Fanot 1

list Općine Dobrinj broj 1. godina I. studeni 2002.

Uvodno slovo

ZAŠTO BAŠ “FANOT” ?

U želji i namjeri da stanovnici dobrinjske općine, ali i šira javnost, budu detaljno, temeljito i redovito obaviješteni o svemu što općinsko Vijeće poduzima i planira, rodila se ideja o izdavanju informativno - edukativnog lokalnog lista.

Tako se, poštovani čitatelji, u vašim rukama našao “Fanot”, a budući je za većinu značenje ove riječi potpuna nepoznanica, valja najprije to objasniti a sukladno tome zašto smo naš i vaš list prozvali upravo “Fanot”. Riječ “fanot” germanskog je podrijetla i osnovno joj je značenje mladi muškarac, “mladić”. U našim se krajevima osim u izvornom rabila i

u prenesenom značenju, te se pod pojmom “fanot” podrazumijevalo općinskoga glasnika, kurira i listonošu. Iako je riječ “fanot” i u osnovnom i u prenesenom značenju odavno postala arhaizam odnosno historizam, još uvijek su među živima oni koji su obavljali službu općinskog “fanta”.

Vodeći računa da ovaj list bude prvenstveno informativan, ali da se ne zanemari i ono na što je ovaj kraj posebno ponosan, kulturnopovijesna baština, odlučili smo da nosi izvorni stari naziv koji će iznova oživjeti bar jednu od bezbroj zaboravljenih riječi a neposredno i jedno staro, malo poznato zanimanje.

Stoga vam, poštovani čitatelji, Općina Dobrinj nakon mnogih desetljeća iznova šalje svoga “Fanta”. Nadamo se da će odsada svaka dva mjeseca, a možda i češće, biti dobrodošao gost u vašim domovima i na radnim mjestima, te da će svoju službu obavljati redovito i

savjesno poput svojih prethodnika.

Za početak vam “Fanot” donosi kronologiju rada sadašnjeg Vijeća Općine Dobrinj, nudi korisne savjete poljoprivrednicima i upozorava na predstojeću moguću epidemiju gripe. Iz reportažnih prikaza možete saznati o novom međunarodnom uspjehu Mješovitog pjevačkog zbora “Zvon” iz Dobrinja a u rubrici “Briga za baštinu” predstavljamo “Prvi čokavski rječnik”, djelo jedinstvene vrijednosti autora Branka Turčića. Da se ne bismo držali samo sadašnjosti, vodimo vas i na kratku šetnju kroz povijest ovoga kraja i još puno toga, rekosmo, informativno - edukativnog karaktera.

Pa, ugodno vam druženje s “Fanton”!

Glavni i odgovorni urednik Neven Komadina, predsjednik Vijeća Općine Dobrinj

IMPRESSUM:

list Općine Dobrinj Izdavač: Općina Dobrinj Dobrinj 103, tel. 848-344 Glavni i odgovorni urednik: Neven Komadina Izvršna urednica: Gordana Gržetić Uredništvo: Jasenka Frković, Zdenko Kirinčić, Neven Komadina, Gordana Gržetić, Marina Pavačić, Marija Pleše, Tatjana Radivoj, Mladen Radoslović, Branko Turčić Foto na naslovnici: Goran Pleše, dipl. ing.

Grafička priprema: Goran Pleše, dipl. ing.

Lektura i korektura: Gordana Gržetić, prof.

Tisak: Lambert, Rijeka Naklada: 500 primjeraka Foto: G. Pleše

2

Iz rada vijeća Piše: Neven Komadina

KONTINUITET RADA VIJEĆA OPĆINE DOBRINJ Nakon provedenih lokalnih izbora održanih 20. svibnja 2001. izabrano je novo Općinsko vijeće koje sada broji 13 članova: 1.Neven Komadina (PGS) iz Polja, predsjednik Vijeća 2.Nikica Fugošić(HDZ) iz Dobrinja, zamjenik predsjednika 3.Zdenko Kirinčić(HSLS) iz Dobrinja, zamjenik predsjednika 9.Željko Španić(SDP) iz Šila, član 4.Zdravko Sršić(PGS) iz Čižići, član 10.Branko Justinić(HNS)iz Krasa, član 5.Čedo Dunato(HNS) iz Šila, član 11.Dubravko Fanuko(PGS) iz Dobrinja, član 6.Darko Justinić(HNS) iz Polja, član 12.Zoran Kirinčić(PGS)iz Klimna, član 7.Tatjana Radivoj(HSLS) iz Gabonjina, član 13.Srećko Purić (HDZ) iz Gabonjina, član.

8.Branko Pavačić(HDZ) iz Klimna, član Konstituirajuću je sjednicu Vijeće imalo 20. lipnja 2001. kad su članovi položili prisegu te je izabran novi predsjednik Vijeća i njegovi zamjenici.

Druga je sjednica Vijeća održana 17. srpnja 2001. na kojoj su izabrani odbori: 1.Odbor za gospodarstvo, razvoj i zaštitu okoliša (predsjednik Nikica Fugošić)

2.Odbor za kulturu, zdravstvo, školstvo, zdravstvenu skrb i društvene djelatnosti (predsjednica Tatjana Radivoj)

3.Odbor za komunalne djelatnosti (predsjednik Zdenko Kirinčić)

4.Odbor za urbanizam i imovinsko - pravne poslove (predsjednik Zdravko Sršić)

Vijeće se od konstituirajuće sjednice sastalo 11 puta, što ukupno iznosi 53 sata rasprave po raznim pitanjima za dobrobit stanovnika ovoga kraja. Na tim su sjednicama obrađene ukupno 133 točke dnevnog reda ili prosječno 12 po sjednici. Za primjer možemo navesti skoro obaveznu točku dnevnog reda “molbe i žalbe” koja je obrađena temeljem 245 molbi plus one koje su usmeno izrečene od strane od članova Vijeća, te molbi iz imovinskopravne problematike koje se obrađuju posebno.

Svaki član Vijeća ima pravo na 350 kuna naknade po sjednici koju odradi raspravljajući i

donoseći odluke u prosječno 5 sati koliko traje prosječna sjednica.

