Issuu

broj 61. godina 21. kolovoz 2022. list Općine Dobrinj www.dobrinj.hr OPĆJ IIN NAR DB O Načelnik i Općinsko vijeće čestitaju vam Dan Općine - Stipanjui Općinsko vijeće vam Općine Stipanju 180 godina školstva u Dobrinju ë Skenirajte mobitelom i poslušajte kako je to bilo !

2 U godini, čije su brojke zanimljivo posložene – 2022.dogodilo nam se svašta S pozitivnim i negativnim prizvukom ove riječi. Lijepe, planirane, manje lijepe i neplanirane situacije, obilježile su prvih sedam mjeseci ove godine. Crtu smo zasad podvukli pod mjesec srpanj, kako to obično činimo, kad pripremamo „Fanot“, koji će izaći za našu i vašu Stipanju. Treći dan kolovoza zajednički je blagdan svih nas žitelja Dobrinjštine kada obilježavamo i kao Dan Općine Dobrinj. U našem stipanjskom broju obradili smo i samu instituciju i cjelokupan općinski teritoriji to kroz redovite ispunjene rubrike. Uvijek ističem da rubriku „Razmišljanja i sjećanja“ volim ostaviti praznu, ali i ovog smo puta u njoj zabilježili jedan odlazak jednog velikog a s druge strane malog i pravog čovjeka. Popratili smo sve značajne trenutke, a takvih je u sedam ovogodišnjih mjeseci zaista bilo puno. Stoga neću uobičajeno nabrajati naslove i događaje koje smo obradili, upravo iz razloga što im je značaj podjednak. Uz preporuku da pročitate naš „Fanot“, te uz želju za ugodno čitanje, svima vama, drage čitateljice i čitatelji, stalni i povremeni stanovnici naše Dobrinjštine, prijatelji nas i našeg kraj, čestitam i naš posebni, vjekovni blagdan, svima nam uvijek dragu Stipanju ! Sretna vam i Stipanjaradosna!

ŠKOLSTVO

Općinski načelnik Neven Komadina Uvodno slovo Dragi žitelji općine Dobrinj i čitatelji

NA DOBRINJSKOM PODRUČJU U POVODU 180 GODINA POSTOJANJA

ŠKOLE U 1842.DOBRINJU-2022.

Posljednjeg dana školske godine, u utorak, 21. lipnja 2022., dobrinjska je škola obilježila prigodnim programom značajnu obljetnicu 180 godina od osnivanja i kontinuiranog rada škole u Dobrinju. Prigoda je to da se prisjetimo ključnih povijesnih momenata vezanih uz otvaranje i djelovanje izuzetno važne prosvjetne ustanove otočnog prostora, a posebice Dobrinja i okolnog područja. Seoski ili ladanjski kaptol utire put školstvu U Dobrinju je od davnine postojao seoski ili ladanjski kaptol koji je okupljao i povezivao oko zajedničkih ciljeva mjesne svećenike, a pojedini od njih povremeno bi organizirali u svojim kućama privatnu školu sa ciljem opismenjavanja zainteresiranih, posebice onih koji su morali naučiti čitati da bi mogli aktivno sudjelovati u bogoslužju. Istodobno su ih poučavali pojedinim disciplinama. Radi se, dakako, o privatnim školama. Valja se prisjetiti da je seoski kaptol kao organizirana ustanova u Dobrinju postojao zasigurno još od desetog stoljeća, o čemu svjedoči poznata Darovnica slavnog Dragoslava, s nadnevkom 1. siječnja 1100. godine. Sačuvane kaptolske ili kapitulske knjige predstavljaju dragocjeno povijesno vrelo ovoga kraja. Međutim, odlukom državne vlasti, kaptoli su ukinuti 1825. godine Državnom odlukom ukinute privatne škole Austrijska je vlast ukinula 1822. godine sve privatne škole na otoku i osnovala u Krku glavnu školu (Caposcuola) za cijeli otok sa službenim – talijanskim i njemačkim jezikom. Zbog udaljenosti, otočna su je djeca slabo polazila i nije ispunila prvotnu namjenu. Trebalo je promisliti način kako približiti školovanje onima kojima je namijenjeno. Budući da je školstvo bilo pod biskupijskim nadleštvom, crkva je započela s organiziranjem škola u otočnim mjestima, najprije u sjedišta dekanata Omišlju i Vrbniku, a potom u većim mjestima. U pisanju prvih udžbenika za đake na hrvatskom, odnosno ilirskom jeziku, angažirali su se mnogi svećenici nadzornici škole u Krku. Nakon 1869. godine, kad su škole prešle iz crkvene u državnu nadležnost, svećenici su u školi zadržali katehetsku službu, iako su mnogi ostali i dalje učitelji.

Ostale škole na dobrinjskom području Za drugu školu na dobrinjskom području zaslužan je poznati slavist i povjesničar svećenik dr. Ivan Črnčić koji je 1885. godine u rodnome mjestu u Polju otvorio školu za djecu iz Polja i Županja. Zatim je 1903. godine otvorena škola u Krasu. Družba sv. Ćirila i Metoda za Istru otvorila je 1908. godine u Gabonjinu pučku školu koja je 1921. godine postala državnom. Školska zgrada je u mjestu podignuta još 1907 godine Škola u Sužanu otvorena je 1913. godine Školska zgrada, u kojoj se nalazi ujedno i kapelanski stan, u Rasopasnu je sagrađena još 1904. godine, ali je škola otvorena tek 1921. godine ***** Međutim, zbog smanjenog broja djece sve su se škole okolnih dob i j kih lj il kea

Mladi svećenik Anton Kirinčić otvorio školu Budući da je školstvo tada bilo pod crkvenim nadzorom, biskupijska se uprava brinula o osnivanju škola. U središtu dekanata u Omišlju školska je nastava krenula 1840. godine Dobrinjski svećenik Anton Kirinčić (1815 – 1893) pokušao je naći rješenje u toj novonastaloj situaciji za svoje mjesto Još kao kapelan u rodnoj župi, zainteresiran za prosvjetu u narodu, obratio se Biskupskom ordinarijatu u Krku s molbom da mu dopusti otvaranje škole Dobivši pozitivan odgovor s pohvalom za plemenitu namisao, Anton Kirinčić otvorio je u studenom 1841. godine privatnu školu u vlastitoj kući, i sâm se prihvatio učiteljske službe sve dok nije postao upravitelj župe. Već iduće godine, 29. lipnja 1842, škola je dobila pravo javnosti i odlukom mjerodavne vlasti proglašena je općom pučkom školom. Taj se dan s pravom može prozvati danom osnivanja dobrinjske škole. U školi se uz hrvatski učio talijanski jezik do 1856. godine. Najprije je bila jednorazredna, zatim dvorazredna škola, a poslije se program produživao Polazila su je, kako je bio tada običaj, ispočetka samo muška djeca, a poslije i ženska djeca iz

Aktualno3

Dobrinja i okolnih mjesta: Hlape, Solina, Klimna, Županje, Žestilca, Gostinjca, Sv Vida, Sv Ivana, Tribulja, Klanica, Krasa i Polja Istodobno je osnovana i nedjeljna škola tzv opetovnica Školu u Dobrinju pohađala su, iako neredovito, djeca iz Gabonjina, do osnutka vlastite škole mjestu, dok su djeca iz Rasopasna u razdoblju od 1847. do 1921. godine polazila školu u Svetom Vidu. U središtu Dobrinja sagrađena je 1847. godine školska zgrada. Današnja nova suvremena zgrada osnovne škole podignuta je 2007. godine na zaravni između Sv. Vida Dobrinjskog i Dobrinja.

Aktualno4

Dobrinjska škola jedna od onih koje redovito bilježe povećanje učenika Mantinjadom u izvedbi sopaca Klaudija Dunata i Franja Turčića, te državnom i županijskom himnom koje je izveo školski zbor pod ravnanjem učiteljica Nariman Pavačić i Željke Komlenac, uz pratnju Davora Burlovića na klaviru, tijekom posljednjeg dana već prošle, od osnovaca vrlo vjerojatno sad već pomalo i zaboravljene školske godine, u ispunjenom predvorju dobrinjske Područne škole održana je svečanost obilježavanja 180. obljetnice osnovnog školstva u Dobrinju i Dobrinjštini. Na svečanosti nazočne učenike, učitelje, roditelje, uzvanike i goste u toj je prilici pozdravio najprije Žarko Žarković, ravnatelj Osnovne škole Omišalj u okrilju koje, od preustroja mreže školstva otoka Krka djeluje i njena dobrinjska Područna škola. Bivši ravnatelj Žarković u toj je prigodini s posebnim zadovoljstvom ukazao na činjenicu da je upravo dobrinjska obrazovna ustanova jedna od onih otočnih škola u kojima se svake godine iznova povećava broj učenika. Žarković je u istoj prilici predstavio i podatak da će već iduće nastavne godine škola slavljenica brojati više od 130 polaznika te da će time sad već osjetno premašiti svoje prostorne kapacitete zbog čega će vrlo skoro postati neizbježno njeno proširenje, odnosno povećanje Školsko jučer, danas i sutra Odmah po završetku ravnateljeva obraćanja, čast i zadovoljstvo predstavljanja školskog "jučer, danas i sutra" dobio je načelnik Općine Dobrinj, Neven Komadina koji je u svom izlaganju okupljene upoznao s dugom poviješću škole i školstva na području Dobrinjštine. – Počeci školstva u Dobrinju sežu daleko u 19. stoljeće, u vrijeme općeg nacionalnog buđenja u kojem je važno mjesto imalo školstvo i prosvjeta. Dobrinj je tada bio bez škole, a jedini obrazovani ljudi bili su lokalni svećenici, istaknuo je Komadina. Posebne zasluge za začetak obrazovnih aktivnosti pripadaju tadašnjem dobrinjskom svećeniku, vlč. Antonu Kirinčiću koji je još 1825. godine od Biskupskog ordinarijata u Krku najprije zatražio dozvolu za otvaranje škole koju je potom, u obliku

Svečano obilježena gotovo dva stoljeća školstva na Dobrinjštini 180 GODINA TRADICIJE UTKANO U ŠKOLU KOJA I DALJE SAMO RASTE

Aktualno5

privatne škole, otvorio u svojoj kući. U lipnju 1842. godine "Kirinčićeva" škola dobiva javno značenje, a spomenuti svećenik postaje njenim prvim učiteljem, nastavio je Komadina napomenuvši da je škola proglašena Općom pučkom školom koju su dužni bili pohađati svi mališani iz Dobrinja, ali i Hlape, Solina, Klimna, Žestilca, Županja, Gostinjca, Svetog Vida i Svetog Ivana, kao i Tribulja te dijela Krasa. Školu su u početku pohađala samo muška djeca, a u školskim je kronikama zapisano i da su u početku nastavu pohađala 63 pučkoškolca, navodi čelnik Općine Dobrinj ističući i da je već 1847. u središtu Dobrinja, na mjestu današnjeg Društvenog doma, izgrađena nova škola u koju su tada, zajedno s dječacima, po prvi puta krenule i djevojčice Načelnik je podsjetio i da su osim spomenutog svećenika, zasluge za razvoj školstva imali i mnogi drugi veliki i učeni ljudi s tog dijela otoka Krka, među kojima i dr. Ivan Crnčić, svećenik i doktor teoloških znanosti koji je 1830. rođen u Polju, a koji je dulji niz godina obnašao i dužnost ravantelja Zavoda sv. Jeronima u Rimu. Njegova velika zasluga je izgradnja osnovne škole u Polju koja je počela s radom 1885. godine a čiju je gradnju osobno i financijski pomogao. Nakon njegove smrti ustanovljena je zaklada iz koje se financiralo školovanje mnogih nadarenih učenika s područja Dobrinjštine Nastavljajući predstavljati 18 desetljeća dug, na trenutke izazovan put rasta i razvijanja obrazovnih nastojanja prosvjetara s tog dijela otoka Krka, Komadina je podsjetio i na nerijetke periode stagnacije koji su nastupali posebice u ratnim i poratnim vremenima, a nažalost i tijekom sedemdestih i osamdesetih godina prošlog stoljeća kad je nedovoljno promišljenim odlukama tadašnjeg otočnog rukovodstva škola u Dobrinju svedena na četverogodišnju, uz trend gašenja područnih škola u brojnim manjim mjestima Dobrinjštine. U tim su vremenima, podsjetio je nadalje općinski čelnik, osnovci s područja Dobrinjštine više razrede godinama morali pohađati u susjednoj Malinskoj i Vrbniku. Načelnik je ustvrdio i da je do novog, "pravog", i danas aktualnog zamaha školstva na tom djelu otoka došlo tek 90-ih godina, točnije nakon 1993. kad je preustrojem otočnih lokalnih jedinica odnosno osnutkom Općina Dobrinj lokalna zajednica dobila sredstva i alate vlastitog snažnijeg doprinošenja razvoju svih segmenata infrastrukturne ali i društeve svakodnevice svojih žitelja. Jedan od prvih projekata kojih su se prihvatili ljudi kojima je u to vrijeme bilo povjereno obnašanje izvršne vlasti bio je onaj povezan s izgradnjom nove škole i vraćanja sve "naše" djece pod krov vlastite područne škole, istaknuo je općinski načelnik podjećajući da je školska zgrada u kojoj je i ova proslava održana otvorena 2007. godine U pripremama izgradnje, izradi projektne dokumentacije ali i osiguravanju financijskih sredstava, ključnu su ulogu odigrali neki nama i danas vrlo dragi ljudi kojima nikad nećemo zaboraviti trud i elan s kojima su tada pomagali naša opravdana nastojanja, nastavio je načelnik uvrstivši u krug takvih zaslužnika iz redova županijskog Odjela za školstvo tadašnju župnijsku pročelnicu za školstvo Jasnu Blažević i pok. Nadiu Stipeč, voditeljicu investicija te danas aktualnog župana Zlatka Komadinu, čelnika Uprave za otoke Josipa Borića kao i tadašnjeg potpredsjednika Vlade RH, Damira Polančeca. Škola je tada brojala "samo" 88 polaznika, a podatak da ih već danas ovdje brojimo više od 130 te da nam za njihovo školovanje manjka prostora najbolje govori u prilog našim tvrdnjama da Dobrinjština mora imati svoju osmogodišnju školu, kao i da smo za to spremni osigurati sve potrebne uvjete, zaključio je načelnik. Najavio je i da se u ovom trenutku, suradnjom Škole, Općine Dobrinj, PGŽ-a i nadležnih državnih tijela intenzivno radi na projektiranju dogradnje dobrinjske škole novim učionicama, ali i obogaćenju njenih sadržaja planiranom gradnjom suvremene i prostrane školske sportske dvorane

Aktualno6

Temeljni kamen za školu koju danas pohađaju osnovci s cijele Dob-

Dobre želje i iz vrha Županije Svečanosti je nazočila i Edita Stilin, županijska pročelnica za obrazovanje koja je, osim upućenjem čestitki dobrinjskim osnovcima i njihovim nastavnicima na velikoj i značajnoj obljetnici, dobre želje iz Županijske uprave predstavila i potvrdom da su postupci pripreme tehničke dokumentacije nužne za proširenje škole već u poodmakloj fazi te da se očekuje kako će akti potrebni za gradnju biti u rukama "investitora" u odgoj i obrazovanje mladih otočana već koncem ove godine. Procjenila je i da bi, sukladno dosadašnjih iskustvima predstvnika županijskih tijela i službi zaduženih za školstvo, kamen temeljac budućih dogradnji dvojica Komadinažupan Zlatko i općinski načelnik Neven, mogli ondje postaviti već početkom nastavne g odine 2023./2024. Nagrade, priznanja i - Pinkuzić U društvu voditelja PŠ Dobrinj, Krunoslava Čuljata, općisnki je načelnik u istoj prigodi imao priliku uručiti nagrade i darove najboljim dobrinjskim osnovnoškolci ma, baš kao i posebna priznanja učenicima koji su u protekloj godini ostvarili zapažene rezultate na natjecanjima iz pojedinih predmeta. Vrlo su zanimljiv program pripremile učenice i učenici dobrinjske škole u kojem je bilo pjesme, recitacija, plesa i igrokaza, a na simpatičan su se način od svojih nastavnika i dojučerašnjih školskih kolega oprostili osmaši. Svi su oni dobili zaslužene aplauze ali je ipak najveći pljesak bio upućen učiteljicama i učiteljima ove istoveremno i velike i male otočne područne škole kad su, u samoj završnici velike školske fešte, svi zajedno otpjevali pjesmu "Dobrinj je bili grad". Na svečanosti je predstavljen i svim okupljenima podijeljen jubilarni, 20. broj školskog godišnjaka "Pinkuzić" (Vrapčić) čija je glavna tema upravo ova značajna obljetnica školstva na Dobrinjštini. U školskim je hodnicima istovremeno bila postavljena i prigodna izložba fotografija, dokumenata i predmeta iz duge, bogate i ponosa vrijedne povijesti dobrinjske škole

rinjštine 2003. godine položio je župan Zlatko Komadina. Školu je projektirao rijhečki arhitekt Nenad Kocijan a izgradili su je djelatnici omišaljske tvrtke GPP Mikić. Škola ima 1,4 tiusća četvornih metara zatvorenog prostora te više od 11 tisuća kvadrata uređenoga okoliša s travnjacima, parkiralištem, pristupnim putevima ali i osvjetljenim rukometnim igralištem. Od 2015. godine škola je, preustrojem otočnih škola, postala djelom OŠ Omišalj. Nastavu ondje danas uspješno i kvalitetno provodi njenih 25 zaposlenika, a Dobrinjci se zajednmo s Omišljanima diče i jakim, kvalitetnim, iznadstandardno popunjenim izvaškolskim stručnim kad rom, ponudom usluge produženog boravka i nizom drugih sadržaja koji ispunjenijom i bogatijom čine svakodnevicu mališana s tog dijela otoka Krka. Na velikoj školskoj fešti zasluženo su nagrađeni učenici Niko Gržetić, osmaš koji je proglašen učenikom generacije, a uz njega i Damjan Latinović koji je nagradu primio za postignuti rezultat u natjecanju "Klokan bez granica" (plasman među 10 posto najboljih u Hrvatskoj) te odličan rezultat ostvaren na županijskom natjecanju iz informatike. Za odličan uspjeh i uzorno vladanje tijekom prva četiri razreda nagrađeni su pak Kai Bolkovac, Valentino Cvelić, Nikola Gržetić, Emin Huskić, Elina Mejremić, Luka Meštrović, Erjola Pashollari, Emanuel Pijaca, Eni Skomeršić, Leon Šare i Adrian Zinaić. MT

Aktualno7

Općina Dobrinj će i ove je godine, za novu školsku godinu 2022/2023., svim učenicima Osnovne škole „Omišalj“, Područna škola Dobrinj, koji imaju prebivalište na području općine Dobrinj, nabaviti radne bilježnice iz obveznih i izbornih predmeta, zbirke zadataka iz matematike, radne materijale, geografski školski atlas i likovne mape, sukladno Programu javnih potreba u obrazovanju na području Općine Dobrinj u 2022. godini i osiguranim sredstvima u Proračunu Općine Dobrinj za 2022. godinu. Učenike će radne bilježnice i materijali dočekati zajedno s udžbenicima na školskim klupama prvog dana škole. Učenicima srednjih škola koji imaju prijavljeno prebivalište na području općine Dobrinj će Općina sufinancirati kupovinu udžbenika i školskog pribora za predstojeću školsku godinu u iznosu od 500,00 kuna po učeniku, odnosno 800,00 kuna po učeniku samohranogSlijedomroditelja.navedenog pozivaju se roditelji učenika srednjih škola da Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Dobrinj, do 31 listopada 2022. godine dostave neposredno ili putem pošte, na adesu Dobrinj 103, 51514 Dobrinj, obrazac zahtjeva s prilozima, kako slijedi: potvrda o upisu u srednju školu (za sve srednje škole osim za Srednju školu Hrvatski kralj Zvonimir, Krk); preslika osobne iskaznice ili uvjerenje o prebivalištu kao dokaz prebivališta učenika (za sve učenike osim za učenike Srednje škole Hrvatski kralj Zvonimir, Krk); preslika kartice bankovnog računa odnosno dokaz da se radi o učeniku samohranog roditelja. Sa web stranica Općine Dobrinj: možetewww.dobrinj.hr preuzeti obrazac zahtjeva za isplatu iznosa sufinanciranja kupovine udžbenika i školskog pribora. Za sve informacije možete kontaktirati Jedinstveni upravni odjelu Općine Dobrinj na broj telefona: 848-344, 604-161 ili putem e-maila: sanja@dobrinj.hr Po završetku ljetnih praznika svim učenicima želim sretan početak školske godine i puno uspjeha u stjecanju novih znanja i vještina! Općinski načelnik Neven Komadina NABAVE UDŽBENIKA ZA SREDNJU ŠKOLU IMPRESSUM: list Općine Dobrinj Izdavač: Općina DobrinjDobrinj103,tel. 848-344 Glavni i odgovorni urednik: Neven Komadina Uredništvo: Zoran Kirinčić, Zdenko Kirinčić, Gordana Gržetić, Ivančica Dunato, Mladen Radoslović, Tatjana Radivoj, Marina Pavačić Grafička priprema:GoranPleše, dipl. ing. Lektura i korektura:GordanaGržetić, prof Tisak: Proprint, Rijeka Naklada: 1400 primjeraka Svi koji želite pisati za “Fanot” priloge (tekstove i slike) možete slati najkasnije do 12. prosinca 2022. na jednu od fanot.dobrinjadresa: @gmail.com opcina@dobrinj.hr Sve brojeve općinskog glasila Fanot možete pročitati ovdje:

