PO@ARNA MAFIJA: SKUPO NAPLA]IVANJE VATRENE STIHIJE
www.slobodna-bosna.ba
portal slobodne bosne
najveca tvornica
dnevnih vijesti u bIh www.slobodna bosna.ba
Sadrzaj:Sadrzaj.qxd
6.9.2012
0:52
Page 3
SADR@AJ
www.slobodna-bosna.ba
12 OBRAT NA BO[NJA^KOJ SCENI SDA pokre}e zavr{nu kontraofanzivu protiv SDP-a Nakon {to je SDP ponovo pokrenuo inicijativu za smjenu Denisa Zvizdi}a, vrh SDA odlu~io je uzvratiti istom mjerom glasat }e za smjenu Denisa Be}irovi}a, ali i za smjenu Zlatka Lagumd`ije
52
16 [TA JE OTKRILA PARLAMENTARNA ISTRAGA U MINISTARSTVU OBRANE BiH Oru`je na revers
radi o nepa`ljivom rukovanju vatrom, ve} 64 REMEK-DJELA IZ NOB-a: o vrlo dobro isplaniranom kriminalu; na{a Genije na stazama revolucije novinarka otkriva ko su piromani i koji su njihovi motivi da izazovu po`ar sa katastroIzlo`ba sa~uvanih crte`a velikog falnim posljedicama slovena~kog umjetnika BO@IDARA JAKCA u Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpske u Banjoj Luci bi}e otvorena 6. septembra; reporteri SB-a posjetili su organizatore ove izlo`be dva dana prije njenog otvaranja i imali priliku FENOMEN RANGERS vidjeti Nema poraza, nema predaje neprolazne radove Nakon {to su sredinom godine zbog velike poreskih dugovanja proglasili ste~aj, a vrijednosti potom osnovali novu firmu, GLASGOW RANGERSI ka`njeni su igranjem u najni`em rangu {kotskog nogometnog natjecanja; iako nastupaju u ~etvrtoj ligi, SLOBODNA BOSNA svaku utakmicu Rangersa prati desetine nezavisna informativna revija hiljada navija~a a suradnik SB svjedo~io je IZDAVA^ ~udesnoj atmosferi na utakmicama koje Pres-Sing d.o.o. Sarajevo danas igra jedan od najve}ih svjetskih Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] klubova Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]
^lanovi Istra`ne komisije PARLAMENTA BiH provjeravali su pola godine zakonitost procesa uni{tavanja naoru`anja, municije i minsko-eksplozivnih sredstava, obavili razgovore s najvi{im civilnim i vojnim du`nosnicima MINISTARSTVA OBRANE I ORU@ANIH SNAGA i pregledali na stotine dokumenata; parlamentarna je istraga otkrila da su vi{kovi oru`ja od 2006. godine uni{tavani bez ikakve kontrole i nadzora Ministarstva obrane, bez odluke Predsjedni{tva BiH i bez predstavnika 56 NEKAKO S “LIDA” entitetskih vlada, a da je ministar SELMO “Venecija”, {ezdeset i deveti put CIKOTI] odobravao privatnim firmama davanje na revers municije i minsko@iri na ~ijem je ~elu ameri~ki reditelj eksplozivnih sredstava MICHAELL MANN tek treba odlu~iti ko }e ove godine dobiti “Zlatnog lava”, me|utim ve} u startu je bilo jasno da }e imati izuzetno te`ak zadatak; o najve}im favoritima za pobjednika predjubilarne “Mostre” iz Venecije pi{e na{a saradnica
Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Danka SAVI], Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI] Lektor: Sedina LON^ARI] Sekretar redakcije: Edina MU[OVI] Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I] Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 BOR BANKA d.d. 1820000000147912 MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.
30 PO@ARNA MAFIJA Zemlja gori, a piromani se ~e{ljaju Broj po`ara ove godine u cijeloj BiH dosegao je rekordne razmjere zbog ~ega se spekuli{e da su jedan broj po`ara, i to onih najve}ih, izazvali ljudi, ali da se ne 6.9.2012. I SLOBODNA BOSNA
[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju. PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba
Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH
3
MINI MARKET:MINI MARKET.qxd
6.9.2012
0:56
Page 4
MINI MARKET REKONSTRUKCIJA VLADE RS-a ODMAH NAKON IZBORA
BUNA NA DAHI]A
Nekada{nji ministar sarajevske policije Ismet Dahi} prijavljen tu`ila{tvu jer je Halilu Duri}u prijetio ubistvom Nakon {to je pro{log tjedna dobio specijalno priznanje od aktualnog ministra policije Kantona Sarajevo Muhameda Budimli}a, prvi sarajevski poslijeratni ministar policije Ismet Dahi} zavr{io je na saslu{anju u Policijskoj upravi Centar. Dahi}a je, kako doznajemo, prijavio njegov poznanik Halil Duri}, tvrde}i da ga je verbalno napao u sarajevskoj ulici Ferhadija, u blizini Vje~ne vatre, i zaprijetio da }e ga ubiti. Budu}i da je Duri} tvrdio kako mu je ugro`en `ivot, policajci su saslu{ali i Dahi}a koji je, o~ekivano, negirao bilo kakav sukob. No, iako je Ismet Dahi} tvrdio da Halilu Duri}u nikada nije prijetio, sarajevska je policija o svemu obavijestila Kantonalno tu`iteljstvo, koje }e u kona~nici odlu~iti ho}e li protiv nekada{njeg ministra policije a danas ~lana SBB-a biti otvorena istraga. (S.M.) Ismet Dahi}
4
Traže se dva ministra
NOVA VLADA NA ^EKANJU Predsjednik Vlade RS-a Aleksandar D`ombi} imenovat }e nove ministre poslije lokalnih izbora
Nakon lokalnih izbora, u oktobru Vlada RS-a bit }e rekonstruirana, a ve} sada se zna da se tra`e dva nova ministra: ministar unutarnjih poslova i ministar pravde ovog entiteta. Stanislav ^a|o, prvi ~ovjek policije RS-a, zamijenit }e dosada{nju funkciju za funkciju direktora novog preduze}a koje treba biti formirano zajedno sa ruskim gasnim gigantom Gazservis projekt. O Ča|inom odlasku odavno se spekulira u ovda{njim politi~kim krugovima, samo se ~ekala zvani~na potvrda Rusa da i oni sti`u u RS. Koliko je za to zaslu`na afera oko pogibije Nikole An|eli}a iz Banje Luke, o kojoj je “Slobodna Bosna” ve} pisala, u augustu pro{le godine, za koju se ne zna da li je aktualni ministar samo prikriva, ili je i sam u~estvovao u saobra}ajnoj nesre}i, za sada nije poznato. Gordana Zlatkovi} definitivno ne}e zamijeniti Ministarstvo trgovine i turizma za Ministarstvo pravde koje ve} tri mjeseca nema ministra, otkako je biv{i ministar D`erard Selman zamijenio ministarsku za fotelju predsjednika Ustavnog suda RS-a. Zlatkovi}kina partija, SPRS, u ponedjeljak je i zvani~no odbila zahtjev premijera Aleksandra D`ombi}a da je prebace u drugo ministarstvo. U saop{tenju za javnost njena stranka, socijalisti, ukratko je navela da “Ministarstvo pravde nije dio koalici-
onog dogovora sa SNSD”, te su potcrtali da im nije stalo da dobiju ministarstvo koje “u narednom periodu treba da zavr{i preostale poslove”. Ono {to zvani~no nisu rekli u SPRS-u se mo`e ~uti nezvani~no. Naime, dugogodi{nji partneri SNSD-a nisu nimalo zadovoljni situacijom u kojoj su se na{li. Predsjednik te partije Petar \oki} prihvatio se nimalo zahvalnog posla, izmjena Zakona o bora~kom i invalidskim pravima RS-a, kojim je jednu od socijalno najosjetljivih kategorija stanovni{tva ostavio bez zna~ajnog dijela prihoda. Od tada je na udaru svih organizacija koje se bave pravima poginulih boraca, RVI, penzionera... Da je ova partija izgubila status partnera, a na{la se u statusu podre|enog suradnika SNSD-a, nedavna je i potvrdilo hap{enje njihovog kadra Sr|ana Ljubojevi}a, direktora [uma RS-a, zbog jo{ nedokazanog prijestupa — uzimanja mita. Prema mi{ljenju vode}ih ljudi iz SPRS-a, Zlatkovi}eva je trebala za jednokratnu upotrebu SNSD-u. Da potpi{e odluku o formiranju Apelacionog suda BiH, {to je eufemizam za ve} dogovoreni Vrhovni sud BiH, koji predstavlja jo{ jedno preno{enje entiteskih nadle`nosti na dr`avu, {to je Milorad Dodik, predsjednik RS-a i SNSD-a, odavno zabranio. (N. Dikli}) SLOBODNA BOSNA I 6.9.2012.
MINI MARKET:MINI MARKET.qxd
6.9.2012
0:58
Page 5
MINI MARKET FOTO NEDJELJE
HRANA JE NAJBOLJA ISHRANA
MARIO ILI^I]
Košarka se vratila u BiH
Denis Be}irovi} reprezentaciju tro{i u restoranu svog voza~a D`emala Tahirovi}a Otkako se Denis Be}irovi} na{ao na udaru skup{tinskih kolega iz SDS-a, SDA i SNSD-a, gotovo da nema dana a da se ne objelodani novi razlog za njegovu smjenu s pozicije zamjenika predsjedavaju}eg Zastupni~kog doma Parlamenta BiH. I dok se Be}irovi}u ranije spo~itavalo da kr{i Ustav BiH, istupa u javnosti bez konzultacija s ostalim ~lanovima Kolegija i koristi medijsku pozornost za osobnu i promociju SDP-a, nedavno je otkriveno da je slu`benu reprezentaciju tro{io u restoranu ~iji je vlasnik njegov slu`beni voza~ D`emal Tahirovi}. Prema ra~unima koje je prilo`io, Denis Be}irovi} nije `alio (dr`avnih) para, tro{e}i ih na hranu i pi}e u restoranu svog voza~a. (S.M.) Denis Be}irovi}
Aleksandar Aleksandar Petrovi} Petrovi}
Supruga i sin Zacka Wrighta 6.9.2012. I SLOBODNA BOSNA
5
Iluzije:Iluzije.qxd
6.9.2012
4:28
Page 6
NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
FEDERACIJA DANAS: NARODNI BUNT I SOCIJALNI NEMIRI Pi{e: SENAD AVDI]
Građani koji su posljednje decenije odano i odgovorno glasali za “druge i drugačije“, očekivali boljitak i promjene, dobili su vlast koju personificira Zlatko Lagumdžija. Ali, očajničkim vapajem oni nisu tražili drugu, nego kvalitativno, suštinski drugačiju vlast: onu koju će napraviti državni upravljački stroj prohodnijim, efikasnijim, učinkovitijim. Šta su dobili građani, birači: jednu besprizornu, klijentelističku, potpuno otuđenu, neodgovornu elitu, podobnih i lojalalnih menadžera, nedvosmislenih kleptomanskih amatera
Z
agreba~ka knji`evna, narativna legenda, navodno povijesno ta~na, neki su mi se ozbiljni ljudi u to kleli, nastala u prvim, olovnim godinama uspostave komunisti~ke vlasti, svjedo~i kako je veliki knji`evnik Miroslav Krle`a, miljenik tek uspostavljene narodne vlasti, pozvao na ru~ak kolegu-pisca, idejno oku`enoga, pravno diskvalificiranoga, genija iz okoline Imotskog, godinama u stalnoj socijalnoj potrebi, pri tom li{enog gra|anskih prava, Tina Ujevi}a. Ne bi li ga barem malo okrijepio, najeo, napio, sklonio sa margine dru{tva, ulice, ili }o{ka zagu{ljive birtije “Blato“. I vu~e se, prethodno od slu`bi presretnuti, prema Krle`inoj vili na Gvozdu princ poezije Ujevi}. Nekako se dovu~e Ujevi} do Krle`inog dvorca na Gvozdu “i kosti su mu umorne/ i noge su mu krvave/ i srce mu je ranjeno/i du{a mu je `alosna/i on je sam i zapu{ten” (“Svakida{nja jadikovka“). Do~ekaju ga u ku}i na Gvozdu sa punim uva`avanjem gospon Miroslav i gospo|a Bela; prije toga se izmu~eni Ujevi} morao probiti kroz {palire
dom Krle`inih obilovao u vremenima nesta{ica. Oti{ao je negdje, pobjegao u “raj svoga pakla“ - tako se zove knjiga akademika Vlatka Pavleti}a, posljednjeg Tu|manovog predsjednika Sabora Hrvatske, ina~e vrlo iscrpna i dragocjena poetsko-esejisti~ka biografija Tina Ujevi}a. U dva su navrata gra|ani Federacije Bosne i Hercegovine, prvi put na izborima 2000. a drugi put prije dvije godine, na slobodnim izborima dali priliku SDPovom “narcisu i zlatkoustom“ lideru Lagumd`iji priliku da pomete konkurenciju, u praksi poka`e da je moderniji, druga~iji, razli~it, da je u ovom dijelu Bosne i Hercegovine mogu}, izvodljiv mokotrpan, novi, demokratskiji, kriti~kiji model vlasti od onog koji je zate~en. Ne oslanjati se i nipo{to se ne po{tapati ratno-poratnim liderskim paradigmama, Izetbegovi}evim “mehkim“ fundamentalizmom i Silajd`i}evim tvrdim samozaljubljivim egocentrizmom, orijentalnim despotizmom. Lagumd`ija, sa zgr~enim, neiskrenim, “nenarodnim“ osmijehom na licu vjeruje da izvorno ba{tini “tradici-
Gra|ani ne tra`e drugu, nego g ~uvara u ko`nim kaputima, nasilno civiliziranih stra`ara, posluge u komunisti~ko-srednjeuuropskom neosecionisti~ko-realsocijalisti~kom bogatunskom ozra~ju. Siroti, izranjavani, poni`eni (ali moralno i stvarala~ki nadmo}ni) najve}i pjesnik svog jezi~kog podru~ja, kasnije }e se ispostaviti, kosmi~ki ostvareni Tin, vidjev{i neprirodni ambijent, uvjeriv{i se u njegovu dekadentnu, potkupljivu, nekriti~ku prirodu i rasko{ u vili Krle`inih, obratio se svom ljubaznom doma}inu Miroslavu: “Dragi prijatelju, ja sam ovdje o~ekivao da }u vidjeti autora ‘Glembajevih’, ne jednog od Glembajevih“. Obukao je, vratio je na svoja onemo}ala le|a Tin, ozbiljno naru{enog zdravlja, tro{ni kaput (u kojem je dvadeset godina ranije vi|an u sarajevskoj kafani “Dibek“) i napustio svilu i kadifu, aperitive i {ampanjce, delicije, jastoge i slastice kojima je hladni aristrokratski 6
onalni merhamet i {irinu“, naslije|en od oca nacije “mislioca“ Izetbegovi}a. Da bih bio vjerodostojan, autenti~an, socijalno odgovoran, sad }u biti zao i ekstremno li~an: lider SDP-a bi programski i idejno neuporedivo vi{e mogao i morao ba{tiniti i nau~iti od svoga oca Salka Lagumd`ije, ~asnog gradona~elnika Sarajeva, koji, pri~aju mi pre`ivjeli radnici propalog “Vase Miskina“, no}ima nije spavao, a sve tra`e}i na~in da iza|e u susret radnicima, da do posljednjeg ispo{tuje zahtjeve nezadovoljnih sindikalaca metalske industrije. Dakle, to je socijalni i politi~ki idejni “jocker“: igrati na kartu svoga oca, a ne }a}e Bakira Izetbegovi}a! Ako bi neko trebao ba{tiniti “izvorne ideje“ Alije Izetbegovi}a, koje nisu bile ni demokratske ni pluralisti~ke, pogotovo multietni~ke, ali su, navodno, bile “dobronamjerne“, trebala bi to biti Stranka demokratske SLOBODNA BOSNA I 6.9.2012.
Iluzije:Iluzije.qxd
6.9.2012
4:28
Page 7
NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE PREDSJEDNIK I POTPREDSJEDNIK Zlatko Lagumd`ija i Alija Izetbegovi}
akcije i Izetbegovi} junior - Bakir, ~lan Predsjedni{tva Bosne i Hercegovine. Stra{ne su se, nepopravljive gre{ke, u svakom smislu u tom vremenu desile u Bosni i Hercegovini. Trebalo bi puno vremena (i vremena) i prostora da se prikupe i podastru svi dokazi
okupljanju prirodnih saveznika, Obaminih Demokrata? Pa zato {to mu je sinu mezimcu Salku Zlatku nedugo potom po~ela {kolska godina a o tome je samo predsjedni~ki republikanski kandidat Romney vodio ra~una.“
grozni~avo vape za druga~ijom vla{}u koji bi svjedo~ili, sna`no i nedvosmisleno, o ogromnim unutarnjim i vanjskim posljedicama koje nije jednostavno sanirati, otkloniti, pravno i zakonski sankcionirati... Gra|ani koji su posljednje decenije odano i odgovorno glasali za “druge i druga~ije“, o~ekivali boljitak i promjene, dobili su vlast koju personificira Zlatko Lagumd`ija. Ali, o~ajni~kim vapajem oni nisu tra`ili drugu, nego kvalitativno, su{tinski druga~iju vlast: onu koju }e napraviti dr`avni upravlja~ki stroj prohodnijim, efikasnijim, u~inkovitijim. [ta su dobili gra|ani, bira~i: jednu besprizornu, klijentelisti~ku, potpuno otu|enu, neodgovornu elitu, podobnih i lojalalnih menad`era, nedvosmislenih kleptomanskih amatera. Ima jedan podli vic, ne znam je li ta~an, ali da je duhovit jeste, ~im se prepri~ava po Sarajevu: “Za{to je Zlatko Lagumd`ija, prvi put, nelogi~no, idejno neprimjereno prisustvovao Konvenciji Republikanaca u Americi, sve sa `enom, sve sa djetetom, a ne na 6.9.2012. I SLOBODNA BOSNA
Da je htio biti vjerodostojan, upe~atljiv, Lagumd`ija je morao raskrstiti s dosada{njim koruptivnim modelima bahatih vlastodr`aca. Bila bi hrabrost, i politi~ka i ljudska, da je kazao: “Ne}emo dopustiti nikakve paralelne centre mo}i, ekonomske, medijske, radilo se o Hasanu ^engi}u i njegovom sitnom potr~ku Tariku \odi}u, bliskim Stranci demokratske aklcije, ili o Marinu Ivani{evi}u i Adilu Kulenovi}u, koji se zaklanjaju iza Socijademokratske partije BiH“. Ili: “Neka oni koji su kupili stanove u Importane centru (Tihi} i Radon~i}) polo`e ra~une narodu...“ Nije to ni lako ni jednostavno re}i: ali od toga trenutka, od trenutka “inspiracije“ lidera SDP-a, politi~ka utakmica dobiva na zamahu; da Lagumd`ija i njegova svita klimoglavaca barem malo imaju ruke ~iste, malo manje kvadrature, ne{to manje drskosti i oholosti, niko im ne bi mogao “opepeliti“! P. S. Nekako mi se ~ini, ne bih se smio zakleti, da je najve}i otklon od politike Alije Izetbegovi}a i njegove SDA na~inila SDA! 7
Iluzije:Iluzije.qxd
5.9.2012
21:59
Page 8
SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI ^ETVRTAK, 30. AUGUST Jo{ uvijek se, ni deset dana nakon Ramazanskog bajrama, po kafanama ne mo`e `ivjeti od onih koji su “iz obi~ajnih razloga“ apstinirali tokom trideset “najte`ih dana“ ramazanskog posta. A jedan uman vjerski slu`benik davno je, na pitanje jednog postramazanskog recidiviste “koliko se efendija prije Bajrama ne smije piti“, odgovorio “dvanest mjeseci“!
NEDJELJA, 2. SEPTEMBAR Ne znam {ta je odbrambeni igra~ Bayerna BOATENG (idealna zamjena za holandskog kolja~a Van Bomela) lanuo VEDADU IBI[EVI]U, ali {ta god da je
PETAK, 31. AUGUST Umro je BAKIR TANOVI], koji }e u naj{iroj javnosti biti upam}en kao re`iser iza kojeg su ostali mnogi filmovi, prije svih jedan sjajan, Ov~ar, i jedan jako dobar,
UTORAK, 4. SEPTEMBAR
posrijedi, potpuno mi je, pogotovo za Vedada, neobja{njivo da mu odgovori krvni~kim udarcem glave “ala Zidane“. Ju~er je isklju~en i SEJAD SALIHOVI], danas u Turskoj SENIJAD IBRIČI]. EMIR SPAHI], rano popodne, najvi{e svojom krivicom, te{ko je stradao u sudaru glavama sa svojim kolegom iz tima. Ne znam {ta se de{ava, izgleda da s glavama na{ih najboljih nogometa{a stvari ne stoje ba{ najbolje...
Ljubav i bijes (u kojem je debitirala Merima Isakovi}). Bakira }u, me|utim, ja upamtiti i kao intelektualca naj{ireg spektra zanimanja i znanja. Vozili smo se malo pred rat od Sarajeva do Novog Sada i Bakir je bez prestanka govorio o povijesti Isto~ne Hercegovine, Gacka, Bile}e, Trebinja... Danas mi glumac EMIR HAD@IHAFIZBEGOVI] donese knjigu Gubili{te MIRKA KOVAČA koju mi je iz Rovinja poslao autor. “Dragom Senadu Avdi}u; sija li jo{ sunce nad Bile}om...“, pi{e veliki pisac za kojeg mi Emir radosno re~e da se dobro oporavlja od te{ke bolesti. Radnja romana odvija se u Bile}i i Trebinju, varo{ima za koje jedan od likova u romanu ka`e da “nisu na granici Crne Gore i Hercegovine, ve} na granici sna i jave“. Da, Bakir Tanovi}, je, ~ime se god bavio, filmom, povije{}u, politikom, geografijom..., prije svega bio veliki sanjar.
SUBOTA, 1. SEPTEMBAR Dok ~ekamo po~etak snimanja emisije na OBN-u i nakon toga, sa Mostarcima NINOM RASPUDI]EM i VESELINOM GATALOM satima preturam recentne hercegova~ke “liskaluke“ i “pasjaluke“. “Igraju lopte Mostarci neki dan, golman primio gol sa 20 metara ‘kroz u{i’, svi na njega navalili, grde ga, psuju... Pravda se golman: pa, ljudi moji toliko je jaka lopta bila da je ni Ne|o Gali} ne bi mogao spasiti!“ 8
Alma Čustovi}-Had`i} diplomirana je `urnalistkinja, ne{to se malo, dvije-tri godine i bavila novinarstvom i u o{troj konkurenciji nekoliko godina progla{avana za najgoru novinarku u Federaciji, a i {ire, pa se okrenula PR-poslovima kod Mire Purivatre na SFF-u. Kada se sabere vrijednost autoparka desetak urednika i novinara u “Slobodnoj Bosni“ jedva da bi se moglo “nakupiti“ sto hiljada maraka. A mo`da je do nas, mo`da nije do gospo|e ministarke, hajd’ znadni...
PONEDJELJAK, 3. SEPTEMBAR Najprije nisam vjerovao glasinama i “zlim jezicima“, pa provjeravao, provjeravao i danas mi vjerodostojna potvrda stigla:
gospo|a ALMA ČUSTOVI]-HAD@I], supruga dr`avnog ministra prometa i komunikacija DAMIRA HAD@I]A, nedavno kupila novi autobil, “Audi 4“ i platila ga 114.000 maraka. [ta je toliko nevjerovatno u ~injenici da supruga dr`avnog ministra kupi skupu limuzinu? Evo {ta: u imovinskom kartonu njen suprug Damir je prije dvije godine naveo da mu je hanumi mjese~na pla}a hiljadu i po maraka. Prosta ra~unica ka`e da je gospoja Čustovi} morala raditi, odvajati od usta, 80 mjeseci (sedam dugih godina!), da bi si mogla priu{titi “Audi A4“.
“BiH vlasti uzgubile su bitku sa po`arima“, zaklju~uje EDIN GARAPLIJA, kojeg mediji tituliraju kao “eksperta za mjere za{tite“, {efa Instituta za za{titu od po`ara... Znao sam da je, Garaplija, biv{i pripadnik teroristi~ke jedinice “[eve“, kaznene jedinice pri tajnoj bo{nja~koj policiji AID, ekspert za {ahtove (slu~aj Ned`ad Herenda) i sli~nu podzemnu infrastrukturu (taj je certifikat dobio od svog tada{njeg {efa i nalogodavca Keme Ademovi}a), ali da se izvje{tio i za poslove vezi sa “vatrenom stihijom“, jako mi je drago ~uti.
SRIJEDA, 5. SEPTEMBRA Ko{arka{ka reprezentacija Bosne i Hercegovine na krilima svog najboljeg igra~a MIRZE TELETOVI]A ve~eras pobjedom protiv selekcije Gruzije osigurali plasman na Evropsko prvenstvo koje }e se naredne godine odr`ati u Sloveniji. Teletovi} je po~etkom ljeta potpisao ugovor sa NBA ekipom “Brooklin Nets“ te`ak skoro petnaest miliona dolara. Odmah nakon {to je postao prvi ko{arka{ iz BiH u najja~oj ligi na svijetu, priklju~io se dvomjese~nim pripremama izabranika selektora ALEKSANDRA PETROVI]A pred kvalifikacije za Evropsko prvenstvo. Na po~etak priprema u Sarajevo Mirza je (da ne bi zakasnio) doputovao privatnim avionom vlasnika svog novog kluba, ruskog milijardera MIHAILA PROHOROVA. Mogao je Mirza, kao {to to ~ini ve}ina evropskih ko{arka{kih zvijezda, odbiti poziv, opravdati to umorom ili ozljedom, ali nije: odlu~io je nesebi~no, iz petnih `ila, odgovorno, patriotski pomo}i selekciji svoje dr`ave. Prijatelj iz Jablanice me rastu`i i razbjesni: ima Mirza u ovom gradu sestru, Azra se zove, zavr{ila srednju {kolu i nikako da na|e posao. Mo`e joj brat osigurati egzistenciju za stotinu `ivota, ali Azra ne}e ni da ~uje - ho}e posao u Jablanici i da od svog rada `ivi. Ali joj, eto ne daju. Ako Mirza Teletovi} to nije zaslu`io u rodnom gradu, onda je Jabanica zaslu`ila da do temelja izgori! SLOBODNA BOSNA I 6.9.2012.
ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd
6.9.2012
0:06
Page 2
MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd
6.9.2012
1:01
Page 10
MINI MARKET BOLJE IKAD NEGO NIHAD
I ROD I POMOZI BOG
Premijer Nik{i} uskratio finansijsku podr{ku Ko{arka{kom savezu dok “iz ko{arke“ ne protjera Nihada Imamovi}a
Porodici Lagumdžija tokom (ne)formalne turneje po SAD-u domaćin bio “kontroverzni“ Damir Fazlić sa suprugom!
Istaknute kadrove SDP-a jo{ uvijek `ulja sudski neokon~ana afera „Reket“ pa se na svim terenima i svim sredstvima bore protiv onih koji su zaslu`ni da afera Reket dospije u javnost. Tako je nedavno i federalni premijer Nermin Nik{i}, u razgovoru sa ~elnim ljudima sarajevske KK Bosne i KS BiH, koji su molili za finansijsku pomo}, kazao kako para nema sve dok se iz ko{arke ne protjera Nihad Imamovi}, nekada{nji direktor ASA auta i predsjednik Bosne i KS BiH. S obzirom da se Imamovi} odmakao od Bosne i njezino rukovo|enje prepustio novim ljudima, Nik{i} je ovom klubu dozvolio finansijsku pomo} od 100 hiljada maraka. Me|utim, Imamovi} ne `eli odustati od svog anga`mana u KS BiH, {to bi ovu instituciju moglo ko{tati pomo}i iz federalnog bud`eta. Nakon penzioniranja u ASA autu, Imamovi} je pokrenuo vlastiti biznis, proizvodnju organskih sokova nazvanih jednostavno Sok. Njegova privatna kompanija generalni je sponzor KS BiH, na gostuju}e utakmice reprezentacije Imamovi} putuje o vlastitom tro{ku, za razliku od ovda{njih vlasti ~ija je podr{ka sjajnim ko{arka{ima zasada samo deklarativna. Nihad Imamovi} je, podsjetimo, Nik{i}eve partijske suradnike, prijavio da su mu tra`ili mito
10
Zamjenik predsjedavaju}eg Vije}a ministara i ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Zlatko Lagumd`ija prilikom (ne)slu`benog boravka u Sjedinjenim Ameri~kim Dr`avama, slobodni vikend navodno je proveo u dru{tvu Damira Fazli}a i njegove supruge, ina~e Lagumd`ijine rodice Amre Fazli}, djevoja~ki Had`iomerovi}. Lagumd`ija je u SAD-u otputovao na poziv Republikanske stranke kako bi prisustvovao Nacionalnoj konvenciji ove stranke odr`anoj u Tampi, Florida. Lidera Lagumd`iju na putovanju su pratili i supruga Amina i sin Salko Zlatko, a poslovno-porodi~ni reunion kulminirao je na Floridi gdje su im se “pridru`ili“ Damir i Amra Fazli}. Podsje}anja radi, Amra Fazli} uspjela je spojiti svog supruga i
ro|aka koji ne samo da su izgladiti ranije nesporazume, nego su uspostaviti i ~vrstu poslovnu suradnju koja je naposlijetku krunisana monopolskom pozicijom srbijanskog Rudnapa u preprodaji elektri~ne energije Elektroprivrede BiH i Elektroprivrede HZ HB. (M.F.)
NIZAMSKI RASTANAK
Supervizor za nadzor MKO Nizama Cataldo nezadovoljna radom Agencije za bankarstvo FBiH Agenciju za bankarstvo Federacije BiH, kako nezvani~no saznajemo, uskoro bi mogli posjetiti inspektori Ureda za reviziju institucija FBiH. Rad ove Agencije, koliko je poznato, do sada nije kontrolisala niti jedna institucija, a rukovodstvo Agencije na ~elu sa direktorom Zlatkom Bar{em nikome nije polagalo ra~une za svoj rad i tro{enje bud`etskog novca. A kad smo ve} kod tro{enja bud`etskog novca, valja spomenuti da se plata direktora Bar{a kretala izme|u 8 i 10 hiljada maraka mjese~no! Sa druge strane, izvje{taje Agencije za bankarstvo o poslovanju ove institucije ne prolaze na Parlamentu FBiH i stoga je sasvim razumljivo da Nizama Cataldo,
Zlatko Bar{a
supervizor za nadzor mikrokreditnih organizacija iz Agencije za bankarstvo FBiH, konstatuje da mnogi uposlenici Agencije pate od Daning-Krugerovog sindroma iliti manjka znanja a vi{ka samopouzdanja. (M.F.) SLOBODNA BOSNA I 6.9.2012.
MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd
6.9.2012
1:02
Page 11
MINI MARKET Priredila: Ma{a ]osi}
PRO ET CONTRA
Podržavate li zahtjev udruženja poljoprivrednika za smjenu federalnog ministra Jerka Ivankovića Lijanovića? BERIZ BELKI] Poslanik Stranke za BiH
DA Podr`avam zahtjev za smjenu ministra kao uvo|enje primjera jedne prakse odgovornosti za stanje ministarstva na ~ijem se ~elu. Lijanovi} nije bio bolji, a ni gori od prethodnih ministara.
NERMIN PE]ANAC Predsjednik SDU BiH
DA
by MARIO BRANCAGLIONI
V
SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO
Mi{ljenja sam da on nije jedini koji treba da snosi odgovornost za posljedice svog rada. Smatram da i drugi federalni ministri treba da se na|u na udaru zakona ove zemlje, i ne samo da podnesu ostavku nego i da snose krivi~nu
6.9.2012. I SLOBODNA BOSNA
odgovornost za nerad i za tro{enje bud`etskih sredstava.
poljoprivrednici pokazali da nisu politi~ki instruirani.
VESO VEGAR
MLADEN IVANI]
Glasnogovornik HDZ-a 1990
DA Podr`avam smjenu federalnog ministra Jerka Ivankovi}a Lijanovi}a jer to nije ministarstvo, to je agencija za obiteljske poslove obitelji Lijanovi}i.
SANJIN BE]IRAGI] Direktor programa TV1
DA Ja da sam na mjestu poljoprivrednika pored smjene Jerka Ivankovi}a Lijanovi}a tra`io bih smjenu kompletne vlade. U tom slu~aju bi
Predsjednik PDP-a
DA Stanje u poljoprivredi je lo{e i neko zbog toga mora odgovarati. Normalno je da za to odgovara ~ovjek koji je na ~elu poljoprivrede.
NERMINA MUJAGI] Profesor na FPN
DA/NE Podr`avam njihove zahtjeve jer smatram da bi se u bud`etu zaista moralo dati neki podsticaj za razvoj poljoprivrede u BiH. Ono {to ne podr`avam jeste blokada cesta i grani~nih prijelaza. Postoje drugi na~ini dru{tvenog pritiska.
za dozvolu za izgradnju stambenoposlovnog objekta u novom dijelu Sarajeva. Prijava da mu je tra`en mito je Imamovi}ev krimen koji mu ~elnici SDP-a, upetljani u aferu Reket, nikada ne}e oprostiti. (N.H.)
I MIRA OPSTRUIRA
Predsjednica Skup{tine KS Mirjana Mali} (SDP) sprije~ila zakazivanje sjednice o smjeni kantonalne Vlade Predsjednica Skup{tine Sarajevskog kantona Mirjana Mali} (SDP) jo{ nije zakazala sjednicu kantonalne Skup{tine na kojoj }e se, pored ostalog, razmatrati i SDA-ova inicijativa za smjenu kantonalne Vlade. Istina, Mali}eva je zakazala sastanak kolegija, ra~unaju}i da ~lan kolegija iz SDA Elmedin Konakovi}, zbog smrtnog slu~aja u porodici, ne}e do}i na sjednicu. No, Mali}eva se silno iznenadila kada je na vratima ugledala poslanika Konakovi}a, koji je u ruci dr`ao pismeni zahtjev SDA. Umjesto sau~e{}a, Konakovi}u je rekla da sjednica kolegija ne}e biti odr`ana. “@ao mi je, jako me zabolio zub, moram otkazati sjednicu kolegija“, rekla je mucaju}i i `urnim korakom napustila sastanak. Novi termin za sastanak kolegija nije utvr|en, pa je malo izgledno da }e se sjednica Skup{tine odr`ati prije lokalnih izbora. (M.A.) Mirjana Mali}
11
Asim:TEKST osnova.qxd
6.9.2012
1:08
Page 12
OBRAT NA BO[NJA^KOJ SCENI
Nakon što je SDP ponovo pokrenuo inicijativu za smjenu Denisa Zvizdića, vrh SDA odlučio je uzvratiti istom mjerom - glasat će za smjenu Denisa Bećirovića, ali i za smjenu Zlatka Lagumdžije
OKO ZA OKO, DENIS ZA DENISA
FINALE VELIKOG OBRA^UNA SDP i SDA najavljuju veliku me|usobnu sje~u kadrova u zakonodavnoj i izvr{noj vlasti 12
SLOBODNA BOSNA I 6.9.2012.
Asim:TEKST osnova.qxd
6.9.2012
1:08
Page 13
SDA POKRE]E ZAVR[NU KONTRAOFANZIVU PROTIV SDP-a Pi{e: ASIM METILJEVI] Foto: MARIO ILI^I]
O
bra~un doju~era{njih saveznika, SDP-a i SDA, prerasta u pravi politi~ki rat do me|usobnog istrebljenja! I u jednom i u drugom strana~kom taboru crveno-zelene koalicije, preovladava logika pobjeda ili poraz, pri ~emu }e pobjednika izabrati gra|ani BiH na lokalnim izborima 3. oktobra ove godine. Do tada }e dva strana~ka tabora koristiti sva raspolo`iva sredstva kako bi kompromitirali i oslabili rivala a glasa~e uvjerili u ispravnost vlastite politike. Ratni~ka logika oko za oko, zub za zub demonstrirana je na primjerima uzajamne smjene dva Denisa - Denisa Zvizdi}a iz
SDA, predsjedavaju}eg Zastupni~kog doma Parlamenta Federacije BiH, i Denisa Be}irovi}a, zamjenika predsjedavaju}eg Zastupni~kog doma Parlamenta BiH. SDA-ov Denis ve} je bio razrije{en, no Ustavni sud Federacije BiH poni{tio je odluku o njegovoj smjeni nakon ~ega je Denis Zvizdi} ponovo preuzeo rukovo|enje Predstavni~kim domom Parlamenta Federacije BiH. Ali, nakratko, budu}i da je SDP obnovio zahjev za njegovu smjenu koju }e ovoga puta izvesti na zakonit na~in, u skladu s poslovni~kim odredbama.
