Siječanj 2021. Broj 22 List Općine Preko www.nasiskolji.hr
Ostvareno više od 80 posto lanjskih turističkih rezultata str. 43
“Zeleno svjetlo” za projekt Aglomeracija Preko – Kali str. 6
Iz Preka u Petrinju otišlo 17 tona humanitarne pomoći! str. 11-12
IMPRESSUM Urednici: Andrina Luić Ante Župan Izdavač: Općina Preko Trg hrvatske nezavisnosti 2, 23273 Preko www.nasiskolji.hr urednistvo@nasiskolji.hr Suradnici: Krešimir Jaklin, Julija Kačan, Ivan Košta, Maja Dešpoja, Marina Marcelić, Tomislav Peremin, Dražena Strihić, Lovro Vudrag
22. broj lista Naši Školji tiskan je u siječnju 2021. godine List se besplatno dostavlja u sva kućanstva Općine Preko Tisak: Kerschoffset
ježila cijelu proteklu godinu, imao bih dosta toga za reći o brojnim projektima, aktivnostima i programima koje smo ostvarili posljednjih godina. Međutim, previše bi toga bilo za nabrajanje u uvodnoj riječi, zato puštam da rezultati i djela govore sami za sebe. Sve što smo do sada napravili te ono što i dalje radimo, ostaje za nama, vidljivo je na svakom koraku i osjeti se u duhu naše male zajednice. Ono što je bitno je činjenica da i dalje radimo s velikim žarom i ogromnom voljom da u svim mjestima naše općine omogućimo što bolji i kvalitetniji život, da razvojem i napretkom utječemo na ljepše i ugodnije življenje na otoku, da mladima stvorimo takve uvjete da niti ne pomisle na odlazak, nego da i dalje vole svoj otok i da ostanu tu. Drage mještanke i mještani Općine Preko, U ovo blagdansko vrijeme tradicionalno
Ljudi su ti zbog kojih se rade svi projekti, ljudi nas pokreću i za
izlazi općinski list Naši školji koji vam i ovoga
ljude radimo, a stisak ruke sumještanina na ulici, zahvalan pogled
puta donosi polugodišnji pregled najvažnijih
bake u prolazu ili dječji smjeh u parku, nagrada su za sve ono što
događanja, provedbe projekata te rezultata
radimo i što nam daje snagu za dalje. Čovjek nam je uvijek bio
rada i postignuća, kako same općinske uprave
na prvom mjestu, a u ovoj izazovnoj godini to je još više došlo do
tako i svih javnih ustanova, udruga i pojedinaca
izražaja i izuzetno mi je drago da je tako.
s područja naše općine. Ako je išta pozitivnoga proizašlo iz epidemije korona virusa, onda Iza nas je jedna izazovna i teška godina koju je
je to povratak vjere u ljude, u ljudskost, u ono iskonski dobro u
teško sažeti u nekoliko riječi. Epidemija korona
svima nama. Tijekom cijele godine to smo svi zajedno pokazivali
virusa prati nas još od ožujka, uzro- kuje bro-
i više puta dokazivali u korona krizi, a na kraju smo to još jednom
jne probleme i poprilično mijenja naš način
potvrdili nakon razornog potresa na Banovini,
života. Međutim, jaki kao i inače, prilagodili
iskazujući iznimnu humanost, empatiju, solidarnost i spremnost
smo se svemu, borimo se i živimo s virusom
za pomoć onda kada je najpotrebnije. Potres koji se dogodio bio je
najbolje kako možemo i znamo.
točka na „i“ jednoj turbulentnoj i izazovnoj godini, a humanitarna pomoć, koja je s našeg otoka prema Banovini krenula upravo na
Uz brojne mjere za pomoć gospodarstvu i
Staru godinu, vratila je vjeru u ljude i dala nam nadu u bolje sutra.
građanima, uspješno smo prebrodili prvi val epidemije i spremni dočekali turističku se-
Iznimno sam ponosan što stojim na čelu Općine Preko kao in-
zonu, iako u ponešto izmijenjenom i mirnijem
stitucije, na čelu uspješnog tima vrijednih i stručnih ljudi, zajedno
izdanju. Zahvaljujući odgovornom ponašan-
s kojima sam spreman i dalje odgovarati na sve izazove koji nas
ju ugostiteljskih djelatnika te svih građana i
očekuju, ali ponajviše sam ponosan što stojim na čelu općine koju
turista, sezona je protekla i više nego uspješno
čine mali ljudi puni dobrote i velikoga srca. Hvala vam na tome.
te bez većih problema što se tiče korona virusa. S obzirom na cjelokupnu situaciju postigli smo
Nadam se da ćemo svi zajedno i dalje ostati na ovako dobrom putu
iznenađujuće dobre turističke rezultate, odnos-
te da ćemo, uz puno truda i rada, zajednički svima osigurati bolji
no ostvareno je 83% ukupnog lanjskog prometa
život na otoku i to ne samo u novoj 2021. godini nego i ubuduće.
na području cijele općine. To je samo još jedan od dokaza da idemo u pravom smjeru, da
Svima još jednom želim ponajprije zdravlje i mir te puno uspjeha,
radimo dobro i učinkovito, da se isplatio sav
radosti i veselja u vremenima koje slijede.
naš trud i napor koji ulažemo sve ove godine te da se rezultati našeg kvalitetnog rada vide
Vaš načelnik,
i u najtežim trenucima. Kad bismo stavili sa
Jure Brižić
strane epidemiju korona virusa, koja je obil-
S I JEČA N J 2 0 2 1 .
2
VI J E ST I
Ove godine počet će gradnja novoga groblja u Preku U prvom tromjesečju ove godine trebala bi
prvih radova na novom groblju očekuje se u
početi gradnja novoga groblja u Preku.
prvom tromjesečju ove godine, ističe Brižić.
Potreba za proširenjem mjesnoga groblja u
Cijena grobnih mjesta definirana je po
Preku s dodatnim grobnicama te pratećom
redovima prema sljedećem cjeniku i kreće se
infrastrukturom, poput prostorije za ispraća-
od 10.000 do 34.000 kuna:
je, mrtvačnice i sl., postoji već dulje vrijeme. Ali kako u sklopu postojećega groblja nema
1. i 2. red
mogućnosti za proširenje ni gradnju popratne
Grobnica sa 4 police – 30.000,00 kn s PDV-om
infrastrukture, Općina Preko odlučila se za
Grobnica sa 6 polica – 34.000,00 kn s PDV-om
gradnju novoga groblja na drugoj lokaciji. 3. i 4. red -O tomu se zapravo razmišlja već više od
Grobnica sa 4 police – 25.000,00 kn s PDV-om
petnaest godina i tada je već bila predviđe-
Grobnica sa 6 polica – 28.000,00 kn s PDV-om
na lokacija izvan naselja koja se pokazala neadekvatnom te nedovoljno dostupnom za
5. i 6. red
javnost. Stoga smo se odlučili za novi projekt
Grobnica sa 4 police – 20.000,00 kn s PDV-om
uz državnu cestu u predjelu Zmorac, na
Grobnica sa 6 polica – 23.000,00 kn s PDV-om
lokaciji zvanoj Gaj, koja je na granici dviju katastarskih općina – Preka i Poljane. Projekt
7. red
je izrađen sukladno zakonskim okvirima i
Grobnica za urne – 10.000,00 kn s PDV-om
standardima, planirano je ukupno 514 grobnih mjesta, od toga 473 grobnice i 41 ukopno
-Razmišljali smo i o mogućnostima naplate kako
mjesto za urne, najavljuje općinski načelnik
bismo građanima olakšali i kako ne bi bio preve-
Jure Brižić.
liki teret na kućne budžete te smo stoga omogućili plaćanje do 48 obroka, odnosno do četiri
U prvoj fazi sagradit će se dva srednja polja
godine, napominje prvi čovjek Općine Preko.
sa 261 grobnicom, sa četiri ili šest polica kao i osnovnom infrastrukturom koju groblje tre-
Nakon gradnje prvog dijela novoga groblja,
ba imati – mrtvačnicom, kapelicom, oprošta-
Općinsko vijeće ima obvezu donijeti odluku o
jnom dvoranom, cvjećarnicom, prostorijom
zatvaranju postojećega mjesnoga groblja kojom
za grobare, sanitarnim čvorovima te pristup-
će se definirati mogućnost obavljanja ukopa još
nom cestom i velikim parkiralištem.
sljedećih 5 do 10 godina, kako to i inače funkcionira na svim drugim grobljima.
-Trenutačno je izdana lokacijska dozvola i započet je postupak rješavanja imovin-
-Cilj nam je što prije novo groblje Gaj staviti u
sko-pravnih odnosa. S vlasnicima zemljišta
funkciju te ćemo uz vlastita financijska sredst-
već su obavljeni informativni razgovori te
va i novac od prodaje grobnica gradnju groblja
je donesen zaključak da je najbolje i najbrže
nastojati financirati i putem nacionalnih i EU
rješenje postupak izvlaštenja koji smo već
natječaja i javnih poziva, dodaje Brižić.
pokrenuli. Na temelju toga predat ćemo zahtjev za građevinsku dozvolu, a početak
3
N AŠI ŠKOLJI
GROBNICE ZA 4 MJESTA POLJA 1 I 2
1
GROBNICE ZA 6 2 MJESTA POLJA 1 I 2
IV. DIO POLJA 1 I 2
III. DIO POLJA 1 I 2
II. DIO POLJA 1 I 2
I. DIO POLJA 1 I 2
GROBLJE PREKO MJ. 1:200
12 11
40,00
22
10
21
9
37 40,90
61 40,53 69
59
POLJE 4
78 60
44
59
25
38
24
37
23
35,60
16 15 4 3
14
10 9 8
2
13
35
22
34
21
33
20
34,69 34,84 6x15 5x3034,69
32
19
7
31
18
6
30
5
17
45
61
99
79
uprava ±0,000 +35,85
±0,000 +35,85
pom. prost.
rodbina
6
17
8
1 2
9 10 11 12
3
19
13
32 33
21
20
34 35
22
36
23
37
24
47
48
49
50
51 52
63 65
64
POLJE 2
66 67 68
92
79
93
80
94
81
95
82
96
83
97
84
spomenik braniteljima
50
20
49
19
48
46
16
45
15
44
14
43
54
41
11
40
10
39
9
38
8
37
75
34
33
4
1
36
19
2
37
20
3
58 59
3
32
2
31
79
62
80
63
98
81
99
82
65
83
66
6
41
24
7
42
25
8
43
26
9
44
27
10
45
28
11
46
29
12
30
13
47
64
100
23
48
31
14
49
32
15
84
67
50
85
68
51
33
86
69
87
70
105
88
30
30,07
30,29 30,30 30,14
R= 10.000
52
R= 10.000
26,92 26,90 26,75 26,75
26,75
35,10 34,95
5,0%
26,25
26,19
OS ODVOJKA CESTE PO PPUO PREKO
26,75 26,75 26,90 26,92
34,90
R= 10.000
103
104
30,10
R= 10.000
101
102
118
30,07
2,5%
96 97
40
1
30,14 30,3030,29
R= 10.000
60
61
4 5
R= 10.000
77 78
21 22
R= 10.000
94 95
38 39
1,7%
117
18
°
75 76
POLJE 3
92 93
116
132
35
35
5
33,89
90
57
1,7%
115
131
36
5%
59
55
56
74
114
130
17
10,35%
1,7%
113
129
34
71 72
112
128
42
12
6,33%
0,3%
136
53
0%
111
127
OS GROBLJA
4
14
38
25
39
26
40 41 42 43
28
56 57 58
15
53 54 55
27
69 70 71 72 74
73
98
85
99
87 88
35,85
110
126
134
16
8,0
109
47
17
6
35,68
35,88
108
37,78 37,75 125
135
34,70
35,65
91
52
E AUTOBUSA
86
104 103 106 105
34,82pristup za invalide
73
37,56
34,07
21
13
36,63
37,58
34,84 34,85 34,69
54
53
34,05
±0,000 +35,85
7
18
31
46
30
45
61 62
77
90 91
78
Oproštajna dvorana 2 35,83
36,80 90
34,62
35,00
7
133
34,65
6,33%
109 108 107
55
34,62
18
74
5
16
29
44
60
89
100 102 101
76
110 112 111 114 113
56
22
MOGUĆE STAJALIST
117 116 115
57
23
10 ,3
121
139
1
1 2
58
24
Х
Priprema mrtvaca ±0,000 +35,85
3 4
5
59
25
KRAJ REKONSTRUKCIJE CESTE
Oproštajna dvorana 1
36,83
30,15 30,15 30,05
51
6
7
8
60
26
6,33%
9
61
27
6,33%
POLJE urni 1
28
35,20
pristup za invalide
11 10
62
invalide
dovoz mrtvaca
čuvanje mrtvaca
36,60
35,47
29
35,30 35,30 pristup za invalide pristup za
pristup za invalide
19 18 17 16 15 14 13 12
35,5934,84 35,59
GLAVNI ULAZ
Х
38,50
35,50
35,47
cvjećarna m2 22,0 35,60
GLAVNI ULAZ
odvod kisnice
27 26 25
35,47
Izložba I prodaja ljesova I spomenika m2 39,50 35,60
35,83
24 23 22 21 20
35,50 35,5535,55
glavna aleja čempresa
raspelo
parking za autobus
35,55
spremiste iradiona grobara m2 52,66 0,00 = 35,60
35,95
12
23
36
51 50
49
48
47 46
26
spremiste tehnike grobara 35,58
29 28
40
27
39
26
38
25
37
24
55 53 52
54
41
56
42
57
43
58
77
76 75 74 73 72 71 70 69 68 67 66 65 64
POLJE 2
63 62
40
39
35,58
pomoćni izlaz 35,58
27
elektrika za cijelo groblje
11
120 118 119
98 97 96 95 94
116 117 114 115
93 92 91
110 111
90
89
108 109
88 87
106 107
86 85 84 83
104 105
51
82
102 103
52
81
28
41
53
62
80
42
2
1
2
100 101
54 63
112 113
134 135 132 133 130 131 128 129
126 127
55
64 70
14
13
6,33%
124 125
29
3,3%
122 123
30
3,3%
8
44
43
4
3
pristup za invalide
7
56
16
15
6,33%
142 143 144
31
6
5
klizna vata
6
32
45
18
17
klizna vata
5
46
8
7
info tabla
3 4
33
20
19
pristup za invalide
140 141
34
65
7,4%
9 10 11 12 13
72 71
8,0%
POLJE urni 2
57
66
76
14 15 16
48
67
73
75
35
1
138 136 137
58
36
47
60
68
74 77
50
49
35,83 35,80 35,77
119 120
121 122
106
89
R= 10.000
0%
8,0
35,10 36,77 36,74 36,71
107
123 124 37,73 37,70 37,67 38,20
GSPublisherVersion 0.0.100.100
38,18
S I JEČA N J 2 0 2 1 .
4
VI J E ST I
Općini Preko drugu godinu zaredom najviša ocjena za proračunsku transparentnost Institut za javne financije od 2015. godine
objavljuje ni sva tri dokumenta koja su
analizira proračunsku transparentnost svih
po zakonu obvezne objavljivati (izglasani
hrvatskih županija, gradova i općina, a
proračun, polugodišnje i godišnje izvješće o
posljednje istraživanje objavljeno početkom
izvršenju proračuna).
srpnja provedeno je u razdobljima studeni-prosinac 2019. i veljača-ožujak-
Osim toga, visokih 41 posto lokalnih jedinica
travanj 2020.
( jedna županija, 37 gradova i 200 općina) ne pridržava se uputa Ministarstva financija
Proračunska transparentnost podrazumijeva
i ne objavljuje oba dva dodatna dokumenta
uvid u potpune, točne, pravovremene i ra-
(prijedlog proračuna i proračunski vodič za
zumljive proračunske informacije. Na temel-
građane).
ju njih, građani se mogu angažirati i, između ostaloga, utjecati i na efikasnost prikupljanja i
Prema prosjeku svih lokalnih jedinica na
trošenja proračunskih sredstava, na odgovor-
svome području, od županija najtransparent-
nost Vlade i vlasti lokalnih jedinica, kao i na
nije su Požeško-slavonska, Primorsko-goran-
smanjenje mogućih koruptivnih radnji.
ska, Koprivničko-križevačka, Zagrebačka, Karlovačka i Šibensko-kninska, a najnetrans-
Mjerena provjerom objave pet ključnih pro-
parentnije Zadarska, Splitsko-Dalmatinska,
računskih dokumenata, prosječna se pro-
Vukovarsko-srijemska, Osječko-baranjska,
računska transparentnost lokalnih jedinica iz
Ličko-senjska i Dubrovačko-neretvanska
godine u godinu poboljšava.
županija.
U šest ciklusa istraživanja, porasla je sa 1,8 na 4,1, no taj vrlo dobar prosjek i dalje prikriva popriličnu raznolikost razine proračunske transparentnosti. Općina Preko drugu godinu zaredom dobila je najvišu ocjenu za transparentnost – 5, slijedi je s najvišom ocjenom Općina Tkon, pa prvi put Općina Pašman, Općina Kali dobila je ocjenu 4, a općine Kukljica i Sali ocjenu 3. U zadnjem ciklusu, sedam općina nije objavilo niti jedan, a 17 općina i jedan grad (Križevci) objavilo je samo po jedan proračunski dokument. Gotovo 20 posto lokalnih jedinica ( jedna županija, 13 gradova i 101 općina) ne
5
N AŠI ŠKOLJI
Vlada dala “zeleno svjetlo” za projekt Aglomeracija Preko – Kali Prema Zaključku u vezi s daljnjom pripremom
iznimno važnog projekta. Ovo je i još jedan
i realizacijom vodno-komunalnih projekata,
dokaz kvalitetne sinergije općina Preko i Kali,
Vlada je 25. lipnja podržala pripremu i real-
Zadarske županije i Vlade. Nakon pet godina
izaciju vodno-komunalnih projekata
priprema i iznimno puno uloženog truda,
Sušine-Đurđenovac, Biograd, Ludbreg,
sada smo na posljednjoj stepenici prije početka
Slavonski Brod 2, Preko - Kali, Krapina,
radova u projektu vrijednom 30 milijuna eura.
Kutjevo-Velika, Pirovac-Tisno-Jezera, R
Za Aglomeraciju Preko – Kali 27 milijuna
ogoznica, Špišić Bukovica-Suhopolje-Gradina,
eura stići će iz fondova Europske unije, države,
Otočac i Zagreb za sufinanciranje iz sredstava
Hrvatskih voda i resornog ministarstva, a
EU fondova. Da će Vlada dati “zeleno svjetlo”
ostatak će morati osigurati jedinice lokalne
dvjema veli- kim aglomeracijama u Zadar-
samouprave, općine Preko i Kali, komentirao
skoj županiji – Preko – Kali i Biograd – bilo
je načelnik Općine Preko Jure Brižić.
je najavljeno početkom lipnja na sastanku u Zagrebu, na kojemu su tadašnji ministri Marko
Ukupna procijenjena vrijednost ovih projeka-
Pavić i Tomislav Ćorić potvrdili da te dvije
ta iznosi 4,6 milijarde kuna, bez PDV-a, od
aglome- racije imaju pripremljenu svu potreb-
čega procijenjena vrijednost EU bespovratnih
nu dokumentaciju.
sredstava iznosi 3,3 milijarde kuna. U skladu s Akcijskim planom za smanjenje neporeznih
S I JEČA N J 2 0 2 1 .
-Ovo je potvrda kvalitetno pripremljene
i parafiskalnih davanja 2020., izmijenjena je
dokumentacije, na čemu naše jedinice lokalne
Uredba o visini vodnog doprinosa. Izmjenom
samouprave sustavno rade već pet godina.
je Vlada smanjila vodni doprinos, koji inves-
Sretni smo i ponosni što smo dobili formalnu
titor plaća na gradnju građevina uključujući i
potvrdu dobrog rada u pripremi ovog, za nas
građevinu koja se ozakonjuje, i to za 50 posto.
6
VI J E ST I
Tommy u Preku gradi hipermarket i otvara 35 do 50 radnih mjesta U travnju ove godine, uz Cestu hrvatskih
zadarskim otocima, koja će koristiti mješt-
branitelja u Preku, iznad plaže Jaz, Tommy
anima ne samo Općine Preko nego i svih
će otvoriti hipermarket koji će se prostirati
ostalih mjesta na našem otoku i susjednom
na oko 2500 metara četvornih.
Pašmanu, komentirao je.
Prvi hipermarket na zadarskim otocima imat
Zadovoljan je, kaže, i zato što ovakvi projekti
će standardnu široku ponudu prehrambe-
podižu kvalitetu života otočana te obogaćuju
nih i neprehrambenih proizvoda te dodatne
turističku ponudu i usluge.
ugostiteljske sadržaje i veliko parkiralište sa 120 mjesta.
-Ipak, najvažnije u ovakvim investicijama jest otvaranje novih radnih mjesta koja su od
Ovisno o opsegu poslovanja izvan sezone i
iznimne važnosti za opstanak otoka, kvalitet-
u sezoni, kada je potreba za radnicima veća,
niji život i ostanak ljudi na otoku.
planiraju zaposliti od 35 do 50 djelatnika. Vijest da će Tommy u Preku otvoriti veliku
Osim toga, uz gradnju hipermarketa plan-
trgovinu mjesecima je glavna tema mnogih
irana je i rekonstrukcija državne ceste,
otočnih ćakula jer Ugljanu i Pašmanu iteka-
odnosno gradnja dodatne treće prometne
ko je potreban trgovački centar s raznolikom
trake, zatim gradnja nogostupa te proširenje
ponudom, osobito u ljetnim mjesecima.
ceste koja ide prema osnovnoj školi, a koja će time postati dvosmjerna. Sve ovo predstavlja
I načelnik Općine Preko Jure Brižić već je
veliko unapređenje prometne infrastrukture
neko vrijeme upoznat s planovima splitskog
kao i povećanje sigurnosti prometa, što je
Tommyja, ali tek je nakon izlaska prvih
izrazito bitno jer je u blizini škole, napominje
građevinskih strojeva na teren postalo izvjes-
Brižić te dodaje da nije zanemariv ni podatak
no da ćemo do proljeća na otoku imati prvu
da će uz novi objekt biti veliko parkiralište
veliku trgovinu s iznadprosječnom ponudom.
koje će, osim za potrebe trgovine, biti javno dostupno te se moći koristiti i za ostale sa-
-Drago nam je da su investitori prepoznali
držaje i objekte poput škole, školske dvorane,
potrebu i priliku za gradnju jedne ovakve
plaže i sl.
trgovine na našem otoku, ujedno i prve na
7
Dido muoj Rodi se u Prijeku mlod oženi i dobi dicu, rodi je upolju i voli svoju Maricu. Pošo je u Argentinu i čeko dicu i ženu, ali šuoldov ni bilo i vrnu se svuome domu. Sitin se svuoga dida Krstije i njegove dobre dušije, voli je svoju dicu i uvik gljedo svoju Maricu. Vrnu se iz Merike nazod u svoje Prijeko. Čekala su ga dica i unuci a un i Pajačevica živili su do kraja života u svojuoj kućici. Marica je prva pošla, zaklopila svoje oči... Krsto je za njun venu i za tri miseca za njun Bogu krijenu. Anamaria Sorić
8
VI J E ST I
Općina Preko za 310 umirovljenika isplatila 41.800 kuna božićnica Sredinom prosinca Općina Preko organizira-
školi Valentina Klarina u Lukoranu te za
la je dodjelu božićnica umirovljenicima s
umirovljenike s područja Ugljana u uredu TZ
primanjima do 3000 kuna mjesečno.
mjesta Ugljan. Božićnice su se dodjeljivale po
Po božićnice je u svim mjestima došlo 310
sljedećim kriterijima:
umirovljenika, za što je izdvojeno 41.800 kuna.
- 300 kuna – umirovljenicima s mirovinom do 1000 kuna
9
Dodjela božićnica i simboličnih darova or-
- 200 kuna – umirovljenicima s mirovinom
ganizirana je u Preku u POU Dom na žalu za
od 1001 do 2.000 kuna
umirovljenike Sutomišćice, Poljane i Preka,
- 100 kuna – umirovljenicima s mirovinom
za umirovljenike Lukorana u Područnoj
od 2001 do 3000 kuna
N AŠI ŠKOLJI
I ove godine stipendije za 50 najboljih studenata Pedeset studenata koji žive na području
ugovora. Pravo na bespovratnu financijsku
Općine Preko potpisali su 29. prosinca u
pomoć ostvarili su državljani RH s prebi-
POU Dom na žalu ugovore o dodjeli be-
valištem na području Općine Preko najma-
spovratne financijske pomoći, za što je u
nje pet godina prije raspisivanja natječaja,
općinskom proračunu osigurano 200.000
neovisno o gradu u kojemu se školuju, sa
kuna Drugu godinu zaredom, studenti će
statusom redovnog ili izvanrednog studiranja
mjesečno dobivati 400 kuna, a u protekle
i oni koji nemaju već odobrenu stipendiju
četiri godine u proračunu smo za studente
ili kredit od drugog subjekta. Svi koji su se
osigurali ukupno 800.000 kuna.
prijavili na natječaj i zadovoljili propisane kriterije, dobili su stipendiju.
– I ovom ću prilikom reći da je ovo najbolji mogući završetak kalendarske godine, godine koja nam je svima promijenila život. Ni vaše studiranje nije više isto, a ipak ste pokazali dobre rezultate i kao načelnik vaše općine ponosan sam na sve vas, kazao je načelnik Općine Preko Jure Brižić uoči potpisivanja
S I JEČA N J 2 0 2 1 .
10
VI J E ST I
Iz Preka u Petrinju otišlo 17 tona humanitarne pomoći! U samo 15 sati, stanovnici iz svih mjesta s
Domu na žalu i pomoći im u završnom paki-
područja Općine Preko, ali i drugih općina,
ranju, ističe općinski načelnik Jure Brižić.
prikupili su 17 tona humanitarne pomoći za ljude stradale u potresu u Sisačko-
Među 17 tona prikupljene pomoći, 11 tona
moslavačkoj županiji.
otpada na hranu i higijenske potrepštine, a ostalo su deke, posteljina, različiti pokrivači,
-Još jednom smo pokazali da smo najbolji
kreveti na sklapanje, male peći na struju te
kad treba pružiti ruku pomoći, bez obzira na
nešto tople odjeće. Sve to uredno je složeno
to o kakvoj je nesreći ili tragediji riječ. Čim
na 27 paleta i 31. prosinca utovareno u četiri
smo objavili da u POU Dom na žalu prikupl-
kamiona.
jamo pomoć za stradale u potresu, ljudi su se organizirali ili pojedinačno ili preko udruga
Načelnik Brižić zahvaljuje svima koji su
u svojim mjestima.
se odazvali i nesebično donirali pomoć, volonterima koji su pomagali u prihvatu
11
-Moram napomenuti da je sve što su donosili
pomoći, djelatnicama DV Lastavica, TZO
bilo uredno zapakirano i sortirano, a mnogi
Preko, općinskih komunalnih tvrtki, a akciji
od njih željeli su ostati s našim volonterima u
se odmah odazvala i trgovina Bure, u čija je
N AŠI ŠKOLJI
dva kamiona, uz još dva općinska, pomoć otpremljena u Zadar, a potom šleperima u Sisak i Petrinju. Treba napomenuti i da je Jadrolinija dala svoj doprinos i omogućila besplatan prijevoz trajektima svima koji su s otoka slali pomoć prema potresom pogođenim područjima. Posebnu zahvalu upućujem i našim mještanima koji su u srijedu poslijepodne volontere u Domu na žalu počastili hranom, kolačima i sokovima, dodaje Brižić. Humanitarnu pomoć za stradale u potresu dala je i Psihijatrijska bolnica Ugljan, koja je dio donacije dobivene prije dva tjedna u božićnim akcijama proslijedila u Sisačko-moslavačku županiju.