FINANCIRANJE RADNOG MATERIJALA ZA UČENIKE OŠ DOBRINJ I SUFINANCIRANJE

Aktualno

foto Denis Lešić

Što trebamo znati o našoj vodi? - Iz izvorišta Ponikve i vodoopskrbnog sustava Rijeka pokriva se 80% ukupne potrošnje vode na otoku Krku u ljetnom razdoblju (srpanj i kolovoz); - Dijelovi otoka neovisni o izvorištu Ponikve i ViK Rijeka su područje Bašćanske kotline, Stara Baška i područje općine Vrbnik koji se opskrbljuju iz svojih izvora vode; - Trenutne rezerve vode na izvorištu Ponikve su na razini 2020. godine, ali je potrošnja u odnosu na 2020. Veća za 25%, a povećana potrošnja vode nadoknađuje se većom količinom vode koja se preuzima iz ViK Rijeka koja je ograničena tehničkim moguć nostima sustava, trenutno se preuzima 80% ukupnih mogućih količina vode - 2020. godine nije bilo nikakvih problema s vodoopskrbom, ali godine nisu potpuno usporedive zbog tadašnje situacije s pandemijom i smanjenom ukup nom potrošnjom vode - Količina oborina do kraja lipnja ove godine je 40% manja od istog razdoblja lani (odnosno od uobičajene količine) i iznosi 325 2l/m , što se poklapa s količinom oborina koja je pala i 2020 godine (309l), kada je bio isti nivo u akumulaciji - Ozbiljna količina oborina nije pala od prosinca 2021. godine - Prosječna godišnja količina obo2rina iznosi 1240 l/m - Po dosadašnjem iskustvu, kada imamo sušno proljeće i ljeto, nestabilnosti započnu nešto ranije pa je 2020. godine u nekoliko navrata u kolovozu 2palo ukupno 122 l/m , što je pomoglo da ta godina prođe bez problema. Čuvajmo naše vodne resurse i izvore Ne uzimajmo pitku vodu na „špini“ kao „zdravo za gotovo“, već je savjesno koristimo, pogotovo u godinama kao što je ova, ali i one koje nam tek slijede Učinit ćemo sve što nam resursi omogućavaju kako ne bi došlo do neželjenih ograničenja u vodoopskrbi, ali ako se sušno razdoblje produži, u drugoj polovici kolovoza možemo očekivati probleme na području koje se opskrbljuje iz izvorišta Ponikve i ViK Rijeka.

KORISTIMO VODU SAVJESNO I ODGOVORNO!

Posljednjih je godina uobičajeno sušno razdoblje s nedovoljno padalina tijekom lipnja i srpnja što, zbog riješene vodoopskrbe za najveći dio otoka, stanovnici i gosti otoka niti ne osjete, a kolovoške padaline nadoknade ljetni „mi nus“. Dok brojna turistička mjesta najavljuju ili već provode redukcije vode, mi još nismo u toj situaciji, ali imamo tu mogućnost da i osobnim primjerom spasimo svaku nepotrebno utrošenu kap vode Naša će nam izvorišta i akumulacije biti zahvalne.

Javna odvodnja aglomeracije Klimno - Šilo Početkom rada novoizgrađenog sustava javne odvodnje aglomeracije Klimno - Šilo suočili smo se s pojavom neugodnih mirisa na više lokacija, nastalih uslijed raspadanja organske tvari i anaerobnog stanja, a uzroci su iskorištenost mreže, karakteristike sustava i upuštenih otpadnih voda. Kako bi se spriječilo širenje neugodnih mirisa iz sustava, ispire se kanalizacijski cjevovod, na crpnim stanicama Čižići, Klimno i Šilo se koriste posebni mikrobiološki preparati za eliminaciju neugodnih mirisa u kanalizaciji, a na pojedinim lokacijama izrađene su odzrake s aktivnim ugljenom, ugrađeni suhi kemijski ﬁlteri ili bioﬁlteri za pročišćavanje zraka.

ŠTO

Aktualno

Sustav javne odvodnje ili kanalizacije izgrađen je za prikupljanje i pročišćavanje komunalnih otpadnih voda, a to su sanitarne otpadne vode (koje se nakon uporabe ispuštaju iz stambenih objekata, ugostiteljstva, ustanova i drugih neproizvodnih djelatnosti te potječu uglavnom od ljudskog metabolizma i aktivnosti u kućanstvu) ili su mješavina sanitarnih otpadnih voda s industrijskim otpadnim vodama i/ili oborinskim vodama određene aglomeracije. Sustavi javne odvodnje aglomeracija na otoku Krku su razdjelnog tipa te nisu namijenjeni za prikupljanje oborinskih voda.

Najčešći uzrok kvarova i začepljenja na građevinama za javnu odvodnju otpadnih voda (cjevovodi, crpne stanice, uređaji za pročišćavanje otpadnih voda) je otpad koji je putem sustava interne odvodnje dospio u sustav javne odvodnje Kako spriječiti pojavu neugodnih mirisa iz interne odvodnje? Neispravno izveden sustav interne odvodnje jedan je od najčešćih razloga neugodnih mirisa u objektu, a koji može utjecati i na pojavu širenja neugodnih mirisa iz sustava javne odvodnje. Sustav interne odvodnje izveden je na propisan način i sukladno pravilima struke ukoliko su na njemu ugrađene odzrake za odzračivanje odvoda tako da su ventilacijske cijevi postavljene do iznad krova i zaštićene kapom te da su svi odvodi unutar objekta, kao što su WC školjka, umivaonik, kupaonska kada i tuš, kuhinjski sudoper i slično, spojeni na sifone kod kojih je zatvor vodom osiguran potapanjem pod vodu.

Primjer 1.

Jedan od preduvjeta dobrog stanja sustava je savjesno ponašanje korisnika jer samo zajedničko odgovorno ponašanje pridonosi kvaliteti rada cijelog sustava odvodnje i osigurava zaštitu okoliša Kod začepljenja sustava javne odvodnje ugroženi su i cjevovodi interne odvodnje povratom otpadne vode iz sustava javne odvodnje Što NE BACAMO u kanalizaciju? - vlažne maramice za čišćenje i dezinfekcijske maramice, papir nate ručnike, rukavice od lateksa, pelene, higijenske uloške, tampone, štapiće za uši, kondome - masti i ulja - motorna ulja, pesticide, boje, otapala, kemikalije, naftne derivate, lakovezapaljive i eksplozivne tvari i tekućine - farmaceutske proizvode i lijekove - ostatke hrane (talog od kave, sitne komadiće hrane, ljuske od jaja, kosti) - kosu, dlake, perje - pepeo, slamu ostatke vapna i građevinskog materijala, cementni mulj - strugotine metala, plastike, drva krpe, gaze, zavoje, plastične vrećice TREBAMO ZNATI

9 www.ponikve.hr

O JAVNOJ I INTERNOJ ODVODNJI?

Primjer 2. Javna odvodnja aglomeracije Malinska - Njivice Neugodni mirisi na više lokacija pojavili su se i početkom rada novoizgrađenog sustava javne odvodnje u naseljima Porat i Vantačići koja pripadaju aglomeraciji MalinskaProblemNjivice.jevećinom riješen ispiranjem kanalizacijskih cjevovoda, ugradnjom suhih kemijskih ﬁltera za pročišćivanje zraka u Portu i Vantačićima, gdje je ugrađen i bioﬁlter s istom namjenom te primjenom aktivnog ugljena za odzračivanje kanalizacije. U jesenskom razdoblju rješavat će se i ostale, sada neugodne dionice, ali možemo reći u puno manjoj mjeri nego na početku svojeg rada.

ZajednicaPDV-om.

POTPISAN

10 U Velikoj gradskoj vijećnici, 11. srpnja, upriličena je svečanost potpisivanja Ugovora o projektiranju i građenju širokopojasne mreže u NGA bijelim područjima otoka Krka koji je dijelom Projekta izgradnje širokopojasne mreže sljedeće generacije na otoku Krku, u sklopu kojeg se planira izgradnja suvremene svjetlovodne pristupne mreže u tzv bijelim područjima svih sedam jedinica lokalne samouprave: Gradu Krku, te Općinama Baška, Dobrinj, Malinska-Dubašnica, Omišalj, Punat i Vrbnik. Ugovor o projektiranju i građenju širokopojasne mreže sklapa se po provedenom postupku javne nabave s odabranim ponuditeljem Zajednicom ponuditelja Elektron d.o.o. Zemunik, Kabelnet d.o.o. Biskupija i Kabelnet d.o.o. Novi Sad. Vrijednost Ugovora je 55.599.900,00 kn bez PDV-a, ili 69.499.875,00 kn s ponuditelja Elektron / Kabelnet potpisivanjem Ugovora preuzima obvezu isporuke usluge projektiranja mreže i izvođenja svih radova na mreži, kao i obvezu isporuke sve prateće opreme i materijala, sve u skladu s odredbom „ključ u ruke“. Rok za ispunjenje obveza iz Ugovora je 31. 10. 2023. Sklopljenigodine Ugovor u financijskom i operativnom pogledu ključni je dio cijelog Projekta izgradnje širokopojasne mreže sljedeće generacije na otoku Krku Realizacijom Ugovora omogućit će se postizanje glavnog cilja Projekta, a to je osiguranje dostupnosti suvremene svjetlovodne mreže za krajnje korisnike u NGA bijelim područjima otoka Krka. Potpisivanju Ugovora nazočili su krčki gradonačelnik Darijo Vasilić, čelnici (ili predstavnici) svih šest Općina s otoka Krka, koje su ujedno i potpisnice Sporazuma o suradnji na Projektu razvoja širokopojasnog pristupa prihvatljivog za financiranje iz EU fondova na području Grada Krka te općina Baška, Dobrinj, Malinska Duba šnica, Omišalj, Punat i Vrbnik, zatim voditelj Projekta izgradnje širokopojasne mreže sljedeće generacije na otoku Krku Čedomir Miler, ovlaštenik zajednice ponuditelja Mario Peša iz tvrtke Elektron d.o.o., konzultant Tomislav Majnarić iz tvrtke HUB CONSULTING d.o.o. te direktor trgovačkog društva Ponikve eko otok Krk d.o.o Neven Hržić. Nakon što su od sklapanja Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava, potpisanog s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova Europske unije i Središnjom agencijom za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije, već protekle gotovo dvije godine, ističe Čedomir Miler, te nakon tri ponovljena natječaja za odabir izvoditelja radova, došli smo i do trenutka potpisivanja Ugovora o projektiranju i građenju širokopojasne mreže u NGA bijelim područjima otoka Krka, i to sa zajednicom ponuditelja koju čine tvrtke Elektron d.o.o. iz Zemunika, Kabelnet d.o.o. iz Biskupije i Kabelnet d.o.o. iz Novog Sada. Naša je namjera, ovim Projektom, izgraditi nepokretnu pristupnu širokopojasnu mrežu sljedeće generacija ili, kraće, UGOVOR O PROJEKTIRANJU I GRAĐENJU MREŽE NGA BIJELIM PODRUČJIMA OTOKA KRKA

Aktualno

ŠIROKOPOJASNE

Aktualno

NGA mrežu, u bijelim područjima diljem otoka Krka, s time da su bijela područja ona na kojima nije dostupan pristup Internetu s brzinama od najmanje 30 Mbit/s, i gdje postojeći teleoperateri nisu iskazali svoj komercijalni interes da grade takvu mrežu, a kojom će, naposljetku, biti obuhvaćeno 41 posto otočnih korisnika Kažimo i to kako smo u ovaj značajan i zahtjevan Projekt, zaključuje Miler, pored ostalog, ušli zbog digitalizacije društva u cjelini te široke primjene informacijsko komuni kacijskih tehnologija u svim aspektima života, s posebnim naglaskom na javnu upravu, školstvo, zdravstvo, gospodarstvo i komunalne djelatnosti, uz želju da izgrađena infrastruktura bude u našem vlasništvu te da s njom sami raspolažemo, što znači da se njezinim korištenjem tj. davanjem na korištenje može vratiti dio uloženih sredstava. – Vrijednost cjelokupnog Projekta izgradnje širokopojasne mreže sljedeće generacije na otoku Krku je gotovo 79,5 milijuna kn s uključenim PDV om, napominje konzultant Tomislav Majnarić, a isti se sufinancira s udjelom od 75 posto iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020. Prema tome, vrijednost dodijeljene potpore koja će biti na raspolaganju za realizaciju projekta iznosi 57,6 milijuna kn, s rokom provedbe do 31. listopad 2023. godine Ukratko, cilj Projekta je izgradnja suvremene komunikacijske infrastrukture ili NGA mreže do svih bijelih područja na otoku Krku, a kojom je obuhvaćeno oko 12.000 krajnjih korisnika - kućanstava, poslovnih i javnih subjekata ili 7.100 adresa na području svih sedam jedinica lokalne samouprave. Sukladno uvjetima natječaja, nositelj Projekta je Grad Krk, ujedno i jedini korisnik bespovratnih sredstava, međutim, sve otočne jedinice lokalne samouprave, zajedno s trgovačkim društvom Ponikve eko otok Krk d o.o., potpisale su Sporazum o zajedničkoj suradnji na Projektu. Nakon što svjetlovodna mreža bude izgrađena, zaključuje Majnarić, njom će upravljati zajedničko trgovačko društvo te će mreža tako ostati u trajnom javnom vlasništvu što je jedan od uvjeta iz Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava Mreža će, dakle, biti isključivo pasivna, slično kao i ostali komunalni sustavi, što znači da će se kapaciteti svjetlovodnih kabela i pratećih čvorova davati na raspolaganje tj. iznajmljivati zainteresiranim operatorima na tržištu, a oni će biti pružatelji usluga javnim korisnicima na maloprodajnoj razini, s time da će svi operateri koji posluju u Hrvatskoj pod jednakim uvjetima imati mogućnost pristupa mreži čime bi se trebala bitno povećati kvaliteta usluga, ali i, za krajnje korisnike, uspostaviti povoljnije cijene. – U svoje, kao i u ime svojih kolega, naglašava krčki gradonačelnik Darijo Vasilić, moram konstatirati kako je ovo jedan veliki i značajan projekt čitavog otoka u kojem je, iznova, svih sedam lokalnih samouprava pokazalo zajedništvo i suradnju, demonstrirajući kako se gradi zajednička infrastruktura, i to racionalno i konstruktivno bez mrvljenja strukture na sedam katastarskih granica Bez uvođenja širokopojasnih mreža, destinacije više ne mogu biti konkurentne, jer kao što je su kanalizacija, voda i ceste ključni za život u jednom gradu, tako je to danas i optička infrastruktura. Baš zato, zaključuje Vasilić, svih sedam lokalnih samouprava pokazalo je visoku razinu tolerancije i zajedništva te krenulo u generacijski projekt težak 79,5 milijuna kn, od čega fondovi Europske unije financiraju 57,6 milijuna Projektomkn.izgradnje širokopojasne mreže sljedeće generacije na otoku Krku bit će izgrađena nepokretna pristupna širokopojasna mreža sljedeće generacije (engl. Next Generation Access - NGA) u tzv. NGA bijelim područjima svih 7 jedinica lokalne samouprave na otoku Krku: Gradu Krku i Općinama Baška, Dobrinj, Malinska Dubašnica, Omišalj, Punat i Vrbnik. NGA bijela područja obuhvaćaju dijelove otoka Krka u kojima nije dostupan pristup inter netu s brzinama od najmanje 30 Mbit/s ili pristup internetu s brzinama od najmanje 30 Mbit/s neće biti dostupan prije kraja 2023 godine NGA bijela područja obuhvaćaju oko 41% korisnika na otoku Krku. Uglavnom se radi o korisnicima koji nisu u blizini postojećih centrala i kojima time nisu dostupne brzine pristupa internetu veće od 30 Mbit/s Nepokretna pristupna širokopo jasna mreža sljedeće generacija ili NGA mreža naziv je za suvremenu komunikacijsku mrežu izgrađenu od svjetlovodnih niti i kabela. Svjetlovodna mreža je vrsta NGA mreže u kojoj su svjetlovodne niti i kabeli položeni do krajnjih korisnika. Svjetlovodna mreža omogućava brzi pristup internetu za sve krajnje korisnike spojene na mrežu, s brzinama od nekoliko stotina megabita po sekundi (Mbit/s) pa do nekoliko gigabita po sekundi (Gbit/s) i više.

PEOK neće pružati maloprodajne usluge krajnjim korisnicima. Radi se o tzv. veleprodajnom modelu pružanja usluge, u kojem je PEOK pružatelj veleprodajnih usluga pristupa svjetlovodnoj mreži i najma svjetlovodnih niti do krajnjih korisnika za sve operatore na tržištu pod jednakim uvjetima Krajnji korisnici će birati operatora s kojim će sklopiti ugovor za željene usluge Neovisno o odnosu PEOK a i operatora na tržištu, krajnji korisnici će, kao i do sada, sklapati pretplatnički ugovor i plaćati usluge samo odabranom operatoru koji će im pružati maloprodajne usluge No, za razliku od sadašnjeg stanja, maloprodajne usluge bit će kvalitetnije, a krajnji će korisnici imati veću mogućnost odabira operatora. U ovome projektu ukupno ulaganje za područje Dobrinj iznosi 21.236.000 kn od toga 15.666.000 iz fondova EU a 5.570.000 iz proračuna naše općine. tekst i foto Milovan Kirinčić

12 Svjetlovodna mreža predstavlja osnovni infrastrukturni preduvjet za povećanje intenziteta i kvalitete korištenja suvremenih usluga i aplikacija temeljenih na informacijskim i komunikacijskim tehnologijama (ICT) kod svih kategorija krajnjih korisnika (kućanstava, poslovnih korisnika i javnih korisnika) Projektom se osiguravaju preduvjeti za daljnji društveni i gospodarski razvoj otoka Krka, odnosno punu uključenost otoka Krka u sve tijekove suvremenog globaliziranog digitalnog svijeta. Cilj projekta je da se do kraja 2023. svjetlovodna mreža položi do ukupno 12.223 korisnika u NGA bijelim područjima na otoku. Projekt je vrijedan 79.460.650,68 kn, a iznos dodijeljenih bespovratnih sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) u financijskom razdoblju 2014.2020. iznosi 57.619.737,71 kn. Razliku između dodijeljenog iznosa bespovratnih sredstava i vrijednosti projekta zajednički će osigurati sve jedinice lokalne samouprave na otoku Krku. Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za Projekt Grad Krk je 27 8 2020 godine sklopio s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) i Središnjom agencijom za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (SAFU). Grad Krk nositelj je provedbe Projekta i korisnik bespovratnih sredstava. Na temelju sklopljenog Sporazuma između svih jedinica lokalne samouprave na otoku Kr ku i trgovačkog društva „Ponikve eko otok Krk d.o.o.“, u provedbi Projekta, osim Grada Krka, kao partneri sudjeluju i sve ostale otočke jedinice lokalne samouprave (Općine Baška, Dobrinj, MalinskaDubašnica, Omišalj, Punat i Vrbnik) te „Ponikve eko otok Krk Kd.o.o.“.odizgradnje mreže u Projektu koristit će se postojeća javna komunikacijska infrastruktura koju je izgradila i kojom upravlja „Ponikve eko otok Krk d.o.o.“, uključujući i infrastrukturu koja je izgrađena kroz zadnji projekt izgradnje sustava odvodnje na otoku Krku. Nakon završetka projekta, izgrađena svjetlovodna mreža postat će vlasništvo trgovačkog društva „Ponikve eko otok Krk d.o.o.“ (PEOK), koje će ujedno i upravljati izgrađenom svjetlovodnom mrežom. Drugim riječima, svjetlo vodna mreža izgrađena projektom bit će u javnom vlasništvu svih jedinica lokalne samouprave na otoku, odnosno građana otoka Krka. PEOK će s operatorima na tržištu sklopiti ugovore o pristupu svjetlovodnoj mreži, na način da će operatori na tržištu moći pristupiti svakom krajnjem korisniku spojenom na mrežu i ponuditi mu usluge (npr pristup internetu, TV usluge, telefonske usluge i dr )

Aktualno

Dječji vrtić „Katarina Frankopan“ Krk Područni vrtić Polje Voditeljica: Marina Pavačić

PROLJEĆE U NAŠEM DJEČJEM KUTKU

Vr13tić

Proljeće nam je u vrtić donijelo mnogo radosnih trenutaka. Buđenje prirode i sunčani dani dočekani su s veseljem. Obilježili smo Dan planete Zemlje i Majčin dan. U odnosu na početak radne godine, djeca su puno samostalnija Stvorili su radne navike, određene vještine za bolje razumjevanje okoline te snalaženje u svakodnevnim situacijama. Ostvarili smo dobru suradnju s roditeljima. Putem individualnih informacija, te kroz svakodnevnu komunikaciju, zajed nički smo nastojali poticati zdrav razvoj djece. Ovogodišnja zadaća je rezultirala boljom suradnjom među djecom, eliminiranjem sukoba, podržavajućim odgojem, jačanjem samopouzdanja te boljim komunikacijskim vještinama. Nakon dulje pauze dočekali smo naš prvi zajednički izlet. Iz Šila smo se brodom uputili do Crikvenice, posjetili akvarij, prošetali Crikvenicom i počastili se sladoledom. Vožnja brodom bila je nezaboravna, jer su sva djeca na trenutak bili kapetani broda. Iz Crikvenice smo se uputili u prekrasnu Solinsku uvalu, gdje smo proveli ostatak dana. Ovim se putem još jednom zahvaljujemo svima koji su nam pomogli i uljepšali taj dan. Uvijek na kraju dolazi onaj, za nas odgajatelje najteži trenutak, kad se opraštamo od djece koja odlaze u školu. Na zajedničkom druženju s roditeljima bilo je prekrasno Djeca su dobila zaslužene diplome Program smo završili valcerom sa roditeljima, pod „zvjezdanim ne bom“. Bilo je svečano, dirljivo i vrlo emotivno Ponosni smo na našu djecu te se zahvaljujemo svima na dobroj i uspješnoj suradnji. Budućim školarcima želimo sreću u daljnjem školovanju a svi koji ostajemo u našem vrtiću sa veseljem čekamo naše nove polaznike. Svim čitateljima čestitamo Dan Općine i šaljemo vesele pozdrave !