LJUTU TRAVU NA LJUTU RANU Odgovor SDA nije trebalo dugo ~ekati. Na strana~kom kolegiju odr`anom krajem protekle sedmice vrh SDA zauzeo je odlu~an stav da uzvrati ekvivalentnim zahtjevom za smjenu najistaknutijeg SDPovca u Parlamentu BiH, Denisa Be}irovi}a. Ne{to ranije, Be}irovi}evu smjenu zatra`io je i SDS, no u SDA nagla{avaju da se njihov zahtjev bazira na potpuno razli~itim argumentima. Pored ostalog, Be}irovi} se optu`uje za sau~esni{tvo u kreiranju pogre{ne politike SDP-a koja je BiH gurnula u najdublju poslijeratnu krizu. Spo~iva mu se rasipni{tvo - nepotrebna nabavka skupocjenih automobila i organiziranje jednako tako nepotrebnih i skupih slu`benih putovanja na egzoti~ne destinacije, od kojih (putovanja) BiH nema nikakve koristi.
Klub poslanika SDA navodi ~ak 11 razloga za smjenu Be}irovi}a, no stvarni razlog za njegovu smjenu nije naveden - odmazda, po ratni~koj logici oko za oko, Denis za Denisa! Uzajamna smjena dva Denisa tek je uvertira za veliku seriju smjena koje }e sasvim izvjesno uslijediti narednih dana i sedmica. Prema pouzdanim informacijama Slobodne Bosne, SDA je uspjela obezbijediti natpolovi~nu ve}inu poslanika u tri kantonalne skup{tine u kojima }e ve} do kraja septembra vladaju}u koaliciju SDP-a i SBB-a poslati u opoziciju. Rije~ o Sarajevskom, Tuzlanskom i Zeni~kodobojskom kantonu, u kojima je, kako vole ista}i u SDA, crveno-zelenu koaliciju SDP-a i SDA zamijenila “mafija{ka“ koalicija SDP-a i SBB-a. Zanimljiva je ~injenica da je u dva kantona, Tuzlanskom i Zeni~komdobojskom, SDP izgubio ve}inu “izdajom“ Lijanovi}eve stranke Radom za boljitak koja se priklonila SDA, dok je SDP u Sarajevskom kantonu izgubio prevlast zahvaljuju}i “izdaji“ u sopstvenim redovima. Nakon definitivnog razlaza @eljka Kom{i}a i Zlatka Lagumd`ije, tri zastupnika iz SDP-a u Skup{tini Sarajevskog kantona otkazala su lojalnost strana~kom vrhu i pristala na smjenu koalicione vlade SDP-a i SBB-a. Na kraju septembra ~eka nas jo{ jedno politi~ko uzbu|enje: glasanje o smjeni
SDA sprema smjenu tri kantonalne vlade: u Sarajevskom, Tuzlanskom i Ze-do kantonu
SPALJENI MOSTOVI Lideri crveno-zelene koalicije Sulejman Tihi} i Zlatko Lagumd`ija najavljuju rat do me|usobnog istrebljenja 6.9.2012. I SLOBODNA BOSNA
13
Asim:TEKST osnova.qxd
6.9.2012
1:08
Page 14
OBRAT NA BO[NJA^KOJ SCENI ministra vanjskih poslova BiH Zlatka Lagumd`ije, ~iju je smjenu prije dvadesetak dana slu`beno inicirao Dodikov SNSD.
LAGUMD@IJA USKORO BIV[I MINISTAR Lagumd`ija jo{ uvijek `ivi u uvjerenju da SNSD ne}e obezbijediti natpolovi~nu ve}inu, da }e zastupnici dva HDZ-a biti suzdr`ani, a da zastupnici iz SDA ne}e glasati za njegovu smjenu zbog straha da bi mogli izazvati gnjev bo{nja~ke javosti koja negativno reagira na svaku inicijativu lansiranu iz Dodikovog {taba. Lagumd`ija je pokrenuo specijalni propagandni rat protiv SDA, lansirao je tezu o uspostavi nove, naravno nepri ncipijelne srpskobo{nja~ke DT (Dodik-Tihi}) zavjere protiv SDP-a, kako ka`e, “jedine partije koja stoji na braniku jedinstvene i nedjeljive dr`ave“. No, Lagumd`ijino spinovanje toliko je neuvjerljivo i naivno da }e vi{e na{teti njemu i SDP-u nego Tihi}u i SDA. Neprincipijelna DT koalicija nije ni{ta manje legitimna od LD koalicije (Lagumd`ija-Dodik) koja je nedavno u Predstavni~kom domu izglasala smjenu SDA-ovih ministara u Vije}u ministara BiH. Osim toga, Lagumd`ija je svojim izjavama povukao za jezik Milorada Dodika koji je javno ustvrdio da upravo s Lagumd`ijom ima pre{utni dogovor o ru{enju BiH! Dodik ka`e da je od “dr`ave za ~ovjeka“ ostala samo fikcija zvana BiH kojoj “smrtni udarac zadaje upravo Lagumd`ija i njemu sli~ni avanturisti, koji la`no brane}i BiH ustvari ru{e temelje na
HDZ ODBIJA ULOGU ARBITRA
Tihić ne računa na podršku Čovića Na nedavnom sastanku u Mostaru, lideri SDP-a i HDZ-a, Zlatko Lagumd`ija i Dragan ^ovi}, podijelili su uloge u lobiranju kod Ustavnog suda Federacije BiH koji bi 10. septembra trebao donijeti kona~nu odluku o statusu smijenjenog ministra Desnice Radivojevi}a. Lagumd`ija i ^ovi} o~ekuju pozitivnu odluku suda, povratak Radivojevi}a na ministarsku funkciju, ~ime
HDZ HDZ NEUTRALAN NEUTRALAN
Lider Lider HDZ-a HDZ-a Dragan Dragan ^ovi} ^ovi} ne ne `eli `eli arbitrirati arbitrirati uu sporu sporu Tihi}a Tihi}a ii Lagumd`ije Lagumd`ije
SBiH NE]E U VLAST
Jerlagić: “Neka SDP i SDA pokažu koliko mogu i šta znaju“ Predsjednik Stranke za BiH Amer Jerlagi} za Slobodnu Bosnu je rekao da SBiH ne}e participirati u vlasti ni na jednoj razini. “Odbili smo raniju ponudu da u|emo u vlast Bosanskopodrinjskog kantona, a jednako }emo postupiti i kod svih sli~nih ponuda. Gra|ani su na izborima odlu~ili da SBiH ide u opoziciju i mi po{tujemo volju gra|ana. Mo`emo, eventualno, razgovarati o podr{ci nekoj manjinskoj vladi, ali ne dolazi u obzir da SBiH participira u vlasti. Povjerenje gra|ana dobile su druge stranke, prije svih SDP i SDA, i evo im prilike da poka`u {ta znaju i umiju“, rekao je Jerlagi} za Slobodnu Bosnu, no nije
14
bi SDP dobio prevlast u federalnoj Vladi i mogao bi preuzeti punu kontrolu nad ekonomskim i finansijskim resursima Federacije BiH. U skladu s ranijim dogovorom, SDP bi s SBB-om podijelio utjecaj u BH Telecomu, Elektroprivredi BiH, Razvojnoj banci i Energoinvestu, a s dva HDZ-a u HT Eronetu, Elektroprivredi HZ HB, Aluminijskom kombinatu itd.
`elio eksplicitno odgovoriti ho}e li SBiH glasati za smjenu Denisa Be}irovi}a.
NEIZVJESNA PODR[KA SBiH ostaje u opoziciji, tvrdi Amer Jerlagi}
kojima se dr`ava klima“. Svoje tvrdnje o pre{utnom dogovoru s Lagumd`ijom o razgradnji dr`ave Dodik temelji na jednom davna{njem razgovoru s liderom SDP-a, koji mu je podrobnije objasnio ideju podjele BiH na principu Isto~ne i Zapadne Njema~ke. “Ti preuzmi kontrolu nad RS-om, ja }u nad Federacijom, a od dr`ave ionako nema ni{ta“, navodno mu je ponudio Lagumd`ija. Smjena Zlatka Lagumd`ije posve je neupitna i uop}e ne zavisi od dr`anja dva HDZ-a. U najboljem slu~aju po Lagumd`iju, zastupnici iz dva HDZ-a bit }e suzdr`ani, mada kona~nu odluku ne bi promijenili ni u slu~aju da glasaju protiv Lagumd`ijine smjene. U SDA tvrde da su obezbijedili 22 glasa za smjenu Lagumd`ije, ne ra~unaju}i pri tom ni na jedan glas zastupnika iz reda dva HDZ-a. Tako }e se dugo najavljivana rekonstrukcija Vije}a ministara BiH okon~ati smjenom samo jednog ministra - Zlatka Lagumd`ije! SLOBODNA BOSNA I 6.9.2012.
ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd
6.9.2012
0:07
Page 3
Suzana:TEKST osnova.qxd
6.9.2012
0:27
Page 16
[TA JE OTKRILA PARLAMENTARNA ISTRAGA U MINISTARSTVU OBRANE BiH
Članovi Istražne komisije PARLAMENTA BiH provjeravali su pola godine zakonitost procesa uništavanja naoružanja, municije i minsko-eksplozivnih sredstava, obavili razgovore s najvišim civilnim i vojnim dužnosnicima MINISTARSTVA OBRANE I ORUŽANIH SNAGA i pregledali na stotine dokumenata; parlamentarna je istraga otkrila da su viškovi oružja od 2006. godine uništavani bez ikakve kontrole i nadzora Ministarstva obrane, bez odluke Predsjedništva BiH i bez predstavnika entitetskih vlada, a da je ministar SELMO CIKOTIĆ odobravao privatnim firmama davanje na revers municije i minsko-eksplozivnih sredstava
ORU@JE I EKSPLOZIV IZ BiH ZAVR[ILI NA CRNOM TR@I[TU I U DR@AVAMA POD EMBARGOM UN-a?!
ZAKLJU^AK ISTRA@NE KOMISIJE “Ministarstvo obrane je, mimo znanja i odluke Predsjedni{tva BiH, na osnovu pojedina~nih odluka ministra obrane, odobravalo izuzimanje na revers municije i minsko-eksplozivnih sredstava” 16
SLOBODNA BOSNA I 6.9.2012.
Suzana:TEKST osnova.qxd
6.9.2012
0:27
Page 17
ORU@JE NA REVERS ISTRAGA TU@ITELJSTVA BiH
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]
G
Inspektori SIPA-e podnijeli su desetak kaznenih prijava o kriminalu u MO BiH, sve se odnose na period kada je ministar obrane bio Selmo Cikoti}
oleme koli~ine oru`ja, municije i minsko-eksplozivnih sredstava iz skladi{ta Ministarstva obrane i Oru`anih snaga BiH uni{tavane su proteklih godina bez ikakve kontrole i nadzora, zbog ~ega postoje ozbiljne sumnje da je dio vi{ka naoru`anja zavr{io na crnom tr`i{tu, odnosno, da je izvezen u dr`ave pod embargom Ujedinjenih naroda?! Zaklju~ak je to {esto~lane Istra`ne komisije Zastupni~kog i Doma naroda Parlamentarne skup{tine BiH koja je pola godine provjeravala zakonitost procesa uni{tavanja oru`ja, obavila vi{e razgovora s najvi{im civilnim i vojnim du`nosnicima Ministarstva obrane i Zajedni~kog {taba Oru`anih snaga, te predstavnicima UNDP-a koji su u proces uni{tavanja nestabilne municije uklju~eni od 1995. godine. Izvje{}e o radu i nalazima Istra`ne komisije zastupnicima u Zastupni~kom domu dr`avnog Parlamenta bit }e prezentirano u ~etvrtak, 6. septembra, a nakon toga, zajedno s kompletnom dokumentacijom, upu}eno Tu`iteljstvu BiH, budu}i da prikupljeni podaci upu}uju da se iza svega krije te`ak kriminal.
SUMNJIVI POSLOVNI UGOVORI S FAVORIZIRANIM TVRTKAMA Istra`na komisija oba doma Parlamentarne skup{tine BiH formirana je u februaru, s zada}om da provjeri da li se uni{tavanje municije i minsko-eksplozivnih sredstava vr{i sukladno zakonskim propisima. Tada je dogovoreno da u Istra`nu komisiju bude izabrano {est ~lanova, zastupnika i izaslanika u Zastupni~kom i Domu naroda Parlamenta BiH, koji su od ranije anga`irani u Zajedni~koj komisiji za obranu i sigurnost. Za predsjedavaju}u Istra`ne komisije izabrana je zastupnica SNSD-a Du{anka Majki}, njezine su zamjenice Borjana Kri{to i Nermina Zaimovi}-Uzunovi}, dok su ostali ~lanovi Bo`o Ljubi}, Mehmed Bradari} i Sta{a Ko{arac. Istra`na je komisija posao zavr{ila u predvi|enom roku od {est mjeseci, odnosno koncem jula, ali je zbog ljetne stanke u Parlamentu BiH, izvje{}e stavljeno na dnevni red prve
jesenje sjednice Zastupni~kog doma. Slobodna Bosna je do{la do nalaza provjere Istra`ne komisije, koji nedvojbeno ukazuju na katastrofalno stanje u Ministarstvu obrane i Oru`anim snagama BiH, ali i
odgovornost biv{eg ministra obrane Selme Cikoti}a, za ~ijeg su mandata evidentirane gotovo sve neregularnosti. Dodajmo tome kako je, za razliku od svog prethodnika, novi ministar obrane Muhamed Ibrahimo-
Istra`na komisija Parlamenta BiH o~ekuje reakciju dr`avnog Tu`iteljstva, kao glavni krivac za katastrofalno stanje u Ministarstvu obrane ozna~en biv{i ministar Selmo Cikoti} 6.9.2012. I SLOBODNA BOSNA
17
Suzana:TEKST osnova.qxd
6.9.2012
0:27
Page 18
[TA JE OTKRILA PARLAMENTARNA ISTRAGA U MINISTARSTVU OBRANE BiH vi} iskazao puno vi{e volje i spremnosti da se uni{tavanje naoru`anja stavi pod puni nadzor, kako bi se kona~no stalo u kraj malverzacijama i sumnjivim poslovnim ugovorima s favoriziranim firmama.
NEJASNA ULOGA UNDP-a U zaklju~cima parlamentarne Istra`ne komisije koji su usvojeni jednoglasno konstatira se kako su tijekom provjere zakonitosti procesa uni{tavanja municije, minsko-eksplozivnih sredstava, naoru`anja i vojne opreme postojale brojne nepravilnosti. Na temelju iskaza vi{e predstavnika Ministarstva obrane, Zajedni~kog {taba Oru`anih snaga BiH i dostavljene dokumentacije, ~lanovi su Komisije zaklju~ili kako je uni{tavanje vi{ka naoru`anja vr{eno neregularno. U tom je smislu bjelodano da predstavnici Ministarstva obrane u razdoblju od 2006. do 2010. godine nisu nadzirali proces uni{tavanja oru`ja i eksplozivnih sredstava, niti dalje postupanje s delaboriranim elementima i eksplozivom. Utvr|eno je i da uni{teno naoru`anje nije ~ak ni materijalno razdu`eno u vojnim skladi{tima, tako da se i danas vodi u evidencijama. Pored toga, ni nakon vi{e razgovora s du`nosnicima Ministarstva obrane i Oru`anih snaga BiH ~lanovi Istra`ne komisije nisu dobili validne dokaze o ukupnim koli~inama uni{tenog oru`ja. U razli~itim su periodima iz Ministarstva obrane Zajedni~koj komisiji za obranu i sigurnost Parlamenta BiH dostavljana izvje{}a s razli~itim, ponekad i kontradiktornim podacima. Istra`noj komisiji jednako tako nisu dostavljene ni informacije o koli~inama sekundarnih sirovina dobijenih delaboracijom vi{ka naoru`anja (a nerijetko se radilo o skupim metalima), njihovoj tr`i{noj vrijednosti, kao ni o financijskim u~incima prodaje, iako je ranije otkriveno da su, bez odobrenja nadle`nih institucija, ustupljene komercijalnim firmama. No, osim {to nije poznato po kojoj su cijeni prodate sekundarne sirovine, ne zna se ni gdje su zavr{ile ogromne koli~ine eksploziva, koji
KORUPCIJSKI SKANDAL O KOJEM SE NE PRI^A
Dušanka Majkić jedina političarka koja je reagirala na upozorenja o švercu oružja iz BiH Predsjedavaju}a Komisije za obranu i sigurnost BiH Du{anka Majki} jedina je dr`avna parlamentarka koja je reagirala na brojne medijske napise o izvozu oru`ja iz BiH u zemlje pod embargom UN-a. Zastupnica Majki} je, naime, od Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH zatra`ila da Zajedni~koj komisiji za obranu i sigurnost dostavi podatke o svim realiziranim dozvolama za izvoz oru`ja od 2008. do 2010. godine. No, odlukom Kolegija Zastupni~kog doma Parlamenta BiH Izvje{}e o prometu strate{kih roba, a zapravo izvozu oru`ja i vojne opreme, nedavno je dostavljeno Komisiji za vanjsku trgovinu i carine. Nakon {to su dobili izvje{}e koje
KOME JE I KAKO PRODAVANO ORU@JE IZ BiH Du{anka Majki} je tra`ila podatke o svim realiziranim dozvolama za izvoz oru`ja od 2008. do 2010. godine
BEZ SUGLASNOSTI VLADE: Iako su u Pretisu od 2006. do 2010. navodno uništene velike količine naoružanja, istraga Parlamenta BiH je utvrdila kako ta tvornica uopće nije imala potrebne suglasnosti i dozvole za obavljanje delaboracije od federalne Vlade se tako|er dobija u procesu delaboracije, {to je poseban sigurnosni problem. “Ne postoje podaci o tome gdje su zavr{ile velike koli~ine eksploziva ni kako se njime prometovalo“, upozoravaju ~lanovi parlamentarne Istra`ne komisije. 18
nisu ni tra`ili, ~lanovi su Komisije za vanjsku trgovinu i carine na ovotjednoj sjednici zaklju~ili da }e o informaciji o izvozu naoru`anja raspravljati sa vanjskopoliti~kog i vanjskotrgovinskog aspekta, prepu{taju}i kolegama iz Komisije za obranu i sigurnost da isto izvje{}e analiziraju sa sigurnosnog aspekta. Kako, me|utim, dostavljene informacija o izvozu oru`ja iz BiH jo{ nisu kompletirane, o~ekuje se da }e ~lanovi Komisije za obranu i sigurnost inzistirati kako bi se kona~no utvrdilo koja su bh. poduze}a i posredstvom kojih kompanija prodavala naoru`anje i vojnu opremu, te gdje su isporuke zavr{ile.
Utvr|eno je i da su biv{i ~elnici Ministarstva obrane BiH, unato~ jasnom upozorenju njihovih kolega iz Sektora za nabavku i logistiku, potpisali dokument kojim se izbjegava pla}anje PDV-a na opremu namijenjenu za delaboraciju u
komercijalnim kapacitetima, ~ime je, po svoj prilici, o{te}en i dr`avni prora~un. Tisu}e komada oru`ja, municije i minskoeksplozivnih sredstava uni{tavano je od 2006. u vojnom objektu Trom u Doboju i poduze}ima Pretis u sarajevskom naselju Vogo{}a, odnosno Binas u Bugojnu. Taj se posao obavljao nezakonito, bez ikakve kontrole i nadzora Ministarstva obrane, bez odluke ~lanova Predsjedni{tva BiH i bez predstavnika entitetskih vlada, iako je procedura strogo propisana postoje}im zakonskim rje{enjima. Istra`na je komisija, analiziraju}i dostavljenu dokumentaciju, ustvrdila da je uni{tavanje oru`ja u Pretisu vr{eno od 2006., a da je Memorandum o SLOBODNA BOSNA I 6.9.2012.
Suzana:TEKST osnova.qxd
6.9.2012
0:28
Page 19
ORU@JE NA REVERS
ORU@JE BEZ KONTROLE I NADZORA Parlamentarna istraga je otkrila da niko nema precizne podatke koliko je uistinu oru`ja i municije uni{teno
razumijevanju s UNDP-om o toj aktivnosti potpisan retroaktivno, tek naredne godine. Uz napomenu da Istra`na komisija nije uspjela u potpunosti rasvijetliti ulogu UNDP-a, uo~eno je i da je i naredni ugovor s Ministarstvom obrane potpisan retroaktivno. Da situacija bude jo{ gora, iako su u Pretisu od 2006. do 2010. navodno uni{tene velike koli~ine naoru`anja, istraga Parlamenta BiH je utvrdila kako ta tvornica
uop}e nije imala potrebne suglasnosti i dozvole za obavljanje delaboracije od federalne Vlade, odnosno, nadle`nih ministarstava. Biv{i ministar Selmo Cikoti} ignorirao je i upozorenja iz Sektora za nabavku i logistiku Ministarstva obrane BiH da se u pogonima Pretisa delaboracijom dobija razorni eksploziv trotil, iako u tvornici prethodno nisu osigurani tehni~ki preduvjeti za obavljanje takvih
BOSANSKO-SRPSKI BIZNISMEN S “CRNE LISTE“ UN-a
Međunarodni mešetar Slobodan Tešić registrirao novu firmu u Bijeljini Nakon me|unarodnog pritiska i istrage koja je protiv njih otvorena u Tu`iteljstvu BiH, Slobodan Te{i} i Dragan Kapetina su krajem marta u Bijeljini registrirali novu firmu CTS-Company. Ubrzo poslije formiranja nove tvrtke Te{i} i Kapetina su intenzivirali suradnju sa svojim srbijanskim partnerom Goranom Todorovi}em, predstavnikom firme GIM iz Beograda, koja posluje u sastavu ameri~ke kompanije PW ARMS. Kako firma GIM odranije ima poslovne kontakte s Tehni~kim remontnim zavodom Bratunac, Todorovi} je navodno obe}ao Te{i}u i Kapetini pru`iti pomo} pri realizaciji poslova izvoza naoru`anja preko nove tvrtke. Istodobno Kapetina i Te{i}, zahvaljuju}i njihovim korumpiranim suradnicima u dr`avnim institucijama (koji su jo{ pro{le godine otkriveni u istragama SIPA-e i Federalne uprave policije), lobiraju da se pravo izvoza velike koli~ine naoru`anja koje je ranije dodijeljeno zagreba~koj tvrtki Scout a uskladi{teno je u Tehni~kom remontnom zavodu u Bratuncu, ustupi kompaniji PW ARMS. Tako bi me|unarodni {vercer oru`ja Slobodan Te{i}, koji je i pro{le godine uz pos6.9.2012. I SLOBODNA BOSNA
redovanje Gorana Todorovi}a poku{avao prodati vi{e od deset tisu}a automatskih pu{aka (ranije u vlasni{tvu Scouta), skrivaju}i se iza ameri~ke kompanije, nastavio s izvozom vi{kova naoru`anja iz BiH. Slobodan Te{i}
poslova. Kakav je java{luk, odsustvo valjane kontrole i nepo{tivanje minimuma sigurnosnih standarda otkriven u Ministarstvo obrane BiH u vrijeme dok je na funkciji ministra bio Cikoti} (od 2006. do 2012.), najbolje ilustrira dopis iz tvornice Binas koji su ~lanovi Istra`ne komisije prona{li u dostavljenoj dokumentaciji. U tom je pismu direktor Binasa od Ministarstva obrane BiH tra`io izuzimanje vi{e od 24.000 komada ru~nih bombi iz skladi{ta u Donjem Vakufu i skladi{tenje u objektima Oru`anih snaga. No, tek }e policijska istraga otkriti tko je i kada odobrio da se ru~ne bombe u vlasni{tvu privatnog poduze}a smjeste u skladi{te Oru`anih snaga BiH?! “Ministarstvo obrane je, mimo znanja i odluke Predsjedni{tva BiH, na osnovu pojedina~nih odluka ministra obrane, odobravalo izuzimanje na revers municije i minskoeksplozivnih sredstava preduze}u Pretis d.d. Vogo{}a. Postoje ozbiljne indicije da sredstva koja su izuzeta iz skladi{ta Oru`anih snaga BiH nisu uni{tena, nego su izvezena iz BiH u zemlje na koje se odnosi zabrana izvoza naoru`anja od strane Ujedinjenih nacija, a o ~emu je Predsjedni{tvo BiH i Ministarstvo inostranih poslova informisala Misija OSCE-a u BiH“, navodi se u izvje{}u Istra`ne komisije Dr`avnog parlamenta.
ISTRAGA SIPA-e I KAZNENE PRIJAVE PROTIV CIKOTI]A Iako su ~lanovi Istra`ne komisije najavili da }e izvje{}e proslijediti i Tu`iteljstvu BiH, nezvani~no doznajemo kako dr`avni tu`itelji ve} vode nekoliko istraga o kriminalu i korupciji u Ministarstvu obrane, i to na temelju desetak prijava koje je proteklih godina podnijela Dr`avna agencija za istrage i za{titu (SIPA). Glavnina prijava se odnosi upravo na sumnjive poslove s navodno uni{tenim vi{kovima oru`ja, municije i minsko-eksplozivnih sredstava koji su zavr{ili kod me|unarodnih {vercera, prije svih Slobodana Te{i}a i Dragana Kapetine, vlasnika i direktora kompanije Bosniaspecexport. Ranije smo, podsjetimo, pisali da je Slobodan Te{i}, iako se nalazi na “crnoj listi“ UN-a, u posljednje tri godine preuzeo primat u svim poslovima vezanim za trgovinu oru`jem i vojnom opremom iz BiH i da je, upravo zahvaljuju}i prisnoj poslovnoj suradnji s ranijim ministrom obrane Selmom Cikoti}em, postao glavni kupac vi{kova naoru`anja. Problem je, me|utim, nastao pro{le godine, kada je Misija OSCE-a u BiH najvi{e dr`avne zvani~nike u BiH upozorila da oru`je koje se izvozi posredstvom Te{i}evih tvrtki zavr{ava u dr`avama koje imaju me|unarodni embargo na uvoz naoru`anja. 19
Skandal:Skandal.qxd
6.9.2012
0:39
Page 20
SKANDAL NEDJELJE
Patriotizam državnih uposlenika na društvenim mrežama
Krivična prijava protiv Senada Pandžića, uposlenika Vlade Federacije BiH, zbog prijetnji smrću Aleksandri Pandurević, zastupnici SDS-a u Parlamentu BiH
SENAD PAND@I] Skandalozna prepiska dobro pla}enih, uhljebljenih neradnika u dr`avnoj slu`bi na dru{tvenoj mre`i Facebook
Pi{e: NEDIM HASI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]
N
akon {to je objavljen ~lanak na portalu Slobodne Bosne, {efica Ureda za odnose s javno{}u Vlade Federacije BiH Raska Denjali} pokrenula je disciplinski postupak protiv slu`benika ove kancelarije Senada Pand`i}a jer je na svom profilu na dru{tvenoj mre`i Facebook uputio neprimjerene prijetnje zastupnici SDS-a u Parlamentarnoj skup{tini BiH Aleksandri Pandurevi}. “Pona{anje Senada Pand`i}a je neprimjereno. U skladu sa procedurom, kao njegov neposredni rukovodilac, imam obavezu da pokrenem disciplinski postupak“, izjavila je Denjali}eva. Napomenula je da je veoma vjerovatno da }e na sjednici Vlade FBiH tako|er biti raspravljano o nedoli~nom pona{anju slu`benika Ureda za odnose s javno{}u, te da je premijer Federacije BiH Nermin Nik{i} informisan o slu~aju Pand`i}. “Sada, nakon pokretanja disciplinskog postupka, najkasnije u roku od pet dana medijator bi trebalo da donese odluku, a potom se pokre}e disciplinski postupak pred Agencijom za dr`avnu slu`bu FBiH i to radi posebna komisija Vlade FBiH“, dodala je Denjali}. Reakcija je uslijedila nakon {to je SB na svom portalu objavila ~lanak o tome kako je Aleksandra Pandu20
revi}, zastupnica SDS-a u Parlamentu BiH, podnijela krivi~nu prijavu protiv Senada Pand`i}a, uposlenika Ureda za odnose sa javno{}u federalne Vlade, ina~e nekada{njeg novinara BHT 1. Naime, Pand`i} je na Facebooku, reagiraju}i na izjave Aleksandre Pandurevi} u medijima, u komentarima ispod vijesti napisao: “Ima li iko u Parlamentu da ovu drolju nabije nogom u guzicu? Ili vam se kao i meni gadi?“ U daljnjim komentarima Pand`i} je napisao: “Mislim gadi da je dotaknem uop{te? Imam osje}aj da se dugo nije kupala i da dismr :) Uh, pola bi ih odrobijao :) “ Ne{to dalje, nakon komentara njegovih prijatelja koji su s odobravanjem propratili Pand`i}evo pisanje, napisao je: “Ne znam s koje strane dolazi, ali bih je sa~ekao izvan Parlamenta. Uostalom, njima bi trebalo zabraniti da kro~e u Sarajevo. Imaju oni Isto~no Sarajevo. Sigurnije se tamo osje}aju.“ Raspravu je Pand`i} zaklju~io: “Uostalom, tra`io sam da to uradi neko od poslanika. Zamisli samo kako se to u Ukrajini efikasno rje{ava“, te dodao: “Ako ima jo{ neki pritajeni ~etnik ili ~etniku{a na mom profilu, mo`e se slobodno ukinuti“, te otkazao “prijateljstvo“ sa svim osobama srpske nacionalnosti. Ukrajinu je Pand`i} spomenuo nakon objavljene vijesti da je generalni tu`ilac Ukrajine spreman podi}i
tu`bu protiv Julije Timo{enko za organizaciju ubistva biznismena i ~lana parlamenta Jevgenija [erbanja. Skandaloznije od Pand`i}evog pona{anja, koji je kazao i kako je Pandurevi}ka “samo za {tange“, jeste odobravanje stavova njegovih prijatelja na Facebooku, redom uposlenika dr`avnih institucija. Izme|u ostalih, i glasnogovornice Vlade sarajevskog Kantona Lamije Kabil-Bojad`i}, zatim Sanite Lisice, uposlenice Ministarstva vanjskih poslova BiH, nekada{nje Pand`i}eve kolegice sa BHT 1, koja ve} nekoliko godina radi u ambasadi BiH u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, kao prvi sekretar. Nakon svega, Pandurevi} je podigla krivi~nu prijavu tra`e}i od Tu`ila{tva BiH i Gorana Zupca, direktora SIPA-e, istragu zbog “poziva na nasilje nad slu`benim licem, odnosno ubistvo slu`benog lica“. Za krivi~no djelo podstrekivanja na ubistvo predstavnika najvi{ih institucija Bosne i Hercegovine propisana je kazna zatvora od najmanje deset godina ili kazna dugotrajnog zatvora. “Imaju}i u vidu da je prijavljeni dr`avni slu`benik i da je u~injenu radnju izvr{io u radno vrijeme, a vjerovatno koriste}i sredstva za rad povjerena od strane Vlade Federacije BiH, ovo djelo smatramo te`e kvalifikovanim“, stoji na kraju krivi~ne prijave. SLOBODNA BOSNA I 6.9.2012.
ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd
6.9.2012
0:07
Page 4
Adil:TEKST osnova.qxd
6.9.2012
1:56
Page 22
NAJ^UVANIJA TAJNA BO[NJA^KE ARISTOKRACIJE
ZULFIKARPA[I]EVO POLITI^KO-EMOTIVNOFINANSIJSKO PROKLETSTVO 22
SLOBODNA BOSNA I 6.9.2012.
Adil:TEKST osnova.qxd
6.9.2012
1:57
Page 23
LJUBAV, NOVAC, STRAST
Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine u suradnji sa međunarodnim pravosudnim institucijama privodi kraju istragu o nestalom blagu, basnoslovnoj imovini vrijednoj stotine miliona eura ADIL-BEGA ZULFIKARPAŠIĆA: Novinari “Slobodne Bosne“ otkrili su nepoznate detalje iz burnog života najpoznatijeg i najbogatijeg bošnjačkog disidenta Pi{u: MIRSAD FAZLI], SENAD AVDI] i NEDIM HASI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI] i Arhiva “SB”
J
asna Be{lagi}, Husein Sejo Hasibovi} i Muhamed Had`iomerovi} oplja~kali su bogatstvo Adila Zulfikarpa{i}a i ostavili nas bez na{eg nasljedstva! Te{ke optu`be na ra~un najbli`ih Zulfikarpa{i}evih srodnika i suradnika za Slobodnu Bosnu su iznijeli ro|aci vjerovatno najbogatijeg bh. dr`avljanina u historiji.
TAJNA ADILOVE “PLAVE FASCIKLE“
Prema svjedo~enju najbli`ih Zulfikarpa{i}evih ro|aka, bo{nja~ki disident bio je emotivno razapet izme|u supruge Tanje Nik{i} i unuke svoje polusestre Jasne Be{lagi} 6.9.2012. I SLOBODNA BOSNA
Dok traje zajedni~ka, opse`na me|unarodna istraga {vicarskog i bh. tu`iteljstva, na povr{inu izlaze najopskurnije tajne porodice Zulfikarpa{i} koje su decenijama skrivane daleko od javnosti zahvaljuju}i Zulfikarpa{i}evom novcu kojim je izda{no honorirao {utnju svojih najbli`ih srodnika! Pripadnici porodice Zulfikarpa{i}, koji smatraju kako im je pokraden dio nasljedstva koje im je ostavio rahmetli Adil, odlu~ili su prvi put samo za na{ list progovoriti o skarednom pona{anju osniva~a Bo{nja~kog instituta, ali i o osobama za koje tvrde da su oplja~kale Adilove sefove. “Pored troje nabrojanih, za tu otima~inu odgovornost snosi i ‘~oban‘ Zlatko Lagumd`ija koji ‘~uva’ svoje stado, kao i direktorica Bo{nja~kog instituta Amina Rizvanbegovi}“, tvrdi na{ sagovornik, Zulfikarpa{i}ev sestri}, koji iz razumljivih razloga, obiteljske diskrecije, `eli ostati anoniman. Iako je sugovornik SB-a prvi put progovorio o mra~nim, skoro morbidnim tajnama 23
Adil:TEKST osnova.qxd
6.9.2012
1:57
Page 24
NAJ^UVANIJA TAJNA BO[NJA^KE ARISTOKRACIJE
PORODI^NA PORODI^NA IDILA IDILA
Adil Adil Zulfikarpa{i} Zulfikarpa{i} sa sa suprugom suprugom Tanjom Tanjom ii svojim svojim srodnicima srodnicima me|u me|u kojima kojima je je Jasna Jasna Be{lagi} Be{lagi} (~etvrta (~etvrta slijeva) slijeva) prva prva me|u me|u “jednakima” “jednakima”
AFERA O KOJOJ SE ŠUTJELO: “Ispričao mi je da ga je jedno jutro, dok se nije ni probudio kako treba, zaskočila u krevetu. A da je prethodno montirala kameru i sve snimila. Tako je počelo, a ne sumnjam da ni daidži kasnije nije bilo mrsko“ porodice Zulfikarpa{i}, najskandaloznija tvrdnja koju nam je iznio svakako je ona o nje`noj, dugogodi{njoj intimnoj vezi Adila Zulfikarpa{i}a sa Jasnom Be{lagi}, unukom njegove polusestre! Na{ sagovornik bio je slu~ajni svjedok intimnosti izme|u svog daid`e Adila i tada mla|ahne Be{lagi}ke sredinom 80-ih godina pro{log stolje}a u ciri{koj vili nakon ~ega mu je Adil-beg rekao da ga je ona zapravo “silovala“. “Ispri~ao mi je da ga je jedno jutro, dok se nije ni probudio kako treba, zasko~ila u krevetu. A da je prethodno montirala kameru i sve snimila. Tako je po~elo, a ne sumnjam da ni daid`i kasnije nije bilo mrsko“, ka`e na{ izvor navode}i da je nakon smrti Adil-bega situacija u njegovom sarajevskom stanu bila prili~no mu~na. “Jasna Be{lagi} kukala je i vikala ‘Ljubavi moja, {ta }u ja bez tebe’, samo {to nije legla po njemu, a u istoj prostoriji bila je i njegova zakonita supruga Tatjana.“ 24
DIREKTORICA (NI)JE DIO TALA Amina Rizvanbegovi}, direktorica Bo{nja~kog instituta u Sarajevu SLOBODNA BOSNA I 6.9.2012.
