Školski časopis Pupoljak, broj 17

List Pupoljak

REDAKCIJA LISTA Učenici: Bejda Pehilj, Sajra Badžak, Nejla Hodžić, Lamija Ćatić, Anela Baljić, Naida Tucaković, Hamza Džafić, Nirmel Škaljić, El–Hamza Muraspahić, Nejra Maksumić

Nastavnici: Halima Razić, Samir Begović, Alma Šahović

Tehnička obrada: Alma Šahović

Naslovnu stranu Pupoljka naslikala učenica Adna Bektaš, inspirisana motivima književnog djela Mali princ Antoinea de Saint Exuperyja.

2

SADRŽAJ: Riječ redakcije..................................................................................................................................4

AKTIVNOSTI Intervju s nastavnicom Beom Balta-Manjgo (zbirka pjesama Recidiv)...........................................5 Nastavnik godine..............................................................................................................................9 Učenica generacije.........................................................................................................................11 Ponosi škole................................................................................................................................... 12 Pismo učenika Haruna Šute........................................................................................................... 13 O proljeću.......................................................................................................................................14 Nagrađeni radovi učenika..............................................................................................................23 Međunarodni Dan maternjeg jezika...............................................................................................26 Međunarodni Dan djeteta.............................................................................................................. 26 27. godišnjica rušenja Starog mosta.............................................................................................. 27 Dan oslobođenja Mostara..............................................................................................................28 Dan državnosti Bosne i Hercegovine.............................................................................................28 Kviz znanja iz predmeta Islamska vjeronauka...............................................................................29 Takmičenje iz matematike..............................................................................................................30

ZANIMLJIVOSTI I ISTRAŽIVANJA Jeste li znali...

-

-

O hemiji........................................................................................................... 31 O životinjama.................................................................................................. 32 O COVID-u...................................................................................................... 33 Anketa........................................................................................... 35 Pjesma o koroni............................................................................. 36 O bontonu........................................................................................................ 36 O notama poznatih autora-umjetnika.............................................................. 40

U VRIJEME IZOLACIJE Knjige i filmovi.............................................................................................................................. 42 Moda............................................................................................................................................. 43 Najslušanije pjesme na top listama................................................................................................43 Priča za kraj: Izokrenuta priča...................................................................................................... 44 Da li ste znali?............................................................................................................................... 47 Vicevi..............................................................................................................................................47

3

RIJEČ REDAKCIJE

Poštovani čitaoci Pupoljka,

U ovoj školskoj 2020/2021. godini, radi trenutne, globalne zdravstvene situacije – pandemije koronavirusa, u prilici smo ponuditi vam elektronsko izdanje školskog lista. Oprostit ćete nam na kojem retku više, no odavno se nismo, na ovaj način, družili s vama.

O sadržaju ćete prosuditi sami, a nastojali smo da, uz šarolikost tema, bude obogaćen onim što je u zajedničkom interesovanju, onim što nam je aktuelno ili poučno. Čitajući predočene sadržaje nadamo se i voljeli bismo da ovaj korak doživite kao otvorena vrata naše škole u kojoj se odvija život vrijedan pažnje u doživljaju pojedinca i zajednice.

Nadamo se da ćete ponuđenim biti zadovoljni, da ćete se zabaviti, naučiti nešto novo i primijetiti da smo mi – učenici oni koji u život koračaju smjelo i odvažno pokazujući spremnost i odlučnost u zadacima kojima treba da odgovorimo.

Sretni smo što dijelimo svjetlo sreće života s vama i što u tom svjetlu živimo kako bismo gradili staze ka boljoj budućnosti.

Čovječe, dok gledaš u pupoljak još uvijek ne vidiš cvijet niti osjetiš miris, zato, Sačekaj da ti otkrije svoju mudrost i tajnu kako biste zajedno cijenili ljepotu prirode, Ljepotu stvaranja!

4

AKTIVNOSTI INTERVJU S NASTAVNICOM BEOM PUPOLJAK: Poštovana nastavnice, želimo Vam dobrodošlicu u naš čitalački kutak.

izraziti

Za početak, možete li nam se predstaviti svojom biografijom?

NASTAVNICA: Prije svega, dobar dan i hvala vam što ste me pozvali na ovaj intervju. Što se tiče moje biografije, kratko ću reći da sam rođena u Mostaru gdje sam završila i gimnaziju kao i Fakultet humanističkih nauka Univerziteta „Džemal Bijedić“. Živim i radim u rodnom gradu.

PUPOLJAK: Da li Vam je čitanje knjiga bilo jedino zadovoljstvo u djetinjstvu?

NASTAVNICA: Nije mi, naravno, bilo jedino zadovoljstvo, ali pored mnogih drugih interesovanja, knjige čitam od najranijeg djetinjstva.

PUPOLJAK: Koji trenutak smatrate najbitnijim u svom odrastanju i sazrijevanju koji Vam je pomogao u razvoju književnih misli?

NASTAVNICA: Iskreno, tačno i ne znam. Možda bih ga mogla vezati za srednju školu, odnosno drugi ili treći razred gimnazije. Tada sam se poprilično „ozbiljno“ počela baviti tim.

PUPOLJAK: Za vrijeme studiranja, upoznali ste se s književnim djelima, kako naših autora, tako i stranih. Pa koji je autor ili književno djelo, možda, najviše ostavilo utisak na ono što ste Vi napisali?

5

NASTAVNICA: Od bosanskohercegovačkih autora izdvojila bih Mešu Selimovića, odnosno njegovo djelo Derviš i smrt. Također, jako volim knjigu Fjodora Mihajloviča Dostojevskog – Zločin i kazna. Ta dva djela ostavila su poseban trag.

PUPOLJAK: Vaša zbirka pjesama nosi naziv Recidiv. Šta to tačno znači i kako je ona, ustvari, nastala?

NASTAVNICA: Recidiv je, zapravo, jedan medicinski termin koji označava ponovnu pojavu bolesti za koju se misli da je prošla. U kontekstu moje zbirke, ta riječ, naravno, ima metaforičko značenje. Sve što se spominje u mojoj zbirci, ono o čemu ja pričam, govorim, u dato vrijeme bilo je kao neka bolest za koju pomislim da nekad prestane, a ona se, onako, iznenada vrati.

PUPOLJAK: Da li pouka koju pružate u knjizi ima udjela u Vašem životu? Koliki je pomagač u kreiranju rada s djecom i kreiranju budućeg književnog djela?

NASTAVNICA: Prije svega, moja zbirka pjesama i nije knjiga za djecu. Ali, ona je veliki dio mene i mog života, odnosno mog života van poslovnog svijeta.

PUPOLJAK: S obzirom na Vaše dosadašnje odgovore, možemo li biti slobodni da Vas upitamo da li je neka od pjesama, ili bar dio pjesme, na neki način svjedočanstvo Vašeg životnog iskustva?

NASTAVNICA: Pa da, moja knjiga je prvenstveno književnost, a svaka književnost je bazirana na nekom ličnom iskustvu. Tako da moja zbirka zaista jeste dijelom svjedočanstvo tog nekog mog dosadašnjeg života.

PUPOLJAK: Lirska poezija je puna emocija, onog subjektivnog kod pjesnika, ali i čitalaca. Šta biste Vi rekli o tome? Šta je to što ovim Vašim djelom želite potaknuti kod onih koji budu uživali u čitanju Vaših stihova?

6

NASTAVNICA: Pa, oni koji su već čitali zbirku mogli su već na onoj prvoj stranici odgonetnuti neku moju misao vodilju, odnosno ono što ja želim da ljudi osjete dok čitaju moje pjesme. Dakle, ovo je zbirka za one koji će u njoj pronaći neku ljubav, ljubav prema životu.

PUPOLJAK: Primijetili smo da knjiga ima svoje lirske cjeline. Prva se zove Lovi ribu, Ahmete Šabo. Ko je za Vas bio Ahmet Šabo?

