog Univerziteta. Prisutne je pozdravio i izlo`bu otvorio rektor Univerziteta Sead Pa{i}.

Saudija za pozitivan ishod Povr{ina }e biti oko 15.000 kvadratnih metara, a u prvoj fazi bi}e izgra|eno i opremljeno oko 11.000 kvadratnih metara. A, rok za izgradnju je tri godine. Za {ta? Pa, za novu zgradu Biblioteke Univerziteta u Sarajevu. “Najzna~ajnija osoba koja je doprinijela pozitivnom ishodu ovog projekta je ministar za visoko obrazovanje Kraljevine Saudijske Arabije dr. Khalid Al Ankary, koji je imao bezrezervnu podr{ku kralja Abdullaha bin Abdulaziza Al Sauda”, veli Faruk Čaklovica, biv{i rektor Univerziteta u Sarajevu i glavni koordinator projekta izgradnje Biblioteke ove institucije: “Sav iznos za izgradnju biblioteke odobrio je kralj Abdullah, a bi}e dodijeljen putem Fonda za razvoj Kraljevine Saudijske Arabije.” Tvorci idejnog rje{nja, sa Arhitektonskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu na ~elu sa doc. dr. Adnanom Pa{i}em, tvrde da }e po prostoru i opremljenosti UNSA zasigurno imati jednu od najure|enijih i najopremljenijih zgrada u regiji. Jo{ samo da je {ta i pro~itati...

Na dan kada u prodaji bude ovaj broj Slobodne Bosne, u sarajevskom Hotelu Evropa u 19 sati, gradona~elnik Sarajeva Alija Behmen, te nekada{nji vrhunski fudbaleri Du{ko Bajevi} i Ivan ]urkovi}, kao i pjesnik Miro Petrovi}, predstavi}e novu knjigu odvjetnika Josipa Muselimovi}a - Mostarski dragulji.

“Internacionalni festival Sarajevska zima organizuje izlo`bu radova Ned`ada Ibri{imovi}a. Izlo`ba slika, skulptura, poezije i proze jednog od najve}ih bosanskohercegova~kih umjetnika Ned`ada Ibri{imovi}a bi}e odr`ana u ateljeu Figure u Sarajevu 15. februara u 21 sat, u sklopu knji`evne ve~eri”, obavje{tavaju nas iz Direkcije ovog festivala.

MIRALEM OVČINA, urednik “Dramskog programa” BH radija 1 Foto: Mario Ili~i}

I jo{ ne{to od Sarajevske zime, s ponosom: “U saradnji sa Zgradom delegacije EU/EUSR u BiH, 13. februara je otvorena izlo`ba fotografija istaknutog slovena~kog umjetnika Bojan Brecelja. Za svoju tematiku izlo`ba ima veoma aktualnu sociolo{ku temu: Sinergija Sarajeva 2013 Odraz Evrope u o~ima ljudi.

Evo jo{ jednog spektakla za po{tovaoce elektronske muzike, koji }e se odr`ati nadomak Sarajeva. “U okviru projekta Jahorina Ski and Fun, od 15. do 17. februara na Jahorini }e biti odr`an drugi po redu Adrenalin DJ festJahorina 2013. Cilj je popularizacija Jahorine kao turisti~ke destinacije.

Legendarni jugoslovenski televizijski voditelj i veliki prijatelj Sarajeva Miloje Mi}a Orlovi} preminuo je 13. februara u Beogradu. Mi}a Orlovi} je bio prvi voditelj Dnevnika na TV Beograd. [to zna~i i na ovim prostorima. Ro|en je 28. maja 1934. u Valjevu, a odrastao je u Pri{tini i u Valjevu. Neka mu je laka zemlja!

76

MIRALEM OV^INA “Sve ve}i broj afirmisanih pisaca prijavljuje svoje tekstove na na{ konkurs”

SLOBODNA BOSNA I 14.2.2013.


