__MAIN_TEXT__
feature-image

Page 1

Siječanj 2021. Broj 22 List Općine Preko www.nasiskolji.hr

Ostvareno više od 80 posto lanjskih turističkih rezultata str. 43

“Zeleno svjetlo” za projekt Aglomeracija Preko – Kali str. 6

Iz Preka u Petrinju otišlo 17 tona humanitarne pomoći! str. 11-12


IMPRESSUM Urednici: Andrina Luić Ante Župan Izdavač: Općina Preko Trg hrvatske nezavisnosti 2, 23273 Preko www.nasiskolji.hr urednistvo@nasiskolji.hr Suradnici: Krešimir Jaklin, Julija Kačan, Ivan Košta, Maja Dešpoja, Marina Marcelić, Tomislav Peremin, Dražena Strihić, Lovro Vudrag

22. broj lista Naši Školji tiskan je u siječnju 2021. godine List se besplatno dostavlja u sva kućanstva Općine Preko Tisak: Kerschoffset


ježila cijelu proteklu godinu, imao bih dosta toga za reći o brojnim projektima, aktivnostima i programima koje smo ostvarili posljednjih godina. Međutim, previše bi toga bilo za nabrajanje u uvodnoj riječi, zato puštam da rezultati i djela govore sami za sebe. Sve što smo do sada napravili te ono što i dalje radimo, ostaje za nama, vidljivo je na svakom koraku i osjeti se u duhu naše male zajednice. Ono što je bitno je činjenica da i dalje radimo s velikim žarom i ogromnom voljom da u svim mjestima naše općine omogućimo što bolji i kvalitetniji život, da razvojem i napretkom utječemo na ljepše i ugodnije življenje na otoku, da mladima stvorimo takve uvjete da niti ne pomisle na odlazak, nego da i dalje vole svoj otok i da ostanu tu. Drage mještanke i mještani Općine Preko, U ovo blagdansko vrijeme tradicionalno

Ljudi su ti zbog kojih se rade svi projekti, ljudi nas pokreću i za

izlazi općinski list Naši školji koji vam i ovoga

ljude radimo, a stisak ruke sumještanina na ulici, zahvalan pogled

puta donosi polugodišnji pregled najvažnijih

bake u prolazu ili dječji smjeh u parku, nagrada su za sve ono što

događanja, provedbe projekata te rezultata

radimo i što nam daje snagu za dalje. Čovjek nam je uvijek bio

rada i postignuća, kako same općinske uprave

na prvom mjestu, a u ovoj izazovnoj godini to je još više došlo do

tako i svih javnih ustanova, udruga i pojedinaca

izražaja i izuzetno mi je drago da je tako.

s područja naše općine. Ako je išta pozitivnoga proizašlo iz epidemije korona virusa, onda Iza nas je jedna izazovna i teška godina koju je

je to povratak vjere u ljude, u ljudskost, u ono iskonski dobro u

teško sažeti u nekoliko riječi. Epidemija korona

svima nama. Tijekom cijele godine to smo svi zajedno pokazivali

virusa prati nas još od ožujka, uzro- kuje bro-

i više puta dokazivali u korona krizi, a na kraju smo to još jednom

jne probleme i poprilično mijenja naš način

potvrdili nakon razornog potresa na Banovini,

života. Međutim, jaki kao i inače, prilagodili

iskazujući iznimnu humanost, empatiju, solidarnost i spremnost

smo se svemu, borimo se i živimo s virusom

za pomoć onda kada je najpotrebnije. Potres koji se dogodio bio je

najbolje kako možemo i znamo.

točka na „i“ jednoj turbulentnoj i izazovnoj godini, a humanitarna pomoć, koja je s našeg otoka prema Banovini krenula upravo na

Uz brojne mjere za pomoć gospodarstvu i

Staru godinu, vratila je vjeru u ljude i dala nam nadu u bolje sutra.

građanima, uspješno smo prebrodili prvi val epidemije i spremni dočekali turističku se-

Iznimno sam ponosan što stojim na čelu Općine Preko kao in-

zonu, iako u ponešto izmijenjenom i mirnijem

stitucije, na čelu uspješnog tima vrijednih i stručnih ljudi, zajedno

izdanju. Zahvaljujući odgovornom ponašan-

s kojima sam spreman i dalje odgovarati na sve izazove koji nas

ju ugostiteljskih djelatnika te svih građana i

očekuju, ali ponajviše sam ponosan što stojim na čelu općine koju

turista, sezona je protekla i više nego uspješno

čine mali ljudi puni dobrote i velikoga srca. Hvala vam na tome.

te bez većih problema što se tiče korona virusa. S obzirom na cjelokupnu situaciju postigli smo

Nadam se da ćemo svi zajedno i dalje ostati na ovako dobrom putu

iznenađujuće dobre turističke rezultate, odnos-

te da ćemo, uz puno truda i rada, zajednički svima osigurati bolji

no ostvareno je 83% ukupnog lanjskog prometa

život na otoku i to ne samo u novoj 2021. godini nego i ubuduće.

na području cijele općine. To je samo još jedan od dokaza da idemo u pravom smjeru, da

Svima još jednom želim ponajprije zdravlje i mir te puno uspjeha,

radimo dobro i učinkovito, da se isplatio sav

radosti i veselja u vremenima koje slijede.

naš trud i napor koji ulažemo sve ove godine te da se rezultati našeg kvalitetnog rada vide

Vaš načelnik,

i u najtežim trenucima. Kad bismo stavili sa

Jure Brižić

strane epidemiju korona virusa, koja je obil-

S I JEČA N J 2 0 2 1 .

2


VI J E ST I

Ove godine počet će gradnja novoga groblja u Preku U prvom tromjesečju ove godine trebala bi

prvih radova na novom groblju očekuje se u

početi gradnja novoga groblja u Preku.

prvom tromjesečju ove godine, ističe Brižić.

Potreba za proširenjem mjesnoga groblja u

Cijena grobnih mjesta definirana je po

Preku s dodatnim grobnicama te pratećom

redovima prema sljedećem cjeniku i kreće se

infrastrukturom, poput prostorije za ispraća-

od 10.000 do 34.000 kuna:

je, mrtvačnice i sl., postoji već dulje vrijeme. Ali kako u sklopu postojećega groblja nema

1. i 2. red

mogućnosti za proširenje ni gradnju popratne

Grobnica sa 4 police – 30.000,00 kn s PDV-om

infrastrukture, Općina Preko odlučila se za

Grobnica sa 6 polica – 34.000,00 kn s PDV-om

gradnju novoga groblja na drugoj lokaciji. 3. i 4. red -O tomu se zapravo razmišlja već više od

Grobnica sa 4 police – 25.000,00 kn s PDV-om

petnaest godina i tada je već bila predviđe-

Grobnica sa 6 polica – 28.000,00 kn s PDV-om

na lokacija izvan naselja koja se pokazala neadekvatnom te nedovoljno dostupnom za

5. i 6. red

javnost. Stoga smo se odlučili za novi projekt

Grobnica sa 4 police – 20.000,00 kn s PDV-om

uz državnu cestu u predjelu Zmorac, na

Grobnica sa 6 polica – 23.000,00 kn s PDV-om

lokaciji zvanoj Gaj, koja je na granici dviju katastarskih općina – Preka i Poljane. Projekt

7. red

je izrađen sukladno zakonskim okvirima i

Grobnica za urne – 10.000,00 kn s PDV-om

standardima, planirano je ukupno 514 grobnih mjesta, od toga 473 grobnice i 41 ukopno

-Razmišljali smo i o mogućnostima naplate kako

mjesto za urne, najavljuje općinski načelnik

bismo građanima olakšali i kako ne bi bio preve-

Jure Brižić.

liki teret na kućne budžete te smo stoga omogućili plaćanje do 48 obroka, odnosno do četiri

U prvoj fazi sagradit će se dva srednja polja

godine, napominje prvi čovjek Općine Preko.

sa 261 grobnicom, sa četiri ili šest polica kao i osnovnom infrastrukturom koju groblje tre-

Nakon gradnje prvog dijela novoga groblja,

ba imati – mrtvačnicom, kapelicom, oprošta-

Općinsko vijeće ima obvezu donijeti odluku o

jnom dvoranom, cvjećarnicom, prostorijom

zatvaranju postojećega mjesnoga groblja kojom

za grobare, sanitarnim čvorovima te pristup-

će se definirati mogućnost obavljanja ukopa još

nom cestom i velikim parkiralištem.

sljedećih 5 do 10 godina, kako to i inače funkcionira na svim drugim grobljima.

-Trenutačno je izdana lokacijska dozvola i započet je postupak rješavanja imovin-

-Cilj nam je što prije novo groblje Gaj staviti u

sko-pravnih odnosa. S vlasnicima zemljišta

funkciju te ćemo uz vlastita financijska sredst-

već su obavljeni informativni razgovori te

va i novac od prodaje grobnica gradnju groblja

je donesen zaključak da je najbolje i najbrže

nastojati financirati i putem nacionalnih i EU

rješenje postupak izvlaštenja koji smo već

natječaja i javnih poziva, dodaje Brižić.

pokrenuli. Na temelju toga predat ćemo zahtjev za građevinsku dozvolu, a početak

3

N AŠI ŠKOLJI


GROBNICE ZA 4 MJESTA POLJA 1 I 2

1

GROBNICE ZA 6 2 MJESTA POLJA 1 I 2

IV. DIO POLJA 1 I 2

III. DIO POLJA 1 I 2

II. DIO POLJA 1 I 2

I. DIO POLJA 1 I 2

GROBLJE PREKO MJ. 1:200

12 11

40,00

22

10

21

9

37 40,90

61 40,53 69

59

POLJE 4

78 60

44

59

25

38

24

37

23

35,60

16 15 4 3

14

10 9 8

2

13

35

22

34

21

33

20

34,69 34,84 6x15 5x3034,69

32

19

7

31

18

6

30

5

17

45

61

99

79

uprava ±0,000 +35,85

±0,000 +35,85

pom. prost.

rodbina

6

17

8

1 2

9 10 11 12

3

19

13

32 33

21

20

34 35

22

36

23

37

24

47

48

49

50

51 52

63 65

64

POLJE 2

66 67 68

92

79

93

80

94

81

95

82

96

83

97

84

spomenik braniteljima

50

20

49

19

48

46

16

45

15

44

14

43

54

41

11

40

10

39

9

38

8

37

75

34

33

4

1

36

19

2

37

20

3

58 59

3

32

2

31

79

62

80

63

98

81

99

82

65

83

66

6

41

24

7

42

25

8

43

26

9

44

27

10

45

28

11

46

29

12

30

13

47

64

100

23

48

31

14

49

32

15

84

67

50

85

68

51

33

86

69

87

70

105

88

30

30,07

30,29 30,30 30,14

R= 10.000

52

R= 10.000

26,92 26,90 26,75 26,75

26,75

35,10 34,95

5,0%

26,25

26,19

OS ODVOJKA CESTE PO PPUO PREKO

26,75 26,75 26,90 26,92

34,90

R= 10.000

103

104

30,10

R= 10.000

101

102

118

30,07

2,5%

96 97

40

1

30,14 30,3030,29

R= 10.000

60

61

4 5

R= 10.000

77 78

21 22

R= 10.000

94 95

38 39

1,7%

117

18

°

75 76

POLJE 3

92 93

116

132

35

35

5

33,89

90

57

1,7%

115

131

36

5%

59

55

56

74

114

130

17

10,35%

1,7%

113

129

34

71 72

112

128

42

12

6,33%

0,3%

136

53

0%

111

127

OS GROBLJA

4

14

38

25

39

26

40 41 42 43

28

56 57 58

15

53 54 55

27

69 70 71 72 74

73

98

85

99

87 88

35,85

110

126

134

16

8,0

109

47

17

6

35,68

35,88

108

37,78 37,75 125

135

34,70

35,65

91

52

E AUTOBUSA

86

104 103 106 105

34,82pristup za invalide

73

37,56

34,07

21

13

36,63

37,58

34,84 34,85 34,69

54

53

34,05

±0,000 +35,85

7

18

31

46

30

45

61 62

77

90 91

78

Oproštajna dvorana 2 35,83

36,80 90

34,62

35,00

7

133

34,65

6,33%

109 108 107

55

34,62

18

74

5

16

29

44

60

89

100 102 101

76

110 112 111 114 113

56

22

MOGUĆE STAJALIST

117 116 115

57

23

10 ,3

121

139

1

1 2

58

24

Х

Priprema mrtvaca ±0,000 +35,85

3 4

5

59

25

KRAJ REKONSTRUKCIJE CESTE

Oproštajna dvorana 1

36,83

30,15 30,15 30,05

51

6

7

8

60

26

6,33%

9

61

27

6,33%

POLJE urni 1

28

35,20

pristup za invalide

11 10

62

invalide

dovoz mrtvaca

čuvanje mrtvaca

36,60

35,47

29

35,30 35,30 pristup za invalide pristup za

pristup za invalide

19 18 17 16 15 14 13 12

35,5934,84 35,59

GLAVNI ULAZ

Х

38,50

35,50

35,47

cvjećarna m2 22,0 35,60

GLAVNI ULAZ

odvod kisnice

27 26 25

35,47

Izložba I prodaja ljesova I spomenika m2 39,50 35,60

35,83

24 23 22 21 20

35,50 35,5535,55

glavna aleja čempresa

raspelo

parking za autobus

35,55

spremiste iradiona grobara m2 52,66 0,00 = 35,60

35,95

12

23

36

51 50

49

48

47 46

26

spremiste tehnike grobara 35,58

29 28

40

27

39

26

38

25

37

24

55 53 52

54

41

56

42

57

43

58

77

76 75 74 73 72 71 70 69 68 67 66 65 64

POLJE 2

63 62

40

39

35,58

pomoćni izlaz 35,58

27

elektrika za cijelo groblje

11

120 118 119

98 97 96 95 94

116 117 114 115

93 92 91

110 111

90

89

108 109

88 87

106 107

86 85 84 83

104 105

51

82

102 103

52

81

28

41

53

62

80

42

2

1

2

100 101

54 63

112 113

134 135 132 133 130 131 128 129

126 127

55

64 70

14

13

6,33%

124 125

29

3,3%

122 123

30

3,3%

8

44

43

4

3

pristup za invalide

7

56

16

15

6,33%

142 143 144

31

6

5

klizna vata

6

32

45

18

17

klizna vata

5

46

8

7

info tabla

3 4

33

20

19

pristup za invalide

140 141

34

65

7,4%

9 10 11 12 13

72 71

8,0%

POLJE urni 2

57

66

76

14 15 16

48

67

73

75

35

1

138 136 137

58

36

47

60

68

74 77

50

49

35,83 35,80 35,77

119 120

121 122

106

89

R= 10.000

0%

8,0

35,10 36,77 36,74 36,71

107

123 124 37,73 37,70 37,67 38,20

GSPublisherVersion 0.0.100.100

38,18

S I JEČA N J 2 0 2 1 .

4


VI J E ST I

Općini Preko drugu godinu zaredom najviša ocjena za proračunsku transparentnost Institut za javne financije od 2015. godine

objavljuje ni sva tri dokumenta koja su

analizira proračunsku transparentnost svih

po zakonu obvezne objavljivati (izglasani

hrvatskih županija, gradova i općina, a

proračun, polugodišnje i godišnje izvješće o

posljednje istraživanje objavljeno početkom

izvršenju proračuna).

srpnja provedeno je u razdobljima studeni-prosinac 2019. i veljača-ožujak-

Osim toga, visokih 41 posto lokalnih jedinica

travanj 2020.

( jedna županija, 37 gradova i 200 općina) ne pridržava se uputa Ministarstva financija

Proračunska transparentnost podrazumijeva

i ne objavljuje oba dva dodatna dokumenta

uvid u potpune, točne, pravovremene i ra-

(prijedlog proračuna i proračunski vodič za

zumljive proračunske informacije. Na temel-

građane).

ju njih, građani se mogu angažirati i, između ostaloga, utjecati i na efikasnost prikupljanja i

Prema prosjeku svih lokalnih jedinica na

trošenja proračunskih sredstava, na odgovor-

svome području, od županija najtransparent-

nost Vlade i vlasti lokalnih jedinica, kao i na

nije su Požeško-slavonska, Primorsko-goran-

smanjenje mogućih koruptivnih radnji.

ska, Koprivničko-križevačka, Zagrebačka, Karlovačka i Šibensko-kninska, a najnetrans-

Mjerena provjerom objave pet ključnih pro-

parentnije Zadarska, Splitsko-Dalmatinska,

računskih dokumenata, prosječna se pro-

Vukovarsko-srijemska, Osječko-baranjska,

računska transparentnost lokalnih jedinica iz

Ličko-senjska i Dubrovačko-neretvanska

godine u godinu poboljšava.

županija.

U šest ciklusa istraživanja, porasla je sa 1,8 na 4,1, no taj vrlo dobar prosjek i dalje prikriva popriličnu raznolikost razine proračunske transparentnosti. Općina Preko drugu godinu zaredom dobila je najvišu ocjenu za transparentnost – 5, slijedi je s najvišom ocjenom Općina Tkon, pa prvi put Općina Pašman, Općina Kali dobila je ocjenu 4, a općine Kukljica i Sali ocjenu 3. U zadnjem ciklusu, sedam općina nije objavilo niti jedan, a 17 općina i jedan grad (Križevci) objavilo je samo po jedan proračunski dokument. Gotovo 20 posto lokalnih jedinica ( jedna županija, 13 gradova i 101 općina) ne

5

N AŠI ŠKOLJI


Vlada dala “zeleno svjetlo” za projekt Aglomeracija Preko – Kali Prema Zaključku u vezi s daljnjom pripremom

iznimno važnog projekta. Ovo je i još jedan

i realizacijom vodno-komunalnih projekata,

dokaz kvalitetne sinergije općina Preko i Kali,

Vlada je 25. lipnja podržala pripremu i real-

Zadarske županije i Vlade. Nakon pet godina

izaciju vodno-komunalnih projekata

priprema i iznimno puno uloženog truda,

Sušine-Đurđenovac, Biograd, Ludbreg,

sada smo na posljednjoj stepenici prije početka

Slavonski Brod 2, Preko - Kali, Krapina,

radova u projektu vrijednom 30 milijuna eura.

Kutjevo-Velika, Pirovac-Tisno-Jezera, R

Za Aglomeraciju Preko – Kali 27 milijuna

ogoznica, Špišić Bukovica-Suhopolje-Gradina,

eura stići će iz fondova Europske unije, države,

Otočac i Zagreb za sufinanciranje iz sredstava

Hrvatskih voda i resornog ministarstva, a

EU fondova. Da će Vlada dati “zeleno svjetlo”

ostatak će morati osigurati jedinice lokalne

dvjema veli- kim aglomeracijama u Zadar-

samouprave, općine Preko i Kali, komentirao

skoj županiji – Preko – Kali i Biograd – bilo

je načelnik Općine Preko Jure Brižić.

je najavljeno početkom lipnja na sastanku u Zagrebu, na kojemu su tadašnji ministri Marko

Ukupna procijenjena vrijednost ovih projeka-

Pavić i Tomislav Ćorić potvrdili da te dvije

ta iznosi 4,6 milijarde kuna, bez PDV-a, od

aglome- racije imaju pripremljenu svu potreb-

čega procijenjena vrijednost EU bespovratnih

nu dokumentaciju.

sredstava iznosi 3,3 milijarde kuna. U skladu s Akcijskim planom za smanjenje neporeznih

S I JEČA N J 2 0 2 1 .

-Ovo je potvrda kvalitetno pripremljene

i parafiskalnih davanja 2020., izmijenjena je

dokumentacije, na čemu naše jedinice lokalne

Uredba o visini vodnog doprinosa. Izmjenom

samouprave sustavno rade već pet godina.

je Vlada smanjila vodni doprinos, koji inves-

Sretni smo i ponosni što smo dobili formalnu

titor plaća na gradnju građevina uključujući i

potvrdu dobrog rada u pripremi ovog, za nas

građevinu koja se ozakonjuje, i to za 50 posto.

6


VI J E ST I

Tommy u Preku gradi hipermarket i otvara 35 do 50 radnih mjesta U travnju ove godine, uz Cestu hrvatskih

zadarskim otocima, koja će koristiti mješt-

branitelja u Preku, iznad plaže Jaz, Tommy

anima ne samo Općine Preko nego i svih

će otvoriti hipermarket koji će se prostirati

ostalih mjesta na našem otoku i susjednom

na oko 2500 metara četvornih.

Pašmanu, komentirao je.

Prvi hipermarket na zadarskim otocima imat

Zadovoljan je, kaže, i zato što ovakvi projekti

će standardnu široku ponudu prehrambe-

podižu kvalitetu života otočana te obogaćuju

nih i neprehrambenih proizvoda te dodatne

turističku ponudu i usluge.

ugostiteljske sadržaje i veliko parkiralište sa 120 mjesta.

-Ipak, najvažnije u ovakvim investicijama jest otvaranje novih radnih mjesta koja su od

Ovisno o opsegu poslovanja izvan sezone i

iznimne važnosti za opstanak otoka, kvalitet-

u sezoni, kada je potreba za radnicima veća,

niji život i ostanak ljudi na otoku.

planiraju zaposliti od 35 do 50 djelatnika. Vijest da će Tommy u Preku otvoriti veliku

Osim toga, uz gradnju hipermarketa plan-

trgovinu mjesecima je glavna tema mnogih

irana je i rekonstrukcija državne ceste,

otočnih ćakula jer Ugljanu i Pašmanu iteka-

odnosno gradnja dodatne treće prometne

ko je potreban trgovački centar s raznolikom

trake, zatim gradnja nogostupa te proširenje

ponudom, osobito u ljetnim mjesecima.

ceste koja ide prema osnovnoj školi, a koja će time postati dvosmjerna. Sve ovo predstavlja

I načelnik Općine Preko Jure Brižić već je

veliko unapređenje prometne infrastrukture

neko vrijeme upoznat s planovima splitskog

kao i povećanje sigurnosti prometa, što je

Tommyja, ali tek je nakon izlaska prvih

izrazito bitno jer je u blizini škole, napominje

građevinskih strojeva na teren postalo izvjes-

Brižić te dodaje da nije zanemariv ni podatak

no da ćemo do proljeća na otoku imati prvu

da će uz novi objekt biti veliko parkiralište

veliku trgovinu s iznadprosječnom ponudom.

koje će, osim za potrebe trgovine, biti javno dostupno te se moći koristiti i za ostale sa-

-Drago nam je da su investitori prepoznali

držaje i objekte poput škole, školske dvorane,

potrebu i priliku za gradnju jedne ovakve

plaže i sl.

trgovine na našem otoku, ujedno i prve na

7


Dido muoj Rodi se u Prijeku mlod oženi i dobi dicu, rodi je upolju i voli svoju Maricu. Pošo je u Argentinu i čeko dicu i ženu, ali šuoldov ni bilo i vrnu se svuome domu. Sitin se svuoga dida Krstije i njegove dobre dušije, voli je svoju dicu i uvik gljedo svoju Maricu. Vrnu se iz Merike nazod u svoje Prijeko. Čekala su ga dica i unuci a un i Pajačevica živili su do kraja života u svojuoj kućici. Marica je prva pošla, zaklopila svoje oči... Krsto je za njun venu i za tri miseca za njun Bogu krijenu. Anamaria Sorić

8


VI J E ST I

Općina Preko za 310 umirovljenika isplatila 41.800 kuna božićnica Sredinom prosinca Općina Preko organizira-

školi Valentina Klarina u Lukoranu te za

la je dodjelu božićnica umirovljenicima s

umirovljenike s područja Ugljana u uredu TZ

primanjima do 3000 kuna mjesečno.

mjesta Ugljan. Božićnice su se dodjeljivale po

Po božićnice je u svim mjestima došlo 310

sljedećim kriterijima:

umirovljenika, za što je izdvojeno 41.800 kuna.

- 300 kuna – umirovljenicima s mirovinom do 1000 kuna

9

Dodjela božićnica i simboličnih darova or-

- 200 kuna – umirovljenicima s mirovinom

ganizirana je u Preku u POU Dom na žalu za

od 1001 do 2.000 kuna

umirovljenike Sutomišćice, Poljane i Preka,

- 100 kuna – umirovljenicima s mirovinom

za umirovljenike Lukorana u Područnoj

od 2001 do 3000 kuna

N AŠI ŠKOLJI


I ove godine stipendije za 50 najboljih studenata Pedeset studenata koji žive na području

ugovora. Pravo na bespovratnu financijsku

Općine Preko potpisali su 29. prosinca u

pomoć ostvarili su državljani RH s prebi-

POU Dom na žalu ugovore o dodjeli be-

valištem na području Općine Preko najma-

spovratne financijske pomoći, za što je u

nje pet godina prije raspisivanja natječaja,

općinskom proračunu osigurano 200.000

neovisno o gradu u kojemu se školuju, sa

kuna Drugu godinu zaredom, studenti će

statusom redovnog ili izvanrednog studiranja

mjesečno dobivati 400 kuna, a u protekle

i oni koji nemaju već odobrenu stipendiju

četiri godine u proračunu smo za studente

ili kredit od drugog subjekta. Svi koji su se

osigurali ukupno 800.000 kuna.

prijavili na natječaj i zadovoljili propisane kriterije, dobili su stipendiju.

– I ovom ću prilikom reći da je ovo najbolji mogući završetak kalendarske godine, godine koja nam je svima promijenila život. Ni vaše studiranje nije više isto, a ipak ste pokazali dobre rezultate i kao načelnik vaše općine ponosan sam na sve vas, kazao je načelnik Općine Preko Jure Brižić uoči potpisivanja

S I JEČA N J 2 0 2 1 .

10


VI J E ST I

Iz Preka u Petrinju otišlo 17 tona humanitarne pomoći! U samo 15 sati, stanovnici iz svih mjesta s

Domu na žalu i pomoći im u završnom paki-

područja Općine Preko, ali i drugih općina,

ranju, ističe općinski načelnik Jure Brižić.

prikupili su 17 tona humanitarne pomoći za ljude stradale u potresu u Sisačko-

Među 17 tona prikupljene pomoći, 11 tona

moslavačkoj županiji.

otpada na hranu i higijenske potrepštine, a ostalo su deke, posteljina, različiti pokrivači,

-Još jednom smo pokazali da smo najbolji

kreveti na sklapanje, male peći na struju te

kad treba pružiti ruku pomoći, bez obzira na

nešto tople odjeće. Sve to uredno je složeno

to o kakvoj je nesreći ili tragediji riječ. Čim

na 27 paleta i 31. prosinca utovareno u četiri

smo objavili da u POU Dom na žalu prikupl-

kamiona.

jamo pomoć za stradale u potresu, ljudi su se organizirali ili pojedinačno ili preko udruga

Načelnik Brižić zahvaljuje svima koji su

u svojim mjestima.

se odazvali i nesebično donirali pomoć, volonterima koji su pomagali u prihvatu

11

-Moram napomenuti da je sve što su donosili

pomoći, djelatnicama DV Lastavica, TZO

bilo uredno zapakirano i sortirano, a mnogi

Preko, općinskih komunalnih tvrtki, a akciji

od njih željeli su ostati s našim volonterima u

se odmah odazvala i trgovina Bure, u čija je

N AŠI ŠKOLJI


dva kamiona, uz još dva općinska, pomoć otpremljena u Zadar, a potom šleperima u Sisak i Petrinju. Treba napomenuti i da je Jadrolinija dala svoj doprinos i omogućila besplatan prijevoz trajektima svima koji su s otoka slali pomoć prema potresom pogođenim područjima. Posebnu zahvalu upućujem i našim mještanima koji su u srijedu poslijepodne volontere u Domu na žalu počastili hranom, kolačima i sokovima, dodaje Brižić. Humanitarnu pomoć za stradale u potresu dala je i Psihijatrijska bolnica Ugljan, koja je dio donacije dobivene prije dva tjedna u božićnim akcijama proslijedila u Sisačko-moslavačku županiju.