NASTAVNICA: Sad se opet vraćamo u srednju školu i na ono vrijeme koje smo spomenuli na početku našeg razgovora. U srednjoj školi, dakle, radimo Mešu Selimovića, odnosno njegova djela Derviš i smrt i Tvrđava. Ahmet Šabo je glavni lik u knjizi Tvrđava, a upravo ta rečenica „lovi ribu, Ahmete Šabo“ jedna je od rečenica koja je donekle utabanala moj životni put od srednje škole pa do danas.

To je nekako moj životni moto.

PUPOLJAK: Šta se to za Vas desilo 24. decembra pa ste čitavu pjesmu posvetili tom datumu?

NASTAVNICA: Ja sam rođena 24. decembra, tako da je, eto, taj datum bio povod za nastanak te pjesme i jedan sasvim banalan i običan motiv – kuhanje kafe na rođendan.

PUPOLJAK: Pod naslovom pjesme Letjeti, željeli bismo da nam kažete na kakav let mislite?

NASTAVNICA: Pa mislim na bilo koju vrstu leta u životu. Koliko god čovjek da pada u životu, on mora naći način kako će se podići. I pad je let. Uvijek moramo znati kako ustati.

PUPOLJAK: Trenuci pjesme Šolja iz Pariza su doživljeni, ili su ipak stvar mašte?

NASTAVNICA: Kada je književnost u pitanju, posebno savremena književnost, često se postavlja pitanje tzv. fikcije i fakcije, odnosno onog što nije stvarno i same stvarnosti. Svaka književnost obično ima malo i tog nekog stvarnog, a što se mene lično tiče, odnosno moje pjesme, ja sam kolekcionar šolja za kafu i za čaj. Tako da ću vam samo reći da ta šolja zaista i postoji.

7

PUPOLJAK: Čitajući jednu od Vaših pjesama zapazili smo jedan poseban stih koji govori o pojmovima jin i jang. Objasnite nam ta dva imena, i ko ste Vi u tome?

NASTAVNICA: Pa, ne bih rekla ko sam ja u ta dva imena, već zapravo da smo svi mi sastavljeni od jina i janga, svjetlosti i tame, odnosno od onog dobrog i onog lošeg. A ta pjesma govori upravo o tome, da u svima nama ima pomalo i jednog i drugog.

PUPOLJAK: Ribe dišu na škrge naslov je koji je prirodan, ali ono što krije pod sobom poznato je samo Vama.

Biste li nam malo približili taj naslov?

NASTAVNICA: Ribe dišu na škrge zapravo je stih iz pjesme, no taj stih upravo možemo povezati s naslovom Letjeti, odnosno s tim da ne smijemo u životu sebi dozvoliti da stojimo. Ne smijemo samo stajati, već grabiti i uvijek ići prema naprijed.

PUPOLJAK: Posljednje dvije pjesme govore o gubitku. Da li ste u tom periodu nekoga izgubili?

NASTAVNICA: Jesam, da. To su meni, zaista, posebna dva zapisa i na neki način, upravo zbog njih, cijela ta zbirka i postoji. Sebi sam nekad obećala da ću te stihove posvetiti toj osobi, a riječ je o mojoj rehmetli neni.

PUPOLJAK: Za kraj, recite nam, šta biste preporučili nama, generacijama koje dolaze? Imate li neku ličnu ili univerzalnu poruku?

NASTAVNICA: Draga djeco, kao što i u samom Kur'anu piše, učite, čitajte! Budite stalno na tom putu spoznavanja i saznavanja. A iznad svega, uvijek prvo budite dobri ljudi, pa sve drugo.

PUPOLJAK:Nastavnice Bea, još jednom Vam se iskreno zahvaljujemo na izdvojenom vremenu za razgovor s nama. Hvala!

8

NASTAVNICA GODINE Atifa Gološ rođena je 15. maja 1972. godine u Banjdolu.

Osnovnu školu završila je u rodnom mjestu. Poslije srednje škole svoje obrazovanje nastavlja na Pedagoškoj akademiji, odsjek razredna nastava, Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru.

Svoje prvo zaposlenje, Rješenjem o ratnom rasporedu, zasniva u našoj školi, u januaru, 1994. godine kao nastavnica razredne nastave. Nastava se tada odvijala u noćnim satima, u devastiranoj školi bez struje, vode i grijanja, često popraćena granatiranjem. Mladu nastavnicu to nije obeshrabrilo u obavljanju plemenitog zanimanja. Ni strahote rata, ni hladne mračne učionice nisu uspjeli zasjeniti bistre dječije poglede uprte u budućnost i bolje sutra. Upravo zbog njih trebalo je biti istrajan, odgovoran u poslu, biti uzor.

U svom dugogodišnjem profesionalnom radu, kontinuirano prati dostignuća u nastavnom procesu, kako kroz formalno, tako i neformalno obrazovanje, s ciljem unapređenja kvalitete odgojno-obrazovnog procesa za svako dijete.

U zvanje mentora promovisana je 2007. godine, a od 2012. godine je na Listi promovisanih nastavnika-savjetnika za razrednu nastavu po odluci Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK. 2008. godine završava studij na Nastavničkom fakultetu Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru, odsjek razredna nastava i stiče stručni naziv - profesor razredne nastave.

Angažovana je kao spoljni saradnik za razrednu nastavu u Pedagoškom zavodu Mostar od 2013. godine te u okviru tog angažmana obavljala je različite poslove.

U organizaciji Pedagoškog zavoda Mostar učestvovala je kao voditeljica edukacija za nastavnike/ce razredne nastave iz Hercegovačko-neretvanskog kantona na teme: - Kompetencije nastavnika definisane standardima nastavničke prakse (2019), - Stručno usavršavanje nastavnika u funkciji njihovog profesionalnog razvoja (2016-2017), - Standardi kvaliteta profesionalnog rada nastavnika razredne nastave - samoevaluacija (2015), - Aktivno učenje u razrednoj nastavi (2014), - Od planiranja do ocjenjivanja (2014).

ATIFA GOLOŠ, NASTAVNICA ŠKOLSKE 2020/2021. GODINE

Za školu kaže da je odgojno-obrazovna ustanova koja treba da pruži jednake šanse za cjelovito učenje svakom djetetu, a za svako dijete, da je nečiji cijeli „svijet“. Svako ko nije spreman preuzeti odgovornost odgoja i obrazovanja tih „svjetova“, bolje da ne zakorači u učionicu!

9

Član je Ekspertne grupe za izradu Prijedloga NPP-a za osnovni odgoj i obrazovanje zasnovanog na implementaciji zajedničke jezgre NPP-a definisane na ishodima učenja.

Autorski rad je Pismena priprema za nastavni čas iz Bosanskog jezika i književnosti u II razredu devetogodišnjeg osnovnog odgoja i obrazovanja, Pedagoški zavod Mostar.

Koautorski radovi su set od tri i set od pet nastavnih priprema za razrednu nastavu koji su usaglašeni na nivou koordinacije Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK, Pedagoškog zavoda Mostar i Zavoda za školstvo Mostar, Priručnik za trenere/trenerice, Save the Children za sjeverozapadni Balkan, HNK, septembar 2017.

Od 1999. godine učestvovala je na mnogim radionicama, okruglim stolovima, konferencijama, programima stručnog usavršavanja, između ostalih: - Konferencija povodom Svjetskog dana nastavnika Kompetencije nastavnika za 21. stoljeće, tema Stručno usavršavanje nastavnika u funkciji njihovog profesionalnog razvoja, u organizaciji Pedagoškog zavoda Mostar i Yunus Emre centar Mostar, Mostar oktobar 2016.

- Stručno usavršavanje za trenere i mentore - Implementacija definisanih ishoda učenja za jezičko-komunikacijsko područje u HNK, u okviru projekta Jačanje socijalnog uključivanja-Jednako i kvalitetno obrazovanje za podršku uspješnog razvoja djece Sjeverozapadnog Balkana 2016-2018, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK, Pedagoški zavod Mostar, Zavod za školstvo Mostar, Mostar august-novembar 2016.

- Stručna radionica na temu: Standardi kvaliteta profesionalnog rada nastavnika razredne nastave Pedagoški zavod Mostar, Mostar 2015.