Najbliži terenski pomoćnici vijećnicima ali i svojim sumještanima trebali bi biti predsjednici mjesnih odbora: 1. Ivica Barbalić za Dobrinj 2. Anđelko Gržetić za Šilo, 3. Zvonko Justinić za Kras, 4. Miljenko Variola za Rasopasno 5. Katica Dunato za Polje i Žestilac 6. Edi Gržetić za Sveti Vid 7. Ivica Fugošić za Gostinjac 8. Dragan Simović za Gornju Hlapu 9. Merica Drpić za Donju Hlapu 10.Dean Šamanić za Klimno 11.Ivan Crnčić za Soline 12.Roko Kiković za Čižići i Rudine 13.Miljenko Galanto za Sužan 14.Nikola Grdinić za Gabonjin 15.Boris Brnić za Klanice i Tribuje 16.Mirko Crnčić za Županje

OTVORENJE VODOVODA Dana 24. lipnja ove godine u Šilu je održana svečanost otvaranja vodovoda kojoj su nazočili ministar javnih radova, obnove i graditeljstva Radimir Čačić, direktor "Hrvatskih voda" Jakša Marasović, direktor "Hrvatskih voda VGO Rijeka" mr. Ivica Plišić, savjetnik Predsjednika Republike prof. dr. Zdravko Jelenović, predstavnici Primorsko-goranske županije, otočnih općina i Grada Krka te mnogi drugi.

Vodovod je pustio u funkciju ministar Radimir Čačić, naglasivši nastojanja resornog ministarstva u poboljšanju života na otocima.

Radove je izvelo Građevinsko poduzeće "Krk", a pod nadzorom "Rijeka projekta".

Vrijednost ove investicije iznosi 16 milijuna kuna, a financirali su je Ministarstvo javnih radova, obnove i

graditeljstva, "Hrvatske vode", Primorsko goranska županija i Općina Dobrinj. Završetkom ove investicije stvoreni su preduvjeti da voda stigne do svakog stanovnika u mjestima Šilo, Klimno, Čižići i Soline.

3

Iz rada vijeća

Najvažnije Odluke i aktivnosti u proteklom razdoblju U cilju bolje informiranosti u ovome članku navest ćemo neke od najvažnijih odluka koje su donesene na sjednicama Vijeća, kao i informirati vas o aktivnostima koje su u tijeku.

Na samom početku rada Općinskog vijeća donesen je novi Statut i Poslovnik Općine Dobrinj iz razloga što po novom Zakonu o lokalnoj samoupravi općine ispod 3 tisuće stanovnika više nemaju poglavarstva.

Vijeće je donijelo i sljedeće odluke: 1. Odluku o porezima Općine Dobrinj: nisu uvedeni novi porezi, iako je lokalnoj samoupravi Zakonom dozvoljeno uvesti nove poreze (npr. na neizgrađeno građevinsko zemljište, na poljoprivredno zemljište itd.).

2. Odluku o komunalnoj naknadi: visina naknada ostala je ista, a novost je da su staračka domaćinstva s prosjekom iznad 75 godina u potpunosti oslobođena plaćanja.

3. Odluku o komunalnom doprinosu kojom je taj oblik doprinosa smanjen za 20% i to za objekte poslovne namjene.

4. Odluku o visini zakupnine poslovnih prostora kojom je smanjen najam trgovinama.

5. Odluku o sufinanciranju mjesnih mreža vodovoda za naselja Šilo, Soline, Klimno i Čižići.

4

Osim navedenog Vijeće je donijelo odluke za izvođenje radova i sljedećih aktivnosti: 1. dogovorom Općine Dobrinj i Županijske uprave za ceste asfaltitana je dionica županijske ceste Gabonjin Kras 2. završeni su radovi na glavnom magistralnom vodu vodovoda nizinske zone Dobrinjštine 3. započela je izgradnja mjesnih mreža vodovoda u naseljima: Šilo, Soline i Čižići 4. Dom u Svetom Vidu: izmjena krovne konstrukcije.

5. uređenje društvene prostorije u Krasu uz pomoć sredstava Mjesnog odbora Kras 6. popravak crkve u Solinama 7. postavljanje vanjske rasvjete na kupalištu u Solinama (radovi još nisu u potpunosti izvedeni)

8. obnovljena fasada Doma u Polju 9. postavljanje laminata u Domu u Polju 10. uređenje i asfaltiranje igrališta u Gabonjinu 11. asfaltiranje nekoliko ulica u Gabonjinu i Rasopasnu 12. sufinanciranje radova na postavljanju rasvjete od Dobrinja do igrališta Ogreni 13. izgrađeno je 20 niša na mjesnom groblju u Polju 14. u više mjesta na području općine Dobrinj postavljeni su kabeli za vanjsku rasvjetu, te je nabavljen veći broj rasvjetnih tijela 15. uređenje plaža izvedeno je u suradnji sa Turističkom zajednicom općine Dobrinj 16.proširenje i asfaltiranje ceste između Čižića i Solina 17.u pripremu turističke sezone Općina je uložila značajna sredstva kojima je nabavljen fini pijesak za nasipavanje, prvenstveno plaže u Šilu, te igrališta za odbojku na pijesku; nabav3 ljeno je više stotina m jalovine i šljunka za nasipavanje plaža u Šilu, Klimnu i Solinama.

Nabavljeno je više kontejnera za komunalni otpad.

U suradnji Općine i tvrtki "Neptun" i "Šiloturist" uređen je prostor za prihvaćanje ronilaca u Šilu, čime su riješene gužve u samom centru naselja.

Ovo su samo neke od bitnijih aktivnosti a pored navedenog izveden je i niz manjih investicija.

Iz rada vijeća

IZGRADNJA VODOVODNE MREŽE - KAPITALNA INVESTICIJA Najznačajnija investicija koja se odvija na području naše općine svakako je izgradnja mjesnih mreža vodovoda Šila, Klimna, Solina i Čižića.

Vrijednost ove investicije iznosit će oko 12 milijuna kuna, a financira ju Općina i mještani, svaki u jednakom iznosu od 50 %.

Većinu radova planira se završiti do 1. svibnja 2003. godine, a najprije će se raditi one ulice i dijelovi naselja u kojima je interes mještana najveći.

Znamo da se visina sufinanciranja od strane mještana 9.200 kuna za objekte do 150 2 m korisne površine mnogima čini previsokom, ali bez vaše pomoći Općina sama ne bi mogla krenuti u ovu investiciju. Stav je općinskog Vijeća da će izgradnja vodovoda donijeti razvoj ovim mjestima i pojačati interes za ulaganje, posebno u turizam, na ovome području, a koji će neminovno dovesti i do razvoja visinskog dijela naše općine.

"PODUZETNIK - 2" U cilju razvoja poduzetništva općinsko Vijeće prihvatilo je program kreditiranja obrtništva i gospodarstva "Poduzetnik - 2", zajedno sa svim otočnim općinama, Gradom Krkom i Ministarstvom obrta, malog i srednjeg poduzetništva. Tim će programom Općina Dobrinj imati na raspolaganju 2.750.000,00 kreditnih sredstava.