Općina Preko uplatila 60.000 kuna Sisačko-moslavačkoj županiji Općina Preko uplatila je za pomoć stradalima u potresu na području Petrinje i Siska 60.000 kuna. Kako nam je potvrdio općinski načelnik Jure Brižić, 50.000 kuna uplaćeno je na račun Sisačko-moslavačke županije, a 10.000 kuna Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja. -Velika tragedija koja je pogodila prijateljsku Sisačko-moslavačku županiju još je jednom ujedinila naše građane u želji da pomognu svima koji su ostali bez domova. Naš prilog samo je kap u moru jer ljudima koji su stradali u potresu potrebno je mnogo više, ali na ovaj način želimo im pokazati i poručiti da mislimo na njih, kazao je Brižić.

S I JEČA N J 2 0 2 1 .

12


VI J E ST I

Otočani za pacijente PB Ugljan prikupili 15 paleta odjeće, higijenske potrepštine, slatkiše… Humanitarna božićna akcija za pacijente

Sutomišćice, upravi Olive Island Marine, koja

Psihijatrijske bolnice Ugljan, koju je

im je stavila na raspolaganje veliki kombi,

početkom prosinca pokrenula socijalna

i Trgovini Bure, čijim su kamionom u dva

radnica Matija Lončar iz Sutomišćice,

dana prevezli prikupljenu pomoć u Psihi-

pokazala je još jednom da otočani imaju

jatrijsku bolnicu Ugljan.

veliko, nesebično srce. Napominje i da su se u akciju uključile sve -U dva tjedna prikupili smo 15 paleta odjeće,

trgovine na otoku – Diskont Bure – Ugljan,

obuće, posteljine, deka i pokrivača, ljudi su

Studenac – Ugljan, Konzum – Ugljan, Bure

donirali oko 5000 kuna, za što smo, u dogo-

– Lukoran, Bure – Poljana, Studenac – Pre-

voru s glavnom sestrom u PB Ugljan, kupili

ko (kod pošte), Market Julija- Preko (trajekt),

higijenske potrepštine, slatkiše i sokove, i to

T.O. EL-SI – Kali, P.Z. Maslina (Dom) – Kali,

po 400 komada od svega tako da svi paci-

P.Z. Maslina (mini-market – Vrnj) – Kali,

jenti dobiju jednake božićne darove. Mislili

Bakmaz (Mul) – Kali, Bure – Kukljica.

smo na sve pa smo kupili i ukrasne vrećice u

I u Zadru je organizirana velika humanitarna

kojima će dobiti darove. Puno se higijenskih

akcija koju je pokrenula Martina Šušić, djelat-

potrepština skupilo i u trgovinama diljem

nica PB Ugljan. Prikupljene su na tone odjeće

otoka. Iako je teška i financijska i gospodar-

i obuće, higijenske potrepštine, novčani

ska situacija, neki su ljudi donirali i po 500

prilozi…, a ravnatelj PB Ugljan Mladen Mavar

kuna, govori ushićeno Matija Lončar.

poslao je svima zahvalu:

Iako nije sumnjala u uspjeh akcije, kaže da je ipak iznenađena velikim odazivom i svim

“Svjedoci smo kako se posljednjih tjedana

oblicima pomoći, od organizacije do utovara

pokrenulo nekoliko paralelnih akcija pri-

robe u kamion i kombi.

kupljanja donacija za pacijente Psihijatrijske bolnice Ugljan koje su dosegle neslućene

13

Ponajprije ističe veliki angažman i pomoć

razmjere. Krenulo se s otoka Ugljana, ali

članova Udruge mladih Santa Fe iz

već u prvim danima prikupljanja prešlo se

N AŠI ŠKOLJI


granicu županije, pa i Hrvatske. Javili su nam se ljudi iz svih dijelova Lijepe Naše, ali i iz Švicarske i Njemačke, koji su voljni donirati naše pacijente. Također, veliki broj ljudi pakete je poslao putem pošte. Nadalje, javile su nam se i tvrtke koje će prikupljene donacije prevesti do naše bolnice. Svim tim divnim ljudima ovim putem upućujemo jedno veliko HVALA.”

S I JEČA N J 2 0 2 1 .

14


VI J E ST I

Za zapošljavanje žena u sklopu projekta „Zaželi!“ Općina Preko dobila 464.300 kuna Projekt „Otočka žena“, koji je sastavni dio so-

koje su već dulje vrijeme nezaposlene da se

cijalnog programa „Zaželi!“, za koji je Općini

na taj način kratkoročno zaposle, ali i da se

Preko iz Europskog socijalnog fonda odobre-

educiraju te da im se omoguće bolji uvjeti za

no 464.300 kuna, predstavljen je 5. studeno-

buduće stalno zaposlenje.

ga na početnoj konferenciji u velikoj dvorani POU Dom na žalu u Preku.

-Kroz projekt će se nastojati ukloniti potreba za institucionalizacijom 30 starijih osoba s

Prema riječima općinskoga načelnika Jure

područja Općine Preko na način da će im

Brižića, projekt će se financirati u stoposto-

novozaposlene žene pružiti potrebnu pomoć

tnom iznosu iz Europskog socijalnog fonda,

u vlastitom domu, poručio je Brižić.

Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020., a cilj je zaposliti pet

Nositelj projekta je Općina Preko, a partneri

žena na razdoblje od 12 mjeseci te im pružiti

Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područni

adekvatno certificirano obrazovanje za defi-

ured Zadar, i Centar za socijalnu skrb Zadar.

citarno zanimanje, čime će postati kompe-

Tehničku pomoć u pripremi i provedbi pro-

tentnije na tržištu rada. -Općina Preko jedna je od najuspješnijih općina u Zadarskoj županiji prema socijalnim mjerama koje provodi i projekt “Otočka žena” zapravo je logičan slijed događanja i nastavak na već postojeće mjere, istaknuo je Brižić. Dodao je kako se nada da će se projektom “Otočka žena” omogućiti bolja i kvalitetnija skrb za starije osobe te pomoći ženama

15

N AŠI ŠKOLJI


jekta pruža Agencija za razvoj Zadarske žu-

održavanju čistoće stambenog prostora/

panije Zadra nova kroz projekt „Zadra nova

domova krajnjih korisnika, pomoć pri

za vas“. Krajnji korisnici u projektu moraju

oblačenju i svlačenju, brigu o higijeni i osob-

biti s područja Općine Preko: osobe starije

nom izgledu, pomoć u socijalnoj integraciji,

od 65 godina, osobe mlađe od 65 godina u

pomoć u posredovanju u ostvarivanju raznih

nepovoljnom položaju, osobe koje pravo na

prava (dostava lijekova, plaćanje računa,

socijalnu uslugu potpore i podrške osobama

dostava pomagala i sl.), pružanje podrške

u nepovoljnom položaju ne ostvaruju po

krajnjim korisnicima kroz razgovore i

drugoj osnovi.

druženje te uključivanje u društvo, pratnju i

Usluge pomoći u kući odnose se na dostavu

pomoć u različitim socijalnim aktivnostima i

namirnica, pomoć u pripremi obroka u

druge poslove vezane uz skrb starijih osoba.

kućanstvima krajnjih korisnika, pomoć u

S I JEČA N J 2 0 2 1 .

16


Blagoslovi nas Blagoslovi nas Bože u ovom danu Blagoslovi nas u svakom času Čuvaj nas, stazom života prati Brani nas Bože, nemoj stati Kad strah me obuzme teški Neka zebnja tiha hoće da slomi Daj zraku milosti svoje Utješi žalosno srce moje Pogled milosni na nas svrati Mirom nas nebeskim obdari Neka duše zemlje i neba gore U sjaju tvog lica vječno se spoje Rosanda Ivin-Smud

17


I dok gledon ovo muore Ovaj bruod i ovo ime Sitin se drugog broda Muog strica i jene zime... Ka je porti zadnji put Gljedati nebesko muore I neke bolje zore. A voli je brodi i voli je ribe I svako leto vozi nas u Kornate A mi dica skokali i divljali Ali njega nismo smućivali... Slušali smo njega i njegove štuorije. Čuvali te anđeli...čuvo te Buog Neka ti je mirno nebesko muore Dobri muoj striče Ive A nama ostaju tvoje priče store I čekanje naše nebeske zore. Anamaria Sorić

18


VI J E ST I

Počela gradnja dječjih igrališta u Lukoranu i Ugljanu Projekt Općine Preko Avantura Kids, u

gumene podloge, klupa i koševa za otpatke,

sklopu kojega su dosad sagrađena dječja

gradnju staza i uređenje zelenih površina,

igrališta u Preku i Poljani te street-ball

navodi Brižić.

igralište u Preku, ide dalje. Nakon provedene nabave vrijednost projekta Početkom studenoga počela je gradnja još

gradnje i opremanja dječjeg igrališta u

dva dječja igrališta, u Lukoranu i Ugljanu, a

Ugljanu iznosi 281.075 kuna, od čega su

prema riječima načelnika Općine Preko Jure

sredstva iz EU fondova 239.283 kuna, a 41.792

Brižića, i tim projektom nastoje se stvoriti

kuna iz proračuna Općine Preko. Uređenje i

bolji uvjeti za sigurnu dječju igru i osigurati

opremanje igrališta u Ugljanu sufinancira se

im bolje i kvalitetnije djetinjstvo.

novcem iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, kroz Program ruralnog

-Novo igralište u Ugljanu bit će pokraj škole

razvoja 2014. – 2020., Podmjera 19.2.

i vrtića, a u Lukoranu uz Dom kulture. Oba

„Provedba operacija unutar CLLD strategije“

projekta obuhvaćaju postavljanje igrala poput

u okviru Mjere 19 „LEADER – CLLD“ LAG

tobogana, ljuljačke, njihala, klackalice,

Mareta.

vrtuljka i edukativnog panela, antistres

19

N AŠI ŠKOLJI


-Vrijednost projekta gradnje i opremanja igrališta u Lukoranu iznosi 325.000 kuna i u potpunosti se financira proračunskim novcem Općine Preko. Očekujemo da će oba igrališta biti završena do kraja ove godine te da će djeca u novoj godini imati nove sadržaje za igru i provođenje slobodnog vremena te da ćemo na ovaj način doprinijeti kvalitetnijem odrastanju djece na našem otoku, najavljuje načelnik Jure Brižić.

S I JEČA N J 2 0 2 1 .

20


VI J E ST I

U Tvrđavi sv. Mihovila arheolozi otkrili kapetanovu kuću građenu oko 1400. godine U sklopu Tvrđave sv. Mihovila pronađeni su

da je riječ o prizemnici visine oko 3,5 metra

ostaci kapetanove kuće građene vjerojatno

do strehe krova. Ona se, kako u svom is-

oko 1400. godine.

traživanju „Prostorni razvoj kaštela sv. Mihovila na otoku Ugljanu“ navode arheologinje

Prvi su to rezultati druge kampanje arhe-

Katja Marasović i Rea Vidović, protezala sve

oloških istraživanja u srednjovjekovnom

do stubišta kojim se penje na južni zid.

kaštelu koji su počeli 3. kolovoza i trajali do sredine rujna.

U nastavku se nalazila druga kuća položena uz južni zid, čije postojanje potvrđuju rupe

21

– Otkrili smo kapetanovu kuću uz južni zid

greda horizontalne drvene konstrukcije u

koja se sastojala od dvije prostorije, a u nju

tom zidu unutar ruševina građevina koje su

su ukopani grudobrani iz Drugoga svjetskog

tu sagrađene za Drugog svjetskog rata. Tu su

rata, potvrdio je voditelj istraživanja, arhe-

se vjerojatno nalazile nastambe za posadu

olog Damir Martinov, čija tvrtka Arheolog

koje se spominju u ugovoru o gradnji iz 1400.

d.o.o. za naručitelja Općinu Preko provodi

godine koje je u arhivu pronašao profesor

istraživanja.

Petricioli.

Osim crkve i samostana sv. Mihovila, unutar

-Sada, u ovoj kampanji, sve se želi dovesti na

kaštela postojale su građevine namijenjene

srednjovjekovnu razinu, a uz to pronalazimo

vojnoj posadi, a tragove prve kuće kapet-

i inventar koji se može datirati u vrijeme

ana uz južni zid kaštela, nasuprot glavnom

Drugoga svjetskog rata – metke, ostatke

ulazu, već je prije uočio zadarski povjesničar

konzerva, sitne metalne predmete, govori

umjetnosti Ivo Petricioli i pretpostavio da

arheologinja Sanja Gospodinović, koja uz još

je riječ o jednokatnici. Međutim, na temelju

troje kolega arheologa i povjesničara umjet-

rupa za grede horizontalne drvene konstruk-

nosti te troje studenata arheologinje svaki

cije u južnom zidu i kamenih konzola koje su

dan od pet ujutro otkriva novi stari život

nosile jednostrešan krov može se zaključiti

srednjovjekovnog kaštela.

N AŠI ŠKOLJI


-Kako bismo bili brži i pomogli arheolozima,

smo već nekoliko puta bili u resornom min-

općina je angažirala petoricu komunalnih

istarstvu, dogovoriti financiranje u većem

radnika i osigurala bager za odvoz sitnog

iznosu. Zato ćemo se na jesen ponovno naći

zemljanog otpada koji koristimo za popravak

s ministricom Ninom Obuljen Koržinek da

poljskih putova.

vidimo u kojoj smo poziciji i može li ministarstvo preuzeti cijelu obvezu financiranja

-Dosad je prevezeno već stotinjak kubika tog

arheološkog dijela tako da možemo napokon

otpada, a unutar tvrđave izvađeno je oko 50

započeti s izvedbenim i glavnim projektom

kubika kamena koji će se kasnije upotrijebiti

obnove tvrđave. Jer, svaka godina arhe-

u obnovi, navodi načelnik Općine Preko Jure

oloških istraživanja nama je godina manje u

Brižić.

turističkom smislu, udaljava nas od ideje da se tvrđava turistički valorizira i cjelovitom

Prošle godine Općina Preko dobila je od

obnovom zaštiti od propadanja. Što prije ri-

Ministarstva kulture 200.000 kuna za arhe-

ješimo arheološki dio, znat ćemo gdje smo i

ološka istraživanja Tvrđave sv. Mihovila, a

moći planirati dalje. Idejno rješenje koje smo

Općina Preko je iz svoga proračuna uložila

naveli moguće je provesti tek kad budemo

još svojih 60.000 kuna.

znali što je ispod razine na kojoj smo sada, otkriva Brižić. Osim arheologije, Općina Preko prijavit će i projekt konzervacije zidina prilikom koje će se iskoristiti originalni kamen koji je ostao unutar tvrđave nakon arheoloških istraživanja. Tvrđava Sv. Mihovila u budućnosti bi trebala postati “Dvorac otočnih priča”, interpretacijski centar u kojemu će se prezentirati baština svih zadarskih otoka. Općina Preko planira obnoviti i urediti kaštel i turističku infrastrukturu u sklopu cijelog kompleksa koji će postati nova turistička atrakcija i mjesto kulturnih, edukativnih, tradicijskih, umjetničkih i drugih događanja. Revitalizacija kaštela pridonijet će održi-

-Ove godine također smo dobili 200.000

vom gospodarskom razvoju otoka Ugljana

kuna i mi smo iz proračuna izdvojili još to-

i Pašmana te Zadarske županije, promociji

liko. S lanjskim i ovogodišnjim radovima ar-

kulturne baštine, poticanju zapošljavanja,

heološki će biti istraženo oko 200 četvornih

razvoj kulturnog turizma te aktivnog turiz-

metara, a ukupno se, prema nalogu konzer-

ma.

vatora, mora istražiti oko 700 kvadrata da bi

S I JEČA N J 2 0 2 1 .

se sve dovelo na srednjovjekovnu razinu. Za

Ljeti dnevno oko 300 ljudi posjeti tvrđavu,

obavljanje tog iznimno zahtjevnog posla ne

a prema najavi načelnika Brižića, Općina

postoji rok, ali želimo to što prije napraviti

Preko planira kupiti zemljište u podnožju za

i zato se svake godine javljamo na natječaj

parkiralište tako da bi se do tvrđave moglo

Ministarstva kulture. Naš je cilj, zbog čega

doći jedino pješice po starome putu.

22


VI J E ST I

Igralište u Sutomišćici među hrvatskim biserima kojima se divi cijeli svijet! Strani mediji često se slikom i riječju dive

u svijetu, stavio ga je na šesto mjesto. Gospin

prirodnim ljepotama Hrvatske. Nerijetko

dolac sagrađen je 1989., a nalazi se iznad gra-

se na tim popisima nađu i gradovi, male,

da Imotskog, u neposrednoj blizini Modrog i

zaštićene urbane cjeline, otoci, plaže, rijeke,

Crvenog jezera te Tvrđave Topana.

planine… CNN je odabrao osam najčudnijih stadiona, Ovoga puta, a donosi Večernji list 24. srpnja,

a na popisu se, i to na trećemu mjestu liste,

u fokusu BBC-a i CNN-a bili su nogometni

našla i riječka Kantrida. Bivši stadion NK Ri-

stadioni koji svojom ljepotom i položajem

jeke oduševio ih je lokacijom: s jedne strane

iskaču iz prosjeka.

ogromna litica, a s druge pogled na kristalno plavo Jadransko more. Kantrida je bila na

Među njima je zasluženo mjesto, uz stadione

popisu stadiona koji su zanimljivi, ali čudni

na Kantridi i Gospin dolac u Imotskom, do-

zbog nesvakidašnje forme.

bilo i igralište NŠK Sv. Mihovil u Sutomišćici. Prema pisanju Večernjeg lista, tri hrvatska

Nogometni klub Sv. Mihovil nalazi se na

bisera tema su svjetskih medija i o njima se

istočnoj obali Ugljana, a predstavlja dva otoka

često piše. Stadion NK Imotskog, Gospin dol-

– Ugljan i Pašman, i već dvije godine, otkad

ac, plijeni pozornost, iznimno je atraktivan

je otvoren, privlači pozornost medija, ističe

pa je postao turistička atrakcija. BBC ga sma-

Večernji list.

tra jednim od najljepših sportskih stadiona

23


24


VI J E ST I

Na liniju Preko – Zadar stigao novi trajekt “Ugljan” vrijedan tri milijuna eura Iz luke Gaženica prema Preku 3. srpnja

Jure Brižića održan prvi sastanak s državnim

zaplovio je novi Jadrolinijin trajekt „Ugljan“,

brodarom i Agencijom za obalni linijski

u koji je državni brodar uložio tri milijuna

pomorski promet.

eura.

-Kada smo lani 16. srpnja imali prvi sastanak malo tko je vjerovao da će se ovo ostvariti

-Trajekt „Ugljan“ proizveden je 2009. godine

za godinu dana, dodao je Brižić i zahvalio

u Grčkoj, može prevesti 650 putnika i 114

svima koji su pomogli da se stari “Sis” zami-

vozila. Riječ je o prvom od tri broda koje će

jeni novim, većim, udobnijim i modernijim

Jadrolinija ove godine pustiti u plovidbu.

“Ugljanom”.

Samo ime ovog trajekta govori o njegovoj namjeni, a to je da povezuje otok Ugljan i Zadar. Brod je temeljito obnovljen i spreman za plovidbu, a kapacitet broda i njegove maritimne sposobnosti u potpunosti će zadovoljiti rastuće potrebe stanovnika otoka Ugljana i njihovih gostiju, kazao je na primopredaji trajekta u luci Gaženica predsjednik uprave Jadrolinije David Sopta. Kupnja novog trajekta za iznimno frekventnu liniju Preko –Zadar najavljena je u srpnju prošle godine, kada je na traženje načelnika Općine Preko

25

N AŠI ŠKOLJI


S I JEČA N J 2 0 2 1 .

Državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa

trajekt „Ugljan“ ispuniti ciljeve koji su pred

i infrastrukture Josip Bilaver naglasio je kako

njim, a to je prije svega omogućiti bržu i

je resornom ministarstvu stalo do toga da

sigurniju plovidbu te povezanost s kopnom

svi otočani i gosti imaju kvalitetnu i sigurnu

kakvu otočani trebaju i zaslužuju, poručio

uslugu. Jadrolinija je u posljednje tri godine

je Sopta. U prošloj godini na liniji Preko –

jako dobro poslovala te je sav profit uložen

Zadar, koju koriste stanovnicu dvaju otoka

u obnovu flote kao našeg strateškog cilja,

– Ugljana i Pašmana, prevezeno je 1,141.235

dodao je Sopta.

putnika i 381.550 vozila.

-Unatoč epidemiji izazvanoj koronaviru-

Trajekt „Ugljan“, kojim zapovijeda kapetan

som, koja je snažno pogodila gospodarstvo,

Jovica Matić, dug je 102,20 metara, a širok 18

posebno sektore prometa i turizma, Jadro-

metara. U Jadrolinijinoj floti sada su uku-

linija nastavlja i dalje ulagati u obnovu flote,

pno 54 broda, 37 trajekta za lokalne linije,

a sve na zadovoljstvo naših otočana i putnika.

10 brzih putničkih brodova, tri trajekta za

Posebno sam ponosan i sretan što imamo

međunarodne linije i četiri klasična broda.

priliku zaploviti novim trajektom u floti

Prije prve plovidbe brod je blagoslovio preški

Jadrolinije. Vjerujemo i nadamo se kako će

župnik don Boris Pedić.

26


VI J E ST I

U trajektnoj luci u Preku ugrađeno pet novih bokobrana Na zapadnom dijelu trajektne luke Preko 29.

nosti od 152.205 kuna bez PDV-a. Nadzor

rujna završena je ugradnja pet novih boko-

nad poslovima izrade armirano-betonskih

brana. Kako su izvijestili iz Županijske lučke

utvrdica i ugradnje novih bokobrana obavio

uprave Zadar, zbog povećanja sigurnosti

je ured ovlaštenog inženjera građevinarstva

prilikom pristajanja novog trajekta „Ugljan“,

Željko Čirjak iz Zadra, priopćili su iz Župani-

koji je dug 102,20 metara, a širok 18, bilo je

jske lučke uprave Zadar.

potrebno ugraditi nove bokobrane na veću visinu od dosadašnje. Radovima ugradnje novih bokobrana prethodila je izrada pet armirano betonskih utvrdica koje je bilo potrebno izraditi kako bi se novi bokobrani na njih mogli postaviti. Poslove ugradnje bokobrana izvela je tvrtka Švenda Tarmann Chemie d.o.o. u vrijednosti od 96.250 kuna bez PDV-a , dok je radove izvela tvrtka PGP d.o.o. iz Zagreba u vrijed-

27

N AŠI ŠKOLJI


Općina Preko i ove je godine sufinancirala nabavu udžbenika za učenike osnovne škole Općina Preko i ove je godine sufinancira-

nastojimo doprinijeti rasterećenju kućnog

la nabavu udžbenika i drugih obrazovnih

budžeta te podići kvalitetu odgoja i obra-

materijala učenicima koji pohađaju osnovnu

zovanja djece u našoj općini, dodao je Brižić

školu na području Općine Preko u visini

te podsjetio da općina pomaže roditeljima u

do 300 kuna od iznosa cijene nabavljenih

odgoju i obrazovanju njihove djece o samog

udžbenika i drugih obrazovnih materijala

rođenja pa sve do završetka studija.

roditeljima ili skrbnicima na tekući račun naveden u zahtjevu za sufinanciranje uz

– Cijelim paletom mjera, od naknade za

predočenje računa za nabavljene udžbenike i

novorođenčad, sufinanciranja vrtića, preko

druge obrazovne materijale.

sufinanciranja školskih knjiga, sve do studentskih stipendija pokazujemo da nam je

Prema riječima načelnika Jure Brižića,

briga za djecu i mlade te njihovo obrazovanje

Općina Preko ponovno pomaže u sufina-

na prvome mjestu, a subvencioniranjem

nciranju nabave školskih knjiga za učenike

stambenih kredita za mlade obitelji nasto-

osnovne škole koji imaju prebivalište na

jimo postići da ta djeca nakon odrastanja

području općine.

ostanu živjeti na otoku i da i dalje zajedno doprinosimo njegovu razvoju i revitalizaciji,

– Država već drugu godinu financira udžbe-

ističe načelnik Brižić.

nike za učenike osnovnih škola, a Općina

S I JEČA N J 2 0 2 1 .

Preko dodatno pomaže roditeljima kroz sufi-

Novac za sufinanciranje udžbenika i drugih

nanciranje nabave radnih bilježnica i drugih

obrazovnih materijala isplaćen je iz općin-

obrazovnih materijala. Ovo je još jedna od

skog proračuna za 2020. godinu iz Programa

mnogih socijalnih mjera ove godine kojom

socijalne skrbi.

28


VI J E ST I

Općina Preko ove godine isplatila 465.000 kuna za 32 novorođene bebe Za 32 novorođene bebe u 2020. godini Općina Preko potpisala je ugovore o porodiljnim naknadama vrijedne 465.000 kuna. Prvih 15 ugovora sklopljeno je potkraj lipnja, a 22. prosinca je u POU Dom na žalu potpisano novih 17 ugovora vrijednih 240.000 kuna. Općinski načelnik Jure Brižić podsjetio je da je u posljednje tri godine mandata i saziva ovog Općinskog vijeća za porodiljne naknade iz općinskog proračuna isplaćeno više od milijun kuna. -Volio bih da nastavimo takvim ritmom, da imamo što više novorođenih beba i mladih obitelji koje ostaju na otoku jer to je jedini jamac svijetle budućnosti. U odnosu na 2019. godinu, rodilo se osmero djece više i to je najveće bogatstvo, ne samo za roditelje nego za cijeli otok, kazao je prije potpisivanja ugovora s roditeljima načelnik Brižić. U Preku je u drugoj polovici godine rođeno petero djece, u Lukoranu i Ugljanu četvero, u Poljani troje i na Sestrunju jedno dijete. Za prvo dijete isplatit će se ukupno 45.000 kuna, za drugo 135.000 kuna i za treće dijete 60.000 kuna.