- Javna rasprava o dokumentu: ZJNPP-a za matematičko područje definisanih na ishodima učenja, u organizaciji Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje u Bosni i Hercegovini, uz podršku Pedagoškog zavoda Mostar, Mostar 2015.

- Javna rasprava o dokumentu: ZJNPP-a za građansko obrazovanje definisanih na ishodima učenja , u organizaciji Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje u Bosni i Hercegovini, uz podršku Pedagoškog zavoda Mostar, Mostar 2015.

- Okrugli stol Nacrt i standard za nastavničku profesiju za oblast predškolskog, osnovnog i općeg srednjeg obrazovanja, koje je izradila Radna grupa za obrazovanje nastavnika u okviru projekta Razvoj kvalifikacijskog okvira za opće obrazovanje, Mostar 2015.

- Konferencija Metodologija izrade ZJNPP-a za jezičko-komunikacijsko područje i ZJNPP-a za materinski jezik u BiH u organizaciji Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje u Bosni i Hercegovini, Mostar 2013.

- Javna rasprava na temu: Ishodi učenja za jezičko-komunikacijsko područje, u organizaciji Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje u Bosni i Hercegovini, uz podršku Pedagoškog zavoda Mostar, Mostar 2012.

Svoja znanja i iskustva stečena u dugogodišnjem radu u nastavnom procesu nesebično je, do sada, podijelila sa desetinama pripravnika, profesora razredne nastave. Već devet godina volonterski obavlja poslove nastavnika-savjetnika.

10

UČENICA GENERACIJE Moje ime je Azra Isić, četrnaestogodišnjakinja sam i pohađam 9. razred u Osnovnoj školi ,,Mustafa Ejubović-Šejh Jujo“. Još od 2012. godine, kada sam prvi put koračala hodnicima ove škole, moje vrijedne učiteljice, Sanela Penava i Edita Čamo, trudile su se da velikodušno podijele svoje bogato znanje sa mnom i mojim vršnjacima. Njihovo zalaganje se pozitivno odrazilo i na ostatak mog školovanja. Uz pomoć nastavnika predmetne nastave, osim što su imali najveći udio u mom osnovnoškolskom obrazovanju, pružili su mi mogućnost da razvijam svoju kreativnost putem njihovih kreativnih i kvalitetnih časova, a time upoznajem prvenstveno sebe i svoj karakter, a onda i mnoštvo drugih stvari. Od malih nogu roditelji i ostali članovi porodice, u meni su razvijali ljubav prema učenju, pisanju, radu i trudu. Čitav kolektiv škole, posebno ističući nastavnicu bosanskog jezika i književnosti Beu Balta-Manjgo, njegovao je moju želju za učenjem i pisanjem, tako da sam redovno bila učesnik u školskim aktivnostima, kao i takmičenjima, a pogotovo literarnim na kojima sam nerijetko osvajala nagrade. Trenutno se nalazim na prelazu sa duge staze koja je trajala devet godina na stazu više obrazovne ustanove.

U srednju školu, pored stečenog iskustva iz mnogih aspekata nosim i prijateljstva, kao i mnoge upečatljive trenutke. Činjenica da se nalazim na samom kraju, u periodu koji nas je zadesio, nimalo me ne čini sretnom, ali sam ponosna što sam svoja prva slova naučila baš ovdje, u mojoj osnovnoj školi. Vrlo mi je drago i što su nastavnici uspjeli, pored lekcija koje smo učili po planu i programu, sve nas zajedno naučiti značajne lekcije za cijeli život. Jedan od njih je i moj razrednik, Salih Krhan, koji nas je redovno putem dirljivih priča podsticao na činjenje dobročinstva, na iskrenost, poštovanje prema drugima, a naročito na međusobnu ljubav. Smatram da svakog dana trebamo ustrajati na poboljšanju edukacije mladih za dobrobit svih nas. Također, moja je želja da svi imaju jednake mogućnosti na ono što zaslužuju, gdje posebno ističem nadolazeće generacije, jer nam svima „koliko i šta znamo“ može biti prekretnica i podloga za svjetliju budućnost.

Za kraj ostavljam citat Nelsona Mandele kao poruku za svakog pojedinca koji ima volje da mijenja ovaj svijet na bolje. „Obrazovanje je najmoćnije oružje koje možete upotrijebiti da promijenite svijet“.

11

PONOSI ŠKOLE

Azra Isić

Layla Gosto

Aldijana Glamoč

Bakir Bajgorić

Arduana Zlojo

Harun Korić

Amna Baralija

Emana Džemić

Nizama Šuta

Arduana Ajanić 12

PISMO UČENIKA HARUNA ŠUTE, IX a Majka svakodnevno govori ocu: „Evo ga opet u svom virtuelnom svijetu.“ Naravno, shvatam da njima koji nisu rođeni u vrijeme tehnologije nije jasno šta ja to stalno radim „na kompjuteru“.

Ne mogu im ni objasniti…

Kako da im objasnim da je naš današnji svijet velikim dijelom virtuelni, da je naša stvarnost dijelom online. Mi smo tzv. „digitalni urođenici“ i već ta činjenica govori da naš „stvarni svijet“ nije isti kao stvarni svijet koji su živjeli naši roditelji.

Otkud meni interes za IT? Kako sam naučio sve to?

Zapravo, to što ja znam trebali bi znati mnogi moji vršnjaci, samo što ja možda gajim malo više ljubavi nego moji drugovi i drugarice iz razreda i okoline.

Pokušat ću vam ispričati…

Kao i moji vršnjaci, i ja sam ispočetka igrao samo igrice, ali bih se zasitio brzo. Ono što je mene zanimalo je, ustvari, kako je ta igrica nastala, kako funkcioniše, kako je uopće moguće da to bude u takvom obliku…

Pretraživao sam, pokušavao pronaći informacije, čitao…

Problem je što je bilo jako malo literature na našem jeziku vezano za to. Zbog toga sam se posvetio iščitavanju literature na engleskom jeziku. Tu je bilo više informacija te sam samostalno uspio naučiti neke stvari kao npr. kako nešto promijeniti u igrici, ali i kako montirati pojedine dijelove.

Kompjuter koji sam imao nije imao specifikacije potrebne za takvo nešto pa je sve ispočetka išlo zaista teško, ali sve se promijenilo kada sam dobio novi, bolji kompjuter.

I moja priča zapravo dobija preokret u 7. razredu kada nastavnik turskog jezika objavljuje da je Yunus Emre institut raspisao konkurs za najbolji video rad. Moji drugovi iz razreda i ja smo odlučili snimiti video o Nasrudin-hodži. Video sam montirao ja. Nastavniku se rad svidio i pokazao ga je ostalim uposlenicima i učenicima naše škole. U školi su prepoznali moju ljubav prema takvim radovima i tako počinju moje školske video avanture.

Montirao sam videa za razne školske prilike, od zadaća iz geografije do ostalih manifestacija.

Nakon toga završavam kurs programiraja. Tu sam naučio mnogo novih i korisnih stvari i upoznao sam ljude koji imaju slična zanimanja.

Moje putovanje je tek počelo i svakodnevno učim i otkrivam nešto novo.

Internet je danas potreba. Iako ima mnogo negativnih strana, isto tako ima i mnogo pozitivnih.

Nudi razna rješenja, mogućnosti, zanimacije…

13

Sebe u budućnosti vidim isključivo u svijetu informatike. Fascinira me rad dronova, zapravo svih letećih objekata.Volio bih se baviti „vojnom informatikom”, ali nažalost u našoj zemlji trenutno ne postoji mogućnost za to.

Volio bih da imam mogućnost da svoje znanje usmjerim ka razvitku domovine i da napravim nešto korisno za moju i buduće generacije.

Zasigurno znam čime ću se baviti u životu.

Posebnu zahvalu bih uputio nastavniku Senadu Smajloviću, glavnom pokretaču cijele ove moje priče, kao i mojim roditeljima za nesebično razumijevanje i ljubav koju mi pružaju.

Hvala...