Cetri oka:Cetri oka.qxd

13.2.2013

22:18

Page 77

NEDŽAD PODŽIĆ POĆKO, organizator koncerta “Noć diva” u Sarajevu

Pjesme pune emocija Foto: Mario Ili~i}

 Organizujete, dakle, No} diva u Sarajevu, 8. marta. A dive su: Gabi Novak, Radojka [verko i Tereza Kesovija. Pametnom dosta! No, {ta re}i, kakvu poruku poslati? Nema potrebe puno obja{njavati za{to ove tri dive za 8. mart. Njihova karijera, njihove pjesme pune emocija, mnogi parovi koji su se zaljubljivali uz njihove hitove... To su dame koje dokazano vole ovaj grad i u ~ijoj biografiji se na dosta mjesta spominje grad Sarajevo. Festivali, mnogobrojni koncerti, mnogo prijatelja u Sarajevu. Znamo da je Tereza Kesovija u ratu dolazila u Sarajevo i odr`ala koncert. Ovo je prilika za na{e i starije i mla|e mu{karce da izvedu svoje dame na jednu predivnu no}, koju }e nam sa sigurno{}u priu{titi ove velike - dive!  Gdje }e koncert biti odr`an i po kojoj }e cijeni Sarajlije mo}i kupiti ulaznice? Koncert }e biti odr`an u Bosanskom kulturnom centru. Karte po cijeni od 30 KM mogu se kupiti isklju~ivo na blagajni BKC-a.  Pro{le godine organizovali ste prvi Beer Fest u glavnom gradu BiH. Nadam se da pivopijama ne}ete uskratiti do`ivljaj ni ovog ljeta Gospodnjeg... [to se ti~e Beer Festivala ve} se punom parom radi na tom doga|aju. Trenutno mogu re}i da }e se ove godine Festival produ`iti na tri dana, bi}e odr`an 14.,15. i 16. juna. Lokacija ne}e biti ista, a vode se pregovori oko mjesta odr`avanja. Izvo|a~i se ve} otprilike znaju: Hladno pivo, S.A.R.S., Kiril D`ajkovski, koji

dolazi sa tri MC-ja sa tri razli~ite strane svijeta: Australija, SAD i Velika Britanija, potom Dvadesetorica, Skroz, Van Gogh... Jo{ pregovaramo sa nekim bandovima, ali sve u svoje vrijeme, {to ka`u stare Inke. Uglavnom, ove godine nas o~ekuje mnogo iznena|enja, veliki posao i ne{to {to produkcijski sigurno ovaj grad jo{ nije vidio. O tom potom, {to bi rekle stare Maje.

Specifi~ni `anr dramske literature Dramski program BH radija 1 po trinaesti put raspisuje Konkurs za originalnu radio dramu. “U uvjerenju da poticanjem i promoviranjem dramskih tekstova pisanih isklju~ivo za radio, stvaramo inicijalne uslove za razvoj vlastite produkcije i za afrimaciju doma}ih autora. Tokom ovih dvanaest godina na Konkurs je stiglo vi{e od hiljadu prijava, a producirano je dvjestotinjak radio drama. Konkurs je u pravom smislu bosanskohercegova~ki, jer prijave sti`u iz svih krajeva BiH, a na{i timovi, ako postoje minimalni uslovi za rad, odlaze na teren i realiziraju radio drame”, obja{njava Miralem Ov~ina, urednik Dramskog programa BH radija 1. Posebno ih raduje, tvrdi Ov~ina, “{to je konkurs omogu}io velikom broju mladih, talentiranih pisaca da se oku{aju u ovom specifi~nom `anru dramske literature”: “I da svoj tekst u profesionalnim uslovima ostvare kao zvu~no umjetni~ko djelo. S druge strane, posljednjih godina, sve ve}i broj afirmisanih pisaca prijavljuje svoje tekstove na konkurs, potvr|uju}i tako da je prepoznat kao kvalitetan i vjerodostojan. Konkurs je va`na, ali samo prva stepenica u nastanku radio drame. To je proces koji uklju~uje profesionalce razli~itih znanja i vje{tina: dramaturge, lektore, muzi~ke saradnike, specijaliste za produkciju zvuka, glumce, reditelje... I, naravno, slu{atelje, koji radio dramu prihvataju kao jedan dio svog kulturnog i umjetni~kog identiteta.”