29

N AŠI ŠKOLJI


Psihijatrijska bolnica Ugljan dobila sanitetsko vozilo Županijski Zavod za hitnu medicinu donirao

dva tima Hitne medicinske službe održali su

je 16. lipnja Psihijatrijskoj bolnici Ugljan vozi-

edukaciju reanimacije za osoblje Psihijatrijske

lo za sanitetski prijevoz.

bolnice Ugljan.

– S obzirom na to da imamo samo jedno sanitetsko vozilo, koje je već staro i nikad se ne zna kad može otkazati, donacija je stigla u posljednji tren. Mjesečno do 20 puta prevozimo naše pacijente u Zadar, najčešće u bolnicu, i zato nam je potrebno kvalitetno i sigurno vozilo, kazao je ravnatelj PB Ugljan dr. Mladen Mavar primajući donaciju od ravnatelja Zavoda za hitnu medicinu Ivice Erlića. Donirano sanitetsko vozilo ima oko osam godina, a kako je pojasnio Ivica Erlić, Županijski zavod za hitnu medicinu obnovio je vozni park i ovo je bila prilika da se automobil daruje kolegama u PB Ugljan, to više jer je vozilo u jako dobrom stanju. Nakon primopredaje ključeva novoga sanitetskog vozila,

S I JEČA N J 2 0 2 1 .

30


VI J E ST I

Jaka kiša ponovno poplavila OŠ Valentina Klarina i sportsku dvoranu u Preku Jaka kiša koja je 16. studenoga između 21 i

večer, stavili vreće s pijeskom, ali voda je

22 sata padala na širem zadarskom području

prodrla u dvoranu, u predvorje škole i blago-

ponovno je poplavila OŠ Valentina Klarina i

vaonicu. Srećom, ne ni u jedan razred. Prije tri

sportsku dvoranu u Preku te Područnu školu

godine imali smo veliku poplavu, sve smo sa

u Kalima.

Zadarskom županijom i Općinom Preko sanirali, a ovoga puta bilo je oko 30-ak cm vode

31

-Cijelo poslijepodne bili smo u kontaktu sa

koja se u bujicama slijevala sa susjednog brda i

spremačicama u školi, a oko 20 sati javile su da

ponovno nas poplavila. Svi djelatnici pomažu

se voda počela skupljati na stražnjem ulazu u

u čišćenju tako da sve što prije bude spremno

školu, oko blagovaonice. Dežurali smo cijelu

za redovitu nastavu, komentirao je ravnatelj

N AŠI ŠKOLJI


škole Kristijan Smud. Cijelu večer na terenu su bili i djelatnici komunalnih tvrtki Općine Preko

Dodao je kako su poplavljeni i razrovani i

te članovi DVD-a Preko, koji su imali nekoliko

brojni požarni putovi, najviše na području

intervencija u obiteljskim kućama u Preku i

Lukorana i Malog Lukorana, ali i u Ugljanu i

Poljani.

ostalim mjestima, a poplavljena je i policijska postaja u središtu Preka.

-Sve naše službe odmah su izašle na teren. Ljudi su nas zvali iz svih mjesta, neki su sami ispump-

Prema riječima zadarskoga meteorologa

ali vodu iz kuća, a ima i onih koji ovise o našoj

Anđelka Vidovića, 16. studenoga palo oko 100

pomoći. O svemu smo obavijestili Zadarsku žu-

litara kiše po metru četvornom, a najjača kiša,

paniju i Hrvatske vode, čiji će ljudi izaći na teren.

nošena jakim vjetrom, padala upravo između

Da bismo spriječili prodiranje vode prije svega u

21 i 22 sata, što je u mnogim dijelovima

školsku zgradu, morat ćemo sagraditi potporni

Zadarske županije, pa tako i na Ugljanu,

zid sa zapadne strane škole jer se najjače bujice

poplavilo konobe i prizemlja obiteljskih kuća,

slijevaju upravo na tome mjestu, kazao je načel-

putove, ceste, polja i vrtove.

nik Općine Preko Jure Brižić.

S I JEČA N J 2 0 2 1 .

32


VI J E ST I

Penjačka sekcija PD Paklenica Zadar sanira sportsko penjalište Željina Sportsko penjalište Željina, s vrlo atraktivnim pogledom na otoke zadarskoga arhipelaga i mogućnošću penjanja 365 dana u godini, privlačno je brojnim domaćim i inozemnim sportskim penjačima. Sredinom prosinca na penjalištu je počela sanacija, koju u organizaciji TZO Preko provodi Sportsko penjačka sekcija PD Paklenica Zadar sa svojim stručnim timom.

atraktivnije i poželjnije. Prvi dio sanacije postojećih smjerova s potrebnim materijalom

-Cilj je akcije dovesti postojećih 30-ak pen-

iznosi 7504 kune, za daljnje smjerove ćemo

jačkih smjerova u zadovoljavajuće stanje po

dogovarati nakon završetka prvog dijela

pitanju sigurnosti te detaljna provjera svih

radova, objašnjava direktor TZO Preko Ivan

smjerova i stanja same litice. Nakon prvih

Košta. Briga o tom penjalištu i razvoj novih

dana radova dobili smo informaciju da je

pješačkih i biciklističkih staza te održavanje

moguće postaviti dodatnih 20 smjerova,

postojećih dio je programskog plana TZO

zbog čega bi ubuduće penjalište bilo još

Preko za 2020. i za 2021. godinu, ujedno je to i nastavak projekta Općine Preko Avantura otok, ističe Košta. Razvoj aktivnog turizma otoka Ugljana za Općinu Preko i TZ Općine Preko jedan je od glavnih ciljeva razvoja turizma i pozicioniranja otoka Ugljana kao nezaobilazne destinacije za aktivni odmor. Širi dio penjališta s pećinom Željina i Tvrđavom sv. Mihovila posjećuju mnogi planinari, rekreativci, šetači, turisti i svi drugi posjetitelji željni netaknute prirode i doživljaja koje nosi aktivan odmor.

33

N AŠI ŠKOLJI


Nove zore Zgusnule se daljine daleke Nemir i tuga obavija sav kraj Neke nove bude nas zore U srcima klija nepoznati sjaj Prostirem mirisnog cvijeta sag Neka molitve moje trag Poleti milosti Tvojoj u visine I radost i pjesma ispune daljine Rosanda Ivin-Smud

34


VI J E ST I

U dvije godine u razvoj otoka uloženo više od pet milijardi kuna U razvoj otoka hrvatski državni i javni sektor

Država je za subvencioniranje javnog

u protekle je dvije godine uložio više od pet

otočnog cestovnog prijevoza u dvije izvješta-

milijardi kuna, većinom nepovratnog novca,

jne godine izdvojila 63,5 milijuna kuna.

pokazuju izvješća o učincima provedbe Zakona o otocima u 2018. i 2019. Godini,

Besplatni prijevoz učenika, studenata,

donosi agencija Hina.

umirovljenika i osoba starijih od 65 godina te osoba s invaliditetom kojima nadoknađuje

U razvoj otoka svake se godine ulaže više,

troškove vlastitog prijevoza država jamči na

tako je 2018. uloženo nešto više od dvije mili-

17 otoka: Krku, Cresu, Lošinju, Pagu, Rabu,

jarde kuna, za petinu više nego godinu prije,

Ugljanu, Pašmanu, Dugom otoku, Ižu, Braču,

2019. je, pak, uloženo gotovo 900 milijuna

Hvaru, Visu, Šolti, Korčuli, Mljetu, Šipanu i

kuna više nego 2017. godine. U obje izvješta-

Lastovu te na poluotoku Pelješcu. Za subve-

jne godine najviše je novca usmjereno preko

ncioniranje cijene vode na otocima u dvije

Ministarstva regionalnog razvoja i fondova

godine izdvojeno je 20-ak milijuna kuna.

EU, ukupno 1,3 milijarde kuna. Znatna svota, 627 milijuna kuna u obje goPreko Uprave za otoke, iz državnog je pro-

dine, izdvojena je za Agenciju za obalni lini-

računa u održivi razvoj otoka uloženo 112

jski pomorski promet, to jest za povezivanje

milijuna kuna pretprošle godine i 92 mili-

otoka s kopnom i otoka međusobno kako bi

juna kuna prošle godine. Rekorder po broju

se poboljšali uvjeti života na njima i povećala

projekata, čak 70, 2018. godine bila

konkurentnosti otočnoga gospodarstva.

je Korčula. Po županijama, najviše novca u protekle dvije godine uloženo je u projekte

Od 53 državne linije u ovlasti te agencije lani

otoka Primorsko-goranske i Splitsko-dalmat-

se održavala 51, i to 24 trajektne, 12 brodskih

inske županije te Dubrovačko-neretvanske i

i 15 brzobrodskih linija. Njima se povezalo

Zadarske županije.

45 stalno ili povremeno nastanjenih otoka, uključujući i poluotok Pelješac.

Ulagalo se u kapitalne projekte, poticao otočni javni cestovni prijevoz, vodoopskrba i

U ukupnim ulaganjima od gotovo pet mili-

gospodarstvo. Za poticanje toga gospodarstva

jardi kuna, 575 milijuna čine zajmovi Hrvat-

u 2018. uloženo je osam milijuna kuna, god-

ske banke za obnovu i razvitak i Hrvatske

inu poslije milijun kuna više, u 2018. pravo

agencije za malo gospodarstvo, inovacije i

na potporu male vrijednosti ostvarilo je 218

investicije (HAMAG-BICRO).

otočnih poslodavca za 2290 djelatnika, a lani 251 za 3275 djelatnika. Otoke ima sedam županija: Istarska, Primorsko-goranska, Ličko-senjska, Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska, a same su u njihov razvoj u dvije godine uložile 195 milijuna kuna.

35

N AŠI ŠKOLJI


S I JEČA N J 2 0 2 1 .

36


VI J E ST I

Kolege iz Slovenije donirali DVD-u Preko kacige, odijela, zaštitne pojaseve… Dugogodišnje prijateljstvo između DVD-a Preko i PGD-a Nazarje iz Slovenije još se jednom zapečatilo donacijom koju je slovenski kolega Goran Ramšak 8. srpnja predao zapovjedniku preških vatrogasaca Božidaru Ivanovu. – Upoznali smo se prije 6-7 godina preko Basket klape otoka Ugljana, ostali u kontaktu s Brankom Kolegom i već treći put donirali opremu koja je potrebna DVD-u Preko. Ovo-

planiramo službeno bratimljenje, komenti-

ga puta riječ je o deset kaciga, četiri odijela,

rao je Goran Ramšak, koji sa suprugom

tri zaštitna pojasa i rukavicama, a kada se

Agicom već 15 godina ljetuje u Ugljanu u

smiri ova situacija oko koronavirusa,

vlastitom apartmanu i za naš otok kaže da im je drugi dom. Branko Kolega, predsjednik DVD-a Preko, za prijatelje iz Slovenije ima samo riječi hvale i iako su gosti, doživljava ih kao domaće. – Ideju o bratimljenju pokvarila nam je koronokriza jer se želimo bez straha družiti, ili kod njih u Sloveniji ili kod nas na otoku. Zahvaljujemo na još jednoj donaciji, svaka nam je pomoć dobrodošla, a kolege iz Prostovoljnog gasilskog društva Nazarje uvijek pitaju što nam treba i od srca daruju, dodao je.

37

N AŠI ŠKOLJI


Sićon se ćaćo (Kad su moronori dugasto navigivali) Pošo si ća, ćaćo Stavi me materi u krilo, Poljubi njijezin stumak I reko si, ču san ćaćo «Budi mi dobro Moje dite milo!» A jo san se rodi Ni te bilo Dočekala me je samo mati I njijezino brižno oko Ča je teplilo Moje tucno tilo. Bušivala me je misto tebe I pismice o tebi pivala. Kvodar s tvojun slikun Na škabelin je stavila, I s prvin mojin korokun Uvik me tebi vodila. Ka si došo doma Uze si me u naručje. Mati je rekla pomalo: «Reci, di je otac, zlato!» Jo san te povije Do škabelina I pokozo na sliku. Tebi je jedna velika suza Kapla na lice I poljubi si svoju U naručju diku. Sićon se ćaćo…! Sonja Kačan

38


VI J E ST I

IN MEMORIAM

Otišao je barba Šime, čuveni barkajol, legenda Preka i cijelog Ugljana U 89. godini, u Preku je 2. srpnja umro barba

Pržim se kao sveti Lovre, ali svejedno ne

Šime Sorić, čuveni barkajol, legenda cijelog

bih mijenjao ovaj posao za drugi. Veslali su

otoka Ugljana.

stari ljudi, moj otac, stric, a i ja ću dok mogu, kazao nam je prije nekoliko godina.

Mjesec dana prije iznenadnog odlaska vezao je svoji kaić za kraj i ostavio mnoge Prečane,

Prvi preški barkajoli počeli su prevoziti

prijatelje i poznanike u čudu. Jer barba Šimu

putnike na 70 metara udaljen Školjić oko

nema tko zamijeniti! Ni stvarno ni meta-

1950. godine. Ubrzo im se pridružio i barba

forički. Kao da je predosjećao da se bliži kraj, barba Šime se prošle zime žalio da ga “ruke više ne slušaju”, a, opet, kaić mu je bio sve i teška se srca odvojio od njega.

39

N AŠI ŠKOLJI


Šime te postao preška ikona, neodvojivi dio duše mjesta. I to ne samo kao simbol tradicije nego i turizma. Tko je jednom upoznao barba Šimu i s njim zaplovio prema Školjiću, pamtit će ga zauvijek jer je preški barkajol u onoj, za većinu nedostižnoj, bezvremenskoj kategoriji ljudi. Turistička slika Preka, osobito u ljetnim mjesecima, više neće biti ista bez barba Šime. A ni duge zime, jer kad kod ste se zatekli na Magazinu, i barba Šime je bio tamo. Nasmijan, vedar, pričljiv, bez obzira na temu, boju mora i neba, barba Šime je za svakoga imao “onu” rečenicu. Ni više ni manje! Veslajte mirno, barba Šime, nekim drugim prostranstvima! Dobro more!

S I JEČA N J 2 0 2 1 .

40


T U RI ZA M

Deset TZ-a sa zadarskih otoka potpisalo ugovor o projektnom udruživanju Deset turističkih zajednica sa zadarskih otoka,

ili formalno udruživanje. U našem slučaju to je

u sklopu sedam jedinica lokalne samouprave,

projektno udruživanje deset TZ-a iz zadarskog

potpisalo je 29. prosinca ugovor o projektnom

arhipelaga u sklopu sedam jedinica lokalne

udruživanju. U vijećnici Općine Preko, ugovor

samouprave pod nazivom Zadar Region island

su potpisali načelnici općina Preko, Kali i Kuk-

adventure, pojasnio je Jure Brižić, predsjednik

ljica, ujedno i predsjednici lokalnih turističkih

TZO Preko i TZM Ugljan.

zajednica, Jure Brižić, Marko Kolega i Marin Boško.

Ciljevi projekta su:

Ostali predsjednici turističkih zajednica ugovor

- ujednačen i održiv razvoj i promidžba

su potpisali u svojim matičnim općinskim

turizma otoka arhipelaga Zadarske županije

uredima.

- stvaranje unificiranog nautičkog proizvoda Zadarske županije

Ugovor su potpisale TZO Sali, TZO Kali,

- provođenje efektnijih zajedničkih

TZO Preko, TZO Kukljica, TZO Tkon, TZO

promotivnih i marketinških aktivnosti

Pašman, TZM Ugljan, TZM Božava, TZM

- razvoj novih programa posebnih interesa

Silba, TZ Grada Zadra (za otočna mjesta Br-

- razvoj ključnih i komplementarnih

gulje, Ist, Mali Iž, Molat, Olib, Premuda, Rava i

proizvoda

Zapuntel). -Aktivnosti su brojne, a od najvažnijih -Ministarstvo turizma i sporta, nakon

možemo istaknuti razvoj nautičkog turiz-

pokrenutog prijedloga, izdalo je 16. prosinca

ma i njemu komplementarnih proizvoda te

suglasnost o udruživanju koji je omogućio novi

aktivnog, gastro i kulturnog turizma. Usm-

Zakon o turističkim zajednicama i promicanju

jeravanje inicijativa na poboljšanje prometne

hrvatskoga turizma. Uz dodjelu novca iz, za tu

povezanosti kako javnim tako i privatnim

svrhu osnovanog, Fonda za udružene turističke

prijevozom poput hop-on, hop off brodova

zajednice u koji se slijevaju sredstva iz up-

(izrada zajedničkih karata s točkama interesa

laćenih turističkih pristojbi, turističke zajednice

– „Od sidrišta do vidikovca“, „Otkrij domaće

imaju na raspolaganju projektno (sporazumno)

otočne proizvode“, (oznaka kvalitete). Suradnja s agencijama koje nude otoke, upoznavanje s ponudama, predstavljanje gotovih itinerera te udruženo udruženo planiranje sajamskih aktivnosti te zajednički nastupi na specijaliziranim sajmovima i prezentacijama u svrhu promocije zadarskih otoka kao jedinstvene organizirane cjeline vrijedne posjeta, istaknuo je Ivan Košta, direktor TZO Preko, te dodao da se dobro promišljenim projektima, sukladno potrebama i viziji zajedničkih proizvoda, svi nadaju povlačenju sredstava u svrhu zajedničkog turističkog boljitka.

41

N AŠI ŠKOLJI


TZM Ugljan predstavlja se na novoj mrežnoj stranici Na adresi www.ugljan.hr od 1. prosinca

-Naravno, i iznajmljivači su dobili svoj kutak

dostupna je nova mrežna stranica Turističke

u kojemu se nalaze sve informacije potrebne

zajednice mjesta Ugljan.

za uspješan rad. Ugljanskim iznajmljivačima i ugostiteljima omogućili smo da besplatno

-Nova stranica rezultat je višemjesečnog

predstave svoje smještajne kapacitete i

rada i istraživanja djelatnica TZM Ugljan,

ugostiteljske objekte, a ovim putem pozi-

a dostupna je na hrvatskom i engleskom

vamo one koji dosad nisu dostavili svoje

jeziku. Trudili smo se predstaviti sve najbolje

podatke da nam se jave, ističe direktorica

od mjesta Ugljan, a namjera nam je bila svim

TZM Ugljan.

virtualnim posjetiteljima do najmanjih detalja prezentirati mjesto Ugljan i dočara-

Nova mrežna stranica realizirana je u surad-

ti im ljepote otoka Ugljana. Tako se mogu

nji s tvrtkom Fer projekt iz Zadra.

pronaći podaci o povijesti mjesta i povijesnoj baštini, predstavljeni su svi zaseoci, plaže i prirodne ljepote te kulturne posebnosti i udruge koje njeguju te posebnosti i tradiciju, najavljuje direktorica TZM Ugljan Marina Belić Telac. Dio stranice rezerviran ja za najavu događanja u organizaciji TZM Ugljan te predstavljanje sportskih aktivnosti kojima se posjetitelji mogu zabaviti dok su na odmoru.

S I JEČA N J 2 0 2 1 .

42


T U RI ZA M

Na području Općine Preko ostvareno više od 80 posto lanjskih turističkih rezultata Turistička godina koju je obilježila globalna

uspjehom i rezultatom godišnjih ulaganja u

koronakriza ipak je, unatoč negativnim prog-

razvoj turizma, infrastrukturu i promociju

nozama, na području Općine Preko donijela

Ugljana, ističe Marina Belić Telac, direktor-

dobre brojke.

ica TZM Ugljan. I na području TZO Preko

Na području TZ Općine Preko do 31. pros-

i TZM Ugljan Dodajmo najbrojniji su bili

inca 2020. Ostvareno je 71 posto lanjskog

domaći gosti, slijede Slovenci, potom Nijem-

prometa, dolasci su manji za 33.67 posto, a

ci, Poljaci, Slovaci, Česi, Austrijanci, Mađari,

noćenja za 28,96 posto.

Talijani i Francuzi.

-Ovome treba pridodati još 84 dolazaka i 407

-Svi smo na svojoj koži osjetili posljedice

noćenja ostvarenih u nautičkim lukama. Tu

pandemije uzrokovane korona virusom.

nisu ubrojeni stalni vezovi u marinama, tj.

Životi i navike su nam se iz temelja promi-

statistika dolazaka i noćenja koji proizlaze iz

jenili, a s njima i način na koji razmišljamo

tih plovila već samo tranzit koji je prijavljen

i planiramo sljedeće odmore. Na prvom

i za koji je plaćena turistička taksa. U 2020.

mjestu 2020., a i sljedećih godina sigurnost će biti na prvome mjestu prilikom odabira destinacije. Izuzetno mi je drago što smo svi zajedno velikom odgovornošću omogućili da se mjesto Ugljan okarakterizira kao sigurno područje na kojemu će se naši posjetitelji moći bezbrižno odmoriti, pojašnjava direktorica Belić Telac. Podatak da iz godine u godinu otok sve više privlači posjetitelje željne aktivnog odmora potkrijepljen je porastom dolazaka i noćenja od 60 posto u ugljanskim kampovima, dodaje.

godini, nažalost, nije otvoren kamp u Lukoranu (Kamp Novi), jedini kamp na ovom

-Poznato je da su osobe koje borave u kam-

području koji je u 2019. godini ostvario oko

povima više naklonjene aktivnom odmoru,

2500 noćenja, navodi Ivan Košta, direktor

ponajprije biciklizmu i hodanju, a naš otok

TZO Preko. Mjesto Ugljan je u izazovnoj

nudi kilometre predivnih staza za is-

2020. godini ostvarilo više od 95 posto pro-

traživanje. I 2021. godina obilovat će izazovi-

meta iz 2019. godine.

ma, no smatram da zajedničkim snagama svih dionika turizma Ugljana možemo imati

43

-U točnim brojkama riječ je o 12.639 dolaza-

još jednu u nizu uspješnih i sigurnih sezona,

ka i 146.046 noćenja. Za malo mjesto s oko

zaključuje direktorica TZM Ugljan Marina

1300 stanovnika, ove brojke smatram velikim

Belić Telac.

N AŠI ŠKOLJI


Stori težok Nogu za nogun Preko Zovršća jedva poteže. Trbok, motika i capunić Rame mu pretišće. Da se ne potepije, Ravniju stron puta išće. «Koliko puti san jo vuder paso, U sebi se pito? Ma, hodi san žvijelto kaj tić Sve mi je bilo rovno i drito!» A, sa Malo, malo po počinen, I sve češće mi se tuo dogodjo. «Ma, nijeću se dati i gotovo!» Ova reuma moro molati, Po ću jopet, ko Buog do, Preko Zovršća Ka mladić lagano skakuljati. Sonja Kačan

44


T U RI ZA M

Vratila se popularna “linija na vesla” od Preka do Školjića Nakon tri tjedna rada na brodu koji su za

U tri tjedna, koliko su on i Damir Brižić radili

popularnu liniju na vesla Preko – Školjić

na brodu, skinuli su kabinu, izvadili motor

kupili Općina Preko i TZO Preko, drve-

i obavili detaljnu obnovu kako bi mogla

na pasara Sv. Pavao Pustinjak 8. srpnja je

sigurno zaploviti s mula na Magazinu prema

porinuta u more.

Školjiću.

-Vjerovali smo da će, kad smo objavili poziv

– Pasara je sagrađena u brodogradilištu u

da nam se jave zainteresirani vlasnici drvenih

Puntu na otoku Krku 1972. godine, duga je

brodova za održavanje linije Preko – Školjić,

5,15, a široka 1,85 metara. Dobila je ime Sv.

netko naslijediti pokojnoga barba Šimu.

Pavao Pustinjak po istoimenom samostanu

Budući da nije bilo interesa, odlučili smo

na Školjiću, a dok smo radili, javio nam se

sami kupiti polovni brod i vratiti popularnu mjesnu liniju koja je postala zaštitni znak cijelog otoka, govori Ivan Košta, direktor TZO Preko, te ističe da su po pasaru išli u Crikvenicu i odmah je testirali na dugoj vožnji do Preka.

45

N AŠI ŠKOLJI


naš Prečanin, Mladen Gregov, koji će na vesla prevoziti turiste i domaće na Školjić. Iako se na početku činilo da će to biti nemoguća misija, tradicija plovidbe drvenim kaićem na Školjić neće se prekinuti.

-Riječ je o autentičnom doživljaju, a TZ ima zadatak održati ovu liniju na vesla u izvornom obliku i duhu kako sada, tako i u budućnosti, poručuje Košta. Na porinuću, koje je izazvalo pažnju prolaznika i turista, uz majstore Ivana i Damira, bili su i polaznici Male škole brodogradnje u POU Dom na žalu i voditelj Damir Mihalić te načelnik Općine Preko Jure Brižić, a nakon simboličnog zalijevanja pasare pjenušcem, malim kalafatima pripala je čast da se prvi provezu do Školjića.

S I JEČA N J 2 0 2 1 .

46


T U RI ZA M

Camping Ugljan Resort uvršten u 25 najboljih hrvatskih kampova! Otok Ugljan s novootvorenim Camping Ugl-

parcelama, igraonica i dječje igralište, grijani

jan Resortom postao je nezaobilazna kamp-

Biodizajn bazen, bar i restoran na plaži, plaža

ing destinacija na njemačkom i europskom

za pse itd., komentirao je Mirko Bacalja, suv-

kamping tržištu.

lasnik Camping Ugljana, vijest koja je stigla iz ADAC-a, najvećeg njemačkog autokluba.

Potvrdio je to sredinom prosinca ADAC-ov najrenomiraniji kamping portal PINCamp.

Ove sezone, ističe, ostvarili su 14.000

de uvrstivši Camping Ugljan Resort među 25

noćenja, najbrojniji su bili Nijemci, Sloven-

najboljih hrvatskih kampova!

ci, Poljaci i Hrvati, a u obilasku ADAC-ovih inspektora Camping Ugljan dobio je izvrsnu

-U izrazito teškoj godini, koju je obilježila

4,5 zvjezdicu.

globalna koronakriza, gosti su prepoznali Camping Ugljan kao oazu mira i sigurnosti na zapadnoj obali mjesta Ugljan, sa svim potrebnim sadržajima – velike parcele, moderne i nove sanitarije, mobilne kućice, glamping, mini-market, povrtnjaci na

47

N AŠI ŠKOLJI


ADAC je najveći europski automobilski klub s više od 18 milijuna članova. U 2020. godini u Njemačkoj je registrirao više od 100.000 novih kampera i prikolica, a Hrvatska, ponajprije Istra, uz talijansku pokrajinu Veneto, bila im je najpopularnije odredište. -Za sljedeću sezonu, uz novouređenu plažu za pse na Školjiću, dodatno će se postaviti još osam mobilnih kućica, urediti rasvjeta na plaži Suha, postaviti vanjski tuševi, suncobrani, svlačionice i kante za smeće, najavljuje Bacalja te poziva sve goste našeg otoka da posjete plažu Suha i beach bar koji bi vrata trebao otvoriti već u travnju ili svibnju, naravno ako to dopuste epidemiološke mjere.

S I JEČA N J 2 0 2 1 .