Općina Preko uplatila 60.000 kuna Sisačko-moslavačkoj županiji Općina Preko uplatila je za pomoć stradalima u potresu na području Petrinje i Siska 60.000 kuna. Kako nam je potvrdio općinski načelnik Jure Brižić, 50.000 kuna uplaćeno je na račun Sisačko-moslavačke županije, a 10.000 kuna Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja. -Velika tragedija koja je pogodila prijateljsku Sisačko-moslavačku županiju još je jednom ujedinila naše građane u želji da pomognu svima koji su ostali bez domova. Naš prilog samo je kap u moru jer ljudima koji su stradali u potresu potrebno je mnogo više, ali na ovaj način želimo im pokazati i poručiti da mislimo na njih, kazao je Brižić.
S I JEČA N J 2 0 2 1 .
12
VI J E ST I
Otočani za pacijente PB Ugljan prikupili 15 paleta odjeće, higijenske potrepštine, slatkiše… Humanitarna božićna akcija za pacijente
Sutomišćice, upravi Olive Island Marine, koja
Psihijatrijske bolnice Ugljan, koju je
im je stavila na raspolaganje veliki kombi,
početkom prosinca pokrenula socijalna
i Trgovini Bure, čijim su kamionom u dva
radnica Matija Lončar iz Sutomišćice,
dana prevezli prikupljenu pomoć u Psihi-
pokazala je još jednom da otočani imaju
jatrijsku bolnicu Ugljan.
veliko, nesebično srce. Napominje i da su se u akciju uključile sve -U dva tjedna prikupili smo 15 paleta odjeće,
trgovine na otoku – Diskont Bure – Ugljan,
obuće, posteljine, deka i pokrivača, ljudi su
Studenac – Ugljan, Konzum – Ugljan, Bure
donirali oko 5000 kuna, za što smo, u dogo-
– Lukoran, Bure – Poljana, Studenac – Pre-
voru s glavnom sestrom u PB Ugljan, kupili
ko (kod pošte), Market Julija- Preko (trajekt),
higijenske potrepštine, slatkiše i sokove, i to
T.O. EL-SI – Kali, P.Z. Maslina (Dom) – Kali,
po 400 komada od svega tako da svi paci-
P.Z. Maslina (mini-market – Vrnj) – Kali,
jenti dobiju jednake božićne darove. Mislili
Bakmaz (Mul) – Kali, Bure – Kukljica.
smo na sve pa smo kupili i ukrasne vrećice u
I u Zadru je organizirana velika humanitarna
kojima će dobiti darove. Puno se higijenskih
akcija koju je pokrenula Martina Šušić, djelat-
potrepština skupilo i u trgovinama diljem
nica PB Ugljan. Prikupljene su na tone odjeće
otoka. Iako je teška i financijska i gospodar-
i obuće, higijenske potrepštine, novčani
ska situacija, neki su ljudi donirali i po 500
prilozi…, a ravnatelj PB Ugljan Mladen Mavar
kuna, govori ushićeno Matija Lončar.
poslao je svima zahvalu:
Iako nije sumnjala u uspjeh akcije, kaže da je ipak iznenađena velikim odazivom i svim
“Svjedoci smo kako se posljednjih tjedana
oblicima pomoći, od organizacije do utovara
pokrenulo nekoliko paralelnih akcija pri-
robe u kamion i kombi.
kupljanja donacija za pacijente Psihijatrijske bolnice Ugljan koje su dosegle neslućene
13
Ponajprije ističe veliki angažman i pomoć
razmjere. Krenulo se s otoka Ugljana, ali
članova Udruge mladih Santa Fe iz
već u prvim danima prikupljanja prešlo se
N AŠI ŠKOLJI
granicu županije, pa i Hrvatske. Javili su nam se ljudi iz svih dijelova Lijepe Naše, ali i iz Švicarske i Njemačke, koji su voljni donirati naše pacijente. Također, veliki broj ljudi pakete je poslao putem pošte. Nadalje, javile su nam se i tvrtke koje će prikupljene donacije prevesti do naše bolnice. Svim tim divnim ljudima ovim putem upućujemo jedno veliko HVALA.”
S I JEČA N J 2 0 2 1 .
14
VI J E ST I
Za zapošljavanje žena u sklopu projekta „Zaželi!“ Općina Preko dobila 464.300 kuna Projekt „Otočka žena“, koji je sastavni dio so-
koje su već dulje vrijeme nezaposlene da se
cijalnog programa „Zaželi!“, za koji je Općini
na taj način kratkoročno zaposle, ali i da se
Preko iz Europskog socijalnog fonda odobre-
educiraju te da im se omoguće bolji uvjeti za
no 464.300 kuna, predstavljen je 5. studeno-
buduće stalno zaposlenje.
ga na početnoj konferenciji u velikoj dvorani POU Dom na žalu u Preku.
-Kroz projekt će se nastojati ukloniti potreba za institucionalizacijom 30 starijih osoba s
Prema riječima općinskoga načelnika Jure
područja Općine Preko na način da će im
Brižića, projekt će se financirati u stoposto-
novozaposlene žene pružiti potrebnu pomoć
tnom iznosu iz Europskog socijalnog fonda,
u vlastitom domu, poručio je Brižić.
Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020., a cilj je zaposliti pet
Nositelj projekta je Općina Preko, a partneri
žena na razdoblje od 12 mjeseci te im pružiti
Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područni
adekvatno certificirano obrazovanje za defi-
ured Zadar, i Centar za socijalnu skrb Zadar.
citarno zanimanje, čime će postati kompe-
Tehničku pomoć u pripremi i provedbi pro-
tentnije na tržištu rada. -Općina Preko jedna je od najuspješnijih općina u Zadarskoj županiji prema socijalnim mjerama koje provodi i projekt “Otočka žena” zapravo je logičan slijed događanja i nastavak na već postojeće mjere, istaknuo je Brižić. Dodao je kako se nada da će se projektom “Otočka žena” omogućiti bolja i kvalitetnija skrb za starije osobe te pomoći ženama
15
N AŠI ŠKOLJI
jekta pruža Agencija za razvoj Zadarske žu-
održavanju čistoće stambenog prostora/
panije Zadra nova kroz projekt „Zadra nova
domova krajnjih korisnika, pomoć pri
za vas“. Krajnji korisnici u projektu moraju
oblačenju i svlačenju, brigu o higijeni i osob-
biti s područja Općine Preko: osobe starije
nom izgledu, pomoć u socijalnoj integraciji,
od 65 godina, osobe mlađe od 65 godina u
pomoć u posredovanju u ostvarivanju raznih
nepovoljnom položaju, osobe koje pravo na
prava (dostava lijekova, plaćanje računa,
socijalnu uslugu potpore i podrške osobama
dostava pomagala i sl.), pružanje podrške
u nepovoljnom položaju ne ostvaruju po
krajnjim korisnicima kroz razgovore i
drugoj osnovi.
druženje te uključivanje u društvo, pratnju i
Usluge pomoći u kući odnose se na dostavu
pomoć u različitim socijalnim aktivnostima i
namirnica, pomoć u pripremi obroka u
druge poslove vezane uz skrb starijih osoba.
kućanstvima krajnjih korisnika, pomoć u
S I JEČA N J 2 0 2 1 .
16
Blagoslovi nas Blagoslovi nas Bože u ovom danu Blagoslovi nas u svakom času Čuvaj nas, stazom života prati Brani nas Bože, nemoj stati Kad strah me obuzme teški Neka zebnja tiha hoće da slomi Daj zraku milosti svoje Utješi žalosno srce moje Pogled milosni na nas svrati Mirom nas nebeskim obdari Neka duše zemlje i neba gore U sjaju tvog lica vječno se spoje Rosanda Ivin-Smud
17
I dok gledon ovo muore Ovaj bruod i ovo ime Sitin se drugog broda Muog strica i jene zime... Ka je porti zadnji put Gljedati nebesko muore I neke bolje zore. A voli je brodi i voli je ribe I svako leto vozi nas u Kornate A mi dica skokali i divljali Ali njega nismo smućivali... Slušali smo njega i njegove štuorije. Čuvali te anđeli...čuvo te Buog Neka ti je mirno nebesko muore Dobri muoj striče Ive A nama ostaju tvoje priče store I čekanje naše nebeske zore. Anamaria Sorić
18
VI J E ST I
Počela gradnja dječjih igrališta u Lukoranu i Ugljanu Projekt Općine Preko Avantura Kids, u
gumene podloge, klupa i koševa za otpatke,
sklopu kojega su dosad sagrađena dječja
gradnju staza i uređenje zelenih površina,
igrališta u Preku i Poljani te street-ball
navodi Brižić.
igralište u Preku, ide dalje. Nakon provedene nabave vrijednost projekta Početkom studenoga počela je gradnja još
gradnje i opremanja dječjeg igrališta u
dva dječja igrališta, u Lukoranu i Ugljanu, a
Ugljanu iznosi 281.075 kuna, od čega su
prema riječima načelnika Općine Preko Jure
sredstva iz EU fondova 239.283 kuna, a 41.792
Brižića, i tim projektom nastoje se stvoriti
kuna iz proračuna Općine Preko. Uređenje i
bolji uvjeti za sigurnu dječju igru i osigurati
opremanje igrališta u Ugljanu sufinancira se
im bolje i kvalitetnije djetinjstvo.
novcem iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, kroz Program ruralnog
-Novo igralište u Ugljanu bit će pokraj škole
razvoja 2014. – 2020., Podmjera 19.2.
i vrtića, a u Lukoranu uz Dom kulture. Oba
„Provedba operacija unutar CLLD strategije“
projekta obuhvaćaju postavljanje igrala poput
u okviru Mjere 19 „LEADER – CLLD“ LAG
tobogana, ljuljačke, njihala, klackalice,
Mareta.
vrtuljka i edukativnog panela, antistres
19
N AŠI ŠKOLJI
-Vrijednost projekta gradnje i opremanja igrališta u Lukoranu iznosi 325.000 kuna i u potpunosti se financira proračunskim novcem Općine Preko. Očekujemo da će oba igrališta biti završena do kraja ove godine te da će djeca u novoj godini imati nove sadržaje za igru i provođenje slobodnog vremena te da ćemo na ovaj način doprinijeti kvalitetnijem odrastanju djece na našem otoku, najavljuje načelnik Jure Brižić.
S I JEČA N J 2 0 2 1 .
20
VI J E ST I
U Tvrđavi sv. Mihovila arheolozi otkrili kapetanovu kuću građenu oko 1400. godine U sklopu Tvrđave sv. Mihovila pronađeni su
da je riječ o prizemnici visine oko 3,5 metra
ostaci kapetanove kuće građene vjerojatno
do strehe krova. Ona se, kako u svom is-
oko 1400. godine.
traživanju „Prostorni razvoj kaštela sv. Mihovila na otoku Ugljanu“ navode arheologinje
Prvi su to rezultati druge kampanje arhe-
Katja Marasović i Rea Vidović, protezala sve
oloških istraživanja u srednjovjekovnom
do stubišta kojim se penje na južni zid.
kaštelu koji su počeli 3. kolovoza i trajali do sredine rujna.
U nastavku se nalazila druga kuća položena uz južni zid, čije postojanje potvrđuju rupe
21
– Otkrili smo kapetanovu kuću uz južni zid
greda horizontalne drvene konstrukcije u
koja se sastojala od dvije prostorije, a u nju
tom zidu unutar ruševina građevina koje su
su ukopani grudobrani iz Drugoga svjetskog
tu sagrađene za Drugog svjetskog rata. Tu su
rata, potvrdio je voditelj istraživanja, arhe-
se vjerojatno nalazile nastambe za posadu
olog Damir Martinov, čija tvrtka Arheolog
koje se spominju u ugovoru o gradnji iz 1400.
d.o.o. za naručitelja Općinu Preko provodi
godine koje je u arhivu pronašao profesor
istraživanja.
Petricioli.
Osim crkve i samostana sv. Mihovila, unutar
-Sada, u ovoj kampanji, sve se želi dovesti na
kaštela postojale su građevine namijenjene
srednjovjekovnu razinu, a uz to pronalazimo
vojnoj posadi, a tragove prve kuće kapet-
i inventar koji se može datirati u vrijeme
ana uz južni zid kaštela, nasuprot glavnom
Drugoga svjetskog rata – metke, ostatke
ulazu, već je prije uočio zadarski povjesničar
konzerva, sitne metalne predmete, govori
umjetnosti Ivo Petricioli i pretpostavio da
arheologinja Sanja Gospodinović, koja uz još
je riječ o jednokatnici. Međutim, na temelju
troje kolega arheologa i povjesničara umjet-
rupa za grede horizontalne drvene konstruk-
nosti te troje studenata arheologinje svaki
cije u južnom zidu i kamenih konzola koje su
dan od pet ujutro otkriva novi stari život
nosile jednostrešan krov može se zaključiti
srednjovjekovnog kaštela.
N AŠI ŠKOLJI
-Kako bismo bili brži i pomogli arheolozima,
smo već nekoliko puta bili u resornom min-
općina je angažirala petoricu komunalnih
istarstvu, dogovoriti financiranje u većem
radnika i osigurala bager za odvoz sitnog
iznosu. Zato ćemo se na jesen ponovno naći
zemljanog otpada koji koristimo za popravak
s ministricom Ninom Obuljen Koržinek da
poljskih putova.
vidimo u kojoj smo poziciji i može li ministarstvo preuzeti cijelu obvezu financiranja
-Dosad je prevezeno već stotinjak kubika tog
arheološkog dijela tako da možemo napokon
otpada, a unutar tvrđave izvađeno je oko 50
započeti s izvedbenim i glavnim projektom
kubika kamena koji će se kasnije upotrijebiti
obnove tvrđave. Jer, svaka godina arhe-
u obnovi, navodi načelnik Općine Preko Jure
oloških istraživanja nama je godina manje u
Brižić.
turističkom smislu, udaljava nas od ideje da se tvrđava turistički valorizira i cjelovitom
Prošle godine Općina Preko dobila je od
obnovom zaštiti od propadanja. Što prije ri-
Ministarstva kulture 200.000 kuna za arhe-
ješimo arheološki dio, znat ćemo gdje smo i
ološka istraživanja Tvrđave sv. Mihovila, a
moći planirati dalje. Idejno rješenje koje smo
Općina Preko je iz svoga proračuna uložila
naveli moguće je provesti tek kad budemo
još svojih 60.000 kuna.
znali što je ispod razine na kojoj smo sada, otkriva Brižić. Osim arheologije, Općina Preko prijavit će i projekt konzervacije zidina prilikom koje će se iskoristiti originalni kamen koji je ostao unutar tvrđave nakon arheoloških istraživanja. Tvrđava Sv. Mihovila u budućnosti bi trebala postati “Dvorac otočnih priča”, interpretacijski centar u kojemu će se prezentirati baština svih zadarskih otoka. Općina Preko planira obnoviti i urediti kaštel i turističku infrastrukturu u sklopu cijelog kompleksa koji će postati nova turistička atrakcija i mjesto kulturnih, edukativnih, tradicijskih, umjetničkih i drugih događanja. Revitalizacija kaštela pridonijet će održi-
-Ove godine također smo dobili 200.000
vom gospodarskom razvoju otoka Ugljana
kuna i mi smo iz proračuna izdvojili još to-
i Pašmana te Zadarske županije, promociji
liko. S lanjskim i ovogodišnjim radovima ar-
kulturne baštine, poticanju zapošljavanja,
heološki će biti istraženo oko 200 četvornih
razvoj kulturnog turizma te aktivnog turiz-
metara, a ukupno se, prema nalogu konzer-
ma.
vatora, mora istražiti oko 700 kvadrata da bi
S I JEČA N J 2 0 2 1 .
se sve dovelo na srednjovjekovnu razinu. Za
Ljeti dnevno oko 300 ljudi posjeti tvrđavu,
obavljanje tog iznimno zahtjevnog posla ne
a prema najavi načelnika Brižića, Općina
postoji rok, ali želimo to što prije napraviti
Preko planira kupiti zemljište u podnožju za
i zato se svake godine javljamo na natječaj
parkiralište tako da bi se do tvrđave moglo
Ministarstva kulture. Naš je cilj, zbog čega
doći jedino pješice po starome putu.
22
VI J E ST I
Igralište u Sutomišćici među hrvatskim biserima kojima se divi cijeli svijet! Strani mediji često se slikom i riječju dive
u svijetu, stavio ga je na šesto mjesto. Gospin
prirodnim ljepotama Hrvatske. Nerijetko
dolac sagrađen je 1989., a nalazi se iznad gra-
se na tim popisima nađu i gradovi, male,
da Imotskog, u neposrednoj blizini Modrog i
zaštićene urbane cjeline, otoci, plaže, rijeke,
Crvenog jezera te Tvrđave Topana.
planine… CNN je odabrao osam najčudnijih stadiona, Ovoga puta, a donosi Večernji list 24. srpnja,
a na popisu se, i to na trećemu mjestu liste,
u fokusu BBC-a i CNN-a bili su nogometni
našla i riječka Kantrida. Bivši stadion NK Ri-
stadioni koji svojom ljepotom i položajem
jeke oduševio ih je lokacijom: s jedne strane
iskaču iz prosjeka.
ogromna litica, a s druge pogled na kristalno plavo Jadransko more. Kantrida je bila na
Među njima je zasluženo mjesto, uz stadione
popisu stadiona koji su zanimljivi, ali čudni
na Kantridi i Gospin dolac u Imotskom, do-
zbog nesvakidašnje forme.
bilo i igralište NŠK Sv. Mihovil u Sutomišćici. Prema pisanju Večernjeg lista, tri hrvatska
Nogometni klub Sv. Mihovil nalazi se na
bisera tema su svjetskih medija i o njima se
istočnoj obali Ugljana, a predstavlja dva otoka
često piše. Stadion NK Imotskog, Gospin dol-
– Ugljan i Pašman, i već dvije godine, otkad
ac, plijeni pozornost, iznimno je atraktivan
je otvoren, privlači pozornost medija, ističe
pa je postao turistička atrakcija. BBC ga sma-
Večernji list.
tra jednim od najljepših sportskih stadiona
23
24
VI J E ST I
Na liniju Preko – Zadar stigao novi trajekt “Ugljan” vrijedan tri milijuna eura Iz luke Gaženica prema Preku 3. srpnja
Jure Brižića održan prvi sastanak s državnim
zaplovio je novi Jadrolinijin trajekt „Ugljan“,
brodarom i Agencijom za obalni linijski
u koji je državni brodar uložio tri milijuna
pomorski promet.
eura.
-Kada smo lani 16. srpnja imali prvi sastanak malo tko je vjerovao da će se ovo ostvariti
-Trajekt „Ugljan“ proizveden je 2009. godine
za godinu dana, dodao je Brižić i zahvalio
u Grčkoj, može prevesti 650 putnika i 114
svima koji su pomogli da se stari “Sis” zami-
vozila. Riječ je o prvom od tri broda koje će
jeni novim, većim, udobnijim i modernijim
Jadrolinija ove godine pustiti u plovidbu.
“Ugljanom”.
Samo ime ovog trajekta govori o njegovoj namjeni, a to je da povezuje otok Ugljan i Zadar. Brod je temeljito obnovljen i spreman za plovidbu, a kapacitet broda i njegove maritimne sposobnosti u potpunosti će zadovoljiti rastuće potrebe stanovnika otoka Ugljana i njihovih gostiju, kazao je na primopredaji trajekta u luci Gaženica predsjednik uprave Jadrolinije David Sopta. Kupnja novog trajekta za iznimno frekventnu liniju Preko –Zadar najavljena je u srpnju prošle godine, kada je na traženje načelnika Općine Preko
25
N AŠI ŠKOLJI
S I JEČA N J 2 0 2 1 .
Državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa
trajekt „Ugljan“ ispuniti ciljeve koji su pred
i infrastrukture Josip Bilaver naglasio je kako
njim, a to je prije svega omogućiti bržu i
je resornom ministarstvu stalo do toga da
sigurniju plovidbu te povezanost s kopnom
svi otočani i gosti imaju kvalitetnu i sigurnu
kakvu otočani trebaju i zaslužuju, poručio
uslugu. Jadrolinija je u posljednje tri godine
je Sopta. U prošloj godini na liniji Preko –
jako dobro poslovala te je sav profit uložen
Zadar, koju koriste stanovnicu dvaju otoka
u obnovu flote kao našeg strateškog cilja,
– Ugljana i Pašmana, prevezeno je 1,141.235
dodao je Sopta.
putnika i 381.550 vozila.
-Unatoč epidemiji izazvanoj koronaviru-
Trajekt „Ugljan“, kojim zapovijeda kapetan
som, koja je snažno pogodila gospodarstvo,
Jovica Matić, dug je 102,20 metara, a širok 18
posebno sektore prometa i turizma, Jadro-
metara. U Jadrolinijinoj floti sada su uku-
linija nastavlja i dalje ulagati u obnovu flote,
pno 54 broda, 37 trajekta za lokalne linije,
a sve na zadovoljstvo naših otočana i putnika.
10 brzih putničkih brodova, tri trajekta za
Posebno sam ponosan i sretan što imamo
međunarodne linije i četiri klasična broda.
priliku zaploviti novim trajektom u floti
Prije prve plovidbe brod je blagoslovio preški
Jadrolinije. Vjerujemo i nadamo se kako će
župnik don Boris Pedić.
26
VI J E ST I
U trajektnoj luci u Preku ugrađeno pet novih bokobrana Na zapadnom dijelu trajektne luke Preko 29.
nosti od 152.205 kuna bez PDV-a. Nadzor
rujna završena je ugradnja pet novih boko-
nad poslovima izrade armirano-betonskih
brana. Kako su izvijestili iz Županijske lučke
utvrdica i ugradnje novih bokobrana obavio
uprave Zadar, zbog povećanja sigurnosti
je ured ovlaštenog inženjera građevinarstva
prilikom pristajanja novog trajekta „Ugljan“,
Željko Čirjak iz Zadra, priopćili su iz Župani-
koji je dug 102,20 metara, a širok 18, bilo je
jske lučke uprave Zadar.
potrebno ugraditi nove bokobrane na veću visinu od dosadašnje. Radovima ugradnje novih bokobrana prethodila je izrada pet armirano betonskih utvrdica koje je bilo potrebno izraditi kako bi se novi bokobrani na njih mogli postaviti. Poslove ugradnje bokobrana izvela je tvrtka Švenda Tarmann Chemie d.o.o. u vrijednosti od 96.250 kuna bez PDV-a , dok je radove izvela tvrtka PGP d.o.o. iz Zagreba u vrijed-
27
N AŠI ŠKOLJI
Općina Preko i ove je godine sufinancirala nabavu udžbenika za učenike osnovne škole Općina Preko i ove je godine sufinancira-
nastojimo doprinijeti rasterećenju kućnog
la nabavu udžbenika i drugih obrazovnih
budžeta te podići kvalitetu odgoja i obra-
materijala učenicima koji pohađaju osnovnu
zovanja djece u našoj općini, dodao je Brižić
školu na području Općine Preko u visini
te podsjetio da općina pomaže roditeljima u
do 300 kuna od iznosa cijene nabavljenih
odgoju i obrazovanju njihove djece o samog
udžbenika i drugih obrazovnih materijala
rođenja pa sve do završetka studija.
roditeljima ili skrbnicima na tekući račun naveden u zahtjevu za sufinanciranje uz
– Cijelim paletom mjera, od naknade za
predočenje računa za nabavljene udžbenike i
novorođenčad, sufinanciranja vrtića, preko
druge obrazovne materijale.
sufinanciranja školskih knjiga, sve do studentskih stipendija pokazujemo da nam je
Prema riječima načelnika Jure Brižića,
briga za djecu i mlade te njihovo obrazovanje
Općina Preko ponovno pomaže u sufina-
na prvome mjestu, a subvencioniranjem
nciranju nabave školskih knjiga za učenike
stambenih kredita za mlade obitelji nasto-
osnovne škole koji imaju prebivalište na
jimo postići da ta djeca nakon odrastanja
području općine.
ostanu živjeti na otoku i da i dalje zajedno doprinosimo njegovu razvoju i revitalizaciji,
– Država već drugu godinu financira udžbe-
ističe načelnik Brižić.
nike za učenike osnovnih škola, a Općina
S I JEČA N J 2 0 2 1 .
Preko dodatno pomaže roditeljima kroz sufi-
Novac za sufinanciranje udžbenika i drugih
nanciranje nabave radnih bilježnica i drugih
obrazovnih materijala isplaćen je iz općin-
obrazovnih materijala. Ovo je još jedna od
skog proračuna za 2020. godinu iz Programa
mnogih socijalnih mjera ove godine kojom
socijalne skrbi.
28
VI J E ST I
Općina Preko ove godine isplatila 465.000 kuna za 32 novorođene bebe Za 32 novorođene bebe u 2020. godini Općina Preko potpisala je ugovore o porodiljnim naknadama vrijedne 465.000 kuna. Prvih 15 ugovora sklopljeno je potkraj lipnja, a 22. prosinca je u POU Dom na žalu potpisano novih 17 ugovora vrijednih 240.000 kuna. Općinski načelnik Jure Brižić podsjetio je da je u posljednje tri godine mandata i saziva ovog Općinskog vijeća za porodiljne naknade iz općinskog proračuna isplaćeno više od milijun kuna. -Volio bih da nastavimo takvim ritmom, da imamo što više novorođenih beba i mladih obitelji koje ostaju na otoku jer to je jedini jamac svijetle budućnosti. U odnosu na 2019. godinu, rodilo se osmero djece više i to je najveće bogatstvo, ne samo za roditelje nego za cijeli otok, kazao je prije potpisivanja ugovora s roditeljima načelnik Brižić. U Preku je u drugoj polovici godine rođeno petero djece, u Lukoranu i Ugljanu četvero, u Poljani troje i na Sestrunju jedno dijete. Za prvo dijete isplatit će se ukupno 45.000 kuna, za drugo 135.000 kuna i za treće dijete 60.000 kuna.