14.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

Konkurs za originalnu radio dramu, svih `anrova na bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku, otvoren je do 15. aprila 2013. godine. Stru~ni `iri }e dodijeliti tri nagrade, u iznosu od 1.500, 1.000 i 700 KM, u koje je uklju~eno pravo snimanja i emitovanja djela. 77


Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd

13.2.2013

1. Kada }ete organizovati naredni “Jazz Fest Sarajevo”? Od 5. do 10. novembra 2013. godine.

2. Da li ste kao m ali sanjali da }ete biti pilot? Nisam. rajevu? 3. Kako se osje}ate u Sa . Kao Sarajlija u Sarajevu

4. [ta ne morate imati u fri`ideru? Wi-Fi. 5. Koga biste poveli na pusto ostrvo? Nikoga, kako bi ostalo pusto. 6. [ta obavezno nosite na pla`u? Svog sina Magdija. 7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili? Ono {to sada nisam. 8. [ta ste bili u pro{lom `ivotu? ^arobnjakov {egrt.

9. Gdje ste do~ekali smak svijeta pro{le godine? U bazenu. 10. Jeste li meteoropata? Jesam.

Page 78

tor EDIN ZUBČEVIĆ, dirae”k: “Jazz Fest Sarajev “Tange ili badić? Tadić!”

Foto: Jasmin Fazlagi}

by DINO BAJRAMOVIC

19:30

14. Da im a vlasti, {ta te 15 minuta ne biste u~inili? Pisao blo g skup{tins za vrijeme ke raspra ve. 15. Opi{ite Bojana Zulfikarpa{i}a u tri rije~i? Dovoljne su dvije muzi~ki genije. 16. S kim biste voljeli otplesati tango? S Marijom Schneider.

s `ivcira? . a koja va 17. Osob ikarpa{i}, hahaha.. lf Bojan Zu 18. [ta obla~ite kada `elite izgledati moderno? Ko{ulju. 19. Tange ili badi}? Tadi}! 20. A, begova ili {kembe ~orba? Begova. 21. Poruka ~itaocima na{eg magazina? [tampani mediji izumiru.

11. Koliko ima istine u izreci: “Ne dade se usranom do potoka?” Kao vode u potoku. 12. Da li je bolje biti lijep i pametan ili ru`an i glup? Za po~etak je dovoljno biti, a pamet vremenom sama nadolazi. 13. [ta uradite kad vam preko puta pre|e crna “Me~ka”? Po`elim nazvati Poresku upravu.

78

SLOBODNA BOSNA I 14.2.2013.


Fadila:Iluzije.qxd

12.2.2013

19:29

Page 79

KLIN ^ORBA

BA[ JE UKUSAN PANTELIJA Pi{e: FADILA NURA HAVER

Popalim dnevnik, kad ono, mlijeko nam po BiH, pristiglo iz bratske Hrvatske, puno nakih kancerogenih supstanci. Šta ćeš, ko će kome... Nije mi žao ni Amerikanaca, ni Hrvata, ni Bosanaca, već mi iz dna duše žao jadnih krava koje zlosretni čovjek hrani toksičnim žitom, i žao mi “konja koje ubijaju, zar ne”