48


T U RI ZA M

Postavljene besplatne WiFi pristupne točke u Općini Preko Putem natječaja WiFi4EU Općina Preko

javnog života mještana Općine Preko.

dobila je 15.000 eura za razvoj bežičnog

Ukupna vrijednost projekta je 110.827,30

Interneta, a ove jeseni završeno je komplet-

kuna i u potpunosti je financiran iz EU fonda

no postavljanje opreme i bežična je mreža

Instrument za povezivanje Europe (CEF):

puštena u rad.

PROGRAM WiFi4EU.

-WiFi pristupne točke postavljene su na deset

WiFi4EU je inicijativa Europske komisije

lokacija: jedna u općinskoj zgradi u Preku,

kojom se promiče uvođenje besplatnog WiFi

po dvije pristupne točke kod zgrade pošte u

pristupa za građane u unutarnjim ili van-

Preku, kod Turističke zajednice u Preku, u

jskim javnim prostorima kao što su parkovi,

uvali Jaz u Preku i kod Turističke zajednice u

trgovi, javne zgrade, knjižnice, zdravstveni

Ugljanu te jedna kod trgovine Sonik u

centri, muzeji i sl. dodjelom vaučera u vrijed-

Ugljanu.

nosti od 15.000 eura za ugradnju potrebne opreme na javnim mjestima.

Projektom će se osigurati visoko- kvalitetan besplatan pristup Internetu za građane i

Na taj način zajednice će se više uključiti u

posjetitelje preko pristupne točke za WiFi u

jedinstveno digitalno tržište, krajnji korisnici

javnom prostoru, kaže načelnik Općine Pre-

imat će pristup gigabitnom društvu, povećat

ko Jure Brižić te napominje da je cilj projek-

će se digitalna pismenost i dopuniti javne

ta, i očekivani rezultat, ugradnja novih hot-

usluge koje se nude u tim prostorima.

spot točaka besplatnog Interneta u središtu

49

N AŠI ŠKOLJI


Olive Island Marini priznanje Jutarnjeg lista “Dragulj Jadrana” Toniju Antišinu, direktoru Olive Island Marine

su i u ovoj kriznoj godini uslugu i ponudu

u Sutomišćici, 9. listopada uručeno je poseb-

marine držali na najvišoj razini.

no priznanje Nautičke patrole Jutarnjeg lista “Dragulj Jadrana”.

-Pamtit ćemo ovu sezonu i po ovoj nagradi, ali i po velikoj neizvjesnosti. Ipak možemo

Svečana dodjela i svojevrsno finale četvrte po

biti zadovoljni, predsezona i posezona bile su

redu Nautičke patrole Jutarnjeg lista održano je

slabije, ali glavna sezona ostala je na lanjskom

u Skradinu, u Kulturnom centru grada.

nivou. Nautičari u tranzitu i naši stalni gosti

U objašnjenju dodjele priznanja sutomiškoj

prepoznali su nas kao sigurnu luku, a otok

marini, Nautička patrola Jutarnjeg lista navodi

Ugljan kao sigurnu destinaciju i poklonili nam

sljedeće: Tko je god posjetio Olive Island

još jednom povjerenje, istaknuo je Antišin. Četvrtu godinu zaredom, novinarska posada Nautičke patrole Jutarnjeg lista, pod pokroviteljstvom Hrvatske turističke zajednice i u suradnji s Ministarstvom turizma, ovoga je ljeta oplovila najznačajnije hrvatske marine – od Umaga do Dubrovnika. Posjetili su 32 marine, anketirali oko tisuću nautičara, u pripremanju novinarskih priloga kontaktirali s najmanje još tolikim brojem ljudi i u marinama i oko njih – i vratili se kući zdravi. S nekoliko tisuća novinarskih kartica

Marinu u Sutomišćžici na otoku Ugljanu, bio

teksta,naravno.

nautičar ili ne, ostao je zadivljen. Cijeli prostor marine osmišljen je kao mirisni mediteranski park, kao mali očaravajući botanički vrt. Posebno privlači nautičare koji traže mir, tišinu, ljepotu i besprijekorni red i urednost na svakom koraku – od gatova do savršeno organiziranih i održavanih sanitarija s podnim grijanjem. Usred tog prostora je prekrasan bazen, zgrada s restoranom, terasom, cocktail-barom … Sami nautičari, dajući ocjene Olive Island Marini nazvali su je draguljem Jadrana i zato joj pripada ovo posebno priznanje. U zahvali strogom žiriju Jutarnjeg lista i gostima marine, direktor Antišin posebne riječi hvale uputio je svim djelatnicima marine, koji

S I JEČA N J 2 0 2 1 .

50


T U RI ZA M

Djeca sama izradila pravi mali drveni kaić i nadjenula mu ime “Jadran”! Zaplovio je “Jadran”! Brod koji su napravila

-Brodić “Jadran” u vlasništvu je POU Dom na

djeca – Korina, Adrijan, Adrian, Jerko, Ivan,

žalu, koji je i organizirao Malu školu bro-

Filip, Frane, Niko i David!

dogradnje. A svi koji su ga gradili, budu li to željeli, moći će ga svakodnevno preko ljeta,

Devet pari dječjih ruku, pod budnim okom

odnosno za lijepoga vremena, koristiti. Učiti

voditelja Davora Mihalića iz Kreativne radi-

veslati, jedriti i brinuti se o njemu.

onice StolArt, u pet dana napravili su drveni kaić i dali mu ime “Jadran”.

Zasad su već interes za to pokazali Ivan i Niko, a nadam se da će i druga djeca htjeti

-Demokratski smo odabrali neutralno ime,

uživati na “vlastitom” brodu, mišljenja je Ma-

svima znano i poznato, a kuma našega malog

rina Marcelić, ravnateljica POU Dom na žalu.

broda je jedina djevojčica u radionici Mala škola brodogradnje Korina Švorinić, kazao

Petodnevna radionica održana je u sklopu

je prije porinuća 11. srpnja na žaliću ispred

Kreativne radionice StolArt iz Zagreba, a

POU Dom na žalu voditelj radionice Davor

cilj joj je promicanje zaštite okoliša i važnost

Mihalić.

očuvanja tradicijske dalmatinske brodograditeljske baštine. Radionica omogućuje djeci

U pet dana djeca su najprije prošla teoretski

školskog uzrasta da pod vlastitim rukama

dio, upoznala se s gradnjom broda, alatom,

osjete kako nastaje brod, daje im priliku da

vrstama drveta, a potom, dvaput dnevno,

rade alatima kakvima su se služili njihovi

prijepodne i poslijepodne, ispred Doma na

pradjedovi.

žalu marljivo radila svoj brodić. Za radionicu Mala škola brodogradnje u

51

Što će biti u budućnosti s brodom, pitanje je

POU Dom na žalu financijsku potporu dalo

koje mučilo i polaznike radionice i njihove

je Ministarstvo kulture u sklopu programa

roditelje kada su došli na porinuće.

Muzeji i kulturna baština.

N AŠI ŠKOLJI


– Radionicu Mala škola drvene brodogradnje

Krnić, Niko Višić i David Kralj. Radionica se

prijavljivali smo već tri puta i, evo, upornost

već desetak godina održava duž obale i na

nam se isplatila. Potporu u prijavljivanju

kontinentu i iznimno je popularna, a prije

imali smo u Općini Preko i TZO Preko jer

pet godina bila je u službenom programu na-

radionica, osim što je edukativna, obogaćuje

jvećeg europskog festivala maritimne baštine

i ljetnu turističku ponudu, što se vidjelo pro-

u Vannesu u Francuskoj.

teklih dana jer su naši mali kalafati bili prava turistička atrakcija, a prijave za radionicu stizale su nam i od turista i vikendaša. Nažalost, broj je bio ograničen i upali su oni koji su bili najbrži, dodala je Marina Marcelić. A najbrža su bila djeca iz Preka, Ugljana i jedan dječak iz Zaprešića: Adrijan Mitrović, Adrian Kačan, Jerko Hrabrov, Korina Švorinić, Ivan Marfat, Filip Stipanov, Frane

S I JEČA N J 2 0 2 1 .

52


KU LT U RA I DRUŠT VO 53

Proslava Gospe od Ružarija i 250. obljetnice Župe Preko Blagdan Gospe od Ružarija i 250. godina

velike obljetnice Župe Preko nije se mogla

Župe Preko obilježen je 4. listopada svečanim

održati i zato je odlučeno da se na svetkovinu

misnim slavljem koje je predvodio zadarski

Gospe od Ružarija 4. listopada obilježi i 250.

nadbiskup Želimir Puljić.

godišnjica.

Nakon mise nadbiskup je predvodio i pro-

-Imali smo puno planova, mnoge duhovne

cesiju s Gospinim kipom kroz mjesto do

stvari morali smo otkazati. Srećom, uspjeli

stare crkve Gospe od Ružarija na groblju

smo barem malo urediti fasadu crkve i ople-

Kako je u uvodu naglasio preški župnik don

menili unutarnji prostor iznad oltara, kazao

Boris Pedić, zbog epidemije izazvane koro-

je Pedić. Govoreći o velikoj obljetnici, 250

navirusom planirana cjelogodišnja proslava

godina samostalnog djelovanja Župe Preko,

N AŠI ŠKOLJI


nadbiskup Želimir Puljić rekao je kako smo

ništva i duhovnog prosperiteta, vjernici ove

se “zajedno okupili kao hodočasnici, oni koji

župe Gospe od Ružarija već dva i pol stoljeća

u hodu časte Boga i njegovu majku Blaženu

ovdje slave svete tajne sigurni kako ih nije

Djevicu Mariju kako bismo zahvalili za naše

ostavio Bog, poručio je, između ostaloga, u

stare, za one koji su nam prenijeli ovo što

propovijedi nadbiskup Puljić.

imamo, zahvalili za dar vjere, za dar mjesta, za dar svega ovoga što imamo i što jesmo”. -Crkva koju je Isus utemeljio treba biti zajednica braće i sestara, zajednica molitve i euharistije, zajednica međusobne ljubavi. To su sve znakovi po kojima sami možemo prepoznati koliko smo porasli u toj svijesti. Crkva je ustanovila župnu zajednicu kako bi mogla biti mjesto na kojemu se okupljamo i rastemo. -Župna zajednica s pastirom na čelu, s teritorijem i župnom crkvom neobično je važna. Tu nam je obiteljski dom, duhovno središte i prikladno sredstvo spasenja, gdje vjernici mogu rasti u kreposti i biti njezini svjesni i odgovorni članovi. Nošeni tom vjerom zajed-

S I JEČA N J 2 0 2 1 .

54


KU LT U RA I DRUŠT VO

Jakovu Soriću iz DDK Preko županijsko priznanje za 100 darivanja krvi U povodu obilježavanja Dana dobrovoljnih

ica Vidov, 50 darivanja Mladen Ilić i Dario

darivatelja krvi, Društvo Crvenoga križa Za-

Mišlov i 75 darivanja Ivan Rakvin.

dar i Zadarska županija uručili su 26. listopada u Zadru priznanja jubilarnim darivatelji-

Ovogodišnji dobitnici priznanja, ukupno

ma krvi. Među ljudima plemenita srca koji se

36 darivatelja, krv su darovali ukupno 2016

nesebično odazivaju pozivima svojih aktiva

puta, a na nesebičnom i plemenitom djelu

bio je i Jakov Sorić iz Preka, član DDK Preko,

najhumanitarcima Zadarske županije zah-

koji je prošle godine u studenome stoti put

valili su predsjednik Društva Crvenog križa

darovao krv, za što je danas primio župani-

Zadarske županije Rade Šimičević, preds-

jsko priznanje.

jednik Crvenog križa Bore Galac, zamjenik župana Šime Vicković, pročelnik Upravnog

-Ne mislim da je mojih 100. darivanja

odjela za zdravstvo, socijalnu skrb, udruge

nikakav poseban događaj! Za mene je to

i mlade Bernard Maruna i pročelnik Ureda

normalno i da mogu, krv bih davao i češće,

gradonačelnika Zadra Neven Klarin.

ali pravila su stroga i moramo ih se pridržavati, kaže gospodin Jakov, koji je krv pri put darovao kao srednjoškolac u Splitu 1978. godine, kada je akcija organizirana jer je trebalo pomoći jednoj djevojčici. Nastavio je darivati kao član aktiva tvrtke Jadran Zadar gdje je radio, a 1991. priključio se aktivu u Preku. Dobro se, ističe, osjeća kad vidi da se aktivu priključuju mladi, ali mu je žao što neki od njih odustanu ako su jednom odbijeni zbog trenutačno lošeg zdravstvenog stanja. -Treba biti uporan, u svemu pa i u tome, a danas su mladi nestrpljivi i žele sve odmah. Darivanjem krvi čovjek i kontrolira zdravlje tako da je odbijanje ponekad i dobro jer vas upozori da malo više računa vodite o sebi, dodaje preški rekorder. Osim Jakova Sorića, priznanja za 100 darivanja dobili su Davor Memeti i Željko Obranović. Među laueratima bili su i članovi DDK Kali – 35 darivanja Dijana Rakvin i Ver-

55

N AŠI ŠKOLJI


Članovi DDK Preko prikupili u 2020. godini 45 doza krvi -Zbog epidemije izazvane koronavirusom, u 2020. godini održale su se dvije, umjesto tri akcije i ukupno je prikupljeno 45 doza, što je mnogo manje nego inače, ali zadovoljni smo s obzirom na cijelu situaciju, kaže Jelena Đuriš, predsjednica DDK Preko. Na jesensko-zimsku akciju, koja je održana 24. studenoga u POU Dom na žalu u Preku, odazvao se ukupno 21 darivatelj, ali ih petero zbog trenutačnih zdravstvenih tegoba nije moglo darovati krv. -Još uvijek mnogi beru masline, ribari su na moru, neki su i u izolaciji tako da je ovo realna brojka, ali raduje što je krv darovalo dvoje novih članova DDK Preko i Tomislav Vlahović iz Koprivnice, koji trenutačno radi na našem području, dodaje Đuriš i napominje da će se sljedeća akcija održati sredinom ožujka 2021. godine. Akciji su se odazvali: Tomislav Brižić, Tereza Cvetnić, Luka Dunatov, Seka Gregov, Luka Ivanov, Marko Ivanov, Marija Jadrijev, Josipa Jerolimov, Miljenko Jurin, Renato Kereš, Renato Kezija, Zlatko Klarin, Laura Lončar, Vjenceslav Masar, Adam Miloš, Marko Miloš, Hrvoje Sorić, Jakov Sorić, Pave Sorić, Marin Tomić i Tomislav Vlahović. Dobrovoljno darivanje krvi organizirali su Odjel za transfuziju Opće bolnice Zadar, Gradsko društvo Crvenoga križa Zadar i DDK Preko. Krv se može darovati i u Poliklinici Opće bolnice Zadar, prizemlje, ulaz s istočne – bočne strane, utorkom i petkom od 8 do 14 sati te srijedom od 14 do 19 sati.

S I JEČA N J 2 0 2 1 .

56


KU LT U RA I DRUŠT VO

Margarita Dorkin, najstarija stanovnica Preka, proslavila 105. rođendan! Svečanim obiteljskim ručkom i velikom tortom, gospođa Margarita Dorkin iz Preka 11. listopada proslavila je u krugu najuže obitelji 105. rođendan. Uz pregršt lijepih želja i darove, teta Rita, kako je svi od milja zovu, danas je prvi put dobila i video-poziv. -Najprije je bila malo zbunjena, mislila je da gleda nešto na televiziji, ali kad je shvatila da je zove moj tata Vlatko, da joj čestita rođendan, jako se obradovala, prepričava Evelin Dorkin-Gregov, čiji su roditelji Julija i Vlatko i njihovih troje djece teti Riti stvorili

-Teta Rita je dobroga zdravlja, vedra i vesela.

novi dom i postali više od obitelji koju nikad

Zbog staračke mrene slabije vidi pa više ne

nije imala.

izlazi van, ni u dvorište, jer se boji da ne padne. Svake nedjelje gleda misu na TV-u, a

Margarita Dorkin rasla je bez oca, koji je

u svojoj sobi sluša radio i po cijele dane moli.

umro pet dana prije njezina rođenja, bez

Hrani se zdravo, ima odličan apetit, a nakon

braće i sestara, a rano je ostala i bez majke.

svakog ručka i večere popije čašu Vlatkove

U mladosti je, poput mnogih prijeških žena,

domaće crne bevande, kaže Evelin, koju

bila lavandijera, a najbolje godine provela je

teta Rita doživljava kao svoju unuku. U šali

radeći kao kućna pomoćnica u jednoj zadar-

dodaje i da je možda upravo ta čaša domaće

skoj liječničkoj obitelji. Spletom okolnosti,

bevande recept dugovječnosti!?

kad se početkom 90-ih vratila na rodni otok, život joj je dobio novi smisao u novostečenoj

Margarita Dorkin rođena je u Austro-Ugar-

obitelji i ispisao poglavlje koje, srećom, traje

skoj, živjela je u Kraljevini Hrvata, Srba i

i danas.

Slovenaca, pa u Kraljevini Jugoslaviji, Italiji, NDH, SFRJ i Hrvatskoj. Ukupno u sedam država, a zapravo nikad nije otišla dalje od rodnoga otoka i Zadra. Preživjela je bombardiranje Preka, kada su svi oko nje poginuli, a ona prošla tek s pokojom posjekotinom. Preživjela je i mnoge nepravde i poniženja, ali iz svega je uvijek, kaže, izlazila još jača. A nagrada za sve to je život koji živi posljednjih 30 godina. Svako dobro, teta Rita! Vidimo se na proslavi 106. rođendana!

57

N AŠI ŠKOLJI


Konoba U sjećanju mojem, Konoba još diše, Zrak u njoj što struji Po vinu miriše. Iz kamenice ulje Ko suza se sjaji Pod gredom pršut visi Zazubice gaji. Uljenica drhti Plamen tamu drobi. Djed veselo pjevuši U svojoj konobi. Hvala dragom Bogu Što mi snagu daje, Koja još uvijek Tako snažno traje. Zadovoljstvo s njime I nana rado dijeli Koliko je s lica Znoja palo Misliti ne želi. S krunicom u ruci Zahvaljuje Bogu Gledajući sretnog djeda I punu konobu. Sonja Kačan

58


KU LT U RA I DRUŠT VO

Promocija Ugljana u sklopu hrvatske nautičke ponude na Nautical Channelu Hrvatska turistička zajednica putem emisije

napomenuvši kako je u dosadašnjem dijelu

„Safe harbour“ promovira nautički turizam

rujna ostvareno gotovo 200.000 noćenja u

na Nautical Channelu koji prati više od 200

nautičkom charteru.

milijuna gledatelja u više od 100 zemalja

Destinacije koje će se promovirati u 20

svijeta.

emisija na Nautical Channelu su Vis, Dubrovnik, Cres, Korčula, Rovinj, Split,

Dvadeset petominutnih emisija emitira se

Mali Lošinj, Primošten, Rab, Brač, Skradin,

iz različitih hrvatskih nautičkih destinacija s

Makarska, Pag, Murter, Omiš, Vodice, Ugljan,

ciljem predstavljanja Hrvatske kao sigurne i

Ston, Šibenik i Dugi otok. Osim turističke

poželjne nautičke destinacije te privlačenja

ponude samih destinacija, u emisijama će se

što većeg broja nautičara u našu zemlju.

predstaviti različite atrakcije i zanimljivosti za nautičare, sigurne luke i uvale, marine te

-Hrvatska je i ove godine dokazala da je

bogata hrvatska eno-gastronomska ponuda.

jedna od najboljih nautičkih destinacija

Poseban naglasak u emisijama stavljen je na

Mediterana. U ljetnom dijelu godine nautički

izvrstan hrvatski prometni položaj i blizinu

charter ostvario je 70 posto prošlogodišnjeg

emitivnih tržišta, a boravak na nautičkim

rezultata, a s obzirom na to da je nautika

plovilima istaknut je kao jedan od najsigurni-

tražen proizvod, koji u aktualnoj situaci-

jih oblika smještaja.

ji gostima omogućuje osjećaj sigurnosti i

59

privatnosti, promovirat ćemo je i u pose-

Nautical Channel nastao je 2011. godine spa-

zoni. Također, s ciljem podizanja kvalitete

janjem Sailing Channela i Yacht&Sail kanala,

usluge ove smo godine pokrenuli višejezičan

a emitira se putem više stotina poznatih

portal nautika.evisitor.hr koji nautičare na

svjetskih platformi. Sadržaj ovog programa

jednostavan i pregledan način vodi kroz

usmjeren je na jedriličarske i nautičke spor-

proces prijave i plaćanja turističke pristojbe,

tove, surfanje, kiteboarding, nautičke novosti,

istaknuo je direktor HTZ-a Kristjan Staničić,

putovanja i intervjue s poznatim sportašima.

N AŠI ŠKOLJI


Rad učenica OŠ Valentina Klarina nagrađen europskom oznakom kvalitete Rad učenica OŠ Valentina Klarina na eTwin-

izazvane koronavirusom, a osmišljen je kako

ning projektu Stick Together In Times Of

bi ohrabrilo učenike da izraze svoje osjećaje

Corona dobio je potkraj listopada europsku

iz izolacije te kako bi sa svojim prijateljima iz

oznaku kvalitete.

cijele Europe razmijenili iskustva u situaciji u kojoj su se svi iznenada našli.

-Projekt Stick Together In Times Of Corona, u kojem smo sudjelovali prošle školske

Učenici su se mogli izraziti na različite

godine, uz nacionalnu, dobio je i europsku

načine: pjevanjem, plesanjem, crtanjem, fo-

oznaku kvalitete koja se dodjeljuje najusp-

tografijom… ili na bilo koji drugi način koji ih

ješnijim projektima u cijeloj Europi. Česti-

je usrećivalo za trajanja izolacije. U projektu

tam svim sudionicima u projektu, a posebno

su sudjelovali učenici i učitelji iz trinaest

mojim učenicama koje su vrijedno radile:

europskih zemalja: Portugala, Slovačke,

Nina Ivanov, Dora Kralj, Anastazija Crnošija,

Rumunjske, Grčke, Srbije, Albanije, Turske,

Antonella Gobin, Korina Jurin, Petra Vitlov i

Poljske te učenici OŠ Valentina Klarina kao

Lena Blasić, kaže voditeljica projekta Linda

predstavnici Hrvatske.

Kolega Babajko. – Projekt je imao nekoliko ciljeva, u prvom Projekt Stick Together In Times Of Corona

redu upoznavanje i druženje s vršnjacima

nastao je proljetos u jeku pandemije

iz europskih zemalja, slobodu izražavanja, razvijanje kreativnosti, upoznavanje drugih kultura, poboljšanje istraživačkih mogućnosti svakoga učenika, usavršavanje digitalnih kompetencija koje su nam postale

Registracija eTwinning projekta

jako važne u doba nastave na daljinu. Ono Potvrda da se

što je najvažnije, što ovaj projekt nosi, jest

LINDA KOLEGA BABAJKO OŠ " Valentin Klarin " , Hrvatska

međusobno ohrabrivanje u teškim vremen-

priključila projektu

ima izolacije te izražavanje osjećaja pomoću

STICK TOGETHER IN TIMES OF CORONA 09.04.2020

umjetnosti. Aktivnosti su se ostvarivale na različite načine pomoću raznih digitalnih al-

Broj nastavnika uključenih u projekt: ALBANIJA (3), GRUZIJA (1),

ata, a učenici su radili ono što ih je u izolaciji

GRČKA (1), HRVATSKA (1), LITVA (1), POLJSKA (1),

opuštalo i u čemu su uživali, podsjeća Linda

PORTUGAL (1), RUMUNJSKA (8), SLOVAČKA (1), SRBIJA (1),

Kolega Babajko.

TURSKA (5), UKRAJINA (2)

Europsku oznaku kvalitete (European Quality Label – EQL) dodjeljuje Središnja služba

Antonija Gladović Nacionalna služba za podršku Hrvatska

za podršku (CSS). www.etwinning.net

S I JEČA N J 2 0 2 1 .

60


KU LT U RA I DRUŠT VO

Ante Gregov Jurin dobitnik poljske književne nagrade „Klemens Janicki“ Pjesnik i prozaik, autor priča i dramskih

je razgovarao s krijesnicama”, koji je na 7.

tekstova, Prečanin Ante Gregov Jurin dobio

međunarodnom Festivalu književnosti u

je sredinom listopada poljsku književnu

organizaciji Hrvatskog književnog društva

nagradu „Klemens Janicki“.

u studenom 2014. godine u Rijeci osvojio nagradu za roman godine u nakladi HKD-a, i

Uz Gregova Jurina, uglednu poljsku nagradu

roman „Pilot s Jadrana.

dobio je i zadarski pjesnik Valerio Orlić, objavljeno je na mrežnim stranicama Društva

Nagrada „Klemens Janicki“ utemeljena je

hrvatskih književnika.

prije tridesetak godina na inicijativu Jana Goreca-Rosinskog, glavnog urednika trom-

Skupština književne nagrade „Klemens Jan-

jesečnika ‘’Metafora’’. Nakon njegove smrti,

icki“ ističe književnu razinu obojice laureata

nagrada je prešla pod okrilje filološko-artis-

i njihovu strast u oslikavanju unutarnjih

tičkog tromjesečnika ‘’Tema’’ i dodjeljuje se

svjetova. Razmotreno je deset pjesničkih ra-

svake godine.

dova, od kojih su jednoglasno odabrana dva, Gregova Jurina i Orlića.

Klemens Janicki (Ianicus) bio je istaknuti renesansni humanist, porijeklom iz

Ante Gregov Jurin dosad je objavio četi-

Januszkova blizu Znina.

ri zbirke pjesama te roman “Čovjek koji

61

N AŠI ŠKOLJI


Basket klapa objavila spot za pjesmu “Nitko nema takve oči” Basket klapa otoka Ugljana objavila je spot za

U klapi pjevaju Alen Svorcina, solist i prvi

novu pjesmu “Nitko nema takve oči”, za koju

tenor, Zlatko Mrva, drugi tenor, Goran Pavin,

je na Festivalu Marka Pola u Korčuli 17. srpnja

bariton i gitara, Željko Torbarina, bariton

osvojila drugu nagradu žirija.

i gitara, Branko Kolega, bariton, Tomislav Šoša, bas, Anđelko Mišlov, bas, i Mladen

Autori teksta su Denis Maričić i Marko

Končurat bas.

Dunatov, glazbe Denis Maričić, aranžman potpisuje Saša Gajić, a mix i mastering Igor Ivanović. Spot je objavljen na YouTube kanalu izdavačke kuće Croatia Records. Pjesma je snimljena u sudiju Music4Life Tomislava Pehara u Zadru, a spot, pod redateljskom palicom Eugena Kogoja, na lokacijama u Preku i na Školjiću. Uz Basket klapu, u spotu se pojavljuje Đana Musap. Izvršni je producent Denis Maričić.

S I JEČA N J 2 0 2 1 .