Kamata iznosi 7% od čega 5% plaća korisnik, a Općina Dobrinj će na odobrene kredite sufinancirati kamatu u iznosu od 2%.

Početak realizacije "Poduzetnika - 2" očekuje se tijekom mjeseca prosinca.

Svi obrtnici i poduzetnici registrirani na području naše općine mogu koristiti kreditna sredstva za početna ulaganja ili proširenje poslovanja.

Informacije o mogućnostima kreditiranja možete dobiti u Općini svaki radni dan od 7 do 15 sati.

NABAVA SADNICA

PROSTORNI PLAN Prostorni plan naše općine pri kraju je izrade (u tijeku je ponovljena javna rasprava koja traje do 14. studenog 2002.), te se njegovo stupanje na snagu očekuje do ožujka iduće godine.

Njegovim donošenjem otvara se 60 hektara površine namijenjene razvoju turizma i 10

hektara prostora za radne zone, čime će se otvoriti mogućnost razvoja, a investicija vodovoda pokazati svoje puno opravdanje.

Nadamo se da će se otvoriti nova radna mjesta kako bi naš najveći kapital a to su mladi ljudi ostali na našem području.

Općina Dobrinj i Županijski odjel za gospodarstvo nabavljat će sadnice masline, lozne cijepove te više vrsta mediteranskih voćaka.

Nabavu sadnica sufinancirat će Općina, Županija i vlasnik zemljišta u jednakom iznosu.

Sadnice je moguće dobiti po kriterijima koje je propisala Primorsko-goranska županija: 200 loznih cijepova, 30 maslina ili 50 voćaka. Informacije možete dobiti u Općini svaki radni dan od 7 do 15 sati.

5

Vremeplov

DANI, LJUDI, DOGADAJI 18. studenog 1871. otvorena je prva pošta na području općine, u Dobrinju; prvi je brzojav odaslan 10.studenog 1901. godine.

16. studenog 1877. u Ravnoj Gori rođena je Marija Pavačić, poznatija kao “meštrica Mariška”. U dobrinjskoj je školi provela punih 17 godina a osim prosvjetnim radom bavila se i pomaganjem nepismenim žiteljima dobrinjske općine, sastavljajući im molbe i žalbe, nerijetko time spasivši mnoge krivo optužene.

3. studenog 1903. u Krasu je otvorena pučka škola, što je predstavljalo ogromno olakšanje za dio učenika iz tog dijela općine, a koji su sve od osnutka prve škole na Dobrinjštini 1841. imali kao jedinu mogućnost organiziranog školovanja dobrinjsku školu.

6

28. studenog 1941. u Bjelovaru je rođen poznati hrvatski povjesničar umjetnosti, slikar i pjesnik Željko Sabol. Porijeklom Dobrinjac po majci, rado je navraćao u rodni kraj u nekoliko ga navrata i opjevavši. Objavio je 7 zbirki pjesama, te napisao brojne tekstove za eminentne hrvatske izvođače, npr. Terezu Kesoviju, Gabi Novak, Arsena Dedića i dr. Umro je 5. rujna 1991. u Zagrebu.

28. studenog 1963. u Rijeci je rođena profesorica Snježana Marčec (Strčić),ugledna dijalektologinja i jezikoslovka, porijeklom iz Krasa. Tijekom svoga znanstvenog rada u zagrebačkom Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje znatnu je pažnju posvetila upravo izučavanju čokavice.

Umrla je nakon duge i teške bolesti u 38. godini života a pokopana je prema osobnoj želji na Krasu.

SKUPŠTINA U nedjelju 27. listopada 2002. u Krasu je održana skupština KD "Sveti Juraj". Društvo broji 60-ak članova i 20-ak djece.

Većina njih bila je prisutna Skupštini uz ostale mještane.

Svečanost su "Mantinjadom" otvorili mladi sopci Karlo Fren i Dean Dunato koji su osvojili 2. mjesto na natjecanju u Ronjgima. Predsjednik Društva Robert Justinić predstavio je sve prisutne i zahvalio predsjedniku Mjesnog odbora Zvonku Justiniću, predsjedniku Vijeća Općine Dobrinj i akademiku Petru Strčiću što su se odazvali pozivu da prisustvuju ovoj svečanoj sjednici.

U sklopu Društva djeluje pet sekcija: starija folklorna skupina s voditeljicom Indirom Justinić, mlađa folklorna skupina s voditeljem Robertom Justinićem, sopci s voditeljem Borisom Hrvatićem, crkveni zbor s voditeljem Milodragom Justinićem, sportska sekcija s voditeljem Marijanom Justinićem i eko-sekcija s voditeljem Ivanom Justinićem. Svaki od njih izvjestio je prisutne o radu u proteklom periodu i planu rada za 2003. godinu.

Starija folklorna skupina nastupala je ove godine na Međunarodnom sajmu turizma u Ljubljani, tijekom sezone na području naše općine , a zabilježili su i nekoliko komercijalnih nastupa u Njivicama i Omišlju, te na Krčkom festivalu i u Ronjgima.

Mlađa folklorna skupina nastupala je također tijekom turističke sezone na području naše općine, tradicionalno za Antonju i na krčkom festivalu.

Sopci su nastupali u Pinezićima i Ronjgima nakon samo godine dana učenja, pet mladih sopaca ima vrlo dobre rezultate u svom radu.

Crkveni zbor održava probe

Reportaže

KULTURNOG DRUŠTVA "SVETI JURAJ" - KRAS dva puta tjedno i zbog velikog truda i zalaganja svim članovima podijeljena su priznanja za dosadašnji rad.

Svake nedjelje pjevaju u crkvi a isto tako i prilikom vjenčanja, drugih svečanosti i pogreba.

Sportska sekcija nastupa na natjecanjima u boćanju i malom nogometu.Eko sekcija svake godine zajedničkom akcijom Mjesnog odbora i Općine Dobrinj organizira čišćenje mjesta.

novčanih, ali da mu je ova najdraža jer potječe iz njegovog rodnog mjesta.

Iako je Društvo osnovano tek 2000. godine, folklorna skupina djeluje više od 20 godina, pa su tom prigodom podijeljena priznanja i bukalete sa simbolom Društva, svetog Jurja u borbi sa zmajem, kao znak sjećanja i zahvale za dosadašnji rad.