Adil:TEKST osnova.qxd
6.9.2012
1:58
Page 25
LJUBAV, NOVAC, STRAST FO^ANSKI PROPISI - KAKO DO[LO, TAKO I OTI[LO
Kako su se Adilu primakli Mirsad Kurtović i Zlatko Lagumdžija Izvor Slobodne Bosne tvrdi kako je u decembru pro{le godine iz Bo{nja~kog instituta izdat nalog da se sekretaru Upravnog odbora Mirsadu Kurtovi}u isplati 658 hiljada {vajcarskih franaka. Da li je ovaj novac zaista i ispla}en Kurtovi}u i za koju namjenu nije poznato, ali na{ sagovornik tvrdi da je kod Kurtovi}a jedno vrijeme bio pohranjen prsten sa desetkaratnim dijamantom kojeg je Adil-beg prije tridesetak godina platio milion i 200 hiljada dolara. “Prsten je navodno sada u sefu Bo{nja~kog instituta, ali to niko sa sigurno{}u ne zna“, dodao je na{ sagovornik. Tvrdi i da je predsjednik Upravnog odbora Bo{nja~kog instituta Zlatko Lagumd`ija prvi kontakt sa njegovim daid`om imao kada mu je pomogao da legalizuje nadogradnju dvije
BO[NJA^KO BO[NJA^KO JEDINSTVO JEDINSTVO
(NE)POKIDANE VEZE Dopredsjednik Upravnog odbora Bo{nja~kog instituta Faris Gavrankapetanovi} i sekretar Mirsad Kurtovi} na sahrani Adil-begove supruge Tatjane Zulfikarpa{i}
eta`e stana zgrade u sarajevskoj Jadranskoj ulici. “Jasna Be{lagi} bespravno koristi daid`inu imovinu. @ivi
Zlatko Zlatko Lagumd`ija Lagumd`ija na na vrijeme vrijeme se se pribli`io pribli`io Adilu Adilu Zulfikarpa{i}u Zulfikarpa{i}u ii njegovoj njegovoj hazni hazni
6.9.2012. I SLOBODNA BOSNA
na relaciji Slovenija – Sarajevo, kada je u Sloveniji boravi u ku}i u Ilirskoj Bistrici, a navodno je kupila i
vilu na Bledu. Tamo uglavnom boravi izme|u odlazaka kod frizera u Milano.“
Zbog ovakve je prisnosti nao~ita, {armantna Be{lagi}ka imala pristup svim dokumentima ali i, {to je najva`nije, klju~evima sefa u kojem se u svakom trenutku nalazila ogromna suma novca. “Ono {to je sigurno jeste da je daid`a (Adil Zulfikarpa{i}, op.a.) Jasni jo{ za `ivota dao punomo} da mo`e raspolagati njegovom imovinom, Jasna je imala klju~eve od sefova, pristup bankovnim ra~unima i svemu {to je pripadalo Adilu Zulfikarpa{i}u“, ka`e na{ sagovornik dodaju}i kako se od Zulfikarpa{i}a u posljednjim mjesecima njegovog `ivota, pored Jasne Be{lagi}, nisu odvajali ni njegovi sestri}i Husein Sejo Hasibovi}, vi{estruko inkriminirani vlasnik gra|evinske firme Butmir, te Muhamed Had`iomerovi}. Kada je Jasni “istekao rok trajanja“, tri puta je poku{ala samoubistvo. “Ubijala se, a nikad nije umrla“, sarkasti~an je na{ sagovonik navode}i da se posljednji put Be{lagi}ka poku{ala ubiti u novembru 2004. godine. “U to vrijeme daid`a se bio zagledao u Indiru Ku~uk, koja je u to vrijeme radila kao portparol Bo{nja~kog instituta. Dva, tri mjeseca Jasna nije smjela pri}i Institutu. Bila je u Sloveniji, i{la kod neuropsihijatara... Kada je Bo{nja~ki institut organizovao izlo`bu u Dolmabah~e pala~i u 25
Adil:TEKST osnova.qxd
6.9.2012
1:59
Page 26
NAJ^UVANIJA TAJNA BO[NJA^KE ARISTOKRACIJE Istanbulu 2004. godine, pojavila se i Jasna. Navodno je popila nekih tridesetak tableta poku{avaju}i da se ubije, nakon ~ega je bila hitno preba~ena u Sarajevo“, tvrdi na{ sagovornik obja{njavaju}i i razloge zbog kojih je Adil-beg potom prekinuo odnose i sa Indirom Ku~uk, kasnije autoricom petpara~kog bestselera “Ja, mahalu{a“ “Adil-bega su kasnije ubjedili da je Indira u Institutu ‘uba~eni elemenat’ i da je tu kako bi ga za ra~un Avaza i Fahrudina Radon~i}a {pijunirala“, tvrdi na{ sagovornik navode}i da je biv{a novinarka Avaza Indira Ku~uk Institut napustila bogatija za nekih stotinjak hiljada maraka.
BEGOVSKA NADMO] I OSTALE PERVERZIJE No, vratimo se Adilovom testamentu. Be{lagi}, Hasibovi} i Had`iomerovi} su, tvrdi na{ sugovornik, vjerovatno i uni{tili originalni Adilov testament. Zulfikarpa{i} je u vi{e navrata, u prisustvu sugovornika SB, prije smrti tra`io da mu se donese famozna plava fascikla. “Vjerujem da je u toj plavoj fascikli bio njegov testament koji je, pretpostavljam, svojeru~no napisao i sastavio. Stalno je tra`io da mu se donese ta fascikla, a onda bi mu Jasna rekla da je fascikla kod ku}e, da }e mu je donijeti... Onda bi daid`u ‘prenijelo‘, bio je te{ko bolestan, pa bi sve zaboravio i to se ponavljalo vi{e puta.“ Plavu fasciklu na{ izvor nikada nije vidio niti mu je poznat njezin sadr`aj. Kao {to nije poznat ni sedmorici, od ukupno dvanaest, zakonitih nasljednika koji sudskim putem tra`e svoj dio nasljedstva. Njihov prvi tu`beni zahtjev pro{le je godine odbacila SDP-ova sutkinja sarajevskog Op}inskog suda Lejla Fazlagi}. U tom su zahtjevu petorica srodnika tra`ili poni{tenje testamenta, odnosno ugovora kojim Adil-beg i njegova pokojna supruga Tatjana Nik{i} svu svoju pokretnu
BURNA BURNA SARADNJA SARADNJA SA SA ZULFIKARPA[I]EM ZULFIKARPA[I]EM
Indira Indira Ku~uk, Ku~uk, autorica autorica petpara~kog petpara~kog hita hita Ja Ja mahalu{a, mahalu{a, neko neko vrijeme vrijeme bila bila je je portparol portparol Bo{nja~kog Bo{nja~kog instituta instituta 26
“SEJO BUTMIR“, DAID@IN NEIMAR
Kod daidže Adila se pravio biznis Pohlepa, neuta`iva glad za novcem i koristoljublje su mo`da jedine “karakterne“ osobine koje su na okupu dr`ale srodnike Adila Zulfikarpa{i}a za njegovog `ivota. Bio je toga svjestan i sam Adil-beg koji je, primjerice, znao organizovati izvla~enje porodi~ne tombole. Okupio bi rodbinu, podijelio im listi}e, a jack pot bio bi sat vrijedan nekih dvadesetak hiljada {vicarskih franaka. Me|utim, to je bila sitnica koja nije zadovoljavala razbuktalu pohlepu i niske strasti njegovih ro|aka koji su na sve mogu}e na~ine poku{avali isisati njegovo
bogatstvo. I uspijevali u tome. “Drasti~an primjer je, recimo, Adilova ku}a na Breki koja je izdata pod zakup ameri~koj Ambasadi. Kada bi se desio neki kvar po{aljem svog ~ovjeka i on mi ka`e da popravka ko{ta dvije hiljade maraka. Ka`em mu da napravi specifikaciju i da ponudi Institutu popravak za nekih {est hiljada maraka. Naravno, Institut odbije tu ponudu, Sejo Hasibovi} po{alje svoje ’indijance’ i tu uslugu naplati 28 hiljada maraka. Bijedni~ki, nedoli~no“, ka`e sagovornik Slobodne Bosne.
LOVA DO KROVA Husein Sejo Hasibovi}, vlasnik gra|evinske firme Butmir
i nepokretnu imovinu ostavljaju Bo{nja~kom institutu. @alba je upu}ena drugostepenom organu, odnosno Kantonalnom sudu u Sarajevu, a predmet vodi sudija Milica A{}eri}. Zbog neprofesionalne i vjerovatno nezakonite odluke, srodnici Zulfikarpa{i}a protiv Lejle Fazlagi} namjeravali su podnijeti i prijavu Visokom sudskom i tu`ila~kom vije}u, ali je u me|uvremenu navodno do{lo do zastare. Adilovi srodnici ve} dugo tra`e da se popi{e njegova kompletna imovina, da Bo{nja~kom institutu pripadne ono {to je definisano ugovorom potpisanim izme|u Adil-bega i njegove supruge Tatjane, a da se ostatak ravnopravno podijeli izme|u dvanaest nasljednika. Zato su i anga`irali dva sarajevska advokata, Mirhada \ur|evi}a i Mehmeda Spahu, a pravna pomo} je zatra`ena i od jedne od uglednih {vajcarskih advokatskih kancelarija koja SLOBODNA BOSNA I 6.9.2012.
Adil:TEKST osnova.qxd
6.9.2012
1:59
Page 27
LJUBAV, NOVAC, STRAST
@IVOTNO @IVOTNO DJELO DJELO ADIL-BEGA ADIL-BEGA
Adil Adil Zulfikarpa{i} Zulfikarpa{i} na na ceremoniji ceremoniji otvaranja otvaranja Bo{nja~kog Bo{nja~kog instituta instituta uu Sarajevu Sarajevu
satnicu napla}uje 500 eura. “To je papreno skupo. Sad nam je stigao ra~un 26.000 maraka. Kad treba platiti advokate, niko ne}e, a svi ~ekaju i svi }e da sko~e ako nekad do|e do po{tene podjele daid`ine ostav{tine“, ka`e na{ sagovornik. Sporno je kome je pripala Zulfikarpa{i}eva vila u Cirihu, procijenjena na dvadesetak miliona maraka (samo renoviranje vile svojevremeno je pla}eno 3,5 miliona maraka) i
{estospratna zgrada Bo{nja~kog instituta u Cirihu koja se izdaje i koja mjese~no Bo{nja~kom institutu u Sarajevu donosi tridesetak hiljada maraka. “Lako }e se do}i do podataka o Adil-begovoj nepokretnoj imovini. Ali, {ta je bilo u sefovima i trezorima u Cirihu i Sarajevu, to se vjerovatno nikada ne}e saznati“, tvrdi na{ izvor koji je ubije|en da je trojka Be{lagi}Hasibovi}-Had`iomerovi}, uz obilatu
INCEST, POHOTA, [ERIJAT
Jugoslovenske tajne službe Zulfikarpašića su “pokrivale“ decenijama Kada je u prolje}e 1990., neposredno pred osnivanje Stranke demokratske akcije, odnosno pred prve demokratske izbore u Bosni i Hercegovini, najpoznatiji bo{nja~ki disident Adil Zulfikarpa{i} nakon vi{edecenijskog disdentskog `ivota u [vicarskoj stigao u Sarajevo, anga`irao je advokate da provjere i ako je mogu}e otkupe, dosjee koje su o njemu formirale jugoslovenske i bosanskohercegova~ke 6.9.2012. I SLOBODNA BOSNA
vojne i policijske (kontra)obavje{tajne agencije. “Gospodine Zulfikarpa{i}u“, kazao je zabrinuto jedan od advokata nakon uvida u kompromitiraju}e dosjee, “komunisti~ke slu`be imaju dokaze o Va{oj intimnoj vezi sa Jasnom Be{lagi}, unukom Va{e polusestre!“ “Pa {ta je sporno“, hladno je odgovorio Zulfikarpa{i}, “po {erijatu, ja nju mogu i o`eniti“...
logisti~ku podr{ku Zlatka Lagumd`ije i Mirsada Kurtovi}a, direktora sarajevskog UNITIC-a i bliskog Zulfikarpa{i}evog ro|aka, ispraznila Adilove sefove. Posljednja osoba koja je sa Zulfikarpa{i}em, prema navodima na{eg izvora, u{la u njegov trezor u ciri{koj banci bio je Ismet Dedi}, dugogodi{nji Zulfikarpa{i}ev uposlenik, neslu`beni batler i osoba koja se brinula o odr`avanju Zulfikarpa{i}evog imanja u tom gradu. “On mi je pri~ao da je bio frapiran onim {to je vidio. Platnene kese pune zlata, dragog kamenja i gomile para. On ne zna koliko je para bilo, ali ono {to se odoka moglo vidjeti ka`e da je bilo preko pedeset miliona franaka.“
KLJU^EVI SEFOVA, U POTRAZI ZA OPLJA^KANIM BLAGOM Prema informacijama izvora SB-a, dva mjeseca prije smrti Zulfikarpa{i}a, Jasna Be{lagi}, Husein Hasibovi} i Muhamed Had`iomerovi} privatnim avionom koji je stigao iz Pule odletjeli su u Cirih i ispraznili Zulfikarpa{i}ev sef. Isto su napravili i sa sefom u Zulfikarpa{i}evom sarajevskom stanu nakon njegove smrti. “Daid`a je svojevremeno prvo tra`io da se prebroje pare iz sefa u Bo{nja~kom institutu. Kamara je stavljena na sto i po~elo se brojati. Kad je prebrojano ~etiri i po miliona u razli~itim valutama javljeno je da 27
Adil:TEKST osnova.qxd
6.9.2012
2:00
Page 28
NAJ^UVANIJA TAJNA BO[NJA^KE ARISTOKRACIJE je jedan na{ ro|ak do`ivo mo`dani udar i sve je ponovo vra}eno u sef, a novac nikad nije prebrojan do kraja. Dva mjeseca prije nego {to }e se razboljeti pozvao je k}erke svojih sestara, Nerminu Ibrahimovi} i Vesnu Prlja~u, da prebroje pare u sefu koji se nalazio u stanu u sarajevskoj Jadranskoj ulici, zapravo u ostavi u koju se ulazilo sa terase. One su navodno izbrojale sedam i po miliona, u kojoj valuti, to ne znam.“ U sefu u Bo{nja~kom institutu pored ogromne koli~ine novca bilo je pohranjeno i petnaestak kilograma zlata, uglavnom dukata koji su bili upakovani u kutije skupocjenih Baldinini cipela. “Mi ne znamo {ta se desilo sa novcem i vrijednostima iz Adilovog stana, ali znam da je sve iz sefa Bo{nja~kog instituta izneseno. U toj operaciji navodno je u~estvovala ve} spominjana petorka, Be{lagi}, Hasibovi}, Had`iomerovi}, Lagumd`ija i Kurtovi}“, tvrdi na{ sugovornik i dodaje kako su kasnije formirali komisiju koja je otvorila sef u kojem je zate~eno svega pola miliona ameri~kih dolara. Od cjelokupnog Zulfikarpa{i}evog bogatstva nezadovoljnim nasljednicima Jasna Be{lagi} isplatila je po stotinjak hiljada maraka, a kako i koliko novca, zlata i dragog kamenja je zadr`ala za sebe, niko sa sigurno{}u ne mo`e utvrditi. Farsa zvana ostavinska rasprava mogla je lako
28
POSLJEDNJI POZDRAV Nakon smrti Adila Zulfikarpa{i}a po~ele su sva|e njegovih srodnika oko nasljedstva
biti rije{ena, tvrdi na{ sugovornik, da se ispo{tovala posljednja Zulfikarpa{i}eva volja. Naime, prije smrti, nakon povratka sa lije~enja iz Sjedinjenih Dr`ava, Adil Zulfikarpa{i} namjeravao je svojim nasljednicima podijeliti {est miliona maraka, odnosno svakom od nasljednika bio je namijenjeno po pola miliona KM. “Tom ~inu svjedo~ili su Husein Hasibovi}, Muhamed Had`iomerovi} i Mugdim Ljubun~i}. Po povratku u Cirih, daid`a je
rekao Mugdimu da prije povratka u Sarajevo ode u banku kako bi podigao {est miliona maraka koje }e podijeliti nasljednicima. Daid`a nikad nije oti{ao u banku, a mi nismo nikada dobili te pare. I danas kad pitam Seju Hasibovi}a {to nije ura|eno onako kako je Adil-beg rekao, da se ne blamiramo i ne ganjamo po sudovima, on mi ka`e: ‘Ima{ li to ti napismeno, ja mogu re}i da to nikad nisam ~uo.’“
SLOBODNA BOSNA I 6.9.2012.
ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd
6.9.2012
0:09
Page 7
Pozari:TEKST osnova.qxd
6.9.2012
0:31
Page 30
PO@ARNA MAFIJA
Broj požara ove godine u cijeloj BiH dosegao je rekordne razmjere zbog čega se spekuliše da su jedan broj požara, i to onih najvećih, izazvali ljudi, ali da se ne radi o nepažljivom rukovanju vatrom, već o vrlo dobro isplaniranom kriminalu; naša novinarka otkriva ko su piromani i koji su njihovi motivi da izazovu požar sa katastrofalnim posljedicama
KO PROFITIRA NA PO@ARIMA?!
30
SLOBODNA BOSNA I 6.9.2012.
Pozari:TEKST osnova.qxd
6.9.2012
0:33
Page 31
ZEMLJA GORI, A PIROMANI SE ^E[LJAJU
Po`are podme}u kradljivci {ume i gra|evinska mafija, pa ~ak i bera~i gljiva i pastiri
6.9.2012. I SLOBODNA BOSNA
31
Pozari:TEKST osnova.qxd
6.9.2012
0:35
Page 32
PO@ARNA MAFIJA Pi{e: MIRHA DEDI] Foto: MARIO ILI^I]
U
pojedinim djelovima BiH ovih dana gore posljednji kvadrati pa{njaka, {umski kompleksi nestaju u vatri, {tete su vi{emilionske, a ekolo{ke posljedice ogromne zbog planski podmetnutih po`ara. [ume Bosne i Hercegovine u po`arima koji bjesne proteklih dvadesetak dana skoro su u potpunosti uni{tene, samo na podru~ju iznad Bora~kog jezera potpuno je izgorjela borova {uma. Pro{le nedjelje su po`ari su plamtjeli na ~ak 25 mjesta na podru~ju BiH. Buktinja je zahvatila dio Konjica i Trebinja. Ogromna {teta pri~injena je i {umama na podru~ju Ruji{ta, jedne od rijetkih prirodnih oaza nadomak Mostara. Stru~njaci procjenjuju da bi ukupna {teta mogla prema{iti vrijednost od deset milijardi KM te da }e se nakon ovih vatrenih stihija dogoditi ekolo{ka katastrofa. Za obnovu uni{tenog {umskog fonda treba}e desetlje}a. Ovoliki broj po`ara u vrlo gustim {umama obja{njava se “su{om i vrlo visokim temperaturama”. Smatra se da je dugotrajna su{a u~inila svoje, te da je i najmanje iskra ili nepa`nja dovoljna da pokrene vatrenu stihiju. Me|utim, kako se katastrofalni po`ari doga|aju na velikim nadmorskim visinama, gdje su temperature u pravilu znatno ni`e, a razdaljina izme|u dvije vatrene stihije preko 20 kilometara, postoji opravdana sumnja da su po`ari podmetnuti. Kako na{ list saznaje od policijskih izvora, postoji vi{e motiva zbog kojih su izazvani po`ari sa katastrofalnim posljedicama u na{oj zemlji.
PO@ARI KAO DOBAR BIZNIS Po`are su, kako saznajemo, podmetali, izme|u ostalih, i nesavjesni bera~i gljive. Da na paljevini poslije ki{e bolje rastu gljive, poznato je onima koji se ovim poslom bave. Da bera~i gljiva podme}u po`are da bi se okoristili, ne mare}i zbog uni{tavanja `ivotne sredine i vi{emilionske {tete koju prouzrokuju, za na{ list potvrdio je i Sre}ko Bo{njak, glasnogovornik MUP-a Hercegova~ko-neretvanskog kantona. “Postoje gljive koje bolje rastu poslije po`ara pa je to jedan od motiva paljenja po`ara, a ima i pastirskih motiva, dakle ~uvari ovaca i vlasnici stada vrlo rado podmetnu po`ar da bi izgorjela trava i da bi se u punoj snazi obnovila na prolje}e. Dakle, oni umjesto sasu{ene trave dobijaju novu, svje`u i za stoku ukusniju. Pastiri iz tog razloga vrlo ~esto pale livade. Ova situacija sa po`arima je apokalipti~na i pokazala je svu neorganiziranost i nemo} i tehni~ko siroma{tvo u borbi protiv plamena”, ka`e Bo{njak. 32
Piromana ima i me|u kradljivcima {ume. Dobro organizovane grupe prvo nelegalno posijeku veliki broj stabala, a zatim namjerno izazovu po`ar, kako bi prikrili tragove. “Otkrili smo da se po`ari podme}u i zbog prikrivanja {tete nanesene {umskom fondu sje~om. Bira se struktura {ume koja je pogodna za eksploataciju tehni~kog ili ogrevnog drveta. [umska mafija isje~e {umu i zapali je kako bi zavarali tragove. To je jedan od mogu}ih motiva. Mi sumnjamo da je na puno mjesta po`ar podmetnut, bez obzira {to su ovo bili ekstremni meteorolo{ki uvjeti, kao i izuzetno velika su{a. Ipak mislimo da u vi{e slu~ajeva postoji odgovornost ljudske ruke koja je izazivala po`ar. U tom uvjerenju pokrenuli smo istragu na vi{e mjesta, posebno na lokalitetu Konjica, gdje su ti po`ari poprimili apokalipti~ne razmjere ove
ŠUMSKA MAFIJA: “Otkrili smo da se požari podmeću zbog prikrivanja štete nanesene šumskom fondu. Dobro organizovane grupe prvo nelegalno posijeku veliki broj stabala, a zatim namjerno izazovu požar, kako bi prikrili tragove”
godine, gdje je bio ugro`en sto~ni i biolo{ki fond, ku}e i industrijski objekti”, ka`e Bo{njak. Prema saznanjima policije, postoje gra|evinski lobiji koji profitiraju na po`arima. Piromani mogu biti i pripadnici lobija kojima je u interesu da se zemlji{te prenamjenjuje iz {umskog u gra|evinsko. Po zakonu o gradnji i urbanisti~kim propisima, naime, ne mo`e se objekat graditi u {umi, u vinogradima, niti na pa{njaku, ve} na zemlji{tima koja se odlukom lokalnih vlasti nadle`nih za gra|evinske poslove proglasi gra|evinskom zonom. Kada {ume sa odre|ene teritorije nestane, onda se ona smatra goleti i nekultiviranim zemlji{tem koje se mo`e prenamijeniti u gra|evinsko zemlji{te. “Oni koji to kalkuli{u itekako smi{ljaju na~ine kako da prenamijene zemlji{te, me|utim na{ cilj je da istra`imo ko pali, za{to pali i prijaviti one koje se ogrije{e o zakonu. U {est slu~ajeva vodimo istrage zbog sumnje u podmetanje po`ara, a imamo dvije osobe koje su ve} procesuirane i imamo jednu osobu stariju koja je nenamjerno izazvala po`ar. Vatra mu se otela i izmakla kontroli, ali mi moramo taj slu~aj proslijediti tu`ila{tvu. Ko podmetne po`ar za nas je po~inio kazneno djelo izazivanja op}e opasnosti. Kazna za to djelo je tri godine zatvora, a ukoliko su posljedice tog po`ara te`e i kazna je ve}a”, ka`e Bo{njak.
PIROMANI NA POLIGRAFU On tvrdi da je policija Hercegova~koneretvanskog kantona ~ak vr{ila i poligrafsko ispitivanje nekoliko osoba, koje nije BERA^I BERA^I GLJIVA GLJIVA ^ESTO ^ESTO SU SU PIROMANI PIROMANI
Gljive Gljive bolje bolje rastu rastu poslije poslije po`ara, po`ara, {to {to je je jedan jedan od od motiva motiva da da bera~i bera~i zapale zapale {umu {umu
SLOBODNA BOSNA I 6.9.2012.
Pozari:TEKST osnova.qxd
6.9.2012
0:35
Page 33
ZEMLJA GORI, A PIROMANI SE ^E[LJAJU DNEVNICE KAO MOTIV ZA PODMETANJE PO@ARA Po`ari se izazivaju i zbog dobrih dnevnica koje honorarci dobijaju za ga{enje po`ara
dalo rezultate, ali policija i dalje vr{i operativnu istragu i prikuplja dokaze kako bi odre|ene osobe dovela u vezu sa podmetanjem po`ara. Policija je po~etkom nedjelje u Grudama uhapsila dvojicu bh. dr`avljana, od kojih je jedan maloljetnik, nakon dojave gra|ana da potpaljuju po`are na vi{e lokacija. Dvije
6.9.2012. I SLOBODNA BOSNA
osobe su u vozilu sa hrvatskom registracijom izme|u op{tina Posu{ja i Gruda podmetnule ukupno ~etiri po`ara dok je puhao sna`an vjetar. Policija je piromane uhapsila u Grudama, a potom ih privela u policijsku stanicu. Razlozi paljenja po`ara, prema istrazi policije, mogu biti i psiholo{ke prirode
kada se radi o psihi~ki poreme}enim osobama. Me|utim, po`ari se izazivaju i zbog dobrih dnevnica. Po`ar u Trebinju prijeti i stambenim objektima, te su i na po`ari{tima na jugoistoku zemlje pored Oru`anih snage BiH uklju~eni pripadnici Civilne za{tite. Naime, veliki broj njih je honorarno anga`ovan na ga{enju po`ara. U Trebinju je, prema pouzdanim izvorima, nekoliko mladi}a namjerno podmetnulo po`are kako bi zaradili dnevnice! Dnevnice koje daje Hidroelektrana na Trebi{njici (HET) za ga{enje po`ara iznose 50 KM. Pored dnevnica po`ari u Trebinju i okolini njega pale se kako bi slijede}e godina na livadama nikli pelin, maj~ina du{ica i dobra trava. Me|utim, problem je {to se po`ar sa livada pro{iri na nisko rastinje i {umu. Da se po`ari podme}u iz zle namjere, govori i primjer po`ara koji je izbio u Vinariji Vukoje, ~iji je vlasnik Obren Zoran Vukoje. Kada je u vinogradu u vlasni{tvu Vukoje, za kojeg je poznato da je blizak lokalnim vlastima, izbio po`ar, sve raspolo`ive slu`be potr~ale su da ga gase. O~evici tvrde da je taj prizor te{ko opisati jer su su vatrogasci i pripadnici Civilne za{tite ulijetali u vatru kako bi sprije~ili njeno {irenje na okolne ku}e.
33
Nidzara:TEKST osnova.qxd
5.9.2012
23:47
Page 34
SU\ENJE RADOVANU KARAD@I]U
Grupa bivših logoraša traži da im Haški tribunal omogući da kao prijatelji suda iznesu svoje argumente kojima žele uvjeriti sudije da je u BiH tokom 1992. godine počinjen genocid, a sudeći prema dosadašnjoj praksi, sud od žrtava očekuje da se pojave kao svjedoci dok status prijatelja suda daju neutralnim ekspertima; naša saradnica donosi detalje ovog zahtjeva, te analizira dosadašnju sudsku praksu kada je riječ o prijateljima suda
LJUDSKA I HISTORIJSKA PERSPEKTIVA ZLO^INAC PRED SUDOM Ukoliko @albeno vije}e ne promijeni odluku, Karad`i} bi mogao biti osu|en samo za genocid po~injen 1995. godine u Srebrenici
Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]
R
adovan Karad`i}, kojem se pred Ha{kim tribunalom sudi za ratne zlo~ine po~injene u Bosni i Hercegovini, ne protivi se zahtjevu `rtava za dodjelu statusa prijatelja suda. Sudije su zahtjev dobile ove sedmice, 31. augusta, i o~ekuje se da bi uskoro mogli donijeti odluku. Ukoliko pristanu na zahtjev, Karad`i} tra`i 30 dana da odgovori na podnesak koji bi podnijeli prijatelji suda. U dosada{njoj praksi suda nije bilo slu~ajeva da su `rtve dobijale ovakav status, {tavi{e, odbijen je jedini takav poku{aj. Me|utim, ka`u upu}eni, ne postoji precizno definisano pravilo ko i kada dobija ovaj status, te su sve opcije mogu}e.
HISTORIJSKE POSLJEDICE Satko Mujagi} i Fikret Ali}, obojica biv{i logora{i prijedorskih logora, te Udru`enje svjedoka i `rtava genocida sa sjedi{tem u Sarajevu, zatra`ili su od Tribunala da se u svojstvu prijatelja suda obrate @albenom vije}u u vezi s me|upresudom kojom je ratni predsjednik Republike Srpske oslobo|en optu`bi za genocid u sedam bosanskohercegova~kih op}ina (Bratunac, Fo~a, Klju~, Prijedor, Sanski Most, Vlasenica i Zvornik). Sudsko vije}e koje zasjeda na su|enju Karad`i}u je 28. juna, nakon {to je tu`ila{tvo zavr{ilo sa izno{enjem dokaza, donijelo osloba|aju}u odluku. Tu`ila{tvo je neposredno nakon toga ulo`ilo `albu po ~etiri osnova tra`e}i da @albeno vije}e preina~i presudu i vrati ta~ku optu`nice kojom se Karad`i} tereti za genocid po~injen tokom 1992. godine. Ukoliko ne promijene odluku, Karad`i} bi mogao biti osu|en samo za genocid po~injen 1995. godine u Srebrenici. 34
SLOBODNA BOSNA I 6.9.2012.
Nidzara:TEKST osnova.qxd
5.9.2012
23:48
Page 35
GLAS @RTAVA
Radovan Karad`i} ne protivi se zahtjevu `rtava za dodjelu statusa prijatelja suda Podnosioci zahtjeva za status prijatelja suda, u ime kojih nastupa ameri~ka advokatska firma Freshfields Bruckhaus Deringer, zatra`ili su da se obrate Vije}u smatraju}i da na to imaju pravo kao `rtve genocida. U zahtjevu stoji kako su pre`ivjele `rtve “sa ljudskog i historijskog stanovi{ta”, vi{e od bilo koje strane u postupku, svjesne posljedica koje }e proizi}i iz odluke prema kojoj tu`ila{tvo nije iznijelo dovoljno dokaza kojima bi uvjerilo Vije}e da je Karad`i} kriv i za genocid po~injen tokom 1992. godine u ovih sedam op}ina. U zahtjevu, izme|u ostalog, stoji da je ovakva odluka Vije}a suprotna Konvenciji o spre~avanju i ka`njavanju zlo~ina genocida, kao i sa dosada{njom sudskom praksom Tribunala, te se navodi kako `rtve imaju “ljudsku i historijsku perspektivu” koja mo`e doprinijeti pri dono{enju odluke. Te`i{te se stavlja na historijsku perspektivu, stoji u obrazlo`enju, te se navodi da odluka 6.9.2012. I SLOBODNA BOSNA
Tribunala u ovom slu~aju mo`e imati dugotrajne posljedice na pre`ivjele i njihove porodice, “na bosanske muslimane i Hrvate, te druge ljude koji `ive u BiH”. “Ovaj Tribunal mo`e biti zadnji forum pred kojim prijatelji suda mogu biti saslu{ani. Oni imaju poseban interes da vide da su precizno sa~uvani dokazi o njihovim patnjama i razlozima zbog kojih su patili”, stoji u zahtjevu. U zahtjevu se napominje da je Vije}e zanemarilo niz izjava koje je Karad`i} dao prije i tokom rata, i koje su dio dokaznih materijala u ovom su|enju. Podsje}a se na me|upresudu u slu~aju Slobodan Milo{evi}, u kojoj stoji da su izneseni dokazi da je on ~inio dio udru`enog zlo~ina~kog poduhvata sa ciljem uni{tavanja bosanskih muslimana na dijelu teritorije BiH. Uz Milo{evi}a su dio ovog udru`enog zlo~ina~kog poduhvata, stoji u odluci a napominje se u zahtjevu, bili Radovan Karad`i} i R atko Mladi}, ~ije
su|enje je tako|er u toku. Sli~an je zaklju~ak donijelo Vije}e u presudi Mom~ilu Kraji{niku, ratnom predsjedniku Skup{tine Republike Srpske, koji se nalazi na odslu`enju kazne od 20 godina, te Radoslavu Br|aninu, visokom du`nosniku u ratnoj vladi RS-a, koji je osu|en na 30 godina zatvora zbog zlo~ina na podru~ju Bosanske krajine. Zahtjev je podr`alo vi{e od 100 udru`enja i pojedinaca. Podnosioci za sada nisu spremni i}i u medije i govoriti o svom zahtjevu, niti o tome ko i kako finansira anga`man ameri~ke firme. Vlasti u BiH do sada se nisu izja{njavale o ovom, niti bilo kojem drugom pitanju vezanom za su|enje Karad`i}u.
ODBIJENI ZAHTJEVI Donekle sli~an zahtjev ovome podnijela su tri udru`enja `rtava iz BiH u toku su|enju Florence Hartmann, biv{oj glasnogovornici tu`ila{tva u Haagu, ali je on odbijen. Hartmann je progla{ena krivom za 35
Nidzara:TEKST osnova.qxd
5.9.2012
23:48
Page 36
SU\ENJE RADOVANU KARAD@I]U nepo{tivanje suda zato {to je u svojoj knjizi Mir i kazna i tekstu koji je pisala za Bosanski institut objavila informacije o odlukama vezanim za su|enje Milo{evi}u koje su imale povjerljiv status. Majke enklave Srebrenica i @epa, Udru`enje logora{a i Udru`enje `ena `rtava rata tra`ili su ovaj status tvrde}i da mogu ponuditi informacije koje bi doprinijele pravi~nom su|enju. U njihovom zahtjevu je stajalo da mogu pru`iti informacije “o {teti koja je nanesena `rtvama i svim zajednicama u regionu” za{titom ovih dokumenata. Tako|er su `eljeli ukazati Tribunalu kako postupak protiv Hartmann mo`e “destabilizirati region, uve}ati nezadovoljstvo `rtava i ugroziti principe na kojima se zasniva rad Tribunala”. Sudije su donijele odluke da ovaj prijedlog `rtava ne ulazi u kategoriju “potrebnu za valjano vo|enje postupka”. Senka No`ica, sarajevska advokatica koja trenutno brani u Haagu Brunu Stoji}a, jednog od biv{ih ~elnika takozvane HercegBosne, ka`e kako je Tribunal u vi{e predmeta prihvatao prijatelje suda “koji prvenstveno imaju ulogu da pomognu u razrje{enju odre|enih stru~nih i pravnih pitanja”. “To su naj~e{}e bili ili ugledni advokati ili predstavnici uglednih udru`enja koji su posjedovali odre|ena stru~na znanja ili pomagali svojim pravnim tuma~enjima nekih instituta bitnih za dono{enja odluka Tribunala. Nikada nisam ~ula da je Tribunal prihvatio za prijatelje suda svjedoke ili `rtve u odre|enom predmetu. @rtve i svjedoci bi mogli pomo}i Tribunalu oko utvr|ivanja odre|enih ~injenica, a to se mo`e u~initi svjedo~enjem pred Tribun alom”, ka`e No`ica, dodaju}i da prijatelj suda nema ulogu da poma`e u utvr|ivanju ~injenica, ali napominje da nema jasno utvr|enih
“MIR I KAZNA” Florence Hartmann, biv{a glasnogovornica tu`ila{tva u Haagu
STRUČNA I PRAVNA PITANJA: Senka Nožica, sarajevska advokatica koja trenutno brani u Haagu Brunu Stojića, jednog od bivših čelnika takozvane Herceg-Bosne, kaže kako je Tribunal u više predmeta prihvatao prijatelje suda
AMICUS CURIAE
Nastavak suđenja Karadžiću predviđen je za oktobar Po definiciji, prijatelj suda (amicus curiae) je neko ko nije strana u su|enju, a ko se dobrovoljno ponudi da obezbijedi informacije kojima }e pomo}i sudu u dono{enju odluke. Informacije mogu biti u formi stru~nog pravnog mi{ljenja iznesenog u pismenoj formi, ili kao svjedo~enja. No, ~ak i ako se prihvati status prijatelja suda, i sudije razmotre ponu|ene argumente, to i dalje ne zna~i da }e to uticati na kona~nu odluku. Nastavak su|enja Karad`i}u je predvi|en za oktobar. Optu`eni je naja-
36
vio da `eli pozvati 600 svjedoka, no Sudsko vije}e mu je nalo`ilo da revidira spisak i podnese novi prijedlog do 14. septembra. Za sada optu`eni jo{ nije objelodanio imena svojih svjedoka, ali je nagovijestio mogu}nost da se na kraju izno{enja dokaza i sam svjedo~i u svoju korist tra`e}i za to 30 sati. Sudije su ga savjetovale da bi bolje bilo, odnosno da bi njegovo svjedo~enje imalo ve}u te`inu, ako bi time po~eo dokazni postupak.
pravila prema kojem se donosi odluka da li u nekom slu~aju mogu da se pojave prijatelji suda i na koji na~in. Osim zahtjeva udru`enja tokom su|enja Hartmann, odbijen je i prijedlog (dva puta) hrvatske Vlade o dodjeli statusa prijatelja suda na su|enju trojici hrvatskih generala optu`enih za zlo~ine po~injene tokom vojne operacije Oluja 1995. godine. Nepravosna`nom presudom generali Ante Gotovina i Mladen Marka~ progla{eni su krivim i osu|eni na 24 odnosno 18 godina zatvora kao ~lanovi udru`enog zlo~ina~kog poduhvata, dok je Ivan ^ermak oslobo|en. U toku je `albeni postupak. Nakon izricanja prvostepene presude, hrvatska Vlada je zatra`ila status prijatelja suda argumentiraju}i da bi osu|uju}a presuda mogla imati negativan u~inak na mogu}nost hrvatskih zvani~nika da donose odluke u vanjskoj politici i pitanjima vezanima za odbranu, te bi na{tetila legitimitetu Hrvatske pred me|unarodnim institucijama. Prethodno je @albeno vije}e u ovom slu~aju odbacilo podnesak deset me|unarodnih vojnih i pravnih eksperta koji su se predstavili kao prijatelji suda. Sudije su podnesak odbile podsje}aju}i da se oslanjaju na prvom mjestu na argument strana pri dono{enju odluke. Jo{ jedan razlog za odbacivanje bio je da su neki od eksperata bili vje{taci odbrana. Odluka @albenog vije}a o `albi koju je ulo`ilo tu`ila{tvo na me|upresudu bi trebala biti saop}ena uskoro, ali i zahtjeva `rtava, svakako prije oktobra kada je zakazan po~etak izvo|enja dokaza odbrane. SLOBODNA BOSNA I 6.9.2012.
ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd
6.9.2012
0:11
Page 11
Evropa OHR:TEKST osnova.qxd
6.9.2012
0:29
Page 38
POVJERLJIVI EVROPSKI DOKUMENT
DIPLOMATSKA INICIJATIVA Evropa želi imati veću kontrolu nad situacijom u Bosni i Hercegovini a OHR, koji velikim dijelom finansira EU, “skloniti u stranu“ jer nije bio sposoban da uspješno tretira ključna pitanja kao što su formiranje vlade ili usvajanje državnog budžeta; ovo je suština povjerljivog dokumenta koji su diplomacije nekoliko evropskih zemalja razradile u maju ove godine, a nedavno objavio italijanski časopis “Evropa”; novinarka SB prenosi dijelove ovoga izvještaja i najavljuje što će se ubuduće dešavati sa međunarodnim prisustvom u BiH
EVROPSKI UMJESTO VISOKOG PREDSTAVNIKA Pi{e: DANKA SAVI] Foto: MARIO ILI^I]
K
ad }e u BiH biti najzad zatvoren Ured visokog predstavnika, to je pitanje koje se kod nas ponovo otvara nakon {to je posljednjeg dana oktobra OHR zatvoren u Br~kom, a prema odluci koju je u maju donijelo Vije}e za provedbu mira (PIC). Zatvaranje Ureda u Br~kom jedan je od uvjeta za zatvaranje OHR-a u BiH a pro{log mjeseca ovo je pitanje aktuelizirano i izjavom ambasadorice Njema~ke Ulrike Marie Knotz. Ona je, naime, kazala da postojanje OHR-a ima negativno djelovanje u BiH, {to je ostavilo dojam da i Njema~ka, {to ranije nije bio slu~aj, po~inje zagovarati zatvaranje OHR-a. Potom je iz Ambasade uslijedila “umivenija” izjava o tome kako se ova zemlja nada da }e politi~ki lideri u BiH “{to je mogu}e br`e” poduzeti potrebne korake kako bi se ispunili pet ciljeva i dva uvjeta (“5+2”) potrebna za zatvaranje OHR-a u BiH, te da o~ekuje da “politi~ke elite u BiH preuzmu punu odgovornost za svoju zemlju i da se na takav na~in na putu integracije ka euroatlantskim strukturama krene dalje.” Sve bi ovo, ipak, pro{lo neopa`eno da italijanski
~asopis Evropa nije prije nekoliko dana objavio tekst o povjerljivom dokumentu koji su diplomacije Francuske, Njema~ke, Belgije, [vedske i Italije razradile u maju ove godine, sa izri~itim zahtjevom da Evropa preuzme BiH i da se OHR “skloni u stranu“, koji govori i o tome koliko je me|unarodna zajednica podijeljena kada je u pitanju BiH. I dok objava o postojanju ovakvog dokumenta mo`e bit iznena|enje, nije nikakva tajna da se na ni`im nivoima, od samog po~etka osje}a netrepeljivost i rivalitet na relaciji EUSR-a i OHR-a ~ije se nadle`nosti u BiH (iako {efovi ovih organizacija tvrde suprotno) sada preklapaju.
NETRPELJIVOST OHR-a I EUSR-a Opisuju}i situaciju u BiH (“ne provode se ni najbla`e reforme i misli se samo na to kako sa~uvati svoju malu avliju“) ~asopis “Evropa” podsje}a da bi uloga me|unarodne zajednice ovdje trebala biti da podstakne, sugeri{e, da prodrma, ali da i na tom planu stvari ne stoje kako bi trebale. “Stvar je u tome da se visoki predstavnik me|unarodne zajednice (OHR) i specijalni predstavnik Evropske unije (EUSR), dva subjekta koja zajedni~ki upravljaju tranzicijom BiH ka euroatlantskim perspektivama, sve manje sla`u i sve su bli`i mogu}em me|usob-
Francuska, Njema~ka, Belgija, [vedska i Italija `ele dati {iri manevarski prostor i ve}a ovla{tenja evropskom predstavniku u BiH 38
SLOBODNA BOSNA I 6.9.2012.
Evropa OHR:TEKST osnova.qxd
6.9.2012
0:29
Page 39
ZA[TO TREBA UKINUTI OHR ARGUMENTI ZA ZATVARANJE OHR-a U povjerljivom diplomatskom dokumentu, o ~ijem sadr`aju pi{e italijanski list “Evropa”, najprije se spominju neuspjesi OHR-a, te nesposobnost i brojnost njegovog personala
6.9.2012. I SLOBODNA BOSNA
39
Evropa OHR:TEKST osnova.qxd
6.9.2012
0:30
Page 40
POVJERLJIVI EVROPSKI DOKUMENT nom obra~unu, sude}i po sadr`aju povjerljivog dokumenta koji su diplomacije Francuske, Njema~ke, Belgije, [vedske i Italije razradile u maju ove godine i koji su razaslale zainteresiranima. Izri~it je zahtjev koji sadr`i ovaj non paper (u diplomatskom `argonu tako se naziva nacrt prijedloga budu}ih sporazuma): dati {iri manevarski prostor evropskom predstavniku i slabim ovlastima Unije. Drugim rije~ima, zahtijeva se da prvenstveno Evropa preuzme BiH i da se OHR skloni u stranu.“ Ne bi to bilo ni{ta novo s obzirom da se ve} odavno govori o takvom razvoju stvari i osje}a se potreba da se to {to prije ostvari u praksi. Ali ovaj non paper, do kojeg je “Evropa” do{la, “po prvi puta isti~e koliko Evropa — ili bolje re~eno jedan dio Evrope — ne podnosi takozvanog prokonzula, koji se smatra smetnjom, koji ograni~ava djelovanje EUSR-a i koji se k tome velikim dijelom izdr`ava evropskim novcem”. “Tekst je vrlo jasan. Prvo se spominju neuspjesi OHR-a ’koji nije bio sposoban da uspje{no tretira klju~na pitanja kao {to su formiranje vlade ili usvajanje dr`avnog bud`eta’. Zatim se navodi nesposobnost i brojnost personala, od 160 osoba, potcrtavaju}i zatim prekora~enja ’u podru~ja o~ite evropske nadle`nosti’ kao {to je pravosu|e, dr`avni bud`et, acquis communautaire. Ukazuje se da ’bez obzira na sve to evropske zemlje nastavljaju da finansiraju preko 53 posto bud`eta OHR-a’, iako OHR, optu`en zapravo da predstavlja prepreku Evropljanima, ‘ne omogu}ava pristup strukturama i aktivnostima potrebnim za vr{enje u~inkovite supervizije njegovog funkcioniranja. Zaklju~ak, koji slijedi iz pomenutog non papera, jeste da Ured treba zatvoriti ili mu sna`no ograni~iti funkcije, {to }e dovesti do pove}anja ovlasti evropske misije’.“ U tekstu se tako|er govori o delikatnosti ~itave situacije u BiH kada se uzme u obzir razne “frustracije, delikatne ravnote`e i politi~ko takmi~enje izme|u Evrope i Sjedinjenih Dr`ava, kao i me|u samim ev-
KURT BASSUENER
Za BiH je i dalje presudna uloga Washingtona i Berlina U tek objavljenom tekstu za Vije}e demokratskih zajednica, ameri~ki analiti~ar Kurt Bassuener upozorava da se bez razumijevanja uzroka za{to je BiH u takvim `alosnom i pogor{anom stanju EU i SAD ne mogu kalibrirati u skladu sa svojim politikama... Prema njemu, dva su klju~na centra kada je BiH u pitanju: Washington i Berlin. Politi~ki lideri se vi{e upu{taju u tra`enje formula za Bosnu, a kada to u~ine, to je epizodnog karaktera. Dok su vi{i du`nosnici u Obaminoj administraciji, uklju~uju}i i potpredsjednika Bidena i dr`avnu tajnicu Clinton, izrazili zabrinutost zbog pogor{anja u Bosni, nije bilo popratnih politika rekalibracije, a kamoli na visokoj razini, poku{aja da biste dobili velike evropske sile koje po defaultu ostaju vezane za sada{nje neuspje{ne politike. Bassuener podsje}a da je njema~ka kancelarka Angela Merkel pro{le godine poo{trila stav prema Srbiji i da se pokazao kontruktivnim. Njema~ka, kao evropski ekonomski i politi~ki motor, ima veliki interes u spre~avanju skupih i poni`avaju}ih politika neuspjeha, omogu}avaju}i izgradnju Bosne kako bi napokon dobila svoju te`inu. Njema~ka je centar oko kojeg gravitira EU, ako Merkel
BORBA ZA UTJECAJ U BiH: “Washington, koji želi da svakako zadrži svoj uticaj u BiH, protiv je zatvaranja OHR-a, čiji drugi čovjek je uvijek Amerikanac (trenutno Roderick Moore). London podržava taj pristup, suprotstavljajući se ostalim članicama i uzrokujući tako raskol unutar Zajednice”
Kurt Kurt Bassuener Bassuener
donese odluku o kursu korekcije, svi ostali ~lanovi (neki odu{evljeno, drugi nevoljko) }e je slijediti. Samo uz Merkelovu predsjednik Barack Obama je u poziciji da ohrabri njen anga`man i pomak prema politici koja bi zaustavila opasno pogor{anje u BiH i dovela do toga da bi upravljanje na duge staze bilo mogu}e.
evropskih zemalja koje su investirale, politi~ki i finansijski, u BiH i u cijelo podru~je Balkana. Sada{nji visoki predstavnik je Austrijanac Valentin Inzko. Mo`emo zamisliti da se non paper Be~u ne svi|a sasvim’, pi{e ovaj list i ilustriraju}i time {to BiH nije bila u stanju provesti presudu Sejdi} i Finci, zaklju~uje: “Ono {to je ipak sigurno jeste to da dok se diplomacije me|usobno vode bitke, BiH klizi sve ni`e.“
KOLIKO KO[TA I KO PLA]A OHR ropskim zemljama. Washington, koji `eli da svakako zadr`i svoj uticaj u BiH, protiv je zatvaranja OHR-a, ~iji drugi ~ovjek je uvijek Amerikanac (trenutno Roderick Moore).” “London podr`ava taj pristup, suprot40
stavljaju}i se ostalim ~lanicama i uzrokuju}i tako raskol unutar Zajednice. ‘Evropa’ dalje navodi kako bi u BiH moglo bi do}i i do jo{ jednog raskola: ‘Naime, me|u piscima non papera nema Austrije, jedne od
U Bosni i Hercegovini, na`alost, nema nikakvih javnih rasprava o skupoj me|unarodnoj administraciji, u koju se (iako posljednjih godina znatno manje, recimo desetak godina ranije on je iznosio 30 miliona SLOBODNA BOSNA I 6.9.2012.
Evropa OHR:TEKST osnova.qxd
6.9.2012
0:30
Page 41
ZA[TO TREBA UKINUTI OHR
KOLIKO KOŠTA OHR Bud`et OHR-a za 2012/2013. godinu iznosi 8,139 miliona eura, a sredstva su osigurali; EU 53 %, SAD 22%, Japan 10%, Rusija 4%, Kanada 3.03 %, OIC 2.5%, ostali: 5.47%. OHR-u trenutno ima 24 strana dr`avljana (6 diplomata koje su postavile vlade njihovih zemalja, 12 osoba koje su izravno anga`irane i 6 privremeno anga`iranih osoba) i 114 ~lanova doma}eg osoblja. eura, a pola od ovog iznosa je tro{eno na pla}e slu`benika.) Ali, i danas za odr`avanje u `ivotu OHR-a, koji je davno trebao i biti ukinut, tro{e se sredstva pod stavkom za pomo} BiH. Ako izuzmemo tendenciozne, nacionalisti~ke izjave, motivirane isklju~ivo sopstvenim interesima (tipa izjava Milorada Dodika), pitanja oko u~inkovitosti OHR-a i smisla njegovog postojanja gotovo niko i ne postavlja u BiH gdje bi i trebao biti najve}i interes za to. Od dr`avnih poslanika tek u {ali mo`ete ~uti da ih “{pijuniraju slu`benici OHR-a” koji dolaze na zasjedanja Parlamenta, i “prate razvoj doga|aja”. Kao {to je poznato, OHR u BiH ima status diplomatske misije, a sredstva za financiranje OHR-a dodjeljuje Vije}e za proved-
PODJELE UNUTAR EVROPE: Austrija, jedne od evropskih zemalja koje su investirale, politički i finansijski, u BiH i u cijelo područje Balkana, iz koje i dolazi sadašnji visoki predstavnik, nije među potpisnicima povjerljivog diplomatskog dokumenta bu mira. Bud`et OHR-a za 2012/2013. godinu iznosi 8,139 miliona eura, a pomenuta sredstva su osigurali: EU 53 %, SAD 22%, Japan 10%, Rusija 4%, Kanada 3.03 %, OIC 2.5%, ostali: 5.47%. Prema podacima OHR-a koji datiraju od po~etka ovog mjeseca, u OHR-u trenutno rade 24 strana dr`avljana (6 diplomata koje su postavile vlade njihovih zemalja, 12 osoba koje su
SMJERNICE POLITIKE ME\UNARODNE ZAJEDNICE Vije}e za provedbu mira je u februaru 2008. godine preciziralo zahtjeve koje BiH treba ispuniti prije zatvaranja OHR-a 6.9.2012. I SLOBODNA BOSNA
izravno anga`irane i 6 privremeno anga`iranih osoba) i 114 ~lanova doma}eg osoblja. Te{ko je, me|utim, navesti smislen razlog zbog kojeg ovaj Ured ikako postoji, nikakva zna~ajnija odluka ve} du`e vrijeme ovdje nije donesena. U februaru 2008. godine, Vije}e za provedbu mira, nezadovoljno razvojem situacije u BiH i nemo}no da prona|e neku bolju opciju, preciziralo je zahtjeve koje BiH treba ispuniti prije zatvaranja OHR-a. Kao {to znamo to su: prihvatljivo i odr`ivo rje{enje pitanja raspodjele imovine izme|u dr`ave i drugih nivoa vlasti; prihvatljivo i odr`ivo rje{enje pitanja vojne imovine; kona~no utvr|ivanje statusa Br~ko Distrikta BiH; fiskalna odr`ivost i uspostava vladavine prava. Pored ovih ciljeva, Upravni odbor Vije}a za provedbu mira je tako|er utvrdio dva uvjeta koje treba ispuniti prije zatvaranja OHR-a: potpisivanje SSP-a te pozitivna procjena situacije u BiH od strane Upravnog odbora Vije}a za provedbu mira. Pred stavljaju}i redovan polugodi{nji izvje{taj o BiH u UN-u, sredinom maja, viski pred-
stavnik, navode}i stavku po stavku onoga {to je ura|eno (formirana vlast nakon 16 mjeseci, usvojeni zakoni itd.), ka`e: “Posljednja de{avanja daju nadu u istinski napredak, ali jo{ uvijek je jako rano”, tako je navedeno na stranici OHR-a. Pretpostavljamo da se ovdje misli da je rano kazati da je situacija toliko bolja da bi se i OHR trebao zatvoriti. On dalje zaklju~uje: ‘Na{e jedinstvo je na{a snaga - jedinstvo me|unarodne zajednice. Bosna i Hercegovina mo`e biti uzor, primjer kako me|unarodna zajednica uspje{no sara|uje i govori jednim glasom.’ Svi, me|utim, znamo da su zemlje PIK-a odavno podijeljene kada je u pitanju njihov anga`man u BiH. Evo, jednog ‘malog’, svje`eg primjera za to: izjava ruskog ambasadora povodom zatvaranja OHR-a u Br~kom A leksandra Bocan-Har~enka, kojem je ovo opet bila prilika da ponovi da Rusija ostaje pri stavu da je neophodno zatvaranje OHR-a. ‘Rusija ne}e sjediti skr{tenih ruku u Vije}u za provedbu mira, ve} }e neprekidno raditi na tome da OHR u BiH bude zatvoren u potpunosti’. Prema njegovim rije~ima, Rusija smatra da postoji sukob izme|u realnog `ivota i postojanja OHR-a u BiH.” 41
EUROPA:EUROPA.qxd
4.9.2012
17:07
Page 42
EVROPA, ODMAH DANI EVROPSKE Jesen donosi ključne odluke o bu BA[TINE Vi{e od 20 miliona ljudi }e, vjeruje se, tokom mjeseca iskoristiti slobodan pristup mjestima koja su ina~e otvorena za javnost, kao i posebnim doga|anjima u okviru Dana evropske ba{tine, koji se odr`avaju svakog septembra u 50 zemalja {irom Evrope. Upozna}e tako francusku skrivenu ba{tinu - rijetko vi|ene ili neo~ekivane primjere ba{tine skrivene u zidovima, podzemlju ili u kra-
joliku, arhive Marks & Spencera u Leedsu, britanskog lanca trgovina poznatog po donjem rublju i sendvi~ima, primjera njema~ke trajne ljubavi prema drvetu u svim njegovim oblicima od neolitskog doba do slavljenja umjetnosti gra|enja u Briselu. Brojne zemlje organizuju i zajedni~ke doga|aje, pa su [panija, Ukrajina, Moldavija i Gruzija, napravile web stranice koje }e povezivati vinske muzeje {irom Evrope, a Makedonija, Slovenija, Francuska i Belgija sura|uju na razmjeni mladih i obrazovnim skupovima o kulturnoj ba{tini. Pokrenuti 1985. godine, Dani evropske ba{tine organiziraju se od 1999. godine kao zajedni~ka inicijativa Evropske komisije i Vije}a Evrope.
FULE I JAGLAND: “PRESUDA SEJDI] I FINCI MORA BITI PROVEDENA” Zajedni~kom izjavom evropskog povjerenika za pro{irenje [tefana Fülea i generalnog tajnika Vije}a Evrope Thorbjorna Jaglanda, ove su dvije institucije izrazile svoje razo~arenje zbog toga {to bh. politi~ari nisu ispo{tovali prvi rok iz Mape puta za aplikaciju BiH i do 31. avgusta uputili Parlamentarnoj skup{tini svoj zajedni~ki prijedlog o uskla|ivanje Ustava BiH sa Evropskom konvencijom kojim bi se provela presuda Sejdi} i Finci. “Mapa 42
SAMO SAMO SNA@NIJA SNA@NIJA EVROPA EVROPA MO@E MO@E PREVAZI]I PREVAZI]I KRIZU KRIZU
Govore}i Govore}i nedavno nedavno na na Evropskom Evropskom forumu forumu Alpbah Alpbah uu Be~u, Be~u, Jose Jose Manuel Manuel Barosso Barosso je je kazao kazao da da su su dosada{nje dosada{nje odluke odluke na na nivou nivou EU-a EU-a vodile vodile ka ka produbljivanju produbljivanju integracije, integracije, aa ne ne ka ka njenom njenom slabljenju slabljenju
Njemački Ustavni sud će 12. septembra donijeti presudu koja će odlučiti o opstanku Mehanizma evropske stabilnosti ESM-a, presudnog za ostanak eurozone, koji ne može funkcionirati bez njemačke podrške
D
vanesti septembar }e biti jedan od najva`nijih datuma za budu}nost evropske valute. Tog dana njema~ki Ustavni sud }e donijeti presudu o tu`bama protiv Mehanizma evropske stabilnosti (ESM), koji }e pomagati dr`avama ~lanicama ili velikim finansijskim institucijama u ekstremnim kriznim situacijama. Njema~ki parlament ga je usvojio ve} krajem juna, ali tu`be su sprije~ile da on stupi na snagu. ESM, koji }e zamijeniti privremeni Evropski fond za finansijsku sta-
bilnost, trebalo je da po~ne djelovati od 1. jula, ali kako mu je za normalno funkcioniranje potreban njema~ki novac, njegov opstanak zavisi od odluke njema~kog Ustavnog suda. Bez ESM-a dovela bi se u pitanje cijela strategija spa{avanja eura. Istoga dana kad njema~ki Ustavni sud bude odlu~ivao o ESM-u, u Nizozemskoj }e se odr`avati prijevremeni parlamentarni izbori koji bi mogli dovesti do odlaska s vlasti desno-liberalne vlade koja je bila sna`an saveznik Angeli Merkel u njenoj SLOBODNA BOSNA I 6.9.2012.
EUROPA:EUROPA.qxd
4.9.2012
17:08
Page 43
budućnosti eura strategiji za spas eura. Nizozemski socijalisti, koji prema ispitivanju javnog mnijenja imaju najve}e {anse, najavili su da }e se u slu~aju pobjede boriti protiv mjera {tednje za koje se zala`e Berlin. Istog dana, ( 12.9.) predsjednik Evropske komisije Jose Manuel Barroso predstavit }e plan o jedinstvenom mehanizmu kontrole banaka, koji bi trebao biti stvoren do po~etka naredne godine. Barroso `eli da kontrolnim mehanizmom budu obuhva}ene ne samo velike banke nego sve koje postoje unutar eurozone, a otvoreno je pitanje kako bi se mehanizam odnosio prema bankama izvan zone, poput onih u Velikoj Britaniji. Upravo jedinstveni kontrolni mehanizam predstavlja preduvjet za budu}u direktnu pomo} ESM-a bankama u krizi. Barroso je nedavno, najavljuju}i ovaj nacrt smjernica za uniju banaka, u obra}anju na Evropskom forumu Alpbah u Be~u, govorio o socijalnoj dimenziji krize, visokoj stopi nezaposlenosti u pojedinim zemljama ~lanica eurozone koja predstavlja opasnost po socijalno blagostanje. Eurostat je krajem pro{log mjeseca objavio zabrinjavaju}e rezultate: broj nezaposlenih u EU iznosi vi{e od 18 miliona, {to je najve}i broj nezaposlenih u eurozoni od kada se 1995. godine po~ela voditi statistika. “Sve dosada{nje odluke na nivou EU-a vodile su ka produbljivanju integracije, a ne ka njenom slabljenju. Evropa }e krizu prevazi}i time {to }e postati sna`nija”, poru~io je Barosso. Pomenimo jo{ da naredni mjesec ne}e biti ni{ta manje zna~ajan za eurozonu - ministri finansija EU-a sastaju se 8. i 9. oktobra a na dnevnom redu bit }e pitanja krize eurozone, a deset dana kasnije o~ekuje se sastanak na vrhu EU-a u Briselu. (D. Savi})
6.9.2012. I SLOBODNA BOSNA
puta Evropske unije ostaje na snazi. Ciljevi se ne}e promijeniti, a presuda Sejdi} i Finci mora biti provedena”, upozorili su Füle i Jagland u pomenutoj izjavi.
BUGARSKA ODUSTALA OD EURA Bugarska je odustala od planova o uvo|enju eura kao odgovor na sve ve}u ekonomsku krizu i neizvjesnost oko budu}nosti EU-a, izjavio je bugarski ministar finansija Simeon Djankov za Wall Street Journal. “U ovome trenutku ne vidim nikakve koristi od ulaska u eurozonu, nego samo tro{kove”, kazao je on. Bugarska je jedna od najmanje zadu`enih zemalja EU-a i poku{ava se dr`ati stroge fiskalne discipline kako bi izbjegla rizike za svoju valutu lev, vezanu za euro.
KINEZI KUPUJU FRANCUSKE VINARIJE Bogati Kinezi koji otkupljuju francuske vinarije, kao {to je nedavno u~inio jedan, po navodima francuskih medija, “kineski investitor” za 8 miliona eura, najavljuju talas kupovina koje bi u budu}nosti mogle da se pro{ire na mnogo presti`nija vinska podru~ja, ocenjuju eksperti, a prenosi EuActiv. Kinezi su do sada ulagali uglavnom u regionu Bordeaux i kupuju manja imanja, ali se o~ekuje da kroz nekoliko godina krenu u ve}a ulaganja. Tridesetak kineskih kupovina obavljenih od 2008. godine u regionu Bordoa odnosi se na apelaciju ili region “bordeaux superior” ili “cote de Bordeaux”. Danas je oko 45 imanja u Francuskoj u vlasni{tvu belgijskih investitora, a Kinezi su na drugom mjestu, nakon talasa kupovina u 2011.
43
BIZNIS:BIZNIS.qxd
5.9.2012
22:16
Page 44
BUSINESS
Priredio: ASIM METILJEVI]
Maglaj prednja~i u izvozu i zapo{ljavanju Za{to strani investitori zaobilaze BiH Slovenija nova ~lanica PIGS grupe Pad BDP-a BiH
PROIZVODNJA PROIZVODNJA ZA ZA IZVOZ IZVOZ
Britanska Britanska tvrtka tvrtka Ionix Ionix Sistems Sistems investirao investirao je je uu proizvodni proizvodni pogon pogon uu Maglaju Maglaju oko oko ~etiri ~etiri miliona miliona KM KM
Britanska tvrtka “Ionix Sistems” otvorila pogon u Maglaju Maglaj se ubraja u red op}ina s najpovoljnijim vanjskotrgovinskim bilansom u cijeloj BiH: svaka marka potro{ena na uvoz pokrivena je s 4,5 maraka izvoza! Pozitivnom trgovinskom bilansu najvi{e doprinosi tvornica papirne ambala`e Natron Hayat koja, nakon provedene privatizacije i modernizacije proizvodnih postrojenja, bilje`i rekordne poslovne rezultate. Natron Hayat spada u red najve}ih neto izvoznika u BiH, budu}i da se u proizvodnji oslanja isklju~ivo na doma}u sirovinu - drvo, kre~, elektri~nu energiju itd., a da ve}inu svojih proizvoda plasira na inostrana tr`i{ta. Uskoro }e vanjskotrgovinski bilans Maglaja biti jo{ povoljniji. Sredinom sedmice britanska tvrtka “Ionix Sistems” sve~ano je otvorila svoj proizvodni pogon u Maglaju a sva proizvodnja u ovom pogonu namijenjena je izvozu. Rije~ je o tvornici specijaliziranoj za izradu razli~itih `i~anih elektroinstalacija koje se ugra|uju u gra|evinske strojeve, vozila i autobuse. Kako nam je rekao na~elnik op}ine Maglaj Muhamed Mustaba{i}, britanska 44
tvrka je u maglajski pogon investirala oko 4 miliona KM, pri ~emu je glavnina novca potro{ena na nabavku modernih automatiziranih postrojenja koja su smje{tena u ranije izgra|enom postoru lociranom u industrijskoj zoni Maglaja. Ve} na samom startu u pogonu }e raditi 60 radnika koji su pro{li odgovaraju}u obuku u Zagrebu, u tamo{njem pogonu britanske tvrte Ionix Sistems. Zagreba~ki pogon britanske tvrtke upo{ljava 270 radnika, a prema rije~ima na~elnika Mustaba{i}a, u maglajskoj pogonu do kraja godine radit }e najmanje 200 radnika. “Radi se o ozbiljnom i pouzdanom investitoru i mi smo u Op}ini uradili sve {to je bilo u na{oj mo}i da obezbijedimo uspje{an start britanske firme koja }e, posve sam uvjeren, {iriti proizvodnju i upo{ljavati nove radnike”, rekao je za Slobodnu Bosnu na~elnik Mustaba{i} koji je s britanskim ambasadorom u BiH Nigelom Caseyjem i direktorom tvrtke Ionix Sistems Williamom Taylorom presjekao sve~anu vrpcu i ozvani~io po~etak proizvodnje.
Strmoglav pad stranih investicija Slaba{nu ekonomiju BiH, optere}enu visokim dr`avnim nametima i bankarskim kreditima, iz duboke krize mogu izvu}i jo{ jedino sna`ne strane investicije. No, strani investitori sve rje|e svra}aju u na{u dr`avu, osobito u posljednje dvije godine obilje`ene politi~kim haosom, bezvla{}em i dramati~nim padom kreditnog rejtinga dr`ave. Teku}a 2012. godina osta}e upam}ena po rekordno niskom prilivu stranih investicija - u prvih {est mjeseci, prema podacima FIPA-e, strane investicije su pale na svega 51,5 miliona KM, {to je ubjedljivo najsu{nije poslijeratno razdoblje u BiH. Jedan od glavnih ciljeva aktuelne vlasti u BiH, predvo|ene SDP-om i SNSD-om, bio je rast direktnih stranih investicija, odnosno promjena neatraktivnog politi~kog i privrednog ambijenta zbog kojeg je BiH, po prilivu stranog kapitala, ve} godinama na samom evropskom za~elju. BiH se na toj neslavnoj poziciji dodatno u~vrstila, {to je i slu`beno “verificirano“ u izvje{tajima kreditnih agencija koje su u dva navrata u pro{loj godini obarale kreditni rejting dr`ave postavljaju}i ga na najni`u stepenicu, samo korak do “sme}a“. Istina, ni susjedne dr`ave ne mogu se pohvaliti osobitim rastom stranih investicija, ali ni u jednoj dr`avi u regiji nije zabilje`en tako drasti~an pad kao u BiH. Po ve}ini faktora koji su bitni za privla~enje stranih investicija, BiH se ne razlikuje puno od dr`ava okru`enja. U te faktore spadaju veli~ina tr`i{ta, razina kupovne mo}i stanovni{tva, visina poreskog optere}enja itd. Jedino po ~emu se BiH razlikuje od dr`ava regije, jeste politi~ka stabilnost i, konsekventno, pravna stabilnost, koja je u BiH ozbiljno naru{ena, osobito tokom posljednje dvije godine. Uostalom, i dvije kreditne agencije koje su protekle godine snizile kreditni rejting BiH pozvale su se upravo na naru{enu politi~ku stabilnost. Drugim rije~ima, potencijalne investitore rastjerala je neodgovorna i samo`iva politi~ka kvazielita, koja stalnim sva|ama i me|usobnim potapanjima proizvodi nesagledivo {tetu dr`avi i njenoj ekonomiji.
SLOBODNA BOSNA I 6.9.2012.
BIZNIS:BIZNIS.qxd
5.9.2012
22:17
Page 45
Slovenija pred bankrotom Slovenija je naredni kandidat za pomo} iz Fonda za spas eura, sla`u se evropski mediji u analizama posve}enim aktuelnim trendovima slovena~ke ekonomije. Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) smatra da je bankrot Slovenije jo{ uvijek “mogu}e sprije~iti”, jer je “Slovenija sposobna da sama, bez pomo}i spolja, rije{i ekonomske probleme”. Upozorenje premijera Janeza Jan{e da Sloveniji prijeti bankrot je, po mi{ljenju posmatra~a, sredstvo pritiska na opoziciju koja odbacuje vladine mjere {tednje. Tzv. “du`ni~ka ko~nica“ morala bi se unijeti u Ustav, a planirane su i reforme tr`i{ta rada i penzionog sistema. “Vlada mora obezbijediti dvotre}insku ve}inu da bi sve te mjere i usvojila, i ne mo`e je obezbijediti bez glasova opozicije. Jan{a je najavio izglasavanje povjerenja u parlamentu, ali je to morao odgoditi s obzirom na spor u vladaju}oj koaliciji, sastavljenoj od pet stranaka. Kada je bio u opoziciji, i sam Jan{a je va`io kao ko~ni~ar reformi. Sada, kao premijer, `eli ih provoditi, ali ga u tome blokira ljevica“, pi{e nema~ki Spiegel. Austrijski Die Presse pita se i daje odgovore za{to je Slovenija, koju sada porede sa prezadu`enom [panijom, kao nekada{nja “zemlja-uzor“ dospjela u te{ku krizu: “U te dvije zemlje nije toliko problem zadu`enje dr`ave, koliko bankarski sektor. U protekle ~etiri godine u Sloveniji su se udvostru~ili dugovi - na 48 procenata bruto dru{tvenog proizvoda. Oni su opet ni`i nego u ostatku Evrope. Problem je {to je nakon u~lanjenja u EU do{lo do gra|evinskog buma, izazvanog niskim kamatama. Banke su velikodu{no dijelile kredite. Izbijanjem finansijske i ekonomske krize gra|evinski bum pretvorio se u mjehur od sapunice. Skoro sve velike slovena~ke gra|evinske firme oti{le su pod ste~aj. Krajem 2011. prijetila je propast jer je 18 odsto izdatih kredita svrstano u kategoriju ‘te{ko naplativih’. Taj procenat je u gra|evinskom sektoru iznosio ~ak 50 odsto.“ Austrijski list smatra da razlog za takvu lakomislenost banaka treba potra`iti u povezanosti privrede i dr`ave. Vode}e banke u Sloveniji, za razliku od drugih zemalja isto~ne Evrope, nisu privatizirane. Krediti se nisu uvijek davali po tr`i{nim principima, navodi Die Presse, ve} na osnovu politi~kog utjecaja. Pored banaka, dr`ava je umije{ana i u poslovanje velikih firmi i koncerna u
OZBILJNO OZBILJNO UPOZORENJE UPOZORENJE Premijer Premijer Jan{a Jan{a prvi prvi je je visoki visoki du`nosnik du`nosnik Slovenije Slovenije koji koji je je otvoreno otvoreno progovorio progovorio oo bankrotu bankrotu
Sloveniji. Pretpostavlja se da je za sanaciju zemlje neophodno dvije do pet milijardi eura, {to nije mnogo u odnosu na [paniju, kojoj je potrebno 100 milijardi. “Kamate za slovena~ke dr`avne obveznice na deset godina popele su se na sedam procenata i time dostigle vrijednost kamata u [paniji. Pozajmljivanje novca pod takvim uvjetima je, po rije~ima premijera Jan{e, prakti~no nemogu}e. Slovena~ki ministar finansija rekao je da bi Ljubljana mogla da pozajmi novac sa ameri~kog tr`i{ta u vrijednosti od 1,5 do dvije milijarde ameri~kih dolara. Ali i ameri~ki investitori tra`it }e visoke kamate. Ako ta transakcija propadne, Slovenija }e morati zatra`iti novac iz Fonda za spas eura“, zaklju~uje u svojoj analizi austrijski Die Presse.
BDP se vraća na razinu 2010. godine Prema predvi|anjima ekonomista, bruto doma}i proizvod BiH u 2012. godini u najboljem slu~aju bit }e na razini 2010. godine kada je iznosio 24 milijarde i 584 miliona KM. U protekloj, 2011. godini, BDP je porastao za vi{e od 800 miliona KM, no u 2012. godini rast }e biti negativan, vjerovatno i do 1,5 posto. Najve}i rast BDP-a zabilje`en je 2008. godine, kada je porastao za nepune 3 milijarde KM, no tri godine nakon toga, izuzev 2011. godine, stagnirao je na razini iz 2008. godine. 6.9.2012. I SLOBODNA BOSNA
45
Priznanje Kosova:TEKST osnova.qxd
6.9.2012
0:23
Page 46
SRBIJA I KOSOVO
Vlada Srbije, na čijem se čelu nalaze bivši Miloševićevi i Šešeljevi prvi saradnici, samo mjesec dana nakon formiranja učinila je ono što godinama unazad nije uspjelo Ðinđićevoj, Koštunicinoj i Tadićevoj Vladi - priznala je Kosovo; naša novinarka otkriva šta je Dačić obećao najvišim predstavnicima EU-a tokom svog boravka u Briselu
KOSOVO NAJSKUPLJA SRPSKA FUSNOTA Pi{e: MIRHA DEDI]
“Srbija mora priznati Kosovo ako ho}e u EU!” Ovom izjavom predsjednik Evropskog parlamenta Martin [ulc do~ekao je srbijanskog premijera Ivicu Da~i}a prilikom njegove prve posjete Briselu. [ulc je prvi najvi{i funkcioner EU-a koji je javno iznio stav da nema daljeg napretka ni za Beograd ni za Pri{tinu ukoliko ne do|e do me|usobnog priznanja. Upu}eni u prilike za na{ list ka`u da se ova poruka mora shvatiti ozbiljno i otkrivaju koje slijede}e korake je Da~i} dogovorio sa [ulcom, a koji vode do potpunog priznanja Kosova od strane zvani~nog Beograda. Samo dan prije nego {to je otputovao u Brisel, srbijanski premijer je donio odluku da }e Srbija u~estvovati na svim me|unarodnim skupovima na kojima se
pojavljuje Kosovo i da dosada{nje pravilo po kojem je Kosovo moralo da ima zvjezdicu u fusnoti, vi{e ne va`i! Da su se stvari u pogledu Kosova radikalno promijenile, moglo se naslutiti iz Da~i}eve izjave da se Srbija “ne}e `rtvovati“ zbog jedne fusnote i da je to unaprijed izgubljena bitka.