S

jedimo u restoranu Dom pisaca i, za divno ~udo, ne razglabamo o knji`evnim aferama, nego ozbiljno istra`ujemo dostupne izvore zdrave doma}e hrane. Da ne zaboravim, mo`da nije neva`no, za ovim stolom sjede isklju~ivo `ene. Te nam jedna od nas pohvali doma}u piletinu iz Had`i}a, za {to se sve uhvatimo i za tili ~as krenemo praviti spiskove ko }e i koliko krila, bataka, fileta, cijelih pili}a... Za nekoliko dana, bogami, sve naru~eno i dobijemo na vrata. Od toga dana po~inje moja pile}a ovisnost. Nakon {to sam brzinski i uredno razdijelila desetak kilograma piletine na dnevne obroke i ubacila u led, prope~em dva cijela bataka, u nadi i nakani da {to prije osjetim drasti~nu razliku piletine iz slobodnog uzgoja od one koju sam koliko ju~er jela, a koja nam sti`e iz sredi{ta pile}eg pakla, u kojem “`ive” manje sretne ptice, stije{njene na tri centimetra kvadratna po glavi stanovnika. Sre}a pa sam sama, jer slijedi slika mene u najmasnijem izdanju, perverzno raspu{tenih primitivnih gena probu|enih primordijalnim iskustvom gastronomskog u`itka. Ovakav je u`itak, vjerujem, osjetio prvi ~ovjek koji je ku{ao termi~ki tretirano meso. Vi{e nego punih usta, neko je ~udovi{te iz mene promumljalo: Da znate da je ukusan Pantelija! Potom mi se u svim ~ulima slo`io niz asocijacija pokrenutih ovom \enkinom replikom iz kultnih Maratonaca. Sjetila sam se legende o ~udesnim }evap~i}ima i pljeskavicama u birtijama uz ina~e otu`nu Ibarsku magistralu, koja po~iva na tvrdnji da je fa{irano meso pasa lutalica, u kombinaciji sa jo{ malo uobi~ajenih tovljenih `ivotinja, izvrsno pobolj{anje okusa kojem ne mogu odoljeti tranzitni meso`deri sa svih kontinenata kad se na|u na re~enoj magistrali. Li~no nisam probala, barem se nadam, ni pse ni ma~ke ni konje. Jesam, zato, halapljivo `derala onu nevinu nje`nu janjad iz bajki Bajruzina Hajre Planjca, {to za prvi maj - {to i bez maja, ali mi je s ro|enjem ugra|en ~ip po kojem, kad je hrana u pitanju, prvo osjetim, a tek potom mislim. Naravno, kad se kvalitetno na`dere{ janjetine s ra`nja, misliti je isto {to i..., nejse. Elem, kako probah had`i~ku piletinu, tako mi do|e da svakog bogovetnog jutra prvo pomislim na nju. [ta }u danas kuhati? Joj! Mo`da {pinat, mo`da brokuli, mo`da bamiju... Ali, spora nema, {to god da tutnem u prilog, vala 14.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

}u dodati makar frtalj one divne had`i~ke piletine. Navukla sam se na ko }e znati kakvu Pantelija-patvorinu, pa sad svaka moja }elija samo to pri`eljkuje. Ne hajem za hude Amerikance koji su se silno uznemirili kad im je kazano da ono {to su krkali iz konzervi nije govedina nego je rumunjska konjetina. Popalim dnevnik, kad ono, mlijeko nam po BiH, pristiglo iz bratske Hrvatske, puno nakih kancerogenih supstanci. [ta }e{, ko }e kome... Nije mi `ao ni Amerikanaca, ni Hrvata, ni Bosanaca, ve} mi iz dna du{e `ao jadnih krava koje zlosretni ~ovjek hrani toksi~nim `itom, i `ao mi “konja koje ubijaju, zar ne”. Amer mi se na{ao pilavit o etici koja ne podnosi jesti konja, a skroz im je uredu zadr`ati smrtnu kaznu za ~ovjeka, u doba kad ju ~ak i hajvanoidni Bosanci nemaju. Prebacim zatim na omiljeni TV kanal 24kitchen, kad ono, dvojica kuhara skupa meljaju naku piletinu u sosu od meda i marelice. Sve zvu~i i miri{e kao halva, a jedan od dvojice uporno ponavlja zapadnja~ku mantru: Pogledajte kako je prekrasna ova piletina iz slobodnog uzgoja! Da, doista, veli drugi sa smije{kom upi{anog Djeda Mraza: Vidite li boju ovog pile}eg fileta? Ve} na prvi pogled je jasno da su ovi pili}i imali sretan `ivot!

I

, tu ti ja sko~im na noge trome, te se do jutra odam sveobuhvatnom povra}anju. Sve za moj u`itak!, negdje su gajeni i gojeni pili}i koji su se mogli pohvaliti da im je `ivot protekao u radosti i veselju dok su ~ekali na zagarantirani no`, ali su ipak uspjeli posthumno dati ludom ~ovjeku sve sokove vlastitog `ivota, u znak zahvalnosti {to ih nije kljukao hranom sa visokom stopom kancerogenih supstanci (tek malo radi razvoja vlastitog imuno-sistema), i {to im je, za razliku od manje sretne bra}e dodijeljeno ~itavo polje slobodne volje da tr~karaju u zdravlju i veselju, sretni, istinski sretni {to }e na ne~ijoj trpezi biti puno ukusniji od onih nebrojenih izmrcvarenih jata, u kojima pile na piletu tuguje {to ~ovjek u njima ne}e na}i slasti ni kad nesebi~no ponude i du{u i tijelo njegovom prefinjenom osje}aju za u`itak. Kako li je tek konjima, ma~kama i psima, nedoraslim da ugode svojim eti~ki besprijekornim bogovima? Stvarno, pitam se: za{to Amerikanci odbijaju jesti Konja? Zar je konjobalizam bizarniji i gre{niji od kanibalizma, tjelesnog i duhovnog?  79