29
N AŠI ŠKOLJI
Psihijatrijska bolnica Ugljan dobila sanitetsko vozilo Županijski Zavod za hitnu medicinu donirao
dva tima Hitne medicinske službe održali su
je 16. lipnja Psihijatrijskoj bolnici Ugljan vozi-
edukaciju reanimacije za osoblje Psihijatrijske
lo za sanitetski prijevoz.
bolnice Ugljan.
– S obzirom na to da imamo samo jedno sanitetsko vozilo, koje je već staro i nikad se ne zna kad može otkazati, donacija je stigla u posljednji tren. Mjesečno do 20 puta prevozimo naše pacijente u Zadar, najčešće u bolnicu, i zato nam je potrebno kvalitetno i sigurno vozilo, kazao je ravnatelj PB Ugljan dr. Mladen Mavar primajući donaciju od ravnatelja Zavoda za hitnu medicinu Ivice Erlića. Donirano sanitetsko vozilo ima oko osam godina, a kako je pojasnio Ivica Erlić, Županijski zavod za hitnu medicinu obnovio je vozni park i ovo je bila prilika da se automobil daruje kolegama u PB Ugljan, to više jer je vozilo u jako dobrom stanju. Nakon primopredaje ključeva novoga sanitetskog vozila,
S I JEČA N J 2 0 2 1 .
30
VI J E ST I
Jaka kiša ponovno poplavila OŠ Valentina Klarina i sportsku dvoranu u Preku Jaka kiša koja je 16. studenoga između 21 i
večer, stavili vreće s pijeskom, ali voda je
22 sata padala na širem zadarskom području
prodrla u dvoranu, u predvorje škole i blago-
ponovno je poplavila OŠ Valentina Klarina i
vaonicu. Srećom, ne ni u jedan razred. Prije tri
sportsku dvoranu u Preku te Područnu školu
godine imali smo veliku poplavu, sve smo sa
u Kalima.
Zadarskom županijom i Općinom Preko sanirali, a ovoga puta bilo je oko 30-ak cm vode
31
-Cijelo poslijepodne bili smo u kontaktu sa
koja se u bujicama slijevala sa susjednog brda i
spremačicama u školi, a oko 20 sati javile su da
ponovno nas poplavila. Svi djelatnici pomažu
se voda počela skupljati na stražnjem ulazu u
u čišćenju tako da sve što prije bude spremno
školu, oko blagovaonice. Dežurali smo cijelu
za redovitu nastavu, komentirao je ravnatelj
N AŠI ŠKOLJI
škole Kristijan Smud. Cijelu večer na terenu su bili i djelatnici komunalnih tvrtki Općine Preko
Dodao je kako su poplavljeni i razrovani i
te članovi DVD-a Preko, koji su imali nekoliko
brojni požarni putovi, najviše na području
intervencija u obiteljskim kućama u Preku i
Lukorana i Malog Lukorana, ali i u Ugljanu i
Poljani.
ostalim mjestima, a poplavljena je i policijska postaja u središtu Preka.
-Sve naše službe odmah su izašle na teren. Ljudi su nas zvali iz svih mjesta, neki su sami ispump-
Prema riječima zadarskoga meteorologa
ali vodu iz kuća, a ima i onih koji ovise o našoj
Anđelka Vidovića, 16. studenoga palo oko 100
pomoći. O svemu smo obavijestili Zadarsku žu-
litara kiše po metru četvornom, a najjača kiša,
paniju i Hrvatske vode, čiji će ljudi izaći na teren.
nošena jakim vjetrom, padala upravo između
Da bismo spriječili prodiranje vode prije svega u
21 i 22 sata, što je u mnogim dijelovima
školsku zgradu, morat ćemo sagraditi potporni
Zadarske županije, pa tako i na Ugljanu,
zid sa zapadne strane škole jer se najjače bujice
poplavilo konobe i prizemlja obiteljskih kuća,
slijevaju upravo na tome mjestu, kazao je načel-
putove, ceste, polja i vrtove.
nik Općine Preko Jure Brižić.
S I JEČA N J 2 0 2 1 .
32
VI J E ST I
Penjačka sekcija PD Paklenica Zadar sanira sportsko penjalište Željina Sportsko penjalište Željina, s vrlo atraktivnim pogledom na otoke zadarskoga arhipelaga i mogućnošću penjanja 365 dana u godini, privlačno je brojnim domaćim i inozemnim sportskim penjačima. Sredinom prosinca na penjalištu je počela sanacija, koju u organizaciji TZO Preko provodi Sportsko penjačka sekcija PD Paklenica Zadar sa svojim stručnim timom.
atraktivnije i poželjnije. Prvi dio sanacije postojećih smjerova s potrebnim materijalom
-Cilj je akcije dovesti postojećih 30-ak pen-
iznosi 7504 kune, za daljnje smjerove ćemo
jačkih smjerova u zadovoljavajuće stanje po
dogovarati nakon završetka prvog dijela
pitanju sigurnosti te detaljna provjera svih
radova, objašnjava direktor TZO Preko Ivan
smjerova i stanja same litice. Nakon prvih
Košta. Briga o tom penjalištu i razvoj novih
dana radova dobili smo informaciju da je
pješačkih i biciklističkih staza te održavanje
moguće postaviti dodatnih 20 smjerova,
postojećih dio je programskog plana TZO
zbog čega bi ubuduće penjalište bilo još
Preko za 2020. i za 2021. godinu, ujedno je to i nastavak projekta Općine Preko Avantura otok, ističe Košta. Razvoj aktivnog turizma otoka Ugljana za Općinu Preko i TZ Općine Preko jedan je od glavnih ciljeva razvoja turizma i pozicioniranja otoka Ugljana kao nezaobilazne destinacije za aktivni odmor. Širi dio penjališta s pećinom Željina i Tvrđavom sv. Mihovila posjećuju mnogi planinari, rekreativci, šetači, turisti i svi drugi posjetitelji željni netaknute prirode i doživljaja koje nosi aktivan odmor.
33
N AŠI ŠKOLJI
Nove zore Zgusnule se daljine daleke Nemir i tuga obavija sav kraj Neke nove bude nas zore U srcima klija nepoznati sjaj Prostirem mirisnog cvijeta sag Neka molitve moje trag Poleti milosti Tvojoj u visine I radost i pjesma ispune daljine Rosanda Ivin-Smud
34
VI J E ST I
U dvije godine u razvoj otoka uloženo više od pet milijardi kuna U razvoj otoka hrvatski državni i javni sektor
Država je za subvencioniranje javnog
u protekle je dvije godine uložio više od pet
otočnog cestovnog prijevoza u dvije izvješta-
milijardi kuna, većinom nepovratnog novca,
jne godine izdvojila 63,5 milijuna kuna.
pokazuju izvješća o učincima provedbe Zakona o otocima u 2018. i 2019. Godini,
Besplatni prijevoz učenika, studenata,
donosi agencija Hina.
umirovljenika i osoba starijih od 65 godina te osoba s invaliditetom kojima nadoknađuje
U razvoj otoka svake se godine ulaže više,
troškove vlastitog prijevoza država jamči na
tako je 2018. uloženo nešto više od dvije mili-
17 otoka: Krku, Cresu, Lošinju, Pagu, Rabu,
jarde kuna, za petinu više nego godinu prije,
Ugljanu, Pašmanu, Dugom otoku, Ižu, Braču,
2019. je, pak, uloženo gotovo 900 milijuna
Hvaru, Visu, Šolti, Korčuli, Mljetu, Šipanu i
kuna više nego 2017. godine. U obje izvješta-
Lastovu te na poluotoku Pelješcu. Za subve-
jne godine najviše je novca usmjereno preko
ncioniranje cijene vode na otocima u dvije
Ministarstva regionalnog razvoja i fondova
godine izdvojeno je 20-ak milijuna kuna.
EU, ukupno 1,3 milijarde kuna. Znatna svota, 627 milijuna kuna u obje goPreko Uprave za otoke, iz državnog je pro-
dine, izdvojena je za Agenciju za obalni lini-
računa u održivi razvoj otoka uloženo 112
jski pomorski promet, to jest za povezivanje
milijuna kuna pretprošle godine i 92 mili-
otoka s kopnom i otoka međusobno kako bi
juna kuna prošle godine. Rekorder po broju
se poboljšali uvjeti života na njima i povećala
projekata, čak 70, 2018. godine bila
konkurentnosti otočnoga gospodarstva.
je Korčula. Po županijama, najviše novca u protekle dvije godine uloženo je u projekte
Od 53 državne linije u ovlasti te agencije lani
otoka Primorsko-goranske i Splitsko-dalmat-
se održavala 51, i to 24 trajektne, 12 brodskih
inske županije te Dubrovačko-neretvanske i
i 15 brzobrodskih linija. Njima se povezalo
Zadarske županije.
45 stalno ili povremeno nastanjenih otoka, uključujući i poluotok Pelješac.
Ulagalo se u kapitalne projekte, poticao otočni javni cestovni prijevoz, vodoopskrba i
U ukupnim ulaganjima od gotovo pet mili-
gospodarstvo. Za poticanje toga gospodarstva
jardi kuna, 575 milijuna čine zajmovi Hrvat-
u 2018. uloženo je osam milijuna kuna, god-
ske banke za obnovu i razvitak i Hrvatske
inu poslije milijun kuna više, u 2018. pravo
agencije za malo gospodarstvo, inovacije i
na potporu male vrijednosti ostvarilo je 218
investicije (HAMAG-BICRO).
otočnih poslodavca za 2290 djelatnika, a lani 251 za 3275 djelatnika. Otoke ima sedam županija: Istarska, Primorsko-goranska, Ličko-senjska, Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska, a same su u njihov razvoj u dvije godine uložile 195 milijuna kuna.
35
N AŠI ŠKOLJI
S I JEČA N J 2 0 2 1 .
36
VI J E ST I
Kolege iz Slovenije donirali DVD-u Preko kacige, odijela, zaštitne pojaseve… Dugogodišnje prijateljstvo između DVD-a Preko i PGD-a Nazarje iz Slovenije još se jednom zapečatilo donacijom koju je slovenski kolega Goran Ramšak 8. srpnja predao zapovjedniku preških vatrogasaca Božidaru Ivanovu. – Upoznali smo se prije 6-7 godina preko Basket klape otoka Ugljana, ostali u kontaktu s Brankom Kolegom i već treći put donirali opremu koja je potrebna DVD-u Preko. Ovo-
planiramo službeno bratimljenje, komenti-
ga puta riječ je o deset kaciga, četiri odijela,
rao je Goran Ramšak, koji sa suprugom
tri zaštitna pojasa i rukavicama, a kada se
Agicom već 15 godina ljetuje u Ugljanu u
smiri ova situacija oko koronavirusa,
vlastitom apartmanu i za naš otok kaže da im je drugi dom. Branko Kolega, predsjednik DVD-a Preko, za prijatelje iz Slovenije ima samo riječi hvale i iako su gosti, doživljava ih kao domaće. – Ideju o bratimljenju pokvarila nam je koronokriza jer se želimo bez straha družiti, ili kod njih u Sloveniji ili kod nas na otoku. Zahvaljujemo na još jednoj donaciji, svaka nam je pomoć dobrodošla, a kolege iz Prostovoljnog gasilskog društva Nazarje uvijek pitaju što nam treba i od srca daruju, dodao je.
37
N AŠI ŠKOLJI
Sićon se ćaćo (Kad su moronori dugasto navigivali) Pošo si ća, ćaćo Stavi me materi u krilo, Poljubi njijezin stumak I reko si, ču san ćaćo «Budi mi dobro Moje dite milo!» A jo san se rodi Ni te bilo Dočekala me je samo mati I njijezino brižno oko Ča je teplilo Moje tucno tilo. Bušivala me je misto tebe I pismice o tebi pivala. Kvodar s tvojun slikun Na škabelin je stavila, I s prvin mojin korokun Uvik me tebi vodila. Ka si došo doma Uze si me u naručje. Mati je rekla pomalo: «Reci, di je otac, zlato!» Jo san te povije Do škabelina I pokozo na sliku. Tebi je jedna velika suza Kapla na lice I poljubi si svoju U naručju diku. Sićon se ćaćo…! Sonja Kačan
38
VI J E ST I
IN MEMORIAM
Otišao je barba Šime, čuveni barkajol, legenda Preka i cijelog Ugljana U 89. godini, u Preku je 2. srpnja umro barba
Pržim se kao sveti Lovre, ali svejedno ne
Šime Sorić, čuveni barkajol, legenda cijelog
bih mijenjao ovaj posao za drugi. Veslali su
otoka Ugljana.
stari ljudi, moj otac, stric, a i ja ću dok mogu, kazao nam je prije nekoliko godina.
Mjesec dana prije iznenadnog odlaska vezao je svoji kaić za kraj i ostavio mnoge Prečane,
Prvi preški barkajoli počeli su prevoziti
prijatelje i poznanike u čudu. Jer barba Šimu
putnike na 70 metara udaljen Školjić oko
nema tko zamijeniti! Ni stvarno ni meta-
1950. godine. Ubrzo im se pridružio i barba
forički. Kao da je predosjećao da se bliži kraj, barba Šime se prošle zime žalio da ga “ruke više ne slušaju”, a, opet, kaić mu je bio sve i teška se srca odvojio od njega.
39
N AŠI ŠKOLJI
Šime te postao preška ikona, neodvojivi dio duše mjesta. I to ne samo kao simbol tradicije nego i turizma. Tko je jednom upoznao barba Šimu i s njim zaplovio prema Školjiću, pamtit će ga zauvijek jer je preški barkajol u onoj, za većinu nedostižnoj, bezvremenskoj kategoriji ljudi. Turistička slika Preka, osobito u ljetnim mjesecima, više neće biti ista bez barba Šime. A ni duge zime, jer kad kod ste se zatekli na Magazinu, i barba Šime je bio tamo. Nasmijan, vedar, pričljiv, bez obzira na temu, boju mora i neba, barba Šime je za svakoga imao “onu” rečenicu. Ni više ni manje! Veslajte mirno, barba Šime, nekim drugim prostranstvima! Dobro more!
S I JEČA N J 2 0 2 1 .
40
T U RI ZA M
Deset TZ-a sa zadarskih otoka potpisalo ugovor o projektnom udruživanju Deset turističkih zajednica sa zadarskih otoka,
ili formalno udruživanje. U našem slučaju to je
u sklopu sedam jedinica lokalne samouprave,
projektno udruživanje deset TZ-a iz zadarskog
potpisalo je 29. prosinca ugovor o projektnom
arhipelaga u sklopu sedam jedinica lokalne
udruživanju. U vijećnici Općine Preko, ugovor
samouprave pod nazivom Zadar Region island
su potpisali načelnici općina Preko, Kali i Kuk-
adventure, pojasnio je Jure Brižić, predsjednik
ljica, ujedno i predsjednici lokalnih turističkih
TZO Preko i TZM Ugljan.
zajednica, Jure Brižić, Marko Kolega i Marin Boško.
Ciljevi projekta su:
Ostali predsjednici turističkih zajednica ugovor
- ujednačen i održiv razvoj i promidžba
su potpisali u svojim matičnim općinskim
turizma otoka arhipelaga Zadarske županije
uredima.
- stvaranje unificiranog nautičkog proizvoda Zadarske županije
Ugovor su potpisale TZO Sali, TZO Kali,
- provođenje efektnijih zajedničkih
TZO Preko, TZO Kukljica, TZO Tkon, TZO
promotivnih i marketinških aktivnosti
Pašman, TZM Ugljan, TZM Božava, TZM
- razvoj novih programa posebnih interesa
Silba, TZ Grada Zadra (za otočna mjesta Br-
- razvoj ključnih i komplementarnih
gulje, Ist, Mali Iž, Molat, Olib, Premuda, Rava i
proizvoda
Zapuntel). -Aktivnosti su brojne, a od najvažnijih -Ministarstvo turizma i sporta, nakon
možemo istaknuti razvoj nautičkog turiz-
pokrenutog prijedloga, izdalo je 16. prosinca
ma i njemu komplementarnih proizvoda te
suglasnost o udruživanju koji je omogućio novi
aktivnog, gastro i kulturnog turizma. Usm-
Zakon o turističkim zajednicama i promicanju
jeravanje inicijativa na poboljšanje prometne
hrvatskoga turizma. Uz dodjelu novca iz, za tu
povezanosti kako javnim tako i privatnim
svrhu osnovanog, Fonda za udružene turističke
prijevozom poput hop-on, hop off brodova
zajednice u koji se slijevaju sredstva iz up-
(izrada zajedničkih karata s točkama interesa
laćenih turističkih pristojbi, turističke zajednice
– „Od sidrišta do vidikovca“, „Otkrij domaće
imaju na raspolaganju projektno (sporazumno)
otočne proizvode“, (oznaka kvalitete). Suradnja s agencijama koje nude otoke, upoznavanje s ponudama, predstavljanje gotovih itinerera te udruženo udruženo planiranje sajamskih aktivnosti te zajednički nastupi na specijaliziranim sajmovima i prezentacijama u svrhu promocije zadarskih otoka kao jedinstvene organizirane cjeline vrijedne posjeta, istaknuo je Ivan Košta, direktor TZO Preko, te dodao da se dobro promišljenim projektima, sukladno potrebama i viziji zajedničkih proizvoda, svi nadaju povlačenju sredstava u svrhu zajedničkog turističkog boljitka.
41
N AŠI ŠKOLJI
TZM Ugljan predstavlja se na novoj mrežnoj stranici Na adresi www.ugljan.hr od 1. prosinca
-Naravno, i iznajmljivači su dobili svoj kutak
dostupna je nova mrežna stranica Turističke
u kojemu se nalaze sve informacije potrebne
zajednice mjesta Ugljan.
za uspješan rad. Ugljanskim iznajmljivačima i ugostiteljima omogućili smo da besplatno
-Nova stranica rezultat je višemjesečnog
predstave svoje smještajne kapacitete i
rada i istraživanja djelatnica TZM Ugljan,
ugostiteljske objekte, a ovim putem pozi-
a dostupna je na hrvatskom i engleskom
vamo one koji dosad nisu dostavili svoje
jeziku. Trudili smo se predstaviti sve najbolje
podatke da nam se jave, ističe direktorica
od mjesta Ugljan, a namjera nam je bila svim
TZM Ugljan.
virtualnim posjetiteljima do najmanjih detalja prezentirati mjesto Ugljan i dočara-
Nova mrežna stranica realizirana je u surad-
ti im ljepote otoka Ugljana. Tako se mogu
nji s tvrtkom Fer projekt iz Zadra.
pronaći podaci o povijesti mjesta i povijesnoj baštini, predstavljeni su svi zaseoci, plaže i prirodne ljepote te kulturne posebnosti i udruge koje njeguju te posebnosti i tradiciju, najavljuje direktorica TZM Ugljan Marina Belić Telac. Dio stranice rezerviran ja za najavu događanja u organizaciji TZM Ugljan te predstavljanje sportskih aktivnosti kojima se posjetitelji mogu zabaviti dok su na odmoru.
S I JEČA N J 2 0 2 1 .
42
T U RI ZA M
Na području Općine Preko ostvareno više od 80 posto lanjskih turističkih rezultata Turistička godina koju je obilježila globalna
uspjehom i rezultatom godišnjih ulaganja u
koronakriza ipak je, unatoč negativnim prog-
razvoj turizma, infrastrukturu i promociju
nozama, na području Općine Preko donijela
Ugljana, ističe Marina Belić Telac, direktor-
dobre brojke.
ica TZM Ugljan. I na području TZO Preko
Na području TZ Općine Preko do 31. pros-
i TZM Ugljan Dodajmo najbrojniji su bili
inca 2020. Ostvareno je 71 posto lanjskog
domaći gosti, slijede Slovenci, potom Nijem-
prometa, dolasci su manji za 33.67 posto, a
ci, Poljaci, Slovaci, Česi, Austrijanci, Mađari,
noćenja za 28,96 posto.
Talijani i Francuzi.
-Ovome treba pridodati još 84 dolazaka i 407
-Svi smo na svojoj koži osjetili posljedice
noćenja ostvarenih u nautičkim lukama. Tu
pandemije uzrokovane korona virusom.
nisu ubrojeni stalni vezovi u marinama, tj.
Životi i navike su nam se iz temelja promi-
statistika dolazaka i noćenja koji proizlaze iz
jenili, a s njima i način na koji razmišljamo
tih plovila već samo tranzit koji je prijavljen
i planiramo sljedeće odmore. Na prvom
i za koji je plaćena turistička taksa. U 2020.
mjestu 2020., a i sljedećih godina sigurnost će biti na prvome mjestu prilikom odabira destinacije. Izuzetno mi je drago što smo svi zajedno velikom odgovornošću omogućili da se mjesto Ugljan okarakterizira kao sigurno područje na kojemu će se naši posjetitelji moći bezbrižno odmoriti, pojašnjava direktorica Belić Telac. Podatak da iz godine u godinu otok sve više privlači posjetitelje željne aktivnog odmora potkrijepljen je porastom dolazaka i noćenja od 60 posto u ugljanskim kampovima, dodaje.
godini, nažalost, nije otvoren kamp u Lukoranu (Kamp Novi), jedini kamp na ovom
-Poznato je da su osobe koje borave u kam-
području koji je u 2019. godini ostvario oko
povima više naklonjene aktivnom odmoru,
2500 noćenja, navodi Ivan Košta, direktor
ponajprije biciklizmu i hodanju, a naš otok
TZO Preko. Mjesto Ugljan je u izazovnoj
nudi kilometre predivnih staza za is-
2020. godini ostvarilo više od 95 posto pro-
traživanje. I 2021. godina obilovat će izazovi-
meta iz 2019. godine.
ma, no smatram da zajedničkim snagama svih dionika turizma Ugljana možemo imati
43
-U točnim brojkama riječ je o 12.639 dolaza-
još jednu u nizu uspješnih i sigurnih sezona,
ka i 146.046 noćenja. Za malo mjesto s oko
zaključuje direktorica TZM Ugljan Marina
1300 stanovnika, ove brojke smatram velikim
Belić Telac.
N AŠI ŠKOLJI
Stori težok Nogu za nogun Preko Zovršća jedva poteže. Trbok, motika i capunić Rame mu pretišće. Da se ne potepije, Ravniju stron puta išće. «Koliko puti san jo vuder paso, U sebi se pito? Ma, hodi san žvijelto kaj tić Sve mi je bilo rovno i drito!» A, sa Malo, malo po počinen, I sve češće mi se tuo dogodjo. «Ma, nijeću se dati i gotovo!» Ova reuma moro molati, Po ću jopet, ko Buog do, Preko Zovršća Ka mladić lagano skakuljati. Sonja Kačan
44
T U RI ZA M
Vratila se popularna “linija na vesla” od Preka do Školjića Nakon tri tjedna rada na brodu koji su za
U tri tjedna, koliko su on i Damir Brižić radili
popularnu liniju na vesla Preko – Školjić
na brodu, skinuli su kabinu, izvadili motor
kupili Općina Preko i TZO Preko, drve-
i obavili detaljnu obnovu kako bi mogla
na pasara Sv. Pavao Pustinjak 8. srpnja je
sigurno zaploviti s mula na Magazinu prema
porinuta u more.
Školjiću.
-Vjerovali smo da će, kad smo objavili poziv
– Pasara je sagrađena u brodogradilištu u
da nam se jave zainteresirani vlasnici drvenih
Puntu na otoku Krku 1972. godine, duga je
brodova za održavanje linije Preko – Školjić,
5,15, a široka 1,85 metara. Dobila je ime Sv.
netko naslijediti pokojnoga barba Šimu.
Pavao Pustinjak po istoimenom samostanu
Budući da nije bilo interesa, odlučili smo
na Školjiću, a dok smo radili, javio nam se
sami kupiti polovni brod i vratiti popularnu mjesnu liniju koja je postala zaštitni znak cijelog otoka, govori Ivan Košta, direktor TZO Preko, te ističe da su po pasaru išli u Crikvenicu i odmah je testirali na dugoj vožnji do Preka.
45
N AŠI ŠKOLJI
naš Prečanin, Mladen Gregov, koji će na vesla prevoziti turiste i domaće na Školjić. Iako se na početku činilo da će to biti nemoguća misija, tradicija plovidbe drvenim kaićem na Školjić neće se prekinuti.
-Riječ je o autentičnom doživljaju, a TZ ima zadatak održati ovu liniju na vesla u izvornom obliku i duhu kako sada, tako i u budućnosti, poručuje Košta. Na porinuću, koje je izazvalo pažnju prolaznika i turista, uz majstore Ivana i Damira, bili su i polaznici Male škole brodogradnje u POU Dom na žalu i voditelj Damir Mihalić te načelnik Općine Preko Jure Brižić, a nakon simboličnog zalijevanja pasare pjenušcem, malim kalafatima pripala je čast da se prvi provezu do Školjića.
S I JEČA N J 2 0 2 1 .
46
T U RI ZA M
Camping Ugljan Resort uvršten u 25 najboljih hrvatskih kampova! Otok Ugljan s novootvorenim Camping Ugl-
parcelama, igraonica i dječje igralište, grijani
jan Resortom postao je nezaobilazna kamp-
Biodizajn bazen, bar i restoran na plaži, plaža
ing destinacija na njemačkom i europskom
za pse itd., komentirao je Mirko Bacalja, suv-
kamping tržištu.
lasnik Camping Ugljana, vijest koja je stigla iz ADAC-a, najvećeg njemačkog autokluba.
Potvrdio je to sredinom prosinca ADAC-ov najrenomiraniji kamping portal PINCamp.
Ove sezone, ističe, ostvarili su 14.000
de uvrstivši Camping Ugljan Resort među 25
noćenja, najbrojniji su bili Nijemci, Sloven-
najboljih hrvatskih kampova!
ci, Poljaci i Hrvati, a u obilasku ADAC-ovih inspektora Camping Ugljan dobio je izvrsnu
-U izrazito teškoj godini, koju je obilježila
4,5 zvjezdicu.
globalna koronakriza, gosti su prepoznali Camping Ugljan kao oazu mira i sigurnosti na zapadnoj obali mjesta Ugljan, sa svim potrebnim sadržajima – velike parcele, moderne i nove sanitarije, mobilne kućice, glamping, mini-market, povrtnjaci na
47
N AŠI ŠKOLJI
ADAC je najveći europski automobilski klub s više od 18 milijuna članova. U 2020. godini u Njemačkoj je registrirao više od 100.000 novih kampera i prikolica, a Hrvatska, ponajprije Istra, uz talijansku pokrajinu Veneto, bila im je najpopularnije odredište. -Za sljedeću sezonu, uz novouređenu plažu za pse na Školjiću, dodatno će se postaviti još osam mobilnih kućica, urediti rasvjeta na plaži Suha, postaviti vanjski tuševi, suncobrani, svlačionice i kante za smeće, najavljuje Bacalja te poziva sve goste našeg otoka da posjete plažu Suha i beach bar koji bi vrata trebao otvoriti već u travnju ili svibnju, naravno ako to dopuste epidemiološke mjere.
S I JEČA N J 2 0 2 1 .