DA^I] POVLA^I PARALELNE INSTITUCIJE Na{ izvor blizak kabinetu srbijanskog premijera otkriva da je Da~i} u zvani~nom razgovoru sa Martinom [ulcom i [tefanom Fueleom decidirano kazao da je njegova vlada spremna prihvati ~injenicu postojanja suverenog i nezavisnog Kosova unutar sada{njih granica! Da~i} je kazao da Vlada Srbije ne mo`e nikako javno priznati Kosovo, jer bi to izazvalo burne reakcije javnosti kojoj je godinama ispiran mozak da je Kosovo bilo i ostalo srpska zemlja. Me|utim, premijer Srbije obe}ao je da }e
dijalog sa Kosovom intenzivirati i da }e njegov kabinet u~initi sve kako bi se implementirali ve} postignuti dogovori. Da~i} je, {to je vjerovatno najve}a senzacija, kazao da Beograd odustaje od podjele Kosova i u vezi s tim obe}ao da }e Vlada Srbije prestati podr`avati ilegalne bezbjednosne i sudske strukture na sjeveru Kosova i obezbijediti {to br`u normalizaciju odnosa Srbije i Kosova. Suprotno ranijim izjavama zvani~nika Evropske komisije i Evropskog savjeta,
Vladike-ideolozi Srpske pravoslavne crkve opomenuli Da~i}a da nema legitimitet da Albancima preda “svetu srpsku zemlju“ 46
SLOBODNA BOSNA I 6.9.2012.
Priznanje Kosova:TEKST osnova.qxd
6.9.2012
0:23
Page 47
DA^I]EVO “RETORI^KO” PRIZNANJE Foto: REUTERS
SENZACIJA SENZACIJA IZ IZ DA^I]EVOG DA^I]EVOG KABINETA KABINETA
Premijer Premijer Vlade Vlade Srbije Srbije Ivica Ivica Da~i} Da~i} odlu~io odlu~io je je da da radikalno radikalno promijeni promijeni politiku politiku prema prema Kosovu Kosovu
OPERACIJA “FUSNOTA” Ivica Da~i} rekao je Martinu [ulcu da je ukidanje fusnote uvod u priznanje Kosova 6.9.2012. I SLOBODNA BOSNA
koji nagla{avaju da EU ima neutralan stav o pitanju statusa Kosova i da priznanje Kosova nije uslov za pristupanje Srbije Uniji, Martin [ulc je kazao: “Neke ~lanice Evropske unije ne priznaju Kosovo, ali EU, kao cjelina, tra`i od Srbije da prizna Kosovo. U pitanju je jedno od najte`ih i najdelikatnijih pitanja kako za Srbiju i Kosovo tako i za EU.“ Premijer Da~i} je, kako saznajemo, kazao da nova vlada ne dovodi u pitanje ve} postignute dogovore u dijalogu sa Pri{tinom i da je spremna na nastavak dijaloga ne samo o tehni~kim ve} i o politi~kim pitanjima, i to u okviru razgovora na visokom nivou. Da je Da~i} u rukavicama priznao Kosovo, za na{ list tvrdi Miljenko Dereta, poslanik Liberalno-demokratske partije u Skup{tini Srbije. 47
Priznanje Kosova:TEKST osnova.qxd
6.9.2012
0:24
Page 48
SRBIJA I KOSOVO
“Da~i}eve rukavice su se potpuno istanjile i sve se vi{e vidi da se neizbe`no ne mo`e izbe}i bez obzira {to su sve vlasti Srbije to poku{avale i bile uporne u tom stavu. Ono {to je najva`nije je da se odnosi normalizuju a {ta }e pisati ispod kojeg papira zaista je u ovom trenutku najmanje va`no za sve koji u~estvuju u tom procesu.” Deretu ne ~udi {to Da~i} i njegovi sagovornici javnosti ne otkrivaju su{tinu njihovog dogovora. “Te promene u odnosima prvo zapo~nu promenom retorike u koju, u po~etku, niko ne veruje, posle se vremenom na nju naviknu, pa onda normalizacija odnosa izgleda ne{to na {ta se lako naviknemo. Mislim da }e trebati vremena da jedna druga~ija zvani~na politika prema Kosovu postane op{teprihva}ena. Kontakti visokih zvani~nika iz Evrope sa predstavnicima srbijanske vlasti su gotovo svakodnevni i to je samo jedan od politi~kih rituala kojima se zapravo olak{ava dvema stranama da naprave va`ne korake ka re{avanja problema. Dakle, od Srbije se ni sada ne tra`i da prizna Kosovo nego oni koji se ozbiljno bave politikom znaju da je to za svako rukovodstvo Srbije izuzetno te`ak i komplikovan zadatak, dakle tra`e se formulacije kojima se taj rezultat druga~ije naziva i predstavlja“, ka`e Dereta. Koliko se Da~i} i nova Vlada Srbije pla{e reakcija javnosti kada je rije~ o novoj politici prema Kosovu, govori i ~injenica da Da~i} prije polaska u Brisel nije ~ak ni bliskim medijima dojavio koji je zapravo glavni cilj njegove prve posjete Briselu. Me|utim, Da~i} je pred sam polazak u Brisel ipak rekao da “ho}e da vodi realnu politiku, a ne nebesku Srbiju”. Na ovu njegovu izjavu burno je reagovao episkop Atanasije Jevti}, koji je Da~i}u uputio pismo u kojem ga “upozorava” da “zemalj-
TADI]EV JEREMIJA Vuk Jeremi}, Tadi}ev ministar inostranih poslova, godinama je lobirao protiv priznanja Kosova
ske Srbije nema bez nebeske” i podsje}a ga da je na posljednjim izborima u Srbiji dobio jedva sedminu glasova Srba koji su iza{li na izbore, {to je daleko manje od onih koji nisu. Jednostavnije re~eno, da nema legitimitet da donosi odluke kada je rije~ o “svetoj srpskoj zemlji”. U pismu se nagla{ava da “pravoslavna vjera i crkva `ive `ivot koji zapo~inje na Zemlji, a nastavlja u carstvu nebeskom po srpskom svetokosovskom zavjetu i ne prihvata takozvano ‘civilizacijsko’ raspolu}enje i degradiranje ~oveka i naroda svo|enih na ovozemnu horizontalu groba i smrti”. Mirko \or|evi}, sociolog religije, za na{ list ka`e da ovo pismo treba tuma~iti Foto: Mario Ili~i}
GLAS GLAS CRKVE CRKVE
Najradikalniji Najradikalniji episkop episkop uu Srpskoj Srpskoj pravoslavoj pravoslavoj crkvi crkvi Atanasije Atanasije Jevti} Jevti} upozorio upozorio Da~i}a Da~i}a da da ne ne priznaje priznaje Kosovo Kosovo 48
kao uplitanje Srpske pravoslavne crkve u poslove dr`ave, {to je dugogodi{nja praksa. “Na{a crkva {to se ti~e Kosova ima veoma tvrd stav, krajnje nepopustljiv. Da vas podsetim da je biv{i kosovski vladika Artemije ra{~injen i crkva ga odvojila od sebe upravo zbog protivljenja Tadi}evoj politici prema Kosovu. On je u vi{e navrata javno predsednika Tadi}a, dakle ustavnog poglavara dr`ave, nazvao izdajnikom i veleizdajnikom. On je oti{ao, ali je SPC zadr`ao vrlo krut stav kada je re~ o Kosovu. I kod svih promena u odnosu Beograda i Pri{tine, taj stav srpske crkve }e biti isti. Crkva naravno nije politi~ka partija, ali je mo}an politi~ki faktor u dru{tvu i sve vlasti i sve koalicije veoma dr`e do njenog stava. Tako da je me{anje crkve u poslove dr`ave ~injenica. Ustavno na~elo glasi da se dr`ava ne me{a u poslove crkve i da se crkva ne me{a u poslove dr`ave budu}i da su ustavnopravno odvojeni. Me|utim, tog stava srpska crkva se ne pridr`ava kada je u pitanju eventualno priklju~enje NATO alijansi, kada je rije~ o Kosovu. Prema tome ne ~udi {to Atanasije Jevti} tako nastupa. On je penzionisan, ali nije mu skinuta titula episkopa, pored toga ~lan je Sabora SPC-a. Ina~e, on spada u tvr|e krilo SPC-u, pripada grupi takozvanih jastrebova. Njegov uticaj, bez obzira {to je penzionisan, i dalje je veliki. On je jedna vrsta ideologa Srpske pravoslavne crkve, on odre|uje taj stav i u tom smislu je vrlo uticajan i u crkvi i u krugovima bliskim crkvi, zbog toga njegove izjave imaju takav odjek“, ka`e \or|evi}. SLOBODNA BOSNA I 6.9.2012.
Priznanje Kosova:TEKST osnova.qxd
6.9.2012
0:24
Page 49
DA^I]EVO “RETORI^KO” PRIZNANJE Dugogodi{nja Tadi}eva parola “Kosovo je Srbija“ s kojom je njegov ministar inostranih poslova Vuk Jeremi} nastupao po turnejama {irom svijeta, po svemu sude}i nestala je iz retorike nove srbijanske vlade.
[TA PLANIRA DA^I]
Distanciranje od Milorada Dodika Miroslav Laj~ak, izaslanik visoke predstavnice EU-a Catherine Ashton, koji je boravio u Begradu naposredno prije formiranja Vlade Srbije, u razgovoru sa Ivicom Da~i}em, Tomislavom Nikoli}em i Draganom [utanovcem upozorio je da }e me|unarodna zajednica podr`ati onog mandatara koji je spreman da ispuni nekoliko krupnih uslova. Laj~ak je pred srbijanske politi~are postavio pet veoma “opakih zahtjeva” koje Beograd mora ispuniti u narednih pet godina. Me|u njima
^IJA JE ONO ZVIJEZDA (I FUSNOTA)
je uslov da Srbija prizna Kosovo, da se uspostave kancelarije u Beogradu i Pri{tini. Tako|e, jedan od prioritetnijih i neizostavnih je potpuno istiskivanje iz politi~kog rje~nika i prakse njegovanje odnosa Beograda i Banje Luke. Laj~ak je tra`io da zvani~ni Beograd prekine {urovanje sa Miloradom Dodikom i da se specijalne veze sa Republikom Srpskom svedu isklju~ivo na sport i kulturu, a da glavna destinacija srbijanskih politi~ara u BiH bude Sarajevo.
LAJ^AKOV USLOV Ivica Da~i} se distancira od politike Milorada Dodika Foto: Mario Ili~i}
PRIZNANJE PRIZNANJE NEZAVISNOSTI NEZAVISNOSTI II SUVERENOSTI SUVERENOSTI KOSOVA KOSOVA
Srbija Srbija uskoro uskoro povla~i povla~i svoje svoje bezbjednosne bezbjednosne strukture strukture sa sa sjevera sjevera Kosova Kosova 6.9.2012. I SLOBODNA BOSNA
To {to je stolica Srbije na mnogim me|unarodnim i regionalnim forumima ostajala prazna zbog famoznog problema “zvjezdice i fusnote” uz naziv Kosova, imalo je i svoju ekonomsku, a ne samo politi~ku cijenu. U tom kontekstu pominjala se i brojka od tri miliona eura koje je Srbija izgubila bojkotovanjem nedavnog regionalnog foruma u Be~u, kada su se izdvajala sredstva za projekte iz Programa investicionog okvira za zapadni Balkan. Premijer Da~i} je prakti~no, smatraju analiti~ari, ranijoj vode}oj partiji na vlasti, Tadi}evom DS-u, poru~io da su vodili unaprijed izgubljenu bitku u kojoj je jedini gubitnik bila Srbija. Na pitanje za{to Da~i}ev “glas razuma” nije bio podignut ranije, upu}eni u prilike ka`u da se sada{nji premijer dok je bio u prethodnoj vladi strahovito pla{io da }e ga opozicija, koju su ~inili SNS, SRS i DSS, `estoko napasti ako popusti u odnosu na fusnotu. “Sada nema strahova od optu`bi za izdaju i na sceni je pragmati~niji pristup priznanju Kosova”, ka`e na{ izvor. “Bi}e potrebno mnogo truda, politi~kog rizika i povla~enja nepopularnih poteza kako bi se taj stav amortizovao i sa~uvalo Kosovo”, izjavio je {ef pregovara~kog tima biv{e vlade Borislav Stefanovi} i “otkrio” da Njema~ka tra`i priznavanje i ukidanje institucija na sjeveru Kosova. Srpska napredna stranka Tomislava Nikoli}a odgovorila je da je Stefanovi} svojom lo{om politikom stvorio ambijent u kojem se nova vlada suo~ava s negativnim porukama: “Kriju}i od javnosti {ta se dogovarao, zarad jeftinih politi~kih poena na prethodnim izborima, on je zaboravio da ka`e da zvani~na Nema~ka zahteva ukidanje srpskih institucija i priznanje nezavisnosti.” Zanimljivo je da je nagli zaokret srbijanske Vlade prema Kosovu prethodio ukidanju tzv. nadzirane nezavisnoti Kosova. Naime, poslije ~etiri godine na Kosovu se ovih dana dana bli`i kraj nadzirane nezavisnosti, a ovla{tenja Me|unarodne civilne kancelarije trebalo bi da preuzmu kosovske institucije. To se pravo odnosi i na sjever Kosova. Podsjetimo, ova kancelarija je nadgledala nezavisnost Kosova i primjenu Ahtisaarijevog plana. Na vi{em nivou, rad kancelarije je nadgledala me|unarodna upravlja~ka grupa, koju ~ine sve zemlje koje su priznale Kosovo. Prekidom nadzirane nezavisnosti, zemlje koje su priznale Kosovo, smatraju analiti~ari, `ele da oja~aju njegove institucije pred zvani~ne razgovore sa Beogradom. 49
ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd
6.9.2012
0:09
Page 8
ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd
6.9.2012
0:10
Page 9
Glasgow:TEKST osnova.qxd
6.9.2012
0:11
Page 52
FENOMEN RANGERS
EKSKLUZIVNO: Slobodna Bosna u Glasgowu
PROPAST GLASGOW RANGERSA Nakon što su sredinom godine zbog poreskih dugovanja proglasili stečaj, a potom osnovali novu firmu, GLASGOW RANGERSI kažnjeni su igranjem u najnižem rangu škotskog nogometnog natjecanja; iako nastupaju u četvrtoj ligi, svaku utakmicu Rangersa prati desetine hiljada navijača a suradnik SB svjedočio je čudesnoj atmosferi na utakmicama koje danas igra jedan od najvećih svjetskih klubova
Pi{e: SA[A IBRULJ (Glasgow)
P
repune tribine jednog od najve}ih i najmodernijih stadiona u Velikoj Britaniji, publika u deliruju, navija~i se raduju golovima koji dolaze jedan za drugim - prije samo nekoliko godina, ili ako ho}ete mjeseci, u domu Glasgow Rangersa na legendarnom Ibroxu to je zna~ilo da svijetloplavi jure ka tituli prvaka [kotske,
52
ponovo “preslu{avaju“ gradskog rivala Celtic ili gaze prema finalu velikog evropskog takmi~enja. Razlika je u tome {to su sada na terenu gotovo pa nepoznati momci, raspore|eni u dresove sa brojevima od jedan do jedanaest, bez imena {tampanih na njihovim le|ima i pompeznih reklama na prsima, koji se protiv apsolutnih amatera bore za bodove u okviru jednog od najlo-
{ijih klupskih takmi~enja u Evropi ~etvrtom rangu {kotske lige. Tmurno sivo nebo i jo{ tmurnije fasade industrijskog Glasgowa stotinu i ~etrdeset godina svjedo~ile su stvaranju i usponu Rangersa, jednog od najstarijih klubova na svijetu koji je u svoju trofejnu salu nakrcao 54 titule prvaka [kotske, 33 nacionalna kupa, jo{ 27 Liga kupova, a sve za~inio osvajanjem SLOBODNA BOSNA I 6.9.2012.
Glasgow:TEKST osnova.qxd
6.9.2012
0:12
Page 53
NEMA PORAZA, NEMA PREDAJE Foto: REUTERS
“Klub britanskih rojalista svake nedjelje u ~etvrtoj {kotskoj ligi prati 50 hiljada navija~a; zbog bankrota Rangersa nestao je i Old Firm, nogometni sudar svjetova i religija“ 6.9.2012. I SLOBODNA BOSNA
53
Glasgow:TEKST osnova.qxd
6.9.2012
0:12
Page 54
FENOMEN RANGERS
ISKONSKA LJUBAV Navija~i Glasgow Rangersa ostali su vjerni svom klubu i nakon bankrota i izbacivanja u najni`i rang {kotskog nogometnog natjecanja
Kupa pobjednika kupova iz 1972. godine. Ljetos, kada su u tu istu prostoriju u{li poreznici, administratori i na kraju likvidatori, njima silni trofeji i bogato historijsko naslije|e {kotskog fudbala nisu zna~ili ni{ta. Glasgow Rangers prakti~no je preko no}i uga{en.
gradskog rivala, {to je i razumljivo - u Glasgowu kao i kod nas i svugdje drugo rivali koriste svaku priliku da se nasla|uju tu|om mukom - ali atmosfera na Ibroxu i oko kluba jasno pokazuje da se mnogo toga nije promijenilo. Na prvoj doma}oj utakmici u okviru ~etvrte lige na tribine se natiskalo 49.118 gledalaca, {to je rekord
kada je u pitanju ovaj rang takmi~enja u Evropi. Slobodna Bosna podijelila je mjesto sa jo{ gotovo 30.000 navija~a u utakmici tre}eg kola Liga kupa, koja prije godinu dana vjerovatno ne bi privukla ni pribli`nu posjetu. “Zaista ne znam u kojem takmi~enju i s kim igramo danas. Znam da je neki kup, ali mislim da ne mo`emo u
NOVA KOMPANIJA, STARO IME Slu`bena pri~a ka`e da je financijski sunovrat plavog dijela fudbalskog Glasgowa po~eo 2010. godine, kada je Njeno veli~anstvo Kraljica, odnosno njena porezna slu`ba, zatra`ila svoj novac. ^itavih 49 miliona funti navodno su poreznicima ostali du`ni vlasnici Rangersa, ta~nije David Murray, koji je odbijao optu`be, ali i uskoro svoj udio u klubu prodao Craigu Whyteu za mizernih milion funti. Stvar je, naravno, u dugovima. Problem je u tome {to Whyte nije imao pojma o vo|enju kluba poput Rangersa, pogotovo ne u financijskoj krizi, pa je klub doveo u jo{ ve}e probleme, pozajmicama od banaka te kompanija koje se bave prodajom sezonskih ulaznica. Kola su se zakotrljala nizbrdo i vi{e nije bilo spasa - u klub su u{li administratori i preuzeli kontrolu, poku{av{i dobiti najbolju ponudu za novog vlasnika. No, takve nije bilo. Barem ne kada je u pitanju ona koja bi zadovoljila sve probleme s du`nicima i jedino rje{enje bilo je formiranje potpuno nove kompanije, Sevco Scotland Ltd, koja je otkupila “imovinu, poslove i historiju“ kluba, te slu`beno ugasila kompaniju The Rangers Football Club Plc. “Naravno da je to potpuno isti klub“, pri~a nam Ronnie Esplin, novinar Press Associationa i jedan od autora slu`bene klupske biografije, izme|u ostalih knjiga koje je napisao o Rangersima. “Budimo ozbiljni, ime kompanije nije va`no nikome. Naravno, navija~i Celtica govore kako to nije isto, kako je to novi klub, ali jasno da je ovo samo stvar administracije — klub je zadr`ao ime, amblem, boje, stadion i historiju, sasvim je logi~no da su nasljednici Rangersa.“ Mo`da tako ne misle navija~i 54
SA[A PAPAC, HEROJ GLASGOWA
Hercegovca su poštovali i navijači Celtica Naslovnice su pro{le sedmice blje{tale Celticom i njihovim plasmanom u Ligu prvaka, ali na dan kada smo stigli na {kotsko tlo pa`nju je privukla vijest iz domovine. Sa{a Papac, nakon {est godina u Glasgowu i vi{e od 160 nastupa za Rangers, odlu~io je re}i zbogom nogometu. “Sa{a? Sjajan igra~, stvarno. Nikada nisam ~itao o njemu, nije ga bilo u tablodima i skandalima, ali bi glavom i{ao tamo gdje drugi ne bi nogom. Bukvalno. Ginuo je za Rangers, {teta {to danas nije tu“, bila je prva reakcija taksiste. Reakcija koja se ponavljala bez Sa{a Sa{a Papac Papac
obzira jesmo li razgovarali sa taksistima, novinarima, trenerima, igra~ima, konobarima ili obi~nim navija~ima. ^ak i onim sa suprotne strane, cijenili su ga i na Celtic Parku. “Mislim da su ga navija~i i voljeli zbog njegove skromnosti, povu~enosti i u isto vrijeme po`rtvovanosti za klub. On je bio jedan od onih u koje mo`ete da se pouzdate, nije bilo oscilacija i padova, od prvog dana, kada je stigao na Ibrox, do danas, uvijek je bio vojnik kluba. Jako mi je `ao da nije odlu~io ostati s nama jo{ koju sezonu“, ispri~ao nam je Ross Dunbar, mladi novinar i veliki navija~ Rangersa. Sa{u je na Ibrox doveo Paul Le Guen, a na ugovor je potpis stavio 31. avgusta 2006. nakon {to su prethodno Gersi na ra~un be~ke Austrije uplatili 450.000 funti. Uskoro je Francuz oti{ao, s njim i sva njegova poja~anja, a Papac je kod Waltera Smitha bio gotovo dva mjeseca na klupi, upisav{i samo jedan nastup. Borio se za mjesto u po~etnih jedanaest, i na kraju postao jedan od heroja Ibroxa. Osvojio je tri titule prvaka, isto toliko Liga kupova, te dva nacionalna kupa, a igrao je i u finalu Kupa UEFA-e. “I danas ako spomenete Le Guena i njegov period u Rangersima, navija~i }e na}i stotinu negativnih strana i samo jednu pozitivnu. Barem nam je doveo Sa{u.“ SLOBODNA BOSNA I 6.9.2012.
Glasgow:TEKST osnova.qxd
6.9.2012
0:13
Page 55
NEMA PORAZA, NEMA PREDAJE
OLD FIRM
Najveći nogometni derbi na svijetu Pomalo izlizana i ofucana fraza da je fudbal vi{e od igre u Glasgowu postaje stvarnost. Ovdje fudbal zaista jeste mnogo vi{e od igre, sudar dva svijeta, dvije religije, dvije ideje, ali s jednako strastvenim pristupom. Na jednoj strani protestanti, britanski lojalisti koje predstavlja stariji klub u gradu, Glasgow Rangers, i na drugoj katolici, ve}inom irskih korijena, koji su doselili krajem 19. vijeka i stvorili klub kojem je prvi cilj bio pomagati siroma{nima, Celtic. Na dan utakmice ova dva kluba grad je na nogama, a Britanija strepi - svako podr`ava nekoga, neutralaca nema. Nasilje je krenulo jo{ po~etkom pro{log vijeka i u praksi nikada nije prestajalo. I danas se zna koji su pubovi zabranjeni za koje. Grad je podijeljen, ne granicom, nego nevidljivom crtom me|u ljudima. Wilson u svojoj knjizi obja{njava kako su vlasti u~inile sve da religijske pjesme i uvrede iskorijene s tribina, pa }e vas tako redari na ulasku na oba stadiona upozoriti da je zabranjeno pjevati pjesme koje su maltene do ju~er bile dio folkora i govorile o kupanju u krvi jednih ili drugih. “Ali takve stvari nisu i{~ezle. Pogrdni nazivi za jednu ili drugu religiju danas su jednostavno postali povezani isklju~ivo sa fudbalskim navija~ima. Mr`nja je i dalje velika i bi}e vjerovatno uvijek“, obja{njava Wilson. On prepri~ava ve} poznate situacije sa Paulom Gascoignom, koji je zbog svog imitiranja sviranja flaute, ~ime je uvrijedio katolike, dobio 136 prijetnji smr}u, me|u kojima i slu`benu od IRA-e ili Neila Lennona, kojem su na sli~an na~in prijetili Teddy Bearsi, navija~i Rangersa, pa su godinama s njegovom porodicom `ivjeli i tjelohranitelji. Mo Johnstone, koji je bio prvi katolik koji je
Evropu preko njega. Totalno neva`no“, ubje|ivao nas je jedan sredovje~ni navija~ na potpuno nerazumljivoj {kotskoj verziji engleskog jezika, dok mu se sin~i} zabavljao s ribom i krompiri}ima iz novinskog papira. “Vidite, ovdje dolazio moj otac sa mojim djedom, pa je onda po~eo voditi i mene, danas ja vodim svog sina, sutra }e on svog. Nije va`no koja smo liga, gdje igramo, protiv koga igramo. Va`no je da su Rangersi. No surrender.” Nema predaje.
I CELTIC ]E ISPA[TATI Vjernost navija~a dakle nije upitna, me|utim, daleko od toga da propadanje do najni`eg ranga ne}e uticati na klub, ali i 6.9.2012. I SLOBODNA BOSNA
Detalj Detalj sa sa jedne jedne od od Old Old Firm Firm utakmica utakmica
zaigrao za Rangers, nakon {to je prethodno igrao za Celtic, i danas `ivi u Kanadi, gdje je maltene pobjegao nakon konstantnog pritiska. Kada je Terry Butcher do{ao u Rangers, radnici koji su mu pomagali kod useljenja nisu `eljeli uraditi posao dok njegova supruga ne presvu~e zeleno-bijeli d`emper koji je slu~ajno imala na sebi. “Danas su stvari druga~ije. Igra~i sa strane normalno dolaze, mnogo je katolika igralo za Rangerse, neki su postali i heroji, ali bojim se da }e mr`nja uvijek biti negdje u zraku“, ka`e Wilson. [tavi{e, vlasti se boje i goreg – posljednjih dvadesetak godina upravo je Old Firm ostao kao mjesto gdje se prazne emocije za lojaliste i Irce, protestante i katolike... Klubovi su branili ponos, ali je barem bio mir. Danas, kada nema Old Firma, vlasti u [kotskoj, ali pogotovo u religijski podijeljenoj Sjevernoj Irskoj, gdje je ogromna baza jednih i drugih, boje se da bi nacionalizam i religijske netrepeljivosti ponovo mogli “iza}i“ na ulice.
{kotski fudbal generalno. Rangersi su nakon preimenovanja i promjene vlasni{tva poku{ali pristupiti Premier ligi, ali su odbijeni nakon glasanja klubova. Protiv je bio i Celtic. “Mislim da je to jedan od najglupih poteza u historiji ne samo Celtica, nego i ostalih klubova. Oni su se ponadali da }e biti konkurentniji, jer u ligi ne postoje dva nego jedan gigant, ali ~injenica je da ovako gube svi. Mali klubovi `ive od novca za TV prava, koji je sada manji, te barem dvije posjete Old Firm klubova i njihovih navija~a godi{nje. Sada su se sva ta primanja prepolovila“, obja{njava Esplin, dodav{i kako }e problem imati Rangers, nakon {to se euforija raspline, ali i svi ostali klubovi, jer je ionako slaba i dosadna liga
sada jo{ slabija i dosadnija. Iako na prvi pogled nemaju dodirnih ta~aka s ovom situacijom, najve}i gubitnik uz Rangerse mogao bi biti Celtic. Nema sumnje, oni }e u naredne tri sezone biti apsolutno dominantni i osvajati prvenstvo [kotske, ali ne zbog svoje kvalitete koliko zbog limitiranosti protivnika. Problem je {to u Glasgowu navija~i posljednjih stotinu godina ne uta`uju svoju glad samim trofejima, nego rivalstvom. “Historija {kotskog fudbala ustvari je historija Old Firma. Sve po~inje i zavr{ava sa ovim utakmicama, vrijeme se namje{ta prema njima, biti bolji od rivala zna~i biti i prvak. Ovo nije obi~ni derbi, ovo je svakodnevni `ivot, u Glasgowu dan po~inje i zavr{ava sa Old Firmom“, isti~e u svojoj knjizi Podjeljenost iznutra — historija derbija Richard Wilson, jedan od najcjenjenih fudbalskih novinara u [kotskoj i jedan od urednika Glasgow Heralda. I tu nema pretjerivanja. Tre}i po veli~ini grad u Britaniji i najve}i u [kotskoj ima samo 577.000 stanovnika (tzv. “{iri“ Glasgow ima 1.5 miliona), ali ovdje je fudbal sve. Nanese li vas put u [kotsku, `elite li u`ivate u turisti~kim atrakcijama, onda se odlu~ite za Edinburgh. Glasgow je tipi~ni industrijski grad sjevera Britanije, ru`an, oronuo i siv, sa samo jednom turisti~kom atrakcijom. Fudbalom. Mjesto na kojem mo`ete raspravljati o ulozi libera u modernom fudbalu sa sobaricom u hotelu ili o ulozi petog sudije sa djevojkom koja prodaje hamburgere. Taksisti, konobari i recepcionari su pri~a za sebe... “Slagao bi kad bi rekao da mi nije bilo drago kad su propali“, pri~a nam John, vlasnik Victoria House hotela u kojem smo odsjeli. “Znate kako je, to su ti najve}i rivali, kad se raspadaju, bude ti drago. Ali danas da me neko pita odmah bi glasao da ih vrate u Premier ligu. Jednostavno je dosadno. Ne, stvarno. Nikakva titula ti ne mo`e nadoknaditi Old Firm.“ Ovo potvr|uje teoriju koju nam je kolega Esplin ispri~ao dan ranije, po kojoj }e Celticovi navija~i ve} naredne sezone `eljeti povratak Rangersa u dru{tvo najboljih. “Nije stvar samo u Old Firmu, iako je naravno on najva`niji u svemu ovome. Za tu utakmicu se `ivi, to je mnogo vi{e od fudbala, ali taj derbi `ivi 365 dana godi{nje. Ako bi Celtic u subotu pobijedio, onda je ~itava zemlja gledala kako }e u nedjelju pro}i Rangers i obrnuto. Postojao je barem neki na~in zabave. Sada je taj pritisak nestao, ljudi se dosa|uju gledaju}i vlastiti tim. Dodajte na to ~injenicu da su Celtic i Rangers ionako imali pote{ko}a da privuku prave, kvalitetne igra~e ovdje — svi bi radije na jug, gdje je barem malo toplije, sada kada nema derbija, nestao im je jedini argument iz ruku. Ovo bi vrlo lako moglo uni{titi {kotski fudbal.“ 55
Dubravka:TEKST osnova.qxd
6.9.2012
0:20
Page 56
NEKAKO S “LIDA”
Žiri na čijem je čelu američki reditelj MICHAELL MANN tek treba odlučiti ko će ove godine dobiti “Zlatnog lava”, međutim već u startu je bilo jasno da će imati izuzetno težak zadatak; o najvećim favoritima za pobjednika predjubilarne “Mostre” iz Venecije piše naša saradnica Pi{e: DUBRAVKA JOVANOVI] (Venecija) Foto: REUTERS
S
ve je po~elo jo{ 29. avgusta, a 69. Mostra u Veneciji dok se trepnulo pribli`ila se kraju. Ovogodi{nji Festival pod rukovodstvom novog-starog direktora A lberta
56
Barbere (bio je ve} na toj funkciji u dva mandata tokom ‘90-ih godina), koji je zamijenio Marca Müllera, obilje`en je rekordnim brojem `ena-reditelja, ~ak dvadeset i jedna, velikim brojem filmova sa politi~kom te`inom, mnogim filmskim autorima koji pripadaju zemljama islamskog svijeta i tretiraju u svojim djelima nedavne doga|aje takozvanog arapskog prolje}a, po
oma`ima legendama Michaelu Ciminu i Spikeu Leeju kojima su uru~ene nagrade, po ~estoj ki{i koja je sa Lida otjerala veliki broj gledalaca i po atmosferi koja je jasno reflektovala aktuelnu ekonomsku krizu.
“POSVA\ANI” SVJETOVI Sam po~etak bio je i vi{e nego uspje{an, jer je film otvaranja bio politi~ki triler The SLOBODNA BOSNA I 6.9.2012.
Dubravka:TEKST osnova.qxd
6.9.2012
0:21
Page 57
“VENECIJA”, [EZDEST I DEVETI PUT
MOSTRA U DOBA SVEOPŠTE SUMNJE
U programe ovogodi{njeg “Filmskog festivala“ u Veneciji uvr{tena su ostvarenja ~ak dvadeset i jedne rediteljke
Indijka odlu~ila na film koji govori o modernom Pakistanu, Mira Nair je odgovorila: “Ja sam osoba koja pripada u nekoliko svjetova i kultura. Rodila sam se u Indiji, a sada `ivim u New Yorku, no moj otac (kojem je i posvetila ovaj film, op.a.) dolazi iz Lahora iz Pakistana, pa mi ta kultura nije strana. Moderni Pakistan nije ni{ta od onoga {to se zna u svijetu, jer se nikada ne govori o njihovoj kulturi i onome {to je tamo dobro. Meni je najve}i cilj bio da filmom otvorim jednu vrstu dijaloga
Reluctant Fundamentalist Mire Nair, ra|en prema bestseleru pakistanskog pisca Mohsina Hamida, koji je i sara|ivao na scenariju. Miri Nair i brojnoj filmskoj ekipi na Lidu su se pridru`ili i glumci Riz Ahmed, Kate Hudson i Liev Schreiber i svi zajedno bili nagra|eni burnim aplauzom i ~estitkama. Jer, Mira Nair je, po{tuju}i sve zahtjeve `anra trilera, na~inila veoma pametan film, sadr`ajan, kompleksan i veoma human. Ujedno i film koji iskreno poziva na ljudski dijalog izme|u muslimanskog svijeta i Amerike u doba sveop{te sumnje i zaziranja, koji poziva na izgradnju novih i obnovu starih mostova izme|u dva duboko “posva|ana” svijeta. U susretu sa novinarima, a na pitanje za{to se jedna 6.9.2012. I SLOBODNA BOSNA
izme|u Amerike i muslimanskog svijeta, i da na neki na~in pomognem da ljudi shvate jedni druge i da na|u put ka pomirenju. Meni je to posebno bitno, jer pripadam i jednom i drugom od tih svjetova. Stoga smo i povukli paralelu izme|u religioznog fundamentalizma u Pakistanu i fundamentalizma koji vlada u korporacijskom svijetu biznisa, {to je bila bitna prekretnica u `ivotu glavnog lika, kada on shvati koliko su oba ta svijeta fundamentalisti~ka te izabire ne pripadati ni jednome od njih.”
INDIJKA NA OTVORENJU Rediteljica Mira Nair (tre}a slijeva) sa ekipom svog filma The Reluctant Fundamentalist 57
Dubravka:TEKST osnova.qxd
6.9.2012
0:21
Page 58
NEKAKO S “LIDA”
Na samom festivalskom startu vi|en je i novi dugometra`ni dokumentarac ameri~kog oskarovca Jonathana Demmea, koji je na Lidu prije nekoliko godina boravio sa filmom o Jimmyju Carteru. Sada je Demme na veliki ekran donio sjajnu `ivotnu pri~u napolitanskog originalnog muzi~ara, multiinstrumentaliste i vrsnog pjeva~a Enza Avitabilea (saksofonista po konzervatorijskom obrazovanju), muzi~kog nekonformiste koji se poslije plodne ameri~ke karijere skrasio u Napulju, gdje neumorno komponuje i izvodi svoje muzi~ke vizije. Demme je za sedam dana snimio film o muzi~kom geniju, dok su mu u gostima bili neki od najboljih d`ezista svijeta, zahvaljuju}i producentu Davideu Azzoliniju. I kontroverzni i briljantni nezavisni afroameri~ki scenarista, reditelj, glumac i producent Spike Lee, dobitnik ovogodi{nje nagrade Jeger-LeCoultre - Slava filmskom stvaraocu, koja se dodjeljuje li~nosti koja je donijela veliku inovaciju u savremeni film, predstavio se van konkurencije muzi~kim dokumentarcem. Na Lidu je uprili~ena svjetska premijera Leejevog dugometra`nog dokumentarca Bad 25, snimljenog povodom 25. godi{njice istorijskog albuma Michaela Jacksona Bad. Izvanredan film, pravi spomenik planetarnoj zvijezdi, vje~nom kralju popa, tragi~no preminulom Michaelu Jacksonu, o kojem govore njegova muzi~ka sabra}a, dugogodi{nji vjerni saradnici, svjedo~e}i i o njegovom geniju i o njegovom svakodnevnom te{kom, upornom i iscrpljuju}em radu. I Spike Lee je jedan od svjedoka Jacksonovog genija, jer je i sam bio jedan od autora njegovih video spotova, i to za pjesme Care About Us (1997.) i This Is It (2009.).