62


KU LT U RA I DRUŠT VO

Dom na žalu: Unatoč koroni, održan bogat ljetni program, a radionice pohađalo više od stotinu djece Aktivno ljeto, bogato različitim aktivnostima,

-Mali drveni brod ”Jadran” završio je svo-

izložbama i radionicama, ostavljamo iza sebe

ju prvu ljetnu avanturu, izvadili smo ga iz

i s neizvjesnošću, zbog trenutačne epidemi-

mora i sada ga moramo pripremiti za zimski

ološke situacije, dočekujemo zimske mjesece,

san, očistiti i zaštiti, da bi bio spreman za

kratko najavljuje ravnateljica POU Dom na

sljedeće ljeto, napominje ravnateljica Marina

žalu Marina Marcelić.

Marcelić.

– Ljeto je ipak specifično razdoblje s obzirom

Osim ”Male škole brodogradnje”, koja

na to da se dosta aktivnosti može odvijati

održane su ljetne likovne radionice pod vod-

na otvorenom pa nam je utoliko olakšalo i

stvom slikarice Irene Sikirić Rančić, i to njih

ponudilo više mogućnosti i opcija za re-

čak pet zbog velikog interesa, a planirane su

alizaciju programa. Primjerice, premijeru

četiri. Sve radionice bile su različitih tem-

predstave ljetne dramske radionice održali

atika, od mozaika, gumbića, lutki od vune

smo na otvorenom u prekrasnom ambijentu

i drva, šarenih ljama do ukrašavanja slova

vrta Jardin obitelji Mašina. Unatoč epidem-

od kartona i oslikavanja tekstila, a na svakoj

iji izazvanoj koronavirusom, uspjeli smo

je bilo po 20-ak djece podijeljenih u dvije

održati većinu planiranog ljetnog programa.

grupe.

Dapače, održali smo čak i više radionica, dodaje ravnateljica Marcelić.

Biologinja Melita Mokos, profesorica na Sveučilištu u Zadru, održala je također vrlo

63

Izuzetno im je, kaže, drago što su uspjeli re-

popularnu znanstveno-edukativnu radionicu

alizirati projekt ”Mala škola brodogradnje” uz

”Mali istraživači mora”, a ove godine tema

pomoć Ministarstva kulture i Općine Preko i

je bila ”Potopljeno blago”. Ivona Kovačević

taj je program pobudio uistinu velik interes,

vodila je ljetnu plesnu radionicu koja je or-

od medija, djece do cijele lokalne zajednice.

ganizirana u suradnji s Udrugom Tim,

N AŠI ŠKOLJI


a novopečeni mali plesači imali su premijerni nastup na otvorenju izložbe ”U vrtlogu boja” Ingrid Švorinić. Svestrana Ivona Kovačević održala je i veselu radionicu modeliranja balona na kojoj su djeca od balona radila životinje, cvijeće… Treće ljeto zaredom zadarska glumica Gabrijela Meštrović Maštruko vodila je ljetnu dječju dramsku radionicu koja je iznjedrila zanimljivu, duhovitu i atraktivnu predstavu ”Mi volimo more”. – Uz već spomenutu izložbu ”U vrtlogu boja” Ingrid Švorinić, imali smo još dvije samostalne izložbe domaćih, otočnih autora – ”Moj svit” Mladena Paleke, kojom smo otvorili ljetnu izložbenu sezonu u galeriji Dom na žalu, te izložbu slikarice Irene Sikirić Rančić ”Sve moje šareno” s kojom smo zatvorili ljeto. Ukupno je održano deset radionica, od kojih su neke bile jednodnevne, a neke su trajale više dana kroz koje je prošlo više od stotinu djece različitog uzrasta. Morali smo ograničiti broj polaznika zbog epidemiološke situacije, a, nažalost, neke dogovorene suradnje, izložbe i turnir u stolnom tenisu nismo mogli realizirati te smo ih odgodili za neko povoljnije vrijeme ili za sljedeću ljetnu sezonu, rezimira ravnateljica POU Dom na žalu Marina Marcelić.

S I JEČA N J 2 0 2 1 .

64


KU LT U RA I DRUŠT VO

Mali preški glumci još jednom oduševili u predstavi “Mi volimo More” Već treću godinu sredinom kolovoza najm-

Ali, evo, zahvaljujući obitelji Mašina, nas-

lađi Prečani i njihovi ljetni gosti, predvođeni

tupili smo na otvorenom, u Jardinu, pred

zadarskom glumicom Gabrijelom Meštrović

ograničenim brojem ljudi u publici i uživali

Maštruko, prirede pravu malu kazališnu

jednako na premijeri kao i u prethodna dva

poslasticu.

tjedna na radionici, komentirala je voditeljica i autorica dječje dramsko-glumačke radion-

Na dramsko-glumačkoj radionici u POU

ice Gabrijela Meštrović Maštruko.

Dom na žalu ovoga ih se ljeta okupilo četrnaest, a što su naučili i koliko su dali mašti na

I ovoga ljeta nadahnuće za tekst na osnovi

volju, pokazali su na improviziranoj pozorni-

kojega je nastala dvadesetominutna predsta-

ci u Jardinu obitelji Mašina u središtu Preka.

va “Mi volimo More” bili su joj more, otok i

-Epidemija izazvana koronavirusom obilježi-

djeca.

la je i našu radionicu, radilo se drukčije nego

65

prije, do posljednjeg trena bilo je upitno

-U predstavi ima svega, poetike, igre, šale,

hoćemo li uopće moći održati predstavu.

zafrkancije, tradicije, preškoga govora…

N AŠI ŠKOLJI


Maska koju svi sada koristimo iskoristili smo kao scenski element, pa se tako ona u dječjoj mašti i igri pretvorila u brod, more, val, jedro, četkicu za zube, mikrofon, rep i svašta nešto… -Opet sam iz djece izvukla njihove talente i potencijale, pjevali su, svirali, plesali, pripovijedali, glumili. I vidjelo se da sve to rade s velikom lakoćom, da guštaju, dodala je voditeljica radionice te još jednom napomenula kako Preko ima nevjerojatno nadarenu djecu koja zaslužuju da se netko s njima bavi na ovakav način i brusi njihov talent. Uz potporu Općine Preko i TZO Preko, radionicu je organiziralo Pučko otvoreno učilište Dom na žalu, o scenskoj rasvjeti na predstavi brinuo je Luka Košta, a slastičarnica Čoko Roko počastila je male glumce čokoladnom tortom.

S I JEČA N J 2 0 2 1 .

66


KU LT U RA I DRUŠT VO

Galerija Dom na žalu otvorila vrata vrtlogu kreativnosti Ingrid Švorinić Prvi put na samostalnoj izložbi u Preku, 31.

udahnut novim životom i postojanjem.

srpnja brojnoj se publici u galeriji Dom na

Prema vlastitu priznanju, Ingrid inspiraciju

žalu predstavila Ingrid Švorinić, Riječan-

za stvaranje pronalazi u prirodi, na otoku,

ka sa stalnom adresom u Ugljanu. Izložba

u životu s morem i uz more, za koje je na

”U vrtlogu boja” sastoji od 50-ak recentnih

više načina trajno vezana. Odmalena se bavi

radova koje u osnovi predstavljaju kombi-

različitim rukotvorinama, a u avanturu s

naciju lesonit-ploča, akrilnih boja i drvenih

naplavinama krenula je nakon što se

naplavina te zanimljivih i neobičnih obluta-

upoznala s opusom umjetnice Lucije Rilov iz

ka. Cijeli opus pršti vedrim bojama, a proces

Trogira. Osim u radu s naplavinama i oblucima, Ingrid je podjednako uspješna i u fotografiji, koja je zapravo bila njezina prva kreativna ljubav i životni poziv. Na izložbi u Preku predstavila je i desetak fotografija nastalih također u prirodi. -Kad fotografiram, volim zabilježiti trenutak vremena, kako Oliver u pjesmi kaže ”…kao da je vrijeme stalo…”, a onda dulje uživati u tom zabilježenom trenutku. Posebno mi je draga macro fotografija, a od motiva more, valovi,

izrade sastoji se od, kaže autorica, skupljanja

priroda, cvijeće…, ističe autorica.

naplavina, bojanja, lijepljenja i lakiranja. U programu otvorenja nastupili su polazn-

67

Svaki rad, svaka naplavina jedinstvena je

ici plesne radionice “Dance dance”, koju je

i neponovljiva, u sebi nosi otisak prirode

osmislila i vodila Ivona Kovačević.


68


Kad san se prvi put vrnu Kad san se prvi put vrnu doma iz tuđine Sam u sebi san zajeco videć kuće Prijeka iz “Dubine” Namo na drugin kraju uz somi žo Kaj da se u pitoru garuoful rascvito.

Kolena mi počela drćati bišljiva

Osto unda bez jednije beside

Kad opazi preko muora lašćiva

Kuće Prijeka pijeno di se vide.

Ča mi se sadoj prid očima blišći Srce moje u prsima tako me ne stišći. Misto moje evo ti jopet virnoga tvuoga sina Zato mi i u glavi na jedonput fišći Uvatila me u možjanima kaj neka milina.

Gledon drito kaj dite kad oči razlišći,

I ne virujen som sebi sve mi se blišći.

Već osićon doh, dolazi preko muora.

Kad dišen, čini mi se u nosu vode ozguora,

Vonj od dovno neviđenog svuoga dvuora.

Posli puo ure vožnjije s brodun preko muora, Po kad san na priješku punpurelu zagazi, Gledon oko sebe, sve san bliži svuoga dvuora, I ništa novo nis učas u Prijeku zapazi. Slavo, Miš, Mutić, Makorić, Ćiro, Fatala Nude nositi naše valiže - baš in Evala. Mularija se po parapetu ispriješčili isto onako kaj kad smo mi tucni bili.

69


Od svijetoga Ontije u vali se lijelaju gajete. Jorbuli, lantine, vide se sve do store Ete. Na kući joj vidim, velim slovima piše. “Dobro došli”, Kaj da su znali da smo odovna iz komina pošli.

Norod grije žvijelto, mohun na užinu doma,

A dica ostaju skokati iz parapeta soma.

Promotron ljudi, već ih vlosi side,

A drugima se iz nazad ćele vide.

Ženske ostarile, raširile se, Krnjave postale. Nepoznivon niku, Jer ne nose fuštoni i firale.

Kad rivon nojzod prid našu kaletu

Di su nekad zdriječila dičmarija pusta,

Starice mole Majku božiju svijetu,

Čujem priješku besidu iz njihovih ust.

Po rivali u našu kuću, kose i obraza bila. Kaj storo čeljod po katridama posila. A moja dica su unda misto nos u štrku bila.

Evo! Raskraničo me poso i tuji svit.

Zoto moje Prijeko sadoj u starosti

U zagrljaju |

Obadvima će nan lipo bit |

Miljenko Gregov

70


KU LT U RA I DRUŠT VO

Kolorizam kao zaštitni znak slikarskog izričaja Irene Sikirić-Rančić Četiri godine u životu jednog umjetni-

novim slikama i novim tehnikama i koloriz-

ka većinom su obilježene traganjem, is-

mom koji polako postaje njezin prepoznatljiv

traživanjem, usavršavanjem i otkrivanjem

i zaštitni znak.

novih tehnika. -Izložila sam 26 ulja na platnu i reciklirani

71

Upravo to pokazala je javnosti 16. kolovoza

tekstil te nakit u čijoj izradi kombiniram

u galeriji POU Dom na žalu preška slikarica

različite tehnike i materijale. Posljednje četiri

Irena Sikirić-Rančić. Na izložbi nazvanoj

godine, koliko je prošlo od moje zadnje

“Sve moje šareno”, Irena se predstavila i

samostalne izložbe u Preku, posvetila sam

N AŠI ŠKOLJI


se izradi nakita, ogrlica, naušnica i narukvica, a na slikama prevladavaju morske teme, pejzaži, i nijanse plave boje. Volim kolorizam pa se izložba zato i zove “Sve moje šareno”, kaže slikarica Irena Sikirić-Rančić. Iako zbog epidemioloških razloga izložba nije imala klasično otvorenje, recentne radove Irene Sikirić-Rančić došli su vidjeti brojni Prečani, prijatelji i turisti koji su se zatekli u blizini galerije Dom na žalu.

S I JEČA N J 2 0 2 1 .

72


73


Bodulski život Velo muore, bila idra, bile morete, Žuljave ruke guraju vesla store gajete Na velikoj pučini izgledaju ljudi tucni Vedri pogledi vridnih žen k muoru letu Svoju snogu svoju pamet sve su doli, Njeni muži topili se da prehrone svoje dite. Drugog bogatstva osim dice nisu imali, Nek se naša dica stuoga situ Za sriću i ljubov ipak su oni znoli. Miljenko Gregov

74


KU LT U RA I DRUŠT VO

Maja Dešpoja predstavila nevidljive i neuhvatljive fotografske trenutke objavljuje u lokalnim medijima, na društvenim mrežama, a lani na zajedničkoj izložbi s Milenom Mašina u Preku. Za prvo samostalno predstavljanje odabrala je svoje rodno mjesto i to joj je, kaže, iznimna čast.Ljubav prema fotografiji otkrila je još u djetinjstvu i do danas svaki slobodan trenutak provodi sa svojim „najboljim prijateljem“ – fotoaparatom kojim bilježi otočnu svakodnevicu i detalje koji su većini ipak nevidljivi i neuhvatljivi. -Svoj opus Maja stvara na Ugljanu i Pašmanu te u bližoj zadarskoj okolici. Fotografijom, kako sama kaže, zaustavlja dio beskrajnog prostora i trenutak ovog neizmjernog i putujućeg vremena. Šesnaest fotografija, šesnaest otočnih priča

Taj uhvaćeni trenutak prožet je ponekad

uhvaćenih objektivom Maje Dešpoja pred-

sretnim, a ponekad i tužnim notama jer,

stavljeno je 19. srpnja u Ugljanu na izložbi

ipak, život se sastoji i od jednog i od drugog,

“Moja štorija”.

naglasila je na otvorenju izložbe direktorica TZM Ugljan Marina Belić Telac.

Autorica, dvostruka bodulica, rođenjem Ug-

75

ljanka, a životno “usidrena” u Dobropoljani

U programu otvaranja nastupila je Udruga

na Pašmanu, kao fotografkinja javnosti nije

Điran, a prigodni domjenak pripremila je

nepoznata. Fotografije već nekoliko godina

Konoba Ugljan.


76


KU LT U RA I DRUŠT VO

“Moj svit” – 13-godišnji presjek rada samoukog slikara Mladena Paleke Prvom samostalnom izložbom u Preku,

-Treba imati hrabrosti izložiti radove za koje

samouki slikar Mladen Paleka 10. srpnja u

znaš da su tvoji počeci zajedno s radovima

galeriji Dom na žalu predstavio je svoj trinaes-

koji sežu u ovu godinu. Pred nama je trinaest

togodišnji rad nazvan jednostavno “Moj svit”.

godina rada i na toj hrabrosti Mladenu treba čestitati. Mnogi skrivaju svoje prve radove,

Na 27 ulja na platnu nižu se motivi Preka, za

mnoge nije ni briga za njih. Mladen ih čuva,

autora najljepšeg mjesta na svijetu, motivi

pazi i popravlja. Ako naslika danas, možda se

Zadra u kojemu je rođen i proveo najveći dio

za pet godina opet vrati toj slici, ustvrdio je

života, te portreti unuka na koje je, kako kaže,

Košta.

iznimno ponosan. Napomenuo je kako realizam kojim je Mlad-

77

Prema riječima slikara Tomislava Košte,

en Paleka, očito, opčinjen od početka, nije

Mladen Paleka umjetnički se ogolio priredivši

vrhunac slikarstva. To je samo kap u moru

retrospektivu jednog iskustva kojeg se rijetko

likovne filozofije, ništa vrednija ili manje

tko usudi podijeliti s javnošću.

vrijedna od neke druge kapi. Ali je značajna

N AŠI ŠKOLJI


i specifična po tome što je zanatski iznimno

Ljubav prema slikanju otkrio je odlaskom

zahtjevna.

u mirovinu, a nakon proučavanja tehnika i stilova i sam je počeo slikati.

-Drago mi je da se Mladen ne boji toga zanata i izazova. Studiozan je i temeljit! Što god

U popratnom programu nastupile su Ženska

treba, napravit će da slika na kraju izgleda

klapa Lavandiere i skupina prijatelja pri-

onako kako ju je zamislio. Za to su potrebni

jeških pjevača.

naporan rad i iskustvo. U ovom rasponu od 13 godina točno se vide i napredak i promišljanje, ne štrebanje, ne blef, nego točno iz srca, iz glave, misao ide iz ruke u kist. Ovo je prva samostalna izložba u Preku, želim Mladenu Paleki da nas za godinu, dvije ponovno obraduje svojim slikama, poručio je slikar Tomislav Košta. O životu Mladena Paleke, njegovim interesima, preokupacijama i uspjesima, govorio je njegov prijatelj Anđelo Miloš istaknuvši da je Paleka i strastveni zaljubljenik u dalmatinsku pjesmu, a 1965. godine osnovao je Klapu Foša. Aktivno se bavio i sportom, a 1964. bio je juniorski prvak Jugoslavije u osmercu.

S I JEČA N J 2 0 2 1 .

78


KU LT U RA I DRUŠT VO

Jadranu Mašini iz Preka zlatna plaketa za sliku „Isus na križu“ U glavnom holu Gradske knjižnice u Zadru postavljene su u prosincu fotografije 7. međunarodne likovne izložbe Sveti otok Fotokluba Kornat iz Kukljice. Na 7. međunarodnu likovnu izložbu vjerskih motiva Sveti otok izabrana su djela 113 autora iz 12 zemalja u raznim likovnim tehnikama. Izložba je priređena pod pokroviteljstvom Zajednice tehničke kulture Zadarske županije, a u tekstu o nagradama urednik kataloga Ante Jaša ističe: Zlatnom plaketom nagrađen je Jadran Mašina za sliku „Isus na križu“. Autor je u kombiniranoj tehnici naslikao Isusa Krista na križu. Križ i pozadina su u nijansama crne boje kao značajka ovog žalosnog događaja.

Srebrnom plaketom nagrađen je Živko Bačić

Lik raspetog Isusa Krista tjelesno blijedog, a

iz Splita, porijeklom iz Lukorana, za svjet-

iz njegovih rana kaplje i cijedi se krv. Prizor

lopis „Perast“. Snimka rta u Bokokotorskom

drame doima se kao da smo upravo nazočni

zaljevu na kojemu je gradić Perast prikazana

ovom svevremenskom činu.

je u okomitom formatu baš kako se i izdižu brda uokolo što ovaj zaljev čini posebnim i mističnim. Zvonik crkve ističe se na rtu iznad grada i svojevrsni je svjetionik koji upućuje na pristan u grad ili pak na izlaz i ispraćaj iz zaljeva. Ova značajka povezanosti vjere i plovidbe prikazana je na slici s provom brodice koja nas u podnožju prizora uvodi prema gradiću s istaknutim zvonikom i dalje prema otvorenom moru. Diplomom je nagrađena i naša Ugljanka Maja Dešpoja, koja živi u Dobropoljani, za svjetlopis „Prvopričesnice“. Autorica je snimila niz djece u dijagonali prigodom podjele prve pričesti u crkvi. Njihove sklopljene ruke prekrivaju im sagnuta lica, pa je to osnovna značajka slike dječje usredotočenosti u molitvi. Maleni vjenčići od zelenog raslinja na glavama djevojčica dodatno upotpunjuje priču o posebnom danu u njihovom životu.

79

N AŠI ŠKOLJI


Zemljo moja Zemljo moja, raštrkana, rasplakana, raspjevana. Pokraj mora, pokraj rijeka, živjeli smo od humora i smijeha, a bila je ponekad i šalica mlijeka. Siromasi svi smo bili, jakog duha pa i sluha, čuvala nas Božja ruka. Neka naša djeca znaju da su sada kao u raju. Oni mogu mirni biti i pjesmice svoje sniti, i na zemlji svojoj biti, tu ostati i živjeti. Nikada se neće naše pjesme ispjevati, što nam ih poklanja naša sveta mati. Naš je otac velik, ko će snagu dati, mi njegova djeca zove nas Hrvati. Violeta Nižić

80


KU LT U RA I DRUŠT VO

Tvrđava sv. Mihovila u novom spotu Tomislava Bralića i klape Intrade U spotu za najnoviju pjesmu “Ugrij mi dušu”

doba, u 13. stoljeću. Iako u ruševnom stanju,

Tomislav Bralić i klapa Intrade još jednom

danas je omiljeno izletište stanovnika otoka

promoviraju ljepote Lijepe Naše, objavila je

Ugljana. S tvrđave se pruža nezaboravan

diskografska kuća Scardona.

pogled na Zadar sa zaleđem te na više od 200 otoka zadarskoga arhipelaga i Nacional-

Ovoga puta spot su snimali na otoku Ugljanu,

ni park Kornati. Redatelj Igor Goić opisao je

na Tvrđavi sv. Mihovila iz 13. stoljeća iznad

kako je stvoren spot:

Preka i u škveru Lamjana u Kalima. -Tvrđava se nalazi na istoimenom brdu

81

Proteklih dana, kako donosi Scardona,

(265 m) iznad Preka. Glumica u spotu šeće s

“skočili” su do Ugljana i na stoljetnoj tvrđavi

lampjunom u rukama po tvrđavi i s visokih

snimili spot za novu pjesmu “Ugrij mi dušu”

zidova na vrhu brda gleda horizont oko

koju potpisuju Jure Stanić, Željka Galić i Igor

sebe. U spotu se pojavljuje i olupina broda

Ivanović. A kako je bilo na snimanju i kako

Lipi škoju u škveru Lamjana. Radi se o staroj

doživljava pjesmu, otkriva Tomislav Bralić:

drvenoj jahti koja je bila pod morem dovol-

-Ovo je jedna ljubavna balada za koju je

jno dugo da se s unutrašnje strane po zidovi-

glazbu napisao Jure Stanić na tekst Željke

ma nakupilo tragova potopa. Glavni hol u

Galić. Aranžman je napravija Igor Ivano-

brodu je pun raznih drva i dijelova broda koji

vić, a još jedan Igor, Igor Goić iz Zadra, naš

su otpali prilikom vađenja iz mora, a tu smo

prijatelj, snimio je spot. S njim surađujemo

poziciju iskoristili kao glavnu za izvođački

već niz godina, a s Jurom i Željkom prvi put.

set, uz brodske skale koje vode sve do ispod

Zahvaljujem im što su nam dali lipu pismu,

palube. U unutrašnjosti broda poigrali smo

ja se nadam da je ovo još jedna u nizu lipih

se sa svjetlošću kako bismo pojasnili uloge

ljubavnih balada koje san otpiva zajedno s

i priču koja se odvija kroz “beauty” i “art”

klapom Intrade. Nadam se da ćete svi biti

kadrove. Za razliku od dosadašnjih spotova,

zadovoljni, da ćete uživati u kadrovima spota

u ovom smo se posvetili lokacijama, dizajnu

i u zvucima nove pisme “Ugrij mi dušu”.

seta, svjetlima i performansu pa vjerujem da

Tvrđava sv. Mihovila sagrađena je u mletačko

će gledatelji uživati.

N AŠI ŠKOLJI


Spot je prožet reprezentativnim artističkim

brojnima drugim poznatim i manje pozna-

kadrovima koji će zasigurno stvoriti zani-

tim lokacijama.

manje kako domaće, tako i strane publike. Tomislav Bralić i klapa Intrade poznati su

O njima kao promotorima hrvatskoga

kao promotori povijesnih ljepota i objekata

turizma govori i prestižna međunarodna

dalmatinskoga kraja. Ovim spotom nastavlja-

turistička nagrada “Povelja F.E.S.T. 2017.” koju

ju svoj niz i publiku upoznaju s manje pozna-

su dobili prije tri godine. Riječ je o nagradi

tih jadranskim znamenitostima. Svojom

za koju je izvršni direktorij manifestacije i

karizmom i prepoznatljivošću nezaobilazni

središnji odbor F.E.S.T. (Europska federacija

su u predstavljanju Zadra, Dalmacije i Hr-

turističkih novinara), sa sjedištem u Rimu,

vatske, a na svim koncertima, osobito onima

odabrao Tomislava Bralića i klapu Intrade

u inozemstvu, redovito pozivaju publiku da

kao dobitnike. Tom nagradom Tomislav i

dođe u Hrvatsku.

klapa ušli su u međunarodni Klub zaslužnih za razvoj turizma.

U svojim spotovima često predstavljaju manje poznate lokalitete dalmatinske kulturne baštine. Tako su do sada snimali na kod crkve Duha Svetoga u Posedarju – “Ne mogu te prestat jubit”, u Perivoju kraljice Jelene Madijevke u Zadru – “Bilo je i vrime”, na Večkoj kuli – “Ne mogu jubav krit”, na svjetioniku Villa Lanterna na Viru – “Ostajem tu”, na virskoj Crvenoj plaži – “Riči lažljive” i

S I JEČA N J 2 0 2 1 .

82


KU LT U RA I DRUŠT VO

Obljetnica stradanja 16 lavandijera obilježena postavljanjem interpretacijske ploče Otkrivanjem interpretacijske ploče na Vrulj-

arhiv, a tri fotografije iz 1941. godine otkupl-

ici u središtu Preka, 2. studenoga obilježena

jene su od Arhiva Luce iz Rima.

je 129 godišnjica stradavanja 16 prijeških lavandijera.

-Prvi dio teksta odnosi se na život i stradanje lavandijera, drugi je o Preku te mali prikaz

83

Nesreća koja se dogodila na Dušni dan 2. stu-

tadašnjega težačkog života, svakodnevnih

denoga 1891. godine ostat će trajno zapisana

veza s kopnom, a posebno suživota čovjeka i

kao jedna od najvećih tragedija u povijesti

gajete koja je bila kao član obitelji. Naši gosti,

Preka i otoka Ugljana, a postavljenje inter-

a i svi mlađi naraštaji sada će imati priliku

pretacijske ploče na pet stranih jezika još je

bolje upoznati život lavandijera i težaka te

jedan podsjetnik na taj događaj.

značaj gajete u povijesti Preka, ističe Košta.

-Općina Preko i TZO Preko inicirali su

Matija Babin, Jakova Dorkin, Ivana Dorkin,

izradu interpretacijske ploče kako bi lokalitet

Luce Dorkin, Tomica Dorkin, Tonina Dor-

Vrulja i spomenik lavandijerama bio završen

kin, Gašpa Jurin, Bara Jurin, Ivana Lovrić,

kao cjelina. Ove su godine na vanjskom di-

Šimica Lovrić, Matija Markulin, Matija

jelu spomenika postavljene i kamene ploče s

Martinov, Stoša Mašina, Gašpa Matacin,

imenima svih poginulih lavandijera i njihove

Tomica Matacin i Kate Mazić – 16 prijeških

godine u trenutku stradanja, kaže Ivan Košta,

lavandijera stradalo je u prevrtanju gajete

direktor TZO Preko. Građu za ploču prikupl-

koja je prevozila čisto rublje za zadarske

jali su iz više izvora, uključujući i zadarski

gospodske obitelji.