48
T U RI ZA M
Postavljene besplatne WiFi pristupne točke u Općini Preko Putem natječaja WiFi4EU Općina Preko
javnog života mještana Općine Preko.
dobila je 15.000 eura za razvoj bežičnog
Ukupna vrijednost projekta je 110.827,30
Interneta, a ove jeseni završeno je komplet-
kuna i u potpunosti je financiran iz EU fonda
no postavljanje opreme i bežična je mreža
Instrument za povezivanje Europe (CEF):
puštena u rad.
PROGRAM WiFi4EU.
-WiFi pristupne točke postavljene su na deset
WiFi4EU je inicijativa Europske komisije
lokacija: jedna u općinskoj zgradi u Preku,
kojom se promiče uvođenje besplatnog WiFi
po dvije pristupne točke kod zgrade pošte u
pristupa za građane u unutarnjim ili van-
Preku, kod Turističke zajednice u Preku, u
jskim javnim prostorima kao što su parkovi,
uvali Jaz u Preku i kod Turističke zajednice u
trgovi, javne zgrade, knjižnice, zdravstveni
Ugljanu te jedna kod trgovine Sonik u
centri, muzeji i sl. dodjelom vaučera u vrijed-
Ugljanu.
nosti od 15.000 eura za ugradnju potrebne opreme na javnim mjestima.
Projektom će se osigurati visoko- kvalitetan besplatan pristup Internetu za građane i
Na taj način zajednice će se više uključiti u
posjetitelje preko pristupne točke za WiFi u
jedinstveno digitalno tržište, krajnji korisnici
javnom prostoru, kaže načelnik Općine Pre-
imat će pristup gigabitnom društvu, povećat
ko Jure Brižić te napominje da je cilj projek-
će se digitalna pismenost i dopuniti javne
ta, i očekivani rezultat, ugradnja novih hot-
usluge koje se nude u tim prostorima.
spot točaka besplatnog Interneta u središtu
49
N AŠI ŠKOLJI
Olive Island Marini priznanje Jutarnjeg lista “Dragulj Jadrana” Toniju Antišinu, direktoru Olive Island Marine
su i u ovoj kriznoj godini uslugu i ponudu
u Sutomišćici, 9. listopada uručeno je poseb-
marine držali na najvišoj razini.
no priznanje Nautičke patrole Jutarnjeg lista “Dragulj Jadrana”.
-Pamtit ćemo ovu sezonu i po ovoj nagradi, ali i po velikoj neizvjesnosti. Ipak možemo
Svečana dodjela i svojevrsno finale četvrte po
biti zadovoljni, predsezona i posezona bile su
redu Nautičke patrole Jutarnjeg lista održano je
slabije, ali glavna sezona ostala je na lanjskom
u Skradinu, u Kulturnom centru grada.
nivou. Nautičari u tranzitu i naši stalni gosti
U objašnjenju dodjele priznanja sutomiškoj
prepoznali su nas kao sigurnu luku, a otok
marini, Nautička patrola Jutarnjeg lista navodi
Ugljan kao sigurnu destinaciju i poklonili nam
sljedeće: Tko je god posjetio Olive Island
još jednom povjerenje, istaknuo je Antišin. Četvrtu godinu zaredom, novinarska posada Nautičke patrole Jutarnjeg lista, pod pokroviteljstvom Hrvatske turističke zajednice i u suradnji s Ministarstvom turizma, ovoga je ljeta oplovila najznačajnije hrvatske marine – od Umaga do Dubrovnika. Posjetili su 32 marine, anketirali oko tisuću nautičara, u pripremanju novinarskih priloga kontaktirali s najmanje još tolikim brojem ljudi i u marinama i oko njih – i vratili se kući zdravi. S nekoliko tisuća novinarskih kartica
Marinu u Sutomišćžici na otoku Ugljanu, bio
teksta,naravno.
nautičar ili ne, ostao je zadivljen. Cijeli prostor marine osmišljen je kao mirisni mediteranski park, kao mali očaravajući botanički vrt. Posebno privlači nautičare koji traže mir, tišinu, ljepotu i besprijekorni red i urednost na svakom koraku – od gatova do savršeno organiziranih i održavanih sanitarija s podnim grijanjem. Usred tog prostora je prekrasan bazen, zgrada s restoranom, terasom, cocktail-barom … Sami nautičari, dajući ocjene Olive Island Marini nazvali su je draguljem Jadrana i zato joj pripada ovo posebno priznanje. U zahvali strogom žiriju Jutarnjeg lista i gostima marine, direktor Antišin posebne riječi hvale uputio je svim djelatnicima marine, koji
S I JEČA N J 2 0 2 1 .
50
T U RI ZA M
Djeca sama izradila pravi mali drveni kaić i nadjenula mu ime “Jadran”! Zaplovio je “Jadran”! Brod koji su napravila
-Brodić “Jadran” u vlasništvu je POU Dom na
djeca – Korina, Adrijan, Adrian, Jerko, Ivan,
žalu, koji je i organizirao Malu školu bro-
Filip, Frane, Niko i David!
dogradnje. A svi koji su ga gradili, budu li to željeli, moći će ga svakodnevno preko ljeta,
Devet pari dječjih ruku, pod budnim okom
odnosno za lijepoga vremena, koristiti. Učiti
voditelja Davora Mihalića iz Kreativne radi-
veslati, jedriti i brinuti se o njemu.
onice StolArt, u pet dana napravili su drveni kaić i dali mu ime “Jadran”.
Zasad su već interes za to pokazali Ivan i Niko, a nadam se da će i druga djeca htjeti
-Demokratski smo odabrali neutralno ime,
uživati na “vlastitom” brodu, mišljenja je Ma-
svima znano i poznato, a kuma našega malog
rina Marcelić, ravnateljica POU Dom na žalu.
broda je jedina djevojčica u radionici Mala škola brodogradnje Korina Švorinić, kazao
Petodnevna radionica održana je u sklopu
je prije porinuća 11. srpnja na žaliću ispred
Kreativne radionice StolArt iz Zagreba, a
POU Dom na žalu voditelj radionice Davor
cilj joj je promicanje zaštite okoliša i važnost
Mihalić.
očuvanja tradicijske dalmatinske brodograditeljske baštine. Radionica omogućuje djeci
U pet dana djeca su najprije prošla teoretski
školskog uzrasta da pod vlastitim rukama
dio, upoznala se s gradnjom broda, alatom,
osjete kako nastaje brod, daje im priliku da
vrstama drveta, a potom, dvaput dnevno,
rade alatima kakvima su se služili njihovi
prijepodne i poslijepodne, ispred Doma na
pradjedovi.
žalu marljivo radila svoj brodić. Za radionicu Mala škola brodogradnje u
51
Što će biti u budućnosti s brodom, pitanje je
POU Dom na žalu financijsku potporu dalo
koje mučilo i polaznike radionice i njihove
je Ministarstvo kulture u sklopu programa
roditelje kada su došli na porinuće.
Muzeji i kulturna baština.
N AŠI ŠKOLJI
– Radionicu Mala škola drvene brodogradnje
Krnić, Niko Višić i David Kralj. Radionica se
prijavljivali smo već tri puta i, evo, upornost
već desetak godina održava duž obale i na
nam se isplatila. Potporu u prijavljivanju
kontinentu i iznimno je popularna, a prije
imali smo u Općini Preko i TZO Preko jer
pet godina bila je u službenom programu na-
radionica, osim što je edukativna, obogaćuje
jvećeg europskog festivala maritimne baštine
i ljetnu turističku ponudu, što se vidjelo pro-
u Vannesu u Francuskoj.
teklih dana jer su naši mali kalafati bili prava turistička atrakcija, a prijave za radionicu stizale su nam i od turista i vikendaša. Nažalost, broj je bio ograničen i upali su oni koji su bili najbrži, dodala je Marina Marcelić. A najbrža su bila djeca iz Preka, Ugljana i jedan dječak iz Zaprešića: Adrijan Mitrović, Adrian Kačan, Jerko Hrabrov, Korina Švorinić, Ivan Marfat, Filip Stipanov, Frane
S I JEČA N J 2 0 2 1 .
52
KU LT U RA I DRUŠT VO 53
Proslava Gospe od Ružarija i 250. obljetnice Župe Preko Blagdan Gospe od Ružarija i 250. godina
velike obljetnice Župe Preko nije se mogla
Župe Preko obilježen je 4. listopada svečanim
održati i zato je odlučeno da se na svetkovinu
misnim slavljem koje je predvodio zadarski
Gospe od Ružarija 4. listopada obilježi i 250.
nadbiskup Želimir Puljić.
godišnjica.
Nakon mise nadbiskup je predvodio i pro-
-Imali smo puno planova, mnoge duhovne
cesiju s Gospinim kipom kroz mjesto do
stvari morali smo otkazati. Srećom, uspjeli
stare crkve Gospe od Ružarija na groblju
smo barem malo urediti fasadu crkve i ople-
Kako je u uvodu naglasio preški župnik don
menili unutarnji prostor iznad oltara, kazao
Boris Pedić, zbog epidemije izazvane koro-
je Pedić. Govoreći o velikoj obljetnici, 250
navirusom planirana cjelogodišnja proslava
godina samostalnog djelovanja Župe Preko,
N AŠI ŠKOLJI
nadbiskup Želimir Puljić rekao je kako smo
ništva i duhovnog prosperiteta, vjernici ove
se “zajedno okupili kao hodočasnici, oni koji
župe Gospe od Ružarija već dva i pol stoljeća
u hodu časte Boga i njegovu majku Blaženu
ovdje slave svete tajne sigurni kako ih nije
Djevicu Mariju kako bismo zahvalili za naše
ostavio Bog, poručio je, između ostaloga, u
stare, za one koji su nam prenijeli ovo što
propovijedi nadbiskup Puljić.
imamo, zahvalili za dar vjere, za dar mjesta, za dar svega ovoga što imamo i što jesmo”. -Crkva koju je Isus utemeljio treba biti zajednica braće i sestara, zajednica molitve i euharistije, zajednica međusobne ljubavi. To su sve znakovi po kojima sami možemo prepoznati koliko smo porasli u toj svijesti. Crkva je ustanovila župnu zajednicu kako bi mogla biti mjesto na kojemu se okupljamo i rastemo. -Župna zajednica s pastirom na čelu, s teritorijem i župnom crkvom neobično je važna. Tu nam je obiteljski dom, duhovno središte i prikladno sredstvo spasenja, gdje vjernici mogu rasti u kreposti i biti njezini svjesni i odgovorni članovi. Nošeni tom vjerom zajed-
S I JEČA N J 2 0 2 1 .
54
KU LT U RA I DRUŠT VO
Jakovu Soriću iz DDK Preko županijsko priznanje za 100 darivanja krvi U povodu obilježavanja Dana dobrovoljnih
ica Vidov, 50 darivanja Mladen Ilić i Dario
darivatelja krvi, Društvo Crvenoga križa Za-
Mišlov i 75 darivanja Ivan Rakvin.
dar i Zadarska županija uručili su 26. listopada u Zadru priznanja jubilarnim darivatelji-
Ovogodišnji dobitnici priznanja, ukupno
ma krvi. Među ljudima plemenita srca koji se
36 darivatelja, krv su darovali ukupno 2016
nesebično odazivaju pozivima svojih aktiva
puta, a na nesebičnom i plemenitom djelu
bio je i Jakov Sorić iz Preka, član DDK Preko,
najhumanitarcima Zadarske županije zah-
koji je prošle godine u studenome stoti put
valili su predsjednik Društva Crvenog križa
darovao krv, za što je danas primio župani-
Zadarske županije Rade Šimičević, preds-
jsko priznanje.
jednik Crvenog križa Bore Galac, zamjenik župana Šime Vicković, pročelnik Upravnog
-Ne mislim da je mojih 100. darivanja
odjela za zdravstvo, socijalnu skrb, udruge
nikakav poseban događaj! Za mene je to
i mlade Bernard Maruna i pročelnik Ureda
normalno i da mogu, krv bih davao i češće,
gradonačelnika Zadra Neven Klarin.
ali pravila su stroga i moramo ih se pridržavati, kaže gospodin Jakov, koji je krv pri put darovao kao srednjoškolac u Splitu 1978. godine, kada je akcija organizirana jer je trebalo pomoći jednoj djevojčici. Nastavio je darivati kao član aktiva tvrtke Jadran Zadar gdje je radio, a 1991. priključio se aktivu u Preku. Dobro se, ističe, osjeća kad vidi da se aktivu priključuju mladi, ali mu je žao što neki od njih odustanu ako su jednom odbijeni zbog trenutačno lošeg zdravstvenog stanja. -Treba biti uporan, u svemu pa i u tome, a danas su mladi nestrpljivi i žele sve odmah. Darivanjem krvi čovjek i kontrolira zdravlje tako da je odbijanje ponekad i dobro jer vas upozori da malo više računa vodite o sebi, dodaje preški rekorder. Osim Jakova Sorića, priznanja za 100 darivanja dobili su Davor Memeti i Željko Obranović. Među laueratima bili su i članovi DDK Kali – 35 darivanja Dijana Rakvin i Ver-
55
N AŠI ŠKOLJI
Članovi DDK Preko prikupili u 2020. godini 45 doza krvi -Zbog epidemije izazvane koronavirusom, u 2020. godini održale su se dvije, umjesto tri akcije i ukupno je prikupljeno 45 doza, što je mnogo manje nego inače, ali zadovoljni smo s obzirom na cijelu situaciju, kaže Jelena Đuriš, predsjednica DDK Preko. Na jesensko-zimsku akciju, koja je održana 24. studenoga u POU Dom na žalu u Preku, odazvao se ukupno 21 darivatelj, ali ih petero zbog trenutačnih zdravstvenih tegoba nije moglo darovati krv. -Još uvijek mnogi beru masline, ribari su na moru, neki su i u izolaciji tako da je ovo realna brojka, ali raduje što je krv darovalo dvoje novih članova DDK Preko i Tomislav Vlahović iz Koprivnice, koji trenutačno radi na našem području, dodaje Đuriš i napominje da će se sljedeća akcija održati sredinom ožujka 2021. godine. Akciji su se odazvali: Tomislav Brižić, Tereza Cvetnić, Luka Dunatov, Seka Gregov, Luka Ivanov, Marko Ivanov, Marija Jadrijev, Josipa Jerolimov, Miljenko Jurin, Renato Kereš, Renato Kezija, Zlatko Klarin, Laura Lončar, Vjenceslav Masar, Adam Miloš, Marko Miloš, Hrvoje Sorić, Jakov Sorić, Pave Sorić, Marin Tomić i Tomislav Vlahović. Dobrovoljno darivanje krvi organizirali su Odjel za transfuziju Opće bolnice Zadar, Gradsko društvo Crvenoga križa Zadar i DDK Preko. Krv se može darovati i u Poliklinici Opće bolnice Zadar, prizemlje, ulaz s istočne – bočne strane, utorkom i petkom od 8 do 14 sati te srijedom od 14 do 19 sati.
S I JEČA N J 2 0 2 1 .
56
KU LT U RA I DRUŠT VO
Margarita Dorkin, najstarija stanovnica Preka, proslavila 105. rođendan! Svečanim obiteljskim ručkom i velikom tortom, gospođa Margarita Dorkin iz Preka 11. listopada proslavila je u krugu najuže obitelji 105. rođendan. Uz pregršt lijepih želja i darove, teta Rita, kako je svi od milja zovu, danas je prvi put dobila i video-poziv. -Najprije je bila malo zbunjena, mislila je da gleda nešto na televiziji, ali kad je shvatila da je zove moj tata Vlatko, da joj čestita rođendan, jako se obradovala, prepričava Evelin Dorkin-Gregov, čiji su roditelji Julija i Vlatko i njihovih troje djece teti Riti stvorili
-Teta Rita je dobroga zdravlja, vedra i vesela.
novi dom i postali više od obitelji koju nikad
Zbog staračke mrene slabije vidi pa više ne
nije imala.
izlazi van, ni u dvorište, jer se boji da ne padne. Svake nedjelje gleda misu na TV-u, a
Margarita Dorkin rasla je bez oca, koji je
u svojoj sobi sluša radio i po cijele dane moli.
umro pet dana prije njezina rođenja, bez
Hrani se zdravo, ima odličan apetit, a nakon
braće i sestara, a rano je ostala i bez majke.
svakog ručka i večere popije čašu Vlatkove
U mladosti je, poput mnogih prijeških žena,
domaće crne bevande, kaže Evelin, koju
bila lavandijera, a najbolje godine provela je
teta Rita doživljava kao svoju unuku. U šali
radeći kao kućna pomoćnica u jednoj zadar-
dodaje i da je možda upravo ta čaša domaće
skoj liječničkoj obitelji. Spletom okolnosti,
bevande recept dugovječnosti!?
kad se početkom 90-ih vratila na rodni otok, život joj je dobio novi smisao u novostečenoj
Margarita Dorkin rođena je u Austro-Ugar-
obitelji i ispisao poglavlje koje, srećom, traje
skoj, živjela je u Kraljevini Hrvata, Srba i
i danas.
Slovenaca, pa u Kraljevini Jugoslaviji, Italiji, NDH, SFRJ i Hrvatskoj. Ukupno u sedam država, a zapravo nikad nije otišla dalje od rodnoga otoka i Zadra. Preživjela je bombardiranje Preka, kada su svi oko nje poginuli, a ona prošla tek s pokojom posjekotinom. Preživjela je i mnoge nepravde i poniženja, ali iz svega je uvijek, kaže, izlazila još jača. A nagrada za sve to je život koji živi posljednjih 30 godina. Svako dobro, teta Rita! Vidimo se na proslavi 106. rođendana!
57
N AŠI ŠKOLJI
Konoba U sjećanju mojem, Konoba još diše, Zrak u njoj što struji Po vinu miriše. Iz kamenice ulje Ko suza se sjaji Pod gredom pršut visi Zazubice gaji. Uljenica drhti Plamen tamu drobi. Djed veselo pjevuši U svojoj konobi. Hvala dragom Bogu Što mi snagu daje, Koja još uvijek Tako snažno traje. Zadovoljstvo s njime I nana rado dijeli Koliko je s lica Znoja palo Misliti ne želi. S krunicom u ruci Zahvaljuje Bogu Gledajući sretnog djeda I punu konobu. Sonja Kačan
58
KU LT U RA I DRUŠT VO
Promocija Ugljana u sklopu hrvatske nautičke ponude na Nautical Channelu Hrvatska turistička zajednica putem emisije
napomenuvši kako je u dosadašnjem dijelu
„Safe harbour“ promovira nautički turizam
rujna ostvareno gotovo 200.000 noćenja u
na Nautical Channelu koji prati više od 200
nautičkom charteru.
milijuna gledatelja u više od 100 zemalja
Destinacije koje će se promovirati u 20
svijeta.
emisija na Nautical Channelu su Vis, Dubrovnik, Cres, Korčula, Rovinj, Split,
Dvadeset petominutnih emisija emitira se
Mali Lošinj, Primošten, Rab, Brač, Skradin,
iz različitih hrvatskih nautičkih destinacija s
Makarska, Pag, Murter, Omiš, Vodice, Ugljan,
ciljem predstavljanja Hrvatske kao sigurne i
Ston, Šibenik i Dugi otok. Osim turističke
poželjne nautičke destinacije te privlačenja
ponude samih destinacija, u emisijama će se
što većeg broja nautičara u našu zemlju.
predstaviti različite atrakcije i zanimljivosti za nautičare, sigurne luke i uvale, marine te
-Hrvatska je i ove godine dokazala da je
bogata hrvatska eno-gastronomska ponuda.
jedna od najboljih nautičkih destinacija
Poseban naglasak u emisijama stavljen je na
Mediterana. U ljetnom dijelu godine nautički
izvrstan hrvatski prometni položaj i blizinu
charter ostvario je 70 posto prošlogodišnjeg
emitivnih tržišta, a boravak na nautičkim
rezultata, a s obzirom na to da je nautika
plovilima istaknut je kao jedan od najsigurni-
tražen proizvod, koji u aktualnoj situaci-
jih oblika smještaja.
ji gostima omogućuje osjećaj sigurnosti i
59
privatnosti, promovirat ćemo je i u pose-
Nautical Channel nastao je 2011. godine spa-
zoni. Također, s ciljem podizanja kvalitete
janjem Sailing Channela i Yacht&Sail kanala,
usluge ove smo godine pokrenuli višejezičan
a emitira se putem više stotina poznatih
portal nautika.evisitor.hr koji nautičare na
svjetskih platformi. Sadržaj ovog programa
jednostavan i pregledan način vodi kroz
usmjeren je na jedriličarske i nautičke spor-
proces prijave i plaćanja turističke pristojbe,
tove, surfanje, kiteboarding, nautičke novosti,
istaknuo je direktor HTZ-a Kristjan Staničić,
putovanja i intervjue s poznatim sportašima.
N AŠI ŠKOLJI
Rad učenica OŠ Valentina Klarina nagrađen europskom oznakom kvalitete Rad učenica OŠ Valentina Klarina na eTwin-
izazvane koronavirusom, a osmišljen je kako
ning projektu Stick Together In Times Of
bi ohrabrilo učenike da izraze svoje osjećaje
Corona dobio je potkraj listopada europsku
iz izolacije te kako bi sa svojim prijateljima iz
oznaku kvalitete.
cijele Europe razmijenili iskustva u situaciji u kojoj su se svi iznenada našli.
-Projekt Stick Together In Times Of Corona, u kojem smo sudjelovali prošle školske
Učenici su se mogli izraziti na različite
godine, uz nacionalnu, dobio je i europsku
načine: pjevanjem, plesanjem, crtanjem, fo-
oznaku kvalitete koja se dodjeljuje najusp-
tografijom… ili na bilo koji drugi način koji ih
ješnijim projektima u cijeloj Europi. Česti-
je usrećivalo za trajanja izolacije. U projektu
tam svim sudionicima u projektu, a posebno
su sudjelovali učenici i učitelji iz trinaest
mojim učenicama koje su vrijedno radile:
europskih zemalja: Portugala, Slovačke,
Nina Ivanov, Dora Kralj, Anastazija Crnošija,
Rumunjske, Grčke, Srbije, Albanije, Turske,
Antonella Gobin, Korina Jurin, Petra Vitlov i
Poljske te učenici OŠ Valentina Klarina kao
Lena Blasić, kaže voditeljica projekta Linda
predstavnici Hrvatske.
Kolega Babajko. – Projekt je imao nekoliko ciljeva, u prvom Projekt Stick Together In Times Of Corona
redu upoznavanje i druženje s vršnjacima
nastao je proljetos u jeku pandemije
iz europskih zemalja, slobodu izražavanja, razvijanje kreativnosti, upoznavanje drugih kultura, poboljšanje istraživačkih mogućnosti svakoga učenika, usavršavanje digitalnih kompetencija koje su nam postale
Registracija eTwinning projekta
jako važne u doba nastave na daljinu. Ono Potvrda da se
što je najvažnije, što ovaj projekt nosi, jest
LINDA KOLEGA BABAJKO OŠ " Valentin Klarin " , Hrvatska
međusobno ohrabrivanje u teškim vremen-
priključila projektu
ima izolacije te izražavanje osjećaja pomoću
STICK TOGETHER IN TIMES OF CORONA 09.04.2020
umjetnosti. Aktivnosti su se ostvarivale na različite načine pomoću raznih digitalnih al-
Broj nastavnika uključenih u projekt: ALBANIJA (3), GRUZIJA (1),
ata, a učenici su radili ono što ih je u izolaciji
GRČKA (1), HRVATSKA (1), LITVA (1), POLJSKA (1),
opuštalo i u čemu su uživali, podsjeća Linda
PORTUGAL (1), RUMUNJSKA (8), SLOVAČKA (1), SRBIJA (1),
Kolega Babajko.
TURSKA (5), UKRAJINA (2)
Europsku oznaku kvalitete (European Quality Label – EQL) dodjeljuje Središnja služba
Antonija Gladović Nacionalna služba za podršku Hrvatska
za podršku (CSS). www.etwinning.net
S I JEČA N J 2 0 2 1 .
60
KU LT U RA I DRUŠT VO
Ante Gregov Jurin dobitnik poljske književne nagrade „Klemens Janicki“ Pjesnik i prozaik, autor priča i dramskih
je razgovarao s krijesnicama”, koji je na 7.
tekstova, Prečanin Ante Gregov Jurin dobio
međunarodnom Festivalu književnosti u
je sredinom listopada poljsku književnu
organizaciji Hrvatskog književnog društva
nagradu „Klemens Janicki“.
u studenom 2014. godine u Rijeci osvojio nagradu za roman godine u nakladi HKD-a, i
Uz Gregova Jurina, uglednu poljsku nagradu
roman „Pilot s Jadrana.
dobio je i zadarski pjesnik Valerio Orlić, objavljeno je na mrežnim stranicama Društva
Nagrada „Klemens Janicki“ utemeljena je
hrvatskih književnika.
prije tridesetak godina na inicijativu Jana Goreca-Rosinskog, glavnog urednika trom-
Skupština književne nagrade „Klemens Jan-
jesečnika ‘’Metafora’’. Nakon njegove smrti,
icki“ ističe književnu razinu obojice laureata
nagrada je prešla pod okrilje filološko-artis-
i njihovu strast u oslikavanju unutarnjih
tičkog tromjesečnika ‘’Tema’’ i dodjeljuje se
svjetova. Razmotreno je deset pjesničkih ra-
svake godine.
dova, od kojih su jednoglasno odabrana dva, Gregova Jurina i Orlića.
Klemens Janicki (Ianicus) bio je istaknuti renesansni humanist, porijeklom iz
Ante Gregov Jurin dosad je objavio četi-
Januszkova blizu Znina.
ri zbirke pjesama te roman “Čovjek koji
61
N AŠI ŠKOLJI
Basket klapa objavila spot za pjesmu “Nitko nema takve oči” Basket klapa otoka Ugljana objavila je spot za
U klapi pjevaju Alen Svorcina, solist i prvi
novu pjesmu “Nitko nema takve oči”, za koju
tenor, Zlatko Mrva, drugi tenor, Goran Pavin,
je na Festivalu Marka Pola u Korčuli 17. srpnja
bariton i gitara, Željko Torbarina, bariton
osvojila drugu nagradu žirija.
i gitara, Branko Kolega, bariton, Tomislav Šoša, bas, Anđelko Mišlov, bas, i Mladen
Autori teksta su Denis Maričić i Marko
Končurat bas.
Dunatov, glazbe Denis Maričić, aranžman potpisuje Saša Gajić, a mix i mastering Igor Ivanović. Spot je objavljen na YouTube kanalu izdavačke kuće Croatia Records. Pjesma je snimljena u sudiju Music4Life Tomislava Pehara u Zadru, a spot, pod redateljskom palicom Eugena Kogoja, na lokacijama u Preku i na Školjiću. Uz Basket klapu, u spotu se pojavljuje Đana Musap. Izvršni je producent Denis Maričić.
S I JEČA N J 2 0 2 1 .