NEKA OSTANE ME\U NAMA Slava i sve po~asti prire|ene su i ameri~kom filmskom reditelju, scenaristi i producentu Michaelu Ciminu, u ~iju je ~ast organizovana projekcija restaurirane autorske, originalne verzije njegovog filma Vrata raja i uprili~ena sve~anost dodjele nagrade Perisol. “Ova nagrada je mo`da zaka{njela, jer odavno je trebalo dati priznanje veli~ini vizionarskog reditelja, jednom od naj`e{}ih i najoriginalnijih glasova ameri~kog filma u posljednjih ~etrdeset godina, koji je postepeno uti{avan i smanjen na }utanje i to ne svojom voljom ve} gre{kom producenata, koji su isjekli njegov film na~iniv{i posjekotine i po njegovom ogromnom talentu”, govorio je Alberto Barbera tokom ceremonije, dok su gledaoci aplaudirali vi{e od dvadeset minuta Ciminu, autoru filmova Lovac na jelene, Vrata raja, Thunderbolt and Lightfoot, Godine zmaja, Lovca na sunce. Malo ko je, me|utim, mogao da ga 58
MICHAEL JO[ JEDNOM Legendarni ameri~ki reditelj Spike Lee snimio je odli~an film o kralju popa
PORTUGALSKI ULTRAVETERAN
U Veneciji i film najstarijeg reditelja na svijetu U trenucima dok {aljemo ovaj tekst u toku je projekcija novog filma Marca Bellocchija. Odmah poslije toga slijedi projekcija i novog filma najstarijeg filmskog reditelja na svijetu, 103- godi{njeg Manoela de Oliveire. Susret s publikom tek }e imati filmovi Roberta Redforda, Brillantea Mendoze, Briana de Palme, Francesce Comencini, a tek }e se onda znati kome }e `iri, ~iji je predsjednik ameri~ki reditelj Michael Mann a jedna od ~lanica i Marina Abramovi~, dodijeliti 69. Zlatnog lava.
Manoel de Oliveira
prepozna, jer jedan od najcjenjenijih i najuticajnijih reditelja generacije “Novog Holivuda” sedamdesetih godina pro{log vijeka, koji je stvarao uzvi{enu filmsku umjetnost portreti{u}i Ameriku strastveno, kriti~ki, lucidno i ubjedljivo, nekada{nji “enfant terible” ameri~kog filma, poslije brojnih plasti~nih operacija danas izgleda kao `ena. Kako izgleda ameri~ki reditelj Terrence Malick to vi{e niko `ivi ne zna, jer se on tradicionalno ne pojavljuje u javnosti. Ali, zato je na Lidu vi|en njegov novi vizuelnopoetsko-artisti~ki film Ka ~udu, koji je mnogo manje mistifikatorski i manje pretenciozan u odnosu na njegov prethodni film Drvo `ivota. I ovoga puta su reakcije bile podijeljene na reakcije onih koji su filmu aplaudirali jer su bili uhva}eni u delikatnu mre`u emocija i onih koji su filmu glasno zvi`dali jer on nema ~vrsto postavljeni narativni tok, detaljnu karakterizaciju likova i ispo{tovano pravilo “pri~am ti pri~u”. Naprotiv, Malick insistira isklju~ivo na vizuelnim elementima filma, a ne na pri~i ili dijalozima i tako posti`e isti cilj na najbolji na~in podsje}aju}i svijet da je film prije svega vizuelna umjetnost. Ka ~udu je film sav satkan od vrhunski estetizovanih kadrova, koji se smjenjuju poput op~injuju}eg slideshowa. U njemu su ~etiri lika, kroz ~iju me|usobnu interakciju, uz minimum gluma~kog izraza, gotovo bez dijaloga, ve}inom kroz “voice over” Malick gotovo metafizi~ki preispituje mnoge vrste ljubavi, i prema Bogu. Glume, ba{ kao i naracije u tradicionalnom smislu, nema, ali je sve ipak kristalno jasno, uvjerljivo i opipljivo. Mnogo buke na Lidu je jo{ prije premijere izazvao The Master, novi film ve} dugo odsutnog ameri~kog reditelja Paula Thomasa Andersona (No}i bugija, Magnolija ), koji ameri~ki mediji ve} najavljuju kao najozbiljnijeg kandidata za SLOBODNA BOSNA I 6.9.2012.
Dubravka:TEKST osnova.qxd
6.9.2012
0:22
Page 59
“VENECIJA”, [EZDEST I DEVETI PUT Oscara. Anderson u njemu rekonstrui{e istoriju sajentologije kroz `ivotnu pri~u osniva~a i vo|e ovog kulta L. Rona Habarda (preminuo 1986.), ~iji lik harizmati~nog, {armantnog ~ovjeka sklonog kontrolisanju svih oko sebe, predvodnika crkve Uzrok, tuma~i uvijek sjajni Philip Seymour Hoffman. “Ne znam puno o sajentologiji, pogotovo o tome {to se danas doga|a, ali znam puno o njezinim po~ecima i to me inspirisalo za kreiranje glavnog lika. Pokazao sam film Tomu Cruiseu, najpoznatijem sajentolo{kom sljedbeniku, a to {to je o njemu rekao ostaje me|u nama”, izjavio je na pres konferenciji Paul Thomas Anderson. Me|u filmovima do sada vi|enim u glavnom takmi~arskom programu ovogodi{nje Mostre, vrlo dobar utisak je ostavio francuski film Superstar Xaviera Gianollija, koji na sli~an na~in kako je to u Realityju radio Matteo Garrone, razmatra problem fenomena “velikog brata” i te`njom savremenog ~ovjeka da dosegne slavu makar na pet minuta. I novi film iz takozvane “rajske trilogije” austrijskog reditelja Ulricha Seidla - Raj: Vjera (u Cannesu je vi|en Raj: Ljubav), nije pro{ao bez odjeka, jer se ovaj sarkasti~ni autor na provokativan na~in bavi “cvjetanjem” ortodoksnog katolicizma i sve ve}eg broja islamskih vjernika u Austriji i to kroz lik jedne medicinske sestre, koja se iz ljubavi prema Hristu bi~uje, ali i masturbira dr`e}i njegovu sliku u svom krevetu. Film je veoma iziritirao italijanske katolike.
FILMSKI SPOMENIK RUIZU Japanski maestro, glumac, reditelj i producent Takeshi Kitano ponovo glumi i re`ira punokrvni yakuza film. Rije~ je o
zabavnom, klasi~no re`iranom gangsterskom filmu Izvan gnjeva, zapravo nastavku prethodnog filma Gnjev, vi|enog pro{le godine u Cannesu. Kitano je jo{ jednom pokazao za{to diljem svijeta ima dobro organizovane klubove svojih filmskih obo`avalaca. Van konkurencije prikazan je veoma razo~aravaju}i film danske oskarovke Susanne Bier Ljubav je sve {to ti treba, sa Pierceom Brosnanom u glavnoj ulozi. Rije~ je o neubjedljivoj romanti~noj komediji snimljenoj u Italiji, koja pretenduje da bude uspje{nija od hita Mama mia, {to je naravno, nemogu}e. U programu Horizonti vi|en je prvi saudijski igrani film Vadjda, ujedno i film prve `ene-reditelja u Saudijskoj Arabiji - Haife Al Mansur. U ovom filmu o djevoj~ici Vadjdi, koja po svaku cijenu ho}e sebi da kupi zeleni bicikl i kuje plan kako da do|e do potrebnog novca, Al Mansurova daje sliku savremenog
MALICK, MALICK...: Kako izgleda američki reditelj Terrence Malick to više niko živi ne zna, jer se on tradicionalno ne pojavljuje u javnosti. Ali, zato je na “Lidu” viđen njegov novi vizuelno-poetsko-artistički film “Ka čudu” saudijskog dru{tva, poziciju `ena i nemogu}nost kr{enja strogo propisanih dru{tvenih normi. Aplauz poslije projekcije trajao je ~ak dvadeset minuta. Sredi{nji dio 69. venecijanskog festivala donio je pred publiku jo{ malo revolucionarnog `ara i to onog vi|enog u filmu Ne{to u vazduhu, s kojim se za festivalske nagrade takmi~i francuski reditelj Olivier Assayas. Po{to je pretpro{le godine snimio kompleksnu petosatnu sagu
PIERCE KOLO VODI Brosnan na premijeri filma Ljubav je sve {to ti treba u dru{tvu rediteljice Susanne Bier (lijevo) 6.9.2012. I SLOBODNA BOSNA
o liku i djelu najpoznatijeg teroriste svih vremena Ilji~a Ramiresa Santosa i geopoliti~kom rasporedu snaga sedamdesetih godina pro{log vijeka, Assayas je sada ponudio rekonstrukciju vremena kada je, po~etkom ‘70-ih godina u Francuskoj, aktivno djelovala komunisti~ka organizacija poznata kao Crvena pomo}, ogranak maoisti~kog pokreta ljevice, koja je tra`ila svoj politi~ki status, pravo na svoj javni glas i pravo na druga~iji, za radnike i inteligenciju pravedniji i bolji svijet. Francuski naslov ovog filma je Poslije maja i to nimalo slu~ajno, jer je Assayas `elio da podsjeti na ~uveni i nikada zaboravljeni maj 1968., kada su u Parizu odr`ane istorijske studentske demonstracije i ~itavu zemlju potresli masovni {trajkovi koji su umalo sru{ili vladu Charlesa de Gaullea. Na Lido je stigao i kultni korejski reditelj Kim Ki Duk, kako bi u konkurenciji
za Zlatnog lava predstavio jedan od svojih najsurovijih i najbrutalnijih filmova, a tako suptilnog i nje`nog naziva Pieta. Plakat filma je imitacija Michelangelove vatikanske skulpture Bogorodice, koja u naru~ju dr`i mrtvog Isusa Hrista i paradoksalno pokazuje Dukove junake-gre{nike, majku i sina, ~ovjeka i `enu, kojima nikada ne}e biti opro{teno. Ovaj Kim Ki Dukov film je brutalniji od njegovog Lo{eg momka. Od velikog broja `ena-reditelja prisutnih na ovogodi{njem Vene cijanskom festivalu , blagim nagovje {tajem svog talenta a velikom aut e nti~no{}u izdvojila se Izraelka R ama Burstein, ~iji je debitantski film Ispuniti prazninu prije svega pogled kroz {irom otvorena vrata svijeta najortodoksnijih Jevreja - haredima. Sa stanovi{ta ~injenice da je ovaj film rijetka prilika za bli`e upo znavanje ove ultrare ligiozne zajednice, Ispuniti prazninu Ber{tajnove je zanimljivo, malo i po stilu klasi~no filmsko djelo, koje plijeni svojom romanti~no{}u. Portugalska rediteljka Valerija Sarmiento snimila je film prema scenariju nedavno preminulog legendarnog reditelja Raula Ruiza (ratna drama epohe, sukob izme|u W ellingtona i Napoleona na tlu Portugala) i zajedno sa njegovim omiljenim glumcima: Johnom Malkovichem, Isabelle Huppert, Michelom Picco lijem, podigla Ruizu veliki filmski spomenik... 59
Sidran:TEKST osnova.qxd
6.9.2012
0:13
Page 60
BOSANSKE KNJI@EVNE AFERE
ČIJI SI TI, PISAC?
Pi{e: MAJA RADEVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]
N
ema ni{ta gore od pi{~eve sujete - rekao je jednom neki “neznani mislilac“ koji je, vjerovatno na vlastitoj ko`i, iskusio {ta zna~i zamjeriti se knji`evniku, romanopiscu ili pjesniku, iz bilo kojeg razloga. U maloj sredini i maloj zemlji kakva je Bosna i Hercegovina, takve sujete nekako najvi{e dolaze do izra`aja, a posebno kada je rije~ o knji`evnim nagradama i njihovim laureatima. “Svaki pisac misli da je njegova knjiga najbolja“, rekao je jednom rahmetli Ned`ad Ibri{imovi}, ogoliv{i tako javno, u jednoj re~enici, prostu istinu na koju se na koncu svode sve polemike, diskusije i nezadovoljstva vezana za stru~ne `irije, selektore i dodjele knji`evnih priznanja. “SB“ podsje}a na neke od najve}ih poslijeratnih knji`evnih “afera“, skandala i senzacija na ovim prostorima, ~ija bi se zajedni~ka su{tina mogla izraziti kroz misao: mala bara, puno krokodila... 60
Pet
najve}ih poslijeratnih
skandala sa knji`evnim nagradama
SLOBODNA BOSNA I 6.9.2012.
Sidran:TEKST osnova.qxd
6.9.2012
0:14
Page 61
NAGRADE, SUJETE I KLANOVI
1. Sidran i Me{a Knjiga o Uni Faruka [ehi}a, Mein Kampf Svetislava Basare, Bernardijeva soba Slobodana Ti{me, Sanjao sam slonove Ivice \iki}a i Kalendar Maja Zorana Feri}a, ovogodi{nji su kandidati za knji`evnu Nagradu “Me{a Selimovi}“, koja }e biti dodijeljena u okviru 12. tuzlanskih knji`evnih susreta Cum grano salis (od 6. do 9. septembra). @iri koji ~ine akademik Zdenko Le{i} (predsjednik `irija), Predrag Matvejevi}, Mirjana \ur|evi}, Andrej Nikolaidis i Irfan Horozovi}, odabrao je za u`i izbor pomenutih pet naslova od ukupno 17 romana iz regije, koliko su predlo`ili ovogodi{nji selektori Emir Imamovi} (BiH), Pavle Goranovi} (Crna Gora), Jagna Poga~nik (Hrvatska) i Vladimir Arseni} (Srbija). Skandal je (ako se to tako mo`e nazvati) izazvalo neuvr{tavanje romansirane autobiografije Abdulaha Sidrana Otkup sirove ko`e u u`i izbor, dakle me|u pet nominiranih romana. Kome smeta Abdulah Sidran? - pita se u naslovu “najtira`niji dnevni list“ u BiH, uz obja{njenje, utemeljeno na kuloarskim pri~ama, kako je `iri na ~elu sa akademikom Le{i}em odbio uvrstiti Sidranov Otkup sirove ko`e u konkurenciju za nagradu uz obrazlo`enje da njegovo djelo formalno nije roman. Cijela “afera“ pretvorila se, o~ekivano, u nacionalnu pri~u obojenu prigodnim religijskim elementima, sa`etu u komentaru ~lana `irija Predraga Matvejevi}a koji je, ako je vjerovati novinarima Avaza, ovim povodom izjavio: “Mislim da Sidran nije dovoljno musliman ili {ta ve}. Smatram da je to
6.9.2012. I SLOBODNA BOSNA
osnovni razlog za{to njegov roman nije u{ao u u`i krug.“ Sam Abdulah Sidran, sa druge strane, ka`e da se u `ivotu “nadobijao toliko nagrada“ pa mu tako ova jo{ jedna, tuzlanska, ne zna~i ni{ta. “Jeste neskromno, ali se mora kazati kako je moj ugled i zna~aj neuporedivo ve}i od ugleda i zna~aja te nagrade! Ako malo bolje razmislite, shvatit }ete da ona meni nije, a ja njoj jesam potreban. Za{to? Zato da bi se izvukla iz blata u kome se valja godinama, upravo zbog nepravi~nih, nekompetentnih i ponekad bezobrazno ignorantskih odluka `irija“, rekao je Sidran, koji smatra kako je neuvr{tavanje njegovog djela u u`i izbor “javno {ikaniranje“ iza kojeg stoji “sarajevski klan“. O konkretnim imenima na{ uva`eni akademik i pisac nije `elio govoriti, ali je dao naslutiti da pod “klanom“ podrazumijeva pisce okupljene oko sarajevskog PEN Centra koji se, prema njegovim rije~ima, pona{aju “veoma konspirativno, poput kakve ilegalne bolj{evi~ke organizacije“. “Najprije se dogovore o tome kome nagradu ne}e dati, ko nagradu nipo{to ne smije dobiti i najvi{e energije utro{e na to, pa tek onda tra`e onog kome }e je utrapiti“, smatra Sidran. Zlim jezicima nije trebalo mnogo da zaklju~e kako je Sidran govorio istinu kada je izjavio da mu nije previ{e stalo do nagrade - bar ne do onog njenog dijela koji podrazumijeva skulpturu i ~asno ime Me{e Selimovi}a - za razliku od nov~anog iznosa nagrade koji, u ovim te{kim vremenima za pisce (a kad su bila lagana?), nije zanemarljiv. Laureatu }e, naime, pripasti 7.000 KM.
61
Sidran:TEKST osnova.qxd
6.9.2012
0:14
Page 62
BOSANSKE KNJI@EVNE AFERE
2. Ibri{imovi} i Me{a Neuvr{tavanje Sidranovog Otkupa sirove ko`e u u`i izbor za regionalnu knji`evnu Nagradu “Me{a Selimovi}“ mnoge je podsjetilo na sli~an slu~aj iz 2006. godine, kada je roman Vje~nik Ned`ada Ibri{imovi}a tako|er ispao iz konkurencije za istu nagradu, jer nije zadovoljio estetske kriterije tada{njih ~lanova `irija — Envera Kazaza, Ivana Lovrenovi}a i Ned`ada Ibrahimovi}a. Nagradu je te godine dobila beogradska knji`evnica Sanja Domazet za svoj roman prvijenac Ko pla~e - poslije tog priznanja, o ovoj se autorici rijetko ~ulo. Čak se ni Domazetova u kasnijim javnim istupima nije previ{e ponosila tom nagradom. Iako mnogi pronalaze sli~nosti, pri~a o Ibri{imovi}evom Vje~niku i Nagradi “Me{a Selimovi}“ bitno se razlikuje od “slu~aja Sidran“ u nekoliko va`nih aspekata. Članovi `irija za dodjelu nagrade tada, kao ni sada, nisu `eljeli previ{e komentirati cijeli slu~aj, ali javna je tajna da je Ibri{imovi}, pored toga {to
nije ispunio “estetske kriterije”, ispao iz konkurencije ponajvi{e zato jer je ‘90-ih godina naglo promijenio ideolo{ki kurs, {to ba{ i nije bilo po volji “gra|anski” orijentiranom `iriju i dijelu intelektualne elite. Ibri{imovi} je u javnosti percipiran kao perjanica savremene bo{nja~ke knji`evnosti (s naglaskom na “bo{nja~ke“), kojoj je onda po logici stvari pripadalo i pi{~evo kapitalno djelo - Vje~nik. Drugo, za razliku od Sidrana koji ovih dana, uglavnom, sam sebe veli~a u medijskim istupima, brojne Ibri{imovi}eve kolege i novinari, pa ~ak i oni koji mu li~no nikada nisu bili pretjerano naklonjeni, prije {est godina javno su stali u njegovu odbranu smatraju}i kako mu je nanesena velika nepravda, tim vi{e {to je nagrada na koncu dodijeljena relativno nepoznatoj autorici ~iji se spisateljski dometi, prema mi{ljenju kriti~ara iz regije, ni izdaleka nisu mogli porediti s Ibri{imovi}evim. Tre}e, i mo`da i najva`nije:
Ned`ad Ibri{imovi} u vrijeme dok je trajala ~itava “afera“ nije `elio davati izjave za medije. Tek nekoliko godina kasnije, nakon {to je Vje~nik do`ivio i svoje ~evrto izdanje, priznao je da je nagradu o~ekivao (“svaki pisac misli da je njegova knjiga najbolja“), ali i dodao da ipak po{tuje autonomnost i odluku `irija.
“Zaista ne smijem misliti da bi nekoga uskratili za nagradu zato {to je Bo{njak ili musliman, Hrvat ili katolik, Srbin ili pravoslavac, zato {to ima druga~ija politi~ka, ideolo{ka ili estetska uvjerenja. Mada upravo to mnogi misle“, rekao je Ibri{imovi}, dostojanstveno odbijaju}i da odluke `irija svede na jeftina dnevnopoliti~ka prepucavanja.
3. Sand`aklija i Otvoreno dru{tvo Anonimni konkurs za izbor najboljeg romana u 1998. godini, koji je objavio Soro{ — Fond Otvoreno dru{tvo BiH, prerastao je u jedan od najve}ih poslijeratnih knji`evnih skandala na ovim prostorima. Za zemlju i pisce koji su netom isplivali iz rata, nov~ana nagrada od tada{njih 5.000 njema~kih maraka, plus {tampanje nagra|enog djela o Soro{evom tro{ku, bila je itekako primamljiva. @iri je kao najbolji odabrao rukopis Rod i dom autora Safeta Sijari}a - me|utim, nedugo nakon {to su objavili svoju odluku, nagrada je Sijari}u oduzeta iz prili~no banalnog,
62
birokratskog razloga: pisac, naime, nije imao dr`avljanstvo BiH, {to je bio jedan od uslova konkursa. Safet Sijari} ro|en je u Novom Pazaru, pa iako ve} godinama `ivi i radi u Sarajevu (~ak ga i u rodnom Sand`aku predstavljaju kao “sarajevskog pisca“), ta ~injenica nije bila dovoljna da se prevazi|u birokratske formalnosti konkursa, nakon kojeg je ovda{nja knji`evna javnost fond koji se zvao Otvoreno dru{tvo po~ela do`ivljavati mnogo manje “otvorenim“. Sijari} je, za utjehu, nakon oduzimanja Soro{eve nagrade primljen u
~lanstvo Dru{tva pisaca BiH, u ~ijem Statutu tako|er stoji da ~lan mora biti dr`avljanin BiH. Probleme i dileme oko dr`avljanstva ni do danas nije rije{io - zvani~no je dr`avljanin Crne Gore, a nedavno je u jednom intervjuu, na pitanje “~iji je on pisac“, rekao: “Ne znam ni ja vi{e. Meni li~no zasmetalo je povla~enje granica izme|u Srbije i BiH i ta djelidba naroda. Ja sada u Sarajevu `ivim ilegalno i sve dok se ne rije{i pitanje dvojnog dr`avljanstva, visim ni tamo, ni ovamo… Sjetim se rije~i Alije Izetbegovi}a, koji je doslovce rekao da svi
Bo{njaci, gdje god se u svijetu nalazili, mogu smatrati zemlju Bosnu svojom domovinom - a, eto, nije bilo tako.“
SLOBODNA BOSNA I 6.9.2012.
Sidran:TEKST osnova.qxd
6.9.2012
0:15
Page 63
NAGRADE, SUJETE I KLANOVI
4. Slu~aj doma}ice iz Maglaja U njenom posljednjem romanu pro~itala sam jedan od najljep{ih opisa socijalizma u tri-~etiri re~enice, koji govori o nekoj davnoj {kolskoj ekskurziji i posjeti hidrocentrali \erdap, negdje sredinom ‘70-ih godina: “Nismo vidjeli brodove, ali }emo unucima lagati da jesmo. Ja }u kazati, toga dana su Dunavom plovili veliki bijeli sretni brodovi. Pitat }e me unuci kako izgledaju sretni brodovi. A ja }u s dubokim uzdahom re}i: Ah, djeco draga, svako zna kako izgleda sre}a! Kao veliki bijeli brod sa tri niza prozora, a sa svakog ti ma{e nasmijani drug Tito.“ [to se ti~e autorice ovog teksta, prava je nepravda (da ne ka`emo “skandal“) u tome {to roman Kijamet via Vranduk Fadile Nure Haver tako|er nije uvr{ten u u`i izbor za ovogodi{nju Nagradu “Me{a Selimovi}“. Na
ovda{njoj knji`evnoj sceni ime Fadile Nure Haver prvi put se pojavilo 2004. godine, kada je na anonimnom konkursu Naklade Zoro osvojila prvu nagradu za najbolju neobjavljenu zbirku pri~a - koja je par mjeseci kasnije objavljena pod naslovom Kad umrem da se smijem. Fadila Nura Haver, sve do konkursa Naklade Zoro anonimna doma}ica rodom iz Maglaja, trajno nastanjena u Sarajevu, te godine preko no}i je postala nova regionalna knji`evna senzacija. Činjenica da se radilo o `eni koju se po godinama nije moglo svrstati u krug “mladih i perspektivnih“ knji`evnih talenata, a koja je u sjajnim, britkim, duhovitim, autoironi~nim pri~ama o vlastitoj porodici demonstrirala iznena|uju}u spisateljsku zrelost, zaintrigirala je one {to sebe
smatraju sarajevskom knji`evnom elitom gotovo podjednako kao i detalji iz Fadilinog privatnog `ivota: srednjo{kolsko obrazovanje i `ivot u maloj sredini bez mogu}nosti da upi{e `eljeni studij knji`evnosti ili `urnalistike, troje djece i brak koji se raspao nakon dvadeset godina, po~etak novog `ivota 1998. sa djecom u Sarajevu, u
5. Bosanski ste}ak - samo za strance Od 1999. godine, u okviru Sarajevskih dana poezije, dodjeljuje se knji`evno priznanje Bosanski ste}ak. “Priznanje se dodjeljuje istaknutom inozemnom ili doma}em pjesniku, u ~ijem se djelu prepoznaje autorsko ustrajavanje, kako na knji`evnoestetskim tako i na humanisti~ko-eti~kim principima. U pitanju su oni poslanici pjesni~ke i javne rije~i u kojima prepoznajemo odlike velikoga pisca, britkoga mislioca, humaniste, odgovornog i anga`iranog intelektualca. Cijelim svojim `ivotom i djelom takav pjesnik neposredno svjedo~i o ~injenici da je knji`evno djelo najve}e onda kad postaje univerzalno, zajedni~ko kulturno dobro i naslije|e“, stoji u obrazlo`enju ovog
6.9.2012. I SLOBODNA BOSNA
priznanja. Me|u dosada{njim dobitnicima Bosanskog ste}ka su Juan Goytisolo, Christopher Merill, Tadeusz Rozevicz, Mirko Kova~, Abdulah Sidran,
Luko Paljetak, Ivan Kordi}, Petar Gudelj, Stevan Tonti}... Prije dvije godine, me|utim, Upravni odbor Dru{tva pisaca BiH donio je odluku da se ovo priznanje ubudu}e mo`e dodjeljivati samo stranim autorima, a ne i doma}im pjesnicima. Zvani~ni stav bio je da Bosanski ste}ak treba biti priznanje prvenstveno za autore koji su svojim stvarala{tvom u~inili mnogo na promoviranju Bosne u svijetu. Nezvani~no, nerijetko se doga|alo da su pojedini laureati (doma}i pisci) prisustvovali sjednicama UO na kojima se odlu~ivalo o tome da li }e ovo priznanje biti dodijeljeno upravo njima. “Bilo bi pravi~no da i bosanski pjesnici ponovo mogu dobiti Bosanski ste}ak i nadam se da }e se ova odluka
unajmljenom stanu, i odluka: da }e od tada, pa dok je zdravlje i zdrav razum slu`e, `ivjeti isklju~ivo od pisanja. Desetak godina kasnije, Fadila Nura Haver uspjela je u svojoj namjeri: u me|uvremenu je objavila jo{ tri knjige, pisala kao kolumnistica za mnoge dnevne i sedmi~ne listove, vodi knji`evne tribine, ~lanica je Upravnog odbora Dru{tva pisaca BiH i PEN Centra BiH, pri~e i pjesme prevo|ene su joj na desetak jezika... A isti oni ljudi koji su je na samim po~ecima njene spisateljske karijere okivali u zvijezde dio sarajevske knji`evne elite, dakle - danas ispotiha i cini~no komentari{u kako “doma}ica iz Maglaja“ mo`e biti sretna {to su je oni, eto, pripustili u svoj povla{teni krug, zanemaruju}i pri tome da Fadila Nura Haver ima, u velikim koli~inama, ono {to mnogima od njih bolno nedostaje: iskrenost i autenti~nost pripovjeda~kog izraza kakva se rijetko sre}e.
Upravnog odbora promijeniti“, ka`e knji`evnik Had`em Hajdarevi}. A pro{logodi{nji Sarajevski dani poezije osta}e upam}eni i po javnom buntu knji`evnika Ivana Kordi}a, koji je tvrdio da je bez obja{njenja “izba~en“ iz Programskog savjeta ove manifestacije. Kordi} je tada rekao kako smatra da je razlog taj {to on, kao predsjednik `irija za dodjelu Godi{nje nagrade Dru{tva pisaca BiH, nije glasao za knjigu Me|u zava|enim narodima autora Mileta Stoji}a. “Smatram da Stoji} i Hajdarevi} (Had`em, op.a.) samo gomilaju svoje funkcije. Oni su, osim visokih funkcija u Sarajevskim danima poezije, zauzeli i druge pozicije u Dru{tvu pisaca, fondacijama za izdava{tvo i bibliotekarstvo, u PEN Centru...“, ogor~eno je govorio Kordi}.
63
Izlozba Jakac:TEKST osnova.qxd
6.9.2012
0:18
Page 64
REMEK-DJELA IZ NOB-a
Izložba sačuvanih crteža velikog slovenačkog umjetnika BOŽIDARA JAKCA u Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpske u Banjoj Luci biće otvorena 6. septembra; reporteri SB-a posjetili su organizatore ove izložbe dva dana prije njenog otvaranja i imali priliku vidjeti neprolazne radove velike vrijednosti
BOŽIDAR JAKAC OD AVNOJ-a DO DAYTONA
Pi{e: DINO BAJRAMOVI] Foto: MARIO ILI^I]
N
iko ne zna gdje se nalazi najpoznatiji portret nastao u vrijeme Narodnooslobodila~kog rata! Da, to je onaj portret koji je crvenom kredom nacrtao Bo`idar Jakac 29. novembra 1943., na II zasjedanju AVNOJ-a u Jajcu. Portretisao je, naravno, Josipa Broza Tita, koji se Jakcu i potpisao na to remek-djelo. Slovena~ki umjetnik Tita je “nosio” u torbi gdje god bi i kada bi god krenuo, makar na stotinu metara od svog doma. Sve dok i Tita zajedno sa jo{ pet stotina svojih crte`a, skica i portreta nastalih od 1943. do 1945. nije poklonio Muzeju II zasjedanja AVNOJ-a.
TITO “MARKETINGA[“ Do danas su sa~uvana ukupno 293 Jak~eva djela koja }e, od 6. septembra, biti postavljena u Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpske u Banjoj Luci. A sa~uvana su tako {to je Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture Republike Srpske 4. augusta 1995. izdalo Saglasnost da se djela Bo`idara Jakca privremeno smjeste u prostorije Galerije likovnih umjetnosti Repulike Srpske u Banjoj Luci “radi za{tite od o{te}enja i uni{tenja”. A nikako ne mo`emo zaobi}i ni tada{njeg direktora Muzeja Drugog zasjedanja AVNOJ-a Nikolu Gali}a, kojem tako|e pripadaju zasluge za transport ogromnog bogatstva iz Jajca u Banju Luku. Galerija likovnih umjetnosti Republike Srpske od 2004. je Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske, a direktorica ove kulturne institucije Ljiljana Labovi}Marinkovi} za Slobodnu Bosnu ka`e: “Do 1995. Jajce je do`ivjelo nekoliko sudbina. Nekoliko puta mijenjana je vlast u tom gradu. Bila sam odu{evljena kada sam shvatila da su ta Jak~eva djela sa~uvana. Ali odu{evljena i djelima velikog slovena~kog 64
VELI^ANSTVENI JOSIP Portret mar{ala Bo`idar Jakac nacrtao je u vrijeme II zasjedanja AVNOJ-a 1943. godine
SLOBODNA BOSNA I 6.9.2012.
Izlozba Jakac:TEKST osnova.qxd
6.9.2012
0:19
Page 65
GENIJE NA STAZAMA REVOLUCIJE
TIM ZA POBJEDE Direktorica MSU RS-a Ljiljana Labovi}Marinkovi}, grafi~ki urednik Nemanja Mi}evi} i kustosica @ana Vuki~evi}
Ljiljana Labovi}-Marinkovi}: “Nadam se da }e se ubrzo ste}i uslovi da Jak~eva zaostav{tina bude smje{tena u Muzej Drugog zasjedanja AVNOJ-a, tamo gdje i pripada“ umjetnika koja su nastajala u nemogu}im uslovima. Pogledajte te partizane, tu sirotinju, pogledajte taj papir na kojem je olovkom i ugljem crtao tokom tog svog dugog puta iz Slovenije u Jajce, na II zasjedanje AVNOJ-a.” A odmah nam, dok sjedimo u njenoj kancelariji, odgovara i na pitanje zbog ~ega nas danas tako magi~no privla~i umjetnost koja je vezana za period NOB-a: “Ima tu i tog sentimenta i ja ga prihvatam. Me|utim, mislim da je Josip Broz Tito nakon II svjetskog rata bio najbolji marketinga{. A mi i danas slavimo taj period sa velikim entuzijazmom, slavimo tu pobjedu, slobodu. Iako `ivimo u vrlo histeri~nom vremenu zbog onoga {to nam se de{avalo u bliskoj pro{losti. Ova izlo`ba nije bila u na{em kalendaru, nismo je ni pozicionirali u na{ program zato {to za njenu postavku nisu potrebna neka velika sredstva. Pa smo je planirali otvoriti onda kada to kolegama bude odgovaralo. Jedino 6.9.2012. I SLOBODNA BOSNA
SLOVENA^KA SLOVENA^KA MLADOST MLADOST Bo`idar Bo`idar Jakac Jakac fotografisan fotografisan 1920. 1920. godine godine
{to nam je bilo bitno jeste da to bude ~etvrtak, jer mi izlo`be uvijek otvaramo tog dana. Tako smo u dogovoru sa direktorom Muzeja II zasjedanja AVNOJ-a u Jajcu Enesom Milakom i do{li do 6. septembra.” @ana Vuki~evi} je kustosica Izlo`be, a u njenom tekstu, u katalogu {tampanom u hiljadu primjeraka ~iji je naziv Avnojski put, izme|u ostalog pi{e: Sre}na okolnost da je uvid u Jak~ev partizanski opus danas mogu} bar djelimi~no rezultat je svijesti o potrebi za za{titom i ~uvanjem umjetnina kao zajedni~ke kulturne ba{tine na ~itavom prostoru Bosne i Hercegovine, koja je u institucijama kulture u Republici Srpskoj evidentno postojala u tragi~nom vremenu velikih ljudskih `rtava i stradanja.
NEPOSREDNO UHVA]ENI MOMENTI Vuki~evi}eva, pak, govori i za na{ magazin: “To je bila, da tako ka`em, spakovana izlo`ba. Jer je osamdesetih godina 65
Izlozba Jakac:TEKST osnova.qxd
6.9.2012
0:19
Page 66
REMEK-DJELA IZ NOB-a
UMJETNIK O PJESNIKU Triptih Bo`idara Jakca koji je posve}en hrvatskom knji`evniku Vladimiru Nazoru
putovala po biv{oj Jugoslaviji i zvala se Avnojski put. Meni je taj naslov bio zanimljiv, pa sam ga iskoristila za katalo{ki tekst koji sam napisala povodom predstoje}e izlo`be. I najve}i dio crte`a nastao je tokom puta slovena~ke delegacije, u kojoj je bio i sam Bo`idar Jakac, na II zasjedanje AVNOJ-a u Jajce. On nije imao ba{ previ{e vremena za crtanje, ali ono {to je nacrtao zaista je impresivno. Izuzetno su zanimljivi njegovi portreti koji su na granici sa karikaturama, zatim skice u rovu, na prikolici kamiona, crte`i predjela kroz koje je prolazio na putu, pejza`i, detalji fizionomija ljudi koje je sretao i upoznavao... To je bio, ukratko, njegov vizuelni dnevnik.” @ana Vuki~evi} veli da joj je interesantan detalj vezan za dolazak slovena~ke delegacije u Jajce. Stigli su, dakle, drugovi umorni i iscrpljeni, a kakvi }e biti nakon puta dugog ~etrdeset dana, i - natovareni silnim torbama. Pa im je stari {eret Josip Broz kazao: “Pa da, zato vas i zovu tovari{i.” “Kada razgovaramo o Jak~evim portretima, odnosno o ~injenici da su veoma sli~ni, treba ista~i taj neki juna~ki patos na licu. To nije neka realna slika, a Jakac je jednom i rekao da se iznenadio kada je prvi put ugledao Tita. ‘To uop{te nije onaj ~ovjek sa portreta’, bile su njegove rije~i. Zato su svi oni tako ozbiljni, mada, naravno, ima i realnih crta. Meni su jako interesantne i njegove nedovr{ene skice. Recimo, momenat, kada Josip Vidmar predla`e Tita za mar{ala u no}i sa 28. na 29. novembar 1943. godine. Jedan potpuno obi~an crte`, ali veoma bitan kao istorijski 66
3. OKTOBAR 1943. GODINE Jak~evo vi|enje Predsjedni{tva Ko~evskog zbora
dokument. Svi njegovi crte`i su iskreni, spontani, a upravo su ti neposredno uhva}eni momenti njihova najve}a vrijednost. Jakac je stvarno bio majstor!”, tvrdi @ana Vuki~evi}. Crtao je Jakac kredom, olovkom, tu{em, na komadi}ima hartije, na papiri}ima, ma, na ~emu god je i ~im god je stigao. Na{ sagovornik je i Nemanja Mi}evi}, grafi~ki urednik, koji je dizajnirao katalog, plakat, billboard, ustvari sve ono {to je vezano za vizuelnu promociju ove izlo`be. “Diplomirao sam na likovnoj akademiji i
po obrazovanju sam grafi~ar. Meni je interesantna tehnika i na~in na koji je Jakac radio portrete, zato {to sam na prvoj i drugoj godini radio na isti na~in. A slo`io bih se sa @anom kada govori o tim njegovim tzv. kroki crte`ima. Jer tu se vidi njegovo majstorstvo. To su ti detalji, koji su po meni i najzna~ajniji i najinteresantniji na ovoj izlo`bi”, obja{njava Mi}evi}.