Prvi dan ljeta zaključio je našu nastavnu godinu i mnogima označio početak zasluženog odmora do sljedeće školske godine Premda smo se i ove godine „borili“ s epidemijom, uspjeli smo bar završetak odraditi kako dolikuje Središnji događaj je bila proslava 180 godina školstva na dobrinjskom području i 15 godina nove škole koja se održala 21 lipnja 2022. Nazočnegodineučenike, učitelje, roditelje, uzvanike i goste pozdravili su ravnatelj Žarko Žarković, načelnik Općine Dobrinj Neven Komadina, koji nas je sve proveo kroz povijest školstva na našem području te županijska pročelnica za obrazovanje Edita Stilin. Vijest koja nas je svakako razveselila bila je najava radova nadogradnje naše škole koja već nekoliko godina bilježi porast broja učenika. Općinski načelnik Neven Komadina uručio je nagrade i darove najboljim učenicima. Nagrađeni učenici 4.r. koji su sve razrede završili s odličnim uspjehom su: Kai Bolkovac, Valentino Cvelić, Nikola Gržetić, Emin Huskić, Luka Meštrović, Adrian Zinaić, Leon Šare, Emanuel Pijaca, Elina Mejremić, Eni Skomeršić i Erjola Pashollari Učenik generacije Niko Gržetić također je nagrađen za odličan uspjeh, a učenik 7 r. Damijan Latinović nagrađen je za uspješno sudjelovanje na međunarodnom informatičkom natjecaju Klokan bez granica na kojem se našao unutar 10% najboljih u Hrvatskoj. Svečanost je zaključena s osmašima, još jednom generacijom koja nas napušta, njih jedanaest, koji su se kratkim stihovima oprostili od škole i svih nas. Nakon svečanog programa uzvanici i gosti mogli su pogledati našu tematsku izložbu u hodnicima škole te prolistati novo izdanje našeg školskog lista PinTkuzić.oplije vrijeme nam je donijelo popuštanje mjera i mi smo brzo iskoristili priliku i krenuli na terenske nastave i izlete. U ponedjeljak, 25. travnja, učenici prvog, drugog, trećeg i četvrtog razreda naše škole su u sklopu terenske nastave posjetili Gradsko kazalište lutaka Rijeka, Dječju kuću te Zračnu luku Rijeka. Učenici su uživali u edukativnoj i šaljivoj lutkarskoj predstavi Mrljek i UčeniciPrljek. 4. razreda su od 9. do 11. svibnja bili u školi u prirodi u Staroj Sušici. Škola u prirodi vrlo je važna za učenike razredne nastave jer im osim učenja u neposrednom okruženju pruža stjecanje radnih navika, poštivanje dogovora i pravila zajedničkog života te izvršavanje dužnosti i obaveza.

BORBA S EPIDEMIJOM IPAK JE DONIJELA ZAVRŠETAK KAKAV ŠKOLSKOJ GODINI DOLIKUJE

Šk14ola

vrstama animacije. Krajem svibnja posjetio nas je i književnik Jadranko Bitenc te održao zanimljiv susret s učenicima 5., 6. i 7.r. Razgovaralo se o inspiraciji za pisanje knjiga, djetinjstvu, učenici su saznali jako puno o njegovom životu i problemima s kojima je bio suočen tijekom Oodrastanja.vomprilikom želim zahvaliti Općini Dobrinj i načelniku Nevenu Komadini na suradnji i pomoći koju uvijek pružaju našoj školi, a svim čitateljima u ime učenika i djelatnika PŠ Dobrinj želim veselo, toplo i ugodno ljeto! Krunoslav Čuljat voditelj PŠ Dobrinj

5. i 6. r. sudjelovali su u projektu Ruksak (pun) kulture te je organizirana radionica animacije koju je vodila gospođa Maša Udovičić iz Luma filma, a održana je u ponedjeljak 16. svibnja. Učenike je upoznala s vrstama filmova, njihovim razlikama, kratkom povijesti animacije te različitim

Učenici 6. i 8. razreda 3. svibnja bili su na terenskoj nastavi u Rijeci te posjetili Dječju kuću u knjižnici Stribor, prošetali Korzom i na na kraju pogledali izložbu Mali princ. Učenici osmih razreda OŠ Omišalj i PŠ Dobrinj sudjelovali su 3. i 4. lipnja u projektu „Posjet učenika osmih razreda Vukovaru“. Dvodnevnom posjetom obilježili su sjećanje na žrtve ovog grada heroja. Polovicom svibnja otputovali su i na dugo očekivanu stručnu ekskurziju u Dalmaciju te posjetili Knin, Trogir, Split, Sinj, NP Krku. Za završni izlet odabrali smo dvije destinacije Razredna nastava je posjetila Istru (Poreč i DinoparkFuntana, Kloštar), a predmetna Fužine (Vrata i adrenalinski park). I ove školske godine nastavila se suradnja naše škole s Nastavnim zavodom za javno zdravstvo PGŽ prilikom provođenja programa „Trening životnih vještina“. Program su provodili: Daniela Braut u 4. razredu, Iva Dujmović u 5. razredu i Nikolina Ćuk u 7. razredu. U srijedu 27. travnja 2022. našu školu posjetio je Matija Gorjanec koji je održao predavanje o ovisnostima učenicima 7. i 8. r. S našim učenicima podijelio je sve ono što je u životu prošao – od tragične nesreće do ovisnosti o alkoholu i Učenicidrogi.

15 Škola

Darinko Jelenović iz Polja nagrada za životno djelo MOJ POSAO

Nitko neće u stolare… Tako je to u obrtništvu, posebice ukoliko poput mene radiš sam, kaže nam naš sugovornik. U stolar skom sam poslu oduvijek, od pr vog dana nakon što sam stolarsku struku izučio u krčkoj srednjoj školi koja je, u vrijeme dok sam se ja školovao, učila i praktično obučavala stolare Nažalost, danas tog obrazovnog programa ondje više nema. Nema ga zapravo gotovo pa više nigdje što je šteta, jer za dobrim stolarom i njegovim ručno izrađenim proizvoda danas postoji velika potražnja, kaže nam Jelenović ne krijući da krizne okolnosti koje su proteklih godina doslovno potopile brojne njegove obrtničke kolege u drugim branšama, on gotovo da uopće nije osjetio. Čak suprotno, u periodu kad su brojne uslužne djelatnosti "stajale u leru", moj je pogon svakodnevno radio, prateći nimalo usporeni tijek narudžba klijenata s cijelog otoka Krka, regije pa i šireg područja naše zemlje kojih također nije manjkalo, kaže nam razgovorljivi majstor s Dobrinjštine, jedan od tek nekolicine dans aktivnih bodulskih majstora stolarskog zanata. Tajna uspješnosti ? Kao i u svemu – ljubav i predanje Upitan u čemu je tajna njegova uspješna bavljenja stolarstvom, Jelenović kaže da - tajne nema! Kao i u svakom drugom poslu, prvi i osnovni preduvjet uspješnosti jest volja za radom. Drugi je da voliš ono što radiš. Ako tome nije tako, nema tog alata niti iskustva koje će ti pomoći da u svom poslu budeš dobar i prepoznat od svojih mušterija, obrazlaže nam naš sugovornik. Ja sam se u stolariju zaljubio odmah kad sam se njome počeo baviti. Nije da sam već kao dijete znao da to želim biti, ali kad sam krenuo u školu i počeo svladavati osnove ovog zanata, shvatio sam da mi to paše ili bolje rečeno - da mi leži, nastavio je dobitnik "komor ske" nagrade za životno djelo Po zvaršenoj školi počeo sam raditi u loklanom pogonu tadašnje tvrtke

Tiha Šilo čiji sam bio stipendist, a koja je u mom rodnom kraju otvorila pogon za izradu drvene stolarije Radio sam ondje više godina NIJE SAMO POSAO, STOLARIJA I STOLARSTVO ZA MENE SU ČISTA LJUBAV I UŽITAK

Naš16 kraj - naši judi Stolar je stolar i petkom i svetkom Na svečanoj sjednici Skupštine Obrtničke komore Primorsko goranske županije, koja je održana u riječkom hotelu Jadran, dodijeljena su godišnja priznanja članovima Komore i drugim pojedincima koji su dali svoj prinos razvoju obrtništva. Inicijativu za dodjelu priznanja podnijela su udruženja obrtnika, a odluku o dodjeli priznanja donio je Upravni odbor Obrtničke komore Primorsko goran-ske županije. Dobitnicima Nagrade za životno djelo koja se dodjeljuje obrtnicima s najmanje 25 godina obrtničkog statusa i za koje nadležne tijela tog obrtničkog udruženja ocjene da potiču tradicionalne obrtničke vrijednosti te da svojom aktivnošću neposredno pridonose kvaliteti struke, afirmaciji obrtništva i promijenjenom odnosu društvene zajednice prema obrtništvu, ovog su puta postali Darinko Jelenović, Robert Bashota i Milan Butorac. Prvospomenutom, iskusnom i uspješnom stolaru, 58-godišnjem vlasniku stolarskog obrta Ambienta iz Polja, vrijedno, višedesetljetnim predanim radom zasluženo obrtničko priznanje u toj je prigodi uručio predsjednik Obrtničke komore Primorsko goranske županije, Dalibor Kratohvil Sa spomenutim otočnim laureatom koji je, osim kroz dugodišnje uspješno obrtničko djelovanje odnosno stolarski rad među njegovim brojnim otočnim kolegicama i kolegama poznat i prepoznat i kroz svoju zauzetost i uključenost u rad cehovskih organizacija Udruženja obrtnika otoka Krka, tim smo povodom razgovarali u njegovom stolarskom pogonu u kojem, kaže nam, kao i svaki njegov u poslu uspješan kolega, provodi najveći dio svog života, ne mareći kad stignu narudžbe klijenata "ni za petke, ni svetke".

Lijepo je znati da si cijenjen Na pitanje što mu i koliko znači

nagrada koja mu je nedavno uručena Darinko Jelenović odgovaramnogo - Lijepo je i ugodno znati da te kolege obrtnici prepoznaju, kako oni iz tvog ceha tako i ostale kolege iz drugih branši, kaže nam dobitnik nagrade za životno djelo To mi nije prva nagrada niti priznanje koje mi je iz obrtničkih krugova do sad dodjeljeno ali je definitivno najveće i najvrijednije, nastavlja naš sugovornik. Istaknuo je i da je osim poslom kojim se bavi, već godinama pa i desetljećima vrlo zauzet djelovanjem unutar obrtničkih asocijacija, posebice otočnog Udruženja obrtnika, čiji je višegodišnji član Upravnog odbora ali i Skupštine. Uvijek mi je bila želja pomoći i pridonijeti obrtništvu, to činim danas a to ću, dade li Bog zdravlja, zasigurno činiti i ubuduće pa stoga nagradu za životno djelo nikako ne smatram znakom da sam na kraju svog obrtničkog puta, završio je Darinko Jelenović. Vikend za odmor? Taman! Meni je ponekad i vikend prevelik odnosno predug. Nešto me uvijek vuče da se uhvatim dela u svom pogonu i "porivan" posao koji sam se uhvatio, bez obzira na čemu radim. Ne radi se tu čak ni o novcu već o ljubavi prema onome što radiš, čak i o svojevrsnoj navici odnosno naučenosti delu. Naravno, onom stolarskom, zaključio je županijski obrtnički laureat. Niti jedan stolarski zadatak kojeg se uhvatim nije mi mrzak, težak,

ali mi je vrlo brzo postalo jasno da me rad na samo jednoj vrsti stolar skih proizvoda jednostavno ne zadovoljava odnosno da me zbog monotonosti radnih zadataka ne ispunjava. Težio sam raznolikijem poslu i izazovima koji izlaze iz okvira "rada na traci", na proizvodnji građevinske stolarije pa sam 1995. godine pokrenuo vlastiti stolarski obrt. I nisam pogriješio, kaže Jelenović objašnjavajući da ni njegovi, kao što to "privatnički" počeci najčešće bivaju, nisu bili laki. Trebalo je izgraditi i opremiti pogon, trebalo se izboriti za svoje mjesto na tržištu, trebalo je mnogo toga što nije uvijek jednostavno, posebice kad si sam svoj gazda. Za mene je uvijek bilo važno samo to da posla odnosno potražnje za stolarskim uslugama i proizvodima ima, a kako s njom izaći na kraj - to je izazov s kojima sam se nosio predanim, često i danonoćnim radom. Posvuda me ima Upitan kako to da je nakon toliko godina uspješnog rada danas sam i jedini radnik u svom pogonu Jelenović nam kroz smijeh odgovara da je tako stoga što je s njim prečesto "teško delat". - Ja imam neki ludi tempo i kad krenem, ja ne stajem, govori naš sugovornik objašnjavajući nam da je tijekom proteklih desetljeća znao zapošljavati mlade naučnike koji bi se s vremenom "štufali" i njega i stolarije, svi redom naposljetku zaplovljavajući nekim drugim, ne stolarskim vodama. Ovaj posao jest zahtjevan ali je i lijep, i žao mi je da se mladi danas tako teško odlučuju posvetiti obrtničkim, pa tako i stolarskim zanimanjima. Danas u svom pogonu proizvodim sve, od masiva do namještaja Posljednjih desetak godina slijedom zahtjeva tržišta uglavnom sam posvećen proizvodnji namještaja, onog "po mjeri" - kuhinja, soba, dnevnih boravaka, stepeništa Radim sve i posvud, narudžbe stižu i iz Rijeke, Zagreba, s područkja Istre, Dalmacije, nema od kud ne stižu a meni je najveći problem taj što nemam više od dvije ruke Ponekad mi je, kad bi voda došla do grla, znala pomagati obitelj, uključujući i moje dvije kćeri ali danas ipak sve uspijevam odraditi sam. Kao i u financijama tako i u poslu, filozofija mi je rastegnuti se onoliko koliko mogu pa tako ne uzimam posla više od onog što znam da mogu naporaviti, niti ulažem u pogon više od onog što znam da mogu izfinancirati. Svu opremu kojom raspolažem nabavio sam vlastitim novcem, bez zaduživanja. Oprema je nužna jer se u stolariji, posebice u ovoj vrsti kojom se ja bavim, moraju pratiti trendovi koji se stalno mijenjaju. Ako ne pratiš trendove i želje svojih klijenata, ništa ti neće niti može pomoći. Naravno da treba imati volju za radom, učenjem i usavršavanjem ali je jednako tako važno biti upoznat s onim što se na tržištu traži. Vremena su se promijenila pa mnoge stvari koje su bile zakon u vrijeme kad sam počinjao danas više uopće nisu u trendu. Nekad se sve ili gotovo sve radilo u drvu, a danas, koliko god drvo vrijedilo i bilo trajno, ono više nije tako traženo, a nažalost u ovim našim krajevima - niti cijenjeno. Meni je osobno najdraže raditi u drvu koje je plemenit materijal ali je činjenica da se od klijenata uglavnom traži iverica, iveral, mediapan i slični kompozitni materijali s kojim, htio ne htio, danas moraš znati raditi.

17 Naš kraj - naši judi

S približavanjem svake nove turističke sezone, intenziviraju se i ubrzavaju pripreme koje ususret svakom novom ljetu složno i koordinirano poduzimaju predstavnici dobrinjskog TZ-a i Općine, u zajedničkom nastojanju pripremanja svoje turističke destinacije za ugošćavanje ljetnih posjetitelja.

domaćina predstojećih manifestacija tiče, još samo valja nadati da će ih u nastojanjima obogaćenja ljetne svakodnevice poslužiti i vrijeme ali i da nikakvih novih neugodnih iznenađenja neće biti ni po pitanju pandemijskim neprilika koje su, ne treba posebno podsjećati, obilježile i manifestacijski značajno osiromašile posljednje dvije sezone. Da na Dobrinjštini ovog ljeta nikome ne bi trebalo biti dosadno niti jednolično pobrinuli smo se pripremom šarolikog, sadržajnog i zbivanjima "nabijenog" programa, otkriva nam tako Latinović potkrijepljujući svoju tvrdnju podatkom da je u periodu između sredine lipnja i prvih dana rujna na popisu zbivanja ondje čak devedesetak događaja. Ljeto na Dobrinjštini OD KULTURE, GLAZBE, GASTRONOMIJE – VESELO, NAČIČKANO LJETO niti naporan. Naporni, iako rijetko, znaju biti tek pojedini klijenti. Sam posao nikad, priznaje kroz smijeh Darinko Jelenović od kojeg smo doznali i da je u korona vremenima posla za njega i njegove kolege po struci bilo čak i više no prije, u predpandemijskim vremenima. Valjda su ljudi u takvim okolnostima promijenili prioritete te sad, umjesto u neke druge stvari, ulažu u nekretnine, zaključio je naš sugovornik. MT Naš kraj - naši judi

Drugačije nije niti ovog proljeća, u danima u kojima se sve one već odrađene organizacijske i logističke radnje sad već tek "finiširaju". Govoreći o ljetnom programu direktor TZ Općine Dobrinj, Boris Latinović, kaže da je pripremljeni hodogram zabavnih, kulturnih, sportsko-rekreacijskih i svih ostalih vrsta zbivanja već zgotovljen te da se, barem što se organizatora i

Naš kraj - naši judi

Naglasak na tradicionalnim feštama - Naravno, kao i svake godine, i ove će sezone središnje manifestacije biti one naše tradicionalne fešte, posebice Stipanja u Dobrinju i Rokova u Šilu koje već desetljećima slove za "događanja koja se ne propuštaju", ističe direktor dobrinjskog TZ-a. Sve je i ove godine u nas krenulo Susretom folklora koji je 11. lipnja održan u Krasu, uz sudjelovanje našeg folkornog društava Sveti Juraj Kras ali i članica i članova nekih njihovih prijateljskih društva (FD Zora Opatija, KUD Dvigrad Kanfanar, KUD Lovro Ježek Marija Bistrica, ZHKUU Klinča sela te kanturica i kantura s otoka Krka), a završava s Malom Gospom u Polju koja se slavi početkom rujna, ističe Latinović predstavljajući nam uobičajene ter minske okvire sezonskih programa na Dobrinjštini. Tijekom srpnja i kolovoza svake subote odvijat će se Ribarske fešte - sad već uobičajena te od domaćih žitelja a još više naših posjetitelja odlično prihvaćene pučke zabave na kojima će se za glazbeni štimung brinuti brojni lokalni bendovi. U Šilu, Klimnu, Čižićima i Solinama u kojima će se ribarske fešte odvijati, redati će se tako nastupi grupa Point, Venus, Supernova, Eureka i Trend ali i mnogih drugih našim sumještanima već dobro poznatih glazbenih imena, nastavlja naš sugovornik Središte Šila uljepšati će postav putujuće izložbe Prijatelja mora, ovog puta nazvane "Krk iz zraka",otkriva nam Latinović. Šilo će pak potkraj srpnja biti domaćin jazz festivala "Šilo meka jazza" dok će naše općinsko središte, ususret svom odnosno Danu Općine Dobrinj, s prvim danom kolovoza ugostiti klapu Intrade Sama Stipanja, kad će Dobrinj pohoditi mnogi, tijekom dnevnih će sati biti uljepšana nastupima naših fokloraša, dok će uvijek odlično posjećenu večernju feštu na Placi na svojim leđima iznijeti popularni Koktelsi i grupa Point.