O PROLJEĆU U redakciju ovog lista stiglo je mnoštvo stihova i likovnih radova naših najmlađih pupoljaka.

Svaki ljepši od ljepšeg!

Iako je neizmjerno teško izdvojiti neke, u nastavku pogledajte galeriju slika naših malenih umjetnika te se zajedno s nama veselite proljeću!

Naida Crnalić I a 14

Asija Kazazić I b

Seid Abazović I c

Ahmet Džubur I d

Muhammed Džafić II a 15

Zara Hodžić II b

Adna Husić II a

Sami Obad II b 16

Samra Voloder II c

Sara Droce II c

Nasiha Šuta III d

Iman Mezit III c 17

Ena Turajlić III a

Nejla Avdić III b

Rania Voljevica IV c 18

Edna Kovaćević IV b

Eldar Fazlagić IV c

Rejhana Memić IV d

Asja Maksumić IV a 19

Dalila Kukić IV d

Benjamin Delić IV a

Ilma Handžo IV b 20

Proljeće nam stiže, Sve je bliže i bliže, Ptice nam dolaze, A oblaci odlaze.

Zelenilo je tu, I u oku i u snu.

Cvijeće raste, Dolaze nam laste.

Rania Nožić V c Proljeće nam stiže, Sve je bliže i bliže.

Leina Zukanović V e

Said Mezit V e

Samed Obad V a 21

Napokon je došlo proljeće, Ponovo će avlija da miriše na cvijeće, Bubamara i bumbar su se sreli, Ali ne slute kako li je sada pčeli.

Ona sada mora vrijedno da radi, Jer želi prirodu ljepšu da gradi.

Najljepše voće raste ljeti, Ali to je zato jer svaki cvijet u proljeće preleti.

Emina Sadžak V a

Koga ja to vidim na nebu plavom?

Pa to su lastavice, vraćaju se gnijezdu starom. Čim im vjetar nanese laticu behara, je pun lastavica kao nenina sehara.

Hamza Kljako V e

Abas Džafo V e

Lejla Omerika V d

22

NAGRAĐENI RADOVI UČENIKA Iako je i ovu školsku godinu označila pandemija koronavirusa, naši učenici su ipak još jednom pokazali kako ni u vrijeme izolacije ne nedostaje inspiracije.

Knjiga Kada ti oktobar pokuca, kada na vrata stigne, sjeti se, MJESEC JE KNJIGE! Uz topli čaj, uz dobru stanku, zadovolji jesen i njenu bajku!

Stanka nek bude ti pročitana knjiga, nek bude ti odmor, bezbrižna igra!

Jesen s knjigom je ljepša. Slovom opčaraj je!

Ispuni sebi želje, ispuni si snove!

I za kraj, sreću širi, ljubaznost voli i život samo knjigom oboji!

Nejla Hodžić, VIII c

Moj san o putovanju arapskim zemljama Odlazim na putovanje na daleki arapski poluotok, u čarobne arapske zemlje. To su predjela bogata historijom koja seže iz davnina, s unikatnom tradicijom. Svuda u svijetu i danas odzvanja nauka i kultura tih zemalja. Često sanjarim da to upoznam. Osjećam posebnu toplinu i sreću kada god pričam o tim mjestima. U mojim snovima, žarko sunce mi miluje obraze dok prolazim beskrajnom pustinjom, a sitni pijesak mi golica tabane. Jašući deve, zastajem ispod velikih silueta palme, a iza mene ostaju valovite i prostrane dine.

Posmatram mirnu arapsku noć ispod prelijepog zvjezdanog neba koje se nadvilo nada mnom, a čini se da je nad čitavim svijetom. U raskošnoj Džedi od gostoprimljivih beduina kupujem ukusni arapski čaj i prepoznatljivu kabsu te hurme. Na planini Jabal Akhadaru ubrat ću Damask ružu, da mi ostane miris očaravajućeg Omana. Proći ću i šarenim sokacima te magične zemlje. Saslušat ću i priču Fort Dohe u Kataru koja stoji prkosno i ponosno.

To su moji snoliki prizori. Sanjam… Ne želim da java lomi krila mojoj mašti. Želim da letim iznad zemalja Arapskog zaljeva, iznad Crvenog mora i divim se božanskoj ljepoti. Da ugledam Kabu jer sa čežnjom da je dotaknem živim, da je uz lice prislonim.

Kako stara arapska poslovica kaže: „Dani su sitnice zato pazite šta pišete.” Kraj moje fantazije drvo je života u Bahreinu, koje zapravo svako od nas ima... ... a sami biramo kakvi će mu plodovi biti.

Azra Isić, IX a 23

Moj maternji jezik Željan sunca i kapljica rose Da raširi krila i latice svoje Ljepotom jezika da se ponose I da svijetu pokaže razne čarolije.

Al' okrutni vjetri, oluje i kiše Što mu u tamne noći pretvoriše dane, Mislili su neće moći nikada više Radosno jutro da mu svane.

Proljeće opet došlo je svima, Bosanski jezik ponovo svoju čar ima.

Satkan od najljepših riječi On tugu svima liječi.

Njegovo korijenje vjekovima staro Moj maternji jezik cvjetat će stalno.

Tim krasnim jezikom i ovu pjesmu pišem Dok riječ za riječ kao đerdan nižem.

Naida Tucaković, VIII a

Jezik k'o jezik rekao bi neko, ali za bosanski, to se ne može reći on je rijeka koja će neprestano teći.

Al' njime kad zboriš, rođeni moj, obraćaš se svojti svojoj!

On je u krvi mojoj i tvojoj!

Uspravi se i stoj uzdignute glave, bosanskim jezikom se koristi časno, i govori jasno!

Uči ga vješto, ali kaži i drugima o njemu ponešto!

Neka čuju da im je razmišljanje pogrešno, jer vrijeđaju ga, omalovažavaju grješno!

Ja i ti, čuvajmo ga pošteno, drugačije ako bude neće nam biti oprošteno!

Hamza Džafić, VIII a

24

Knjiga Mali princ je važan dio mog života.

Ima posebno mjesto u mom srcu. Mala knjiga puna mudrosti i mašte koja je promijenila moj pogled na život, moje razmišljanje.

Najdraža stvar kod ovog djela je ta da ima milion načina za razumjeti ga, milion načina za protumačiti ga, jer svako ima drugačiji pogled na iste stvari. Mali princ je uvijek mislio kako su odrasli čudni. Slažem se s njim. Odrasle je ponekad teško razumjeti.

Mislim da su zaboravili kako je biti dijete i to me stvarno rastužuje.

Naučila sam mnogo važnih stvari iz ove knjige, ali najbitnije je da sačuvamo dijete u sebi. Trebamo ga njegovati, paziti na njega isto kao što je Mali princ pazio svoju ružu.

Trebamo ga voljeti jer djetinjstvo je najljepši dio naših života. Ono je puno lijepih uspomena, a na kraju, uspomene su sve što nam ostaje.

Adna Bektaš, VII d

Nagrađeni rad učenice Merime Čamo, V b - Aktiv Turskog jezika HNK

25

MEĐUNARODNI DAN MATERNJEG JEZIKA Svake godine se 21. februara obilježava Međunarodni dan maternjeg jezika. Da bi se ukazalo na zaštitu i značaj jezičke različitosti i kulture Organizacija za obrazovanje, nauku i kulturu pri Ujedinjenim narodima (UNESCO) je 21. 2. 1999. godine proglasila ovaj dan međunarodnim.

Danas u svijetu postoji oko 7000 jezika.

Svakome je njegov jezik maternji i ovaj datum ima za cilj očuvanje kulturnog identiteta naroda, poštivanje različitosti, tolerancije i razumijevanja. Maternji jezik je jezik koji ljudi najprije nauče, koji usvajaju prirodno u sredini u kojoj odrastaju, bez ikakve posebne obuke. Jezik je to koji trebamo voljeti, što ćemo najbolje postići njegovim očuvanjem i pravilnim korištenjem. To je nasljedstvo koje pripada svakom pojedincu i koje niko nikome nema pravo oduzeti.