^OVJEK ^OVJEKU Izlo`bu slika Save [umanovi}a, koja je u Muzeju savremene umjetnosti Republike SLOBODNA BOSNA I 6.9.2012.
Izlozba Jakac:TEKST osnova.qxd
6.9.2012
0:19
Page 67
GENIJE NA STAZAMA REVOLUCIJE @IVOTNA SAPUTNICA Tatjana Jakac, supruga jednog od najzna~ajnijih umjetnika svoga vremena
^EKAJU]I BO@IDAROVE GENIJALNOSTI Enes Milak, direktor Muzeja II zasjedanja AVNOJ-a u Jajcu
Srpske u Banjoj Luci bila postavljena tokom pro{log i pretpro{log mjeseca, vidjelo je osam hiljada posjetilaca. Nadamo se i da }e izlo`bu sa~uvanih crte`a Bo`idara Jakca do 6. oktobra, kada }e biti zatvorena, do}i pogledati barem isti broj Banjalu~ana i svih onih koje put nanese u ovaj grad. “Vjerujem da }e bar polovina onih koji su do{li pogledati [umanovi}evu izlo`bu do}i u na{ Muzej da pogleda i Jak~eve radove. Nemamo novca da ula`emo u neke druge vrste ogla{avanja, ali mislim da imamo sopstvenu kvalitetnu tehnologiju marketinga, koja je rezultat ogromne energije koju ula`emo u sve na{e projekte. Na{ marketing podrazumijeva i preporuku ~ovjek ~ovjeku. A i ~injenica je da MSU RS-a radi od 10 do 22 sata svaki dan, bez obzira na praznike i vikende, a portir je na svom mjestu 24 sata. Muzej je u centru grada, nadohvat je ruke i otvoren je u svako doba za sve putnike i namjernike i nenamjernike”, nagla{ava Ljiljana Labovi}-Marinkovi}. Muzej, koji neki zovu i “`uta zgrada pored {ahista”. Ako je to i neka vrsta toponima - neka je,
bitno je u}i u Muzej i pogledati {ta se de{ava. Besplatno. Izlo`ba sa~uvanih crte`a Bo`idara Jakca do kraja ove godine bi}e postavljena i u jaja~kom Domu kulture, a predvi|eno je da nakon zatvaranja te izlo`be djela budu i vra}ena tamo gdje pripadaju, u Muzej II zasjedanja AVNOJ-a. No, tamo jo{ uvijek nema uslova za odr`avanje ove bogate kolekcije. Enesu Milaku, direktoru Muzeja Drugog zasjedanja AVNOJ-a, postavi}emo pitanje vezano za ovaj problem na povratku u Sarajevo, ali prvo }e nam govoriti Ljiljana Labovi}-Marinkovi}: “Djela Jovana Bijeli}a smo nakon izlo`be u MSU RS-a 2005. vratili u Muzej u njegovom Bosanskom Petrovcu. Ali, tamo nema uslova za njihovo ~uvanje, pa se bojim da bi moglo krenuti po zlu. Imamo `elju vratiti i djela Bo`idara Jakca u Jajce, ali... [ta time ~inimo? Ne govorim o moralnom, ve} o profesionalnom aspektu. Pa, pitali bi nas za{to smo dopustili da djela budu smje{tena u neuslovnim depoima! Me|utim, nadam se da }e se ubrzo ste}i uslovi da Jak~eva zaostav{tina bude smje{tena u Muzej Drugog zasjedanja AVNOJ-a. Samo,
JAK^EVA BIOGRAFIJA
Praški student i ljubljanski profesor Slovena~ki slikar i grafi~ar Bo`idar Jakac ro|en je 1899. u Novom Mestu. [kolovao se na Umjetni~koj akademiji u Pragu, usavr{avao u Parizu i studijski boravio u Sjedinjenim Ameri~kim Dr`avama. Sa suprugom Tatjanom u~estvovao je u NOB-u od 7. septembra 1943. 6.9.2012. I SLOBODNA BOSNA
do maja 1945. godine. Bio je jedan od osniva~a i prvi dekan Akademije likovnih umjetnosti u Ljubljani. Kao redovni profesor grafike zaslu`an je za formiranje “ljubljanske grafi~ke {kole”. Preminuo je 1989. u svom rodnom gradu.
hajdemo izbje}i patetiku, u smislu da smo mi ne{to sa~uvali, pa sada vra}amo tamo gdje mu je mjesto. Hajdemo pri~ati o budu}nosti, o Bo`idaru Jakcu iz ugla ovo dvoje mladih ljudi, @ane i Nemanje, i svih mladih ljudi na kojima sve ovo ostaje. U umjetnosti je uvijek poenta sutra, a ne danas. I nema u umjetnosti tvoje-moje, sve je ovo na{e, bosanskohercegova~ko, evropsko i svjetsko.” A evo nas i kod Enesa Milaka. “Iskreno, trenutno nemamo uslova da ~uvamo djela Bo`idara Jakca. Ali, imamo da postavimo izlo`bu u Domu kulture. I moramo do tada prona}i sredstva da Jak~evi radovi i dalje ostanu u Jajcu. A to ne ko{ta puno. Prije rata na{ depo se nalazio ispod bine u Muzeju. Me|utim, sada nije fizi~ki obezbije|en. O~ekivali smo sredstva od Ministarstva kulture i sporta Federacije BiH... Do 15. septembra otvoren je njihov konkurs, pa }emo se prijaviti i tra`iti sredstva. A Bo`idar Jakac je bio slikar rasko{nog talenta. Sve do svoje smrti stalno je dolazio u Jajce, ~ak je ovdje imao i svog voza~a, zadu`enog od Op{tine samo da vozi njega i njegovu suprugu Tatjanu. I nije svoja djela poklanjao samo na{em Muzeju, ve} i stanovnicima na{eg grada”, veli direktor Muzeja Drugog zasjedanja AVNOJ-a, u koji je vra}ena i fotelja u kojoj je sjedio Josip Broz tokom II zasjedanja AVNOJ-a, a koja je, pored neke tezge, prona|ena na travni~koj pijaci. Treba se, izgleda, provrtiti po pijacama {irom BiH, pa mo`da naletimo i na Titov portret nacrtan crvenom kredom. Do tada mo`emo gledati samo reprodukcije, a me|u njima i onu koja }e trideset dana zauzimati posebno mjesto u Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpske. 67
Adisa Knjige:Adisa Knjige.qxd
5.9.2012
23:12
Page 68
KNJIGA MJESECA Pitanje da li Parezija mo`e biti roman manje je va`no, ovo je dobra knji`evnost, i to se jedino broji
NeodloĹžna istina Pi{e: ADISA BA[I]
Parezija je slobodan, istinit govor, incident. Govor koji je ba~en u lice, stoga }e biti shva}en kao izazov i kao uvreda. Podrazumijeva da to {to je re~ena istina ima ozbiljne posljedice po onoga ko je izgovara, i da on to zna. Ona podrazumijeva rizik za govornika, koji uklju~uje i smrt. Ovako, pozivaju}i se na Foucaulta, Andrej Nikolaidis defini{e pojavu po kojoj je naslovljena njegova najnovija knjiga. Odlaganje. Parezija je njegov istiniti govor o genocidu koji je u Bosni legitimiziran kao u~inkovito sredstvo stvaranja dr`avice, o postjugoslovenskoj trule`i, o fa{istima koji tranziraju u demokrate i o politi~koj korektnosti koja je uto~i{te za hulje. onkretan povod za nastanak knjige je lov na vje{ticu ~ija je sezona otvorena nakon {to je Nikolaidis u januaru ove godine objavio tekst Benjamin i Verhoeven u Banjoj Luci: Srebrenica Troopers. Tekst je govorio o proslavi dvadesete godi{njice Republike Srpske a oslanjao se na tezu Waltera Benjamina o neodvojivosti civilizacije i barbarstva. Na pitanje {ta bi u BiH bio istinski civilizacijski iskorak, Nikolaidis u tekstu odgovara: Da globalne naddr`avne i nadnacionalne institucije pravdu pretpostave pragmi (...) pa sprovedu ukidanje, ako je potrebno i nasilno, Republike Srpske. (...) Civilizacijski iskorak bio bi i da je Bole (osumnji~eni za poku{aj
K
68
O AUTORU Andrej Nikolaidis ro|en je 1974. u Sarajevu. Napisao je romane Mimezis, Sin i Dolazak, a godinama pi{e i eseje i kolumne. Dobitnik je nagrade Evropske unije za knji`evnost za pro{lu godinu. @ivi u Crnoj Gori.
teroristi~kog napada na politi~ki vrh RS-a, op. A. B.) upotrijebio dinamit i pu{ke koje je sakrio u dvorani u kojoj su glavari, duhovnici i umjetnici proslavljali dvadesetogodi{njicu postojanja RS. Uslijedili su napadi, prijetnje, peticije protiv, peticije za, pozivi na lin~ autora. Uslijedile su bizarne optu`be za zvjerstvo, ne~ovje~nost i nacionalizam od ljudi koji su sami ba{tinili i njegovali nabrojano. Slu~aj sa tekstom je samo jedan od tri pripovijedna toka u ovoj knjizi. U drugom se govori o piscu koji poku{ava napisati roman o kotorskom sve{teniku M., misteriozno nestalom nakon {to je po~eo istra`ivati lin~ovanje jedne starice optu`ene da je vje{tica. Tre}i tok u pri~i je pi{~evo sje}anje na djetinjstvo i babu koja ga je (ne)uspje{no u~ila da vjeruje ljudima i nalazi u
Autobiografski roman Andreja Nikolaidisa “Odlaganje. Parezija“ (Buybook/OKF, Sarajevo/ Cetinje, 2012.) njima ono najbolje. Gorka i gorljiva publicistika pomije{ana je ovdje sa zanatski izbru{enom postmodernom prozom i sa intimisti~kom autobiografskom gra|om. Forma ove knjige ispituje granice `anra romana: koliko ih je mogu}e razvu}i, staje li u njega i ono najo~iglednije realno, dnevnopoliti~ko, autobiografsko? Ali pitanje o tome da li Parezija mo`e biti roman manje je va`no, kao {to su pitanja o pakovanju generalno manje va`na. Ovo je dobra knji`evnost i to se jedino broji. Nikolaidis je (kao i uvijek, pa jo{ i vi{e) mra~an, ekstremno pesimisti~an,
egocentri~an, drzak, provokativan i bijesan. Njegova povi{ena retorika primjerena je ne samo u`asima o kojima govori, nego je i protuotrov na{oj otupjelosti na u`ase. Njegove reference na knji`evnu sabra}u po pesimizmu su svrsishodne, a njegovi zaklju~ci, koliko god obeshrabruju}i, ujedno su izazovni i otre`njuju}i (poput onog da su samoubistvo i odbijanje roditeljstva jedina dva istinska ~ina pobune). Spas od patetike visokog registra su povremene anegdote poput susreta sa vehabijama koji prokazanog pisca-teroristu sa humorom prihvataju u svoje dru{tvo. Priznanje o nemogu}nosti da potpuno iskora~imo iz sopstvenih la`i i licemjerja, jo{ je jedno mjesto na kojem se Nikolaidis pokazuje kao iskren i beskompromisan. ugotrajnijim radom mogli su se ispolirati sitni nedostaci Parezije (usljed hibridnosti `anra ~italac na trenutke gubi nit, romaneskno previ{e pada u drugi plan) ali za ovu knjigu to nije presudno. Za nju je va`no {to je objavljena bez kalkulacije i bez ~ekanja da se bura sti{a. Ona je izme|u ostalog i dokument o vremenu u kojem su glasovi protiv op{teg be~a{}a pre~esto bili tihi i uvi|avni, a prerijetko grmili kako prili~i.
D
SLOBODNA BOSNA I 6.9.2012.
Adisa Knjige:Adisa Knjige.qxd
5.9.2012
VRIJEME KNJIGE
Kada D`imi ^u sretne Fidela Kastra Kada D`imi ^u sretne Fidela Kastra (Rende, Beograd, 2011.) knjiga je kolumni slovena~kog pisca, re`isera i scenariste Gorana Vojnovi}a, autora popularnog romana ^efuri, raus. Vojnovi} u kolumnama zanimljivo i nepretenciozno pi{e o politici, bolnim ta~kama mlade slovena~ke demokratije, turbofolku, ljubavi, filmu, putovanjima, a veoma ~esta tema u tekstovima ovog nekada{njeg ko{arka{a je i sport. Cijena je 15 KM.
Kosturi okruga Medison Novi roman Vedrane Rudan Kosturi okruga Medison (V.B.Z., Zagreb, 2012.) govori o ljepotama i prednostima u kojima u`iva `enski rod raznih generacija: nikad ili kasno prona|ena prava ljubav, namre{kani vratovi, izdojene sise, lo{e izbrijane noge, otrombljeni trbusi, partnerovo nevjerstvo... ^ak i one koje treniraju pet puta sedmi~no u pedesetim izgledaju samo kao osu{ene barbike. Pa ipak... Cijena je 23 KM.
Za{to tone Venecija Zagreba~ki pjesnik, kriti~ar i urednik ~asopisa Poezija Ervin Jahi} priredio je Antologiju novijeg bo{nja~kog pjesni{tva: Za{to tone Venecija. U antologiji je na preko 500 stranica, sa razli~itim brojem pjesama, zastupljeno 76 pjesnikinja i pjesnika iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Crne Gore... Izdava~ je Kulturno dru{tvo Bo{njaka Hrvatske “Preporod“.
6.9.2012. I SLOBODNA BOSNA
23:13
Page 69
IZ KNJI@EVNOG SVIJETA NA DRIMU I OHRIDU
O @IVOTU UBICE
Struške večeri poezije
Biografija Edwarda Limonowa
Ove godine su po 51. put odr`ane Stru{ke ve~eri poezije, me|unarodni festival sa drugom tradicijom i velikim ugledom. Na ovogodi{njem pjesni~kom skupu u Makedoniji moglo se osjetiti da festival prolazi kroz ozbiljnu krizu, mla|i ljudi su preuzeli rukovo|enje manifestacijom, ali i dugove zaostale od prethodnika. U nekada{njem sjaju protekla je ipak dodjela nagrada a ovogodi{nji laureat je ju`noafri~ki pjesnik Mongane Wally Serote.
Francuski pisac i scenarista Emmanuel Carrere napisao je romasiranu biografiju najkontroverznijeg pjesnika dana{njice, Rusa Edwarda Limonowa koji je Bosancima i Hercegovcima poznat kao Karad`i}ev prijatelj koji je iz razonode pucao na Sarajevo. Biografiju je pohvalio i biv{i predsjednik Sarkozy, samo u Francuskoj je prodata u 300.000 primjeraka, a ~itatelji se izgleda ne mogu nasititi detalja iz `ivota ovog otu`nog samoprogla{enog disidenta.
GOETHEOVA MEDALJA KARAHASANU
Zapad i mafijaši “Na{ problem su mafija{ki bossovi sa kojima se Zapad lijepo uklopio, koji se izdaju za nacionaliste i nacionalisti~kom retorikom prikrivaju svoje spletke. Oni silno profitiraju od konflikata, nesporazuma, ~ine sve da bi naglasili razlike a uni{tili zajedni{tvo. U takozvanom obi~nom narodu je veoma jaka i duboka ~e`nja za ponovnim zbli`avanjem“, rekao je bh. knji`evnik D`evad Karahasan u intervjuu njema~kom radiju povodom primanja presti`ne nagrade Goetheove medalje koja mu je pro{le sedmice dodijeljena u Weimaru.
PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U SVIJETU
PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U BiH
(Amazon)
(Knjiga.ba)
1. Mark Owen: No Easy Day 2. E L James: Fifty Shades of Gray 3. E L James: Fifty Shades of Gray (trilogija) 4. Gillian Flynn: Gone Girl 5. Christopher Hitchens: Mortality
1. E L James: Pedeset nijansi: Siva 2. Ayad Akhtar: Ameri~ki dervi{ 3. David Lagercrantz: Ja sam Zlatan Ibrahimovi} 4. Natascha Kampusch: 3096 dana 5. Paulo Coelho: Ljubav (izabrani citati) 69
prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd
5.9.2012
19:33
Page 70
KULT MARKET MUZIKA
FEAR FACTORY
The Industrialist Jo{ jedan u nizu metal albuma iz radionice Fear Factoryja. Ovo studijsko ostvarenje, naziva Industrialist, ~ini deset pjesama, a zasigurno }e u}i u anale jer se radi o jednom `estokom rockerskom materijalu kojega je u cijelosti odsvirala ritam ma{ina. Neobi~ni audio materijal potpisuje izdava~ka ku}a AFM Records.
Album “Living Things” grupe “Linkin Park”
Sirovo i prazno
THE FLOWER KINGS
Banks of Eden STUDIJSKA LUTANJA Nakon petogodi{njeg odmora ponovno na sceni. The Flowers Kings iliti kraljevi cvije}a snimili su novi album Banks of Eden. Rije~ je o izvrsnom {vedskom atrenativnom rock bandu koji je ostao zabilje`en kao istinski nasljednik rock zvuka s kraja pro{loga stolje}a.
TEOFILOVI]I I MIROSLAV TADI]
Vidarica Jedan od najboljih klasi~nih gitarista s prostora biv{e dr`ave, nakon suradnje s Vlatkom Stefanovskim, ponovno je u akciji. Miroslav Tadi}, ovoga puta s bra}om Teofilovi}, snimio je album Vidarica. Album sadr`i ~etrnaest obrada tradicionalnih i etno pjesama s prostora Balkana.
70
Ameri~ki alternativni rock band Linkin Park nije se proslavio novim albumom Living Things
Ameri~ki alternativni rockeri Linkin Park objavili su svoj novi studijski uradak Living Things. Nakon konceptualnog albuma A Thousand Suns, koji je objavljen 2010. i poharao je top ljestvice u svijetu, momci iz “parka” odlu~ili su se vratiti u studio. Linkin Park je nastao 2000. u Los Angelesu. Do sada su snimili osam studijskih albuma i prodali vi{e od pedeset milijuna nosa~a zvuka, pri tom osvojiv{i i dva Grammyja. Living Things sadr`i dvanaest pjesama, a zanimljivost je da niti jedna pjesma ne prelazi granicu od tri i pol minute trajanja. Album otvara pjesma Lost in Echo. Rje~ je o energijom nabrijanih tri i pol minuta, kombinaciji Eminema i ameri~kog alternativnog rocka, u kojem “glavnu rije~” vode klavijature. Slijedi In My Remains, ne{to sporija pjesma, u kojoj se ve} naziru tragovi njihovog starog zvuka. Neobi~no zvu~i i ~etvrta stvar na albumu Lies Greed Mysery, koja nakon hip hop uvoda ulazi u frazu kojoj je najbli`i zvuk kojim se nekad slu`io Anthrax dok je koketirao s Public Enemyjem. Ukratko, gomila neartikulirane galame i pretjerane buke. Me|u glazbenicima postoji nepisano pravilo koje glasi: “Ako ne zna{, a ti se odvrni”, koje su momci iz Linkin Parka, na`alost, doslovce primijenili u ovoj pjesmi. Nakon blagog usporavanja na pjesmi I’ll be Gone, slijedi slu{ljiva Castle of Glass. Jo{ malo grmljavine i dernjave slijedi i na Victimized, pjesmi koju osim navedenog karakterizira vokal nalik na onaj Maxa Cavalere iz
prve postave death metal banda Sepultura. Vrijedi izdvojiti psihodeli~nu Roads Untraveled kao i ultrakratku i potpuno bespotrebnu Tinfoil, koja traje samo minut i jedanaest sekundi. Album zatvara Powerless, pristojna i slu{ljiva, i svira~ki i produkcijski jedina hvale vrijedna pjesma na albumu. ^ini se da su momci iz Linkin Parka, ba{ kako i zadnja pjesma govori, ostali bez snage, barem one prepoznatljive. Previ{e je tu lutanja u `anrovima, bespotrebne dreke i koketiranja sa hip hopom, a premalo pravog i kvalitetnog materijala. Ako se izuzme posljednja pjesma na albumu, novi materijal ameri~kih rockera vi{e nije ni “r” od rocka. (M. Ili~i})
TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1) 1. 2. 3. 4. 5.
Electric Guest: This head I hold Jessie Ware: 110 % Moby: The Poison Tree Sarah Jarosz: Anabelle Lee Band Of Skulls: The devil takes care of his own 6. Snoop Lion: La la la 7. Major Lazer: Get free (ft. Amber of Dirty Projectors) 8. The Chemical Brothers: Theme for Velodrome 9. Skrillex & Damian Jr. Gong Marley: Make it bun dem 10. Coldplay: Hurts like heaven
SLOBODNA BOSNA I 6.9.2012.
prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd
5.9.2012
19:42
Page 71
KULT MARKET KINO KRITIKA
OD DANAS DO SUTRA
Film “Corman’s World: Explits of a Hollywood Rebel” (SAD; 2011.); režija: Alex Stapleton
Sam Karmann
Velikani filma! STRAHOVITO STRAHOVITO ZNA^AJAN ZNA^AJAN
Corman’s Corman’s World... World... je je film film oo ameri~kom ameri~kom reditelju reditelju ii producentu producentu Rogeru Rogeru Cormanu Cormanu
Re`iser Sam Karmann napisao je scenario skupa sa Desir Carre. Direktor fotografije bio je Matthieu PoirotDelpech. Pri~a je to o Jacquesu, koji izlazi iz zatvora. Nakon toga priprema novi posao s ~lanovima svoje bande kojima je bio {ef. No, dok je bio u zatvoru, Francis, koji `ivi s majkom i bio je ~lan bande, zainteresirao se za glumu i ne `eli nastaviti stari `ivot kriminalca. Ocjena: 4
OBALA [APATA U danima velikog gubitka, jer je oti{ao veliki ~ovjek i bosanskohercegova~ki filmski radnik Halid Buni}, najmanje {to mogu napisati je osvrt o filmu Corman’s World: Explits of a Hollywood Rebel. U ovoj pri~i }u odati po~ast Buni}u i re}i ne{to o tako nerazumljivim pojmovima za mnoge danas, a to su zahvalnost, po{tovanje... Radi se o veoma zanimljivom dokumentarnom filmu o producentu i re`iseru Rogeru Cormanu, o kojem mnogo ljudi jako malo ili ni{ta ne zna, a bio je strahovito plodonosan i zna~ajan. Corman’s World... vam omogu}ava da vidite Jacka Nicholsona, Martina Scorsesea, Roberta de Nira, itd. koji se zahvaljuju filma{u koji je toliko doprinio razvoju fimske umjetnosti. On je imao poseban, alternativni na~in opho|enja i rada u stvaranju filmova u Hollywoodu. Pa je i Corman’s World... na neki na~in zaista remek-djelo. Rogera Cormana smatraju ocem nezavisnog filma. Sa malo novaca produkcijski je postizao mnogo. Bio je radi{an i stvarala~ki raspolo`en. Radio je i eksploatacijske filmove, no u njima nije zaglibio. Trudio se i radio progresivno, izgra|uju}i svoju poetiku i podi`u}i estetiku kroz svaki novi film na vi{i nivo. Film koji govori o gospodinu Cormanu presjek je njegove zanimljive i suludo hrabre karijere, sa~injen je od inserata, sje}anja te pri~anja anegdota kroz intervjue. Ovaj dokumentarac je poput autopsije jedne industrije, kulturne, zabavne, ali i ameri~ke i europske povijesti, jer je omogu}io da se filmovi Truffauta, Bergmana, Fellinija vide u Americi, ali i stvaraju. Sre}om, Akademija se sjetila poslije toliko vremena, a prije ne daj Bo`e smrti velikana, uru~iti mu Oscara. Neki ka`u da je Corman kralj B produkcije. Ne mo`emo se 6.9.2012. I SLOBODNA BOSNA
slo`iti s tim, jer on nije banalizirao, on je samo s puno manje novaca od mnogih stvarao. ^ak se pojavio i kao glumac u filmovima Kad jaganjci utihnu, Kum 2, Apollo 13, Philadelphia... Corman’s World... je prikazan na Sundance Film Festivalu te Cannes Film Festivalu. A njegov glavni junak pomogao je mnogim filmskim autorima, re`iserima i glumcima da snimaju i igraju u filmovima. @ao mi je samo {to nije upoznao Halida Buni}a, ~uvara filmske umjetnosti, dobrog duha Kinoteke BiH. Slava vam obojici! (D. Jane~ek) AMERI^KI BOX OFFICE 1. Step Up Revolution (Scott Speer) 2. Ledeno doba 4: Zemlja se trese (Steve Martino, Mike Thurmeier) 3. Pla}enici 2 (Simon West) 4. Ted (Seth MacFarlane) 5. Larin izbor: Izgubljeni princ (Tomislav Rukavina)
TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA 1. 101 Dalmatinac (Hamilton S. Luske, Clyde Geronimi, Wolfgang Reitherman, Walt Disney Pictures/Continental film 2. Nedodirljivi (Olivier Nakache, Eric Toledano, Quad Productions, Chaocorp, Blitz film i video) 3. Jumanji (Joe Johnston, Columbia Pictures/Blitz film i video) 4. Moj tjedan s Marilyn (Simon Curtis, The Weinstein Company, Blitz film i video) 5. Umjetnik (Michel Hazanavicius, Canal+, The Weinstein Company, Blitz film i video)
Margarida Cardoso Mjesto radnje filma je Mozambik. Vrijeme radnje su sedamdesete godine pro{log stolje}a. Evita i Luis su mladi par koji ba{ tamo dolazi. Luis je kao vojnik poslan u Mozambik da se bori za Portugal protiv onih {to `ele neovisnost i moli Evitu da ne izlazi dok je on na rati{tu. No, ona ipak izlazi... Ocjena: 4
PRAVILA IGRE
Jean Renoir Obitelj Renoir je dosta u~inila za ovaj film. Jean Renoir ga je re`irao, napisao scenarij te glumio u njemu, dok je Alain Renoir bio jedan od zadu`enih za fotografiju. Pri~a je to o Andreu koji je zaljubljen u Christine. Me|utim, ona je udata za bogatog Roberta, koji je vara s ljubavnicom Genevieve. Poziva ih sve u svoj dvorac. A tamo ni posluga nije sveta. Zakulisne ljubavne situacije su raznolike. Ocjena: 4
71
drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd
5.9.2012
21:52
Page 72
KULT MARKET AUTOMOBILI
SPORT
Mazda 6
Iznenadna ostavka predsjednika “Željezničara“
Zašto je otišao Sabahudin Žujo?
Proizvodnja nove Mazde 6 po~ela je prije skoro mjesec dana, a japanski proizvo|a~ je sada objavio neke detalje i set fotografija novog automobila, uporedo sa prvim javnim izlaganjem na Sajmu u Moskvi. U novoj {estici primijenjena je tehnologija za u{tedu goriva SKYACTIV, a karakteri{e je nova Mazdina dizajnerska tema KODO - du{a pokreta.
SABAHUDIN @UJO Iznenadni odlazak najuspje{nijeg poslijeratnog predsjednika @eljezni~ara
MOTOCIKLI
Kawasaki Na internetu su “procurile“ slike jo{ jednog noviteta iz Kawasakijeve tvornice, a rije~ je navodno o novom nakedu Z800 za 2013. godinu. Tehni~ki detalji jo{ nisu dostupni, a s obzirom na nedavno objavljene {pijunske fotografije novog Ninje ZX-6R i Ninje 250R i ove nisu slu~ajno procurile u javnost.
DESIGN
Citroen DS3 Citroen je objavio zvani~ne fotografije modela DS3 Cabrio uo~i premijere na Sajmu u Parizu slijede}eg mjeseca. Kabriolet, ~ija prodaja kre}e po~etkom slijede}e godine, ima meki krov koji se navla~i za 16 sekundi uz pomo} elektromotora do brzine od 120 km/h.
72
Sabahudin @ujo podnio je ostavku na mjesto predsjednika Fudbalskog kluba @eljezni~ar. Iznenadnu ostavku @ujo je ~lanovima klupskog Predsjedni{tva podnio u pisanoj formi pojasniv{i kako je razlog za ostavku “poslovna prezauzetost“. Reakcije na @ujinu (iznenadnu) ostavku su podijeljene. Dok su mu neki zahvalni na anga`manu u klubu koji je nakon njegovog i povratka Amara Osima osvojio nekoliko trofeja i postao dominantan u bh. nogometu, oni koji su sretni {to mu vide le|a ipak su brojniji. Podsje}aju na njegova brojna neispunjena obe}anja o izgradnji ili rekonstrukciji stadiona Grbavica koji se, kako je pri~ao, trebao zvati Mercedes Arena, pa je onda trebao biti gra|en u kooperaciji sa Slovencima po uzoru na ljubljanske Sto`ice, da bi se malo kasnije ispostavilo kako je, tipi~no za slovenske investitore u BiH, rije~ o obi~nim varalicama. Najavljivao je grupnu fazu Lige prvaka, igranje u grupama Europa lige, gostovanja Milana ili Galatasaraya na Grbavici, otvaranje trening centara i kampova... Ni{ta od toga u njegovom mandatu nije realizirano. Tolerirao je izlaske i pijanke svojih nogometa{a do duboko u no}, me|usobne fizi~ke sukobe u kafi}ima koji su okon~avani dolaskom policije i medicinara hitne pomo}i, no zato se, nakon poraza od Maribora u pretkolu Lige prvaka, okomio na Amara Osima i njegovu taktiku. U isto vrijeme niti u jednom od javnih istupa nije osudio skandalozno nevaspitano pona{anje svojih nogometa{a na tim utakmicama. Iako je kazao kako nije bilo nikakvih nesuglasica sa klupskim rukovodstvom,
@ujinoj ostavci je prethodila `estoka sva|a sa Dinom Peki}em poslije prvenstvene utakmice sa Slavijom proteklog vikenda. Verbalni sukob @uje i Peki}a, uz povi{ene tonove i razmjenu te{kih rije~i ispred slu`benog ulaza na stadion Grbavica, nastavljen je i na dru{tvenoj mre`i Facebook, gdje je Peki} nastavio obra~un “postovima” i postavljanjem na uvid klupskog statuta. Ma {ta god to zna~ilo. Ipak, te{ko je re}i da se @ujo odlu~io na pisanu ostavku zbog sukoba sa Peki}em, iako je malo ~udno da se na takav korak odlu~io u vrijeme dok je Amar Osim van Sarajeva, na kratkom odmoru na Jadranu. Razloge njegovog odlaska treba prije svega tra`iti u lo{em finansijskom stanju u klubu u kojem su do sada jedini novac donosili Amar Osim (iz vlastitog d`epa), ne{to svojim anga`manom upravo @ujo dok je ostatak stizao od obe{te}enja u inozemstvo transferiranih igra~a. Nije tajna da je @ujo dugo bio nezadovoljan anga`manom ~lanova klupske uprave, odnosno ~lanova klupskog Predjedni{tva koji nisu bili u stanju u klub donijeti “ni dvije hiljade maraka”. Smetao mu je, tako|er, i sve ja~i uticaj politi~kih stranaka u klubu i oko njega, posebice izra`en pred predstoje}e lokalne izbore. O @ujinoj ostavci raspravljat }e se na sjednici klupskog Predsjedni{tva. Rano je govoriti o eventualnim kandidatima za njegovog nasljednika, no ako je slu{ati glas navija~a, onda je favorit za preuzimanje te du`nosti nekada{nji nogometa{ ovoga tima, danas bankar Almir Gredi}. (N. Hasi}) SLOBODNA BOSNA I 6.9.2012.
drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd
5.9.2012
16:00
Page 73
KULT MARKET LIFESTYLE Što je veća kriza, sve se više troši...
Luksuzom protiv recesije
SAD
Organska hrana Nau~nici sa Univerziteta Stanford utvrdili su kroz obimno istra`ivanje da “ne postoji velika razlika“ izme|u organske i konvencionalne hrane. Oni nisu prona{li zna~ajne razlike u koli~ini vitamina, proteina i masno}a u organskoj i konvencionalnoj hrani, a jedina razlika je u tome {to organska hrana ima 30 posto manju mogu}nost od kontaminacije pesticidima.
SLOVENIJA
Bez alkohola
UPRKOS KRIZI Potra`nja za luksuznim proizvodima na svjetskom tr`i{tu nikad nije bila ve}a
Burberry jakna, Gucci torba ili profinjeni ru~ni sat Cartier - i u ekonomski te{kim vremenima dobro se prodaju luksuzni modni dodaci, pokazuju rezultati istra`ivanja koje je objavio Centar za savjetovanje Bain & Company iz Münchena. U brojkama to izgleda otprilike ovako: ove godine prodaja na tr`i{tu luksuzne robe u svijetu prema{ila je 200 milijardi eura. Za industriju to zna~i porast od sedam posto. “Ovaj trend }e se nastaviti sve do sredine desetlje}a“, ka`e Josef Ming, stru~njak za potro{nju i partner u Bain & Company, u razgovoru za Deutsche Welle. Od 2000. godine, Bain & Company u suradnji s talijanskim luksuznim brendom Fondazione Altagamma analizira tr`i{te i uspje{nost poslovanja 230 svjetskih i vode}ih proizvo|a~a luksuzne robe. Istra`ivanja pokazuju da se ova industrijska grana razvila u globalno tr`i{te. Skupi satovi, unikatan nakit ili elegantne markirane cipele se ne prodaju vi{e samo u nekoliko regija u svijetu. Danas gotovo 50 posto prometa otpada na azijske klijente. Prema istra`ivanju, u ovoj godini }e i dalje rasti tr`i{te skupocjenih marki, za oko dva do tri posto u Evropi, pet do sedam posto u SAD-u i dva posto u Japanu. U me|uvremenu je Kina postala najsna`nije tr`i{te i tu se o~ekuje rast za oko 20 posto. “Pored Kine, ove godine }e i u Indiji, te Rusiji do}i do izrazito visoke potra`nje za luksuznim proizvodima“, ka`e Ming. U Evropi i Americi konzumenti luksuznih proizvoda su uglavnom starije genera6.9.2012. I SLOBODNA BOSNA
cije, a suprotno je u azijskim zemljama tamo su klijenti sve mla|i. I upravo ti mla|i potro{a~i ne ispu{taju modnu industriju iz vida: evropske modne ku}e osvajaju azijske klijente spektakularnim doga|ajima i vlastitim prilago|enim kolekcijama. Ukupno 30 posto prometa u industriji luksuzne robe se proizvede u zemljama u razvoju. Tu pripadaju zemlje poput Azerbejd`ana, Brazila, Indonezije, Kazahstana, Malezije, Meksika, Ju`ne Afrike, Turske i Vijetnama, koje su postale i nova tr`i{ta za luksuzne proizvode. Tako|er, narud`be putem interneta se pove}avaju, a smanjuje se profit u robnim ku}ama. Mnoga poznati, presti`ni modni brendovi morali su dobro “dotjerati“ svoj marketing kako bi ostali konkurentni, isti~e Josef Ming: “Napadnuti su i zamijenjeni novim, mladim i ekskluzivnim brendovima koji, izme|u ostalog, ciljaju na ni`e cijene.“ Kao rezultat rastu}e ekonomske neovisnosti, sve vi{e `ena okre}e se luksuznim proizvodima iz tradicionalno mu{kog svijeta, kao {to su poslovna odijela ili elegantni satovi, a mu{karci, sa druge strane, pokazuju sve ve}i interes za modu i dizajn. Kako proizlazi iz istra`ivanja, to prvenstveno ima veze s “markiranom“ odje}om koja se nosi u nekonv e ncionalnom okru`enju, a ne kao ranije isklju~ivo u posebnim prigodama. Skupocjeni proizvodi “kroje“ se prema potra`nji klijenata, a oni zahtijevaju visoku kvalitetu, izvrsnu izradu i najbolje materijale. (Priredila: M. Radevi})
Sve vi{e slovenskih gradova donosi odluke kojima se zabranjuje konzumiranje alkohola u parkovima i na drugim javnim povr{inama. Takvu zabranu, uz mogu}nost globe do 100 eura, najprije je po~etkom ljeta donijela Ljubljana, a nakon toga Ptuj, Jesenice, Kranj i jo{ neke manje op}ine. U toku je i postupak zabrane “gostionica na otvorenom“ u Novom Mestu, a ove akcije podr`alo je i Ministarstvo zdravstva.