62
KU LT U RA I DRUŠT VO
Dom na žalu: Unatoč koroni, održan bogat ljetni program, a radionice pohađalo više od stotinu djece Aktivno ljeto, bogato različitim aktivnostima,
-Mali drveni brod ”Jadran” završio je svo-
izložbama i radionicama, ostavljamo iza sebe
ju prvu ljetnu avanturu, izvadili smo ga iz
i s neizvjesnošću, zbog trenutačne epidemi-
mora i sada ga moramo pripremiti za zimski
ološke situacije, dočekujemo zimske mjesece,
san, očistiti i zaštiti, da bi bio spreman za
kratko najavljuje ravnateljica POU Dom na
sljedeće ljeto, napominje ravnateljica Marina
žalu Marina Marcelić.
Marcelić.
– Ljeto je ipak specifično razdoblje s obzirom
Osim ”Male škole brodogradnje”, koja
na to da se dosta aktivnosti može odvijati
održane su ljetne likovne radionice pod vod-
na otvorenom pa nam je utoliko olakšalo i
stvom slikarice Irene Sikirić Rančić, i to njih
ponudilo više mogućnosti i opcija za re-
čak pet zbog velikog interesa, a planirane su
alizaciju programa. Primjerice, premijeru
četiri. Sve radionice bile su različitih tem-
predstave ljetne dramske radionice održali
atika, od mozaika, gumbića, lutki od vune
smo na otvorenom u prekrasnom ambijentu
i drva, šarenih ljama do ukrašavanja slova
vrta Jardin obitelji Mašina. Unatoč epidem-
od kartona i oslikavanja tekstila, a na svakoj
iji izazvanoj koronavirusom, uspjeli smo
je bilo po 20-ak djece podijeljenih u dvije
održati većinu planiranog ljetnog programa.
grupe.
Dapače, održali smo čak i više radionica, dodaje ravnateljica Marcelić.
Biologinja Melita Mokos, profesorica na Sveučilištu u Zadru, održala je također vrlo
63
Izuzetno im je, kaže, drago što su uspjeli re-
popularnu znanstveno-edukativnu radionicu
alizirati projekt ”Mala škola brodogradnje” uz
”Mali istraživači mora”, a ove godine tema
pomoć Ministarstva kulture i Općine Preko i
je bila ”Potopljeno blago”. Ivona Kovačević
taj je program pobudio uistinu velik interes,
vodila je ljetnu plesnu radionicu koja je or-
od medija, djece do cijele lokalne zajednice.
ganizirana u suradnji s Udrugom Tim,
N AŠI ŠKOLJI
a novopečeni mali plesači imali su premijerni nastup na otvorenju izložbe ”U vrtlogu boja” Ingrid Švorinić. Svestrana Ivona Kovačević održala je i veselu radionicu modeliranja balona na kojoj su djeca od balona radila životinje, cvijeće… Treće ljeto zaredom zadarska glumica Gabrijela Meštrović Maštruko vodila je ljetnu dječju dramsku radionicu koja je iznjedrila zanimljivu, duhovitu i atraktivnu predstavu ”Mi volimo more”. – Uz već spomenutu izložbu ”U vrtlogu boja” Ingrid Švorinić, imali smo još dvije samostalne izložbe domaćih, otočnih autora – ”Moj svit” Mladena Paleke, kojom smo otvorili ljetnu izložbenu sezonu u galeriji Dom na žalu, te izložbu slikarice Irene Sikirić Rančić ”Sve moje šareno” s kojom smo zatvorili ljeto. Ukupno je održano deset radionica, od kojih su neke bile jednodnevne, a neke su trajale više dana kroz koje je prošlo više od stotinu djece različitog uzrasta. Morali smo ograničiti broj polaznika zbog epidemiološke situacije, a, nažalost, neke dogovorene suradnje, izložbe i turnir u stolnom tenisu nismo mogli realizirati te smo ih odgodili za neko povoljnije vrijeme ili za sljedeću ljetnu sezonu, rezimira ravnateljica POU Dom na žalu Marina Marcelić.
S I JEČA N J 2 0 2 1 .
64
KU LT U RA I DRUŠT VO
Mali preški glumci još jednom oduševili u predstavi “Mi volimo More” Već treću godinu sredinom kolovoza najm-
Ali, evo, zahvaljujući obitelji Mašina, nas-
lađi Prečani i njihovi ljetni gosti, predvođeni
tupili smo na otvorenom, u Jardinu, pred
zadarskom glumicom Gabrijelom Meštrović
ograničenim brojem ljudi u publici i uživali
Maštruko, prirede pravu malu kazališnu
jednako na premijeri kao i u prethodna dva
poslasticu.
tjedna na radionici, komentirala je voditeljica i autorica dječje dramsko-glumačke radion-
Na dramsko-glumačkoj radionici u POU
ice Gabrijela Meštrović Maštruko.
Dom na žalu ovoga ih se ljeta okupilo četrnaest, a što su naučili i koliko su dali mašti na
I ovoga ljeta nadahnuće za tekst na osnovi
volju, pokazali su na improviziranoj pozorni-
kojega je nastala dvadesetominutna predsta-
ci u Jardinu obitelji Mašina u središtu Preka.
va “Mi volimo More” bili su joj more, otok i
-Epidemija izazvana koronavirusom obilježi-
djeca.
la je i našu radionicu, radilo se drukčije nego
65
prije, do posljednjeg trena bilo je upitno
-U predstavi ima svega, poetike, igre, šale,
hoćemo li uopće moći održati predstavu.
zafrkancije, tradicije, preškoga govora…
N AŠI ŠKOLJI
Maska koju svi sada koristimo iskoristili smo kao scenski element, pa se tako ona u dječjoj mašti i igri pretvorila u brod, more, val, jedro, četkicu za zube, mikrofon, rep i svašta nešto… -Opet sam iz djece izvukla njihove talente i potencijale, pjevali su, svirali, plesali, pripovijedali, glumili. I vidjelo se da sve to rade s velikom lakoćom, da guštaju, dodala je voditeljica radionice te još jednom napomenula kako Preko ima nevjerojatno nadarenu djecu koja zaslužuju da se netko s njima bavi na ovakav način i brusi njihov talent. Uz potporu Općine Preko i TZO Preko, radionicu je organiziralo Pučko otvoreno učilište Dom na žalu, o scenskoj rasvjeti na predstavi brinuo je Luka Košta, a slastičarnica Čoko Roko počastila je male glumce čokoladnom tortom.
S I JEČA N J 2 0 2 1 .
66
KU LT U RA I DRUŠT VO
Galerija Dom na žalu otvorila vrata vrtlogu kreativnosti Ingrid Švorinić Prvi put na samostalnoj izložbi u Preku, 31.
udahnut novim životom i postojanjem.
srpnja brojnoj se publici u galeriji Dom na
Prema vlastitu priznanju, Ingrid inspiraciju
žalu predstavila Ingrid Švorinić, Riječan-
za stvaranje pronalazi u prirodi, na otoku,
ka sa stalnom adresom u Ugljanu. Izložba
u životu s morem i uz more, za koje je na
”U vrtlogu boja” sastoji od 50-ak recentnih
više načina trajno vezana. Odmalena se bavi
radova koje u osnovi predstavljaju kombi-
različitim rukotvorinama, a u avanturu s
naciju lesonit-ploča, akrilnih boja i drvenih
naplavinama krenula je nakon što se
naplavina te zanimljivih i neobičnih obluta-
upoznala s opusom umjetnice Lucije Rilov iz
ka. Cijeli opus pršti vedrim bojama, a proces
Trogira. Osim u radu s naplavinama i oblucima, Ingrid je podjednako uspješna i u fotografiji, koja je zapravo bila njezina prva kreativna ljubav i životni poziv. Na izložbi u Preku predstavila je i desetak fotografija nastalih također u prirodi. -Kad fotografiram, volim zabilježiti trenutak vremena, kako Oliver u pjesmi kaže ”…kao da je vrijeme stalo…”, a onda dulje uživati u tom zabilježenom trenutku. Posebno mi je draga macro fotografija, a od motiva more, valovi,
izrade sastoji se od, kaže autorica, skupljanja
priroda, cvijeće…, ističe autorica.
naplavina, bojanja, lijepljenja i lakiranja. U programu otvorenja nastupili su polazn-
67
Svaki rad, svaka naplavina jedinstvena je
ici plesne radionice “Dance dance”, koju je
i neponovljiva, u sebi nosi otisak prirode
osmislila i vodila Ivona Kovačević.
68
Kad san se prvi put vrnu Kad san se prvi put vrnu doma iz tuđine Sam u sebi san zajeco videć kuće Prijeka iz “Dubine” Namo na drugin kraju uz somi žo Kaj da se u pitoru garuoful rascvito.
Kolena mi počela drćati bišljiva
Osto unda bez jednije beside
Kad opazi preko muora lašćiva
Kuće Prijeka pijeno di se vide.
Ča mi se sadoj prid očima blišći Srce moje u prsima tako me ne stišći. Misto moje evo ti jopet virnoga tvuoga sina Zato mi i u glavi na jedonput fišći Uvatila me u možjanima kaj neka milina.
Gledon drito kaj dite kad oči razlišći,
I ne virujen som sebi sve mi se blišći.
Već osićon doh, dolazi preko muora.
Kad dišen, čini mi se u nosu vode ozguora,
Vonj od dovno neviđenog svuoga dvuora.
Posli puo ure vožnjije s brodun preko muora, Po kad san na priješku punpurelu zagazi, Gledon oko sebe, sve san bliži svuoga dvuora, I ništa novo nis učas u Prijeku zapazi. Slavo, Miš, Mutić, Makorić, Ćiro, Fatala Nude nositi naše valiže - baš in Evala. Mularija se po parapetu ispriješčili isto onako kaj kad smo mi tucni bili.
69
Od svijetoga Ontije u vali se lijelaju gajete. Jorbuli, lantine, vide se sve do store Ete. Na kući joj vidim, velim slovima piše. “Dobro došli”, Kaj da su znali da smo odovna iz komina pošli.
Norod grije žvijelto, mohun na užinu doma,
A dica ostaju skokati iz parapeta soma.
Promotron ljudi, već ih vlosi side,
A drugima se iz nazad ćele vide.
Ženske ostarile, raširile se, Krnjave postale. Nepoznivon niku, Jer ne nose fuštoni i firale.
Kad rivon nojzod prid našu kaletu
Di su nekad zdriječila dičmarija pusta,
Starice mole Majku božiju svijetu,
Čujem priješku besidu iz njihovih ust.
Po rivali u našu kuću, kose i obraza bila. Kaj storo čeljod po katridama posila. A moja dica su unda misto nos u štrku bila.
Evo! Raskraničo me poso i tuji svit.
Zoto moje Prijeko sadoj u starosti
U zagrljaju |
Obadvima će nan lipo bit |
Miljenko Gregov
70
KU LT U RA I DRUŠT VO
Kolorizam kao zaštitni znak slikarskog izričaja Irene Sikirić-Rančić Četiri godine u životu jednog umjetni-
novim slikama i novim tehnikama i koloriz-
ka većinom su obilježene traganjem, is-
mom koji polako postaje njezin prepoznatljiv
traživanjem, usavršavanjem i otkrivanjem
i zaštitni znak.
novih tehnika. -Izložila sam 26 ulja na platnu i reciklirani
71
Upravo to pokazala je javnosti 16. kolovoza
tekstil te nakit u čijoj izradi kombiniram
u galeriji POU Dom na žalu preška slikarica
različite tehnike i materijale. Posljednje četiri
Irena Sikirić-Rančić. Na izložbi nazvanoj
godine, koliko je prošlo od moje zadnje
“Sve moje šareno”, Irena se predstavila i
samostalne izložbe u Preku, posvetila sam
N AŠI ŠKOLJI
se izradi nakita, ogrlica, naušnica i narukvica, a na slikama prevladavaju morske teme, pejzaži, i nijanse plave boje. Volim kolorizam pa se izložba zato i zove “Sve moje šareno”, kaže slikarica Irena Sikirić-Rančić. Iako zbog epidemioloških razloga izložba nije imala klasično otvorenje, recentne radove Irene Sikirić-Rančić došli su vidjeti brojni Prečani, prijatelji i turisti koji su se zatekli u blizini galerije Dom na žalu.
S I JEČA N J 2 0 2 1 .
72
73
Bodulski život Velo muore, bila idra, bile morete, Žuljave ruke guraju vesla store gajete Na velikoj pučini izgledaju ljudi tucni Vedri pogledi vridnih žen k muoru letu Svoju snogu svoju pamet sve su doli, Njeni muži topili se da prehrone svoje dite. Drugog bogatstva osim dice nisu imali, Nek se naša dica stuoga situ Za sriću i ljubov ipak su oni znoli. Miljenko Gregov
74
KU LT U RA I DRUŠT VO
Maja Dešpoja predstavila nevidljive i neuhvatljive fotografske trenutke objavljuje u lokalnim medijima, na društvenim mrežama, a lani na zajedničkoj izložbi s Milenom Mašina u Preku. Za prvo samostalno predstavljanje odabrala je svoje rodno mjesto i to joj je, kaže, iznimna čast.Ljubav prema fotografiji otkrila je još u djetinjstvu i do danas svaki slobodan trenutak provodi sa svojim „najboljim prijateljem“ – fotoaparatom kojim bilježi otočnu svakodnevicu i detalje koji su većini ipak nevidljivi i neuhvatljivi. -Svoj opus Maja stvara na Ugljanu i Pašmanu te u bližoj zadarskoj okolici. Fotografijom, kako sama kaže, zaustavlja dio beskrajnog prostora i trenutak ovog neizmjernog i putujućeg vremena. Šesnaest fotografija, šesnaest otočnih priča
Taj uhvaćeni trenutak prožet je ponekad
uhvaćenih objektivom Maje Dešpoja pred-
sretnim, a ponekad i tužnim notama jer,
stavljeno je 19. srpnja u Ugljanu na izložbi
ipak, život se sastoji i od jednog i od drugog,
“Moja štorija”.
naglasila je na otvorenju izložbe direktorica TZM Ugljan Marina Belić Telac.
Autorica, dvostruka bodulica, rođenjem Ug-
75
ljanka, a životno “usidrena” u Dobropoljani
U programu otvaranja nastupila je Udruga
na Pašmanu, kao fotografkinja javnosti nije
Điran, a prigodni domjenak pripremila je
nepoznata. Fotografije već nekoliko godina
Konoba Ugljan.
76
KU LT U RA I DRUŠT VO
“Moj svit” – 13-godišnji presjek rada samoukog slikara Mladena Paleke Prvom samostalnom izložbom u Preku,
-Treba imati hrabrosti izložiti radove za koje
samouki slikar Mladen Paleka 10. srpnja u
znaš da su tvoji počeci zajedno s radovima
galeriji Dom na žalu predstavio je svoj trinaes-
koji sežu u ovu godinu. Pred nama je trinaest
togodišnji rad nazvan jednostavno “Moj svit”.
godina rada i na toj hrabrosti Mladenu treba čestitati. Mnogi skrivaju svoje prve radove,
Na 27 ulja na platnu nižu se motivi Preka, za
mnoge nije ni briga za njih. Mladen ih čuva,
autora najljepšeg mjesta na svijetu, motivi
pazi i popravlja. Ako naslika danas, možda se
Zadra u kojemu je rođen i proveo najveći dio
za pet godina opet vrati toj slici, ustvrdio je
života, te portreti unuka na koje je, kako kaže,
Košta.
iznimno ponosan. Napomenuo je kako realizam kojim je Mlad-
77
Prema riječima slikara Tomislava Košte,
en Paleka, očito, opčinjen od početka, nije
Mladen Paleka umjetnički se ogolio priredivši
vrhunac slikarstva. To je samo kap u moru
retrospektivu jednog iskustva kojeg se rijetko
likovne filozofije, ništa vrednija ili manje
tko usudi podijeliti s javnošću.
vrijedna od neke druge kapi. Ali je značajna
N AŠI ŠKOLJI
i specifična po tome što je zanatski iznimno
Ljubav prema slikanju otkrio je odlaskom
zahtjevna.
u mirovinu, a nakon proučavanja tehnika i stilova i sam je počeo slikati.
-Drago mi je da se Mladen ne boji toga zanata i izazova. Studiozan je i temeljit! Što god
U popratnom programu nastupile su Ženska
treba, napravit će da slika na kraju izgleda
klapa Lavandiere i skupina prijatelja pri-
onako kako ju je zamislio. Za to su potrebni
jeških pjevača.
naporan rad i iskustvo. U ovom rasponu od 13 godina točno se vide i napredak i promišljanje, ne štrebanje, ne blef, nego točno iz srca, iz glave, misao ide iz ruke u kist. Ovo je prva samostalna izložba u Preku, želim Mladenu Paleki da nas za godinu, dvije ponovno obraduje svojim slikama, poručio je slikar Tomislav Košta. O životu Mladena Paleke, njegovim interesima, preokupacijama i uspjesima, govorio je njegov prijatelj Anđelo Miloš istaknuvši da je Paleka i strastveni zaljubljenik u dalmatinsku pjesmu, a 1965. godine osnovao je Klapu Foša. Aktivno se bavio i sportom, a 1964. bio je juniorski prvak Jugoslavije u osmercu.
S I JEČA N J 2 0 2 1 .
78
KU LT U RA I DRUŠT VO
Jadranu Mašini iz Preka zlatna plaketa za sliku „Isus na križu“ U glavnom holu Gradske knjižnice u Zadru postavljene su u prosincu fotografije 7. međunarodne likovne izložbe Sveti otok Fotokluba Kornat iz Kukljice. Na 7. međunarodnu likovnu izložbu vjerskih motiva Sveti otok izabrana su djela 113 autora iz 12 zemalja u raznim likovnim tehnikama. Izložba je priređena pod pokroviteljstvom Zajednice tehničke kulture Zadarske županije, a u tekstu o nagradama urednik kataloga Ante Jaša ističe: Zlatnom plaketom nagrađen je Jadran Mašina za sliku „Isus na križu“. Autor je u kombiniranoj tehnici naslikao Isusa Krista na križu. Križ i pozadina su u nijansama crne boje kao značajka ovog žalosnog događaja.
Srebrnom plaketom nagrađen je Živko Bačić
Lik raspetog Isusa Krista tjelesno blijedog, a
iz Splita, porijeklom iz Lukorana, za svjet-
iz njegovih rana kaplje i cijedi se krv. Prizor
lopis „Perast“. Snimka rta u Bokokotorskom
drame doima se kao da smo upravo nazočni
zaljevu na kojemu je gradić Perast prikazana
ovom svevremenskom činu.
je u okomitom formatu baš kako se i izdižu brda uokolo što ovaj zaljev čini posebnim i mističnim. Zvonik crkve ističe se na rtu iznad grada i svojevrsni je svjetionik koji upućuje na pristan u grad ili pak na izlaz i ispraćaj iz zaljeva. Ova značajka povezanosti vjere i plovidbe prikazana je na slici s provom brodice koja nas u podnožju prizora uvodi prema gradiću s istaknutim zvonikom i dalje prema otvorenom moru. Diplomom je nagrađena i naša Ugljanka Maja Dešpoja, koja živi u Dobropoljani, za svjetlopis „Prvopričesnice“. Autorica je snimila niz djece u dijagonali prigodom podjele prve pričesti u crkvi. Njihove sklopljene ruke prekrivaju im sagnuta lica, pa je to osnovna značajka slike dječje usredotočenosti u molitvi. Maleni vjenčići od zelenog raslinja na glavama djevojčica dodatno upotpunjuje priču o posebnom danu u njihovom životu.
79
N AŠI ŠKOLJI
Zemljo moja Zemljo moja, raštrkana, rasplakana, raspjevana. Pokraj mora, pokraj rijeka, živjeli smo od humora i smijeha, a bila je ponekad i šalica mlijeka. Siromasi svi smo bili, jakog duha pa i sluha, čuvala nas Božja ruka. Neka naša djeca znaju da su sada kao u raju. Oni mogu mirni biti i pjesmice svoje sniti, i na zemlji svojoj biti, tu ostati i živjeti. Nikada se neće naše pjesme ispjevati, što nam ih poklanja naša sveta mati. Naš je otac velik, ko će snagu dati, mi njegova djeca zove nas Hrvati. Violeta Nižić
80
KU LT U RA I DRUŠT VO
Tvrđava sv. Mihovila u novom spotu Tomislava Bralića i klape Intrade U spotu za najnoviju pjesmu “Ugrij mi dušu”
doba, u 13. stoljeću. Iako u ruševnom stanju,
Tomislav Bralić i klapa Intrade još jednom
danas je omiljeno izletište stanovnika otoka
promoviraju ljepote Lijepe Naše, objavila je
Ugljana. S tvrđave se pruža nezaboravan
diskografska kuća Scardona.
pogled na Zadar sa zaleđem te na više od 200 otoka zadarskoga arhipelaga i Nacional-
Ovoga puta spot su snimali na otoku Ugljanu,
ni park Kornati. Redatelj Igor Goić opisao je
na Tvrđavi sv. Mihovila iz 13. stoljeća iznad
kako je stvoren spot:
Preka i u škveru Lamjana u Kalima. -Tvrđava se nalazi na istoimenom brdu
81
Proteklih dana, kako donosi Scardona,
(265 m) iznad Preka. Glumica u spotu šeće s
“skočili” su do Ugljana i na stoljetnoj tvrđavi
lampjunom u rukama po tvrđavi i s visokih
snimili spot za novu pjesmu “Ugrij mi dušu”
zidova na vrhu brda gleda horizont oko
koju potpisuju Jure Stanić, Željka Galić i Igor
sebe. U spotu se pojavljuje i olupina broda
Ivanović. A kako je bilo na snimanju i kako
Lipi škoju u škveru Lamjana. Radi se o staroj
doživljava pjesmu, otkriva Tomislav Bralić:
drvenoj jahti koja je bila pod morem dovol-
-Ovo je jedna ljubavna balada za koju je
jno dugo da se s unutrašnje strane po zidovi-
glazbu napisao Jure Stanić na tekst Željke
ma nakupilo tragova potopa. Glavni hol u
Galić. Aranžman je napravija Igor Ivano-
brodu je pun raznih drva i dijelova broda koji
vić, a još jedan Igor, Igor Goić iz Zadra, naš
su otpali prilikom vađenja iz mora, a tu smo
prijatelj, snimio je spot. S njim surađujemo
poziciju iskoristili kao glavnu za izvođački
već niz godina, a s Jurom i Željkom prvi put.
set, uz brodske skale koje vode sve do ispod
Zahvaljujem im što su nam dali lipu pismu,
palube. U unutrašnjosti broda poigrali smo
ja se nadam da je ovo još jedna u nizu lipih
se sa svjetlošću kako bismo pojasnili uloge
ljubavnih balada koje san otpiva zajedno s
i priču koja se odvija kroz “beauty” i “art”
klapom Intrade. Nadam se da ćete svi biti
kadrove. Za razliku od dosadašnjih spotova,
zadovoljni, da ćete uživati u kadrovima spota
u ovom smo se posvetili lokacijama, dizajnu
i u zvucima nove pisme “Ugrij mi dušu”.
seta, svjetlima i performansu pa vjerujem da
Tvrđava sv. Mihovila sagrađena je u mletačko
će gledatelji uživati.
N AŠI ŠKOLJI
Spot je prožet reprezentativnim artističkim
brojnima drugim poznatim i manje pozna-
kadrovima koji će zasigurno stvoriti zani-
tim lokacijama.
manje kako domaće, tako i strane publike. Tomislav Bralić i klapa Intrade poznati su
O njima kao promotorima hrvatskoga
kao promotori povijesnih ljepota i objekata
turizma govori i prestižna međunarodna
dalmatinskoga kraja. Ovim spotom nastavlja-
turistička nagrada “Povelja F.E.S.T. 2017.” koju
ju svoj niz i publiku upoznaju s manje pozna-
su dobili prije tri godine. Riječ je o nagradi
tih jadranskim znamenitostima. Svojom
za koju je izvršni direktorij manifestacije i
karizmom i prepoznatljivošću nezaobilazni
središnji odbor F.E.S.T. (Europska federacija
su u predstavljanju Zadra, Dalmacije i Hr-
turističkih novinara), sa sjedištem u Rimu,
vatske, a na svim koncertima, osobito onima
odabrao Tomislava Bralića i klapu Intrade
u inozemstvu, redovito pozivaju publiku da
kao dobitnike. Tom nagradom Tomislav i
dođe u Hrvatsku.
klapa ušli su u međunarodni Klub zaslužnih za razvoj turizma.
U svojim spotovima često predstavljaju manje poznate lokalitete dalmatinske kulturne baštine. Tako su do sada snimali na kod crkve Duha Svetoga u Posedarju – “Ne mogu te prestat jubit”, u Perivoju kraljice Jelene Madijevke u Zadru – “Bilo je i vrime”, na Večkoj kuli – “Ne mogu jubav krit”, na svjetioniku Villa Lanterna na Viru – “Ostajem tu”, na virskoj Crvenoj plaži – “Riči lažljive” i
S I JEČA N J 2 0 2 1 .
82
KU LT U RA I DRUŠT VO
Obljetnica stradanja 16 lavandijera obilježena postavljanjem interpretacijske ploče Otkrivanjem interpretacijske ploče na Vrulj-
arhiv, a tri fotografije iz 1941. godine otkupl-
ici u središtu Preka, 2. studenoga obilježena
jene su od Arhiva Luce iz Rima.
je 129 godišnjica stradavanja 16 prijeških lavandijera.
-Prvi dio teksta odnosi se na život i stradanje lavandijera, drugi je o Preku te mali prikaz
83
Nesreća koja se dogodila na Dušni dan 2. stu-
tadašnjega težačkog života, svakodnevnih
denoga 1891. godine ostat će trajno zapisana
veza s kopnom, a posebno suživota čovjeka i
kao jedna od najvećih tragedija u povijesti
gajete koja je bila kao član obitelji. Naši gosti,
Preka i otoka Ugljana, a postavljenje inter-
a i svi mlađi naraštaji sada će imati priliku
pretacijske ploče na pet stranih jezika još je
bolje upoznati život lavandijera i težaka te
jedan podsjetnik na taj događaj.
značaj gajete u povijesti Preka, ističe Košta.
-Općina Preko i TZO Preko inicirali su
Matija Babin, Jakova Dorkin, Ivana Dorkin,
izradu interpretacijske ploče kako bi lokalitet
Luce Dorkin, Tomica Dorkin, Tonina Dor-
Vrulja i spomenik lavandijerama bio završen
kin, Gašpa Jurin, Bara Jurin, Ivana Lovrić,
kao cjelina. Ove su godine na vanjskom di-
Šimica Lovrić, Matija Markulin, Matija
jelu spomenika postavljene i kamene ploče s
Martinov, Stoša Mašina, Gašpa Matacin,
imenima svih poginulih lavandijera i njihove
Tomica Matacin i Kate Mazić – 16 prijeških
godine u trenutku stradanja, kaže Ivan Košta,
lavandijera stradalo je u prevrtanju gajete
direktor TZO Preko. Građu za ploču prikupl-
koja je prevozila čisto rublje za zadarske
jali su iz više izvora, uključujući i zadarski
gospodske obitelji.