CRNA:CRNA.qxd

14.2.2013

0:04

Page 80

PETA BRZINA Pi{e: Nedim Hasi} Foto: Mario Ili~i}

Novi igra~ u gradu

J

edan od trenuta~no najzanimljivijih automobila predstavljen je i na bh. tr`i{tu Rije~ je o novom Fordu B-Max, kojim ovaj proizvo|a~ za sebe `eli ugrabiti dobar dio kola~a na tr`i{tu porodi~nih vozila. B-Max tridesetak je centimetara kra}i od svog “brata” iz vi{eg segmenta, modela C-Max i kreiran je na platformi nove Fieste, od koje je dulji 13 centimetara. Rije~ je o automobilu koji je svoju svjetsku premijeru do`ivio na nedavnom Sajmu u @enevi i koji ima nekoliko zaista dopadljivih, inovativnih rje{enja. Prije svega, radi se o vozilu koje nema uobi~ajeni centralni stub izme|u vrata. Prednja se otvaraju na klasi~an na~in, dok su zadnja klizna. Kada su obja vrata otvorena, dobija se prostor od metar i pol, {to ulazak u B-Max ~ini iznimno laganim. Posebno ukoliko, recimo, stavljate dijete u sjedalicu na zadnjem sjedi{tu. “Na ovo su kreatori B-

80

maxa najvi{e i mislili tokom dizajniranja. Mjesecima su pra}ene potrebe klijenata, na~in vo`nje i kori{tenja ovakvog tipa vozila kako bi se stvorio automobil koji }e zadovoljavati sve njihove potrebe”, ka`e Malik Pa{i}, brand manager Forda za BiH. Prostora na sjedi{tima ima sasvim dovoljno za tri osobe, prtlja`nik je pristojnih dimenzija, dok }e ipak, sude}i prema izgledu kvalitetno izra|ene komandne table i ve} dobro poznatim Fordovim voznim svojstvima, u njemu ipak najvi{e u`ivati voza~i. Jer je BMax, posebno iznutra, jedan od najatraktivnijih vozila na tr`i{tu. Zahvaljuju}i Fiestinoj platformi, B-Max izgleda mnogo ve}i no {to jeste i u~inio nam se kao vozilo s kojim ne}ete imati mnogo muke prilikom parkiranja u nakrcanim gradskim ulicama. U ponudi su zasada ~etiri motora, dok se dizelska 1.5 varijanta sa 75 KS o~ekuje

tokom godine. Ford je ponudu opreme podijelio u ~etiri nivoa, Ambiente, Trend, Titanium i Titanium X. Ponuda motora u BMaxu po~inje sa jednolitarskim Ecoboost GTDI motorom snage 100 konja. Cijena se kre}e od 30.300 do 37 hiljada maraka. Slijedi 20 konja sna`niji motor iste zapremine, sa automatskim mjenja~em i Auto start stop sistemom, ~ije su cijene od 34.100 do 38 hiljada. Slijede}i u ponudi je 1,4 litarski motor sa 90 konja koji ko{ta od 29 do 35.750 hiljada maraka, dok 1,6 litarski benzinac sa 105 KS ko{ta od 35.350 do 40 hiljada maraka. B-Max je prvi od noviteta koje iz Forda najavljuju za ovu godinu. Pored ovog modela, narednih }e mjeseci biti predstavljeni nova Kuga, nova Fiesta, ali i vozila u kojima je ugra|en novi Fordov 1.0 Ecoboost motor, koji je progla{en najboljim na svijetu protekle godine. 

SLOBODNA BOSNA I 14.2.2013.