Volimo i čuvajmo maternji jezik i poštujmo tuđi!

MEĐUNARODNI DAN DJETETA U saradnji s učiteljicama i stručnim saradnicima škole, učenici trećeg razreda su na veoma zanimljiv način obilježili Međunarodni dan djeteta. Svojim radovima ukazali su na obavezu poštivanja dječijih prava, a posebno su istakli pravo na: ljubav, njegu, druženje, školovanje, igru i odmor.

Međunarodni dan djeteta se obilježava 20. novembra širom svijeta aktivnostima usmjerenim na promociju i zaštitu prava djeteta. Cilj svih aktivnosti je podizanje svijesti o potrebi zaštite djece od zloupotrebe, nasilja i raznih oblika diskriminacije.

26

27. GODIŠNJICA RUŠENJA STAROG MOSTA Godišnjica rušenja Starog mosta obilježena je tradicionalnom smotrom učenika osnovnih i srednjih škola. U skladu s epidemiološkim mjerama, ove godine je broj učenika bio manji nego inače, ali je 27. godišnjica ipak obilježena i ukrašena osmijesima mladosti.

Ispred naše škole manifestaciji su prisustvovale učenice IXa: Azra Isić, Arduana Ajanić i Amna Baralija, u pratnji nastavnice Seade Potur.

27

DAN OSLOBOĐENJA MOSTARA 14. februar, Dan oslobođenja Mostara od fašizma, najveći je dan u historiji grada na Neretvi.

Neophodno je nove naraštaje edukovati o jednom od najvažnijih datuma našeg grada kako nam se nikad ne bi ponovilo nešto slično.

U vremenu besramnog brisanja i zaboravljanja antifašističke historije na našim prostorima, kada Mostar doživljava jedan od svojih njtežih perioda, ako ni zbog čega drugog, onda jer nam osnovni red nalaže da se sjetimo šta se na današnji dan, prije 76 godina dogodilo u ovom prelijepom gradu.

14. februara 1945, oko podne, prve jedinice 26. dalmatinske divizije probile su se u Mostar. Nešto kasnije do grada su se probile i 19. dalmatinska i 29. hercegovačka, a već oko 19 sati gotovo sve njemačke i ustaške snage pobjegle su iz Mostara. Oko 20 sati Adolf Hitler, vrhovni zapovjednik njemačkih snaga, koji je u to doba, morao lično odobriti svako povlačenje, priznao je poraz i izdao naređenje o povlačenju razbijene vojske.

14. februara 1945. godine u 20 sati, grad Mostar je bio slobodan.

Međutim, u Drugom svjetskom ratu, svoju slobodu je skupo platio. Grad je dao 750 poginulih boraca, 1517 žrtava fašističkog, četničkog i ustaškog terora, odnosno svaki osmi stanovnik ovog grada nije dočekao slobodu. Mostar je imao svoj bataljon, ilegalnu štampariju, dao je 14 narodnih heroja i 7 obješenih domoljuba.

Ovaj grad je pretrpio mnogo fašizma i zla, a upravo na novim generacijama, na nama mladima, stoji zadatak da ga zaštitimo u budućnosti.

DAN DRŽAVNOSTI BIH Kod nas se kaže da Bosna nije ni muslimanska, ni srpska, ni hrvatska, nego je i muslimanska i srpska i hrvatska, a ja kažem Bosna je svoja! Pa ko voli nek’ izvoli. Nikad nikome u njoj nije bilo tijesno, ni Jevreju, ni Ciganinu, ni pravoslavnom, ni kršćaninu, ni bilo kome drugome. A ko ne čuva to malo svoje zemlje on je dušmanin i tebi i sebi, nepravedan je i nasilnik je.

Nedžad Ibrišimović

28

Zbog poznatih mjera izazvanih pojavom virusa COVID-19, ove godine u školama su izostali svečani sadržaji obilježavanja jednog od najvažnijih datuma naše historije, Dana državnosti Bosne i Hercegovine.

No naši vrijedni učenici su, uz pomoć svojih nastavnika/učitelja, našli način da recitacijama, referatima, kao i pjesmom kroz video prezentaciju podsjete na značaj 25. novembra.

Dokazali su da i u ovim teškim vremenima mogu pokazati koliko istinski vole svoju domovinu.

KVIZ IZ PREDMETA ISLAMSKA VJERONAUKA Povodom obilježavanja mjeseca Mevluda - rođenja poslanika Muhammeda a. s. upriličen je online kviz znanja iz predmeta Islamska vjeronauka.

Kviz je bio takmičarskog karaktera, u organizaciji džemata Opine i Aktiva nastavnika Islamske vjeronauke naše škole. Za učenike koji su se istakli u poznavanju života i djela Poslanika a. s. pripremljene su i simbolične nagrade. Sa sigurnošću možemo reći da su željeni cilj i očekivani rezultati postignuti i opravdani.

29

TAKMIČENJE IZ MATEMATIKE Na kantonalnom takmičenju iz matematike, održanom u organizaciji Udruženja matematičara Algoritam, učenici naše škole pokazali su zavidno znanje.

Izuzetno smo sretni i ponosni što se možemo pohvaliti prvim i trećim mjestom!

Prvo mjesto u kategoriji učenika 7. razreda osvojio je Menil Marić, a treće u kategoriji učenika 8. razreda učenica Džana Bajgorić. Čestitamo svima, a posebno Menilu i Džani, kao i nastavnicima koji su ih pripremali za takmičenje Nermini Repeša i Seadu Husniću, na odličnim rezultatima! Hvala što ste nas u ovoj izazovnoj školskoj godini učinili ponosnim.

30

ZANIMLJIVOSTI I ISTRAŽIVANJA JESTE LI ZNALI...

-

O HEMIJI

Evo nekih interesantnih činjenica : 

Jedini tečni elementi na sobnoj temperaturi su brom i živa. Galij je moguće istopiti i



tjelesnom temperaturom.

Za razliku od mnogih supstanci, voda se zamrzavanjem širi. Kockica leda zauzima oko 9%

            

veću zapreminu nego voda korištena za pravljenje iste.

U prosječnom ljudskom organizmu se nalazi 250g soli (NaCl). Čist element može zauzeti mnoge forme. Na primjer, dijamant i grafit predstavljaju forme ugljenika.

Hemijsko ime za vodu je dihidrogen monoksid (H2O).

Jedino slovo engleskog alfabeta koje se ne pojavljuje u periodnom sistemu je J. Udar groma proizvodi O3 (ozon) i jača ozonski omotač atmosfere.

Jedina dva ne-srebrna elementa su zlato i bakar.

Iako je kiseonik kao gas bezbojan, tečna i čvrsta forma su plavičaste boje.

Ljudsko tijelo sadrži dovoljno ugljenika da obezbjedi grafit za oko 9000 olovaka.

Vodonik je najrasprostranjeniji element u univerzumu, dok je kiseonik najrasprostranjeniji element u atmosferi, Zemljinoj kori i okeanima.

Fluorovodonična kiselina (HF) je toliko korozivna da rastvara staklo. Iako korozivna, ona se smatra slabom kiselinom.

Amazonske šume proizvedu približno 20% kiseonika u atmosferi.

Ubodi pčele su 'kiseli', a ubodi ose 'bazni'.

Suhi led je čvrsta forma CO2.

OTAC SAVREMENE HEMIJE Zapad ocem savremene hemije smatra Antoinea Lavoisiera (na slici).

Međutim, pravi otac hemije, zbog svog velikog doprinosa ovoj nauci, smatra se Abu Musa Džabir ibn Hajjan. Bio je to istaknuti arapski naučnik, hemičar, alhemičar, astronom, astrolog, filozof, farmaceut i fizičar. Rođen je u Tusu, Iranu 721.godine n. e. gdje se i školovao.

31

Njegovo latinizirano ime je „Geber“. Živio je u eri Islamske zlatne godine. Umro je 815. godine u Iraku.