Šahovski turnir u spomen na Darija Kras će početkom kolovoza biti mjestom održavanja tradicionlnog šahovskog turnira, sad memori jalnog, u spomen na preminulog Darija Dudu, a Šilo će u istim danima biti mjestom održavanja koncertnog nastupa Vivien Galette, uz klavirsku pratnju Vladimira Babina. Rasopasno će pak na Velu Gospu ugostiti grupu Point i popularnog, na otoku Krku uvijek rado viđenog Dražena TurinuŠajetu, dok će proslava Rokove u Šilu biti uveličana večernjim nastupom Marka Škugora i grupe Trend. Jazza će predstojeće sezone biti i u Klimnu gdje je za 18. kolovoza dogovoren koncertni nastup Dino Ivelja kvarteta, dok će Šilo u smiraj sezonske špice ući koncertnim predstavljanjem riječkih Whiteheadsa, planiranim za 19. kolovoza. Nije na odmet spomenuti da će između svih nabrojanih koncerata i fešti u mnogim mjestima Dobrinjštine hodogram ljetnih zbivanja obogaćivati i broje kazališne predstave, lutkarske izvedbe te kreativne, sportske i ekološke radionice namijenjene mališanima. Sezonski će šušur svojim programom i ove godine obogatiti i festival "Regional 2022" koji na područje Općine Dobrinj donosi devet zanimljivih koncerata. Također, svoje su mjesto u kalendaru ljetnih zbivanja na području Dobrinjštine zadržale i lani premijerno izvedene land art radionice na Melinama, koje će se i ovog puta, u obličju izrade skulptura od ljekovitog blata, na toj našoj poznatoj i posjećenoj plaži provoditi uz pomoć studentica i studenata Akademije primjenjene umjetnosti iz Rijeke. Svake srijede u Šilu, a utorkom u Klimnu, održavat će se radionice za djecu (u vremenu od 17 do 19 sati), a navečer i predstave također namijenjene mališanima (s početkom od 20,30. Sve u svemu, bit će ovo veselo, događanjima svih vrsta načičkano ljeto u kojemu bi svi naši žitelji, jednako kao i posjetitelji, trebali moći pronaći nešto po svom guštu, zaključio je Latinović. MT

Dr. sc. Tomislav Galović, voditelj projekta

DIJAMANTNI

dovito raspisuje natječaj i pomaže osnovce bez očeva. Aktualni natječaj otvoren je do 16. srpnja, obuhvaća tri školarine od po 4.000,00 kuna a sve informacije, kao i prijavnicu, koja je sastavni dio natječaja, mogu se dobiti na: agudrugainfo@gmail.com

JUBILEJ – IZ AUSTRIJE U ŠILU

Naš20 kraj - naši judi Gospodin

udovicom s dvoje male djece, te se kroz život bavila idejom da se organizirano pomogne ženama, koje su se našla u istoj, teškoj situaciji kao i ona sama. Tu je ideju izrazila okupljenima na svoj stoti rođendan, 16. siječnja 2008. godine. Ideja je oživotvorena osnutkom Udruge već koncem iste godine a od 2010., kad su se stekli financijsko – zakonski uvjeti, Udruga re-

Tradicionalni natječaj Humanitarne udruge „Andrijana Gržetić“ TRI JEDNOKRATNE NOVČANE POTPORE ČEKAJU OSNOVCE BEZ OČEVA

POSJETITELJI

Janko Pirc već 50 godina dolazi u naš kraj. Kao malo dijete sa svojih pet godina života s roditeljima je došao u Čižiće u kamp koji je tada imala Nevenka Kirinčić. I od tada svake godina s roditeljima, a kasnijih godina i sam sa svojom obitelji, nastavio je dolaziti u Klimno kod obitelji Šamanić jer je kamp koji je imala Nevenka prestao a radom. Sada i dalje sa svojom suprugom Irenom dolazi svake godine nekoliko puta u kamper koji ima kod obitelji Šamanić u njihov mali obiteljski kamp „Vrtić“. Inače, voli šetati i voziti bicikli te je obišao sve puteve i staze širom naše općine a isto tako i otoka Krka. Direktor TZO Dobrinj mu je povodom tog lijepog jubileja uručio staru fotografiju mjesta Klimno. BL U obitelji Marice Lončarić ova turistička sezona započela je u slavljeničkom tonu. Početkom lipnja došli su im stari gosti, koji su odlučili kod njih proslaviti svoj dijamantni jubilej. Gerlinde i Hermann Retschitzegger sa svojom obitelji (4 generacije obitelji) iz Austrije, prošle godine obilježili su 60 godina braka, ali zbog COVID-a odlučili su da tu veliku i značajnu obljetnicu proslave ove godine u Šilu, svojem drugom domu. Zanimljivo je da je ovaj bračni par i svoj zlatni jubilej, 50 godina, proslavio kod iste obitelji. Gospođa Lončarić ih je povodom tog lijepog i velikog događaja počastila, a druženje je proteklo u lijepom ozračju. Isto tako, drago joj je da su odabrali Šilo da proslave taj veliki događaj. Uz čestitke, zaželjela im je još mnogo sretnih i zajedničkih trenutaka, te da sljedeći jubilej ponovno proslave svi zajedno u njenom domu.

Humanitarna udruga „Andrijana Gržetić“ raspisala je novi natječaj za dodjelu jednokratnih novčanih potpora učenicama i učenicima s otoka Krka, koji pohađaju osnovnu školu a za njih se brine i odgaja ih samohrana majka udovica. Poznato je već da je ideja o dodjeli potpore, kao i sama Udruga, krenula od sudbine pok. Andrijane Gržetić, koja je vrlo mlada ostala

DUGOGODIŠNJI

Tajnik Vedran Petrović

Na ovaj požar reagirali smo jako brzo gdje je naš dežurni sezonski vatrogasac na požar stigao u rekor dnom roku od nekoliko minuta te visokim i stručnim angažmanom spriječio puno veće širenje požara.

Da je vatrogasna vježba bila nužna, uspješna i dobro odrađena mogli smo se vrlo brzo uvjeriti 25. 6. 2022. na požaru u okolici mjesta Rudine na području naše općine.

Lovačkim društvom „Fazan“ i lokalnim stočarima odrađuje punjenje lokvi za potrebe divljači i domaćih životinja. Osim navedenog, u ovoj godini, već je prevezeno preko 100 kubičnih metara pitke vode na različite lokacije na području Općine Dobrinj. Temeljem financijskog plana, uz redovnu opremu, operativne vatrogasce opremili smo prijenosnim osobnim svjetiljkama za rad u noćnim uvjetima te s dvije nove digitalne prijenosne radio stanice Uz operative članove nabavljena su svečana odjela za sve ostale članove našeg društva kako bi svi članovi mogli sudjelovati i predstavljati naše društvo na vatrogasnim manifestacijama u odgovarajućoj i prikladnoj odori. Podsjećamo i apeliramo na sve žitelje naše općine da poštuju zabranu loženja vatre na otvorenom koja vrijedi od 1. lipnja do 31. listopada 2022. godine. Svi koji su spremni na malo dobrovoljnog humanitarnog rada u dobrom društvu molimo da se jave osobno našem zapovjedniku Franju Turčiću ili na dvd.dobrinj.info@gmail.com Nove članove primamo u svakom trenutku te su svi stanovnici Općine Dobrinj dobrodošli priključiti se u rad društva. Do sljedećeg puta uz vatrogasni pozdrav „Vatru gasi, brata spasi!“

U gašenju je ukupno, uz djelatnike Javne vatrogasne postojbe Krk, sudjelovalo devet vatrogasaca s tri vozila iz redova našeg društva Ukupno je opožareno 10 000 kvadratnih metara makije i niskog Uzraslinja.gašenje požara naše društvo na upit lokalnih udruga i mjesnih odbora odradilo je više pranja javnih površina i objekata te u suradnji s

21 Naš kraj - naši judi Dobrovoljno vatrogasno društvo „Dobrinj“ započelo je 2022. godinu vrlo aktivno na svim područjima djelovanja. Već početkom godine 27. 3. 2022. sudjelovali smo na velikom požaru u okolici Kampelja na području Općine Vrbnik. Od ukupno 41 vatrogasca i 13 vozila koji su sudjelovali u gašenju požara, DVD „Dobrinj“ bio je prisutan s tri vozila i 9 vatrogasaca. Ukupno je opožareno 53 000 kvadrata šume i niskog Pripremraslinja.uzaljetnu požarnu sezonu započeli smo na Skupštini društva koja je održana 7. 5. 2022. gdje je predsjednik Ratko Turčić izvjestio prisutne članove o radu društva u 2021. godini te je izglasan financijski plan za 2022. godinu. Inicijativom Upravnog odbora i zapovjedništva društva održali smo vlastitu vatrogasnu vježbu na području uvale „Murvenica“ 21. 5. 2022. Na vježbi je sudjelovalo 13 operativnih članova s četiri vozila te je na temelju scenarija odrađeno gašenje šumskog požara i spašavanje unesrećene osobe. Uz gašenje požara autocisternom uvježbavano je i gašenje uz crpljenje vode plutajućom pumpom iz obližnje lokve. Spašavanje i prijevoz unesrećene osobe odrađeno je uz korištenje Can Am Traxter šumskog vozila koje je nabavljeno za korištenje u sličnim sitacijama. Uz zapovjednika društva Franja Turčića koji je ujedno i zaposlenik JVP-a vježbu su nadzirala još dva naša člana, profesionalna vatrogasca i zaposlenika JVP-a Krk. Vježba je odrađena na visokom nivou te su naši operativni članovi pokazali vrlo visoku spremnost na reagiranje u situacijama šumskih požara i spašavanja unesrećenih osoba.

Dobrovoljno vatrogasno društvo „Dobrinj“ i požarna sezona 2022. godine GASI, BRATA SPASI

VATRU

„U šahu, baš kao i u životu, današnje blaženstvo može biti sutrašnji izazov“, jedan je od citata, koji opisuju „crno – bijeli“ sport, vjerojatno (iako ne još dovoljno istraženo), prisutnog od 6. stoljeća. Život je poput šahovske ploče, isprepleten crnim i bijelim poljima, u životu zvanim poglavljima I nerijetko današnje blaženstvo s bijele točke, već sutra postane izazov na crnome polju. Jer mirna i „bijela“ sutrašnjica nikome nije garantirana… Jedan sasvim običan ljetni dan … - Bio je to jedan sasvim običan ljetni dan. Nakon dvogodišnje pauze, vratio sam se šahu i šahovskim natjecanjima, te se s državnog prvenstva vratio kao sedmoplasirani. Taj plasman nije baš razveselio mog brata, s obzirom na moje prethodne turnire i uspjehe Slušao sam njegove kritike dok smo pili kavu tamo gdje je radio, u aquaparku u Malinskoj tamo gdje se to i dogodilo… A dogodilo se 13. rujna 2021. U smiraj ljeta, broj trinaest pokazao se kobnim za mladog Krasanina, studenta ekonomije Darija Dudu. Njegov je život spletom tragičnih okolnosti u trenu prekinut a Kras, otok Krk i šire, zanijemili su od nevjerice Darijevi najbliži, mama Kristina i tata Dejan, uz nevjericu i šok, morali su se suočiti i sa širokim rasponom dotad nepoznatog bola, te činjenicom da se naprijed mora.

S četiri godine u crno – bijeli svijet - U osnovnoj školi sada pokojni profesor Zdenko Jurković držao je školu šaha i Dario je jedan dan došao kući i izrazio želju da bi volio igrati šah. Kako je i naš tata Dejan znao igrati šah, počeo ga je učiti osnovama igre, pa sam ja zapravo kao četverogodišnjak, gledajući njih dvojicu, počeo igrati - priča mladi Krasanin o svojim šahovskim počecima. Kasnije je, nastavlja Daniel, Dario prestao igrati šah, ali je uvijek pratio mlađeg brata na turnirima, pratio je rezultate, turnire, poteze - Bio mi je više od brata i više od prijatelja - sjetno će Danijel, uz konstataciju kako je ova tragedija, koju će vrijeme možda ublažiti, ali ne i zaliječiti, ipak pokazala nešto -dobroga:Oviteški trenuci pokazali su mi tko su pravi prijatelji i što je pravo prijateljstvo Angažman čitavog

O muralu, jednom i trajnoj uspomeni

jednom

Osmijeh, pozitiva i - Rijeka - Dario je bio veliki navijač „NK Rijeke“. I veliki pozitivac u životu. Uvijek je nosio taj osmijeh i pozitivu, koju je „skrivao“ pod sunčanim naočalama. Ali taj osmijeh, to je ono što oduvijek pamtim, baš je imao poseban osmijeh – prisjeća se Daniel svog brata. U prilog ovoj činjenici, i potpisnica ovog razgovora može posvjedočiti toj pozitivi i osmijehu – ma kako tema razgovora bila teška, finale konverzacije završilo bi pobjedom pozitive i tog prepoznatljivog Darijevog osmijeha („moraš se smijat“, rekao bi Dario i dobio partiju životnog šaha …). I tako su osmijeh, pozitiva, ali i pokušaj da se nenadoknadiv gubitak ipak bar malo ublaži, doveli do lijepog, trajnog čina. Zajedništvo je opet odigralo glavnu ulogu.

životu

OSMIJEH, POZITIVA – TO JE DARIO DUDA, OVJEKOVJEČEN ZA VJEČNOST

Inter22view

Baš kao i u šahu, blaženstvo je odjednom postalo izazov Darijev nenadani, prerani odlazak posebno emotivno pogodio je njegovog mlađeg brata Daniela, našeg sugovornika. Iako se još uvijek teško nosi s paletom emocija, rado je pristao na ovaj razgovor, te podijelio s nama sjećanja na brata, ali i na svoje početke u igranju šaha, koji su se pretvorili u uspjehe na nacionalnoj razini.

mog društva, posebno mojih Krasanki i Krasana, dokaz je da prijateljstvo postoji. Ako postoji utjeha za ovo, onda sam ju našao u svima njima kaže nam Daniel a taj angažman sa šaha nas odvodio do sljedeće, i dalje sportske, ali i ljudske teme

Angažman cijelog društva -Ne znam točno od kog je ideja potekla, uglavnom je to bila ekipa, koju svi zovemo ekipa iz garaže na Krasu Uglavnom, ekipa mi je postavila pitanje, a ja sam odmah pristao

memoriam

Zauvijek s nama A priča o njegovom bratu ovdje ne završava. Iako fizički skoro godinu

dana nije prisutan, uprisutnjuje ga svakodnevica u trenucima i mislima njegovih najbližih. Njegova ekipa će u kolovozu organizirati prvo izdanje memorijalnog šahovskog turnira, koje će, naravno, nositi ime Dario Duda. Šahovska polja u crnim i bijelim tonovima preslikavat će se neminovno na živote svih dionika ovog hvale vrijednog projekta. Životi sviju njih krenut će različitim smjerovima, godine koje su, nadamo se, još mnoge pred njima, donijet će im neka nova poznanstva, nove ljude Pa ipak, u kojem god ih smjeru i na koju god lokaciju život odveo, Kras će biti njihova „matična adresa“. A u Krasu – garaža, mjesto prvih i najljepših trenutaka i uspomenama Sa zida garaže, ovjekovječen za vječnost, gledat će ih njihov prijatelj. I na ono što su s njime imali, podsjećati natpis: Dario Duda, 1998 – 2021. Zauvijek s nama. Gordana Gržetić Foto: Matej Justinić Nedjelja, 27. ožujka, ostat će upisana kao još jedan datum, koji je označio odlazak još jednog uglednika iz naše sredine. U 87. godini života u Zagrebu je preminuo istaknuti hrvatski pravnik prof. emer. Vladimir - Đuro Degan. U njegovom curriculumu stoji kako je rođen 2, srpnja 1935. u Bosanskom Brodu. Studij prava završio je u Sarajevu, status doktora znanosti stekao je u Ljubljani a znanje je kroz usavršavanje nadograđivao na uglednoj Haaškoj akademiji za međunarodno pravo Fakultetu na kojem je stekao prvu diplomu, onom u Sarajevu, vratio se 1968., te je do početka osamdesetih godina prošlog stoljeća držao kolegije Usporedni politički sustav i Međunarodno pravo U Rijeci je na Pravnom fakultetu također bio nositelj nekoliko kolegija a 1985. godine postaje upraviteljem Jadranskog zavoda HAZU-a, a od 1997. do čak 2021. bio je i voditelj istog, Izdvaja se ipak njegov rad i zalaganje u sferi manjinskih prava, te posebice na planu sukcesije država na Međunarodnoj konferenciji o bivšoj SFRJ, te je niz godina bio član hrvatskog izaslanstva, koje je po pitanju te sukcesije pregovaralo Iza sebe je ostavio niz ukoričenoh djela, stručnih članaka, za koje je primio najviša odlikovanja, među kojima i Državnu nagradu za znanost i životno djelo u području društvenih znanosti. U privatnom su ga životu putevi sudbine spojili s „Gradaricom“ Milom Kirinčić, koja je kao dramski sopran vladala domaćim i inozemnim kazališnim scenama. Stoga je Dobrinj na neki način prisvojio, kako je i sam znao reći, te je često isticao kako mu je dobrinjska adresa i više od povremene, uglavnom ljetne adrese Prof. emeritus Vladimir Đuro Degan i posljednju je ovozemnu adresu našao u Dobrinju, te na dobrinjskom groblju počiva sa svojom suprugom Milom, koja je preminula na Veliku Gospu prošle godine Gordana DOBRINJSKOM In

23 Interview Pitanje je bila želja – da se Dariju na zidu kod mjesne garaže, napravi trajan spomen u obliku murala. - Pristao sam, naravno - priča dalje Daniel, te kaže da se u ovom projektu jednako angažirala čitava ekipa, a u skupljanju potpisa, koji su zbog zakonske formalnosti morali uputiti nadležnoj Općini Dobrinj, angažirala se predsjednica MO Kras Ankica Žegarac - Slika koja bi bila na muralu je također jednoglasno prihvaćena –kaže Daniel, dok gledamo mural koji zaista vjerno prikazuje pokojnog Darija: To je on Osmijeh, pozitiva, naravno „Armadin“ šal oko vrata, to je Dario kakvim ćemo ga uvijek pamtiti. Tu smo sliku nosili i na njegovom pogrebu a danas ju imamo u garaži. To je Dario Tri dana akcije To je bilo to Odluka je pala Krenulo se u realizaciju. Damjan Šamanić predložio je, a ekipa prihvatila, da autor murala bude Edurardo Filipović SEC, dobro znano ime u oslikavanju murala, napose posvećenih navijačima riječkih „bijelih“. Ovjekovječio je SEC tako Rijekine i općenito nogometne legende Peru Radakovića, Milana Ružića Mintu, Gorana Brajković, Rijekinog vatrenog navijača „Karleta“ itd. - Izrada je trajala tri dana. Prvi dan izrada skice, to je trajalo nekih sat vremena, drugi dan je napravljen veći dio murala, a treći je dan bio rezerviran za popravljanje detalja, te je mural poprimio sadašnji oblik. Hvala svima koji su se angažirali ! –završava svoju priču mladi Krasanin Daniel Duda.