Posvetu stradalim ženama napisao je i Stjepan Benzon, čije je stihove za pjesmu “Šesnaest lavandijera” 1968. godine uglazbio Ivica Stamać, a otpjevao Vice Vukov. Slikar Milan Generalić iz Hlebina naslikao je sliku “Lavandijere” u tehnici freske, a 1991. glazbeno-scensko djelo “Rekvijem za 16 lavandijera” napisali su Slavko Govorčin i Ivo Nižić. Fotomonografiju “Umorne ruke” vrijednim priješkim ženama posvetio je 2014. godine i pokojni fotograf Senko Sorić. Nesreća se dogodila u 7 sati pokraj otočića Školjića (Galevca), kada se brod u orkanskom nevremenu prevrnuo i potonuo na dubinu od tri metra. Od 31 putnika, sedam muškaraca i 24 žene, stradale su lavandijere koje su pod palubom štitile rublje. Najstarija lavandijera imala je 75 godina, najmlađa 14, a među poginulim ženama bile su i dvije trudnice. Lavandijere su po rublje odlazile u ponedjeljak, a opranu i izglačanu robu vlasnicima su vraćale subotom brodovima na jedra ili vesla. U čast svim priješkim ženama i lavandijerama, mjesni kipar Anselmo Dorkin na Vrulji je podigao spomenik “Naša mati”.
84
KU LT U RA I DRUŠT VO
Nagrada Grada Zadra za životno djelo Mileni Dundov Odlukom Gradskog vijeća Grada Zadra, za
sam svima koji su mi pomogli da izrastem i
naročite uspjehe i najviše zasluge u području
postanem ono što jesam. Važno je znati ko-
kulture i umjetnosti te za promociju kn-
liko je važan naš rad, koliko je kazalište lutaka
jiževne riječi i hrvatske literarne baštine, Na-
važno u životu djeteta, kazala je glumica i
grada Grada Zadra za životno djelo u 2020.
redateljica Milena Dundov.
godini dodijeljena je kazališnoj redateljici i glumici Mileni Dundov.
Podsjetimo, u povodu Dana Općine Preko i nebeskog zaštitnika sv. Mihovila, 2019.
Uz Milenu Dundov, nagrada za životno
godine Milena Dundov dobila je godišnje
djelo dodijeljena je posmrtno i Janku Bob-
priznanje Općine Preko za doprinos u razvo-
etku zbog njegova iznimnog značaja za grad
ju kulture i promicanje otočne baštine.
Zadar.
Godišnju nagradu Grada Zadra dobili su hematologinja Sandra Bašić-Kinda, šahist
85
Na prigodnoj svečanosti koja je u povodu
Saša Martinović, umirovljena sveučilišna
Dana Grada i blagdana Svetog Krševana
profesorica Maximilijana Barančić, neu-
održana na Sveučilištu u Zadru, Milena
roznanstvenik Nenad Šestan i profesorica
Dundov zahvalila je uime svih ovogodišnjih
Jasminka Bašić.Grb Grada Zadra, na prijed-
laureata.
log Gradskog vijeća, dodijeljen je Učeničkoj
- Samo se srcem dobro vidi, ono bitno
zadruzi Maraška, Klaudiu Krizmanu, Cari-
nevidljivo je očima. Zato pronađite to dijete
tasu Zadarske nadbiskupije, Udruzi Kveštura
u sebi, bit će vam život puno lakši. Zahvalna
i posmrtno Vladislavu Tomčuku.
N AŠI ŠKOLJI
Nanine priče Svaku večer u zikvi je mologa zibala i nami priče pričala. Svuoj život je u priče slogala. Neke priče nismo razumili, jerbo smo još moli bili. Sa ka smo narijesli i ljudi postali, život kušali, svih smo se naninih prič sićali i svih razumili. Mercedes Ceda Barić
86
KU LT U RA I DRUŠT VO
Oliver Telac izradio golemu maketu luke za obuku budućih pomoraca Brodovi, makete i glazba životna su strast
makete koja, osim što mladim pomorcima
Olivera Telca iz Sutomišćice. Maketarstvom
treba pomoći da se što bolje pripreme za
se bavi oduvijek, a glas o tome koliko je
buduće zanimanje, mora im na neki način i
uspješan odavno je izašao iz otočnih okvira.
malo zakomplicirati obuku, odnosno plovidbu.
Split Ship Management, jedna od najvećih
– Maketa predstavlja imaginarno mjesto
brodarskih agencija u Hrvatskoj, povjerila
s lukom, kućama, zgradama, restoranom,
mu je nedavno dosad najveći maketarski
hangarima, port-officeom… U mjestu su
posao – izradu primorske luke sa svim sa-
tunel, plaža i mulići, a ispred otočić sa svje-
držajima koja će biti postavljena u njihovom
tionikom. Na obuci će biti tri učenika, kadeta,
trening-centru u Sjevernoj luci. – Riječ je o trening-centru, prvom takve vrste u Hrvatskoj, u kojemu će se obučavati budući časnici. A da bi obuka nautičkih kadrova bila što bolja i kvalitetnija, trenirat će na maketi koja će biti postavljena u bazenu veličine 6×3 metra, objašnjava Telac dok prije transporta u Split početkom lipnja dovršava prve četiri sekcije makete. Naručitelj Split Ship Management dao mu je slobodne ruke tako da je sam izradio i nacrt i sve dijelove
87
N AŠI ŠKOLJI
svatko će imati svoj brodić na daljinsko
posao za istog naručitelja: makete brodo-
upravljane i simulirat će ulaz i izlaz iz luke,
va, veličine 6-7 metara, koje će se također
odnosno mjesta. Sve će biti osvijetljeno led
koristiti za vježbanje budućih pomoraca u
lampicama, a na đigama će isto svijetliti
60-metarskom bazenu na Divuljama u Splitu
lanterne. Komisija će pratiti njihovu plovid-
sa simulatorom Sueskog kanala.
bu i na temelju pokazane spretnosti i znanja donijeti ocjenu, dodaje Telac. Maketa će biti velika koliko i bazen, imat će nekoliko sekcija, dijelovi su izrađeni od drveta, metala, plastike, koristio je umjetnu i prirodnu travu i sve je ručni rad. – Nakon četiri mjeseca svakodnevnog posla, u Split odlaze četiri sekcije i kad ih postavimo, vidjet ćemo što sve nedostaje te ću ih postupno popunjavati, kaže i najavljuje novi
S I JEČA N J 2 0 2 1 .
88
KU LT U RA I DRUŠT VO
Velika proslava pet stoljeća doseljenja predaka sadašnjih stanovnika otoka Rivnja U povodu rivanjskoga jubileja objavljena je
loza otišla preko mora u talijansku provinciju
knjiga pjesama pod nazivom „Mirno more i
Molise i sada tamo žive pod prezimenom
nemirno kopno“.
Radolla, a druga je išla put Ravnih kotara i
Nekadašnji pomorski časnik, potom zapov-
potom se preselila (muž i žena) na sigurniji
jednik broda, pa profesor nautičkih pred-
otok, preko Ugljana na Rivanj, kod ondašn-
meta u Pomorskoj školi i, kao umirovljenik,
jega vlasnika otoka Marka Antuna Benje, da
postade poeta – Ratko Radulić, objavio je kn-
mu budu čuvari stoke.
jigu pjesama na rivanjskom govoru. Zbirku čini više od stotinu uradaka, a počinje odom
Otok je bio i prije naseljen. Prvi popis
Moj Rivanj:
stanovništva zadarskih otoka sačinio je 1527. godine kapetan Zaharije Vallaresco, pa navo-
Moj Rivanj je pravi raj
di za Rivanj 40 stanovnika. Znači, tada je na
Prirodan i divlji gaj.
otoku bilo 37 duša u naselju na Lokvi, u uvali
I po ljetu i po zimi
preko puta ugljanskih Mulina i troje Radulića
Odmor pravi u divljini.
u novoformiranom naselju koje postoji i danas. Cijelo tadašnje stanovništvo na Lokvi
I po jugu i po buri
nestalo je zbog pljačke i pokolja te odvoza u
Nema žurbe, nema brige,
ropstvo, a ostali su samo Radulići na sredini
Samo relax
otoka. O tome piše akademik Petar Šimuno-
Uz čašicu i uz knjige.
vić u knjizi Hrvatska prezimena – podrijetlo, značenje, rasprostranjenost.
Barka čeka i udica, Vrša, mriža i družica.
Drugi popis stanovništva zadarskih otoka,
Sve je lipo ko u raju
dosta detaljniji, objavio je 1608. godine za-
U mom dragom zavičaju.
darski knez Oktavijan Mocenigo, i za Rivanj navodi podatak da otok ima 20 stanovnika,
Tako je počelo obilježavanje velikog jubileja
od čega dva starija muškarca, pet mlađih
– pet stoljeća doseljenja predaka sadašnjih
muških sposobnih za rad, šest žena, tri dječa-
stanovnika otoka Rivnja. Naime, 8. kolovo-
ka i četiri djevojčice.
za 1520. godine na tom se otoku rodio prvi stanovnik Matij Radulić pa njegovi baštinici
Dakle, prvorođeni Matij imao je dva sina –
obilježavaju 500. obljetnicu i to 18. kolovoza
Matija i Mihovila, svećenika-glagoljaša, a bio
na dan svete Jelene Križarice, nebeske zaštit-
je don Miho i župnik na Sestrunju i kapelan
nice Rivnja.
u Zapuntelu. U zadarskoj Kuriji bilježi se kao kurat i prezime mu pišu Raduglus,
Dakle, početkom 16. stoljeća sa zapadnog
a spominje ga i poznati povjesničar kn-
dijela Dubrovačke republike, pred turskom
jiževnosti s Krka Ivan Milčetić u svom djelu
najezdom ljudi su bježali na zapad. Tako je
Hrvatske glagoljske bibliografije.
jedna skupina Radulića sa stonskoga područja krenula prema zapadu, od kojih je jedna
89
Don Mihin nećak Jadrij rođen 1600. godine
N AŠI ŠKOLJI
otišao je u vlaštvo na Sestrunj i tamo prenio
Fatovići se sreću i u Drnišu, Puli, Ljubljani,
prezime, pa se i danas te obitelji po kući zovu
na Sestrunju, Ugljanu…
Jadrini, a na Rivnju se 1698. godine rodila Jerka i njoj je u vlaštvo došao sa Sestrunja
„Još nas ima – još smo tu!“ pisalo je na trans-
Šime Fatović Baran i donio na Rivanj drugo
parentu izvješenom u središtu sela na obali,
autohtono prezime Fatović. Te se obitelji do
gdje su se domaćini sa svih strana okupili,
danas zovu Baranovi.
zajedno sa svojim gostima, da proslave tu značajnu obljetnicu – 500 godina od rođenja
Pored Radulića i Fatovića rivanjska su
prvog stanovnika otoka – Matija Radulića.
prezimena Mustać i Grbić, koji su sredinom
Misno slavlje i procesiju oko crkve predvodio
prošloga stoljeća došli iz Privlake na otok
je župnik sa Sestrunja don Zdenko Dundo-
i priženili se za Fatovićevu i Radulićevu
vić, a sveticu – kip svete Jelene nosile su po
nevjestu. Eto, najviše stanovnika bilo je na
tradiciji rivanjske djevojke. Slavlje je trajalo
Rivnju 1921. godine – 110, a danas poslije 500
do kasnih noćnih sati u središtu mjesta – na
godina ostalo je samo 15 stalnih stanovnika,
rivi.
veći broj živi u Zadru, nešto manje u Rijeci, Zagrebu, Splitu, Dubrovniku, a Radulići i
S I JEČA N J 2 0 2 1 .
Ladislav Radulić
90
KU LT U RA I DRUŠT VO
Na novouređenoj rivi u Malom Lukoranu proslavljen blagdan sv. Ante Misnim slavljem koje je predvodio kaljski
mještani Malog Lukorana i KUD sv. Ante iz
župnik don Mario Akrap, ispred kapelice sv.
Lukorana. Nakon mise i blagoslova djece, feštu
Ante u Malom Lukoranu 13. lipnja svečano je
kod središnje rive pripremila je Udruga Bura
proslavljen blagdan svetoga Ante Padovanskog.
iz Malog Lukorana, a bila je to prilika i za obilježavanje 30. godišnjice organizirane proslave
Vjernici iz susjednih župa, Sutomišćice i
blagdana sv. Ante u tome malome mjestu.
Lukorana, ali i Preka, Poljane, Ugljana, Kali i Kukljice, te brojni vikendaši iz Zadra, i
– Ova proslava i fešta nakon misnoga slavlja
ove su se godine okupili u velikom broju
nama u Malom Lukoranu puno znači jer
na svečanosti koju zajednički pripremaju
je to prilika da se nakon zimskih mjeseci ponovno družimo na otvorenom s prijateljima koji dolaze s cijelog otoka i vikendašima iz Slovenije, Zagreba, Bjelovara i drugih mjesta. Želja za druženjem ove je godine bila još izraženija zbog gotovo tromjesečne izolacije izazvane epidemijom koronavirusa.
91
Svi mještani, članovi udruge, Općina Preko i Turistička zajednica pomogli su nam u organizaciji fešte, ali i uređenju središnje rive na kojoj je Marin Hrabrov otvorio beach-bar Tramontana, komentirao je predsjednik Udruge Bura Damir Korenov. Na mjestu starog kafića, na mulu na kojemu je postavljena i unikatna Petrova klupa, Marin Hrabrov otvorio je beach-bar, a u uređenje rive, betoniranje, zidanje velikih kamenih pitara s tamarisima i cvijećem i postavljanjem nove rasvjete, javnog WC-a i klupa uključila se i Općina Preko, koja je za taj dio radova izdvojila 130.000 kuna.
92
KU LT U RA I DRUŠT VO
“Balada o zvijezdi” – snimljen spot za novu pjesmu Olivera Telca Punih četrdeset godina jedna zvjezdana
noći koju je pretočio u pjesmu “Balada o zvi-
oceanska noć živjela je u stihovima na
jezdi”. U snimanju spota sudjelovalo je 30-ak
komadiću papira brodskog spomenara.
djece iz Sutomišćice, Poljane, Kali i Kukljice,
Novi život prošle zime udahnula joj je glazba,
a pjesmu je otpjevao u duetu s Katarinom
a potkraj lipnja likovi su oživjeli u spotu
Blaslov iz Kali.
koji je Oliver Telac sa suradnicima snimao u Prtljugu, Sutomišćici, Poljani i na trajektu
– U Prtljugu smo snimali ribarske scene, a
“Biokovo” u Preku.
u glavnim ulogama su bili otac i sin, oboje ribari, Nikola Grgurev i njegov mali Lars.
– Pjesmu sam napisao 1980. godine na brodu
Sutomišćica je snimana dronom kako bi se
“Heroj Paić”, na kojemu sam šest mjeseci
snimak cijelog mjesta iz zraka stopio s tekstom jer se u pjesmi spominje rodni zavičaj. Na punti sv. Petra u Poljani snimali smo veći dio, scene u kapeli, ispred nje i na plaži. -Okupili smo dječji bend i male pjevače koji su zagrljeni pjevali iza njih, a valcer su otplesala djeca iz Kali u kaljskoj nošnji. U bendu su Simona Šimićev, harmonika, Ivan Mičić, bubanj, Ivona Grgurev, zvončići i šuškalice, Mateo Jurina, tamburica, Lea Mičić, violina, te na gitarama Roberta Đonlić i Marija Eufemija Ortulan, navodi Telac te kaže kako je aranžman za pjesmu napravio Renato Babić,
plovio na ruti Mediteran – zapadna Afrika –
violinu je odsvirala Dora Kanjer, harmoniku
Australija – Tasmanija – Novi Zeland. Nakon
Mate Olić, gitare i mandoline Renato Babić, a
što smo u večernjim satima isplovili iz Cape-
produkciju potpisuje Branko Berković.
towna, šetao sam po krmi i zadivljeno gledao nebeski svod razmišljajući o rodnom
Spot su snimali Tomislav Ivanov i Marin
kraju. Na komandnom mostu kapetan
Gospić (dron), back vokali su Ana i Renato
Dražen Komerički rekao mi je: “Oli, vidi
Babić, pjesma je snimljena u studiju Ivana
lipote od neba i od zvizda!
Grancarića i Renata Babića, a završna produkcija u studiju Branka Berkovića.
Ovo se ne vidi svaki dan.” Komentirao sam da bi o tim zvijezdama trebalo napisati pjesmu i te noći na šteki cigareta napisao sam stihove za pjesmu koju sam složio za duet. Nakon točno 40 godina sretan sam što je pjesma otpjevana, a njeni stihovi više nisu samo blijeda slova na papiru, prisjeća se Oliver Telac, autor stihova i glazbe, nezaboravne
93
N AŠI ŠKOLJI
Botužunić Nana po konobi ništo bahćorila, po butužinić unefol rinula. Na tloh je po lipo se razbi i u duge učini. Ka je vidila ča je učinila, duge pokupila, po ih izgorila, a obruči sakrila. Dido nakoni zavrh puojti kopati, da će bivonde u butužinić naliti, u konobi ga nider ni viti, pa ga poče iskati. ‘’Jučijer je vuode, baš vuode za brukvun visi. Di je kvragu nesto, Nikomu ga nisan do.’’ Moli je ču, i prije nego ča je nana muot prstun učinila da muči, moli je izusti. ‘’Nana ga je razbila I u špaheru izgorila.’’ ‘’Ti ženo, nika nisi pametna bila. Mogo san ga načiniti, A ti ga puojti izgoriti. Ma nisan ni jo pri pameti baš bi, ka san tebe oženi.’’ Mercedes Ceda Barić
94
KU LT U RA I DRUŠT VO
Udruga Harmonija pokrenula akciju besplatne sterilizacije mačaka na Ugljanu Velik broj napuštenih odraslih mačaka i
udrugama za zaštitu životinja u Hrvatskoj te
mačića dugogodišnji je problem na svim
im pomažu da provode takve projekte.
otocima pa i na Ugljanu. -Sterilizacije i kastracije jedina su humana Problem bi bio mnogo manji kada bi se
metoda kojom se postiže i održava zdravlje
vlasnici češće odlučivali na sterilizaciju i
mačje populacije i kontrola razmnožavanja,
kastraciju te sustavno brinuli o napuštenim
posebno mačaka koje izlaze van i slobodno
životinjama.
se kreću. Na otocima je najčešće prekomjeran broj mačaka i mačića, ljeti dođu turisti i
Upravo s tim ciljem nedavno je osnovana
hrane mačke, one imaju po 2-3 legla godišnje
Udruga Harmonija Ugljan, iza koje stoje
i mačići najvećim dijelom umiru od bolesti i
Tajana i Mihovil Barančić, ujedno i suvlasnici
gladi tokom zime.
u tvrtki Natura Adriatica d.o.o. Ugljan, koja je prošle godine otvorila kamp u uvali Suha.
-Kastracija se preporučuje i za mačore jer se
Tajana i Mihovil dugogodišnji su donatori
nekastrirani mačori tuku s drugima za ženke, neredovito jedu i ne vraćaju se doma po nekoliko dana ili dolaze s ožiljcima i ugriznim ranama, iscrpljeni i zaraženi različitim bolestima, objašnjava Tajana te ističe da su sterilizirane mačke i kastrirani mačori dokazano zdraviji i dulje žive. I veterinarska struka preporučuje sterilizaciju/kastraciju neovisno o životnoj dobi mačke, a kod mladih mačaka preporučuju obaviti zahvat prije prvog tjeranja u starosti između 5 i 7 mjeseci.
95
N AŠI ŠKOLJI
-U posljednja dva mjeseca, u suradnji s vo-
Potporu cijelom projektu dala je i Općina
lonterima, koje predvodi naša Tereza Cvet-
Preko, a načelnik Jure Brižić najavljuje da
nić, te stanovnicima Ugljana, sterilizirano je
će na adrese svih kućanstava s računima za
više od 230 mačaka. Volonteri su ključni u
vodu stići i informativni letak o akciji sa svim
ovakvoj akciji i bez njih, kao i bez suradnje
podacima kome se i kako treba obratiti za
stanovnika otoka, nema rezultata, kaže te
pomoć oko sterilizacije ili kastracije.
napominje da ovdje nije riječ o azilu i skupljanju napuštenih mačaka i mačića.
Iz Udruge Harmonija, pak, napominju da je proces takav da se svatko tko hrani mačke,
-Udruga će se fokusirati isključivo na projekt
skrbi o njima, dolaze mu u dvorište i slično,
sterilizacije jer je to jedino dugoročno rješen-
treba javiti volonterki Terezi Cvetnić na broj
je. Bit ćemo aktivniji u zimskim mjesecima
099 364 0033. S njom će se dogovoriti detalji
te se nadamo da ćemo do početka sljedeće
i plan dolaska volontera na lokaciju.
turističke sezone sterilizirati još najmanje 300-400 mačaka. Teško je reći koliko mačaka
-Ako su mace divlje i ne daju se uhvatiti, naši
ima na otoku, neke procjene govore o 0,3-
volonteri imaju potrebnu opremu i iskustvo
0,4 mačke po stanovniku, što bi značilo da
pa će to obaviti. Također, svaka mačka koja
na Ugljanu ima i do 3000 mačaka. Također,
će biti obuhvaćena ovom akcijom, ujedno
procjenjujemo da ih je trenutačno sterilizira-
će biti tretirana protiv vanjskih i unutarnjih
no i kastrirano oko 500, što je oko 15 posto,
nametnika, kaže Tajana Barančić te poziva
dodaje Tajana Barančić.
stanovnike otoka Ugljana da se priključe ovoj akciji i da se jave na navedeni kontakt.
Poručuje i da se nitko ne treba bojati da će mačaka nestati jer nikad nije moguće sve sterilizirati i uvijek će biti mačića, ali u manjem broju te s većom šansom za preživljavanje i dug i zdrav život. Udrugu i projekt primarno financiraju osnivači iz svojih privatnih izvora kako bi sterilizacije vlasničkih i skrbničkih mačaka za stanovnike otoka bile potpuno besplatne. Naravno, ako netko želi pomoći donacijom, može to uvijek učiniti na IBAN: HR8124020061101002987.
S I JEČA N J 2 0 2 1 .
96
KU LT U RA I DRUŠT VO
Ugljan u cvijeću: Nagrađeni najljepši vrtovi i okućnice Tradicionalno, već 18 godina, početak rujna
svome vrtu, kaže Marina Belić Telac, direk-
rezerviran je za manifestaciju Ugljan u
torica TZM Ugljan.
cvijeću u sklopu koje TZ mjesta Ugljan nagrađuje najljepše vrtove i okućnice na
Uz djelatnike TZM Ugljan, vrtove i okućnice
svom području.
ocjenjivali su članice i članovi Udruge Điran. Priznanja su dodijeljena u sljedećim kat-
-Zbog trenutačne situacije izazvane koro-
egorijama: najljepša terasa ugostiteljskog
navirusom, nažalost, izostala je središnja
objekta, najljepši vrt i okućnica kuće za
svečanost podjele priznanja i nagrada na-
odmor te najljepši vrt i okućnica domaćeg
jboljim vrtlarima. Uz poštivanje svih epide-
stanovništva.
mioloških mjera, priznanja su vlasnicima
97
najljepših vrtova i okućnica mjesta Ugljan
Priznanje za najljepšu terasu ugostiteljskog
ipak dodijeljena pojedinačno, svakome u
objekta ove godine osvojila je Pizzeria Azur.
N AŠI ŠKOLJI
Treće mjesto u kategoriji najljepši vrt i okućnica kuće za odmor osvojila je Lidija Menard, drugo mjesto pripalo je Ludmili Lamprechtovoj, a prvo mjesto osvojio je Dalibor Štefanik. Treće mjesto u kategoriji najljepši vrt i okućnica domaćeg stanovništva osvojila je Tajana Štrmelj, drugo mjesto Godiva Vukić, a za prvo mjesto nagrađena je Gordana Torbarina. Vlasnici nagrađenih vrtova i okućnica, osim priznanja, dobili su i poklon-bon za robu iz vrtnog programa u trgovini Bure d.o.o. u skladištu, koji mogu iskoristiti do 31. kolovoza 2021. godine. Fotografije Maja Dešpoja
S I JEČA N J 2 0 2 1 .
98
Svijet kao cvijet Kroz jedan cvijet ja vidim cijeli svijet. Šarolikih boja jato je pjesma moja. Cvijeće u vrtu, ljudi u šetnji i moje male šale, to su moje radosti male. Volim cvijeće, volim ljude dobre i one druge što nemaju sluha za cvijeće ni za druge ljude. Violeta Nižić
99
100
KU LT U RA I DRUŠT VO
U ugljanskom Varošu dovršena mozaik-klupa s lokalnim obilježjima mjesta Dvije velike fafarikule kraj zoga, crkvica sv.
Napominje kako je u planu da djelatnici
Hipolita, demižana s vinom i košara s voćem
općinske komunalne tvrtke Obala i parko-
krase od sredine rujna, kada je utisnuto posl-
vi fugiraju Varošku klupu, a ona se odmah
jednje stakalce, Varošku klupu u ugljanskom
“baca” na novi projekt.
zaseoku Varošu. Deseta je to unikatna klupa koju je na po-
-Riječ je o Antičkoj klupi u Mulinama, koju
dručju Općine Preko osmislila i napravila
su, kao i nekoliko prethodnih, u betonu
samouka umjetnica Božica Kliman u sklopu
izlili općinski komunalni djelatnici. Klupa
projekta TZ mjesta Ugljan “Svako misto svoju
je postavljena pokraj replike starog antičkog
klupu ima”.
mlina za masline, a u punom sjaju trebala bi zasjati uoči sljedeće turističke sezone, kada
-Nažalost, epidemija izazvana koronavi-
će iz tiska izaći i brošura o mozaik-klupama
rusom utjecala je i na ovaj projekt, ali ga,
koju zajednički pripremaju TZ mjesta Ugljan
srećom, nije uspjela stopirati. Žao mi je što
i Udruga Mozaik, otkriva gospođa Kliman.
u lipnju nismo mogli svečano otvoriti klupu koju sam prošle jeseni dovršila u uvali Bata-
Ističe kako je i ovoga puta imala odlične
laža, ali nadam se da ćemo do sljedećega ljeta
pomagače, Gallu Soldan, Andreju Višić i
imati povoljniju epidemiološku situaciju i
Marinu Strihić, te ostale mještane Varoša koji
prirediti malu feštu. Isto će biti i s Varoškom
su pomagali oko rasvjete, pekli frite, donos-
klupom, koju u šali zovemo korona-klu-
ili piće… Posebnu zahvalu upućuje gospođi
pa. Bitno je da smo je ipak uspjeli dovršiti,
Ivanki Bahun iz Vinice pokraj Varaždina koja
koliko god smo radili u drukčijim uvjetima,
je donirala mozaik-stakla.
s ograničenim brojem pomagača, navodi autorica i dobri duh cijelog projekta.