VELIKA BRITANIJA
Ma {ta ka`e{?! Britansko istra`ivanje pokazalo je da `ene razgovor o temi koja ih ne zanima pa`ljivo prate 15 sekundi, dok }e mu{karci sagovorniku koji ih “gnjavi“ posvetiti ~itavih deset sekundi. Anketa je pokazala da ljudi najmanje strpljenja imaju da slu{aju druge kako kukaju nad svojim `ivotom, a na listi najdosadnijih tema slijede razgovori o televizijskim sapunicama, poslu i ku}nim poslovima, prenosi Daily Mail.
73
treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd
5.9.2012
23:03
Page 74
KULT MARKET ENGLESKA
Lucy Pinder
CRVENI FENJER U novoj knjizi feministička spisateljica otkriva žensku seksualnost
Vagina je dio ženske duše Iz uredni{tva njihovog omiljenog goli{avog ~asopisa dobile su poziv koji nisu mogle ignorirati. Britanske prsate ljepotice nisu mogle odoljeti poziranju za Nuts. Lucy Pinder i Holly Pears su s prijateljicama odradile editorijal bujnih brineta.
SAD
Phoebe Price
NAOMI WOLF Nova knjiga kontroverzne feministi~ke autorice
Ova djevojka iz Alabame jo{ je kao dijete bila op~injena svijetom mode i zabave pa je kao model radila u Gr~koj i Italiji te u Los Angelesu gdje se po~ela baviti i glumom. Uglavnom, svaku priliku koristi kako bi pozirala.
ENGLESKA
Tamara Ecclestone S pogledom u budu}nost, ta~nije u 2013. godinu, Tamara je snimila seksi editorijal za vlastiti kalendar. Poga|ate, svaki mjesec na kalendaru krasi – ona!
74
Naomi Wolf (49) jedna je od najpoznatijih feministkinja posljednjih 20 godina i priznaje da je to veoma ~udna i nezahvalna “titula”. Kada je 1991. napisala Mit o ljepoti (Beauty Myth) imala je samo 27 godina, upravo je bila upisala doktorat i nije htjela da gradi karijeru na polju feministi~kog kriticizma. Me|utim, uspjeh te knjige i pa`nja koju je izazvala u~inio je od Wolfove va`nu kulturnu li~nost - dijelom pop akademika, dijelom gurua a dijelom aktivistkinju za gra|anska prava (pro{le godine je uhap{ena na protestima podr{ke Occupy Wall Street pokretu). Vagina je ve} privukla dosta pa`nje i to ne samo zbog naslova - iako autorka ka`e da je “ta rije~ ili toliko tabu ili okru`ena negativnim konotacijama ili je umotana u sram ili je previ{e ‘medikalizirana‘, pa je va`no da je ‘uzmemo nazad’“. Knjiga je dijelom dnevnik, dijelom historija kulture a dijelom nau~no putovanje kroz `ensku seksualnost - neka vrsta inteligentnog priru~nika za seks - ~iji najbolji dijelovi rasvjetljavaju kako malo `ene znaju o sopstvenoj anatomiji. Vagina je misija da se `ensko seksualno zadovoljstvo oslobodi milenijima nakupljanog kulturnog prtljaga smje{tanjem u svijet nau~nih ~injenica. Sve je po~elo sa problemom u Naominom seksualnom `ivotu. Otkrila je da se kvalitet njenih orgazama iznenada promijenio - od “transcedentnog iskustva punog svjetlosti i boje” do ne~eg tupog i be`ivotnog.
Oti{la je na pregled kod “~ovjeka zadu`enog za nerve u karlici” i dobila dijagnozu: blagi oblik “rascijepljene ki~me” ki~ma je iza{la iz svog le`i{ta i pritiskala je jednu granu karli~nog nerva. On joj je objasnio nauku koja stoji iza orgazma: impulsi iz karli~nog nerva putuju do “`enskog mozga”. Naomi je to kasnije opisala kao sistem u kome su “genitalije povezane sa donjim dijelom ki~mene mo`dine koja se potom povezuje sa mozgom”. To obja{njava nedostatak i fizi~ke i psiholo{ke reakcije na orgazam. “Skoro da sam pala sa stolice od ushi}enja”, kazala je Wolf. “To obja{njava razliku izme|u vaginalnih i klitoralnih orgazama? Neuronske mre`e?! Ni kultura, ni odrastanje, ni patrijarhat, ni feminizam, ni Freud?” Nakon operacije na ki~mi, izlije~en je i Naomin seksualni `ivot. Wolf ka`e da je njena misija pisanja knjige bila da se “odbaci dodatni sloj stida, neznanja, zbunjenosti i krivljenja sebe za stvari za koje su krive evolucija ili anatomija”. Po{to su feministi i antifeministi toliko vremena proveli bave}i se `enskim orgazmom, bilo je od koristi da se vratimo osnovama fiziologije. Dio Naominog istra`ivanja ti~e se razli~itih hormona i neurotransmitera aktiviranih u `eninom tijelu tokom “uspje{nog” seksualnog odnosa. Vagina ne samo da koegzistira sa mozgom, ve} je i dio `enske du{e, zaklju~uje spisateljica. (Priredio: N. Hasi}) SLOBODNA BOSNA I 6.9.2012.
treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd
5.9.2012
16:01
Page 75
KULT MARKET PREKO EX-YU GRANICA Polemika Dragojević - Paskaljević
Dok jednom ne smrkne...
“KAD SVANE DAN“ Paskaljevi}ev film posve}en je `rtvama logora na Starom sajmi{tu
Nakon {to je Akademija filmske umetnosti i nauka Srbije (AFUN) objavila da }e film Kad svane dan beogradskog reditelja Gorana Paskaljevi}a biti ovogodi{nji srbijanski kandidat za Oskara, reditelj Paskaljevi} najavio je sudsku tu`bu protiv kolege Sr|ana Dragojevi}a, ~iji je regionalni kino-hit Parada tako|er bio u konkurenciji za oskarovske kandidate. Suprotno generalnom o~ekivanju, ~lanovi Stru~nog odbora AFUN-a su, umjesto Parade, ve}inom glasova odabrali Paskaljevi}evo ostvarenje. Paskaljevi}ev film osvojio je osam glasova, dok su njegovi konkurenti Parada i Ustani~ka ulica debitanta Miroslava Terzi}a dobili tri, odnosno dva glasa ~lanova Stru~nog odbora. “Sretan sam i zadovoljan. Taj film ima svoju {ansu zbog kvaliteta i teme o kojoj govori. Radio sam ga krajnje iskreno, sa `eljom da ipak ostavi neki trag, budu}i da dr`ava do sada nije uradila ni{ta na Starom sajmi{tu. Hteo sam da taj film bude neka vrsta kamena temeljca za jedan memorijalni centar za brojne `rtve“, izjavio je Goran Paskaljevi} za list Danas. Sa druge strane, mnogo manje je “sretan i zadovoljan“ njegov konkurent Sr|an Dragojevi}, koji je jo{ i prije glasanja ~lanova Akademije izrazio sumnju u njihovu objektivnost, s obzirom da je Paskaljevi} donedavno obavljao du`nost predsjednika AFUN-a. Dragojevi} je cijelu situaciju uporedio sa “op{tinskim tenderom za javnu nabavku, na koji konkuri{e i predsednik Op{tine sa svojom firmom“ - a upravo to je i razlog zbog kojeg Paskaljevi}, ~iji }e pomenuti film imati svjetsku premijeru ovih dana u Torontu, najavljuje tu`bu “za uvredu i du{evnu bol“. 6.9.2012. I SLOBODNA BOSNA
Izbor kandidata za Oskara u Srbiji nikada ranije nije izazvao takve polemike. S jedne strane, tu je li~ni sukob dvojice re`isera, ali i javnost je tako|er prili~no podijeljena: mnogi smatraju da je Dragojevi}, s obzirom na izuzetan uspjeh Parade kod publike, ipak trebao biti nominiran. Me|utim, tema Paskaljevi}evog filma mogla bi se, prema nekim ocjenama, mnogo vi{e svidjeti ~lanovima Ameri~ke akademije umjetnosti i nauka. Radnja filma Kad svane dan odvija se tokom Drugog svjetskog rata i u sada{njosti, a u fokusu pri~e je 70-godi{nji profesor muzike (igra ga Mustafa Nadarevi}), koji sasvim slu~ajno otkriva da mu roditelji nisu bili skromni, topli ljudi koji su ga podigli u Vojvodini, ve} Jevreji koji su stradali u logoru na Starom sajmi{tu u Beogradu. Pored Nadarevi}a, uloge tuma~e i Olga Odanovi}, Mira Banjac, Nada [argin..., a scenario su napisali Paskaljevi} i Filip David. Zanimljivo je da su i Paskaljevi} i Dragojevi} bili gotovo ubije|eni da }e njihovi filmovi, ukoliko budu kandidovani, biti izabrani me|u pet ostvarenja na stranim jezicima iz cijelog svijeta koji }e osvojiti nominaciju za najpresti`niju svjetsku filmsku nagradu. Za Sr|ana Dragojevi}a ta je mogu}nost sada definitivno izgubljena, pa je na koncu, u stilu “ko gubi, ima pravo da se ljuti“, reagovao na Paskaljevi}evu najavu da }e ga tu`iti rije~ima: “To je o~igledno ~ovek ‘ljakse’ i ne znam {ta drugo da ka`em. Znate, umetnici se ne tu`akaju me|usobno. Tu`akaju se seljaci oko me|e, ali ako me tu`i - bi}e zabavno. Kinji}u ga jer je to zaslu`io.“ (M. Radevi})
RIJEKA
Tra`im posao Izlo`ba Tra`im posao rije~ke konceptualne umetnice Milijane Babi}, koja }e biti otvorena u Malom salonu u Rijeci 13. septembra, nastala je na osnovu jednogodi{njeg istra`ivanja tr`i{ta rada. Oglas “Vizuelna umjetnica hitno tra`i bilo kakav posao” Babi}eva je kontinuirano objavljivala u besplatnim lokalnim ogla{iva~ima, a zatim je tajno snimala telefonske razgovore, poslovne sastanke, kao i razli~ite poslove koje je prihvatila uglavnom se radi o sumnjivim ponudama koje su adresirane na `ene, obe}avaju}i im dobru zaradu.
LJUBLJANA
Pri~e iz automata Izlo`ba Sa{e Markovi}a Mikroba Pri~e iz automata otvara se 6. septembra u Galeriji Photon u Ljubljani. Postavka predstavlja rane radove tog prerano preminulog beogradskog umjetnika, nastale krajem’80-ih i po~etkom ’90-ih godina, prete`no crno-bijele fotografije snimljene u javnim automatima za fotografisanje.
PODGORICA
Mirko Ili} Retrospektiva poznatog grafi~kog dizajnera Mirka Ili}a otvorena je 3. septembra u Narodnom muzeju Crne Gore u Podgorici. Izlo`ba [aka u lice (Fist to Face) obuhvata plakate za film i pozori{te, naslovne strane knjiga i ~asopisa (Danas, Time International, Time, New York Times, Wall Street Journal), ilustracije (Start), stripove, crte`e, omote gramofonskih plo~a u selekciji Sabine Salamon, kao i nekoliko Ili}evih novijih radova.
75
Cetri oka:Cetri oka.qxd
5.9.2012
22:58
Page 76
U ^ETIRI OKA BH. INFO
SANEL MARIĆ MARA, mostarski muzičar
Ne `elim razo~arati publiku Foto: Mario Ili~i}
Od 6. do 16. septembra bi}e odr`an Toronto International Film Festival. U program Contemporary World Cinema ove velike filmske smotre uvr{ten je drugi dugometra`ni film bosanskohercegova~ke scenaristice i rediteljice Aide Begi} Djeca. Njen film premijerno je prikazan na ovogodi{njem Cannes Film Festivalu.
Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]
Za u~e{}e na Me|unarodnom lutkarskom festivalu koji se do 8. septembra odr`ava u bugarskom Plovdivu poziv je dobilo i Pozori{te lutaka Mostar. Na taj na~in po~inje njihova nova sezona, a predstavljaju se izvedbom predstave @elim biti normalan Teodore Popove i u re`iji Todora Valova. Pozori{te lutaka Mostar ove godine slavi {ezdesetu obljetnicu postojanja. “U okviru projekta Jednake mogu}nosti za `ene i mu{karce u politici, koji implementira TPO Fondacija u saradnji sa jedanaest nevladinih organizacija iz cijele BiH, pored ostalih projektnih aktivnosti organizirat }e se uli~ne akcije koje bi dodatno trebale skrenuti pa`nju na `enekandidatkinje na predstoje}im izborima”. Datum je 6. septembar, u devet gradova u na{oj dr`avi. Odli~an je banjalu~ki bend Sopot. Evo, ~itamo da je balkan-dub sastav, ali oni su i vi{e od toga. No, sada nemamo prostora za muzi~ku identifikaciju. Nastupaju u Podgorici, u programu ovogodi{njeg Festivala Open Sound. To }e se desiti 7. septembra, a dan kasnije su na Cetinju, u Zetskom domu. Snimili su dva albuma, a do kraja godine dobi}emo i tre}i.
Ba{ je fri{ka i ba{ je radosna informacija da mostarski muzi~ar S anel
Mari} Mara snima novi album! Ustvari, da ga `eli snimiti. Prije ~etiri godine objavio je svoj prvijenac Vasduh i odu{evio javnost. Razgovara}emo mi s njim ovim povodom, a za sada prenosimo dio onoga {to je izjavio za portal www.bljesak.info. “Novi album vidim kao smjesu novih pjesama koje ljudi koji slu{aju moju glazbu jo{ nisu imali prilike ~uti i ne{to starih, dobrih stvari koje nikad nisu do`ivjele kvalitetan zapis, a vrijede i po meni }e ostati odli~ne, bez obzira kad i u kojim uvjetima su nastale”, izjavio je Mara. “Novi album, ako do|e do ostvarenja te ideje, bit }e, vjerujem, stvarno ne{to posebno, jer ovaj put ne}u dozvoliti da bilo {to utje~e na kvalitetu pjesme i samog zapisa. Ljudi od mene sada o~ekuju nastavak, a ja i zbog sebe ali i njih ne `elim da ih razo~aram. Zato ka`em, ako do ovog novog muzi~kog iskoraka do|e, jer stvarno ne znam gdje }e se na}i potrebna sredstva, onda }e to biti ponovo ne{to posebno”, veli Mara. Pa, ni{ta, brato, daj sve od sebe, u svakom pogledu!
ROBERT JANDRIĆ, organizator “3. Antife” u Mostaru
“Program Jaeger Music Night 2012 bit }e nastavljen u subotu, 8. septembra u Biha}u, posljednjim ~etvrtfinalnim muzi~kim duelom u kojem u~estvuju grupe Filling Silence i My Last Suicide”, najavljuju iz sarajevske Agencije Linden. Duel je zakazan u klubu Olimpico, a ulaz je besplatan. Glasanje }e biti mogu}e do 15. septembra. ERSTE Fondacija po ~etvrti put je raspisala konkurs za Nagradu ERSTE Fondacije za dru{tvenu integraciju, u 13 zemalja srednje, isto~ne i jugoisto~ne Evrope. Konkurs je do 11. novembra otvoren za neprofitne organizacije koje `ele da prijave efikasne, inovativne i odr`ive projekte, koji doprinose dru{tvenoj integraciji jedne ili vi{e marginaliziranih grupa.
76
ROBERT JANDRI] “Zna~ajan broj aktivnih antifa{ista dolazi iz punk subkulture”
SLOBODNA BOSNA I 6.9.2012.
Cetri oka:Cetri oka.qxd
5.9.2012
22:59
Page 77
EDIM ŠATOR, predsjednik UO manifestacije “Slovo Gorčina” u Stocu
Do|ite u Stolac, pa }ete mu se iznova vra}ati [ta }e to putnika-nenamjernika, koji je na nekakvom proputovanju kroz isto~nu Hercegovinu, do~ekati 14. septembra u Stocu, ali i {ta bi ga moglo natjerati da ostane jo{ naredna dva dana? Do~ekat }e ga bogat kulturni sadr`aj koji smo pripremili za ovogodi{nje izdanje manifestacije Slovo Gor~ina. Od recitala poezije briljantnog Petra Gudelja, dodjele nagrade Mak Dizdar mladom pjesniku, izlo`be slika Dru{tva umjetnika Mostara, promocije nekoliko knjiga, okruglog stola o ste}cima, izlo`be o ste}cima i recitala natpisa sa ste}aka, do dvije monodrame u izvedbi Zijaha Sokolovi}a i Harisa Burine itd. A ako vas ne interesuje toliko Slovo Gor~ina, onda }e vas Stolac kao grad bogat kulturno-historijskim spomenicima i prirodnim ljepotama natjerati ne samo da ostanete ta dva-tri dana nego da mu se iznova vra}ate. Uglavnom, vi{e ne govorimo o Stocu “gradu slu~aju”, ve} o Stocu gradu u kome se nimalo slu~ajno odr`ava za BiH vi{estruko zna~ajna kulturna manifestacija? Ja se nadam da govorimo i da }emo govoriti o Stocu kao gradu kulture ili gradu u kojem pod svakim kamenom le`i historija, kako zapisa ]amil Sijari} o Stocu. Kroz Slovo Gor~ina
mislim da to mo`emo i posti}i. Jer umjetnost, kao naj~istiji izraz ~ovjekova bi}a i duha, ima sposobnost prodiranja do su{tine svakog ~ovjeka, te je time, odnosno mo`e biti, medij prevazila`enja svakojakih granica unutar sfere ljudskog postojanja, a ovdje je, u BiH, vi{e nego igdje, takav medij potreban. Posebno mi je drago kada je Stolac mjesto jednog takvog doga|aja, koji putem manifestacije Slovo Gor~ina barem jednom godi{nje, gubi svoj poslijeratni politi~ki predznak “grada slu ~aja” i postaje izvori{tem kulture, poziti vnog duha, rije~i i slova, odnosno ono {to je nekada bio i {to po svojoj kulturolo{koj, civilizacijskoj i umjetni~koj historiji on zaslu`uje da uvijek i bude. Svakoga ko bilo {ta organizuje u BiH ve} godinama obavezno upitam kakav je s novcima tog ljeta gospodnjeg, pa ni Vi ne}ete biti izuzetak. Dakle? Najjednostavnije re~eno, bez federalnog Ministarstva kulture i sporta, koje nam osigura 80% bud`eta, i bez BHTelecoma Direkcije Mostar, u proteklom periodu, bar otkad ja vodim ovu manifestaciju, bilo bi je nemogu}e odr`ati.
Mostar postaje regionalno poznat kao “`ari{te” savremenog antifa{izma Mostarska, 3. Antifa po~inje 6. septembra. “Antifa Fest se i ovaj put sastoji iz muzi~kog i nemuzi~kog dijela programa. Festival otvaramo {estog septembra javnom tribinom Odnos Grada Mostara prema antifa{isti~kom naslje|u. Pored ‘starih mostarskih problema‘, ulica koje nose imena fa{isti~kih zlo~inaca iz 2. svjetskog rata, sistematskog uni{tavanja antifa{isti~kih spomenika, fizi~kog razdvajanja djece, pojavio se jo{ jedan problem. Mostarski SABNOR je obnovio spomen plo~u |acima i profesorima mostarske gimnazije, `rtvama fa{isti~kog terora, koja je bila uni{tena tokom rata. I pored dozvola dva ministarstva i nadle`nih komisija, antifa{isti je, ve} {est mjeseci, bezuspje{no poku{avaju vratiti u hol Gimnazije. Ovaj i sli~ni primjeri pokazuju da Mostar nije grad slu~aj, ve} Grad slu~aj. Izdvoji}u jo{ prezentaciju izdava~kog kolektiva [to ~ita{ iz Zagreba, te radionice Otvorene licence i anonimno surfanje internetom i Digitalni audio na slobodnom softwareu”, najavljuje Robert Jandri}, organizator Antife. U muzi~kom dijelu programa nastupi}e dva benda iz Sarajeva, te po jedan iz Trebinja, Tuzle, Banje Luke, Pule, Beograda i Splita.
6.9.2012. I SLOBODNA BOSNA
Primjetno je, u najavi, da }e u muzi~kom dijelu Antife nastupiti punk, ska i core bendovi. Pa na{eg sagovornika pitamo i da li je to `anrovski pravac Antife, po kojem }e ovaj festival u nekim narednim godinama biti zna~ajno regionalno mjesto za okupljanje poklonika ovih pravaca: “Punk sa svim svojim pod`anrovima je muzi~ki pravac, ali i dru{tveni pokret koji umre`ava mlade ljude iz cijelog svijeta. Zna~ajan broj aktivnih antifa{ista dolazi iz ove subkulture, ali i mnogih drugih. Sve ve}i broj ljudi iz Hrvatske, Srbije, koji posje}uju Festival, kao i regionalnih web portala koji nam pru`aju podr{ku, pokazuju da Mostar postaje regionalno poznat kao ‘`ari{te‘ savremenog antifa{izma u BiH, ali i kao grad koji po~etkom septembra nudi anga`ovanu, nekomercijalnu i `estoku svirku.” Antifa traje do 8. septembra.
77
CRNA:CRNA.qxd
5.9.2012
19:51
Page 78
PUT OKO SVIJETA Priredio: Nedim Hasi}
Otmice dje~aka za 88 dolara “Dvoje mje{tana je uputilo strance ka mjestu gdje mogu da na|u mlade ribare. Kada su nai{li na moje drugove i mene na jezeru, privoljeli su nas novcem i rekli da nam nude dobro pla}en posao u Tanzaniji“, sje}a se desetogodi{nji Valusungu Msondo, koga su trgovci ljudima prona{li dok je pecao na jezeru Malavi. Dje~ak i njegovi prijatelji mislili su da je ponuda stranaca {ansa za bolji `ivot od onog zakovanog u siroma{tvu koji vode, ali su se uskoro na{li u jo{ gorem paklu. Msondo `ivi u Ngali na granici Malavija, u oblasti Karonga, nedaleko od Tanzanije. Odatle su petorica krijum~ara krenula u potragu za ranjivom djecom. Lakovjernom Msondu i njegovim prijateljima trgovci ljudima su ponudili zavodljivu sumu koju }e zaraditi ribarenjem na jezerima Rukva i Tanganjika u Tanzaniji. “Nismo se dvoumili da prihvatimo, jer smo mislili da je to jedini na~in da se izvu~emo iz bijede i siroma{tva u kome smo `ivjeli“, ka`e. Kada su dje~acima rekli da ni{ta ne govore roditeljima, nekoliko Msondovih prijatelja se predomislilo. Me|utim, Msondo, ~ija je porodica izuzetno siroma{na, odlu~io je da krene sa njima jer je povjerovao da, prvi put u `ivotu, ne}e morati da brine o novcu. Na putu im se pridru`ilo jo{ nekoliko dje~aka i poslije nekoliko nedjelja napornog putovanja stigli su do jezera Rukva, okru`enog gustom d`unglom punom divljih `ivotinja poput zmija, hijena, lavova i tigrova. Kada su stigli u d`unglu, Msondo je shvatio da je prevaren. U na brzinu sklepanom naselju `ivjelo je nekoliko desetina djece iz razli~itih dijelova Afrike. Svima je re~eno da moraju da ribare devet sati dnevno. Dobi}e novac, ali samo 88 dolara za godinu dana rada. Msondo je rije{io da se vrati ku}i, ali su se krijum~ari
78
samo prezrivo nasmijali. “U tom trenutku, svi lijepi snovi o budu}nosti su nestali, a moje gazde, koje su mi u Malaviju izgledale kao dobri Samari}ani, okrenule su se protiv mene“, ka`e on. Ribarenje na tanzanskim jezerima mo`e da bude opasno po `ivot i Msondo pri~a da su krokodili pojeli nekoliko dje~aka. Me|u stradalima je bio i jedan od njegovih drugova iz Ngale. Msondo ka`e da nikada ne}e zaboraviti ono {to je video. Prema izvje{taju ameri~kog State Departmenta, Malavi je me|u prvim dr`avama na meti trgovaca ljudima koji tragaju za mu{karcima, `enama i djecom koje }e koristiti za prinudni rad i prostituciju. U izvje{taju se upozorava da Vlada Malavija ne ispunjava ni minimum standarda za iskorjenjivanje trgovine ljudima, iako se trudi da ovaj problem stavi pod kontrolu. Mvirang’ombe, vo|a zajednice u oblasti Ngala, ka`e da je “veoma zaprepa{ten“ ovim doga|ajima. “Ve} smo izgubili jednog dje~aka kojeg je uhvatio krokodil na jezeru Lukva. Dobili smo samo poruku, nismo imali priliku ni da sahranimo njegove ostatke, ve} smo samo odr`ali simboli~nu ceremoniju i za sve nas je to bilo veoma bolno“, ka`e on. Iako je obavijestio Vladu Malavija o nesre}i, jo{ uvijek ni{ta nije ura|eno po njegovoj prijavi. “Zaista sam se potresao, jer mi i dalje gubimo nedu`nu djecu, a vlada bi morala da u~ini ne{to ako stoji iza tvrdnje da je trgovina ljudima nezakonita“, upozorava Mvirang’ombe. Msondo je jedan od sretnika koji su uspjeli da pobjegnu i vrate se u Malavi. Zakleo se da ga trgovci ljudima vi{e nikad ne}e namamiti: “U {kolu se ne}u vratiti jer je ribarenje za mene izvor hrane, iako sam svjestan da je obrazovanje prekretnica za uspje{an `ivot.“
SLOBODNA BOSNA I 6.9.2012.
PATINA:PATINA.qxd
5.9.2012
23:02
Page 79
PATINASTA KUTIJA
Gorjelo je nebo iznad Vrbovca! Pi{e: DINO BAJRAMOVI]
STRAVI^AN PRIZOR
O tragediji iznad Vrbovca pisao je ~itav svijet Radnici prve smjene u PIK-u Vrbovec imali su tog 10. septembra 1976. jedan sasvim uobi~ajeni dan. Prera|ivalo se meso za dr`avu, ali i inostranstvo. Tada, kao i danas. Dodu{e, dr`ava je sada Hrvatska, a inostranstvo smo, recimo, mi. Me|utim, ono {to se de{avalo iznad njihovih glava tog dana nikada se prije toga desilo nije, a nadamo se i da ne}e. Nikome! U 11 sati i 14 minuta, na nebu nad Vrbovcem, dogodila se najstra{nija avionska nesre}a u istoriji hrvatskog vazduhoplovstva i jedna od ~etiri najtragi~nije u svijetu sedamdesetih godina. Sudarili su se avioni Trident Three kompanije British Airways i DC-9-32 jugoslovenske kompanije iz Lju-
bljane Inex Adria. Poginulo je svih stotinu sedamdeset i {est osoba u oba aviona. “U sudaru dvaju putni~kih aviona, koji je izazvan kobnom pogre{kom neopremljene zagreba~ke kontrole leta, poginulo je svih 176 osoba u oba zrakoplova, a drama na nebu ostala je zapam}ena kao jedna od dotad najte`ih. U to je vrijeme to bio jedan od veoma rijetkih slu~ajeva sudara putni~kih aviona. U srazu zrakoplova Trident Three kompanije British Airways, koji je letio od londonskog Heathrowa do turskog Istanbula, i aviona DC-9-32 jugoslovenske tvrtke Inex Adria, koji je iz Splita poletio prema njema~kom Kölnu, nitko nije ostao `ivim svjedokom tragedije”, pisalo je u zagre-
ba~kom Jutarnjem listu prije {est godina, na tridesetu obljetnicu tragedije. Opet zagreba~ki, ovaj put Ve~ernji list, prije dvije godine objavljuje sljede}e: “Tu`bu koju je davne 1979. podignula njema~ka osiguravaju}a ku}a Innungskrankenkasse Bergisch Gladbach koja je obitelji osiguranika isplatila 3.100 tada{njih njema~kih maraka zagreba~ki Op}inski gra|anski sud je u ponovljenom sporu odbio jer nisu uspjeli dokazati odgovornost dr`ave kao pravne sljednice Jugoslavije za {tetu.” Inex Adria imala je pet godina kasnije jo{ jednu te{ku nesre}u, kada je njihov avion udario u planinu na Korzici, a poginulo je svih 178 putnika.
STRIP ARTIST
6.9.2012. I SLOBODNA BOSNA
79
Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd
5.9.2012
by DINO BAJRAMOVIC
19:55
Page 80
KE: EMIR IMAMOVIĆ PIR “Nisam meteoropata, ja sam iz Tuzle”
1. Kad }ete izdati album samoljepljivih sli~ica? Izme|u dva bajrama.
2. Da li ste kao m ali sanjali da }ete biti astronaut? Jesam, ali penzioni sani. rajevu?
3. Kako se osje}ate u Sa Nako.
4. [ta ne morate imate u fri`ideru? Zdravu hranu. 5. Koga biste poveli na pusto ostrvo? Ja i kad sam sam, nas je previ{e. 6. [ta mislite o sexu za nijednu no}? Zanimljivo iskustvo. 7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili? Gospodin. 8. [ta ste bili u pro{lom `ivotu? Dijete.
9. Da je danas smak svijeta {ta biste sutra u~inili? Zavr{io fakultet. 10. Jeste li meteoropata? Nisam, ja sam iz Tuzle. 11. Koliko ima istine u izreci: “Ne dade se usranom do potoka?” Usranom dovoljno. 12. Da li je bolje biti lijep i pametan ili ru`an i glup? Bolje je, nije da nije. 13. [ta uradite kad vam preko puta pre|e crna “Me~ka”? Trpim. 80
14. Da imate 15 minuta vlasti, {ta ne biste u~inili? Zaposlio brata. Ja sam jedinac. 15. Opi{ite Selmu Bajrami u tri rije~i? Oj, Tito dragi... 16. S kim biste voljeli otplesati tango? Sa zami{ljenim protivnikom. 17. Osoba koja vas `ivcira? Svi.
18. [ta obla~ite kada `elite izgledati moderno? Potko{ulju i mre`u za kosu. 19. Tange ili badi}? Svakako. 20. A, begova ili {kembe ~orba? Obavezno. 21. Poruka ~itaocima na{eg magazina? Ko ~ita zlo ne misli.
SLOBODNA BOSNA I 6.9.2012.
Reagiranja:Reagiranja.qxd
5.9.2012
15:58
Page 81
REAGIRANJA [efik Avdagi} - Uredni{tvu
Manipulatori sa National Geographica (“Kopaj to, ponovo, Sem!“, SB, br. 825) Kona~no, neko se “drznuo“ da napi{e tekst o beskrupuloznoj diverziji koju su sa emitovanom reporta`om o viso~koj dolini piramida nedavno izveli samozvani “istra`iva~i“ National Geographica... Ko god je odgledao ovo kabadahijsko i`ivljavanje i ga`enje (dakle, daleko od objekivnog, stru~nog i nau~nog stava) nad ne~ijim vi{edecenijskim ozbiljnim istra`iva~kim radom, istrajno{}u sa ogromnom ljubavlju koje je krunisano istinskom svjetskom arheolo{kom senzacijom – otkri}em pira midalnih gra|evina u srcu Balkana, ako ima minimum “gledateljskog op}eg obrazovanja“ na njega/nju djelovalo je kao povreda vlastitog integriteta i saznanja. Kao da ne postoje drugi i druga~iji izvori informisanja, “geografi~ari“, ~ije sadr`aje uz History channel pratim godinama, po ko zna koji put arogantno su sebi priskrbili poziciju “vrhovnog autoriteta“ u oblasti razli~itih bjelosvjetskih fenomena: od navodno razotkrivenih tajni drevnih civilizacija, “obja{njenja“ famoznih krugova u `itu i “la`iranih“ kristalnih lobanja do raskrinkanih pseudoistra`iva~kih projekata... Pri tom zaboravlj aju}i da inteligentniji dio populacije (zamislite, i takvih ima jo{ u BiH) koji misle svojom glavom, ne moraju biti stalno prikovani uz televizore, pa im se mo`da omakne da malo surfaju internetom, pro~itaju neku knji`icu, prisustvuju inteligentnim dvosatnim predavanjima Osmanagi}a i pokatkad sami se odlu~e da (zamislite bezobrazluka) ugase televizore, odu na lice mjesta te - vide, osjete, do`ive i na kraju zaklju~e bez neznalica/manipulatora sa National Geographica. Onaj ko zaista `eli da sazna istinu, sre}om, danas ima stotine, hiljade izvora koji mu mogu pomo}i u tom ~estitom naumu. Po~esto, me|utim, novinari ovakvim temama kao {to je proces ozbiljnog i studioznog dokazivanja postojanja piramida u Visokom prilaze sa dozom ignorancije koja nije dobra. To mu do|e kao dnevno komentarisanje “rovite politi~ke situacije“ ili pisanje o fudbalskom derbiju gradskih rivala za koje (u javnosti se misli), nije neophodna neka naro~ita stru~nost. E pa po{tovani izvje{ta~i, reporteri, komentatori i njihovi mentori, nije tako, i za pisanje o ovoj oblasti neophodno je neko predznanje, upu}enost i mnogo {iri uvid od onog koji nam se uobi~ajeno servira kroz medije. Za sveobuhvatno i seriozno “tretiranje“ arheolo{ko-turisti~ke destinacije u Visokom, za po~etak evo nekoliko prijedloga aktuelnih 6.9.2012. I SLOBODNA BOSNA
naslova: ”Zabranjena arheologija - skrivena povijest ljudske vrste” autora Michaela A. Crema i Richarda L. Thompsona; “Izgubljeni svjetovi” i “Ekspedicije zemaljskih hronika putovanja u mitsku budu}nost” Zecharia Sitchina, “Alcheringa - kada su stvoreni prvi preci” Valerie J. Barrow, “Nova zemlja” Eckharta Tollea. Kako vidite, nismo jo{ ni dobacili do Semira, njegovih “neutemeljenih” tvrdnji i brojnih knjiga koje je napisao… Ko je jo{ ~uo za brojne naslove najprodavanijih knjiga dana{njice i najposje}enija predavanja Davida Ickea, za Davida Wilckoka, za nadahnute poruke Drunvala Melchizedeka i Male bake (Kiesha Crowther)? O ~emu ti ljudi govore, za{to su njihove web stranice me|u najposje}enijim na interentu? Ljudi moji, malo prosurfajte, saznajte, probudite se... sve {to su nas u~ili u {kolama o na{im korijenima i dalekim precima, pred na{im o~ima ru{i se kao kula od karata. Ve} uveliko pi{e se nova historija ljudskog roda u kojoj se izme|u ostalog ka`e da su direktni potomci i nasljednici Atlanti|ana na mjestima gdje su `ivjeli gradili piramide! Neki misle da je ovo stvar vjerovanja, ali nije, sve je vi{e neoborivih dokaza koji govore u prilog brojnih nevjerovatnih otrki}a koje zvani~na nauka zata{kava jer, zaboga, za koga su la`ni autoriteti u razli~itim nau~nim disciplinama branili svoje doktorate i pisali radove koje niko ne ~ita. Ali ne}e jo{ zadugo... Iako svjedo~imo burnom procesu ~i{}enja koje se pokatkad ~ini bolno, istovremeno se de{ava proces bu|enja kolektivne svijesti ~ovje~anstva koja ve} donosi nove, svje`e uvide i tuma~enja svijeta u kome `ivimo. Samo je pitanje da li to `elimo da (sa)znamo ili se tvrdoglavo dr`imo starih paradigmi koje ograni~eni umovi zatvorenog srca ne mogu da napuste, a kamoli da aktivno doprinesu stvaranju nove
svjesnosti i kriti~ne mase u kojoj mjesta za manipilaciju bilo koga vi{e ne}e biti. [efik Avdagi} Sarajevo
Adis [e~i} – Uredni{tvu
Neistinite su tvrdnje da je Adis Šečić posao dobio zahvaljujući Rami Brkiću, te da je navodno bivši komesar Brkić intervenisao kod svog prijatelja Sredoja Novića (“Biv{i komesar USK Ramo Brki} preko veze zaposlio i svog ’progonitelja’ Adisa [e~i}a”, SB, br. 820“) U nezavisnoj informativnoj reviji Slobodna Bosna br. 820 od 26.07.2012. godine u ~lanku pod neistinitim naslovom “Posredoje Novi}, biv{i komesar USK Ramo Brki} preko veze zaposlio i svog “progonitelja” Adisa [e~i}a” iznesene su neistinite tvrdnje da je Adis [e~i}, istra`itelj Tu`ila{tva BiH i jedan od klju~nih aktera operacija “Kastel”, posao dobio zahvaljuju}i Rami Brki}u, te da je navodno biv{i komesar Brki} intervenisao kod svog prijatelja Sredoja Novi}a, tada{njeg ministra civilnih poslova BiH, nakon ~ega je Adis [e~i} sa mjesta direktora biha}kog kina “Una” postao istra`itelj Tu`ila{tva BiH. O{te}eni Adis [e~i} zastupan po advokatu Sulji Deli}u
81
ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd
6.9.2012
0:08
Page 5
U[TEDITE NOVAC! PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!! Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna! Detaljnije upute potra`ite na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba
Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un: 502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu: Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna�, ^ekalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon. Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 180 EUR Polugodi{nja: 90 EUR Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba www.slobodna-bosna.ba
Vi znate za{to smo najbolji!
Omot-4:CRNA.qxd
5.9.2012
12:54
Page 78