NAŠ NOBELOVAC IZ HEMIJE Vladimir Prelog, naš bosanski Nobelovac iz hemije, rođen je 23. jula 1906. god. u Sarajevu. Umro je 7. januara 1988. god. u Zürichu, Švicarskoj. Nobelovu nagradu za hemiju djelio je sa Johnom W. Cornforthom 1975. god. za svoj rad na stereohemiji organskih molekula i reakcija. U znak sjećanja na ovo počasno priznanje i kao znak poštovanja prema ovom eminentnom naučniku, 12. decembar proglašen je Danom nauke u FBiH. Prelog je rođen u katoličkoj porodici u Sarajevu. Gimnaziju je završio u Zagrebu, a školovanje je nastavio na Institutu Tehničke škole za hemiju u Pragu, gdje je 1929. god. doktorirao.

-

O ŽIVOTINJAMA

O životu jednog hrčka istraživala je učenica Enna Količić, a piramidu su radili Šejma Potur i Rijad Jakirović. Životinja: Hrčak Hrčci su glodavci i aktivni su pretežno u sumrak. U prirodi Evrope živi jedino poljski ili evropski hrčak.

32

Gdje živi ?

Hrčak živi na otvorenom polju, u jazbini koja ima više komora ili u kafezu. Čime se hrani?

Hrani se žitaricama, voćem i sjemenkama.

Kako izgleda?

- Srodnik je s miševima - Ima gusto krzno - Prednje noge su jače u odnosu na zadnje - Dužina : 15 - 19 cm - Težina 80 - 160 gr - Ima dobar sluh i njuh - Ima brkove - Živi od 2 do 4 godine Piramidu čitanja (brzi pregled informacija) o zadanoj temi pripremili su učenici Šejma i Rijad.

Hrčak Kućni ljubimac Sirijski zlatni hrčak Ima dobar sluh i odličan njuh Tijelo je pokriveno gustim krznom Jazbina hrčka se sastoji od više komora Životni vijek hrčka iznosi dvije do četiri godine Ima i komoru – toaletu jer mu je higijena veoma važna Puni svoje velike džepove u obrazima raznim sjemenkama Ženka hrčka razmnožava se brže od drugih sisara već od šeste sedmice

-

O COVID-u

-

Šta je COVID-19?

Koronavirusi su velika porodica virusa, koje pronalazimo kod ljudi i životinja. Ovi virusi imaju oblik krune, zbog čega su nazvani po latinskoj riječi corona, što znači kruna. COVID-19 je virus koji je nastao u Kini krajem 2019. godine.

33

-

Kako se koronavirus širi?

Koronavirus je respirativni virus koji zahvata disajni sistem (pluća). Prenosi se kada budemo u kontaktu sa zaraženom osobom putem kapljice iz nosa i usta prilikom govora, kašljanja ili kihanja, i koje izravno padaju u usta ili oči druge osobe. Kapljice mogu pasti i na okolne površine, a preko njih se najčešće virus prenosi dalje. Zato se preporučuje redovna higijena, redovno pranje ruku i razmak između svake osobe po 2 metra. Također, preporučuje se nošenje maske koja prekrije usta i nos.

-

Koji su simptomi koronavirusa?

Koronavirus najčešće uzrokuje simptome povišene tjelesne temperature, suhog kašlja i umora.

Također, česti simptomi su bolovi u tijelu, začepljen nos, gubitak osjeta okusa ili mirisa, glavobolja, grlobolja, osip ili promjena boje prstiju na rukama ili nogama... Kod oboljelih osoba može doći do upale pluća pa čak i do smrti. Težim oblicima bolesti podloženije su starije osobe ili osobe sa hroničnim oboljenjima (npr. bolest srca, dijabetes, itd). Neke osobe mogu preboljeti koronavirus i bez simptoma.

-

Kako se možemo zaštititi od koronavirusa?

Od koronavirusa se možemo zaštititi tako što uvijek trebamo nositi masku, redovno prati ruke, koristiti dezinfekcijska sredstva, provjetravati prostorije u kojima boravimo te možda i najvažnije, držati odstojanje. Jako je važno i jačanje imuniteta.

Koliko dugo koronavirus može ostati na površinama?

Koronavirus može ostati na površinama, ali još uvijek nije tačno poznato koliko dugo se može zadržati. Prema dosadašnjim saznanjima, virus može na površini ostati nekoliko dana, ali redovnom dezinfekcijom možemo ga uništiti.

-

Liječenje?

U mnogim dijelovima svijeta počela je vakcinacija protiv novog tipa koronavirusa. Vakcine se smatraju jednom od najsnažnijih zaštita od zaraznih bolesti te najefikasnijom metodom protiv COVID-19. U mnogim dijelovima Evrope vakcinacija je počela, a u Sjedinjenim Američkim Državama i Rusiji masovna vakcinacija se brzo odvija. Odnedavno, počela je i u Bosni i Hercegovino.

-

Koronavirus u Bosni i Hercegovini?

Pandemija koronavirusa proširila se na Bosnu i Hercegovinu, a prvi slučaj zabilježen je 5. marta 2020. godine u Banjaluci.

34

Prema podacima od 18. jula 2020. godine, zabilježeno je 8.169 slučajeva (od toga 3.607 u RS, 4.458 u FBiH i 104 u BD), 3.648 oporavljenih i 246 preminulih.

Koronavirus će još dugo ostati među nama, zato moramo naučiti kako da živimo s njim.

Samra Brkan, VIII c Hana Maksumić, VIII c

SA NASTAVNICIMA I UČENICIMA O ONLINE NASTAVI I VIRUSU COVID-19 Nastavnici (u anketiranju je učestvovalo 19 nastavnika/ca) Pitanja 1. Prisutnost virusa COVID-19 otežava komunikaciju između nastavnika i učenika 2. Smatrate li da se nastavno gradivo može realizovati u sklopu časa koji traje 30 minuta?

3. Da li su, po vašem mišljenju, rezultati učenika u učenju i vladanju slabiji tokom tranjanja pandemije COVID-19?

4. Poštujete li epidemiološke mjere i van radnog mjesta?

Da 16

% 84,2

Ne 3

% 15,7

6

31,5

13

68,4

17

89,4

2

10,5

19

100

0

0

5. Smatrate li da će vakcina protiv COVID-19 biti od koristi?

17

89,4

2

10,5

Učenici (u anketiranju je učestvovalo 49 učenika/ca)

1.

2.

3.

4.

5.

Pitanja Da li se pridržavate epidemioloških mjera i van škole?

Možete li razumjeti nastavno gradivo u okviru časa koji traje 30 minuta?

Da li vam online nastava pomaže u savladavanju gradiva?

Pristupate li savjesno i odgovorno učenju tokom pandemije COVID-19?

Smatrate li da će vakcina protiv COVID– 19 biti od koristi?

Da 29

% 59,1

Ne 20

% 40,8

35

71,4

14

28,5

19

36,1

30

63,8

42

87,5

6

12,5

23

46,9

26

53,06

35

PJESMA O KORONI Ostani kod kuće Može doći ona Ostani kod kuće Vani je opasna zona

Ostani kod kuće Da nije previše tog fazona A ljudi moji Kod kuće je lijepo Je l' ima od vas koji Što bi ovo porek'o Ona, ona, ta virus korona Ne može nam zabranit' Nova znanja gradit' Online mi smo sada svi Offline, korona, si ti!

Harun Šuta, IX a

-

O BONTONU

O lijepom ponašanju nikad dosta! Ali šta, zapravo, znači bonton?

Bonton (franc. Bon Ton što znači dobar način) je knjiga ili kodeks ponašanja kojeg bi se trebao pridržavati svaki pripadnik društva.

Oblici ponašanja naučeni do sedme godine života najduže se pamte, a djeca bi već i prije polaska u školu trebala znati da se ne smije naglas komentarisati nečiji izgled. Pogledajmo još neka pravila lijepog ponašanja.

36

Čarobne riječi

Kad hoćeš da ti neko nešto da, reci molim. Kad nešto dobiješ, reci hvala. Daješ li nekome nešto, reci izvoli, a ako pogriješiš, oprosti!