ADRESOM

Gržetić Odlazak Vladimira Đure Degana PRAVNI STRUČNJAK MEĐUNARODNOG UGLEDA S

P24rigodno Nakon Splita i Zagreba, sakralni pop koncert Misa Mediterana iz pera renomiranog skladatelja i producenta Tončija Huljića i njegove kćerke Hane imali su priliku vidjeti i slušati svi oni koji su u petak, 22. srpnja 2022 došli na Placu u Dobrinj. Prva je ovo pop-misa na svijetu odobrena od Vatikana gdje je i arhivirana. Pop Misa Mediterana (sa stavcima Kyrie Eleison, Gloria, Credo, Sanctus Benedictus, Agnus Dei), Dies Irae i Ave Maria sastavni su dijelovi ovog jedinstvenog koncer ta. Dies Irae je skladala i orkestrirala Hana Huljić Grašo, a ostala dva djelo su Tončija Huljića. Napravljena po svim postulatima liturgijske mise, spoj je mjuzikla i klasičnog kršćanskog obreda. Emo tivna, istovremeno zabavna i introspektivna, Misa Mediterana jedinstvena je kombinacija duhovne i pop glazbe. Iako temeljena na katoličkim zasadama vjerovanja, Misa je otvorena prema svakome jer, prema riječima autora, glazba pripada svima. Iako ovo velebno djelo izvodi sedamdesetak izvođača, večeras ih je, zbog relativno male bine, bilo dvadesetak, ali je zvučalo izvrsno, kao da ih je bilo triput više Solisti

Nakon Splita i Zagreba,

stigao u Dobrinj POP

su bili Lorena Bućan i Karlo Vudrić, a Hanu, koja je rodila kćerku polovicom srpnja je više nego uspješno zamijenila Irma Dragičević Simfonijski orkestar zamijenila je Huljićeva Madre Badessa a bio je i manji zbor Nakon Ave Marije, a time i Mise, prolomio se gromoglasan aplauz koji nije prestajao tako da su na „bis“ ponovili Gloria. Ali ni to nije bilo dovoljno nego su nastavili koncert izvevši nekoliko uspješnica Madre Badesse i nekadašnjeg Magazina na opće oduševljenje gotovo tisuću gledatelja okupljenih na dobrinjskoj Placi, tako da je koncert umjesto šezdesetak trajao stotinjak minuta. Zašto je ovo upriličeno baš u Dobrinju na otoku Krku, autor Tonči Huljić je pojasnio da je on itekako vezan za Dobrinj. Naime, njegova sada već pokojna majka Marija bila je iz Gostinjca, mjesta pokraj Dobrinja, kamo je u djetinjstvu često dolazio, posebno za vrijeme zimskih školskih praznika. Ovdje ima mnogo rodbine i prijatelja tako da se osjeća Gostinjčarom i Dobrinjcem Zna kako Dobrinjci žive za Stipanju, to su ljudi stvarno velikog srca, ističe Za njega je ovo jedno od najljepših mjesta na svijetu, ne samo na Jadranu. Spektakularan mu je pogled sa Zemljine koji se pruža na čitav Kvarner Napomenuo je da nažalost zbog prirode posla nije u Dobrinju toliko često koliko bi želio biti. Nada se da će u budućnosti ovdje provoditi više vremena i zato ovdje gradi kuću. Želja mu je da Dobrinj postane centar kulture za što ima sve predispozicije, posebno i zbog ovdje postojećeg Kulturnog centra Infeld u kojem se godinama ljeti organiziraju izvrsne izložbe. Napomenimo da je na koncertu bila i vlasnica ovog Kulturnog centra Zdenka Infeld i vidljivo uživala. Milovan Kirinčić foto: MK i Goran Pleše spektakl MISA MEDITERANA ODUŠEVILA BROJNE GLEDATELJE U DOBRINJU

25 Prigodno

26 Nakon djeda, na istom mjestu, dva desetljeća kasnije - unuk „Jer svirati se mora“, drugi je nastavak istoimenog projekta, pokrenutog u pandemijsko vrijeme od strane Ministarstva kulture i medija i Hrvatske glazbene unije I kao što je glazbenim umjetnicima dobro znano ime ovog projekta, onima koji su čak manjim dijelom involvirani u nacionalnu umjetnost, prezime Murtić zvučno je i poznato Dvadeset i tri godine nakon što je u Dobrinju izlagao njegov djed, velikan hrvatske apstraktne umjetnosti Edo Murtić, dašak glazbene umjetnosti „vosrid otoka“ donio je Mark Murtić i njegov „Mimika Orchestra“.

Mak Murtić i Mimika orchestra

zaljubljenMultiinstrumentalistuvrtlarenje

naši judi

Na dobrinjskoj je Placi u nedjelju, 26. lipnja tako nastupio jedan od najboljih regionalnih jazz orkestara a u glazbenom je fokusu večeri bila promocija albuma „Altur Mur“, ili u prijevodu s izumrlog veljotskog jezika, „hram mora“. Skladatelj i multiinstrumentalist Mak Murtić ovim je nosačem zvuka postigao sintezu glazbenog identiteta i kulture Mediterana sa suvremenim jazz izričajima „Hramu mora“ prethodio je glazbeno – istraživački projekt „Divinities on the Earth and the Waters“, a poveznica oba projekta su lokalni aspekti i tradicija Balkana. Tradicijsko, primarno glazbeno naslijeđe otoka Krka zauzima važno mjesto u ovom raritetnom projektu, a osim što je tematski vezan za „zlatni otok“, ovaj je projekt i s tehničko –snimateljske strane realiziran na Krku, koji Maku Murtiću nije „terra incognita“, budući da je na našem otoku pronašao jedan oblik oaze, povremenu adresu a osim što je genetski „inficiran umjetnošću“, zahvaljujući utjecaju bake Goranke Vrus Murtić ovaj je mladi umjetnik u vrtlarenju spojio „dulce et utile“. …jer svirati se mora… Što se tiče višečlanog orkestra kojim ravna, Mimika Orchestra je alternativni progresivni orkestar s jazz, folklornim i elektroničkim utjecajima. Sastavnice su mu vokali, limeni i drveni puhači, ritam sekcija te live elektronike, pa dolazimo do brojke od dvadeset članova / glazbenika, koji izvode trans-idiomatsku glazbu. Publika je te nedjeljne večeri besplatno uživala u ovoj glazbenoj poslastici, koju su suradnjom omogućili Kulturni Dobrinj, TZO Dobrinj i Velvet festival, sve i svi kao dio spomenutog projekta „Jer svirati se mora 2“. Gordana Gržetić foto: Ivana Kapović nastupili u Dobrinju „HRAM MORA„ U HRAMU OTOČNE KULTURE SPOJIO PROŠLOST I SADAŠNJOST, GLAZBENU SUVREMENOST I TRADICIJU Naš kraj -

Tradicija pomorstva i života uz more dobila je svjetlu točku postavom stalne izložbe na šilarskoj rivi –“Paladi”. Svi Šilari i posjetitelji Šila dolaskom “Namori” mogu uočiti table koje su postavljene na parapet rive na kojima se nalaze stare slike iz povijesti Šila, popraćene prigodnim tekstom na svakoj od njih. Sve cjeline povezane s pomor stvom, gradnjom luke, melarima, ribarijom i na kraju trajektom, iz čega se iščitava stoljetna usmjerenost Šilara na more, sve do pojave intenzivnijeg razvoja turizma. Inicijativa o postavi izložbe potekla je od Marina Hržića (pomorcasakupljača starih slika) i Nedeljka Dunata (Udruga tradicijskih barki otoka Krka) u jednom neformalnom razgovoru o pomorstvu u Šilu. Takvu ideju prenijeli su članovima Šporskog ribolovnog kluba “Čikavica,” koji su je prihvatili i postavili se kao nosioci ovog hvalevrijednog projekta. U odabiru tema, fotografija, i pisanju teksta na tablama i postava po nekom povijesnom redu da čitatelj i gledatelj shvati kako se razvijalo Šilo i bavljenje pomorstvom u zadnjih stotinjak godina, prepušteno je inicijatorima izložbe kojima je pripomogla kustosica muzeja grada Crikvenice Tea Rosić, djevojka Marina Hržića. Fotografije potječu iz obiteljskog albuma predaka Marina Hržića (Gržetić i Car), Hrvtski pomorski muzej Split, Muzej Grada Crivenice, Turistička zajednica Općine Dobrinj, gospo-

đa Vesna Dunato i Vesna Gršković, kolekcionari Frane Mikulić i Mitja Lamut, fotografi Miroslav Matejčić i Luka Tabako, te Šilar Vladimir Rogić i obiteljski vezana za Šilo Ivančica Veit. Tekst na tablama napisan je na hrvatskom i engleskom jeziku. Financiranje izrade tabli veličine 90 x 60 centimetara podržala je Lučka uprava Krk i Turistička zajednica općine Dobrinj. Montažu i organizaciju otvaranja izložbe odradili su članovi

“Čikavice”.Otvaranjeizložbe odrađeno je 28. travnja na “Placi“ u Šilu uz prisustvo gostiju i stanovnika Šila. Prigodne govore održali su predsjednik “Čikavice“ Ivan Petrović, ravnatelj Lučke uprave Krk Goran Lajnert, inicijatori Nedeljko Dunato i Marino Hržić te načelnik Općine Dobrinj Neven Komadina. U ime Ribolovnog kluba “Čikavica” zahvaljujemo svima koji su osmislili i uspješno realizirali ovaj projekt Zastajki.vanje i zagledavanje u table domaćih i turista postigao se pun pogodak u promociji povijesti Šila što svih veseli. Predsjednik ŠRKIv“Čikavica”anPetrović IZLOŽBA NA “PALADI” U ŠILU Naš kraj - naši judi

IZLOŽBA “ART & SOUND”

U KULTURNOM CENTRU U DOBRINJU

INFELD

Oceanije To je estetika koja je jednostavna, jaka u izrazu i neovisna od zapadnjačkog kanona Plemenska umjetnost važi kao umjetnost bez snage, kao prazno platno, dok je spiritualno ne popune svećenici ili šamani Ta umjetnost puna čarobne sile je medij za prikaz i prenošenje sadr žaja, posrednik između prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Ako se kod izloženih objekata izostave tradicija i predznanje, apostrofira se u prvom redu zapadno oblikovano estetsko doživljavanje. Važna ostaje prvobitnost – jedan rad koji nije pod modnim utjecajem 20. stoljeća, za koji bi bio potreban receptivni razvoj zapadne kulture da bi se priznao kao Dumjetnost.aljnjiakcent izložbe su etno glazbeni instrumenti, koji su se pojavili glazbenom razmjenom između istoka i zapada, kao što su kora vrsta harfe iz Zapadne Afrike, te damian – lutnja s vratom s prostora Himalaje. Nekoliko etno instrumenata, kao što je oud – lutnja kratkog vrata iz prednjeg Orijenta, te tradicionalni kineski instrumenti pipa i erhu je opremljeno strunama tvrtke Thomastik In feld. Zbirka Infeld Proizvođač struna, Peter Infeld (1942. - 2009.) i njegova majka Margaretha Infeld (1904. - 1994.) su sredinom 60-ih godina započeli sakupljati umjetnine Kao težišta zbirke Infeld važe Bečka škola fantastičnog realizma, naivna umjetnost iz Hrvatske, Pop art, budističke meditacijske slike iz Tibeta (tzv. Thangka slike) i Art brut. Da bi ta djela postala dostupna široj javnosti, mecena Peter Infeld je u Halbturnu, u Gradišću, Austrija, te u idiličnom mjestu Dobrinj na hrvatskom otoku Krku dao izgraditi reprezentativne kulturne centre. Na te obe lokacije se održalo više od 110 izložbi, uz slobodan ulaz. Tvrtka „Thomastik-Infeld GmbH“ Tradicionalna bečka tvrtka „Thomastik-Infeld“ je jedan od tri najvažnija proizvođača struna na svijetu. Tvrtka proizvodi oko 3000 različitih struna i u nekim je segmentima vodeća na svjetskom tržištu. Strune se ručno izrađuju. To 1919. godine osnovano poduzeće je nakon Drugog svjetskog rata imalo 20 uposlenika. Do danas je taj broj udesetostručen. Izvozi se u više od 95 zemalja. Nakon smrti Petera Infelda 2009. godine, njegova udovica, rođena Hrvatica Zdenka Infeld, nastavila je dugu obiteljsku poduzetničku djelatnost. Podaci o izložbi

Trajanje: Izložba “Art & Sound” se može pogledati od 10. srpnja do 30. rujna 2022. Mjesto izlaganja: Kulturni centar In feld, Dobrinj, otok Krk, Hrvatska Radno vrijeme: Izložba je otvorena svakog dana u srpnju i kolovozu od 10-13 i od 18-22, te u rujnu od 1013 i od 17-21 sati. Ulaz je slobodan. Broj umjetnina: oko 120 thangki i slika u ulju, 30 etno glazbenih instrumenata, kao i 30 objekata tradicionalne plemenske afričke umjetnosti i umjetnosti Oceanije. Milovan Kirinčić

28 Umjetnička djela na izložbi „Art & Sound“ ("Umjetnost i zvuk"), impresivno kvalitetna, a koju su stvorili laici, protežu se unutar raspona od nekoliko stoljeća Objekti slijede unaprijed zadati ikonografski uzorak i nabijeni su simbolikom, a da nisu primarno slikarev kreativni izraz. One utažuju žeđ promatrača za nepoznatim. Takav istaknuti primjer su tibetanske smotane, zarolane slike religioznog sadržaja (takozvane thangke). Slikane na platnu ili svili, one se tematski pružaju od ikona povijesnih ličnosti, preko panteona tibetanskog budizma, do ajnostzorpočetkPjpothv„naprikazanonja.ksvdjelonja,kneMeđutim,semsferesestabudizmnilenajprijenspoznajetvpostupatiPugledaticjeniOvreligiozno-filozofskihkompleksnihprikaza.asedjelapromatrajukaodrago-prozor,krozkojisemožejednaobasjanadimenzija.ovijesniBudaukazujeputkakosnesavršenošćuipatniš-omljudskeegzistencijeNjegoveseuoblikunjegovauče-japrosljeđujudalje,dabiseiskušale,azatimprimije-nasamomsebi.Utibetanskomučovjekiprirodanepred-vljajuzasebneprincipeStalnoodvijarazmjenaizmeđuljudskeisferebogovaiduhova.Taagičnaisprepletenostodražavaumeditacijskimslikama.vrijednosttogslikarstvaodređujupigmentiiliskladanolorit,niposebnofininačinboja-većsnaganjegovasakralnogvanja.Tibetanskaslikadobivaojuživotnosttekputemjedneompliciraneceremonijeposveće-Teksvetomposvetomzauzimabožanstvosvojemjestonjoji„produhovljava“je.Slikarstvonijenikakavestetskiat,onojejedanoblikmagi-e“,smatraojetakođeriPabloicasso.Europskiumjetnicisuom20.stoljećaskrenulipo-nostnaizvaneuropskuumjet-inaučilisucijenitioblikovnieziktradicionalneplemenskefričkeumjetnostiiumjetnosti

Naš kraj - naši judi

NA FRANKOPANSKOM DANU U SOLINAMA PREDSTAVLJENI KNJIGA "FRANGERE PANE - PRIČE O FRANKOPANIMA" I SUVENIR "VREĆICA KRČKE SOLI" Naš kraj - naši judi

29 Na plaži u Solinama u subotu, 11. lipnja 2022. održan je Frankopanski dan, na kojem je predstavljena knjiga Tomislava Beronića "Frangere pane - Priče o Frankopanima" i suvenira "Vrećica krčke soli". Program je organizirala Turistička zajednica Općine Dobrinj. Ovaj je zanimljiv Frankopanski dan posvećen je simboličkoj obnovi frankopanske solane na obližnjim Melinama. Proizvodnja i trgovina soli, po kojoj je mjesto Soline i dobilo ime, rezultirale su golemom bogatstvu Krčkih knezova kako se krajem XII. i početkom XIII. stoljeća nazivali, a što im je donijelo i veliki politički ugled. Kostimirani članovi udruge Ordo Sancti Viti - Red sv Vida iz Rijeke izveli su prigodan u kojem je, između ostaloga, zorno prikazano lomljenje Frankopanskoga kruha (Frangere pane), nakon čega je autor Tomislav Beronić iz svoje nedavno objavljene knjige "Frangere pane - Priče o Frankopanima" pročitao priču "Vrećica krčke soli". Istoimeni suvenir predstavila je autorica Karlovčanka Andrea Radojčić. Spiritus movens cijelog ovog projekt "U potrazi za franko p a n s k i m k a š t e l i m a " , u z Beronića je i Darko Antolković. Svim posjetiteljima su ponuđeni proizvodi Frankopanske trpeze kao što je "Frankopansko pivo kneginje Beatrice", proizvedeno u karlovačkoj pivovari "Podrum" te frankopanski sirevi kneza Bartola sirane "Jagarka" iz Modruša. Tom je prigodom održan i mini sajam proizvoda vezanih uz ovu temu. MK

U Malinskoj otvorena posthumna izložba radova Nikole Jurića RUKOPISOM

30 Vječnost mu je predznak, jer ono je vječno i postankom i trajanjem. Njegov postanak i postanak planeta zemlje u zajedničkom su poglavlju Knjige postanka. Definicijom iz školskih udžbenika, ono je u kategoriji neživog, a s ljudskog se stajališta mnogi s time neće složiti. Jer, ono je ipak more, a more, koje i daje i uzima, ono je mnogimaživot More krije mnoge tajne, baš kao i more života, koje svoje tajne krije pod okriljem zvanim snovi I baš kao što more nakon oluja i nevera izbaci svoje blagodati, tako i more života, nakon oluja i nevera, izbaci svoje tajne –snove. Pa i ako oluje uzmu život, ostaju snovi fizički prestalog života, ostaje njihovo ispunjenje, u moru snova… Obećanje preuzeto – obećanje ispunjeno Prva, iznadprosječno topla srpanjska večer, pokazala je i dokazala da je to zaista tako. Snovi, more snova, ostvaruju se, iako katkad bez njihova vlasnika. Koji samo fizički ne može nazočiti tom činu prelaska snova u stvarnost. Još uvijek postankom friški mladi, Interpretacijski centar maritimne baštine, simpatično i znakovito nazvan DubOak, te je prve srpanjske večeri organizirao je svoje prvo veće događanje. Otvorena je izložba „Malinska i more snova“- i opet znakovito i simbolično, izložba koja obuhvaća umjetnička djela čovjeka kojem DubOak uvelike duguje postanak. Nikola Jurić sanjao je san o izložbi svojih djela. Život je nažalost ispisao drugačiju stranicu, ali prijateljstvo, ono pravo, ipak je ispisalo stranicu rukopisom prijateljstva. San svom pokojnom prijatelju ispunio je Radojko Orlić, koji se, uz, kako je rekao, nekoliko kotačića oko sebe, prihvatio ideje da se san Nikole Jurića otkotrlja u ispunjenu stvar -Otpriliknost:e mjesec dana prije nego što se Nikoli nažalost dogodio Covid, zamolio me da mu pomognem organizirati izložbu. Međutim, korona je napravila svoje, Nikola je preminuo, a ja sam preuzeo zadatak da svom prijatelju ispunim obećanje i da mu organiziram izložbu – kazao je uoči otvorenja Radojko Orlić, Nikolin prijatelj, ali i sam poklonik i zaljubljenik u umjetnost. Pokrenuo je, kaže, „kotačiće“, te su zajedno prionuli kao ostvarenju sna pok. Jurića. Kao što i naziv kaže, izložba obuhvaća Nikolina umjetnička djela, vezana uz Malinsku i more: Ipak, moram istaknuti da je Nikola bio fantastičan keramičar. Puno je njegovih djela, u kojima je obradio keramiku tanjuri, satovi, ma svačega u njegovom keramičar skom opusu ima U jednom se trenutku okrenuo slikarstvu, ali ostaje činjenica da je u Zagrebu bio na glasu kao jedan od najboljih keramičara na kolu. E tu je bio maher nad maherima – kaže gospodin Orlić, inače vrstan fotograf, koji je na pitanje kakav je Nikola Jurić bio kao čovjek i prijatelj, kratko i sjetno odgovorio: -Slagali smo se čitav život. Bio je dobar čovjek, uvijek spreman svakome u svemu pomoći. Takvim ću ga pamtiti. PRIJATELJSTVA ISPISANO PRETVARANJE