Prvi nastup bio je na otvaranju Krčkog mosta, i oni koji do

tajnica Društva Ankica Šamanić-Žegarac podnijela je financijsko izvješće i financijski plan za iduću godinu. Obnovljena je prostorija Društva, nabavljen je inventar, nadopunjene su nošnje, nabavljene sopele, kupljena mini-linija. Uz sve to Društvo još uvijek raspolaže s oko 20 tisuća kuna na svom računu, koje će biti adekvatno utrošene.

Predsjednik Društva predložio je za počasnog predsjednika akademika Petra Strčića, rodom iz Krasa, te je prijedlog jednoglasno prihvaćen.

Akademik Petar Strčić zahvalio je prigodnim riječima i istaknuo da je u svojoj dugogodišnjoj znanstvenoj karijeri primio mnogo nagrada, pa i

danas još aktivno plešu su: Anton Šamanić, Ankica Šamanić-Žegarac, Ivanka Feranda, Zvonko Justinić, Lovorka Kirinčić-Justinić i Milorad Justinić. Priznanja su dobili i Milodrag Justinić, voditelj zbora, kao zahvalu za trud, vrijeme i kvalitetu koju postiže u svom radu; Slavko Kosić (Kosar) što je uvijek na raspolaganju Društvu kao "sopoc"; Josip Perović koji je očistio temelje crkvice svetog Jurja i postavio simbolični oltar te uredio prostor oko crkvice, zahvalio je prisutnima uz molbu da se svi zauzmu te da se podigne barem dio temelja srušene crkvice.

Nakon skupštine predsjednik Vijeća Općine Dobrinj Neven

Komadina svečano je otvorio obnovljenu prostoriju Društva. Tom prilikom obratio se okupljenima ugodno iznenađen tolikim brojem ljudi koji aktivno ili kao simpatizeri sudjeluju u radu Društva, tolikim brojem sekcija i aktivnošću Društva.Zahvalio je akademiku Strčiću na njegovom dosadašnjem radu, posebno na promoviranju Dobrinjštine i otoka Krka, te mu čestitao imenovanje počasnim predsjednikom Društva. Predsjednik Komadina potom je presjekao vrpcu koju su držale djevojčice Dajana i Loren Justinić i Anika Žegarac. Prostoriju je blagoslovio velečasni Ivan Buić.

Nakon razgledavanja prostorije upriličena je zakuska i tonoc po starinski.

Upisani su novi članovi, a podijeljne su i pristupnice Društva.

U svakom radu ima i propusta, za one koji su možda zakinuti dodjelom priznanja ili javnom zahvalom Društvo se ispričava; ovo je tek prva godina takve prakse, a u idućem razdoblju svi koji na bilo koji način doprinesu radu mogu biti nagrađeni, a pozitivna i konstruktivna kritika je dobrodošla kao i bilo kakve i bilo čije sugestije koje doprinose tome.

Prije održavanja skupštine članovi Odbora odnijeli su cvijeće na grob nikad prežaljene članice folklorne skupine profesorice Snježane Marčec, rođene Strčić, koja je svoj prvi nastup imala također na otvaranju Krčkog mosta, a koja je za svoj zadnji dom, iako je cijelog života živjela u Rijeci i Zagrebu, odabrala ovaj ispod Svetog Jurja, čije ime nosi Kulturno društvo.

Ankica Šamanić-Žegarac

7

Reportaže Mješoviti pjevački zbor bilježi nove uspjehe

U SLUŽBI PROMIDŽBE I UMJETNOSTI Mješoviti zbor “Zvon” koji već treću godinu djeluje pri Kulturnom društvu “Ive Jelenović” iz Dobrinja ovih dana bilježi nove i to internacionalne uspjehe. Nakon dvostruko osvojene treće nagrade na praškom božićnom festivalu, sredinom listopada "Zvon" je u sklopu petodnevne turneje postao prvi hrvatski zbor koji je ikada nastupao u strassbourškoj prvostolnici “Notre Damme”, predvodivši nedjeljno liturgijsko slavlje, izvodeći Peranovu misu pod ravnanjen maestra Ivice Frlete i uz orguljašku pratnju Nevena Kraljića.

Prije toga “Zvon” je gostovao i u pokrajini Schwarwald na proslavi 125. godišnjice tamošnjeg pjevačkog zbora.

Uslijedio je potom odlazak u Karlsruhe, a na poziv Hrvatsko - njemačke zajednice. Tom je prigodom došlo do zanimljivog susreta; naime, dušebrižnik naših iseljenika u Karlsruheu je velečasni Ivan Plješa koji je pak 60-ih godina boravio kao župnik u Polju. Još jedan prilog tezi da je svijet uistinu mali !

8

Spomenimo na kraju da “Zvon” trenutno broji 30 članova koji se marljivo pripremaju za predstojeće nastupe pod budnim okom i mentorskom palicom maestra Ivice Frlete, umjetničkog ravnatelja Zbora. Nedavni uspjesi u Strassbourgu dokaz su da se i iz relativno malih sredina trudom i marom u svijetu može čuti za hrvatsku glazbenu baštinu.

Zdenko Kirinčić, voditelj Mješovitog pjevačkog zbora “Zvon”

HODOČAŠĆE VJERNIKA MAJCI BOŽJOJ TRSATSKOJ U nedjelju 13. listopada hodočastila je naša biskupija na Trsat. Došli smo u velikom broju; neki u svojoj organizaciji, neki pak organiziranim prijevozom, tj. autobusima.

Misno slavlje predvodio je krčki biskup mons. Valter Župan. U hodočašću su sudjelovale i neke organizirane grupe iz krčke biskupije koje su, neke već svojom zamjetljivom prisutnošću, neke i posebnim programom, dale ovom hodočašću poseban pečat.

Među njima su posebno bile zamijećene: Pokret za život, KD “Sv. Petar Gabonjin” iz Gabonjina i Rosopasna, ministranti s Raba i Lošinja, ženska klapa “Teha” iz Cresa, članovi crkvenih zborova raznih župa s otoka Krka, prvopričesnici i krizmanici iz Krka sa svojom vjeroučiteljicom i dr.

Na čelu ulazne procesije išle su uz križ zastava trsatskog svetišta i hrvatska državna zastava, za njima zastave Pokreta za život, župe Rab i KD “Sv. Petar - Gabonjin”. Slijedili su ministranti slika Gospe Trsatske, svećenici i o. Biskup.

Prisustvovali smo misnom slavlju u kojem nas je o.

Biskup pozvao na molitvu, skrušenost i ljubav kakvu imaju, osjećaju i daju majke, a uzor im je Nebeska Majka Marija.