Ustupi mjesto starijima

Voziš li se tramvajem ili autobusom u kojem ima malo slobodnih mjesta, ponudi svoje mjesto starijim ljudima, trudnicama i mami ili tati s bebom u naručju. To je jako pristojno.

Znaj da su svi ljudi različiti

Neki ljudi ne vide pa hodaju s bijelim štapom, neki se služe znakovnim jezikom jer ne čuju, neki hodaju pomoću proteze ili štaka, neki teško čitaju ili ne mogu dobiti prolaznu ocjenu iz matematike bez pomoći instruktora. No svi oni mogu biti dobri prijatelji. Poštuj ih.

Nemoj se tući!

Vrlo je ružno udariti bilo koga, bio on jači ili slabiji od tebe, čak i ako te jako naljuti. Još je ružnije udružiti se s drugima da bi nekoga tukao ili ismijavao. Nikad nemoj pristajati na takve stvari.

Ne ismijavaj druge

Nikad ne ismijavaj druge, ni djecu ni odrasle, iz bilo kojeg razloga. Zadirkivanjem nećeš pokazati da si bolji od drugih, nego da si nepristojan. Ni ti sigurno ne voliš da te drugi ismijavaju.

37

Bez uvreda!

Nemoj zvati druge pogrdnim imenima. Suzdrži se od ružnih riječi.

Radi i nauči nešto novo

Ne gunđaj ako te mama zamoli da obrišeš posuđe nego učini to sa smiješkom. Ako vidiš roditelja, nastavnika ili komšiju kako nešto radi, pitaj ga možeš li pomoći - radeći, naučit ćeš nešto novo.

Zahvali na pomoći

Ako ti neko pomogne da nešto napraviš, uvijek reci hvala. Tako će ti vjerovatno ponovno pomoći kada ti to zatreba. To posebno vrijedi za roditelje, učitelje u školi, ali i sve ostale.

Smijem li to?

Ako nisi siguran smiješ li nešto učiniti, pitaj odrasle za dopuštenje. Tako poslije nećeš morati žaliti zbog svojih postupaka.

38

Ne bacaj smeće svukuda!

Nije lijepo bacati smeće ni kod kuće ni na ulici. Kada pojedeš čokoladicu, omot baci u kantu za smeće, a ako je nema u blizini, spremi u džep i baci kasnije.

Šutnja je zlato!

Nikada ne treba komentarisati tuđi izgled, osim ako ne namjeravamo reći nešto lijepo i uputiti kompliment.

Kuc-kuc!

Uvijek pokucajte na vrata prije nego što ih otvorite.

Oči u oči!

Tokom razgovora s drugim ljudima, lijepo je uspostaviti kontakt očima.

39

-

O NOTAMA POZNATIH AUTORA-UMJETNIKA

Klasična muzika je specifična po tome što predstavlja jedinstven muzički ugođaj za sve generacije, i to već vijekovima. Svaki od kompozitora koje ćemo spomenuti je ostavio svojevrstan, dugoročni trag u žanru klasične muzike i zbog toga zaslužuju da budu poštovani i slavljeni. Predstavljamo vam neke od zanimljivih činjenica povezanih s njima, za koje šira javnost malo zna.

Ludwig van Beethoven je svoju petu simfoniju komponovao još kao dječak, a prvi put je izvedena 1808. godine. Ova kompozicija poznatija je pod nazivom Eroika, iz jednostavnog razloga. Četiri početne note ove simfonije (sol-sol-sol-mi, b-mol), koristile su se u periodu Drugog svjetskog rata kao vrsta koda, odnosno šifre za uspostavljanje veze s Londonom putem radija. Kada se ovaj kod prenese Morzeovom abecedom (tačka-tačka-tačka-crta) nastaje slovo V, simbol pobjede. Ova sekvenca se spominje i u filmu V kao Vendetta, zato što riječ vendetta u prevodu s latinskog znači osveta te se tu i stvaraju sličnosti.

Njemački kompozitor Felix Mendelssohn bio je čudo od djeteta kada je muzika u pitanju, ali ne i jedini u porodici. Njegova sestra Fani je bila odličan kompozitor i tekstopisac. Međutim, s obzirom na to da je Fani bila žensko, njoj nije bilo dozvoljeno da se muzički usavršava i prati svoju strast prema muzici, a razlog za to je bila njena porodica koja ju je u tome sprečavala.

Felix je i sam priznao da je objavio nekoliko njenih kompozicija pod svojim imenom. Primjer za to jeste pjesma Italijanska, koju je navodno Felix komponovao za kraljicu Viktoriju, koja je kasnije postala njena omiljena pjesma. Ova kompozicija zapravo je Fanino djelo, a kraljica nije znala da ju je komponovala žena. Nažalost, na ovaj način, utjecaj žena na stvaranje klasične muzike je uveliko degradiran.

Fuga u g-molu Domenica Scarlattija, poznata je i pod nazivom Mačija fuga. Razlog tome je inspiracija koju je Scarlatti za ovo djelo pronašao u zvuku koji je proizvela njegova mačka Pulćinela, dok je hodala po tipkama klavira. Upravo to je bilo dovoljno da inspiriše Scarlattija na komponovanje ovog čuvenog djela.

40

Simfonija br.

8 Franza Schuberta poznatija je pod nazivom Nedovršena jer je autor komponovao i izveo ovo djelo sa samo dva stava, što nije bilo uobičajeno za ovakav oblik komponovanja u to doba. Vremenom su se razvile teorije o tome zašto je to uradio. Ako pitate teoretičare, s jedne strane, mogao je da bude u pitanju eksperiment, ili pak nedostatak optimizma (Schubert je bio ubijeđen da neće moći da završi djelo te ga je ostavio nedovršeno).

Postoje i zagovornici pretpostavke da ga je otkriće da boluje od sifilisa duboko potreslo i spriječilo da završi simfoniju. Međutim, najprihvatljivija je teorija da su dva završena stava ove simfonije bila toliko savršena i sama po sebi dovoljna da izraze ono što je Schubert želio da prenese te je klasičan završetak simfonije bio nepotreban.

Veliki ruski kompozitor Pjotr Iljič Čajkovski, autor čuvenog djela Krcko Oraščić, bio je toliki plašljivac i hipohondar da je čak rukom držao svoju bradu dok je dirigovao. Tvrdio je da to radi „iz straha da će mu pasti glava“. Odbijao je da pije pića koja nisu bila u zatvorenoj boci, zbog straha da se ne zarazi nekom prenosivom bolešću. Ironija života i sudbine je da mu je 1893. godine dijagnostikovana kolera, a samo nekoliko sati kasnije je i preminuo.

Ima i onih koji sumnjaju u istinitost navedenog. Nekadašnja sovjetska muzičarka Aleksandra Orlova tvrdi da se kompozitor ubio arsenikom, poslije prijetnji koje je dobio, a koje su se odnosile na objelodanjivanje detalja iz njegovog privatnog života.

Kao osmogodišnji dječak Wolfgang Amadeus Mozart je koncertirao u Milanu. Sala je bila prepuna. Svi su željeli da vide i čuju „čudo od djeteta“. Jedna od prisutnih starijih dama reče: „Ovdje nešto nije uredu. Nemoguće da jedno dijete tako svira!

Vidite li prsten na njegovoj ruci? To je sigurno čarobni prsten. Bez njega sigurno ne bi mogao tako svirati!“ Mali Mozart, prefinjenog sluha, čuo je tu primjedbu. Primijetnim gestom skide prsten i ostavi ga u stranu, pokloni se dami i nastavi da svira isto tako lijepo kao prije.

Kada je Mozart imao 14 godina prisustvovao je u Rimu izvođenju čuvenog Miserere-a od Allegrija, remek djela katoličke crkvene muzike. Prepisivanje ovog djela, koje je bilo čuvano kao sveto, bilo je od pape zabranjeno pod prijetnjom isključenja iz crkve.