SNA U STVARNOST Naš kraj - naši judi

Naš kraj - naši judi

Gordana Gržetić foto: Milovan Kirinčić

Djelitelj sreće kroz umjetnost Malinska i more u uskoj su vezi, oduvijek, iako je riječ o postankom mlađem mjestu. Upravo je iz malinskarske luke koncem 19. stoljeća zaplovila sada već povijesna „Lloydova“ parobrodarska linija. Malinskom je šetao prijestolo nasljednik Rudolf, ali baš kao i Dobrinjem, što je malo poznato, nobelovac Ivo Andrić. Književnik, kojem dugujemo tako često citiranu i istinitu rečenicu: „Od tuđe nesreće nitko se sreće nagledao nije…“ Oni koji su Nikolu Jurića poznavali, kazat će da mu je ova rečenica u životu bila apstrakcija. Jer, on je, osim sebi, sreću poklanjao onima oko sebe i to brojnim svojim interesima For malno obrazovan u zagrebačkoj srednjoj školi za umjetnost i obrt, specijalizirao se za rad u keramici, a među zapaženijom su mu izložbama one u Barceloni i Duesseldorfu, gdje je i proveo određeno razdoblje života. Keramika je bila njegova tehnika, bukalete njegov prepo znatljiv umjetnički potpis, a more i sve vezano uz more život. Olovkom, ugljenom, temperom uljem - brodovi, bonace, nevere i valovi ovjekovječio ih je na platnu i papiru. Jedrenje je ovjekovječio kroz život, a ljubav prema moru i jedrenju baštini i to natjecateljski vrlo uspješno njegov unuk istog imena, Nikola Jurić. Dobrinj kao značajna i posljedna stranica I baš kao što je more oduvijek, možda je ova javna ljubav čovjeka i mora, u rasponu ljudskog života oduvijek- jer, rođenjem, 4. prosinca 1943. Nikola Jurić dobio je ime zaštitnika pomoraca. Iako je rođen u Malinskoj, pola njegovog bića potjecalo je i s druge strane otoka. Iz Dobrinja je bila njegova majka Jelica, rođena upravo u kući na dolinjemu gradu u čijoj se blizini nekada davno nalazila crkva svete Barbare I za kraj – o kraju koji je došao nenadano, ostavivši zanijemjele od tuge Pandemija je nenadano 28. travnja 2021. uzela i Nikolu Jurića. Svoje je posljednje počivalište našao na groblju u Dobrinju – gdje je nekada, pa i ne tako davno, bilo, današnjim rječnikom rečeno, mini brodogradilište. Koje je tada inicirao Svetozar Jurić. Nikola Jurić počiva na dobrinjskom groblju, upravo uz grobnicu pomorske i brodograditeljske obitelji Jurić, nasljednike ovog otočnog pionira brodogradnje Slučajnosti? Za neke da, za one druge potpis sile koja se potpisuje imenom slučajnost. Neke su spone neraskidive, neke su tajne zauvijek tajne, nekim je snovima suđeno da postanu stvarnost. Pa makar i u moru snova ugašenog života Koji tada, realizacijom sna, iznova postaje neopipljiva, ali draga stvarnost…

32 Istim putem kojim je u praskozorje Praznika rada koračala grupa dečki i mladića Dobrinjštine, stoljećima unatrag koračali su mali i mladi pastiri, ne bi li tim svojim koracima prizvali „dobru kob“ na sebe i svoje stado Možda niste znali da su upravo ti neznani pastirići Dobrinjštini ostavili jednu u nizu tradicija, koje ni povijest, ni vrijeme ni društvene mijene nisu uspjeli izbrisati. Dan danas na Dobrinjskom je sačuvan pradavni običaj i njegov originalni naziv, „Napopas“. Značenje riječi “napopas“ izvorni govornici dobrinjske čokavice lako će razumjeti, za ostale evo pojašnjenja: Prema starom vjerovanju, odlazak na blagdan svetog Jurja (23. travnja), sv. Marka (25. 4.) te na „Filipju“ (blagdan svetih Filipa i Jakova 3. svibnja), ustajanje u praskozorje i odvođenje stada koza, ovaca, isto tako krava, magaraca i sl. jamčio je uspjeh u njihovu uzgoju. Stoga s govorilo: „Gremo na Jurjevu napopas“, što će reći pasti prvu proljetnu travu. Vjerovalo se da se ranojutarnje blagoslivljanje životinja svetom vodom mora obaviti prije zalaska sunca, da bi uspjeh bio potpun. Osim ritualnog značenja, napopas je uskoro dobio i drugo značenje, zbog kojeg su se mladi pastirići danima, tjednima pripremali, iako je sama izrada morala biti dan ranije Naime, svaki je pastirić u praskozorje na točno određeni mjesto dovodio svoje blago a u rukama bi mu bila brižljivo napravljena „trumba“ – pučki puhaći instrument napravljen od jasenove kore Rezbarenje trumbe za dječake je predstavljao pravi mali ritual te bi se natjecali čija će trumba biti ljepša, veća i naravno, čija će bolje „sost“. A trumba nije smjela „sost“ samo tako, postojao je točno određeni zvuk koji je morala proizvesti, što je zahtijevalo dodatne pripreme. Trumba je morala „hrlucat“. Osim vjerovanja u moć ranojutar njeg blagoslivljanja životinja, uskoro se među pastirićima pojavilo drugo vjerovanje: „Ako se na Jurjevu ne zbudin pre sonca, zatrubit će me osli“ – što će reći, jao onom pastiriću koji zakasni na Napopas! To kašnjenje značilo bi veliku sramotu! Točka sastajanja bila je Vrh svetog Jurja kod Krasa, gdje bi okupljeni pastirići pozdravljali svitanje novog dana svojim trumbama a potom se vraćali u svoja sela, odlazili u školu, ili na poslove u polju ili sl. Ovaj lijepi običaj, njegov značaj i njegovi zvuci i danas su prisutni. Doduše, ne na Jurjevu, ne uz stado ovaca, koza i sl, nego u „pratnji“ tek jednog ali vrijednog magarčića. Prvog dana svibnja, u praskozorje Praznika rada, neumorni dečki, dečkići i mladići iz većeg dijela Dobrinjštine kroče stazama svojih predaka, „hrluču“ trumbama, spajajući istovremeno ugodno i korisno, prošlo i sadašnje A kročeći stazama predaka, „Napopas“ i njegovi sudionici daju zalog budućPrednosti. zoru 1. svibnja bi mladići Dobrinjštine na dobrinjskoj placi podignuli "maj", omanje stablo jasena ukrašeno šarenim trakama. Tradicija i običaji se ni ove godine nisu zatrli. U organizaciji Udruge "Dr Ivan Črnčić" iz Polja, doznajemo od Ranka Pavačića, čelnika te Udruge, održane su radionice ovih proljetnih običaja. Izrađivale su se trumbe, stara svirala izrađena od kore mladog jasena. Radionicu je sa zainteresiranom djecom i mladima vodio Darinko Jelenović. Osim toga postavljen je u Polju, nakon nešto više sedamdeset godina, "maj" ukrašeno drvo jasena.

Tekst: MK, foto: Udruga Dr. Ivan Črnčić

RADIONICA IZRADE TRUMBI I MAJSKIH OBIČAJA NA DOBRINJŠTINI Naš kraj - naši judi

33 Generacija učenika 1957/1958 sastala se je da proslavi pedeset godina od završetka osnovne škole Okupili smo se 10. srpnja u Dobrinju. Posjetili smo grobove svojih preminulih učitelja, zapalili svijeće, da bismo poslije prisustvovali misi zahvalnici u crkvi sv. Stjepana. Nastavili smo ugodno druženje zajedničkom večerom u konobi "Zora". Okupilo nas se dvadeset. U pedeset godina nepovratno smo izgubili dvije kolegice, a tako i većinu naših učitelja. Zahvalni smo učitelju Vitomiru Pleše, koji je bio prisutan na proslavi. Ništa nije moglo zamijeniti radost našeg susreta. Prisjetili smo se zgoda i nezgoda iz školskih klupa. Pedeset godina. Zvuči mnogo Ali i ponosno Jer svi mi koji smo se ovdje danas okupili prošli smo svoj put. A danas smo već skoro svi dobrodržeći umirovljenici. Ovo druženje pokazalo je da smo i dalje puni energije Da smo zreliji u svojim godinama gdje se možemo još uvijek nesebično davati. A brojke ? Neka ostanu samo brojke. Proslavi su prisustvovali Marinka Mavrović, Ivan Malatestinić, Nikola Gržetić, Nedjeljka Frate Milčetić, Merica Šamanić-Polonijo, Anđelko Justinić, Vesna Mavrović-Orlić, Miljenko Radić, Mirko Car, Mladen Gržetić, Nikola Jelenović, Stanko Brnić, Željka Drpić Fugošić, Dragica Tabako, Branka KirinčićJustinić, Meri Marohnić Drpić, Ivan Crnčić, Ana Fanuko-Brusić, Marijo Crnčić, Milena Grdinić Justinić i učitelj Vitomir Pleše. Željka Drpić-Fugošić

GODIŠNJICE ZAVRŠETKA OSNOVNE ŠKOLE U DOBRINJU

LET KOLIJANI GABONJIN Naš kraj - naši judi

PROSLAVA

Gabonjari održavaju tradiciju „kolijana“ svakih deset godina. Prema fotografiji iz 1922. godine, pretpostavljamo da su tad bili prvi zabilježeni kolijani. Ove, 2022. godine, imali smo namjeru obilježiti stotu objetnicu. Kolijanski odbor se više puta sastajao kako bi se organizirali svi detalji, odabrali smo Kralja i dogovorili datum održavanja. Svetu misu nam je trebao predvoditi biskup Ivica Petanjak. Zbog epidemiološke situacije, nažalost, nismo bili u mogućnosti okupiti se i proslaviti. Međutim, 24. travnja, na dan kada smo planirali obilježiti kolijane, članovi Kolijanskog odbora i mještani Gabonjina koji su bili na misi, okupili su se u društvenom domu i ipak simbolično obilježili stotu objetnicu kolijana. Nažalost, sadašnji kralj Nikola Grdinić i kraljica Zdenka nisu bili u mogućnosti proslaviti s nama, jer su tada oboje bili u izolaciji. Malo smo se podružili i počastili, te se nadamo da ćemo 2024. godine biti u mogućnosti održati kolijane, kako se ne bi prekinula ta stoljetna tradicija. Tatjana Radivoj Puno ali i ponosno 50. 100

34 Riječ komun dolazi od talijanske riječi comune, to jest od latinske riječi communis, što znači zajednički, opći. Na internet portalu Hrvatska enciklopedija možemo naći da ta riječ označava naziv za seosku općinu u Istri, Kvarneru i Hrvatskome primorju. Najstariji spomen toga naziva potječe iz glagoljske isprave iz Dobrinja iz 1100 godine gdje se spominje pisac od komuna Dobrinja, tj bilježnik općine Dobrinj. Danas se u našim selima pod riječi komun smatra okupljanje ljudi radi obavljanja nekog posla od čega korist imaju svi stanovnici sela. Znači, opet smo na tragu onog prvotnog značenja riječi, a to je nešto zajedničko ili opće. U Rasopasnu komuni imaju dugu tradiciju, praktički od postanka sela. U posljednjih šest godina komune smo počeli malo češće organizirati. Motiv za to bile su pozitivne reakcije svih stanovnika sela, vikendaša, turista i prolaznika. Pozitivne reakcije najviše su bile zbog toga što se nakon svakog održanog komuna vidio neki rezultat. Tako smo od 2017. godine do danas održali čak dvadeset i tri komuna. Bilo je onih na kojima se skupilo svega nekoliko ljudi, ali i onih na kojima je bio najmanje po jedan član gotovo svake obitelji u selu. Najveće komune imamo svake godine uoči blagdana Vele Gospoje, na kojima želimo urediti selo za naš najveći blagdan. Kao najvažniji cilj održavanja komuna smatramo da je održavanje naših šumskih puteva i staza, koji su nažalost sve neprohodniji, jer je sve manje stoke i stočara koji su ih svojim prolascima nesvjesno odr žavali. Danas te puteve, ako su čisti i prohodni koriste šetači, izletnici, biciklisti, ali i domaće stanovništvo Zadnjih smo godina oko Rasopasna, upravo na komunima, stvorili lijepu mrežu šumskih puteva i staza, i to održavanjem prohodnih, krčenjem neprohodnih, širenjem uskih, nasipavanjem istrošenih i ispranih puteva Posebno je to vidljivo na području starog sela, gdje su putevi do prije par godina bili gotovo neprohodni. Uređen je i proširen put preko Drage do kružnog toka u Maršićima tako da se može proći automobilom. Proširen je put do mjesta gdje je nekad bila stara crkva, te uređen plato na koji smo postavili drveni križ i kameni natpis. Osim puteva, pripremili smo teren za dječje igralište iza butige, nasipali smo prolaz oko crkve, postavili drvenu klupu prema groblju, zalijevali masline na Gladinjaku, piturali fasadu butige, uređivali okoliš groblja i još mnogo toga. Na svakom komunu rodi se i neka nova ideja što bi se slijedeće u selu moglo odraditi. Prvi sljedeći komun bit će uoči blagdana Vele Gospoje. Bit će to, uz posao, prilika za druženje i ćakulu. Vidimo se! Tekst sastavio i fotografirao: Ivan Šamanić

RASOPAŠNJARSKI KOMUNI Naš kraj - naši judi

35 Nakon dvogodišnje pandemijske pauze ove je godine 30. travnja održan komun u Polju. Očito je želja za radom i uređenjem puteva bila zadovoljavajuća, jer se samoj akciji odazvalo preko trideset mještana. Uređivalo se kao i prethodnih godina puteve prema maslinicima i njivama, što se još obrađuju. Za sve sudionike na kraju je organiziran ručak. Ovim putem zahvala svima koji su se odazvali akciji onima što su dali novčani prilog i naravno T D Komun i djelatnicima koji su pomogli na komunu i općini Dobrinj koja je financirala nabavku materijala za popravak putova. Ovoga proljeća završeno je i planirano uređenje okoliša doma, zasađena su dva stabla i postavljen kameni stol s klupama, očito dobro isplanirano, jer mladi navečer borave na ovom prostoru. Ovo je bio nastavak prošle godine započetih radova na uređenju unutrašnjosti doma, gdje je uređen šank i kuhinja te nabavljen novi inventar za potrebe šanka i kuhinje, da bi se za prigode nekakvih događanja mogao koristiti prostor. Ove aktivnosti i samo preuređenje napravljeno je na zahtjev MO Polje a sve je financirala Općina Dobrinj, na čemu ovom prilikom izričemo zahvalu a posebno načelniku Nevenu Komadini i TD Komunu direktorici i djelatnicima koji su izveli dio radova pri uređenju vanjskog prostora. Nadamo se da ćemo u slijedećoj godini započeti i s uređenjem dječjeg igrališta, što je želja članova MO, ali i mještana. Svima obilje uspjeha u radu, posebno onom za opće/javno dobro. Sretan Dan Općine, Stipanja ! Ranko Pavačić Kao i svake, tako je i ove i i čišće. Općini

to 14. svibnja Mjesni odbor Klimno organizirao tradicionalno čišćenje sela. Akcija je uvelike prepoznata od strane domaćih, pa tako i "stranaca". Svake godine odaziva se sve veći i veći broj ljudi da nam selo pred sezonu bude ljepše

Dobrinj na sufinanciranju materijala, te hrane i pića i naravno TD Komun Nikolina Jurić KOMUN I UREĐENJE OKOLIŠA DOMA U POLJU VJERNOST KLIMNU I DOBRINJŠTINI DUGA NEKOLIKO DESETLJEĆA Naš kraj - naši judi

Zahvaljujemo

36 Iz povijesti i „Antonje“sadašnjosti

gladan i žedan. Svi su se počastili gulašom od divljači, koji priređuju naši vrijedni lovci, te pogačom i slasticama dijeljenim u košarama i pićem svake vrste.

Sve od davne 1669. godine, kada je 20. svibnja ondašnji krčki biskup Teodor Gennaro blagoslovio i posvetio krasku crkvu svetoga Antona Padovanskoga pa do današnjih dana, Krasani 13. lipnja, dan posvećen svojemu zaštitniku, svečano slave i crkveno i svjetovno. Kroz ovo dugo vrijeme svijet se mijenjao, pa su se sukladno tome i proslave Antonje mijenjale, ali srž je uvijek ostala ista. Uvijek se Antonja slavi dostojanstveno i svečano, pa je tako bilo i ove godine, s puno pobožnosti, ali i radosti i veselja, nakon što smo zadnjih par godina zbog pandemije bili u mnogo toga Svzakinuti.ečanu svetu misu predvodio je naš dekan vlč. Anton Bozanić u koncelebraciji s dobrinjskim župnikom vlč Dinkom Justinićem, našim Krasaninom i s vlč. Matom Žicom, župnikom iz Garice koji je od 1979 g do 1990 g bio naš župnik u Krasu. Na oltaru je bio i vlč. Josip Vidas, župnik iz Njivica i naš župnik vlč. Vjeko Martinčić. Svetoj misi su nazočili, osim domaćih Krasana i Krasana koji žive u Krku i Rijeci, mnogi doseljenici, koji su Kras izabrali za svoje boravište te štovatelji svetoga Antona iz susjednih mjesta i otoka. Velečasni Anton Bozanić održao je propovijed s dijelovima iz života svetoga Antona, naglašavajući kako ih i danas možemo primjenjivati u ovim turbulentnim vremenima. Po završetku svete mise, naš župnik vlč. Vjeko zahvalio je svima koji su pridonijeli na bilo koji način da se dan svetoga Antona, zaštitnika naše župe, ovako proslavi. Slijedila je procesija s kipom svetoga Antona Padovanskoga, koji su nosili kraski Antoni, a pratile su ga Kraskinje u narodnoj nošnji. Kroz procesiju oko crkve crkveni zbor je pjevao pjesme posvećene svetome Antonu. Kao i svake godine na Antonju, nitko iz Krasa ne odlazi

Za ovo crkveno slavlje, koje je bilo i pobožno i svečano, hvala mnogima koji su uložili svoj trud: čistili i uredili crkvu i okoliš, a posebno Anici Šamanić koja je pored mnogo toga, s puno pažnje i umijeća uredila cvjetne aranžmane i okitila crkvene oltare. Hvala članovima Crkvenog odbora na uređenju okoliša crkve (stolova, stolica i šanka) i dijeljenju pića. I našim lovcima, koji

nastavljaju pripremati odličan ukusan gulaš! Vrijedan je hvale i crkveni pjevački zbor kojeg vodi Milodrag Justinić koji je svojim pjevanjem uveličao Antonju! Do sljedeće Antonje: „Sveti Antone, moli za nas, sada i na smrtni čas...“ Društvene aktivnosti povodom Antonje Osim crkveno, Antonju slavimo i svjetovno. U organizaciji KUD „Sv. Juraj“ Kras i Turističke zajedANTONJA U KRASU Naš kraj - naši judi

nice općine Dobrinj i ove je godine 11. lipnja, uoči Antonje održan već tradicionalni peti susret folklora, koji je obnovljen nakon pauze zbog pandemije. Šarolikost nošnji, glazbenih instrumenata, plesova i pjevanja čine cjelinu posebno ugodnog događaja za sve koji su mu nazočili. Ovaj susret otvorila je mlađa folklorna grupa KUD-a „Sv. Juraj“ - domaćin. Nastupili su i debitanti koji su u kratkom roku uspješno svladali korak „prebiranja“. Zadovoljni smo što je KUD „Sv Juraj“ Kras sada bogatiji i brojniji s novim mladim plesačima. Nastupali su, pored domaćih, osamdeset i pet gostiju sa svojim plesovima i pjevanjem: KUD „Dvigrad“ iz Kanfanara, KUD „Zora“ iz Opatije i KUD „Selo Križ“ Klinča Sela Na kraju je nastupila starija grupa KUD „Sveti Juraj“ Kras Sve su grupe oduševile publiku svojim nastupom koja ih je nagrađivala velikim pljeskom. Na ovom susretu nastupili su i kanturi otoka Krka: iz Malinske-Dubašnice Ivan Šabalja sa svojim kanturicama Dragicom Cerović i Verom Butković, iz Kornića Darko Dujmović i Željko Braut, iz Baške Saša Popović i Marijan Orlić i iz Krasa Radmila Borović i Marijan Orlić. Nakon što je predsjednica KUD „Sveti Juraj“ Kras podijelila prigodne poklone gostima, nastavilo se veseliti i slaviti. Jela i pića bilo je za sve koji su uz svirku i pjesmu ostali do kasno u noć. Našim gostima bilo se teško rastati od Krasa pa su svi rekli: „Dogodine ponovno!“. 12. lipnja još jedan lijepi događaj uoči Antonje: koncert klape Tramuntana u posebno lijepom ambijentu na terasi Društvenog doma Kras. Klapa Tramuntana stari je gost Krasa i svakoga nas puta oduševe svojim repertoarom. I ove su nas godine oduševili s mnogo lijepih izvedbi dragih nam popular nih pjesama, koje smo zajedno s njima pjevali. Prepuna terasa publike zdušno ih je nagrađivala za svaku izvedbu. I s njima smo se oprostili sa: „Dogodine opet!“ Radmila Borović foto: Milovan Kirinčić U GABONJINU SABRINA HEBIRI