Dr. Tatjana Radivoj

Iz naših župa

- DUŠE PRESVETI… DODI, U nedjelju 6. listopada 2002. bilo je posebno svečano u župama Rasopasno i Gabonjin.

Tog je dana osam krizmanika primilo sakrament svete potvrde koji im je podijelio biskup krčki msgr. Valter Župan.

U Gabonjinu su svetu potvrdu primili: Sabina Božić, Monika Gršković, Megi Mršić, Silvija Grdinić i Nikolina Kirinčić.

U župi Rasopasno krizmanici su bili: Silvija Gržetić, Josip Gržetić te Ivan Šamanić.

Od strane Uredništva te u svoje ime upućujem čestitke krizmanicima.

Krizma u Rasopasnom

Krizma u Gabonjinu

Marina Pavačić

Krizma u Polju

U nedjelju 3. studenog u župi Polje petnaest krizmanika primilo je sakrament svete potvrde koji im je podijelio biskup krčki mons. Valter Župan.

Krizmanici su: Eleonora Dunato, Toni Gržetić, Toni Gržetić - Gašpić, Hrvoje Kojić, Kasandra Živković, Zorica Blažek, Luka Čutul, Barbara Dunato, Jadranka Dunato, Sara Ivelja, Anita Jelenović, Petra Malatestinić, Boris Martinčić, Renato Škrgulja i Đurđica Žužić.

Krizma u Dobrinju Pastirski pohod oca biskupa župi Dobrinj trajao je od 24. - 27. listopada.

Biskup je posjetio i kapele po mjestima, župe te se susreo s djecom nižih i viših razreda, mladima, mladim bračnim parovima kao i krizmanicima, njihovim roditeljima i kumovima.

Pohod oca biskupa završio je 27. listopada svečanom misom gdje su djeca 7. i 8. razreda primila sakrament Sv. potvrde.

Krizmanici župe Dobrinj su sljedeći: Ivan Gržetić Sanjin Matanić Ivan Mršić Daniel Pavačić Ines Radoslović Šime Trzija Ana Turčić Jelena Tićak Martin Škrabonja

Svetkovine u mjesecu studenom po našim župama: 11. studenog: Martinja, Gostinjac 21. studenog: Gospoja od Zdravja 23. studenog: Klimantova, Klimno

9

Škola i vrtić

NOVA ŠKOLSKA GODINA Školskim zvonom i misom za naše učenike započela je još jedna školska godina. U klupe je po prvi put sjelo dvanaest malih prvašića, željnih znanja ali i igre. Na svečanoj priredbi upriličenoj za prvi dan škole, svim učenicima podijeljen je još jedan novi broj našega školskog lista “Pinkuzić”. Kao što se priliči, najprije su ga dobili đaci prvaci, a tek onda ostali.

Uz redovitu nastavu učenici mogu svoje obrazovanje obogatiti sudjelovanjem u mnogim izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima, u koje se uključuju prema svojim željama i sklonostima.

Organizirane su likovna, dramsko - recitatorska i ritmička grupa, školski zbor, folklor, škola svirke sopela, šahovska družina i engleski jezik.

Učenicima četvrtog razreda u okviru izborne nastave na izbor su još i informatika i njemački jezik. Svi su rado dočekali barba Svetka da ih nauči čitati i pisati glagoljicu.

Rado se uči uglata i obla glagoljica i kurziv, pismo naših pradjedova na koje smo i

danas ponosni. Gotovo svi učenici redovito pohađaju vjeronauk.

Sve blagdane tijekom godine učenici sa svojim učiteljicama obilježavaju prigodnim svečanostima i priredbama. Nedavno je upriličena svečanost darivanja za Dane kruha i plodova zemlje. Učenici su nas podarili plodovima naših oranica i svojim kruščićima koje su ispekli sami ili uz pomoć svojih mama. Posjetili smo i darivali starice u domu Zviranj. One se posjetima mališana svake godine jako raduju.

Za radost lijepe i nove knjige, drage svakom djetetu, možemo zahvaliti razumijevanju vijećnika naše općine. Sredstvima koje nam je odobrilo Vijeće, knjižni fond naše školske knjižnice obogaćen je novim naslovima knjiga potrebnih za redovitu lektiru.

O svim važnijim događajima u školi i oko nje nastojat ćemo vas redovito izvještavati.

Marija Pleše

Prvašići dobrinjske škole s učiteljicom Nevenkom Kirinčić Dani kruha u školi i posjet staricama u Zviranju

10

IZ ŽIVOTA I RADA DJEČJEG VRTIĆA U POLJU Ove godine vrtić polazi 16 mališana, pretežno iz Šila i Polja, no polaze ga i djeca iz Dobrinja, Hlape i Klimna.

Svake godine vrtić ima osnovnu temu iz koje proizlaze razne interesantne aktivnosti. Te aktivnosti provode se kroz priču, igru, glazbu, šetnju i izlete, a sve u cilju stjecanja novih životnih saznanja i pripreme starije skupine za školu. Tema je ove godine odabrana na nivou svih vrtića otoka, a njen je naziv “Voda život znači”.Djeca će upoznati značaj vode kako za ljude, tako i za biljke i životinje. Sve što djeca dožive u vezi s vodom bit će prezentirano prvenstveno roditeljima kroz foto zapise i dječje radove na završnoj svečanosti krajem radne godine.

Jasenka Frković

Razmišljanja i sjećanja

U CARSTVU SJEĆANJA U životima sviju nas postoje posebni trenuci, lijepi, manje lijepi, radosni i tužni. Tada, možda više no ikad osjetimo koliko nam nedostaje njihova pažnja, blizina i prisutnost.

Voljeli bismo i željeli s njima podijeliti te trenutke, no oni sada spavaju snom mira.

Nedostaju nam naši najmiliji, naši očevi, majke, braća, rođaci, prijatelji ... znamo, smrt nikoga ne zaobilazi, ali ipak, teško je pomiriti se tom činjenicom. Razni su oblici utjehe koju potražimo kad izgubimo najmilije, vjerujući da vrijeme liječi svaku ranu, ali i svjesni da to vrijeme treba najprije proći.

I dok čekamo da trenuci bola prođu, s vremena na vrijeme pobjegnemo u carstvo iz kojeg

nas nitko ne može istjerati carstvo sjećanja. U tom skrovitom kutku čiji ključ jedino mi imamo, ponovno oživljavaju naši dragi, njihova djela, naši zajednički trenuci. I opet smo, makar nakratko s njima, makar nakratko sretni.