101
N AŠI ŠKOLJI
Preminuo don Antun Pećar, bivši župnik Župe Sutomišćica – Poljana Velečasni Antun Pećar preminuo je 2. prosinca
Župe Uznesenja Blažene Djevice Marije u
u 70. godini života i 40. godini svećeništva. Bio
Pokupskom (2016. – 2020.) i supsidijar u
je svećenik Zadarske nadbiskupije na službi u
Župi sv. Petra ap. u Ivanić-Gradu (2020.).
Sisačkoj biskupiji, objavila je agencija IKA.
Uoči Cvjetnice 2017. godine, članice i članovi KUD-a Sv. Mihovil iz Poljane posjetili su
Rodio se 13. lipnja 1951. u Gornjoj Jelenskoj
svoga bivšeg župnika don Antuna Pećara u
od oca Antuna i majke Elizabete rođ. Trste-
novoj Župi Pokupsko u jugoistočnom dijelu
njak. Osnovnu školu pohađao je u Ivanić-
Zagrebačke županije, gdje su nakon nedjel-
Gradu, a srednju školu u Zagrebu. Teologiju
jne mise izveli svoj oratorij “Muka čovika na
je studirao na sveučilištu La Pierre Qui Virre
škoju”.
u Francuskoj i na Filozofsko-teološkom institutu u Zagrebu. Osim teologije, studirao je i
Velečasni Pećar pokopan je 5. prosinca na
duhovnost u KBR-u, u Remetama u Zagrebu.
Gradskom groblju u Ivanić-Gradu.
Za svećenika je zaređen u Beogradu, 10. svibnja 1981. Na službi je bio u Beogradu župi Krista Kralja (1981. – 1985. i 1988. – 1991.), Boru (1985. – 1988.), Nišu (1991. – 2002.) Bio je direktor Caritasa Beogradske nadbiskupije (1989.) i direktor Caritasa Jugoslavije (1994.). Potom je bio župni suradnik i kapelan kod benediktinki na Pagu (2002. – 2008.) i Sutomišćici i Poljani (2008. – 2016.), te župnik
S I JEČA N J 2 0 2 1 .
102
KU LT U RA I DRUŠT VO
Željko Jerolimov iz Preka ponovno kandidat za nagradu Suncokret ruralnog turizma Hrvatske Potkraj prošle godine, osmi put zaredom,
zaštićenih i marketinških oznaka: Zaštićena
otvorene su prijave za nacionalne nagrade
oznaka zemljopisnog podrijetla, Zaštićena
Suncokret ruralnog turizma Hrvatske 2020.,
oznaka izvornosti, Zajamčeno tradicionalni
koja je sada dobila i engleski dodatak Sun-
specijalitet, Eko proizvod, Hrvatski otočni
flower Award i najavila međunarodni karak-
proizvod i druge marketinške oznake.
ter projekta.
Projekt se dosad održavao pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma i uz potporu
Inicijator i organizator akcije Hrvatska udru-
Hrvatske turističke zajednice, ali i drugih
ga za turizam i ruralni razvoj „Klub članova
resora i institucija.
Selo“ godinama se intenzivno i sustavno bavi poticanjem razvoja ruralnog turizma,
Zadarska županija ovoga puta ima 18 k
podržavanjem i kreiranjem projekata u
andidata za nagradu, među kojima je devet
ruralnim prostorima, opstankom i razvojem
otočnih OPG-ova, obrta i kućnih radinosti,
hrvatskog sela.
i to s Ugljana, Pašmana, Iža, Dugog otoka i Paga:
Nagrada Suncokret ruralnog turizma Hrvatske – Sunflower Award dodjeljuje se u sedam
Željko Jerolimov, Preko – Drvena trodi-
kategorija: Turistička seljačka gospodarstva,
menzionalna zidna mapa Hrvatske – zidna
Tradicijska (ruralna) domaćinstva, Tradicijska
dekoracija, uređenje interijera
(ruralna) gastronomija, Vinski turizam, Ak-
Drvena trodimenzionalna zidna mapa
tivni turistički sadržaji u ruralnom prostoru,
republike Hrvatske – zidna dekoracija –
Ruralno turistički projekti i Projekti/nositelji
uređenje interijera domaćinstava, ugostiteljskih objekata, ureda. Slaže se u dijelovima, po županijama, što je naposljetku rezultat prikaz Lijepe Naše u obliku 3D-a. Željko Jerolimov kandidiran je u kategoriji Aktivni turistički sadržaji u ruralnom prostoru. OPG Matulić, Pašman – Otočni paket emocija Vlasnici OPG-a Matulić, supružnici Ana i Krsto Matulić iz Pašmana, postali su zaštitni znak kvalitete utemeljene na otočnoj tradiciji. Predstavnici su nove, mlade generacije koja je shvatila da je otočna izolacija zapravo izvor beskrajne kreativnosti. A da njihova maštovitost i inovativnost uistinu nemaju granica, dokazuju svojim kozmetičkim i
103
N AŠI ŠKOLJI
prehrambenim proizvodima koji su postali
vog drva
must have. Kandidirani su u kategoriji Nos-
OPG Denis Barić ima registriranu dopunsku
itelji zaštićenih i marketinških oznaka.
djelatnost za izradu rukotvorina povezanih
OPG Žampera, Žman – Sinergija otočne
s tradicijskim vještinama i omogućavanje
gastronomije i robinzonskog odmora
edukacijskih praktikuma i sudjelovanje na
Obitelj Žampera vodi poljoprivredno
manifestacijama prikazivanjem aktivnosti i
obiteljsko gospodarstvo u Žmanu na Dugom
djelatnosti OPG-a vezanih s ruralnim običa-
otoku. Težište poslovanja je proizvodnja
jima i tradicijskih vještina otoka Iža. Kan-
kozjeg sira i maslinova ulja, a njihovi proiz-
didirani su u kategoriji Nositelji zaštićenih i
vodi nose certifikate koji potvrđuju prirodnu
marketinških oznaka.
i ekološki prihvatljivu obradu i proizvodnju. Kandidirani su u kategoriji Turistička seljačka
OPG Zubović, Pag – Paški sir
gospodarstva.
Udruga proizvođača Paškog sira okuplja 13 registriranih proizvođača sira među kojima
OPG Neven Brzić, Tkon – Mini proizvodnja
su i tri najveće sirane na Pagu-Paška sira-
na Marinom krču
na, Sirana Gligora i Sirana MIH. Zaštićena
Atraktivna lokacija imanja Marin krč u
oznaka izvornosti dobivena je potkraj 2019.
vlasništvu OPG-a Neven Brzić iz Tkona koje
godine. Vještina izrade i znanje prenose
se nalazi na južnoj strani otoka Pašmana,
se s generacije na generaciju, proizvodnja
okruženo suhozidima unutar kojeg se nalazi
mlijeka i sira provodi se u točno definiranoj
obnovljeni maslinik sa 160 stabala maslina,
regiji (otok Pag), sir je karakterističan za kraj
obitelj magaraca i jato kokoši, a iz kojeg se
u kojem se proizvodi, ima svoju originalnost
pruža prekrasni pogled na Donje more i
i autentičnost. Kandidirani su u kategoriji
brojne otočiće. OPG Neven Brzić proizvodi
Nositelji zaštićenih i marketinških oznaka.
na tradicionalan način i maslinovo ulje te od magarećeg mlijeka domaće sapune i prirod-
Konoba Nono, Kolan
nu kozmetiku. Kandidirani su u kategoriji
Konoba Nono je obiteljska konoba koja nas-
Nositelji zaštićenih i marketinških oznaka.
tavlja davno započetu tradiciju djeda Ivana, po kojem je i konoba dobila naziv – Nono
Ivan Longin, Tkon – Pajeti i bokobrani
(djed). Tradicionalna konoba, smještena u
Domaća radinost Ivan Longin bavi se
središtu Kolana i nezaobilazno je mjesto za
ručnom izradom pajeta, bokobrana i pan-
sve ljubitelje tradicionalne kuhinje. Kan-
dula za brodove. “Sve ovo izrađujem kao
didirani su u kategoriji Tradicijska (ruralna)
uporabne predmete i kao suvenire u mini
gastronomija.
verziji. Kako se i sam bavim ribarstvom te sam porijeklom iz najribarskijega mjesta Kali
OPG Ante Prtorić, Kolan – Autohtona
s otoka Ugljana, ovu vještinu sam naučio od
ekogastronomija otoka Paga
mog punca pomorca pokojnog Krunoslava
Gostima se nudi domaća hrana pripremljena
Radovića iz Tkona. Sada živim u Tkonu i
na autohtoni način te interpretacija jela na
nastavio sam ovu vrijednu tradiciju ručnog
moderan način s autohtonim namirnica-
pletenja brkova i pajeta od konopa, koji osim
ma. Način pripreme hrane odvija samo na
dekorativne imaju i uporabnu vrijednost”,
mikrolokaciji mjesta Kolana koja se prenosi
kaže Ivan. Kandidiran je u kategoriji Nositelji
naraštajima. Kandidirani su u kategoriji Tu-
zaštićenih i marketinških oznaka.
ristička seljačka gospodarstva.
OPG Denis Barić, Veli Iž – Uzgoj i proizvod-
Fotografije klubselo.hr
nja ulja, sapuna, čaja i suvenira od maslino-
S I JEČA N J 2 0 2 1 .
104
E KOLOGI J A
Količina kiše u Lukoranu – zmorac u 2020. Godini Prošla je i 2020. godina. Godina, koja će na
2008. Do 2020. godine iznosi 925 litara
svjetskoj razini ostati zapamćena te se u pov-
(vidi Tab. II). Iz Tablice III je vidljivo da su
ijesti spominjati po novoj bolesti nazvanoj
unutar promatranog vremena bile još dvije
COVID-19 koju je prouzročio koronavirus.
godine s manjom količinom kiše. Bila je to
Bolest od koje je umrlo skoro dva, a oboljelo
2011., s najnižom količinom kiše od 565 litre,
te 2018. godina sa 660 litara. Ali, niti jedna KOLIČINA KIŠE U LUKORANU – ZMORAC U 2020. GODINI
više od 100 milijuna ljudi.
godina nije imala lošiji raspored padanja
Nažalost, pored toga, Hrvatsku je u dva
kiše kao 2020. Od 1. siječnja do 30. rujna
navrata zahvatili potresi jačine više od dva
(devet mjeseci) palo je samo 287 litara, a od 1.
stupnja Merkalijeve koji su za sobom Prošla je i 2020.skale, godina. Godina, koja
do 31. razini prosinca (tri mjeseca) – 390te se u ćelistopada na svjetskoj ostati zapamćena litara. Ili, ako promatramo prvu polovicu povijesti spominjati po novoj bolesti nazvanoj COVID-19 koju je prouzročio štetu. koronavirus. Bolest od koje je umrlo skoro dva, a oboljelo više od 100 milijuna ljudi. ostavili ljudske žrtve i veliku materijalnu
I kiša koja je padala tijekom godine nije nam
Nažalost, pored toga, Hrvatsku je u dva navrata zahvatili potresi jačine više od dva stupnja Merkalijeve skale, koji su za sobom ostavili ljudske žrtve i veliku materijalnu padanja. Pa evo što sam zabilježio u godini štetu. za koju nitko ne bi poželio da se ponovi. bila sklona, niti po količini, niti po razdoblju
I kiša koja je padala tijekom godine nije nam bila sklona, niti po količini, niti po Palitre evoilišto sam zabilježio u godini za koju nitko ne bi poželio da se 54 razdoblju kišna dana,padanja. što je za 248 27 posponovi. to manje od prosjeka, koji za razdoblje od Iz Tab. I vidi se, da je palo 677 litara kiše u
Tab. I. KOLIČINA KIŠE U LUKORANU – LUKORANU ZMORAC U 2020. GOD. 1. Siječanj 2. Veljača 3. Ožujak 4. Travanj 5. Svibanj 6. Lipanj 7. Srpanj 8. Kolovoz 9. Rujan 10. Listopad 11. Studeni 12. Prosinac Ukupno : 105
3 litre u 2 kišna dana 9 „ 3 „ 35 „ 4 „ 10 „ 3 „ 9 „ 5 „ 68 „ 4 „ 4 „ 1 „ 54 „ 5 „ 95 „ 8 „ 117 „ 8 „ 128 „ 2 „ 145 „ 9 „ 677 litre u 54 kišnih dana
Tab. II.
PROSJEK KIŠE U OD 2008. DO 2020. 89 82 59 54 68 40 38 32 120 98 144 101 925
litre „ „ „ „ „ „ „ „ „ „ „ litre N AŠI ŠKOLJI
godine, doba kada kreće vegetacija, uočit
I na kraju još jedan zanimljiv podatak! U
ćemo još poražavajući odnos – pale su samo
studenom, koji je najkišovitiji mjesec sa 144
134 litre.
litara na ovom području, u dva kišna dana palo je 128 litara, od kojih je 4. studenoga
U zadnjoj tablici, čitatelji koji pozornije
palo 120 litara, dok su u Zadru pale „samo“
promatraju ove podatke–brojke, opazit će da
92 litre.
su dva mjeseca uzastopce (veljača i ožujak) 2012. godine te dva prosinca u dvije godine
Lukoran, 6. siječnja 2021.
uzastopce (2015. i 2016.) bili bez kapi kiše.
Slavko Bačić
Tab. III. I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII.
KOLIČINA KIŠE U LUKORANU – ZMORAC OD 2008. DO 2020.
2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 83 213 198 28 10 5 113 152 5 0 93 63 62 32 0 68 85 50 29 116 54 21 93 24 42 53 86 23 56 21 13 14 38 47 11 13 23 45 0 2 7 68 113 18 113 38 160 37 156 170 127 164 189 46 142 129 145 131 124 176
UK: 683
1155
1131 565
2013. 152 90 148 76 165 63 3 62 162 126 199 14
803 1260
2014. 107 257 62 91 30 48 306 51 325 13 188 229
2015. 62 123 29 21 101 13 7 34 55 233 61 0
1707
739
2016. 2017. 2018. 93 63 58 124 97 93 79 43 102 40 39 12 133 27 81 37 17 33 0 5 14 65 0 54 133 365 18 75 45 41 177 126 101 0 51 53 956
878
660
2019. 2020. 90 3 2 9 18 35 61 10 100 9 1 68 28 4 10 54 85 95 65 117 221 128 121 145 846
677
S I JEČA N J 2 0 2 1 .
Iz Tab. I vidi se, da je palo 677 litara kiše u 54 kišna dana, što je za 248 litre ili 27 posto
106
E KOLOGI J A
Eko-aktivisti i umjetnici upozorili u Preku na katastrofalno zagađenje podmorja Da neprestano treba djelovati, educirati i
ronilac, rođeni Prečanin, koji svaki slobodan
govoriti o tome koliko je zagađen okoliš koji
trenutak provodi u podmorju Preka i vadi
nas okružuje, upozorili su početkom kolo-
desetljećima nagomilano smeće.
voza u Preku ekološki aktivisti Jelena Rušev Mogilevskij i Nikola Đaković te slikari Irena
Ima tu, kaže, svega, od brodskih i automo-
Skirić Rančić i Bogdan Mogilevskij.
bilskih akumulatora, guma, stakla, sitnog namještaja, brodske opreme, ugostiteljskog
Prijateljsko druženje i zajednički interesi,
inventara…
usmjereni prije svega na ekologiju, rezultirali su spontanim postavljanjem umjetničke
-Situacija je uistinu zabrinjavajuća, dodaje Je-
instalacije “Sumrak civilizacije” ispred TZO
lena Rušev Mogilevskij, čiji se suprug Bogdan
Preko kako bi goste, a još više domicilno stanovništvo upozorili na katastrofalno zagađenje podmorja. -Ljudi uopće nemaju predodžbu, koliko god da se o tome u posljednje vrijeme govori, koliki su razmjeri zagađenja podmorja. Ne samo u Preku i na otoku Ugljanu, nego općenito u Hrvatskoj. Zagađenje mora i oceana, rijeka i jezera, globalni je problem i ako to ne osvijestimo, smeće će nas jednostavno pojesti, govori Nikola Đaković, ekološki aktivist i
107
N AŠI ŠKOLJI
također bavi ronjenjem i uvijek se spremno
Ova mala ljetna umjetničko-ekološka akcija,
odaziva na ekološke akcije čišćenja podmorja.
kažu svi sudionici, samo je početak i najava
Tako je, dodaje, bilo i ovoga puta, iako je sada
aktivnijeg djelovanja i educiranja svih gen-
riječ o umjetničkoj instalaciji koja također
eracija jer je i odgovornost za uništavanje i
treba upozoriti, osvijestiti i educirati ljude da je
očuvanje prirode na svima.
doslovno riječ o sumraku civilizacije.
S I JEČA N J 2 0 2 1 .
108
E KOLOGI J A
Iz podmorja Sutomišćice izronjene četiri tone otpada Samo dan poslije obilježavanja Svjetskog
sudoper i kupaonsku katu te bezbroj sitnih
dana zaštite okoliša, 6. lipnja su iz podmorja
otpadaka plastike i metala.
Sutomišćice izvučene oko četiri tone otpada.
Sve to skrivalo je morsko dno od mjesne plaže do punte Grgura, a ako je vjerovati
Ronioci iz Preka, Lukorana i Sutomišćice,
znatiželjnim prolaznicima, izronjeno smeće,
predvođeni inicijatorom akcije Nikolom
koje nikome ne bi trebalo služiti na čast, u
Đakovićem, od 9 do 12 sati s morskoga
moru je 30-ak godina.
su dna izvlačili električne štednjake, peći na drva, automobilske i traktorske gume,
-Evo, još je jedna akcija iza nas, zadovoljni
akumulatore, željezne bačve i kante, dijelove
smo učinjenim, ali i zgroženi količinom i
brodskih motora, stolice, stolove, jedan
vrstom otpada. Čini se da bi se ovakve akcije mogle organizirati barem jednom mjesečno jer je u svakome mjestu slična situacija. Nadamo se da će na ovakvim primjerima učiti generacije koje dolaze, komentirao je direktor Turističke zajednice Općine Preko Ivan Košta, koji je uz Olive Island Marinu i Općinu Preko organizirao čišćenje. Sve to ne bi bilo moguće bez pomoći volontera na kopnu, mještana Sutomišćice i komunalnih djelatnika Obala i parkova, ali i mladih koji su sa svojim kaićima prevozili otpad na obalu. -Svima im još jednom zahvaljujemo, u nadi da ćemo u sljedećoj akciji imati manje posla, poručio je Košta. Fotografije podmorja Nikola Đaković
109
110
E KOLOGI J A
Ronioci RK Sv. Roko iz Bibinja očistili podmorje uvale Suha u Ugljanu Kad bi barem svaka akcija bila ovakva, samo
pa predstavili su se i izložbom podvodnih
mali kontejner sitnog otpada! Komentirali su
fotografija, kazao je suvlasnik kampa Mirko
ronioci RK Sv. Roko iz Bibinja nakon čišćenja
Bacalja. Sezonom je, kaže, zadovoljan, iako
podmorja uvale Suha na području Ugljana,
su zbog koronakrize otvorili kasnije nego što
prve akcije takve vrste organizirane u Camp-
su planirali.
ing Resortu Ugljan koja se održala 29. lipnja. -Unatoč svemu, zadovoljni smo, dobro smo Ronilačku akciju inicirali su zajednički RK
popunjeni, a rezervacije imamo za cijelo
Sv. Roko i Vedran Banaj te Mirko Bacalja, su-
ljeto. U kampu su većinom gosti iz sjeveroza-
vlasnik Camping Resorta Ugljan, uz potporu
padne Hrvatske, Nijemci i Slovenci. Svakod-
TZM Ugljan i Općine Preko.
nevno pratimo razvoj situacije s koronom
-Iako ronioci, srećom, nisu imali puno posla, ovakve akcije planiramo organizirati svake godine, na početku sezone jer, kao što je poznato, naš kamp jedinstven je po ponudi na ovom dijelu obale i s ponosom nosi oznaku ekološki. Željeli bismo da tako i ostane, a da je uistinu riječ o netaknutoj prirodi dokaz je i ova nevelika hrpa sitnog otpada izronjena s morskoga dna. Ronioci su kod nas bili dva dana, najprije se čistilo, a drugi dan oni su imali svoju obuku. Uz to, gostima kam-
111
N AŠI ŠKOLJI
i nadamo se da će sve biti dobro. Kod nas gosti mogu biti sigurni, poštuju se sve epidemiološke mjere, a svaka obitelj ispred svoje kućice ima ekološki vrt s povrćem, u kampu je i mala trgovina i uistinu imaju svoju privatnost, pojašnjava Bacalja, koji je sponzorirao smještaj i prehranu za petero ronilaca iz bibinjskog RK Sv. Roko.
S I JEČA N J 2 0 2 1 .
112
S P ORT
Uspješna jesen mladih uzrasta Svetog Mihovila Zimska stanka idealna je prilika za osvrt na
i da se nauče kolektivnoj igri i sportskom
nastupe mladih uzrasta Svetog Mihovila u
duhu. Jako je važno od malih nogu stvoriti
Županijskim nogometnim ligama (ŽNL).
naviku treniranja, što dugoročno pomaže
Otočni nogometni klub nastupio je u pet
u izgradnji karaktera, ali i planiranja vre-
natjecateljskih kategorija (papaline, tići,
mena. Kao što se trudimo da nam treninzi
mlađi i stariji pioniri te kadeti) i ostvario
budu maksimalno zanimljivi, istovremeno
zapažene rezultate.
nam je važan odgoj djece, a posebno moram
- U tri mjeseca smo odigrali 65 natjecatel-
pohvaliti naše roditelje koji su produžena
jskih utakmica. Svi naši uzrasti su osigurali
ruka kluba, dodaje Jaklin.
plasman u 1. ŽNL, osim tića koji će igrati 2. ŽNL, ističe Krešimir Jaklin, voditelj omladin-
No, krenimo redom. Otočni klub od prošle
skog pogona NŠK Sv. Mihovil dodajući da je
sezone ponovno nastupa u kategoriji ka-
i ove godine u klubu treniralo više od stotinu
deta, za što je zaslužno uređenje igrališta
djece s otoka Ugljan i Pašman.
u Sutomišćici nakon kojeg je Županijski nogometni savez dao zeleno svjetlo za odi-
- Sam rezultat nam i nije toliko bitan, koliko
gravanje kadetskih, ali i seniorskih utakmica.
nam je stalo da naši mladi igrači napreduju
Kadeti su u svojoj skupini bili četvrti, nakon što su u osam utakmica ostvarili četiri pobjede. Ivano Longin s devet pogodaka drugi je strijelac lige. Ljestvica, kadeti: 1. Zadar II 21 bod, 2. Bibinje 21, 3. Dalmatinac II 18, 4. Sv. Mihovil 12, 5. Pakoštane 12, 6. Arbanasi II 9, 7. Sabunjar 9, 8. Croatia Turanj 6, 9. Zlatna luka 0 bodova. Stariji pioniri također su četvrti na polusezoni, a Maro Mekelenić s 14 pogodaka dijeli četvrto mjesto ljestvice strijelaca. U 11 kola
113
N AŠI ŠKOLJI
upisali su sedam pobjeda, a u posljednjem
Najmlađa natjecateljska kategorija Sv. Miho-
kolu u Sutomišćici su nakon velike borbe po-
vila su papaline, igrači do 9 godina. Oni su,
raženi od jesenskih prvaka, Abecede II s 3-2.
baš kao i tići jesensku polusezonu zaključili
Ljestvica, stariji pioniri: 1. Abeceda II 30
na šestom mjestu, u vrlo jakoj konkurenciji.
bodova, 2. Zadar II 30, 3. Abeceda I 30, 4. Sv.
U 11 utakmica ostvarili su četiri pobjede i dva
Mihovil 21, 5. Pag 18, 6. Bibinje 18, 7. Arbanasi
remija, a u posljednjem su kolu pobijedili
II 18, 8. Velebit Gračac 12, 9. Sabunjar 9, 10.
Bibinje rezultatom 4-2.
Hrvatski vitez 7, 11. Dragovoljac 2, 12. Pod-
Ljestvica, papaline: 1. Zadar 30 bodova, 2.
gradina 1 bod.
Primorac Biograd 27, 3. Dalmatinac 27, 4. Zara 25, 5. Pakoštane 19, 6. Sv. Mihovil 14, 7.
Mlađi pioniri su bili na korak do osvajanja
Arbanasi II 12, 8. Nova zora 11, 9. Sabunjar 10,
jesenskog naslova, no na kraju su se zadovol-
10. Bibinje 10, 11. Arbanasi 8, 12. Zadar II 0
jili drugim mjestom. U 11 utakmica upisali su
bodova.
devet pobjeda, uz jedan remi, a u posljednjem su kolu svladali Sabunjar 3-0. Ipak, nisu
Ukoliko epidemiološka situacija dopusti, u
dočekali kiks vodećih Arbanasa. Ive Bobić s
veljači bi se trebali vratiti treninzima, a nasta-
12 pogodaka treći je strijelac lige.
vak prvenstva predviđen je za mjesec ožujak.
Ljestvica, mlađi pioniri: 1. Arbanasi 30 bodova, 2. Sv. Mihovil 28, 3. Croatia (S) 27,
- Iskreno se nadamo da će se epidemiološ-
4. Zadar II 24, 5. Zara II 16, 6. Pakoštane 16,
ka situacija popraviti i da će djeca krenuti
7. Sabunjar 14, 8. Bibinje 14, 9. Sabunjar II 11,
s treninzima. Aktivno bavljenje sportom je
10. Nova zora 6, 11. Zlatna luka 4, 12. Zara 0
jako važno za rast i razvoj djece. Vjerujemo
bodova.
da ćemo na proljeće biti još uspješniji i da ćemo dostojno predstavljati naša dva otoka.
Tići su također odigrali jednu vrlo zanimljivu
A tako glasi i naš slogan – dva otoka, jedan
jesen i u 11 utakmica ostvarili šest pobjeda i
klub, zaključuje Jaklin.
jedan remi što im je bilo dovoljno za šesto mjesto. Duje Lukačić sa 16 pogodaka treći je strijelac lige, a u zadnjem su kolu svladali Novalju s 2-0. Ljestvica, tići: 1. Arbanasi 33 boda, 2. Dalmatinac 27, 3. Zara II 25, 4. Zlatna luka 24, 5. Novalja 21, 6. Sv. Mihovil 19, 7. Zadar II 13, 8. Bibinje 12, 9. Sabunjar 10, 10. Arbanasi III 9, 11. Croatia Turanj 3, 12. Pag 0 bodova.
S I JEČA N J 2 0 2 1 .