41

Na Mozarta je ova muzika ostavila dubok utisak. Otrčao je u stan i kao u groznici, po sjećanju, napisao cijelo djelo. Nakon dva dana ponovo je prisustvovao njegovom izvođenju da bi ispravio neke sitne greške. Uvečer, na jednom prijemu sreo je čuvenog pjevača-kastrata Cristiforija, člana papskog hora, i zamolio ga da mu otpjeva jedan dio iz Miserere-a. Ovaj, strogo se državši zabrane, otpjeva namjerno pogrešno. Mali Mozart mu se nasmija „nije tako, dragi moj“ i otpjeva mu kako treba. Zavladalo je zaprepaštenje, a ujedno i oduševljenje prisutnih.

Papa je ubrzo saznao za ovaj događaj. Pozvao je Mozarta u svoje odaje i umjesto kazne, blagoslovio ga i odlikovao ordenom Viteza zlazne mamuze!

Sajra Badžak, VIII b nast. Ajla Slijepčević

U VRIJEME IZOLACIJE U vrijeme pandemije koronavirusa, nažalost, često smo morali biti u izolaciji ili samoizolaciji. To je imalo svojih i pozitivnih i negativnih strana. Naravno, morali smo i dalje učiti i pisati zadaće bez obzira što nismo bili u školskim klupama, ali smo više vremena prvodili sa našim porodicama.

Zajedno smo gledali filmove, čitali, slušali muziku, pričali o modi, pričali viceve...

Pa pogledajte naš odabir top 5!

KNJIGE I FILMOVI Najčitanije knjige u našoj Najčitanije knjige u svijetu u Najgledaniji filmovi u 2020. školskoj biblioteci: 2020. godini: godini: 1. Ruža – Nura BazduljHubijar 2. Vlak u snijegu – Mato Lovrak 3. Mali Princ - Antoine de Saint Exupery 4. U pustinji i prašumi – Henryk Sienkiewicz 5. Tom Sawyer – Mark Twain

1. The Vanishing Half Brit Bennett 2. The Invisible Life of Addie LaRue - V. E. Schwab 3. American Dirt Jeanine Cummins 4. Untamed - Glennon Doyle 5. The Ballad of Songbirds and Snakes - Suzanne Collins

1. Soul – Duša 2. Bad Boys for Life – Loši momci zauvijek 3. Sonic the Hedhehog Sonic Jež 4. Jumanji – the Next Level – Jumanji – sljedeći nivo 5. Knives Out – Nož u leđa

42

MODA MODA – PROLJEĆE/LJETO 2021.

Kada razgledate modu za proljeće/ljeto 2021. god, prvo što primjećujete su prekrasne haljine, a posebno lepršave ljetne haljine. Čini se kako su se svi dizajneri udružili u namjeri da nam oraspolože pandemijske dane, prekrasnim lepršavim haljinama u najnježnijim i najljepšim bojama.

Sve što se događa oko nas potaklo je dizajnere da kroz odjeću pošalju poruku i na neki način doprinesu vedrini.

I rezultat je fenomenalan. Ako volite modu, ovu sezonu ćete naprosto obožavati.

Trend koji je u modi za proljeće/ljeto 2021.god, i koji plijeni pažnju, su lepršave haljine cvijetnog uzorka. Moderne su i nježne pastelne boje, poput svijetlo roze, svijetlo žute, boja mente... Ovaj trend je ujedno i pokušaj da se prekrasnom cvijetnom odjećom vrati optimizam i pozitivan stav.

Lepršave haljine vratit će vedrinu i učiniti da se osjećate bolje u modenoj odjeći, na vrlo jednostavan način i bez puno razmišljanja kako kombinovati i nositi odjevne komade.

Odabir uzorka i stila svakako zavisi od vašeg ličnog izbora.

Uživajte!

Nejra Maksumić, IX a

NAJSLUŠANIJE PJESME NA TOP LISTAMA Najslušanije strane pjesme u BiH: 1. The Weeknd - Blinding Lights 2. Pearl Jam - Dance of The Clairvoyants 3. Jonas Brothers - What A Man Gotta Do 4. Dua Lipa – Physical 5. Gregory Porter – Revival 6. Jordan Mackampa – Magic 7. Glass Animals - Your Love (Deja Vu) 8. Welshly Arms - Trouble 9. The Strokes - Bad Decisions 10. Gorillaz ft. Fatoumata Diawara - Desole

43

PRIČA ZA KRAJ: IZOKRENUTA PRIČA (Ova je priča pretrpjela zemljotres, pa je u njoj sve ispreturano. Pokušajte vi da svaku riječ vratite na njeno pravo mjesto.)

Tek je brdo izišlo iza sunca, a krevet skoči iz prostranog čiče, navuče noge na opanke, stavi glavu na kapu i otvori kuću na vratima.

– Gle, noćas je zemlja dobro pokvasila kišu! – začuđeno progunđa brk sučući čiču, pa brzim dvorištem požuri niz korake, istjera štalu iz krave i reče:

– Rogata livado, idi pasi u zelenoj kravi, a ja ću noge pod put, pa ću poći u drva da donesem šume. Čiča stavi rame na sjekiru i namignu babom na svoje oko.

– Bako, skuvaj u jajetu četiri lonca dok se posao vrati s čiče. Danas će ručak slatko pojesti starca.

44

Put raspali niz čiču dižući svojom širokom prašinom oblake opanaka. Od toga se uplašiše neka kola, pa u trku izvrnuše konje, a uzda ispusti kočijaša i bubnu ledinom o leđa.

Događaj se uplaši od ovoga neobičnog čiče i opruži polje preko nogu jureći brže nego brdo preko zeca. Najzad, kad je bacio sebe ispred pogleda, od zuba mu zacvokota strah i glava mu se diže na kosi: iz obližnjeg vuka virila je krvoločna šuma!

– Au, sad je bostan obrao čiču! Obuzet ludim starcem, naš ti strah preskoči preko čakšira i podera trn, pa brže od polja potrča preko zasijane zvijezde.

45

Pred kućnom babom dočeka ga vjerni prag.

– Tako mi svetog vuka, eno nedjelje u šumi! – viknu glasina hrapavim čičom.

Kuća se prepade, uskoči u babu i zabravi ključ vratima, a siroto drvo pope se na čiču i gore se uhvati granom za ruke očekujući dvorište da dojuri u vuka.

Branko Ćopić 46

Za kraj smo vam pripremili još neke zanimljivosti i pokoji vic! Do sljedećeg viđenja!

DA LI STE ZNALI?        

Kada ljudi čuju da neko ima nešto da ih pita 98% njih se sjeti svega lošeg što su učinili u posljednje vrijeme.

Kada ljudi lažu najčešće izgovaraju duge rečenice.

Dabar u jednoj godinu sruši 200 stabala.

Rok trajanja na flaširanoj vodi je ustvari rok trajanja boce, a ne same vode.

11% ljudi su ljevaci.

Hobotnice imaju 3 srca.

Konj iz ljudskog glasa može da prepozna njegova osjećanja.

Mjeseci koji započinju nedjeljom uvijek imaju petak 13.

VICEVI Kolega – Prije dolaska kod Vas, bio sam kod Vašeg kolege, kaže pacijent ljekaru.

- Kod one neznalice? Baš me zanima kakvu Vam je glupost preporučio.

– Rekao mi je da dođem kod Vas.

Ivica dolazi iz škole i kaže tati: - Tata, ti si fudbaler pa ćeš me sigurno razumjeti.

- O čemu ti to, sine? - pita ga otac. Ivica će:

Kako se čita Audijev znak na engleskom?

Duoble O double O! Zašto plavuša sjedi na krovu sa sendvičem? Čeka zvijezdu majonezu.

Kaže sin mami: Mama, mama naučio sam brojati od 1 do 5!

Mama: Hajde da čujem.

Sin: 2,3,4,5!

Mama: Sine, a gdje ti je 1?

Sin: Kod učiteljice u dnevniku!

Išla dva krompira - Produžio sam ulicom i jednog pregazi ugovor s petim džip, a drugi kaže: Uuuuuuuuu, razredom na piiireee!!!! još godinu dana.

47