A onda iluzija prođe. Valja se opet vratiti u svakodnevicu, bez njih, u iščekivanje vremena bez bola i patnje ... i ponovnog susreta s njima, našim dragima.

U povodu Dušnoga dana izaslanstvo Općine Dobrinj položilo je cvijeće i zapalilo svijeće kod križa na mjesnim grobljima Polje, Dobrinj, Kras, Gabonjin, Rasopasno i Sužan, u znak sjećanja na sve preminule stanovnike naše o p ć i n e . To m p r i g o d o m izaslanstvo je odalo počast i hrvatskom branitelju Zlatku Kamenariću iz Šila, koji je sahranjen na mjesnom groblju u Polju.

ZAUVIJEK ĆE ŽIVJETI HRVATSKI RATNICI IN MEMORIAM: ZLATKO Ovih dana bliži smo im i čvršće s njima povezani. Cvijet, svijeća, suza, molitva i hvala … znanima i neznanima za sve što su nam dali i ostavili znano i neznano.

Ipak, dok posjećujemo posljednja počivališta naših najbližih, ima li u nama barem djelić mjesta za one koji su svoje živote dragovoljno položili na oltar Domovine?

Jedan od njih krenuo je u obranu Lijepe Naše iz Šila još s prvim odjecima zločinačkih tenkova i pušaka, na samom početku srbočetničkog krvavog pira po hrvatskom teritoriju.

U nekoliko redaka prisjetimo se njega, hrvatskog viteza Zlatka Kamenarića.

18. siječnja 1952. u Zagrebu počinje Zlatkov životni put, dug tek 4 desetljeća. Kao vrlo mlad, netom završivši srednju školu, odlazi u Njemačku gdje će ostati do 1983. godine.

KAMENARIĆ (18. 1. 1952. - 30. 5. 1992.)

Pored i tada neskrivene ljubavi za Hrvatsku, u Zlatkov su život ušle tri nove ljubavi supruga Stanka r. Maričić te kćerke Tamara i Anita. Već spomenute 1983. obitelj Kamenarić seli iz Njemačke u Šilo, gdje se Zlatko zapošljava u "Zlatnom otoku", a potom u poduzeću "Tiha".

Koncem 1990. godine zločinački tenkovi i topovi prekinuli su mirne živote Hrvata, a kao

odgovor na dugogodišnju prisilnu šutnju hrvatski su vitezovi uzvratili jednoglasno, ujedinjeni pod geslom "sve za Hrvatsku".

Nedugo po formiranju slavne 111. brigade HV-a, Zlatko Kamenarić napušta Šilo i dragovoljno stupa u borbu za slobodu. Nije ju dočekao; poginuo je 30. svibnja 1992. kod Brinja nekoliko dana kasnije sahranjen je uz vojne počasti na mjesnom groblju u Polju.

Prisjetimo ga se stoga ponekad njega i svih onih koji su svoje živote i slobodu dali u zamjenu za naše živote i našu slobodu.

Sada, kada su dani bola i patnje iza nas, ne zaboravimo naše vitezove, baš kako i pjesma kaže: "…iznad polja makova blagi lahor piri, zauvijek će živjeti hrvatski ratnici!"

G. Gržetić

11

Savjeti stručnjaka

BERBA MASLINA Vrijeme je za početak berbe maslina. Masline se beru u fazi zrenja, tj. kada imaju najveću količinu ulja u plodu, što se može ispitati analizom. Kako to često nismo u mogućnosti, vrijeme za berbu se odredi kada na stablu ima više od 1/3 plodova tamnoljubičaste boje.

Ulje loše kakvoće dobit ćete, između ostalog, i ako se beru masline s poda (osobito ako su duže stajale).

Kada se masline uberu, najbolje ih je odmah preraditi u ulje. No, često to nije odmah moguće (zbog premale količine za vlastitu preradu, čekanja na red i sl.). Nikako ne preporučam držanje maslina u plastičnim vrećicama, osim za prijevoz, jer se već nakon 24 sata počinju kvariti. Nešto su bolje vreće od jute ili pletene PVC prozračne. Prema tome, čim se masline dopreme kući, potrebno ih je iz vreća prebaciti u tankom sloju (10 do 15 centimetara) na tzv. drvene lese. Ako ih nemamo, masline se mogu odložiti na betonski pod. Kao priručno sredstvo mogu se upotrijebiti i drvene plitke letvarice koje se može naslagati jednu na drugu ( u jednu letvaricu stane oko 7 do 8 kilograma maslina). Tako spremljene masline također ne mogu stajati duže od 15-ak dana, s tim da ih je potrebno povremeno malo promiješati. Čuvaju se u tamnijim, ali prozračnim prostorijama.

Kada se masline prerade i dobije se ulje, čuvamo ga u kamenici (tko je još ima), staklenim posudama, inox bačvicama (najbolje) ili u posudama od tvrde plastike.

Nakon 30 dana dobro je obaviti pretok, tj. odvojiti čisto ulje od taloga i “murke”. dipl. ing. Davor Balenović (iz “Krčkog kalendara”, 1996.)

12

GRIPA ILI INFLUENCA Jesen je godišnje doba u kojem dolazi do meteoroloških promjena, tj. sve naglijeg prijelaza iz toplih ljetnih u hladne i kišne dane. To su svojevrsni “šokovi” za naš organizam čiji se obrambeni mehanizam ne stigne “prilagoditi”. Dolazi do reakcija pada imuniteta, a koje se manifestiraju malaksalošću, hunjavicom, kihanjem i šmrcanjem, promuklošću i kašljem, temperaturom i općim lošim stanjem. Tada govorimo o virozi.

Kada imamo povišenu tjelesnu temperaturu (38° 39°), klonulost, bolove u čitavom tijelu, glavobolju, mučninu s povraćanjem, kihanje, hrapav glas, promuklost i jaki suhi kašalj, to stanje dijagnosticira se kao gripa.

Gripa je akutna infekciona bolest koju uzrokuju virusi influence. Akutna faza traje 5-7 dana. Prenosi se kapljičnim putem kihanjem, kašljanjem i govorom. Javlja se tijekom cijele godine u obliku epidemije i vrlo se brzo širi.

A sada malo o terapiji: virusna infekcija nema specifičnog lijeka; liječe se simptomi bolesti i primjenjuju opće higijenske mjere protiv zaraznih bolesti te vakcinacija.

Za vrućicu i bolove pijte puno čaja za znojenje i protiv prehlade, cvijet lipe, Novogal tablete i kombinirane praškove.