114
S P ORT
Seniori Svetog Mihovila jesenski prvaci Nogometaši Sv. Mihovila na uvjerljiv su
Domaći igrači furiozno su krenuli u utak-
način osvojili naslov jesenskog prvaka 2. Žu-
micu te su već u prvih petnaest minuta got-
panijske nogometne lige. U posljednjem kolu
ovo riješili pitanje pobjednika. Golijadu na
prije zimske stanke, seniori otočnog kluba na
Foši otvorio je kapetan Deni Kolega efektno
svojem su igralištu u Sutomišćici nadigrali
zabivši u same rašlje gostujućeg vratara Marina
vrlo dobru momčad Abecede rezultatom 4-1.
Pedića, nakon solo prodora po lijevoj strani. Nije trebalo dugo čekati na drugi pogodak, jer je Frane Vidov u 14. minuti odlično pritisnuo posljednju liniju gostujuće momčadi i uletio u šut vratara gostiju, a lopta se odbila u gol za zasluženo vodstvo domaćih od 2-0. Odmah minutu kasnije Vidov zabija
115
N AŠI ŠKOLJI
za 3-0, spretno pospremivši loptu koja se
jer smo u nekoliko navrata bodove osvajali u
prethodno odbila od vratnice.
posljednjim trenucima.
Gosti privremeno vraćaju neizvjesnost
Imamo mladu momčad, punu volje za ra-
pogotkom Suraća u 22. minuti, a sve dvojbe
dom i uvjeren sam da ćemo u drugom dijelu
oko pobjednika riješio je u 39. minuti Marki
sezone biti još bolji – istaknuo je sportski
Gobin atraktivnim pogotkom kakvog se
direktor NŠK Sv. Mihovil Damir Korenov.
rijetko viđa i na prvoligaškim utakmicama. U drugom poluvremenu Sv. Mihovil je
Ljestvica 2. ŽNL: 1. Sv. Mihovil 15 bodova
rutinski utakmicu priveo kraju i zasluženo
(gol razlika 24:17), 2. NOŠK 15 (9:8), 3. Pod-
došao do tri boda s kojima su osigurali titulu
gradina 13, 4. Galovac 13, 5. Abeceda sporta
jesenskog prvaka.
11, 6. Velebit Gračac 8, 7. Zrmanja 8 bodova.
– Presretan sam. Vratilo nam se za sve što smo propustili u prošlim kolima. Abeceda je odlična momčad, ali mi smo prikazali igru kakvu bismo trebali uvijek pružati. Stručni stožer nas je odlično pripremio, ušli smo maksimalno motivirani u utakmicu i zasluženo pobijedili – kazao je dvostruki strijelac Frane Vidov. – Sve u svemu, možemo biti zadovoljni jesenskim dijelom sezone. Liga je dosta izjednačena, ali smo mi ipak za nijansu bili bolji. Igrali smo napadački nogomet što svjedoči i broj postignutih pogodaka, čak 24 u devet utakmica. Nedostajalo nam je iskustva u nekim dvobojima jer bismo sasvim sigurno na kontu imali još par bodova više, ali svakako treba pohvaliti karakter igrača
S I JEČA N J 2 0 2 1 .
116
S P ORT
Pačići Sv. Mihovila odigrali prvu nogometnu utakmicu U Sutomišćici se odigrala jedna posebna nogometna utakmica! Zašto posebna? E pa zato što je to bila prva utakmica u životu za malene nogometaše Sv. Mihovila, popularne pačiće, djece od 4 do 6 godina. Protivnik im je bila Škola nogometa Zadarnova iz Zadra! Ambijent na najljepšem nogometnom igralištu na svijetu bio je fenomenalan, a mali nogometaši obje ekipe, koje su bodrili treneri i obitelji, dali su sve od sebe! Nakon naporne utakmice, Olive Island Marina počastila je dječake pizzama, dok se Bure d.o.o pobrinuo za osvježenje.
Rezultat je bio u drugom planu, a osmijeh na licima djece i roditelje za i poslije utakmice nema cijene! NŠK Sv. Mihovil s djecom počinje raditi od njihove četvrte godine. Naravno, po posebno prilagođenom programu, a djeca se mogu upisati u klub tijekom cijele godine!
117
N AŠI ŠKOLJI
Chiara Jerolimov nova je prvakinja Dalmacije do 16 godina! Nepuna dva mjeseca od osvajanja titule
(6:1, 6:1), Taru Šušnjar (6:0, 6:0), Dinu Gladan
najbolje tenisačice Dalmacije do 14 godina,
(6:2, 6:1), dok ju je u polufinalu čekala
mala Preška Chiara Jerolimov ponovno se
Zadranka Ema Justić, koju je pobijedila
popela na pobjednički tron.
rezultatom 6:2, 6:3. U finalu je pobijedila Niku Granić iz TK
Bila je najbolja na Regionalnom prvenstvu
Makarska Rivijera (6:1, 6:4) i zasluženo stigla
Dalmacije do 16 godina, koje se krajem
do naslova prvakinje Dalmacije.
srpnja igralo u Tenis kampu u Stobreču pokraj Splita.
Ema Justić također je bila odlična, podijelila je 3/4 mjesto, a Vito Ivanišević zauzeo je
Chiara je, kako ističu u njezinom klubu TK
drugo mjesto u konkurenciji parova.
Zadar 08, osvojila turnir superiorno, bez izgubljenog seta… Pobijedila je Ivu Mikulić
S I JEČA N J 2 0 2 1 .
Bravo, Chiara!
118
S P ORT
Ivan Santini prvak Kine s Jiangsu Suningom Povijesni uspjeh ostvario je Ivan Santini sa
smo taj povijesni uspjeh. Bilo je to veliko
svojim Jiangsu Suningom, koji se u stu-
iznenađenje za cijelu Kinu. Cilj nam je bio
denome 2020. godine prvi put u povijesti
plasman među prva tri kluba čime bi izborili
postao prvak Kine. Naslov su osigurali u fi-
Azijsku ligu prvaka. Svi su bili prezadovoljni
nalnoj seriji pobijedivši u uzvratnoj utakmici
našim ulaskom u polufinale, a sve kasnije
finala favorizirani Guangzhou Evergrande sa
bilo je veliko, ali ugodno iznenađenje za naše
2:1, nakon što je prva završila 0:0.
navijače. Uz svu tešku situaciju s koronom,
Nekadašnji hrvatski reprezentativac otočnih
ovaj uspjeh je ovu godinu meni učinio pose-
korijena u igru je ušao u 81. minuti, a u 97. je
bnom, istaknuo je Santini.
minuti, zbog zadržavanja prilikom izvođenja kornera, zaradio žuti karton. No, bio mu je to
Najljepši trenutak karijere? Kup Belgije,
vjerojatno najslađi žuti u karijeri, jer je svega
prvenstvo Kine ili nastup za Vatrene?
nekoliko sekundi kasnije sudac označio kraj
- Meni je oduvijek bio najveći cilj zaigrati za
susreta.
hrvatsku nogometnu reprezentaciju, tako da je sam poziv, a kasnije i prvi nastup u nacion-
Suningu je ovo prvi naslov prvaka u klupskoj
alnom dresu bio vrhunac moje karijere. Sve
povijesti, a u taj je uspjeh Santini ugradio 6
ostalo je bonus.
pogodaka u ukupno odigranih 20 utakmica. Ovo je Ivanu drugi trofej u karijeri, nakon
Posjetimo, Ivan Santini je kao i brat mu
osvojenog belgijskog kupa sa Standardom iz
Krševan veliki prijatelj nogometnog kluba
Liegea, kada je upravo on bio strijelac pob-
Sveti Mihovil i član Upravnog odbora, a u
jedničkog pogotka.
dresu otočnog kluba odigrao je jednu sezonu u mlađim uzrastima.
- Gotovo nevjerojatno. U skraćenoj verziji prvenstva moj klub se snašao i ostvarili
119
N AŠI ŠKOLJI
Krševan Santini u Lokomotivi Krševan Santini vraća se u HNL! Tridesettro-
Lukoran do drugog mjesta, a veliki je prijatelj
godišnji iskusni vratar otočnih korijena novi
i član Upravnog odbora Sv. Mihovila.
je igrač zagrebačke Lokomotive. Posljednji angažman imao je u poljskoj Jagielloniji, u
Santini je u karijeri, branio između ostalih, u
karijeri je branio za mnoge HNL klubove,
Zadru, Segesti, Moslavini, Hrvatskom drago-
kao i klubove u inozemstvu. Ugovor je
voljcu, Interu iz Zaprešića, Zorji Luhansk,
potpisao krajem 2020. godine, a za zagre-
Paralimniju, Nertčiju, Osijeku, Domžalama i
bačkog prvoligaša branit će već u proljetnom
Jagielloniji.
dijelu Prve hrvatske nogometne lige. – Naravno da sam pratio i pratim aktivno hrvatsko prvenstvo. Vratio sam se prije svega zbog obitelji, Zagreb je idealan za nas i blizu je Zadar. Lokomotiva je klub koji se stalno razvija i razvija mlade igrače. Očekujem da se konsolidiramo i da budemo bolji nego u prvoj polusezoni, dati ću sve od sebe kako bi dao svoj doprinos – poručio je Krševan Santini koji je ljetos na Kupu otoka predvodio
S I JEČA N J 2 0 2 1 .
120
S P ORT
Subašić i prijatelji oduševili mlade otočane Najbolji golman na najljepšem igralištu na
ra. Hvala i Tomislavu Rogiću koji je bio jedan
svijetu – tako je ljetos najavljen trening Dani-
od inicijatora ove suradnje, a Krševan Santini
jela Subašića i prijatelja na igralištu Svetog
je ionako uključen u rad našeg kluba tako da
Mihovila u Sutomišćici, koji je opravdao
je i njemu, vjerujem, bilo zadovoljstvo sud-
očekivanja nogometnih sladokusaca.
jelovati na treningu.
Legendarni vratar Vatrenih, koji je bio jedan
Kao što smo već navikli naše prijatelje i
od ključnih igrača u pohodu na svjetsko sre-
navijače, u skoroj budućnosti bit će još
bro u Rusiji, održao je jednosatni trening na
atraktivnih događanja na našem igralištu
igralištu Foša zajedno s još jednim vratarom
– poručio je Krešimir Jaklin, voditelj škole
poniklim u poznatoj, zadarskoj školi, Krševa-
nogometa Nšk sv. Mihovila.
nom Santinijem. Sve to pod budnim okom Tomislava Rogića Tumbe, stručnjaka koji je trenutno pomoćnik Igora Štimca u reprezentaciji Indije, a prethodno je bio trener vratara u Šahtaru, Zenitu, Club Bruggeu, Zadru, Hajduku i hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji. Nakon treninga Subašić je strpljivo dijelio autograme i fotografirao se s polaznicima škole nogometa Svetog Mihovila. – Ponosni smo što je Subašić odlučio jedan trening održati na našem igralištu, a to doživljavamo kao još jedno priznanje radu našeg kluba. Bio je zadovoljan cjelokupnim boravkom na otoku, a naši mladi nogometaši mogli su uživo vidjeti vrhunski trening vrata-
121
122
S P ORT
Lovro Majer: Preko je za mene najljepše mjesto na svijetu, a uživam trenirati na sutomiškoj ljepotici Za Lovru Majera, mladog hrvatskog nogo-
jedno od najljepših mjesta na svijetu i moje
metaša, ova je sezona počela kao iz snova. S
omiljeno mjesto za odmor i uživanje.
Hrvatskom U-21 reprezentacijom izborio je
I ne samo za odmor, jer Lovro nerijetko i
plasman na Europsko prvenstvo, a s momča-
odradi trening na igralištu Sv. Mihovila u
di Dinama je osigurao europsko proljeće. I to
Sutomišćici.
na prilično impresivan način, s 11 osvojenih bodova u pet kola Europske lige, bez priml-
– Imam sjajan odnos s momcima iz Sv. Mi-
jenog gola, u skupini s Feyenoordom, CSKA
hovila i zahvalan sam im što su mi omogućili
Moskvom i austrijskim Wolfsbergerom. U
da treniram na njihovom terenu. I to je jedan
svemu tome velik je i Lovrin doprinos.
od razloga zašto je ova sezona za mene toliko dobra, jer sam tijekom stanke zbog korone
– Jako sam sretan zbog tih rezultata i zbog
imao priliku trenirati na tom prekrasnom
igara, prvenstveno momčadi, a onda i mojih.
igralištu. To je zaista jedinstven nogometni
Plasman na Europsko prvenstvo je velika
ambijent uz more i velika je stvar za cijeli otok
stvar. Nije bilo lako, ali vjerovali smo do kraja
i sve mlade momke da imaju takve uvjete.
i zasluženo prošli kao najbolji drugoplasirani.
Debitirao je Majer i u seniorskoj reprezentaciji
Mislim da imamo momčad za velike stvari i
Hrvatske i to na prijateljskoj utakmici protiv
samo tako trebamo nastaviti – rekao je Lovro.
Meksika 2017., zajedno s Ivanom Santinijem, još jednim nogometašem otočnih korijena.
Posebno se Lovrine igre prate i u Preku,
123
odakle su njegovi korijeni.
– Bilo je to lijepo iskustvo, iako nisam puno
– Drago mi je zbog toga. Cijeli život dolazim
igrao. Ali naravno da je A reprezentacija san
u Preko i volim to mjesto jednako koliko i
svakoga igrača. Vidjet ćemo što nosi budu-
rodni Zagreb. Ako ne stignem ove zime, na
ćnost, sigurno mi je to jedan od velikih
ljeto sam sigurno tamo. Za mene je Preko
ciljeva i želja u karijeri – za kraj će Lovro.
N AŠI ŠKOLJI
Pojonsko srce: Kaljani u finalu bolji od Poljane Ljetni mjeseci idealna su prilika za odigra-
postižu drugi pogodak nakon čega Poljanci
vanje brojnih malonogometnih turnira na
kreću s hazarderskom taktikom, igrom bez
našem otoku. Gotovo da nema mjesta u
vratara, što je vrlo brzo rezultiralo s nova dva
našoj općini koje nema svoj turnir. Jedan od
zgoditka u njihovoj mreži koja su odlučila
najpoznatijih turnira na zadarskim otocima,
konačnog pobjednika. Završnicu utakmice
Pojonsko srce, ljetos je dočekao svoje 19.
Kaljani su rutinirano priveli kraju, postigavši
izdanje.
još četiri pogotka za konačnih 8-0.
Trofej pobjednika zasluženo je osvojila
Treće mjesto osvojila je momčad Ugljana
momčad Kali. Kaljani su u finalu, lakše od
koja je s uvjerljivih 7-1 pobijedila zadarsku
očekivanog, slavili protiv branitelja naslova,
momčad Taxi Rogić. Najboljim igračem
momčadi Poljane rezultatom 8-0.
turnira proglašen je Nikola Jadrijev (Poljana), najbolji strijelac je Josip Zelenčić (Kali), a
Završni rezultat ne oslikava pravo stanje
najboljim vratarem proglašen je Roko Gobin
na terenu, jer je nakon prvog poluvremena
(Kali).
rezultat bio 1-0. Početkom nastavka Kaljani
S I JEČA N J 2 0 2 1 .
124
S P ORT
Kup otoka: Banj do naslova velikim preokretom protiv Lukorana Pobjedom Banja završen je Kup otoka 2020.,
Iako je momčad Banja u finale ušla s ulogom
tradicionalni nogometni turnir mjesta s oto-
blagog favorita, Lukoranci su puno bolje
ka Ugljana i Pašmana koji je tijekom srpnja i
otvorili susret. Krševan Santini u 11. minuti
kolovoza igran u Sutomišćici.
zabio je najljepši pogodak turnira, pogodivši iz slobodnjaka s gotovo 40 metra rašlje gola
U vrlo zanimljivom finalu odigranom na
nemoćnog vratara Fantova.
igralištu Foša u Sutomišćici, Banj je nakon velikog preokreta slavio protiv Lukorana re-
Do kraja poluvremena žuto-crni su povećali
zultatom 3-2 te postao prva momčad s otoka
svoju prednost, nakon što je Stipe Mela-
Pašmana koja je osvojila naslov pobjednika
da odlično reagirao u jednoj gužvi poslije
Kupa otoka.
kornera te su na odmor otišli sa zasluženim vodstvom od 2-0. No, u nastavku – potpuno druga priča. Momčad Banja preuzima kontrolu igre i već u 48. minuti pogotkom Zvonimira Ivuše smanjuje zaostatak, a preko Jerka Kovačića četiri minute kasnije izjednačuje rezultat. Nakon toga, obje su momčadi zaigrale opreznije i kada je već izgledalo da bi pobjednika Kupa otoka mogli odlučiti jedanaesterci, opet se ukazao Ivuša. Udarcem s 25 metara iznenadio je obranu Lukorana i njihovog
125
N AŠI ŠKOLJI
vratara Martinova i zgoditkom za 3-2 doveo
(Banj), najbolji strijelac je Karlo Kurtin (Kali)
u euforiju svoje navijače.
s deset pogodaka, dok je najboljim vratarom Kupa otoka proglašen Roberto Fantov iz
Do kraja susreta Lukoran je nastojao stići do
momčadi Banja.
novog izjednačenja. Imali su nekoliko dobrih prigoda, čak i vratnicu, ali je pobjeda i titula
U utakmici za treće mjesto, koja je odigrana
naposljetku otišla u Banj.
u uvertiri samog finala, momčad Kali je s 4-0 pobijedila Preko. Dva pogotka postigao
S I JEČA N J 2 0 2 1 .
Za najboljeg igrača turnira izabran je dv-
je Karlo Kurtin, a po jednom su zabili Marki
ostruki strijelac u finalu Zvonimir Ivuša
Gobin i Josip Zelenčić.
126
S P ORT
Mladi otočni košarkaši i košarkašice u iščekivanju treninga Pandemija koronavirusa usporila je mnoge
ti pa i tu nesretnu 2020. godinu. No, nama je
aktivnosti, gotovo u cijelom svijetu. Bavljenje
ovo bila idealna prilika na osvrt na djelovanje
sportom, nažalost, palo je u drugi plan, što se
još jednog sportskog kolektiva koji djeluje na
pogotovo odnosi na amaterski sport.
području Općine Preko, košarkaškog kluba Zara.
Epidemiološkim mjerama u dva su navrata zabranjeni treninzi klubovima, što je pose-
– Da budemo točni, djelujemo na otoku
bice pogodilo brojne mlade sportaše. No,
Ugljanu od 2015. godine. U početku smo
zdravlje je najvažnije i ako su naši mladi
krenuli s treninzima djevojčica, a kasnije i s
pauziranjem od treninga uspjeli sačuvati
dječacima. Odaziv otočke djece je i više nego
svoje bake i djedove sve ćemo brzo zaboravi-
odličan i mogu reći samo pohvale kako djeci tako i roditeljima, kazala nam je Ana Vrsaljko, trenerica u školi košarke KK Zara. Treninzi se odvijaju u školskoj športskoj dvorani u Preku i to u tri grupe. – U prvoj skupini su najmlađi polaznici, zatim srednja grupa i onda stižu oni najstariji. Kroz klub je u proteklih šest godina prošlo jako puno djece, njih više od stotinu. Iako kad krenu srednjoškolske obveze jednostavno mnogi budu prisiljeni odustati zbog
127
N AŠI ŠKOLJI
gubitka puno vremena. Ipak, stalno dolaze
Perić, Magdalena Švorinić i Dorotea Kolega
nove generacije tako da smo uglavnom na
također usmjerene prema Zadru. Cvita je
istom broju, dodaje omiljena trenerica.
postala seniorka ŽKK Zadar i već je izborila svoje minute na terenu u prvoligaškoj
KK Zara u školskoj dvorani u Preku svake
konkurenciji.
godine organizira turnir na kojeg dolaze prijatelji iz Posušja, Škabrnje, Sukošana, Bibinja,
Takav put čeka i ostale naše članice, uvjer-
Zadra… Jednako tako, redovno gostuju na
ena je Ana Vrsaljko, uz napomenu da su svi
turnirima diljem Zadarske županije. Otočani
željni treniranja i druženja te se nada da će
su, poznata je to stvar, talentirani za košar-
se epidemiološka situacija što prije popraviti
ku pa je iz KK Zara u samo nekoliko godina
kako bi djeca iz KK Zara mogla nastaviti s
izišlo nekoliko velikih talenata.
treninzima.
– Mladi Antonio Franov je bio jedan od naših članova koji je usmjeren prema Zadru. Svakako moram istaknuti da su naše Cvita
S I JEČA N J 2 0 2 1 .
128
S P ORT
Antonia Buličić iz Trogira pobjednica 48. plivačkog maratona Preko – Zadar Devetnaestogodišnja Trogiranka Antonia Bu-
natjecali su se u devet dobnih kategorija.
ličić, članica Kluba daljinskog plivanja Split,
Najstariji natjecatelj bio je 76-godišnji Nicolo
pobjednica je 48. plivačkog maratona Preko
Antonio Dellavia koji je maraton završio s rezultatom 1:55 i 93. u ukupnom poretku,
– Zadar i ujedno prva žena koja je osvojila taj
dok je najmlađa plivačica bila desetogodišnja
popularni maraton dug 4500 metara.
Mareta Mikulić (PK Zadar), koja je u
Od starta na preškoj rivi do cilja na bazenu
ukupnom poretku zauzela 88. mjesto s
Kolovare mladoj Splićanki trebalo je 57
rezultatom 1:50.
minuta i 29 sekunda. Maraton organizira Plivački klub Zadar, uz Drugoplasirani je Šimun Srzić (PK Šibenik),
potporu Općine Preko i TZO Preko.
koji do cilja došao za 58 minuta i 24 sekunde, a treće mjesto osvojio je Siniša Staničić iz HAKDP Mladost iz Zagreba (59:51). Najstariji hrvatski plivački maraton okupio je na rivi u središtu Preka 104 natjecatelja i barem dvostruko publike koja je bodrila svoje favorite i prijatelje. Maraton se održava u povodu Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, a prijavljeni plivači bili su iz Hrvatske, Slovenije i Njemačke i
129
N AŠI ŠKOLJI
S I JEČA N J 2 0 2 1 .
130
S P ORT
Ante Sandalić i Ivan Hajdinjak pobjednici Crnilo kupa u Lukoranu Udruga mladih Jarac Lukoran, u suradnji sa
ukupnim ulovom od 2325 grama - bodova.
S.R.D. Harpun iz Zadra, a pod pokroviteljst-
Drugo mjesto s ulovom od 905 grama zauze-
vom Općine Preko i TZO Preko, organizirali
li su Franko Klarica i Karlo Šimićev iz Zadra,
su 1. listopada 4. natjecanje u lignjolovu
a treće, s ulovom od 860 grama, Krsto Dunat
Crnilo kup.
Piko iz Lukorana i Stipe Štulina iz Zadra. Ukupno je ulovljeno 176 liganja teških 18.270
Iako je bio radni dan, na natjecanju je sud-
grama – bodova, a najveću lignju od 825 gra-
jelovalo 59 ekipa, što je samo pet brodica
ma ulovio je Ivan Hajdinjak, dok je nagrada
manje od lanjskih 64. Najviše ih je bilo iz
za najbolju lignjolovku pripala Mihaeli Ćosić
Lukorana, a potom iz Sutomišćice, Ugljana,
iz Dobropoljane u timu koji je osvojio sedmo
Poljane, Preka, Kali, Zadra, Dobropoljane,
mjesto.
Bibinja, Sukošana i Privlake. Lovilo se od punte Ćinta do Barićeve punte, unutar jedne
Najstariji natjecatelj bio je Mirko Sikirić Coko
milje od lukoranske rive.
(72), a najmlađi Šime Melada (7) od 10 ženskih i 108 muških lignjolovaca.
131
Prvo mjesto osvojili su Ante Sandalić iz
Nakon vaganja sav ulov, kao i dodatne mor-
Lukorana i Ivan Hajdinjak iz Varaždina s
ske delicije (tun i srdele s gradela, dagnje
N AŠI ŠKOLJI
na buzaru, rižot od dagnji i frigane lignje) pripremljeni su za sudionike i goste. Organizator se zahvaljuju svim sudionicima, sponzorima i gostima, a posebne zahvale zaslužili su Silvijo Sandalić Prva Liga i Robert Dunat Jute, KUD Sveti Ante iz Lukorana te mještani koji su posluživali sudionike natjecanja i goste. Prije početka natjecanja gostoljubivi domaćini pripremili su frite i kolače za dobrodošlicu. Natjecanje i vaganje odvijalo se pod stručnim nadzorom suca Borisa Bulića, urednika ribolovne stranice Zadarskog lista, a prilog je snimila i ekipa HRT-a Zadar. Donatori su bili Roblmarine/Navtronik, Luna Maris, Ižanka, DTD, Sealtech, Nevico, Davidmarine, Olive Island Marina, T.O. Stipe Tokić - Zadar, Kali – tuna, Jadran tuna, Mišlov d.o.o., Heineken, TG art, Trata - Kali i Cvjećarnica Nina – Kali. Slavko Bačić Fotografije Jasna Grbas
132
133
Drage mještanke i mještani, uz ovaj broj časopisa Naši školji poklanjamo
svakodnevice. Plava boja je umirujuća i označa-
vam masku za lice, koja je u današnje doba
va sigurnost, što nam u ovim teškim vremenima
pandemije virusa Covid-19 postala neophodna i
itekako treba. Bijela boja, u kojoj je natpis, boja
neizbježna. Uz ostale epidemiološke i preven-
je otočnog kamena kojeg oplakuje more te
tivne mjere, maska vam može poslužiti da
predstavlja znak mira, ohrabrenja i čistoće.
dodatno zaštitite sebe i svoju okolinu. Na maski je ispisan simboličan natpis Ova maska je pamučna i periva, što znači da je
Volim otok, ostajem tu! koji obilježava ljubav
možete koristiti višekratno, univerzalne je
prema otoku, otočnu upornost i snagu zbog
veličine i namijenjena svim uzrastima.
koje i opstajemo na ovoj tvrdoj otočnoj hridi. Osim toga, označava i nadu da ćemo na otoku i
Plava boja maske predstavlja boju mora koje
dalje ostati i učiniti ga još ljepšim, ugodnijim i
nas okružuje i koje je sastavni dio naše
sigurnijim mjestom za život.
Nakon razornog potresa, koji se dogodio 29.12.2020. u 12:19 sati na području Petrinje, Siska, Gline i okolice, otočani su još jednom dokazali da imaju veliko srce i pokazali iznimnu solidarnost, humanost i suosjećanje te spremnost za pomoć onda kada je najpotrebnije. U organiziranoj humanitarnoj akciji za pomoć stradalima u potresu, u samo 15 sati prikupilo se 27 paleta humanitarne pomoći, od toga 11 tona hrane i higijenskih potrepština te 6 tona deka i tople odjeće, a Općina Preko dodatno je uplatila 50.000 kuna Sisačko-moslavačkoj županiji za pomoć. Neizmjerno hvala SVIMA koji su se odazvali akciji i pomogli na bilo koji način. Pokazali smo složnost i zajedništvo u teškim vremenima, pokazali smo da smo prije svega ljudi i da smo u najtežim trenutcima spremni napraviti sve jedni za druge.