ULJEPŠALA

37 Ove godine održali smo četvrti gostujući koncert na lokalitetu Sveti Petar, povodom našeg blagdana Petrove va Gabonjinu. Koncert klasične glazbe svim mještanima Gabonjina i ostalim gostima koji su prisustvovali ovom događaju, priuštila je mlada i svestrana umjetnica Sabrina Hebiri u pratnji Marija Šimunovića na gitari. Naime, Sabrina je umjetnica kvar nerskih korijena, prepoznata po svom iznimnom vokalu i glazbenom talentu. U gotovo dvadeset godina svoje pjevačke karijere odr žala je nebrojene koncerte diljem Lijepe Naše, nastupala na Dori, sudjelovala u popularnim televizijskim emisijama. Izdala je nekoliko albuma, međutim, kako nam je tijekom nastupa otkrila, najradije pjeva uživo i bez ikakvih elektronskih pomagala, puštajući svoj glas da neometano i iskreno dopire do publike Nije krila svoje oduševljenje dolaskom na naše brdašče, kao ni preljepom crkvicom sv Petra, naglašavajući kako je nastup u toj divnoj srednjovjekovnoj crkvi jedan od onih trenutaka koji će rado spremiti u svoj spomenar sasvim posebnih nastupa. Čovjek na gitari, u kojeg Sabrina ima puno povjerenje, zove se Mario Šimunović. Kako nam je priznao, od rane mladosti „inficiran“ je glazbom te je kao samouk počeo svirati gitaru. Prvi koncert održao je u glazbenoj školi u rodnom gradu Osijeku s osamnaest godina. Osnovnu i srednju glazbenu školu završio je u Osijeku. Studirao je pravo i paralelno se školovao na majstorskim kursevima najistaknutijih svjetskih gitarista i pedagoga za gitaru u Španjolskoj (Barcelona) i Jugoslaviji. Ukratko, Mario Šimunović živi glazbu, te nam je u dvije pjesme koje je samostalno izveo, to i pokazao. I Sabrina i Mario, održali su još jedan poseban koncert uz gromoglasan pljesak svih nazočnih. Nakon istoga podružli smo se „šoto amule“ uz domjenak za sve nazočne na koncertu. Nadamo se da će i sljedeće godine još jedna glazbena zvijezda zasjati na brdašcu u crkvi Sv. Petra. Davor Feretić

PETROVU

Naš kraj - naši judi

38 U jednom sveobuhvatnom tekstu ćemo aktivnosti K D "Ive Jelenović" od početka kalen darske, ali za KD i radne godine, jer kako to stoji u ugovorima o sufi nanciranju, rad traje od 01 01 31.12. određene godine Sekcija folklor – mladi mogla se vidjeti na televiziji, godinu dana nakon snimanju emisije ALPE DUNAV JADRAN koja se na području Općine Dobrinj snimala polovicom mjeseca lipnja prošle Ovgodine.ogaproljeća započelo se pono vno s probama, što je vrlo lijepo prihvaćeno posebno od djece, ali i roditelja. Kad se nešto započinje na novo, uvijek je potrebno više entuzijazma. A čini se da tome je tako i da se ponovno krećemo naprijed. Za novi entuzijazam potrebni su i novi ljudi, tako da se i to dogodilo, učiteljski posao, nakon odustajanja bivših uči telja/ica, preuzeli su Marija Radivoj i Ivica Fugošić. A vođenje sekcije od Ivančice Dunato preuzela je Mirjana Mrakovčić. Svima im od srca hvala na prihvaćanju odgovor nosti, te na dosadašnjem i budu ćem radu. Probe su jedom tjedno u domu u Polju, svima zainteresira nima, posebno djeci i novim člano vima vrata su širom otvorena. Prvi nastup na 66. Festivalu folklora otoka Krka u Puntu je uspješno odrađen a sada slijede ljetni nastupi i Iostalosekcija sopaca, zajedno s folklo rom, nastavlja s radom u datim mo gućnostima, nadamo se da će one postati još veće i šire i da će i novi sopci uskoro stasati za redovne nastupe folklora. Sekcija folklor stariji također je u smanjenom obimu ipak nastupila na 66. Festivalu folkora otoka Krka u Puntu. Ovu sekciju se potiče na veću aktivnost . Pjevački zbor "Zvon", kako je to već standardno, radi na svojoj aktivnosti. Ovoga proljeća (15.5:) imao je uskrsni koncert na otoku Rabu u župnoj crkvi sv. Petra u Supetarskoj Dragi. (Naslov teksta o ovom nastupu , u jednim drugim novinama, glasio je "Vrhunski glazbeni događaj" a autor toga teksta nije bio autor ovih redaka) Stoga se je za nadati da je naslov bio barem djelomično realan. U tijeku su ljetni nastupi u suradnji s TZO Dobrinj i pojedinim mjesti ma vezano uz obilježavanje dana mjesta Vela Gospoja Rasopasno 14.8, pred Malu Gospoju 4.9. u Polju - s gostujućim zborom iz Njemačke Odnedavno brojimo i jednog novog člana, naravno da se priključiti mogu i ostali koji imaju najprije volje a onda, naravno, i nešto sluha i glasa. Nadamo se da će zdravstvena situacija dozvoliti da otputujemo na planirano purtovanje u Kaštela , krajem studenoga na obilježavanje 130 godina Lukšićkih pučkih pivača. I da ćemo uspjeti održati tradicionalni božićno novogodi šnji Svimkoncertžiteljima naše općine, članice i članovi KD "Ive Jelenović" žele sretan Dan općine te zdravlja i uspjeha na svim poljima. Ranko Pavačić "IVE JELENOVIĆ"

obuhvatit

AKTIVNOSTI KD

Tijekom ljeta angažirani smo za nastupe na području naše općine od strane Turističke zajednice Općine Dobrinj, a za jesen planiramo nova Sretnigostovanja.smoiponosni šta smo kao KUD opstali više od dvadeset godina, te što nastavljamo ono šta su prije nas generacije radile, plešemo, pjevamo, veselimo se i održavamo tradiciju naših djedova i baka prisutnom - ne prepuštamo je zaboravu. KD Sv. Juraj” Kras

39 Nakon dvije godine pauze od nastupa, folklorna skupina Kulturno društva “Sv Juraj” iz Krasa aktivnija je nego ikad. Okupili smo se u velikom broju, zahvaljujući prije svega onima koji nikada nisu odustali od plesa i aktivnog nastupanja, onima koji su naučili plesati prije više od dvadeset godina i vratili se folkloru nakon duže pauze, ali i onima koji su nam se po prvi puta odlučili pridružiti ove godine i početi s učenjem istog.

KD “SV. AKTIVNIJI NEGO

IKAD Naš kraj - naši judi

Folklorna skupina, koja sada broji tridesetak članova različitih dobnih skupina, u posljednja dva mjeseca odradila je sedam nastupa. Osim na Otočkoj smotri folklora koja se ove godine održala u Puntu, gostovali smo u općini Klinča sela na “Ljetnim susretima u Zdenčini” te u Mariji Bistrici na “Ljetu u Mariji Bistrici”. Tradicionalno smo organizirali smotru folkloru na Krasu kako bismo obilježili blagdan sv. Antuna Padovanskog, pa smo ugostili prijatelje iz različitih dijelova Hrvatske - Opatije, Kanfanara i Donje Zdenčine

JURAJ” KRAS

Ranko Pavačić

ŽIVILA STRGANJA! Naš kraj - naši judi

40 Ovim naslovom započinjemo tekst o aktivnostima Udruge "Dr Ivan Črnčić" u tekućoj godini. Mada je Udruga i prošlu godinu završila, možemo reći, kao jedna od rijetkih koja je ostvarila sve svoje planirane, i na temelju natječaja javnih potreba financirane programe Iako su možda aktivnosti vezane uz programe izgledale skromnije nego se planiralo, ipak su održane i ostvaIstimrene tempom nastavilo se i u ovoj godini; iza nas je već spominjani mesopust, koji je opet održan skromnije, ali je ostvaren. I poslije toga proljetni običaji i strganja , ove dvije potonje stvari kandidirane su u sklopu očuvanja nematerijalne baštine i očuvanja starih običaja , te su iste financirane od strane županijskog Odjela za kulturu, sport i tehničku kulturu i općine Dobrinj. Proljetni običaji napopas, maj, trumba… Napopas i stavljanje maja dva su veoma stara običaja na Dobrinjštini pa tako i u Polju. Napopas je značilo izvesti stoku na mladu i svježu pašu prije svitanja na blagdane sv Jurja (23 04 ) i sv Marka (25.04) i za taj običaj mladići koji su izvodili stoku na pašu, pripremali su trumbe, svirale izrađene od kore drveta da bi se na njima rano ujutro sviralo Ovog običaja izrade trumbi sjećamo se još iz djetinjstva, ali se u sklopu ovoga htjelo obnoviti i pokazati mladima kako se to radi stoga su članovi Udruge pod vodstvom Darinka Jelenovića imali radionicu izrade trumbi za zainteresirane mlađe članove Udruge ali i šire. Nastavak proljetnih običaja bilo je postavljanje ukrašenog jasenovog drva - maja na placu, vezanog uz prvi svibanj odnosno prvu nedjelju u svibnju, a datumi su se ove godine baš i poklopili. Ovaj običaj je zamro pred sedamdesetak godina, po sjećanju starijih mještana održan je posljednji put početkom 50tih godina prošloga stoljeća. Zato je i taj običaj ove godine ponovno realiziran da i to probamo sačuvati od zaborava. Drvomaj se postavljjalo na stup, tzv štandar koji se nalazio na sredini place a kitilo se ukrasnim trakamaosugama, sada je stajao na mjestu gdje inače stoji bor o Božiću. Strganja ili krijes je također stari običaj, koji se u Polju održavao stoljećima i to da se strganja palila na više mjesta kroz naselje/selo naizmjence uz kako kaže i naslov povike živila strganja i kad bi oganj malo splasnuo preskakivanje preko vatre uz dodatni povik ala za ripu. Običaj strganje bio je vezan uz blagdane Sv Ivana Krstitelja (24 06 ) Sv Petra (29 06) i po pričanju starijih na sv Marije dan (?) a krijes strganja palila se u večer njim satima uoči ovih blagdana. Ovog običaja sjeća se i autor ovih redaka a održao se u Polju zadnji put negdje 1977/78. godine. I ovo pokušavamo obnoviti tako da su članovi Udruge i u vezi ovoga organizirali radionicu koju je vodio Klaudije Dunato a sudjelovala djeca i članovi Udruge ali i drugi mještani. Tako da je uoči Ivanje u polju opet gorjela strganja. Za čitanje nikad nije kasno Entuzijazmom vodstva i svih članova Udruge, mada su neki na početku bili skeptični, uređena je knjižnica u Polju. Pet godina knjige su stajale u kutijama u nepriličnim uvjetima i prostorima. Htijenjem članova premještene su novi ormar izrađen za knjige u prostoru doma u Polju. Tako da knjižnica broji negdje 1 500 knjiga raznih tematika i žanrova. Klasifikacija knjiga provedena je pod stručnim vodstvom Anite Jelenović Oplanić, uz asistenciju Jasmine Jelenović i tajnice Udruge Helene Cvelić. Na jesen će knjižnica krenuti s radom, bit će otvorena jednom tjedno u popodnevnim satima za zainteresirane čitače Godina čitanja je prošla, ali za čitanje nikada nije kasno Ovo je realizirano zahvaljujući članicama i članovima Udruge, spomenutima ali i ostalima , te financijsku pomoć Općine Dobrinj i PGŽ ureda županije Udruga će nastaviti s planiranim aktivnostima kroz godinu o čemu ćemo vas rado obavijestiti u budućnosti

Najesen program povodom stote obljetnice preminuća Madre Fiumane -Naša Družba ove godine obilježava 100 obljetnicu blažena pre minuća naše Majke utemeljiteljice, a naše geslo ove jubilarne godine su njezine riječi: „U zajedništvu je snaga.“ Dakle, ne u individualizmu, karijerizmu itd , nego u zajedništvu. Majka Utemeljiteljica kaže: „U redovničkom staležu duša se nalazi kao na sigurnom brodu (u istom brodu), koji mirnom plovidbom sretno stiže do nebeske luke, s radošću hodočasnika koji se vraća u domovinu u zagrljaj svojih dragih koje nikad više neće napustiti –istaknula je u svom govoru s. Dobroslava Mlakić. Simbolični trag svoje utemeljiteljice sestre su započele u Vrbniku, u tamošnjoj župnoj crkvi, gdje je misu predvodio župnik vlč. Ivan Brnić. Slijedeći trag svoje utemeljiteljice, sestre su iz Vrbnika produžile u obližnju Risiku, te potom i u Sveti Vid dobrinjski. U tamošnjem samostanu, koji i danas nosi naziv „Moj mir“, sestre su potražile i dobile mir, ali i okrjepu, nakon čega su otočne tragove svoje utemeljiteljice evocirale posjetom Svetištu Majke Božje Goričke kod Baške Troznamenkastu obljetnicu preminuća Majke Marije Krucifikse Kozulić koncem rujna, Družba planira obilježiti i prigodnim znanstvenim skupom. Do tada a i nakon, nadaju se čudu. Jer upravo je čudo potrebno da bude verificirano, te da Madre Fiumana bude podignuta na čast oltara. Gordana Gržetić na otok Krk

„MADRE

I NA DOBRINJŠTINI Naš kraj - naši judi

41 Vrbnik, Risika, pa „Moj mir“ u Svetom Vidu Kao cjelina ali i u svojim fragmentima, Vrbnik zauzima važno mjesto u nacionalnoj povijesti a s Dobrinjem dijeli i „krsni list“, Listinu Slavnog Dragoslava Uz ono općepoznato, primarno po pitanju glagoljaštva, malo je poznat podatak da je jedino poznato sirotište na teritoriju otoka Krka a i Krčke biskupije, djelovalo početkom prošlog stoljeća u Risiki, koja danas administrativno pripada Općini Vrbnik. Vođena svojom primarnom vizijom – iskazivanjem ljubavi prema potrebnima - otvorila ga je 1915. godine Marija Krucifiksa Kozulić, utemeljiteljica jedine autohtone riječke redovničke zajednice. Spletom okolnosti, uvjetovanih društvenopolitičkim mijenama i gibanjima toga vremena, u ožujku 1915. godine Marija Kozulić primorana je napustiti matičnu kuću u Rijeci, te odlazi na otok Krk,u Risiku. Tu će ubrzo otvoriti prvu filijalu zajednice, a potom i „Sirotište svetog Josipa“. U podjednako turbulentnim ranim dvadesetim godinama prošlog stoljeća, zajednica, koja je postala Družba Sestara Presvetog Srca Isusova, dobiva u nasljeđe kuću i popratna materijalna dobra u Svetom Vidu dobrinjskom. Zadržavši natpis na naslijeđenoj kući, „Moj mir“, Marija Kozulić utemeljit će još jedan samostan svoje Družbe, ali i postaviti temelje današnjem domu za starije i nemoćne štićenice Simbolika dolaska i datuma To su samo neki od tragova Madre Fiumane, a njezinim su tragovima na otoku Krku simbolično, u stotoj godini preminuća, krenule i sestre Družbe Presvetog Srca Isusova. Iz kuće matice na Drenovi, došle su na Krk. S razlogom, kaže vrhovna glavarica Družbe, s Dobroslava Mlakić:Ovim pohodom ovoj župnoj crkvi u Vrbniku, mi, sestre Presvetog Srca Isusova, želimo oživjeti spomen na našu Majku utemeljiteljicu Službenicu Božju Mariju Krucifiksu Kozulić, koja je tijekom pet godina obnavljala svoje redovničke zavjete, svoje služenje Bogu i siromašnom bližnjemu u Vrbniku u crkvi pred velikim oltarom, dok je živjela i djelovala u Risiki u vrijeme svoga progona iz Rijeke. Tradicija je u redovima i Družbama da redovnici i redovnice obnavljaju svoje zavjete na dan zavjeta svojih utemeljitelja. Dakle, na blagdan Gospe Pompejske Gospe od Svete krunice, 8. svibnja 1904. naša Majka Utemeljiteljica je s četiri prve svoje suradnice i prve sestre, odjenula redovničko odijelo, uzela ime Krucifiksa (Raspeta), i položila je redovničke zavjete u ruke glasovitog riječkog kapucina provincijala fra Bernardina Škrivanića, a fra Bernardin je na taj dan ujedno obznanio i proglasio Majku Mariju Krucifksu Kozulić utemeljitelji com i generalnom glavaricom nove riječke Družbe – istaknula je s Doroslava Mlakić, ujedno i postulatorica i procesu proglašenja blaženom svoje utemeljiteljice

DUHOVNI I MATERIJALNI TRAGOVI FIUMANE“

Simbolično hodočašće sestara Družbe Presvetog Srca Isusova

života, i sada s neba za svoj

42 Nedjelja, 21. svibnja, bila je posebno svečana, jer su tri djevojčice naše župe primile Prvu svetu pričest, u hostiji živoga Krista. Uz napjev crkvenog zbora „Nahranio si sav svoj narod“, u crkvu okićenu bijelim ružama i ljiljanima ušle su u bijelim haljinama i s vjenčićima na glavi Gabrijela Latinović i sestre blizanke Lucija i Paula Badurina, predvođene župnikom i vjeroučiteljem vlč. Vjekoslavom Martinčićem.Misnoslavlje pratila je puna crkva vjernika: roditelji, rodbina i prijatelji prvopričesnica i ostali učesnici. Po primitku pričesti, djevojčice su nas iznenadile lijepim i skladnim pjevanjem prigodne pjesme Učinile su to na kraju svete mise ispred oltara Majke Božje, kad su joj, uz otpjevanu pjesmicu, položile buketiće cvijeća. Prvopričesnice su za ovaj lijepi ugođaj nagrađene velikim pljeskom, koji treba pripasti i Milodragu Justiniću, našem zborovođi, koji je prvopričesnice uvježbao pjevanju. Nakon završetka svete mise, roditelji prvopričesnica potrudili su se da sve nazočne pred crkvom počaste kolačima i pićem. Prvopričesnicama želimo da nastave rasti u ozračju kršćanskih vrijednosti, služeći se riječima Sluge Božjega, biskupa Antona Mahnića: „da postanu dobra sol: sebi, roditeljima i domovini!“ Život u vjeri učinit će ih sretnima i ispunjenima jer „ništa što je uistinu ljudsko nije kršćanstvu strano i ništa što pripada kršćanstvu ne može naškoditi čovjeku.“ Ovim riječima pape Ivana Pavla II. ne treba ništa dodati ni oduzeti. Sve je rečeno: kako je lijepo živjeti kršćanski! Radmila Borović Pet je godina prošlo, otkako se je, napustivši ovaj svijet, preselio u vječnost fra BonaventuraRoko Duda, Krasanin, Krčanin i kršćanin i prvi počasni propovijedi, duše. njegova zavičaj sve dragim sjećanjima

građanin Općine HvDobrinjalamu za njegova neprocjenjiva djela koja je ostavio u baštinu Crkvi, domovini i svijetu! Hvala mu i za njegove nezaboravne

prvopričesnice

Hvala mu i za sve molitve za

riječi i savjete kojima je tješio i liječio mnoge ranjene

nas U

uspomenama i

naš Roko uvijek živi u njegovom Krasu i Dobrinjštini! Radmila Borović PRVA PRIČEST U ŽUPI KRAS NA SPOMEN! Naš kraj - naši judi

U našem selu Gabonjin je i ove godine, hvala Bogu, održana Prva sveta pričest, koju su primili naši prvopričesnici Mia Kosić i Lovro Katnić. Vlč. Vjekoslav Martinčić pripremio ih je za njihov poseban dan. Na svetoj misi, 15. svibnja, prvopričesnici su po prvi put primili blagoslovljenu hostiju.

Neka vam Isus bude najbolji prijatelj na vašem životnom putu, primajte ga radosno i dalje na svetim misama u vašem budućem životu!