Za promuklost i kašalj: sirupe trputca, jaglaca, bijelog sljeza, timijana, prsni ili sljezov čaj, tablete za sisanje, npr. Septogal ili Strepsils.

Za lakše disanje: otopine za inhalaciju, korijen bijelog sljeza, cvijet kamilice, list paprene metvice, mast za prehladu koju namažete na prsni koš, kapi za nos.

Ako se pojavi herpes, koristite mast za herpes i mast za usne.

UZIMAJTE REDOVITO LIJEKOVE! OSTANITE U KREVETU! Jedite laganu ali kaloričnu hranu i pijte puno tekućine.

Ako se nakon 6 dana jave novi znakovi bolesti u predjelu grla, uha ili pluća, znači da je nastupila bakterijska infekcija koja se liječi antibakterijskim lijekovima. Tada potražite pomoć liječnika!

Liječenje dojenčadi, trudnica, dojilja, srčanih bolesnika i starijih osoba zahtijeva kontrolu liječenja od prvog dana bolesti.

Cijepljenje ili vakcinacija provodi se pri epidemiološkim službama, Cjepivo je prvenstveno namijenjeno osobama starijim od 65 godina, bolesnicima s kroničnim oboljenjima srca, pluća, bubrega, onima sa šećernom bolesti, transplantiranim i drugim teškim bolesnicima te zdravstvenim djelatnicima.

NE ZABORAVITE DA SE BOLEST PRENOSI I OSTATKOM HRANE, RUBLJEM I POSUĐEM! SVOJIM LIJEČENJEM SPRJEČAVATE DA I DRUGI OBOLE! dr. Tatjana Radivoj

Briga za baštinu Vrijedan doprinos književnika Branka Turčića hrvatskoj dijalektologiji

VRIJEME JE ZA VRIJEME

ČOKAVICA OTRGNUTA ZABORAVU

STUDENI ILI ANDRIJSKI MISEC

Dobrinjski govorni tip, uz vrbničke i omišaljske govore, reprezentant je arhaičnokonzervativne grupe krčkih govora, a izvorno sačuvanim glagolskim i morfološkim oblicima jedan je od najautentičnijih čakavskih poddijalekata.

Ipak, o dobrinjskom se govoru sve do početka 50-ih godina 20. stoljeća vrlo malo pisalo, a pokušaji sabiranja leksičkog blaga ostali su na početnoj razini. Zahvaljujući Branku Turčiću, književniku i publicistu iz Čižića, čokavica je konačno dobila svoj rječnik, popraćen i prvom zbirkom priča na čokavici, sve to u reprezentativnom obliku pod nazivom “Sedmoškojani - Prvi čokavski rječnik”. Rječnik i zbirka priča svojom vrijednošću nadilaze uže zavičajne okvire, jer, rekosmo, radi se o prvom pokušaju objedinjavanja sabranog leksičkog blaga na jednom od najarhaičnijih oblika čakavskoga narječja.

Poticaj za pisanje autor Branko Turčić dobio je od nedavno prerano preminule hrvatske dijalektologinje Snježane Hozjan, pa je ovaj rad i svojevrstan hommage cijenjenoj dijalektologinji koja je izučavanju čokavice posvetila veliki dio svog kratkog životnog vijeka. “Sedmoškojani - Prvi čokavski rječnik” objavila je Izdavačka kuća “Adamić” iz Rijeke koja će, tvrdi njezin direktor Franjo Butorac, nastaviti u istome U službi promicanja čokavske besedi: Franjo Butorac, Gordana Gržetić, Branko Turčić, prof. dr. Zdravko Jelenović i Davor Velnić

smjeru, tj. njegovanja čakavskog pisanog izraza. Urednik Davor Velnić u polemičkom uvodniku “Niš ni slaje od uspomene” iznova analizira stoljetno pitanje o (ne)slavnoj sudbini čakavice, a recenziju potpisuje prof. dr. Zdravko Jelenović. Prvi čokavski rječnik, u skladu s normom, akcentuiran je i to izvornim starohrvatskim dvoakcenatskim sustavom, a taj je posao obavila prof. Gordana Gržetić.

“Sedmoškojani - Prvi čokavski rječnik” prezentirani su 2. kolovoza u Dobrinju, a potom je uslijedilo još jedno predstavljanje, u riječkoj Filodramatici. Branko Turčić svojim je Rječnikom i zbirkom priča podario veliki i hvalevrijedni kapital hrvatskom jezikoslovlju, no, zabrinjavajuća je činjenica da među mladim žiteljima dobrinjskoga područja ostaje nerazumljivo više od 70 posto rječničkog fonda. Hoćemo li, dakle, uspjeti otrgnuti čakavicu zaboravu, ili će od svega toga ostati tek riječi urednika Davora Velnića “niš ni slaje od uspomene”?!

Studeni, pučki prozvan “andrijski misec” na našem je otoku najkišovitiji mjesec u godini, a prosječnom mjesečnom temperaturom od 10 do 12 stupnjeva osjetno hladniji od listopada. Zbog izrazite ciklonalne aktivnosti u Sredozemlju, mjesec studeni karakterizira jaka, čak olujno jugo, no sve češće zamjećuje se i jača bura (vidi rubriku “Vremeplov”)..

Osjetno pogoršanje vremena dolazi u trećoj trećini mjeseca, stoga treba vjerovati staroj uzrečici: “Sveta Kata, snijeg na vrata”. U nas se pak, vezano za blagdan svete Katarine, 25. studenog, običava kazati: “Katarina katara, do Božića misec dan” - u istom kontekstu, budući pojam Božića u prenesenom značenju označava izrazito hladno vrijeme.

MOŽDA NISTE ZNALI… Tijekom 2002. godine dogodit će se ukupno pet pomrčina tri pomrčine Mjeseca i dvije Sunca. Treću, djelomičnu pomrčinu Mjeseca moći ćete pratiti u srijedu, 20. studenog od 00 sati i 33 minute, sve do 04 sata i 58 minuta.

Zdenko Kirinčić

Foto: N. Gržetić

13

Eko oko Nastavljena tradicionalna akcija biranja najljepših balkona, vrtova i okućnica Dobrinjštine

SINTEZA SKRIVANJA I OTKRIVANJA U organizaciji Turističke zajednice Općine Dobrinj već tradicionalno se provodi akcija ocjenjivanja najljepše uređenih balkona, vrtova i okućnica, ove godine po peti put uzastopce.

Na žalost izostao je očekivani odaziv mještana u prijavi svojih okućnica, pa je bez uputa bilo nemoguće znati i doći do svakog uređenog vrta na području prostrane Dobrinjštine.