Reagiranja:Reagiranja.qxd

13.2.2013

19:32

Page 81

REAGIRANJA Ivica [utalo - Uredni{tvu

Fuad Hodžić, očito nezadovoljan ishodom razgovora sa mnom, iznoseći neistine pokušava meni dati neku značajniju ulogu u cijelom slučaju (“Slu~aj ministra Kurte{a: mnogo bruke ni oko ~ega“, SB, br. 848)

Povodom pisanja u Va{em ~asopisu o slu~aju ministra Kurte{a, `elim da demantujem neke navode Fude Hod`i}a, a povodom udesa njegove k}erke. Neta~no je da sam Hod`i}a zvao tek 31.01.2013. god., ve} 30.01.2013. u ve~ernjim satima kada sam saznao od mog prijatelja, koji je sa Hod`i}em u rodbinskoj vezi, da mu je k}erka imala udes i da je povrije|ena. Taj prijatelj mi je dao Hod`i}ev

14.2.2013. I SLOBODNA BOSNA

broj i ja sam ga odmah nazvao da pitam kako mu je k}erka. Nakon kra}eg razgovora Hod`i} mi je predlo`io da se ~ujemo sutra 31.01.2013. oko 10:30 h. Navedenog dana pozvao sam Hod`i}a i on mi je rekao da se nalazi u caffe Laguna i, ako mogu, da do|em da se vidimo. Do{ao sam u Lagunu i Hod`i} mi je ispri~ao {to se desilo nakon udesa njegove k}erke. Rekao mi je izme|u ostalog da je tu no} pozivao ^aji} Samira, ali mu nije odgovarao na pozive, ve} tek sutra ujutro. Nakon toga je pozvao Kemu Ademovi}a i tra`io od njega da mu pomogne oko uvi|aja. Hod`i} mi je rekao da mu je Ademovi} obe}ao da }e pozvati svoje ljude u Kantonalnom MUP-u i da }e oni do}i na mjesto udesa, {to je po rije~ima Hod`i}a i u~inio. Hod`i} mi je rekao da je dogovorio press konferenciju u dogovoru sa Ademovi}em za sve novine izuzev Dnevnog avaza jer je to, kako je rekao, neprijateljska novina. I ja sam mu rekao da u to ne uvla~i k}erku, ni sebe, da }e biti samo iskori{teni za me|ustrana~ki obra~un. U toku razgovora sa Hod`i}em u Laguni mene zove ^aji} i pita gdje sam da pijemo kafu. Kada sam mu rekao da sam sa

Hod`i}em u Laguni, on je rekao da }e do}i i da ga sa~ekamo. Po dolasku ^aji}a razgovor je krenuo u drugom smjeru, te smo nakon kra}eg vremena iza{li iz Lagune da idemo. Stajali smo na plo~niku kada je Hod`i} od ^aji}a tra`io da posreduje da mu se isplati 25.000 maraka za povredu k}erke i 12. 000 maraka za auto ili }e on izjaviti da je vozilom upravljao ministar Kurte{. Po{to ga je ^aji} u mom prisustvu ismijao i rekao mu da bi malo da zaka~i koji dinar, nakon toga Hod`i} je predlo`io da bi bio zadovoljan i sa 15.000 KM. U tu se pri~u nisam uklju~ivao, samo sam Hod`i}u rekao da to {to radi nije u redu. Na to mi je odgovorio da je sve dogovorio s Kemom i da }e se u istragu uklju~iti i Ambasada SAD-a preko Sijar~i} Samira koji navodno radi u ambasadi. Nakon kra}eg vremena smo se razi{li. Hod`i}, o~ito nezadovoljan ishodom razgovora, poku{ava na ovaj na~in, iznose}i neistine, meni dati neku zna~ajniju ulogu u svemu tome. Ako sam tog dana bio emisar, onda sam zasigurno Hod`i}ev, po{to smo se vidjeli na njegov zahtjev i trebao prenijeti njegove `elje.

Ivica [utalo

81


ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

14.2.2013

0:45

Page 5


U[TEDITE NOVAC! PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!! Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna! Detaljnije upute potra`ite na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un: 502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu: Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna�, ^ekalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon. Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 180 EUR Polugodi{nja: 90 EUR Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba www.slobodna-bosna.ba

Vi znate za{to smo najbolji!


Omot-4:CRNA.qxd

12.2.2013

12:52

Page 78

SLOBODNA BOSNA br. 849  

Bosanskohercegovački magazin

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you