Posvetu stradalim ženama napisao je i Stjepan Benzon, čije je stihove za pjesmu “Šesnaest lavandijera” 1968. godine uglazbio Ivica Stamać, a otpjevao Vice Vukov. Slikar Milan Generalić iz Hlebina naslikao je sliku “Lavandijere” u tehnici freske, a 1991. glazbeno-scensko djelo “Rekvijem za 16 lavandijera” napisali su Slavko Govorčin i Ivo Nižić. Fotomonografiju “Umorne ruke” vrijednim priješkim ženama posvetio je 2014. godine i pokojni fotograf Senko Sorić. Nesreća se dogodila u 7 sati pokraj otočića Školjića (Galevca), kada se brod u orkanskom nevremenu prevrnuo i potonuo na dubinu od tri metra. Od 31 putnika, sedam muškaraca i 24 žene, stradale su lavandijere koje su pod palubom štitile rublje. Najstarija lavandijera imala je 75 godina, najmlađa 14, a među poginulim ženama bile su i dvije trudnice. Lavandijere su po rublje odlazile u ponedjeljak, a opranu i izglačanu robu vlasnicima su vraćale subotom brodovima na jedra ili vesla. U čast svim priješkim ženama i lavandijerama, mjesni kipar Anselmo Dorkin na Vrulji je podigao spomenik “Naša mati”.

84


KU LT U RA I DRUŠT VO

Nagrada Grada Zadra za životno djelo Mileni Dundov Odlukom Gradskog vijeća Grada Zadra, za

sam svima koji su mi pomogli da izrastem i

naročite uspjehe i najviše zasluge u području

postanem ono što jesam. Važno je znati ko-

kulture i umjetnosti te za promociju kn-

liko je važan naš rad, koliko je kazalište lutaka

jiževne riječi i hrvatske literarne baštine, Na-

važno u životu djeteta, kazala je glumica i

grada Grada Zadra za životno djelo u 2020.

redateljica Milena Dundov.

godini dodijeljena je kazališnoj redateljici i glumici Mileni Dundov.

Podsjetimo, u povodu Dana Općine Preko i nebeskog zaštitnika sv. Mihovila, 2019.

Uz Milenu Dundov, nagrada za životno

godine Milena Dundov dobila je godišnje

djelo dodijeljena je posmrtno i Janku Bob-

priznanje Općine Preko za doprinos u razvo-

etku zbog njegova iznimnog značaja za grad

ju kulture i promicanje otočne baštine.

Zadar.

Godišnju nagradu Grada Zadra dobili su hematologinja Sandra Bašić-Kinda, šahist

85

Na prigodnoj svečanosti koja je u povodu

Saša Martinović, umirovljena sveučilišna

Dana Grada i blagdana Svetog Krševana

profesorica Maximilijana Barančić, neu-

održana na Sveučilištu u Zadru, Milena

roznanstvenik Nenad Šestan i profesorica

Dundov zahvalila je uime svih ovogodišnjih

Jasminka Bašić.Grb Grada Zadra, na prijed-

laureata.

log Gradskog vijeća, dodijeljen je Učeničkoj

- Samo se srcem dobro vidi, ono bitno

zadruzi Maraška, Klaudiu Krizmanu, Cari-

nevidljivo je očima. Zato pronađite to dijete

tasu Zadarske nadbiskupije, Udruzi Kveštura

u sebi, bit će vam život puno lakši. Zahvalna

i posmrtno Vladislavu Tomčuku.

N AŠI ŠKOLJI


Nanine priče Svaku večer u zikvi je mologa zibala i nami priče pričala. Svuoj život je u priče slogala. Neke priče nismo razumili, jerbo smo još moli bili. Sa ka smo narijesli i ljudi postali, život kušali, svih smo se naninih prič sićali i svih razumili. Mercedes Ceda Barić

86


KU LT U RA I DRUŠT VO

Oliver Telac izradio golemu maketu luke za obuku budućih pomoraca Brodovi, makete i glazba životna su strast

makete koja, osim što mladim pomorcima

Olivera Telca iz Sutomišćice. Maketarstvom

treba pomoći da se što bolje pripreme za

se bavi oduvijek, a glas o tome koliko je

buduće zanimanje, mora im na neki način i

uspješan odavno je izašao iz otočnih okvira.

malo zakomplicirati obuku, odnosno plovidbu.

Split Ship Management, jedna od najvećih

– Maketa predstavlja imaginarno mjesto

brodarskih agencija u Hrvatskoj, povjerila

s lukom, kućama, zgradama, restoranom,

mu je nedavno dosad najveći maketarski

hangarima, port-officeom… U mjestu su

posao – izradu primorske luke sa svim sa-

tunel, plaža i mulići, a ispred otočić sa svje-

držajima koja će biti postavljena u njihovom

tionikom. Na obuci će biti tri učenika, kadeta,

trening-centru u Sjevernoj luci. – Riječ je o trening-centru, prvom takve vrste u Hrvatskoj, u kojemu će se obučavati budući časnici. A da bi obuka nautičkih kadrova bila što bolja i kvalitetnija, trenirat će na maketi koja će biti postavljena u bazenu veličine 6×3 metra, objašnjava Telac dok prije transporta u Split početkom lipnja dovršava prve četiri sekcije makete. Naručitelj Split Ship Management dao mu je slobodne ruke tako da je sam izradio i nacrt i sve dijelove

87

N AŠI ŠKOLJI


svatko će imati svoj brodić na daljinsko

posao za istog naručitelja: makete brodo-

upravljane i simulirat će ulaz i izlaz iz luke,

va, veličine 6-7 metara, koje će se također

odnosno mjesta. Sve će biti osvijetljeno led

koristiti za vježbanje budućih pomoraca u

lampicama, a na đigama će isto svijetliti

60-metarskom bazenu na Divuljama u Splitu

lanterne. Komisija će pratiti njihovu plovid-

sa simulatorom Sueskog kanala.

bu i na temelju pokazane spretnosti i znanja donijeti ocjenu, dodaje Telac. Maketa će biti velika koliko i bazen, imat će nekoliko sekcija, dijelovi su izrađeni od drveta, metala, plastike, koristio je umjetnu i prirodnu travu i sve je ručni rad. – Nakon četiri mjeseca svakodnevnog posla, u Split odlaze četiri sekcije i kad ih postavimo, vidjet ćemo što sve nedostaje te ću ih postupno popunjavati, kaže i najavljuje novi

S I JEČA N J 2 0 2 1 .

88


KU LT U RA I DRUŠT VO

Velika proslava pet stoljeća doseljenja predaka sadašnjih stanovnika otoka Rivnja U povodu rivanjskoga jubileja objavljena je

loza otišla preko mora u talijansku provinciju

knjiga pjesama pod nazivom „Mirno more i

Molise i sada tamo žive pod prezimenom

nemirno kopno“.

Radolla, a druga je išla put Ravnih kotara i

Nekadašnji pomorski časnik, potom zapov-

potom se preselila (muž i žena) na sigurniji

jednik broda, pa profesor nautičkih pred-

otok, preko Ugljana na Rivanj, kod ondašn-

meta u Pomorskoj školi i, kao umirovljenik,

jega vlasnika otoka Marka Antuna Benje, da

postade poeta – Ratko Radulić, objavio je kn-

mu budu čuvari stoke.

jigu pjesama na rivanjskom govoru. Zbirku čini više od stotinu uradaka, a počinje odom

Otok je bio i prije naseljen. Prvi popis

Moj Rivanj:

stanovništva zadarskih otoka sačinio je 1527. godine kapetan Zaharije Vallaresco, pa navo-

Moj Rivanj je pravi raj

di za Rivanj 40 stanovnika. Znači, tada je na

Prirodan i divlji gaj.

otoku bilo 37 duša u naselju na Lokvi, u uvali

I po ljetu i po zimi

preko puta ugljanskih Mulina i troje Radulića

Odmor pravi u divljini.

u novoformiranom naselju koje postoji i danas. Cijelo tadašnje stanovništvo na Lokvi

I po jugu i po buri

nestalo je zbog pljačke i pokolja te odvoza u

Nema žurbe, nema brige,

ropstvo, a ostali su samo Radulići na sredini

Samo relax

otoka. O tome piše akademik Petar Šimuno-

Uz čašicu i uz knjige.

vić u knjizi Hrvatska prezimena – podrijetlo, značenje, rasprostranjenost.

Barka čeka i udica, Vrša, mriža i družica.

Drugi popis stanovništva zadarskih otoka,

Sve je lipo ko u raju

dosta detaljniji, objavio je 1608. godine za-

U mom dragom zavičaju.

darski knez Oktavijan Mocenigo, i za Rivanj navodi podatak da otok ima 20 stanovnika,

Tako je počelo obilježavanje velikog jubileja

od čega dva starija muškarca, pet mlađih

– pet stoljeća doseljenja predaka sadašnjih

muških sposobnih za rad, šest žena, tri dječa-

stanovnika otoka Rivnja. Naime, 8. kolovo-

ka i četiri djevojčice.

za 1520. godine na tom se otoku rodio prvi stanovnik Matij Radulić pa njegovi baštinici

Dakle, prvorođeni Matij imao je dva sina –

obilježavaju 500. obljetnicu i to 18. kolovoza

Matija i Mihovila, svećenika-glagoljaša, a bio

na dan svete Jelene Križarice, nebeske zaštit-

je don Miho i župnik na Sestrunju i kapelan

nice Rivnja.

u Zapuntelu. U zadarskoj Kuriji bilježi se kao kurat i prezime mu pišu Raduglus,

Dakle, početkom 16. stoljeća sa zapadnog

a spominje ga i poznati povjesničar kn-

dijela Dubrovačke republike, pred turskom

jiževnosti s Krka Ivan Milčetić u svom djelu

najezdom ljudi su bježali na zapad. Tako je

Hrvatske glagoljske bibliografije.

jedna skupina Radulića sa stonskoga područja krenula prema zapadu, od kojih je jedna

89

Don Mihin nećak Jadrij rođen 1600. godine

N AŠI ŠKOLJI


otišao je u vlaštvo na Sestrunj i tamo prenio

Fatovići se sreću i u Drnišu, Puli, Ljubljani,

prezime, pa se i danas te obitelji po kući zovu

na Sestrunju, Ugljanu…

Jadrini, a na Rivnju se 1698. godine rodila Jerka i njoj je u vlaštvo došao sa Sestrunja

„Još nas ima – još smo tu!“ pisalo je na trans-

Šime Fatović Baran i donio na Rivanj drugo

parentu izvješenom u središtu sela na obali,

autohtono prezime Fatović. Te se obitelji do

gdje su se domaćini sa svih strana okupili,

danas zovu Baranovi.

zajedno sa svojim gostima, da proslave tu značajnu obljetnicu – 500 godina od rođenja

Pored Radulića i Fatovića rivanjska su

prvog stanovnika otoka – Matija Radulića.

prezimena Mustać i Grbić, koji su sredinom

Misno slavlje i procesiju oko crkve predvodio

prošloga stoljeća došli iz Privlake na otok

je župnik sa Sestrunja don Zdenko Dundo-

i priženili se za Fatovićevu i Radulićevu

vić, a sveticu – kip svete Jelene nosile su po

nevjestu. Eto, najviše stanovnika bilo je na

tradiciji rivanjske djevojke. Slavlje je trajalo

Rivnju 1921. godine – 110, a danas poslije 500

do kasnih noćnih sati u središtu mjesta – na

godina ostalo je samo 15 stalnih stanovnika,

rivi.

veći broj živi u Zadru, nešto manje u Rijeci, Zagrebu, Splitu, Dubrovniku, a Radulići i

S I JEČA N J 2 0 2 1 .

Ladislav Radulić

90


KU LT U RA I DRUŠT VO

Na novouređenoj rivi u Malom Lukoranu proslavljen blagdan sv. Ante Misnim slavljem koje je predvodio kaljski

mještani Malog Lukorana i KUD sv. Ante iz

župnik don Mario Akrap, ispred kapelice sv.

Lukorana. Nakon mise i blagoslova djece, feštu

Ante u Malom Lukoranu 13. lipnja svečano je

kod središnje rive pripremila je Udruga Bura

proslavljen blagdan svetoga Ante Padovanskog.

iz Malog Lukorana, a bila je to prilika i za obilježavanje 30. godišnjice organizirane proslave

Vjernici iz susjednih župa, Sutomišćice i

blagdana sv. Ante u tome malome mjestu.

Lukorana, ali i Preka, Poljane, Ugljana, Kali i Kukljice, te brojni vikendaši iz Zadra, i

– Ova proslava i fešta nakon misnoga slavlja

ove su se godine okupili u velikom broju

nama u Malom Lukoranu puno znači jer

na svečanosti koju zajednički pripremaju

je to prilika da se nakon zimskih mjeseci ponovno družimo na otvorenom s prijateljima koji dolaze s cijelog otoka i vikendašima iz Slovenije, Zagreba, Bjelovara i drugih mjesta. Želja za druženjem ove je godine bila još izraženija zbog gotovo tromjesečne izolacije izazvane epidemijom koronavirusa.

91


Svi mještani, članovi udruge, Općina Preko i Turistička zajednica pomogli su nam u organizaciji fešte, ali i uređenju središnje rive na kojoj je Marin Hrabrov otvorio beach-bar Tramontana, komentirao je predsjednik Udruge Bura Damir Korenov. Na mjestu starog kafića, na mulu na kojemu je postavljena i unikatna Petrova klupa, Marin Hrabrov otvorio je beach-bar, a u uređenje rive, betoniranje, zidanje velikih kamenih pitara s tamarisima i cvijećem i postavljanjem nove rasvjete, javnog WC-a i klupa uključila se i Općina Preko, koja je za taj dio radova izdvojila 130.000 kuna.

92


KU LT U RA I DRUŠT VO

“Balada o zvijezdi” – snimljen spot za novu pjesmu Olivera Telca Punih četrdeset godina jedna zvjezdana

noći koju je pretočio u pjesmu “Balada o zvi-

oceanska noć živjela je u stihovima na

jezdi”. U snimanju spota sudjelovalo je 30-ak

komadiću papira brodskog spomenara.

djece iz Sutomišćice, Poljane, Kali i Kukljice,

Novi život prošle zime udahnula joj je glazba,

a pjesmu je otpjevao u duetu s Katarinom

a potkraj lipnja likovi su oživjeli u spotu

Blaslov iz Kali.

koji je Oliver Telac sa suradnicima snimao u Prtljugu, Sutomišćici, Poljani i na trajektu

– U Prtljugu smo snimali ribarske scene, a

“Biokovo” u Preku.

u glavnim ulogama su bili otac i sin, oboje ribari, Nikola Grgurev i njegov mali Lars.

– Pjesmu sam napisao 1980. godine na brodu

Sutomišćica je snimana dronom kako bi se

“Heroj Paić”, na kojemu sam šest mjeseci

snimak cijelog mjesta iz zraka stopio s tekstom jer se u pjesmi spominje rodni zavičaj. Na punti sv. Petra u Poljani snimali smo veći dio, scene u kapeli, ispred nje i na plaži. -Okupili smo dječji bend i male pjevače koji su zagrljeni pjevali iza njih, a valcer su otplesala djeca iz Kali u kaljskoj nošnji. U bendu su Simona Šimićev, harmonika, Ivan Mičić, bubanj, Ivona Grgurev, zvončići i šuškalice, Mateo Jurina, tamburica, Lea Mičić, violina, te na gitarama Roberta Đonlić i Marija Eufemija Ortulan, navodi Telac te kaže kako je aranžman za pjesmu napravio Renato Babić,

plovio na ruti Mediteran – zapadna Afrika –

violinu je odsvirala Dora Kanjer, harmoniku

Australija – Tasmanija – Novi Zeland. Nakon

Mate Olić, gitare i mandoline Renato Babić, a

što smo u večernjim satima isplovili iz Cape-

produkciju potpisuje Branko Berković.

towna, šetao sam po krmi i zadivljeno gledao nebeski svod razmišljajući o rodnom

Spot su snimali Tomislav Ivanov i Marin

kraju. Na komandnom mostu kapetan

Gospić (dron), back vokali su Ana i Renato

Dražen Komerički rekao mi je: “Oli, vidi

Babić, pjesma je snimljena u studiju Ivana

lipote od neba i od zvizda!

Grancarića i Renata Babića, a završna produkcija u studiju Branka Berkovića.

Ovo se ne vidi svaki dan.” Komentirao sam da bi o tim zvijezdama trebalo napisati pjesmu i te noći na šteki cigareta napisao sam stihove za pjesmu koju sam složio za duet. Nakon točno 40 godina sretan sam što je pjesma otpjevana, a njeni stihovi više nisu samo blijeda slova na papiru, prisjeća se Oliver Telac, autor stihova i glazbe, nezaboravne

93

N AŠI ŠKOLJI


Botužunić Nana po konobi ništo bahćorila, po butužinić unefol rinula. Na tloh je po lipo se razbi i u duge učini. Ka je vidila ča je učinila, duge pokupila, po ih izgorila, a obruči sakrila. Dido nakoni zavrh puojti kopati, da će bivonde u butužinić naliti, u konobi ga nider ni viti, pa ga poče iskati. ‘’Jučijer je vuode, baš vuode za brukvun visi. Di je kvragu nesto, Nikomu ga nisan do.’’ Moli je ču, i prije nego ča je nana muot prstun učinila da muči, moli je izusti. ‘’Nana ga je razbila I u špaheru izgorila.’’ ‘’Ti ženo, nika nisi pametna bila. Mogo san ga načiniti, A ti ga puojti izgoriti. Ma nisan ni jo pri pameti baš bi, ka san tebe oženi.’’ Mercedes Ceda Barić

94


KU LT U RA I DRUŠT VO

Udruga Harmonija pokrenula akciju besplatne sterilizacije mačaka na Ugljanu Velik broj napuštenih odraslih mačaka i

udrugama za zaštitu životinja u Hrvatskoj te

mačića dugogodišnji je problem na svim

im pomažu da provode takve projekte.

otocima pa i na Ugljanu. -Sterilizacije i kastracije jedina su humana Problem bi bio mnogo manji kada bi se

metoda kojom se postiže i održava zdravlje

vlasnici češće odlučivali na sterilizaciju i

mačje populacije i kontrola razmnožavanja,

kastraciju te sustavno brinuli o napuštenim

posebno mačaka koje izlaze van i slobodno

životinjama.

se kreću. Na otocima je najčešće prekomjeran broj mačaka i mačića, ljeti dođu turisti i

Upravo s tim ciljem nedavno je osnovana

hrane mačke, one imaju po 2-3 legla godišnje

Udruga Harmonija Ugljan, iza koje stoje

i mačići najvećim dijelom umiru od bolesti i

Tajana i Mihovil Barančić, ujedno i suvlasnici

gladi tokom zime.

u tvrtki Natura Adriatica d.o.o. Ugljan, koja je prošle godine otvorila kamp u uvali Suha.

-Kastracija se preporučuje i za mačore jer se

Tajana i Mihovil dugogodišnji su donatori

nekastrirani mačori tuku s drugima za ženke, neredovito jedu i ne vraćaju se doma po nekoliko dana ili dolaze s ožiljcima i ugriznim ranama, iscrpljeni i zaraženi različitim bolestima, objašnjava Tajana te ističe da su sterilizirane mačke i kastrirani mačori dokazano zdraviji i dulje žive. I veterinarska struka preporučuje sterilizaciju/kastraciju neovisno o životnoj dobi mačke, a kod mladih mačaka preporučuju obaviti zahvat prije prvog tjeranja u starosti između 5 i 7 mjeseci.

95

N AŠI ŠKOLJI


-U posljednja dva mjeseca, u suradnji s vo-

Potporu cijelom projektu dala je i Općina

lonterima, koje predvodi naša Tereza Cvet-

Preko, a načelnik Jure Brižić najavljuje da

nić, te stanovnicima Ugljana, sterilizirano je

će na adrese svih kućanstava s računima za

više od 230 mačaka. Volonteri su ključni u

vodu stići i informativni letak o akciji sa svim

ovakvoj akciji i bez njih, kao i bez suradnje

podacima kome se i kako treba obratiti za

stanovnika otoka, nema rezultata, kaže te

pomoć oko sterilizacije ili kastracije.

napominje da ovdje nije riječ o azilu i skupljanju napuštenih mačaka i mačića.

Iz Udruge Harmonija, pak, napominju da je proces takav da se svatko tko hrani mačke,

-Udruga će se fokusirati isključivo na projekt

skrbi o njima, dolaze mu u dvorište i slično,

sterilizacije jer je to jedino dugoročno rješen-

treba javiti volonterki Terezi Cvetnić na broj

je. Bit ćemo aktivniji u zimskim mjesecima

099 364 0033. S njom će se dogovoriti detalji

te se nadamo da ćemo do početka sljedeće

i plan dolaska volontera na lokaciju.

turističke sezone sterilizirati još najmanje 300-400 mačaka. Teško je reći koliko mačaka

-Ako su mace divlje i ne daju se uhvatiti, naši

ima na otoku, neke procjene govore o 0,3-

volonteri imaju potrebnu opremu i iskustvo

0,4 mačke po stanovniku, što bi značilo da

pa će to obaviti. Također, svaka mačka koja

na Ugljanu ima i do 3000 mačaka. Također,

će biti obuhvaćena ovom akcijom, ujedno

procjenjujemo da ih je trenutačno sterilizira-

će biti tretirana protiv vanjskih i unutarnjih

no i kastrirano oko 500, što je oko 15 posto,

nametnika, kaže Tajana Barančić te poziva

dodaje Tajana Barančić.

stanovnike otoka Ugljana da se priključe ovoj akciji i da se jave na navedeni kontakt.

Poručuje i da se nitko ne treba bojati da će mačaka nestati jer nikad nije moguće sve sterilizirati i uvijek će biti mačića, ali u manjem broju te s većom šansom za preživljavanje i dug i zdrav život. Udrugu i projekt primarno financiraju osnivači iz svojih privatnih izvora kako bi sterilizacije vlasničkih i skrbničkih mačaka za stanovnike otoka bile potpuno besplatne. Naravno, ako netko želi pomoći donacijom, može to uvijek učiniti na IBAN: HR8124020061101002987.

S I JEČA N J 2 0 2 1 .

96


KU LT U RA I DRUŠT VO

Ugljan u cvijeću: Nagrađeni najljepši vrtovi i okućnice Tradicionalno, već 18 godina, početak rujna

svome vrtu, kaže Marina Belić Telac, direk-

rezerviran je za manifestaciju Ugljan u

torica TZM Ugljan.

cvijeću u sklopu koje TZ mjesta Ugljan nagrađuje najljepše vrtove i okućnice na

Uz djelatnike TZM Ugljan, vrtove i okućnice

svom području.

ocjenjivali su članice i članovi Udruge Điran. Priznanja su dodijeljena u sljedećim kat-

-Zbog trenutačne situacije izazvane koro-

egorijama: najljepša terasa ugostiteljskog

navirusom, nažalost, izostala je središnja

objekta, najljepši vrt i okućnica kuće za

svečanost podjele priznanja i nagrada na-

odmor te najljepši vrt i okućnica domaćeg

jboljim vrtlarima. Uz poštivanje svih epide-

stanovništva.

mioloških mjera, priznanja su vlasnicima

97

najljepših vrtova i okućnica mjesta Ugljan

Priznanje za najljepšu terasu ugostiteljskog

ipak dodijeljena pojedinačno, svakome u

objekta ove godine osvojila je Pizzeria Azur.

N AŠI ŠKOLJI


Treće mjesto u kategoriji najljepši vrt i okućnica kuće za odmor osvojila je Lidija Menard, drugo mjesto pripalo je Ludmili Lamprechtovoj, a prvo mjesto osvojio je Dalibor Štefanik. Treće mjesto u kategoriji najljepši vrt i okućnica domaćeg stanovništva osvojila je Tajana Štrmelj, drugo mjesto Godiva Vukić, a za prvo mjesto nagrađena je Gordana Torbarina. Vlasnici nagrađenih vrtova i okućnica, osim priznanja, dobili su i poklon-bon za robu iz vrtnog programa u trgovini Bure d.o.o. u skladištu, koji mogu iskoristiti do 31. kolovoza 2021. godine. Fotografije Maja Dešpoja

S I JEČA N J 2 0 2 1 .

98


Svijet kao cvijet Kroz jedan cvijet ja vidim cijeli svijet. Šarolikih boja jato je pjesma moja. Cvijeće u vrtu, ljudi u šetnji i moje male šale, to su moje radosti male. Volim cvijeće, volim ljude dobre i one druge što nemaju sluha za cvijeće ni za druge ljude. Violeta Nižić

99


100


KU LT U RA I DRUŠT VO

U ugljanskom Varošu dovršena mozaik-klupa s lokalnim obilježjima mjesta Dvije velike fafarikule kraj zoga, crkvica sv.

Napominje kako je u planu da djelatnici

Hipolita, demižana s vinom i košara s voćem

općinske komunalne tvrtke Obala i parko-

krase od sredine rujna, kada je utisnuto posl-

vi fugiraju Varošku klupu, a ona se odmah

jednje stakalce, Varošku klupu u ugljanskom

“baca” na novi projekt.

zaseoku Varošu. Deseta je to unikatna klupa koju je na po-

-Riječ je o Antičkoj klupi u Mulinama, koju

dručju Općine Preko osmislila i napravila

su, kao i nekoliko prethodnih, u betonu

samouka umjetnica Božica Kliman u sklopu

izlili općinski komunalni djelatnici. Klupa

projekta TZ mjesta Ugljan “Svako misto svoju

je postavljena pokraj replike starog antičkog

klupu ima”.

mlina za masline, a u punom sjaju trebala bi zasjati uoči sljedeće turističke sezone, kada

-Nažalost, epidemija izazvana koronavi-

će iz tiska izaći i brošura o mozaik-klupama

rusom utjecala je i na ovaj projekt, ali ga,

koju zajednički pripremaju TZ mjesta Ugljan

srećom, nije uspjela stopirati. Žao mi je što

i Udruga Mozaik, otkriva gospođa Kliman.

u lipnju nismo mogli svečano otvoriti klupu koju sam prošle jeseni dovršila u uvali Bata-

Ističe kako je i ovoga puta imala odlične

laža, ali nadam se da ćemo do sljedećega ljeta

pomagače, Gallu Soldan, Andreju Višić i

imati povoljniju epidemiološku situaciju i

Marinu Strihić, te ostale mještane Varoša koji

prirediti malu feštu. Isto će biti i s Varoškom

su pomagali oko rasvjete, pekli frite, donos-

klupom, koju u šali zovemo korona-klu-

ili piće… Posebnu zahvalu upućuje gospođi

pa. Bitno je da smo je ipak uspjeli dovršiti,

Ivanki Bahun iz Vinice pokraj Varaždina koja

koliko god smo radili u drukčijim uvjetima,

je donirala mozaik-stakla.

s ograničenim brojem pomagača, navodi autorica i dobri duh cijelog projekta.