Na prijedlog komisije u sastavu Ana Gršković, direktorica TU te stručnjaka iz poduzeća “Studio perivoj” iz Malinske, mr. Dobrile Kraljić, i Vlaste Oreb, dipl. ing. agr., Turističko je vijeće odlučilo kako slijedi: U kategoriji a) noviji objekti nagradu je dobila gospođa Marija Fugošić, Stara Cesta 30 Šilo, dok su u užem izboru bili

obitelji Andrić iz Šila i Turčinović iz Gabonjina; u kategoriji b) starinske kuće te one obnovljene u tradicijskom stilu, nagradu je dobila obitelj Leko, Vila Ljuba, Županje, dok su u užem izboru bile obitelji Blecich iz Krasa i Crnčić iz Rosopasna; u posljednjoj kategoriji c) uslužni i ugostiteljski objekti, nagradu je

dobio restoran “Žal” iz Klimna, a u užem su izboru još bili restoran “Oleander” iz Klimna t e B i s t r o “ Ke n n e d y ” i z Dobrinja.

Prigodne nagrade uručit će se n a S k u p š t i n i Tu r i s t i č k e zajednice koja će se održati u studenom, a o čemu će nagrađeni biti obaviješteni.

Ana Gršković, dipl. oec.

ESTETIKA I ČISTOĆA OKO NAS Uglavnom primijetimo, vidimo da je strašno, kritiziramo, bojimo se i goreg itd., itd.

A što činimo da to što vidimo oko sebe bude drugačije?

Gotovo ništa ili tek nešto, netko ponegdje.

Osim pokojih upita na krivim mjestima, međusobnih izmjena mišljenja i pokojih individualnih akcija, sve stoji poput mrtvog slova na papiru.

Da bi nam mjesta u cjelini izgledala ljepše, nije dovoljno da kroz svake hvale vrijednu akciju TZO Dobrinj o uređenju okućnica prihvate samo svjesna domaćinstva, već da i Mjesni odbori utječu na sve ostale stanovnike i raznim odredbama, čak i rokovima, prisile pojedince na uređenje

14

svojih okućnica gdje žive, kao i okućnica nekretnina u kojima ne žive, a njihovi su vlasnici.

Primjer - Polje, okućnice uz glavnu cestu do Šila, gdje se naizmjenično uočavaju trud i nemar.

Osim toga, treba konačno na nivou Općine reći nešto o stilovima gradnje, ako mi uopće želimo zadržati izvorni otočni i primorski ugođaj.

Posebno je važno za sve nas na ovom dijelu općine riješiti izgled odlagališta smeća na samom ulazu u Šilo. Obaveza je vlasnik poduzeća za odvoz smeća da te kontejnere čisti, pere. Taj je prostor potrebno odvojiti od pogleda živom ogradom nasada zimzelenog drveća i provoditi raskuživanje

zemljišta.

Za sada je to izvor zaraze čovjeku, biljci i životinji.

Edukacija je i djelo, ne samo teorija. Možda bi ipak oni koji plaćaju jednom za promjenu tražiti da se radi temeljito, poštujući neke osnovne ekološke standarde.

Stara poslovica kaže: “Bez alata nema zanata”. A ja se pitam, zašto ova općina kupuje kontejnere kada joj to nije osnovno sredstvo za rad?

Možda bi se ipak trebalo oštrije postaviti u odnosu na svih nas koji smo sudionici svega što se zbiva u ovom dijelu otoka. Svi skupa bismo trebali prestati s praksom linije nezamjeranja.

Jasenka Frković

Gore: Vila Ljuba Gore desno: Restoran "Žal" Desno: Marija Fugošić

Dolje: Detalj iz lijepo uređenog vrta

15

HLAPA

MALE MESTA SRCA MOGA (1)

Hlapa je starije naselje praslavenskog podrijetla čije ime (prema I. Jelenoviću) vuče korijen od naziva hlapoc, ili modernije konablja, što asocira na izrazito pastirski kraj.

Najveći uspon imala je oko 1935. godine kada je tu živjelo 169 stanovnika, da bi ih već 1970. bilo samo 67. Danas ih prema popisu ima 63.

Hlapa se dijeli na Gornju i Donju, na čijoj granici ovih dana niče nova crkvica koja će biti posvećena svetoj Ani. Grade je vrijedne ruke mještana uz pomoć mnogobrojnih vikendaša. Jedan od najaktivnijih je predsjednik Mjesnog odbora Gornje Hlape Dragan Simović koji kaže: “Crkvica je konačno ostvarena želja naših mještana koju gradimo sami svojim rukama, uz najveću pomoć Općine Dobrinj. Dragocjena je i pomoć naših Merikani,

građevinskih firmi s otoka i svih na čija smo vrata pokucali.”

Inače, otvorenje crkvice planira se za 26. srpnja 2003.kada se i slavi sveta Ana. Ovo malo stalnih stanovnika koji su jedinstveni u provođenju zajedničkih akcija isto nastavlja i u slobodno vrijeme, družeći se i veseleći na raznim proslavama i godišnjicama.

Kako stari, tako još više mlađi zajednički proslavljaju rođendane i dočeke Nove godine u svom Mjesnom domu koji su samoinicijativno počeli uređivati na korist sebe, a ponos svima nama.

Na što se žale? Kažu da su ljuti bezobzirne vozače koji po nizbrdici kroz njihovo selo voze nedopuštenom brzinom ugrožavajući dječju igru na igralištu smještenom uz samu cestu.

Jedina žrtva do sada je krava vlasništvo Ivana Jakominića Mondinića koja je u sudaru s autom izgubila glavu. Čime se ljudi bave? Jedan određeni broj radi u nedalekom pogonu stolarije ili su zaposleni izvan mjesta u uobičajenim većim poduzećima. Svojevremeno je jedan poduzetnik mislio otvoriti pogon aluminijske stolarije u Mjesnom domu, ali je izgleda ideja zamrla. Jedan od stanovnika Gornje Hlape bavi se uzgojem činčila i to uspješno, pa ako Vas zanima, možete ga posjetiti i ujedno pogledati izuzetnu kolekciju palmi na adresi Hlapa br. 6.

Kada dođe nedjelja, po lijepom vremenu ljudi se nađu na jogu i balaju ili se šeću po predivnom krajoliku i šumskim cestama u pravcu Županja, Svetog Vida, Dobrinja ili Solina.

Zima je dosadna kao i drugdje, te su karte ili konoba s prestižnim hlaparskim vinima jedina razbibriga.

M.R.

Fotografije: G. Pleše