Tatjana Radivoj Na 6. uskrsnu nedjelju, 22. svibnja, bilo je prvopričesničko slavlje u župi Polje Kako se situacija barem približila normalnoj, vratilo se i slavlje prve pričesti u takav termin u Marijin mjesec svibanj. Na pričest je naših četvero prvopričesnika kroz cijelu pastoralnu godinu pripremao župnik vlč. Zvonimir Seršić, koji im je i podijelio sakrament pričesti pod svečanom župnom misom Cijelo slavlje, osim roditelja i rodbine prvopričesnika, pratio je i lijepi broj župljana. Sve je popraćeno skladnim pjevanjem župnoga zbora i zvukovima sopela, koje našim prvopričesnicima i nisu strane jer su oni aktivni i u mlađoj folklornoj Ugrupi.propovijedi se župnik obratio prvenstveno prvopričesnicima, njihovoj rodbini i svim okupljenim vjernicima. Govoreći upravo o sakramentima i njihovoj podjeli, rekao je kako sakramente vidljivo dijele crkveni službenici, no, ukoliko se ne dogodi da je u svemu tome prisutna i Božja snaga , podjela ostaje samo forma... Prvu pričest primili su Marija Frate, Dorotea Fugošić, Julija Mrakovčić i Mihael Rogać. Bili su veseli i razdragani, te su aktivno sudjelovali u misnom slavlju i čitanjem. Zajedništvo jednoga stola nasta vljeno je poslije mise i na pojanskoj placi. Ranko Pavačić

PRVA SVETA PRIČEST U GABONJINU PRVA PRIČEST U ŽUPI POLJE

Naš kraj - naši judi

Društvo sportsku

44 Dvanaest ekipa, te revijalni „Žuti“ i „Bijeli“ U organizaciji Društva sportske rekreacije Kinesio i uz generalnog sponzora Mikić Grupu, te ostale sponzore, održan je malonogo metni turnir na sportskom centru u Šilu. Turnir je igran od 14. do16. srpnja, svakodnevno, od 19 do 24 Nasata.ovom trodnevnom turniru sudjelovalo je 12 ekipa sačinjenih od brojnihvrsnih igrača malog i velikog nogometa: Mikić Grupa, FC Boduli, Betonara Omišalj, Konoba Zora, Caffe bar Mare, Ortopedix, Daman, Inglorius Bastards, konoba Mala Sten, MNK Malinska-Dubašnica, MNK Malinska Dubaš nica 2 i Iskopi Jelica. Četvrtak i petak bili su dani rezer virani za razigravanje po skupinama. Formirane su četiri skupine s po tri ekipe Prve dvije ekipe iz svake skupine plasirale su se u četvrtfinale Razigravanjem po skupinama formirale su se četvrtfinalne utakmice: Nakon odigranih četvrtfinalnih utakmica, uslijedio je juniorski program. Odigrana je revijalna utakmica djece između ekipa „Žuti“ i „Bijeli“. Uzbudljiva utakmica završila je rezultatom 4:0 za „Bijele“. Po odigranoj revijalnoj utakmici dodijeljene su nagrade najboljem strijelcu revijalne utakmice, a to je Toni Filipan. Najbolji golman utakmice je Nikola Katava. Najbolji igrači „Bijelih“ je Toni Ilijić, te najbolji igrač „Žutih“ Niko Brozić. Čestitke svim juniorima na pokazanom trudu i znanju. Po odigranoj revijalnoj utakmici nastavljeno je u seniorskom dijelu turnira odigravanjem polufinalnih utak Pmica:objednici polufinalnih utamica plasirali su se u finale, a poraženi su igrali za 3. mjesto Za treće mjesto igrale su ekipe Daman i Iskopi Jelica, pobjeda ekipe Daman 2:1. Braća Sharbini uveličala nogometnu feštu Finalna utakmica uslijedila je oko 23:20. Za ekipu Konoba Zora nastupili su Mladen Čučić, Jure Ivančić, Dario Skoko, Hrvoje Grgurić, Teo Pastuhović, Krešimir Marković, Krešimir Benković, Dario Jozić, Mario Grgurić i Admir Muminović. Za ekipu MNK Malinska-Dubašnica 2 nastupili su: Bruno Jurišić, Josip Dujmović, Denis Blažić, Bojan Blažić, Marin Đunđek, Kristijan Petruševski, Tino Šabalja, Mateo Mršić, Antonio Orešković, Noa Miš-Mešić i Edi Begaj. Uz brojnu pobliku, te puno dobrih akcija s jedne i druge strane, titulu pobjednika Malonogometnog turnira Šilo '22 uzela je ekipa Konoba Zora pobijedivši ekipu MNK Malinska 2 rezultatom 1:0. Jedini pogodak na utakmici postigao je Dario Skoko u drugom poluvremenu utakmice. Nakon odigranih utakmica uslijedile su nagrade publici, proglašenje pobjednikai priznanja igračima.

rekreaciju „Kinesio“ organiziralo malonogometni turnir KONOBA „ZORA“ LAUREAT MALONOGOMETNOG TURNIRA, DARIO SKOKO NAJBOLJI IGRAČ DSR Kinesio Sport

45 Titulu najboljeg strijelca turnira osvojio je igrač Damir Skoko (Konoba Zora), a nagradu mu je uručio Ahmad Sharbini proslavljeni igrač Rijeke i Hajduka. Titulu najboljeg golmana turnira osvojio je Bruno Jurišić (MNK Malinska 2), a nagradu mu je uručio Ivan Brusić predsjednik MOZŠilo.anajboljeg igrača turnira izabran je Teo Pastuhović (Konoba Zora), a nagradu mu je uručio Anas Sharbini proslavljeni igrač Rijeke, Hajduka i bivši Hrvatski nogo metni reprezentativac. 3. mjesto (pehar i 1.000,00 kn) osvojila je ekipa Daman, a nagradu jeuručio Nikola Turčić direktor Mikić Grupe ujedno i generalni sponzorturnira.Nagradazaosvojeno 2. mjesto (pehar i 2.000,00 kn) otišla je ekipi MNK Malinska 2, a nagradu je uručio Stjepan Barbalić predsjednik DSR Kinesio i predsjednik općinskog odbora za sport. Nagradu za 1. mjesto (pehar i 7.000,00 kn) ekipi Konoba Zora uručio je načelnik Općine Dobrinj Neven Komadina. Uz dobru posjećenost publike, što domaće, što strane, za podizanje atmosfere na turniru bio je zadužen DJ Bubi, a nakon odigranog finala zabava se nastavila uz tamburaški sastav Fontana. Zahvaljujemo svim ekipama na sudjelovanju na turniru, svoj publici, svims ponzorima koji su pomogli svojim donacijama u organizaciji turnira i svim članovima DSR Kinesio koji su odradili organizaciju malonogometnog turnira u Šilu uz nadu da se vidimo i sljedeće godine na još boljem turniru. DSR Kinesio, Davor Feretić Najbolji strijelac Damir Skoko Najbolji golman Bruno JurišićNajbolji igračTeo Pastuhović 3. mjesto - Daman2. mjesto - MNK Malinska 21. mjesto - Konoba Zora Pobjednici turnira - Konoba Zora Sport

KD Sv. Petar Gabonjin Davor Feretić

Na kraju dana svi sudionici ovog događaja, a i oni ki nisu mogli poć balat po klanci okrijepili su se fažolom i kobasicama u domu ZGabonjin.ahvalasvim mladima koji su pripremili fažol i kobasice, te svim ostalim sudionicima koji su sudjelovali na „balanju po starinski“.

BALANJE PO STARINSKU NA 1. MAJ

Spor46t Nakon dva leta „pauze“ ovo leto spravili smo se kako bi nastavili tradiciju proslave međunarodnog praznika rada. Inače ova proslava praznika nekada se odvijala na igralištu u Gabonjinu Sportska druženja bi se otvorila nogometnom utakmicom „Stari – Mladi“, a nakon toga bi se preselili na dvoboj na jogu. Uz muške ekipe sudjelovale bi i ženske ekipe. Kako bi sportski duh i dalje živio moralo se na kraju svega zaključiti s druženjem uz iće i piće za svih. Ovo leto smo odlučili malo drugačije. Odlučili smo da idemo okolo sv. Petra i to balajuć. Kako san čul od starijih judi nigdar da su judi balali po klancih aš da nisu imeli jog. E, a mi imamo jog ma smo šli balat po klancih da vidimo kako je to. Okupljanje je bilo na „Selini“ poli Mika kamo smo imeli piće dobrodošlice. Od „Selini“ do crkve sv Petra, sve po klancu, for mirali smo najdulji jog od cca 2 km. Formirale su se dvije grupe Jedna je bila muška grupa od cca 12 balača gdje se formirala ekipa „stari“ protiv ekipe „mladih“, a druga je bila ženska grupa va koj su bila i mala dica ka su prišla. I njih je bilo sve skupa 12 ak balačica Pravila su bila ista kako i va jogu. Jedina razlika je da je ovakov „jog“ malo neravan i nepredvidiv, ali na kraju je punat od one ekipe čija je bala najbliža balinu. U muškoj grupi pobjedu su na kraju ipak odnijeli stariji što mogu pripisati samo boljim poznavanjem klanca. Uz balanje po klancu sve balače i balačice pratilo je servisno vozilo kako ne bi ostali žedni.

TURNIR VA BALANJU "PETROVA 2022" GABONJIN

Spor47t

Ove godine održavanje turnira va balanju proteklo je u potpunosti i bez ikakvih „ograničenja“, te bez vremenskih nepogoda, koje su redovito pratile period održavanja turnira proteklih godina. Povodom Petrove koja se slavi 29. lipnja, pod sponzorstvom KD Sv Petar Gabonjin i organizacijom svih balača mjesta Gabonjin, organiziran je turnir va balanju i to u subotu, 25. lipnja. Turnir je održan na jogu va Gabonjinu, uz pet ekipa - Kras, Čižići i naše tri ekipe Kumpanija, Gabonjin 2 i OTB. Kako je u zadnji čas šesta ekipa otkazala sudjelovanje na turniru, formirao se ligaški sustav natjecanja. U takvom sustavu svatko igra sa svakim i na kraju se zbrajaju pobjede, te se stvara poredak ekipa od prve do zadnje. Turnir je igran na dva joga, čime se je i ubrzao sam proces odvijanja Pturnira.ozavršetku turnira tj. odigravanjem svih utakmica, zbrajanjem bodova došlo je do sljedećeg rezultata: prvo mjesto pripalo je ekipi OTB zbog bolje razlike u puntima od ekipe Kumpanija, koja je time osvojila 2. mjesto Gostujuća ekipa Čižići osvojila je 3 Ugmjestoodno druženje potrajalo je do kasnih sati uz domjenak na jogu. Pod sponzorstvom KD Sv. Petar Gabonjin i pod organizatorstvom balača sela Gabonjin zahvaljujemo se svim sudionicima ovog turnira na prisustvu i nadamo se istom susretu sljedeće godine kako se tradicija ne bi zaboravila. Davor Feretić

Spor48t Dolaskom proljeća, aktivnosti kluba protegle su se u više smjerova i članovima donijele puno raznih radnih zadataka i obveza. Započela je škola ribolova na ribarskoj kućici za male natjecatelje u kojoj je uključeno desetak djece. Na treninge su dolazili subotom gdje su usavršavali tehnike u sportskom ribolovu i “ćapivali ruku” za pravi ribolov. Rezultati su bili vidljivi već na klupskom natjecanju gdje su bili prisutni: Jakov Brusić, Mateo Fugošić, Matea Car, Laura Lončarić, Damijan Latinović, David Kuhta, Antonio Kirinčić, Paula Kirinčić i Julija Mrakovčić. Pobjednica klupskog natjecanja je Paula Kirinčić, drugo mjesto zauzeo je Jakov Brusić a treće David Kuhta. Na daljnje Međuopćinskom natjecanju u Crikvenicu nastupili su Paula Kirinčić sa zauzetim 11. mjestom, Damijan Latinović na14., Antonio Kirinčić 16., Mateo Fugošić 24., Laura Lončarić 25. I Matea Car na odličnom 29 mjestu, a jedna ekipa zauzela je 5 mjesto Plasman na Županijsko natjecanje ostvarili su Paola i Damijan sa zauzetim 15. i 33. mjestom i ekipnim 9.. To su odlični rezultati s obzirom da se natjecanja održavaju s po četrdesetak Natjecanjanatjecatelja.u ostalim kategorijama također su održana, a sudjelovali smo u svim kategorijama osim U21 gdje za sada nemamo natjecatelja. Kategorija seniori brodica (Crikvenica) prva je održana u rano proljeće, gdje smo sudjelovali sa tri natjecatelja i to Vedran, Marin i Ivan Petrović sa zauzetima 7., 19. i 22. mjestom. Za županijsko natjecanje seniori brodica bili smo domaćini natjecanja na zamolbu Saveza PGŽ sa obzirom da ostali klubovi na kojima je bio red da organiziraju natjecanje nisu mogli osigurati dovoljan broj barki Ovom prilikom zahvaljujemo klubu ”Vela sten” Čižići na pomoći u ustupanju barki za natjecanje Nastupilo je 28 natjecatelja iz cijele županije, a lovilo se na potezu “Punta Šila - Sulinj” jer se očekivalo jako nevrijeme, ali su natjecatelji završili ribolov u zadnji čas prije nego je zapuhala orkanska bura. Na tom natjecanju sudjelovao je Vedran Petrović sa zauzetim 17. mjestom. Seniori obala sudjelovali su na natjecanju u Rijeci, Marin Petrović bio je 8. a Vedran 29.. Sudjelovali smo i u kategoriji Masters 55+ (obala) gdje je Ivan Petrović zauzeo odlično 4. mjesto. Naše seniorke sudjelovale su na Županijskom natjecanju u Rijeci i sve nas obradovale sa odličnim rezultatima. Stanka Kamenarić zauzela je odlično 3. mjesto u pjedinačnoj kategoriji a Margita Brusić 13. mjesto, a u ekipnom okrunile su se peharom za zauzeto treće mjesto. Klub im čestita na odličnom rezultatu. Klub je pozvan na Skupštinu Hrvatskog saveza sportskog ribolova na moru na kojem je predstavnicima kluba dodijeljena plaketa za “40 godina“ osnutka kluba. Plaketu je preuzela Stanka Kamenarić kao jedna od prvih natjecateljica i predsjednica kluba. Ova je godina ZA PRAVI RIBOLOV”

“ĆAPIVANJE RUKE

DOŽIVOTNI POČASNI ČLAN „VELE STENI“

Spor49tKako nam je ova godina u klubu izborna 6. lipnja održana je izborna skupština, na kojoj se promijenio sastav Izvršnog i Nadzornog odbora. Slijedom navedenog u Izvršnom odboru su Edis Kirinčić - predsjednik, Miljenko Galanto tajnik, Nataša Rogina, Slavko Mihajić, Nikolina Jurić, Aleksandra Bendelja, Marko Župan i Veronika Kirinčić kao članovi. Nadzorni odbor čine Igor Fugošić - predsjednik, te članovi Ksenija Šantić i Almir Sinanović. Marijo Turčić imenuje se doživotnim počasnim članom društva. Klub i dalje sudjeluje na raznim natjecanjima te početkom 9. mjeseca Veronika Kirinčić ide na županijsko natjecanje. Kako je sezona u punom zamahu, školu ribolova smo stavili u "mirovanje" ali zato na jesen krećemo "jako". Rogi ribaru ! Nikolina Jurić Izborna Skupština ŠRD „Vela Sten“ Čižići MARIJO TURČIĆ

jubilarna za ŠRK “Čikavica” jer je davne 1982. godine donijet prvi statut kluba i rješenje o registraciji. U sljedećem broju biti će više imformacija o osnivanju kluba. Ostale aktivnosti odvijale su se kao i svake godine od uređenja prostorija, vezova i čišćenja plaža u organizaciji Turističke zajednice Općine Dobrinj. Ubrzo dolazi i “Rokova“, tako da smo već u pripremama za organizaciju “Migavice”, na koju ste svi pozvani na ranojutarnji dolazak i proslavu nakon dvogodišnje stanke. “Rogi ribaru” ! Predsjednik kluba: Ivan Petrović

Nova generacija je tu Škola balanja „Nova generacija 2020“ počev od 30. lipnja redovito trenira svakog četvrtka od 20,00 sati na starom jogu u Čižićima, pod nadzorom svog trenera Marina Turčića. Treća je to godina edukacije za desetak polaznika ove jedinstvene škole, svi mlađi od 15 godina, a ove godine su nam se pridružila i troje novih polaznika, Antonio iz Šila, Valentino iz Polja i Luka iz Klanica. Eto prilike da polaznici škole odmjere svoj talent i sposobnost u pravim utakmicama, u okviru juniorskog pojedinačnog turnira koji će se održati početkom kolovoza. Pojedinačni i turniri u parovima, te izborna Skupština Seniorski pojedinačni turnir ove godine organiziramo devetnaesti put. Neki juniori navršili su godine života potrebne za sudjelovanje u seniorskom dijelu ždrijeba i bit će vrlo zanimljivo promatrati sraz nekih starih i nekih novih mladih balačkih snaga. Na naše zadovoljstvo, javio se snažan interes pojedinih balača iz Šila za sudjelovanjem na našem otvorenom pojedinačnom turniru. Već koncem srpnja krenut će uvodne utakmice po grupama, sa završnicom turnira planiranom za 14. 8. 2022. Rujanski turnir biti će kao i prethodne dvije godine organizirano takmičenje parova, čime će se obilježiti kraj ovogodišnje ljetne sezone balanja u našoj neprofitnoj udruzi. Što se tiče ostalih sportskih manifestacija planira se održavanje devetog šahovskog turnira 23. 7. 2022., zatim treće Velike nagrade Čižića u kartingu (druga polovica kolovoza), učešće na općinskom malonogometnom turniru u Klimnu, a simbolično ćemo u srijedu, dana 10. 8. 2022. u 20:00 sati sa istog mjesta, točno deset godina nakon starta prvog održanog

Krajnje je vrijeme da… Tijekom kolovoza planira se održavanje redovne, ujedno i izborne Skupštine udruge. Budući da je kod pojedinih članova došlo do malog zasićenja, a i tijekom desetgodišnjeg razdoblja svakome od nas se izmijenila obiteljska i(li) poslovna pozicija, vidjet ćemo hoće li se vodstvo udruge odlučiti na određene kadrovske promjene s ciljem da ojača svoje organizacijske potencijale u novom četverogodišnjem Našamandatu.neprofitna udruga obilježila je svoj jubilej, napunila je svojih prvih deset godina rada i postojanja. Vodstvu udruge i Mjesnom odboru Čižići obećano je da će bageri započeti sa radovima na novom sportskom centru „Na vrh dolčić“ ove jeseni, a da ćemo ljeto 2023. dočekati s dovršenom investicijom, kao potencijalni organizatori finala 28. Kupa Dobrinjštine 2023. na novoizgrađenom jogu u Čižićima. Krajnje je vrijeme Marino Turčić, predsjednik Udruge

Toplo i bogato čižićarsko ljeto BOGAT SPORTSKI ŽIVOT NA ČIŽIĆIMA U LJETO 2022 Sport

Kvarnerskog krosa, pozvati sve trkače i održati grupni rekreativni „mini Kvarnerski krosić 2022“, sve u okviru tjedna obilježavanja desetgodišnjice rada naše udruge

50 Društvo za športsku rekreaciju Čižići u prvoj „normalnoj“ godini nakon dvije pandemijske, nastavlja sa svojim tradicionalnim sportskim Omanifestacijama.vejegodine odlučeno da u općinskom 28. Kupu Dobrinjštine u balanju slobodnim stilom sudjelujemo s jednom ekipom. Samim time, očekujemo bolji sportski rezultat, jer u konkurenciji devet igrača balati može samo najbolja Učetvorka.fazipripreme za ovo najvažnije ljetno balačko takmičenje sudjelovali smo na turniru povodom Petrove na Gabonjinu i u konkurenciji pet ekipa osvojili treće mjesto. Za protivnike u grupnoj fazi Kupa Dobrinjštine dobili smo Sv. Ivan i pobijedili ih rezultatom 3:1, te Tribuje, prošlogodišnje viceprvake. U snažnoj konkurenciji nadamo se prolasku u četvrtfinale i daljnjim uspjesima.

51 04.09. POLJE Hit komedija Casabianca - ulaz slobodan20,00 4.9. u Polju u 20,00 sati - ulaz slobodan

Ponedjeljak, 1. kolovoza 21:00 - koncert Tomislava Bralića i klape “Intrade” na placi u Dobrinju Utorak, 2. kolovoza u društvenom domu u 1Dobrinju 9:00 svečana sjednica Općinskog vijeća 20:00 nastup “Gradske glazbe Krk” i klape “Vinčace” Srijeda, 3. kolovoza 10:30 - svečana koncelebrirana sveta misa u crkvi Sv. Stjepana iza mise - nastup male folklorne grupe KD “Ive Jelenović” i tria “Bajs” - fešta na 2placi 1:00 nastupaju grupa “ ” te grupa “ K” oktelsi Point Program obilježavanja dana općine Dobrinj