101

N AŠI ŠKOLJI


Preminuo don Antun Pećar, bivši župnik Župe Sutomišćica – Poljana Velečasni Antun Pećar preminuo je 2. prosinca

Župe Uznesenja Blažene Djevice Marije u

u 70. godini života i 40. godini svećeništva. Bio

Pokupskom (2016. – 2020.) i supsidijar u

je svećenik Zadarske nadbiskupije na službi u

Župi sv. Petra ap. u Ivanić-Gradu (2020.).

Sisačkoj biskupiji, objavila je agencija IKA.

Uoči Cvjetnice 2017. godine, članice i članovi KUD-a Sv. Mihovil iz Poljane posjetili su

Rodio se 13. lipnja 1951. u Gornjoj Jelenskoj

svoga bivšeg župnika don Antuna Pećara u

od oca Antuna i majke Elizabete rođ. Trste-

novoj Župi Pokupsko u jugoistočnom dijelu

njak. Osnovnu školu pohađao je u Ivanić-

Zagrebačke županije, gdje su nakon nedjel-

Gradu, a srednju školu u Zagrebu. Teologiju

jne mise izveli svoj oratorij “Muka čovika na

je studirao na sveučilištu La Pierre Qui Virre

škoju”.

u Francuskoj i na Filozofsko-teološkom institutu u Zagrebu. Osim teologije, studirao je i

Velečasni Pećar pokopan je 5. prosinca na

duhovnost u KBR-u, u Remetama u Zagrebu.

Gradskom groblju u Ivanić-Gradu.

Za svećenika je zaređen u Beogradu, 10. svibnja 1981. Na službi je bio u Beogradu župi Krista Kralja (1981. – 1985. i 1988. – 1991.), Boru (1985. – 1988.), Nišu (1991. – 2002.) Bio je direktor Caritasa Beogradske nadbiskupije (1989.) i direktor Caritasa Jugoslavije (1994.). Potom je bio župni suradnik i kapelan kod benediktinki na Pagu (2002. – 2008.) i Sutomišćici i Poljani (2008. – 2016.), te župnik

S I JEČA N J 2 0 2 1 .

102


KU LT U RA I DRUŠT VO

Željko Jerolimov iz Preka ponovno kandidat za nagradu Suncokret ruralnog turizma Hrvatske Potkraj prošle godine, osmi put zaredom,

zaštićenih i marketinških oznaka: Zaštićena

otvorene su prijave za nacionalne nagrade

oznaka zemljopisnog podrijetla, Zaštićena

Suncokret ruralnog turizma Hrvatske 2020.,

oznaka izvornosti, Zajamčeno tradicionalni

koja je sada dobila i engleski dodatak Sun-

specijalitet, Eko proizvod, Hrvatski otočni

flower Award i najavila međunarodni karak-

proizvod i druge marketinške oznake.

ter projekta.

Projekt se dosad održavao pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma i uz potporu

Inicijator i organizator akcije Hrvatska udru-

Hrvatske turističke zajednice, ali i drugih

ga za turizam i ruralni razvoj „Klub članova

resora i institucija.

Selo“ godinama se intenzivno i sustavno bavi poticanjem razvoja ruralnog turizma,

Zadarska županija ovoga puta ima 18 k

podržavanjem i kreiranjem projekata u

andidata za nagradu, među kojima je devet

ruralnim prostorima, opstankom i razvojem

otočnih OPG-ova, obrta i kućnih radinosti,

hrvatskog sela.

i to s Ugljana, Pašmana, Iža, Dugog otoka i Paga:

Nagrada Suncokret ruralnog turizma Hrvatske – Sunflower Award dodjeljuje se u sedam

Željko Jerolimov, Preko – Drvena trodi-

kategorija: Turistička seljačka gospodarstva,

menzionalna zidna mapa Hrvatske – zidna

Tradicijska (ruralna) domaćinstva, Tradicijska

dekoracija, uređenje interijera

(ruralna) gastronomija, Vinski turizam, Ak-

Drvena trodimenzionalna zidna mapa

tivni turistički sadržaji u ruralnom prostoru,

republike Hrvatske – zidna dekoracija –

Ruralno turistički projekti i Projekti/nositelji

uređenje interijera domaćinstava, ugostiteljskih objekata, ureda. Slaže se u dijelovima, po županijama, što je naposljetku rezultat prikaz Lijepe Naše u obliku 3D-a. Željko Jerolimov kandidiran je u kategoriji Aktivni turistički sadržaji u ruralnom prostoru. OPG Matulić, Pašman – Otočni paket emocija Vlasnici OPG-a Matulić, supružnici Ana i Krsto Matulić iz Pašmana, postali su zaštitni znak kvalitete utemeljene na otočnoj tradiciji. Predstavnici su nove, mlade generacije koja je shvatila da je otočna izolacija zapravo izvor beskrajne kreativnosti. A da njihova maštovitost i inovativnost uistinu nemaju granica, dokazuju svojim kozmetičkim i

103

N AŠI ŠKOLJI


prehrambenim proizvodima koji su postali

vog drva

must have. Kandidirani su u kategoriji Nos-

OPG Denis Barić ima registriranu dopunsku

itelji zaštićenih i marketinških oznaka.

djelatnost za izradu rukotvorina povezanih

OPG Žampera, Žman – Sinergija otočne

s tradicijskim vještinama i omogućavanje

gastronomije i robinzonskog odmora

edukacijskih praktikuma i sudjelovanje na

Obitelj Žampera vodi poljoprivredno

manifestacijama prikazivanjem aktivnosti i

obiteljsko gospodarstvo u Žmanu na Dugom

djelatnosti OPG-a vezanih s ruralnim običa-

otoku. Težište poslovanja je proizvodnja

jima i tradicijskih vještina otoka Iža. Kan-

kozjeg sira i maslinova ulja, a njihovi proiz-

didirani su u kategoriji Nositelji zaštićenih i

vodi nose certifikate koji potvrđuju prirodnu

marketinških oznaka.

i ekološki prihvatljivu obradu i proizvodnju. Kandidirani su u kategoriji Turistička seljačka

OPG Zubović, Pag – Paški sir

gospodarstva.

Udruga proizvođača Paškog sira okuplja 13 registriranih proizvođača sira među kojima

OPG Neven Brzić, Tkon – Mini proizvodnja

su i tri najveće sirane na Pagu-Paška sira-

na Marinom krču

na, Sirana Gligora i Sirana MIH. Zaštićena

Atraktivna lokacija imanja Marin krč u

oznaka izvornosti dobivena je potkraj 2019.

vlasništvu OPG-a Neven Brzić iz Tkona koje

godine. Vještina izrade i znanje prenose

se nalazi na južnoj strani otoka Pašmana,

se s generacije na generaciju, proizvodnja

okruženo suhozidima unutar kojeg se nalazi

mlijeka i sira provodi se u točno definiranoj

obnovljeni maslinik sa 160 stabala maslina,

regiji (otok Pag), sir je karakterističan za kraj

obitelj magaraca i jato kokoši, a iz kojeg se

u kojem se proizvodi, ima svoju originalnost

pruža prekrasni pogled na Donje more i

i autentičnost. Kandidirani su u kategoriji

brojne otočiće. OPG Neven Brzić proizvodi

Nositelji zaštićenih i marketinških oznaka.

na tradicionalan način i maslinovo ulje te od magarećeg mlijeka domaće sapune i prirod-

Konoba Nono, Kolan

nu kozmetiku. Kandidirani su u kategoriji

Konoba Nono je obiteljska konoba koja nas-

Nositelji zaštićenih i marketinških oznaka.

tavlja davno započetu tradiciju djeda Ivana, po kojem je i konoba dobila naziv – Nono

Ivan Longin, Tkon – Pajeti i bokobrani

(djed). Tradicionalna konoba, smještena u

Domaća radinost Ivan Longin bavi se

središtu Kolana i nezaobilazno je mjesto za

ručnom izradom pajeta, bokobrana i pan-

sve ljubitelje tradicionalne kuhinje. Kan-

dula za brodove. “Sve ovo izrađujem kao

didirani su u kategoriji Tradicijska (ruralna)

uporabne predmete i kao suvenire u mini

gastronomija.

verziji. Kako se i sam bavim ribarstvom te sam porijeklom iz najribarskijega mjesta Kali

OPG Ante Prtorić, Kolan – Autohtona

s otoka Ugljana, ovu vještinu sam naučio od

ekogastronomija otoka Paga

mog punca pomorca pokojnog Krunoslava

Gostima se nudi domaća hrana pripremljena

Radovića iz Tkona. Sada živim u Tkonu i

na autohtoni način te interpretacija jela na

nastavio sam ovu vrijednu tradiciju ručnog

moderan način s autohtonim namirnica-

pletenja brkova i pajeta od konopa, koji osim

ma. Način pripreme hrane odvija samo na

dekorativne imaju i uporabnu vrijednost”,

mikrolokaciji mjesta Kolana koja se prenosi

kaže Ivan. Kandidiran je u kategoriji Nositelji

naraštajima. Kandidirani su u kategoriji Tu-

zaštićenih i marketinških oznaka.

ristička seljačka gospodarstva.

OPG Denis Barić, Veli Iž – Uzgoj i proizvod-

Fotografije klubselo.hr

nja ulja, sapuna, čaja i suvenira od maslino-

S I JEČA N J 2 0 2 1 .

104


E KOLOGI J A

Količina kiše u Lukoranu – zmorac u 2020. Godini Prošla je i 2020. godina. Godina, koja će na

2008. Do 2020. godine iznosi 925 litara

svjetskoj razini ostati zapamćena te se u pov-

(vidi Tab. II). Iz Tablice III je vidljivo da su

ijesti spominjati po novoj bolesti nazvanoj

unutar promatranog vremena bile još dvije

COVID-19 koju je prouzročio koronavirus.

godine s manjom količinom kiše. Bila je to

Bolest od koje je umrlo skoro dva, a oboljelo

2011., s najnižom količinom kiše od 565 litre,

te 2018. godina sa 660 litara. Ali, niti jedna KOLIČINA KIŠE U LUKORANU – ZMORAC U 2020. GODINI

više od 100 milijuna ljudi.

godina nije imala lošiji raspored padanja

Nažalost, pored toga, Hrvatsku je u dva

kiše kao 2020. Od 1. siječnja do 30. rujna

navrata zahvatili potresi jačine više od dva

(devet mjeseci) palo je samo 287 litara, a od 1.

stupnja Merkalijeve koji su za sobom Prošla je i 2020.skale, godina. Godina, koja

do 31. razini prosinca (tri mjeseca) – 390te se u ćelistopada na svjetskoj ostati zapamćena litara. Ili, ako promatramo prvu polovicu povijesti spominjati po novoj bolesti nazvanoj COVID-19 koju je prouzročio štetu. koronavirus. Bolest od koje je umrlo skoro dva, a oboljelo više od 100 milijuna ljudi. ostavili ljudske žrtve i veliku materijalnu

I kiša koja je padala tijekom godine nije nam

Nažalost, pored toga, Hrvatsku je u dva navrata zahvatili potresi jačine više od dva stupnja Merkalijeve skale, koji su za sobom ostavili ljudske žrtve i veliku materijalnu padanja. Pa evo što sam zabilježio u godini štetu. za koju nitko ne bi poželio da se ponovi. bila sklona, niti po količini, niti po razdoblju

I kiša koja je padala tijekom godine nije nam bila sklona, niti po količini, niti po Palitre evoilišto sam zabilježio u godini za koju nitko ne bi poželio da se 54 razdoblju kišna dana,padanja. što je za 248 27 posponovi. to manje od prosjeka, koji za razdoblje od Iz Tab. I vidi se, da je palo 677 litara kiše u

Tab. I. KOLIČINA KIŠE U LUKORANU – LUKORANU ZMORAC U 2020. GOD. 1. Siječanj 2. Veljača 3. Ožujak 4. Travanj 5. Svibanj 6. Lipanj 7. Srpanj 8. Kolovoz 9. Rujan 10. Listopad 11. Studeni 12. Prosinac Ukupno : 105

3 litre u 2 kišna dana 9 „ 3 „ 35 „ 4 „ 10 „ 3 „ 9 „ 5 „ 68 „ 4 „ 4 „ 1 „ 54 „ 5 „ 95 „ 8 „ 117 „ 8 „ 128 „ 2 „ 145 „ 9 „ 677 litre u 54 kišnih dana

Tab. II.

PROSJEK KIŠE U OD 2008. DO 2020. 89 82 59 54 68 40 38 32 120 98 144 101 925

litre „ „ „ „ „ „ „ „ „ „ „ litre N AŠI ŠKOLJI


godine, doba kada kreće vegetacija, uočit

I na kraju još jedan zanimljiv podatak! U

ćemo još poražavajući odnos – pale su samo

studenom, koji je najkišovitiji mjesec sa 144

134 litre.

litara na ovom području, u dva kišna dana palo je 128 litara, od kojih je 4. studenoga

U zadnjoj tablici, čitatelji koji pozornije

palo 120 litara, dok su u Zadru pale „samo“

promatraju ove podatke–brojke, opazit će da

92 litre.

su dva mjeseca uzastopce (veljača i ožujak) 2012. godine te dva prosinca u dvije godine

Lukoran, 6. siječnja 2021.

uzastopce (2015. i 2016.) bili bez kapi kiše.

Slavko Bačić

Tab. III. I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII.

KOLIČINA KIŠE U LUKORANU – ZMORAC OD 2008. DO 2020.

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 83 213 198 28 10 5 113 152 5 0 93 63 62 32 0 68 85 50 29 116 54 21 93 24 42 53 86 23 56 21 13 14 38 47 11 13 23 45 0 2 7 68 113 18 113 38 160 37 156 170 127 164 189 46 142 129 145 131 124 176

UK: 683

1155

1131 565

2013. 152 90 148 76 165 63 3 62 162 126 199 14

803 1260

2014. 107 257 62 91 30 48 306 51 325 13 188 229

2015. 62 123 29 21 101 13 7 34 55 233 61 0

1707

739

2016. 2017. 2018. 93 63 58 124 97 93 79 43 102 40 39 12 133 27 81 37 17 33 0 5 14 65 0 54 133 365 18 75 45 41 177 126 101 0 51 53 956

878

660

2019. 2020. 90 3 2 9 18 35 61 10 100 9 1 68 28 4 10 54 85 95 65 117 221 128 121 145 846

677

S I JEČA N J 2 0 2 1 .

Iz Tab. I vidi se, da je palo 677 litara kiše u 54 kišna dana, što je za 248 litre ili 27 posto

106


E KOLOGI J A

Eko-aktivisti i umjetnici upozorili u Preku na katastrofalno zagađenje podmorja Da neprestano treba djelovati, educirati i

ronilac, rođeni Prečanin, koji svaki slobodan

govoriti o tome koliko je zagađen okoliš koji

trenutak provodi u podmorju Preka i vadi

nas okružuje, upozorili su početkom kolo-

desetljećima nagomilano smeće.

voza u Preku ekološki aktivisti Jelena Rušev Mogilevskij i Nikola Đaković te slikari Irena

Ima tu, kaže, svega, od brodskih i automo-

Skirić Rančić i Bogdan Mogilevskij.

bilskih akumulatora, guma, stakla, sitnog namještaja, brodske opreme, ugostiteljskog

Prijateljsko druženje i zajednički interesi,

inventara…

usmjereni prije svega na ekologiju, rezultirali su spontanim postavljanjem umjetničke

-Situacija je uistinu zabrinjavajuća, dodaje Je-

instalacije “Sumrak civilizacije” ispred TZO

lena Rušev Mogilevskij, čiji se suprug Bogdan

Preko kako bi goste, a još više domicilno stanovništvo upozorili na katastrofalno zagađenje podmorja. -Ljudi uopće nemaju predodžbu, koliko god da se o tome u posljednje vrijeme govori, koliki su razmjeri zagađenja podmorja. Ne samo u Preku i na otoku Ugljanu, nego općenito u Hrvatskoj. Zagađenje mora i oceana, rijeka i jezera, globalni je problem i ako to ne osvijestimo, smeće će nas jednostavno pojesti, govori Nikola Đaković, ekološki aktivist i

107

N AŠI ŠKOLJI


također bavi ronjenjem i uvijek se spremno

Ova mala ljetna umjetničko-ekološka akcija,

odaziva na ekološke akcije čišćenja podmorja.

kažu svi sudionici, samo je početak i najava

Tako je, dodaje, bilo i ovoga puta, iako je sada

aktivnijeg djelovanja i educiranja svih gen-

riječ o umjetničkoj instalaciji koja također

eracija jer je i odgovornost za uništavanje i

treba upozoriti, osvijestiti i educirati ljude da je

očuvanje prirode na svima.

doslovno riječ o sumraku civilizacije.

S I JEČA N J 2 0 2 1 .

108


E KOLOGI J A

Iz podmorja Sutomišćice izronjene četiri tone otpada Samo dan poslije obilježavanja Svjetskog

sudoper i kupaonsku katu te bezbroj sitnih

dana zaštite okoliša, 6. lipnja su iz podmorja

otpadaka plastike i metala.

Sutomišćice izvučene oko četiri tone otpada.

Sve to skrivalo je morsko dno od mjesne plaže do punte Grgura, a ako je vjerovati

Ronioci iz Preka, Lukorana i Sutomišćice,

znatiželjnim prolaznicima, izronjeno smeće,

predvođeni inicijatorom akcije Nikolom

koje nikome ne bi trebalo služiti na čast, u

Đakovićem, od 9 do 12 sati s morskoga

moru je 30-ak godina.

su dna izvlačili električne štednjake, peći na drva, automobilske i traktorske gume,

-Evo, još je jedna akcija iza nas, zadovoljni

akumulatore, željezne bačve i kante, dijelove

smo učinjenim, ali i zgroženi količinom i

brodskih motora, stolice, stolove, jedan

vrstom otpada. Čini se da bi se ovakve akcije mogle organizirati barem jednom mjesečno jer je u svakome mjestu slična situacija. Nadamo se da će na ovakvim primjerima učiti generacije koje dolaze, komentirao je direktor Turističke zajednice Općine Preko Ivan Košta, koji je uz Olive Island Marinu i Općinu Preko organizirao čišćenje. Sve to ne bi bilo moguće bez pomoći volontera na kopnu, mještana Sutomišćice i komunalnih djelatnika Obala i parkova, ali i mladih koji su sa svojim kaićima prevozili otpad na obalu. -Svima im još jednom zahvaljujemo, u nadi da ćemo u sljedećoj akciji imati manje posla, poručio je Košta. Fotografije podmorja Nikola Đaković

109


110


E KOLOGI J A

Ronioci RK Sv. Roko iz Bibinja očistili podmorje uvale Suha u Ugljanu Kad bi barem svaka akcija bila ovakva, samo

pa predstavili su se i izložbom podvodnih

mali kontejner sitnog otpada! Komentirali su

fotografija, kazao je suvlasnik kampa Mirko

ronioci RK Sv. Roko iz Bibinja nakon čišćenja

Bacalja. Sezonom je, kaže, zadovoljan, iako

podmorja uvale Suha na području Ugljana,

su zbog koronakrize otvorili kasnije nego što

prve akcije takve vrste organizirane u Camp-

su planirali.

ing Resortu Ugljan koja se održala 29. lipnja. -Unatoč svemu, zadovoljni smo, dobro smo Ronilačku akciju inicirali su zajednički RK

popunjeni, a rezervacije imamo za cijelo

Sv. Roko i Vedran Banaj te Mirko Bacalja, su-

ljeto. U kampu su većinom gosti iz sjeveroza-

vlasnik Camping Resorta Ugljan, uz potporu

padne Hrvatske, Nijemci i Slovenci. Svakod-

TZM Ugljan i Općine Preko.

nevno pratimo razvoj situacije s koronom

-Iako ronioci, srećom, nisu imali puno posla, ovakve akcije planiramo organizirati svake godine, na početku sezone jer, kao što je poznato, naš kamp jedinstven je po ponudi na ovom dijelu obale i s ponosom nosi oznaku ekološki. Željeli bismo da tako i ostane, a da je uistinu riječ o netaknutoj prirodi dokaz je i ova nevelika hrpa sitnog otpada izronjena s morskoga dna. Ronioci su kod nas bili dva dana, najprije se čistilo, a drugi dan oni su imali svoju obuku. Uz to, gostima kam-

111

N AŠI ŠKOLJI


i nadamo se da će sve biti dobro. Kod nas gosti mogu biti sigurni, poštuju se sve epidemiološke mjere, a svaka obitelj ispred svoje kućice ima ekološki vrt s povrćem, u kampu je i mala trgovina i uistinu imaju svoju privatnost, pojašnjava Bacalja, koji je sponzorirao smještaj i prehranu za petero ronilaca iz bibinjskog RK Sv. Roko.

S I JEČA N J 2 0 2 1 .

112


S P ORT

Uspješna jesen mladih uzrasta Svetog Mihovila Zimska stanka idealna je prilika za osvrt na

i da se nauče kolektivnoj igri i sportskom

nastupe mladih uzrasta Svetog Mihovila u

duhu. Jako je važno od malih nogu stvoriti

Županijskim nogometnim ligama (ŽNL).

naviku treniranja, što dugoročno pomaže

Otočni nogometni klub nastupio je u pet

u izgradnji karaktera, ali i planiranja vre-

natjecateljskih kategorija (papaline, tići,

mena. Kao što se trudimo da nam treninzi

mlađi i stariji pioniri te kadeti) i ostvario

budu maksimalno zanimljivi, istovremeno

zapažene rezultate.

nam je važan odgoj djece, a posebno moram

- U tri mjeseca smo odigrali 65 natjecatel-

pohvaliti naše roditelje koji su produžena

jskih utakmica. Svi naši uzrasti su osigurali

ruka kluba, dodaje Jaklin.

plasman u 1. ŽNL, osim tića koji će igrati 2. ŽNL, ističe Krešimir Jaklin, voditelj omladin-

No, krenimo redom. Otočni klub od prošle

skog pogona NŠK Sv. Mihovil dodajući da je

sezone ponovno nastupa u kategoriji ka-

i ove godine u klubu treniralo više od stotinu

deta, za što je zaslužno uređenje igrališta

djece s otoka Ugljan i Pašman.

u Sutomišćici nakon kojeg je Županijski nogometni savez dao zeleno svjetlo za odi-

- Sam rezultat nam i nije toliko bitan, koliko

gravanje kadetskih, ali i seniorskih utakmica.

nam je stalo da naši mladi igrači napreduju

Kadeti su u svojoj skupini bili četvrti, nakon što su u osam utakmica ostvarili četiri pobjede. Ivano Longin s devet pogodaka drugi je strijelac lige. Ljestvica, kadeti: 1. Zadar II 21 bod, 2. Bibinje 21, 3. Dalmatinac II 18, 4. Sv. Mihovil 12, 5. Pakoštane 12, 6. Arbanasi II 9, 7. Sabunjar 9, 8. Croatia Turanj 6, 9. Zlatna luka 0 bodova. Stariji pioniri također su četvrti na polusezoni, a Maro Mekelenić s 14 pogodaka dijeli četvrto mjesto ljestvice strijelaca. U 11 kola

113

N AŠI ŠKOLJI


upisali su sedam pobjeda, a u posljednjem

Najmlađa natjecateljska kategorija Sv. Miho-

kolu u Sutomišćici su nakon velike borbe po-

vila su papaline, igrači do 9 godina. Oni su,

raženi od jesenskih prvaka, Abecede II s 3-2.

baš kao i tići jesensku polusezonu zaključili

Ljestvica, stariji pioniri: 1. Abeceda II 30

na šestom mjestu, u vrlo jakoj konkurenciji.

bodova, 2. Zadar II 30, 3. Abeceda I 30, 4. Sv.

U 11 utakmica ostvarili su četiri pobjede i dva

Mihovil 21, 5. Pag 18, 6. Bibinje 18, 7. Arbanasi

remija, a u posljednjem su kolu pobijedili

II 18, 8. Velebit Gračac 12, 9. Sabunjar 9, 10.

Bibinje rezultatom 4-2.

Hrvatski vitez 7, 11. Dragovoljac 2, 12. Pod-

Ljestvica, papaline: 1. Zadar 30 bodova, 2.

gradina 1 bod.

Primorac Biograd 27, 3. Dalmatinac 27, 4. Zara 25, 5. Pakoštane 19, 6. Sv. Mihovil 14, 7.

Mlađi pioniri su bili na korak do osvajanja

Arbanasi II 12, 8. Nova zora 11, 9. Sabunjar 10,

jesenskog naslova, no na kraju su se zadovol-

10. Bibinje 10, 11. Arbanasi 8, 12. Zadar II 0

jili drugim mjestom. U 11 utakmica upisali su

bodova.

devet pobjeda, uz jedan remi, a u posljednjem su kolu svladali Sabunjar 3-0. Ipak, nisu

Ukoliko epidemiološka situacija dopusti, u

dočekali kiks vodećih Arbanasa. Ive Bobić s

veljači bi se trebali vratiti treninzima, a nasta-

12 pogodaka treći je strijelac lige.

vak prvenstva predviđen je za mjesec ožujak.

Ljestvica, mlađi pioniri: 1. Arbanasi 30 bodova, 2. Sv. Mihovil 28, 3. Croatia (S) 27,

- Iskreno se nadamo da će se epidemiološ-

4. Zadar II 24, 5. Zara II 16, 6. Pakoštane 16,

ka situacija popraviti i da će djeca krenuti

7. Sabunjar 14, 8. Bibinje 14, 9. Sabunjar II 11,

s treninzima. Aktivno bavljenje sportom je

10. Nova zora 6, 11. Zlatna luka 4, 12. Zara 0

jako važno za rast i razvoj djece. Vjerujemo

bodova.

da ćemo na proljeće biti još uspješniji i da ćemo dostojno predstavljati naša dva otoka.

Tići su također odigrali jednu vrlo zanimljivu

A tako glasi i naš slogan – dva otoka, jedan

jesen i u 11 utakmica ostvarili šest pobjeda i

klub, zaključuje Jaklin.

jedan remi što im je bilo dovoljno za šesto mjesto. Duje Lukačić sa 16 pogodaka treći je strijelac lige, a u zadnjem su kolu svladali Novalju s 2-0. Ljestvica, tići: 1. Arbanasi 33 boda, 2. Dalmatinac 27, 3. Zara II 25, 4. Zlatna luka 24, 5. Novalja 21, 6. Sv. Mihovil 19, 7. Zadar II 13, 8. Bibinje 12, 9. Sabunjar 10, 10. Arbanasi III 9, 11. Croatia Turanj 3, 12. Pag 0 bodova.

S I JEČA N J 2 0 2 1 .

114


S P ORT

Seniori Svetog Mihovila jesenski prvaci Nogometaši Sv. Mihovila na uvjerljiv su

Domaći igrači furiozno su krenuli u utak-

način osvojili naslov jesenskog prvaka 2. Žu-

micu te su već u prvih petnaest minuta got-

panijske nogometne lige. U posljednjem kolu

ovo riješili pitanje pobjednika. Golijadu na

prije zimske stanke, seniori otočnog kluba na

Foši otvorio je kapetan Deni Kolega efektno

svojem su igralištu u Sutomišćici nadigrali

zabivši u same rašlje gostujućeg vratara Marina

vrlo dobru momčad Abecede rezultatom 4-1.

Pedića, nakon solo prodora po lijevoj strani. Nije trebalo dugo čekati na drugi pogodak, jer je Frane Vidov u 14. minuti odlično pritisnuo posljednju liniju gostujuće momčadi i uletio u šut vratara gostiju, a lopta se odbila u gol za zasluženo vodstvo domaćih od 2-0. Odmah minutu kasnije Vidov zabija

115

N AŠI ŠKOLJI


za 3-0, spretno pospremivši loptu koja se

jer smo u nekoliko navrata bodove osvajali u

prethodno odbila od vratnice.

posljednjim trenucima.

Gosti privremeno vraćaju neizvjesnost

Imamo mladu momčad, punu volje za ra-

pogotkom Suraća u 22. minuti, a sve dvojbe

dom i uvjeren sam da ćemo u drugom dijelu

oko pobjednika riješio je u 39. minuti Marki

sezone biti još bolji – istaknuo je sportski

Gobin atraktivnim pogotkom kakvog se

direktor NŠK Sv. Mihovil Damir Korenov.

rijetko viđa i na prvoligaškim utakmicama. U drugom poluvremenu Sv. Mihovil je

Ljestvica 2. ŽNL: 1. Sv. Mihovil 15 bodova

rutinski utakmicu priveo kraju i zasluženo

(gol razlika 24:17), 2. NOŠK 15 (9:8), 3. Pod-

došao do tri boda s kojima su osigurali titulu

gradina 13, 4. Galovac 13, 5. Abeceda sporta

jesenskog prvaka.

11, 6. Velebit Gračac 8, 7. Zrmanja 8 bodova.

– Presretan sam. Vratilo nam se za sve što smo propustili u prošlim kolima. Abeceda je odlična momčad, ali mi smo prikazali igru kakvu bismo trebali uvijek pružati. Stručni stožer nas je odlično pripremio, ušli smo maksimalno motivirani u utakmicu i zasluženo pobijedili – kazao je dvostruki strijelac Frane Vidov. – Sve u svemu, možemo biti zadovoljni jesenskim dijelom sezone. Liga je dosta izjednačena, ali smo mi ipak za nijansu bili bolji. Igrali smo napadački nogomet što svjedoči i broj postignutih pogodaka, čak 24 u devet utakmica. Nedostajalo nam je iskustva u nekim dvobojima jer bismo sasvim sigurno na kontu imali još par bodova više, ali svakako treba pohvaliti karakter igrača

S I JEČA N J 2 0 2 1 .

116


S P ORT

Pačići Sv. Mihovila odigrali prvu nogometnu utakmicu U Sutomišćici se odigrala jedna posebna nogometna utakmica! Zašto posebna? E pa zato što je to bila prva utakmica u životu za malene nogometaše Sv. Mihovila, popularne pačiće, djece od 4 do 6 godina. Protivnik im je bila Škola nogometa Zadarnova iz Zadra! Ambijent na najljepšem nogometnom igralištu na svijetu bio je fenomenalan, a mali nogometaši obje ekipe, koje su bodrili treneri i obitelji, dali su sve od sebe! Nakon naporne utakmice, Olive Island Marina počastila je dječake pizzama, dok se Bure d.o.o pobrinuo za osvježenje.

Rezultat je bio u drugom planu, a osmijeh na licima djece i roditelje za i poslije utakmice nema cijene! NŠK Sv. Mihovil s djecom počinje raditi od njihove četvrte godine. Naravno, po posebno prilagođenom programu, a djeca se mogu upisati u klub tijekom cijele godine!

117

N AŠI ŠKOLJI


Chiara Jerolimov nova je prvakinja Dalmacije do 16 godina! Nepuna dva mjeseca od osvajanja titule

(6:1, 6:1), Taru Šušnjar (6:0, 6:0), Dinu Gladan

najbolje tenisačice Dalmacije do 14 godina,

(6:2, 6:1), dok ju je u polufinalu čekala

mala Preška Chiara Jerolimov ponovno se

Zadranka Ema Justić, koju je pobijedila

popela na pobjednički tron.

rezultatom 6:2, 6:3. U finalu je pobijedila Niku Granić iz TK

Bila je najbolja na Regionalnom prvenstvu

Makarska Rivijera (6:1, 6:4) i zasluženo stigla

Dalmacije do 16 godina, koje se krajem

do naslova prvakinje Dalmacije.

srpnja igralo u Tenis kampu u Stobreču pokraj Splita.

Ema Justić također je bila odlična, podijelila je 3/4 mjesto, a Vito Ivanišević zauzeo je

Chiara je, kako ističu u njezinom klubu TK

drugo mjesto u konkurenciji parova.

Zadar 08, osvojila turnir superiorno, bez izgubljenog seta… Pobijedila je Ivu Mikulić

S I JEČA N J 2 0 2 1 .

Bravo, Chiara!

118


S P ORT

Ivan Santini prvak Kine s Jiangsu Suningom Povijesni uspjeh ostvario je Ivan Santini sa

smo taj povijesni uspjeh. Bilo je to veliko

svojim Jiangsu Suningom, koji se u stu-

iznenađenje za cijelu Kinu. Cilj nam je bio

denome 2020. godine prvi put u povijesti

plasman među prva tri kluba čime bi izborili

postao prvak Kine. Naslov su osigurali u fi-

Azijsku ligu prvaka. Svi su bili prezadovoljni

nalnoj seriji pobijedivši u uzvratnoj utakmici

našim ulaskom u polufinale, a sve kasnije

finala favorizirani Guangzhou Evergrande sa

bilo je veliko, ali ugodno iznenađenje za naše

2:1, nakon što je prva završila 0:0.

navijače. Uz svu tešku situaciju s koronom,

Nekadašnji hrvatski reprezentativac otočnih

ovaj uspjeh je ovu godinu meni učinio pose-

korijena u igru je ušao u 81. minuti, a u 97. je

bnom, istaknuo je Santini.

minuti, zbog zadržavanja prilikom izvođenja kornera, zaradio žuti karton. No, bio mu je to

Najljepši trenutak karijere? Kup Belgije,

vjerojatno najslađi žuti u karijeri, jer je svega

prvenstvo Kine ili nastup za Vatrene?

nekoliko sekundi kasnije sudac označio kraj

- Meni je oduvijek bio najveći cilj zaigrati za

susreta.

hrvatsku nogometnu reprezentaciju, tako da je sam poziv, a kasnije i prvi nastup u nacion-

Suningu je ovo prvi naslov prvaka u klupskoj

alnom dresu bio vrhunac moje karijere. Sve

povijesti, a u taj je uspjeh Santini ugradio 6

ostalo je bonus.

pogodaka u ukupno odigranih 20 utakmica. Ovo je Ivanu drugi trofej u karijeri, nakon

Posjetimo, Ivan Santini je kao i brat mu

osvojenog belgijskog kupa sa Standardom iz

Krševan veliki prijatelj nogometnog kluba

Liegea, kada je upravo on bio strijelac pob-

Sveti Mihovil i član Upravnog odbora, a u

jedničkog pogotka.

dresu otočnog kluba odigrao je jednu sezonu u mlađim uzrastima.

- Gotovo nevjerojatno. U skraćenoj verziji prvenstva moj klub se snašao i ostvarili

119

N AŠI ŠKOLJI


Krševan Santini u Lokomotivi Krševan Santini vraća se u HNL! Tridesettro-

Lukoran do drugog mjesta, a veliki je prijatelj

godišnji iskusni vratar otočnih korijena novi

i član Upravnog odbora Sv. Mihovila.

je igrač zagrebačke Lokomotive. Posljednji angažman imao je u poljskoj Jagielloniji, u

Santini je u karijeri, branio između ostalih, u

karijeri je branio za mnoge HNL klubove,

Zadru, Segesti, Moslavini, Hrvatskom drago-

kao i klubove u inozemstvu. Ugovor je

voljcu, Interu iz Zaprešića, Zorji Luhansk,

potpisao krajem 2020. godine, a za zagre-

Paralimniju, Nertčiju, Osijeku, Domžalama i

bačkog prvoligaša branit će već u proljetnom

Jagielloniji.

dijelu Prve hrvatske nogometne lige. – Naravno da sam pratio i pratim aktivno hrvatsko prvenstvo. Vratio sam se prije svega zbog obitelji, Zagreb je idealan za nas i blizu je Zadar. Lokomotiva je klub koji se stalno razvija i razvija mlade igrače. Očekujem da se konsolidiramo i da budemo bolji nego u prvoj polusezoni, dati ću sve od sebe kako bi dao svoj doprinos – poručio je Krševan Santini koji je ljetos na Kupu otoka predvodio

S I JEČA N J 2 0 2 1 .

120


S P ORT

Subašić i prijatelji oduševili mlade otočane Najbolji golman na najljepšem igralištu na

ra. Hvala i Tomislavu Rogiću koji je bio jedan

svijetu – tako je ljetos najavljen trening Dani-

od inicijatora ove suradnje, a Krševan Santini

jela Subašića i prijatelja na igralištu Svetog

je ionako uključen u rad našeg kluba tako da

Mihovila u Sutomišćici, koji je opravdao

je i njemu, vjerujem, bilo zadovoljstvo sud-

očekivanja nogometnih sladokusaca.

jelovati na treningu.

Legendarni vratar Vatrenih, koji je bio jedan

Kao što smo već navikli naše prijatelje i

od ključnih igrača u pohodu na svjetsko sre-

navijače, u skoroj budućnosti bit će još

bro u Rusiji, održao je jednosatni trening na

atraktivnih događanja na našem igralištu

igralištu Foša zajedno s još jednim vratarom

– poručio je Krešimir Jaklin, voditelj škole

poniklim u poznatoj, zadarskoj školi, Krševa-

nogometa Nšk sv. Mihovila.

nom Santinijem. Sve to pod budnim okom Tomislava Rogića Tumbe, stručnjaka koji je trenutno pomoćnik Igora Štimca u reprezentaciji Indije, a prethodno je bio trener vratara u Šahtaru, Zenitu, Club Bruggeu, Zadru, Hajduku i hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji. Nakon treninga Subašić je strpljivo dijelio autograme i fotografirao se s polaznicima škole nogometa Svetog Mihovila. – Ponosni smo što je Subašić odlučio jedan trening održati na našem igralištu, a to doživljavamo kao još jedno priznanje radu našeg kluba. Bio je zadovoljan cjelokupnim boravkom na otoku, a naši mladi nogometaši mogli su uživo vidjeti vrhunski trening vrata-

121


122


S P ORT

Lovro Majer: Preko je za mene najljepše mjesto na svijetu, a uživam trenirati na sutomiškoj ljepotici Za Lovru Majera, mladog hrvatskog nogo-

jedno od najljepših mjesta na svijetu i moje

metaša, ova je sezona počela kao iz snova. S

omiljeno mjesto za odmor i uživanje.

Hrvatskom U-21 reprezentacijom izborio je

I ne samo za odmor, jer Lovro nerijetko i

plasman na Europsko prvenstvo, a s momča-

odradi trening na igralištu Sv. Mihovila u

di Dinama je osigurao europsko proljeće. I to

Sutomišćici.

na prilično impresivan način, s 11 osvojenih bodova u pet kola Europske lige, bez priml-

– Imam sjajan odnos s momcima iz Sv. Mi-

jenog gola, u skupini s Feyenoordom, CSKA

hovila i zahvalan sam im što su mi omogućili

Moskvom i austrijskim Wolfsbergerom. U

da treniram na njihovom terenu. I to je jedan

svemu tome velik je i Lovrin doprinos.

od razloga zašto je ova sezona za mene toliko dobra, jer sam tijekom stanke zbog korone

– Jako sam sretan zbog tih rezultata i zbog

imao priliku trenirati na tom prekrasnom

igara, prvenstveno momčadi, a onda i mojih.

igralištu. To je zaista jedinstven nogometni

Plasman na Europsko prvenstvo je velika

ambijent uz more i velika je stvar za cijeli otok

stvar. Nije bilo lako, ali vjerovali smo do kraja

i sve mlade momke da imaju takve uvjete.

i zasluženo prošli kao najbolji drugoplasirani.

Debitirao je Majer i u seniorskoj reprezentaciji

Mislim da imamo momčad za velike stvari i

Hrvatske i to na prijateljskoj utakmici protiv

samo tako trebamo nastaviti – rekao je Lovro.

Meksika 2017., zajedno s Ivanom Santinijem, još jednim nogometašem otočnih korijena.

Posebno se Lovrine igre prate i u Preku,

123

odakle su njegovi korijeni.

– Bilo je to lijepo iskustvo, iako nisam puno

– Drago mi je zbog toga. Cijeli život dolazim

igrao. Ali naravno da je A reprezentacija san

u Preko i volim to mjesto jednako koliko i

svakoga igrača. Vidjet ćemo što nosi budu-

rodni Zagreb. Ako ne stignem ove zime, na

ćnost, sigurno mi je to jedan od velikih

ljeto sam sigurno tamo. Za mene je Preko

ciljeva i želja u karijeri – za kraj će Lovro.

N AŠI ŠKOLJI


Pojonsko srce: Kaljani u finalu bolji od Poljane Ljetni mjeseci idealna su prilika za odigra-

postižu drugi pogodak nakon čega Poljanci

vanje brojnih malonogometnih turnira na

kreću s hazarderskom taktikom, igrom bez

našem otoku. Gotovo da nema mjesta u

vratara, što je vrlo brzo rezultiralo s nova dva

našoj općini koje nema svoj turnir. Jedan od

zgoditka u njihovoj mreži koja su odlučila

najpoznatijih turnira na zadarskim otocima,

konačnog pobjednika. Završnicu utakmice

Pojonsko srce, ljetos je dočekao svoje 19.

Kaljani su rutinirano priveli kraju, postigavši

izdanje.

još četiri pogotka za konačnih 8-0.

Trofej pobjednika zasluženo je osvojila

Treće mjesto osvojila je momčad Ugljana

momčad Kali. Kaljani su u finalu, lakše od

koja je s uvjerljivih 7-1 pobijedila zadarsku

očekivanog, slavili protiv branitelja naslova,

momčad Taxi Rogić. Najboljim igračem

momčadi Poljane rezultatom 8-0.

turnira proglašen je Nikola Jadrijev (Poljana), najbolji strijelac je Josip Zelenčić (Kali), a

Završni rezultat ne oslikava pravo stanje

najboljim vratarem proglašen je Roko Gobin

na terenu, jer je nakon prvog poluvremena

(Kali).

rezultat bio 1-0. Početkom nastavka Kaljani

S I JEČA N J 2 0 2 1 .

124


S P ORT

Kup otoka: Banj do naslova velikim preokretom protiv Lukorana Pobjedom Banja završen je Kup otoka 2020.,

Iako je momčad Banja u finale ušla s ulogom

tradicionalni nogometni turnir mjesta s oto-

blagog favorita, Lukoranci su puno bolje

ka Ugljana i Pašmana koji je tijekom srpnja i

otvorili susret. Krševan Santini u 11. minuti

kolovoza igran u Sutomišćici.

zabio je najljepši pogodak turnira, pogodivši iz slobodnjaka s gotovo 40 metra rašlje gola

U vrlo zanimljivom finalu odigranom na

nemoćnog vratara Fantova.

igralištu Foša u Sutomišćici, Banj je nakon velikog preokreta slavio protiv Lukorana re-

Do kraja poluvremena žuto-crni su povećali

zultatom 3-2 te postao prva momčad s otoka

svoju prednost, nakon što je Stipe Mela-

Pašmana koja je osvojila naslov pobjednika

da odlično reagirao u jednoj gužvi poslije

Kupa otoka.

kornera te su na odmor otišli sa zasluženim vodstvom od 2-0. No, u nastavku – potpuno druga priča. Momčad Banja preuzima kontrolu igre i već u 48. minuti pogotkom Zvonimira Ivuše smanjuje zaostatak, a preko Jerka Kovačića četiri minute kasnije izjednačuje rezultat. Nakon toga, obje su momčadi zaigrale opreznije i kada je već izgledalo da bi pobjednika Kupa otoka mogli odlučiti jedanaesterci, opet se ukazao Ivuša. Udarcem s 25 metara iznenadio je obranu Lukorana i njihovog

125

N AŠI ŠKOLJI


vratara Martinova i zgoditkom za 3-2 doveo

(Banj), najbolji strijelac je Karlo Kurtin (Kali)

u euforiju svoje navijače.

s deset pogodaka, dok je najboljim vratarom Kupa otoka proglašen Roberto Fantov iz

Do kraja susreta Lukoran je nastojao stići do

momčadi Banja.

novog izjednačenja. Imali su nekoliko dobrih prigoda, čak i vratnicu, ali je pobjeda i titula

U utakmici za treće mjesto, koja je odigrana

naposljetku otišla u Banj.

u uvertiri samog finala, momčad Kali je s 4-0 pobijedila Preko. Dva pogotka postigao

S I JEČA N J 2 0 2 1 .

Za najboljeg igrača turnira izabran je dv-

je Karlo Kurtin, a po jednom su zabili Marki

ostruki strijelac u finalu Zvonimir Ivuša

Gobin i Josip Zelenčić.

126


S P ORT

Mladi otočni košarkaši i košarkašice u iščekivanju treninga Pandemija koronavirusa usporila je mnoge

ti pa i tu nesretnu 2020. godinu. No, nama je

aktivnosti, gotovo u cijelom svijetu. Bavljenje

ovo bila idealna prilika na osvrt na djelovanje

sportom, nažalost, palo je u drugi plan, što se

još jednog sportskog kolektiva koji djeluje na

pogotovo odnosi na amaterski sport.

području Općine Preko, košarkaškog kluba Zara.

Epidemiološkim mjerama u dva su navrata zabranjeni treninzi klubovima, što je pose-

– Da budemo točni, djelujemo na otoku

bice pogodilo brojne mlade sportaše. No,

Ugljanu od 2015. godine. U početku smo

zdravlje je najvažnije i ako su naši mladi

krenuli s treninzima djevojčica, a kasnije i s

pauziranjem od treninga uspjeli sačuvati

dječacima. Odaziv otočke djece je i više nego

svoje bake i djedove sve ćemo brzo zaboravi-

odličan i mogu reći samo pohvale kako djeci tako i roditeljima, kazala nam je Ana Vrsaljko, trenerica u školi košarke KK Zara. Treninzi se odvijaju u školskoj športskoj dvorani u Preku i to u tri grupe. – U prvoj skupini su najmlađi polaznici, zatim srednja grupa i onda stižu oni najstariji. Kroz klub je u proteklih šest godina prošlo jako puno djece, njih više od stotinu. Iako kad krenu srednjoškolske obveze jednostavno mnogi budu prisiljeni odustati zbog

127

N AŠI ŠKOLJI


gubitka puno vremena. Ipak, stalno dolaze

Perić, Magdalena Švorinić i Dorotea Kolega

nove generacije tako da smo uglavnom na

također usmjerene prema Zadru. Cvita je

istom broju, dodaje omiljena trenerica.

postala seniorka ŽKK Zadar i već je izborila svoje minute na terenu u prvoligaškoj

KK Zara u školskoj dvorani u Preku svake

konkurenciji.

godine organizira turnir na kojeg dolaze prijatelji iz Posušja, Škabrnje, Sukošana, Bibinja,

Takav put čeka i ostale naše članice, uvjer-

Zadra… Jednako tako, redovno gostuju na

ena je Ana Vrsaljko, uz napomenu da su svi

turnirima diljem Zadarske županije. Otočani

željni treniranja i druženja te se nada da će

su, poznata je to stvar, talentirani za košar-

se epidemiološka situacija što prije popraviti

ku pa je iz KK Zara u samo nekoliko godina

kako bi djeca iz KK Zara mogla nastaviti s

izišlo nekoliko velikih talenata.

treninzima.

– Mladi Antonio Franov je bio jedan od naših članova koji je usmjeren prema Zadru. Svakako moram istaknuti da su naše Cvita

S I JEČA N J 2 0 2 1 .

128


S P ORT

Antonia Buličić iz Trogira pobjednica 48. plivačkog maratona Preko – Zadar Devetnaestogodišnja Trogiranka Antonia Bu-

natjecali su se u devet dobnih kategorija.

ličić, članica Kluba daljinskog plivanja Split,

Najstariji natjecatelj bio je 76-godišnji Nicolo

pobjednica je 48. plivačkog maratona Preko

Antonio Dellavia koji je maraton završio s rezultatom 1:55 i 93. u ukupnom poretku,

– Zadar i ujedno prva žena koja je osvojila taj

dok je najmlađa plivačica bila desetogodišnja

popularni maraton dug 4500 metara.

Mareta Mikulić (PK Zadar), koja je u

Od starta na preškoj rivi do cilja na bazenu

ukupnom poretku zauzela 88. mjesto s

Kolovare mladoj Splićanki trebalo je 57

rezultatom 1:50.

minuta i 29 sekunda. Maraton organizira Plivački klub Zadar, uz Drugoplasirani je Šimun Srzić (PK Šibenik),

potporu Općine Preko i TZO Preko.

koji do cilja došao za 58 minuta i 24 sekunde, a treće mjesto osvojio je Siniša Staničić iz HAKDP Mladost iz Zagreba (59:51). Najstariji hrvatski plivački maraton okupio je na rivi u središtu Preka 104 natjecatelja i barem dvostruko publike koja je bodrila svoje favorite i prijatelje. Maraton se održava u povodu Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, a prijavljeni plivači bili su iz Hrvatske, Slovenije i Njemačke i

129

N AŠI ŠKOLJI


S I JEČA N J 2 0 2 1 .

130


S P ORT

Ante Sandalić i Ivan Hajdinjak pobjednici Crnilo kupa u Lukoranu Udruga mladih Jarac Lukoran, u suradnji sa

ukupnim ulovom od 2325 grama - bodova.

S.R.D. Harpun iz Zadra, a pod pokroviteljst-

Drugo mjesto s ulovom od 905 grama zauze-

vom Općine Preko i TZO Preko, organizirali

li su Franko Klarica i Karlo Šimićev iz Zadra,

su 1. listopada 4. natjecanje u lignjolovu

a treće, s ulovom od 860 grama, Krsto Dunat

Crnilo kup.

Piko iz Lukorana i Stipe Štulina iz Zadra. Ukupno je ulovljeno 176 liganja teških 18.270

Iako je bio radni dan, na natjecanju je sud-

grama – bodova, a najveću lignju od 825 gra-

jelovalo 59 ekipa, što je samo pet brodica

ma ulovio je Ivan Hajdinjak, dok je nagrada

manje od lanjskih 64. Najviše ih je bilo iz

za najbolju lignjolovku pripala Mihaeli Ćosić

Lukorana, a potom iz Sutomišćice, Ugljana,

iz Dobropoljane u timu koji je osvojio sedmo

Poljane, Preka, Kali, Zadra, Dobropoljane,

mjesto.

Bibinja, Sukošana i Privlake. Lovilo se od punte Ćinta do Barićeve punte, unutar jedne

Najstariji natjecatelj bio je Mirko Sikirić Coko

milje od lukoranske rive.

(72), a najmlađi Šime Melada (7) od 10 ženskih i 108 muških lignjolovaca.

131

Prvo mjesto osvojili su Ante Sandalić iz

Nakon vaganja sav ulov, kao i dodatne mor-

Lukorana i Ivan Hajdinjak iz Varaždina s

ske delicije (tun i srdele s gradela, dagnje

N AŠI ŠKOLJI


na buzaru, rižot od dagnji i frigane lignje) pripremljeni su za sudionike i goste. Organizator se zahvaljuju svim sudionicima, sponzorima i gostima, a posebne zahvale zaslužili su Silvijo Sandalić Prva Liga i Robert Dunat Jute, KUD Sveti Ante iz Lukorana te mještani koji su posluživali sudionike natjecanja i goste. Prije početka natjecanja gostoljubivi domaćini pripremili su frite i kolače za dobrodošlicu. Natjecanje i vaganje odvijalo se pod stručnim nadzorom suca Borisa Bulića, urednika ribolovne stranice Zadarskog lista, a prilog je snimila i ekipa HRT-a Zadar. Donatori su bili Roblmarine/Navtronik, Luna Maris, Ižanka, DTD, Sealtech, Nevico, Davidmarine, Olive Island Marina, T.O. Stipe Tokić - Zadar, Kali – tuna, Jadran tuna, Mišlov d.o.o., Heineken, TG art, Trata - Kali i Cvjećarnica Nina – Kali. Slavko Bačić Fotografije Jasna Grbas

132


133


Drage mještanke i mještani, uz ovaj broj časopisa Naši školji poklanjamo

svakodnevice. Plava boja je umirujuća i označa-

vam masku za lice, koja je u današnje doba

va sigurnost, što nam u ovim teškim vremenima

pandemije virusa Covid-19 postala neophodna i

itekako treba. Bijela boja, u kojoj je natpis, boja

neizbježna. Uz ostale epidemiološke i preven-

je otočnog kamena kojeg oplakuje more te

tivne mjere, maska vam može poslužiti da

predstavlja znak mira, ohrabrenja i čistoće.

dodatno zaštitite sebe i svoju okolinu. Na maski je ispisan simboličan natpis Ova maska je pamučna i periva, što znači da je

Volim otok, ostajem tu! koji obilježava ljubav

možete koristiti višekratno, univerzalne je

prema otoku, otočnu upornost i snagu zbog

veličine i namijenjena svim uzrastima.

koje i opstajemo na ovoj tvrdoj otočnoj hridi. Osim toga, označava i nadu da ćemo na otoku i

Plava boja maske predstavlja boju mora koje

dalje ostati i učiniti ga još ljepšim, ugodnijim i

nas okružuje i koje je sastavni dio naše

sigurnijim mjestom za život.


Nakon razornog potresa, koji se dogodio 29.12.2020. u 12:19 sati na području Petrinje, Siska, Gline i okolice, otočani su još jednom dokazali da imaju veliko srce i pokazali iznimnu solidarnost, humanost i suosjećanje te spremnost za pomoć onda kada je najpotrebnije. U organiziranoj humanitarnoj akciji za pomoć stradalima u potresu, u samo 15 sati prikupilo se 27 paleta humanitarne pomoći, od toga 11 tona hrane i higijenskih potrepština te 6 tona deka i tople odjeće, a Općina Preko dodatno je uplatila 50.000 kuna Sisačko-moslavačkoj županiji za pomoć. Neizmjerno hvala SVIMA koji su se odazvali akciji i pomogli na bilo koji način. Pokazali smo složnost i zajedništvo u teškim vremenima, pokazali smo da smo prije svega ljudi i da smo u najtežim trenutcima spremni napraviti sve jedni za druge.

Profile for Obala Parkovi

Naši školji 22.  

www.nasiskolji.hr Informativni portal Općine Preko i zadarskih otoka Broj upisa u knjigu pružatelja elektroničkih publikacija Vijeća za elek...

Naši školji 22.  

www.nasiskolji.hr Informativni portal Općine Preko i zadarskih otoka Broj upisa u knjigu pružatelja elektroničkih publikacija Vijeća za elek...

Advertisement