__MAIN_TEXT__
feature-image

Page 1


njenoj budućoj obnovi. Ovime smo dobili tvrđavu na upravljanje, a što je još važnije zadovoljili smo jedan od najvažnijih uvjeta za prijavu projekta obnove tvrđave na EU fondove, a to je vlasništvo. Također, nedavno je s tvrđave napokon demontiran i uklonjen stari antenski stup čime je tvrđava ponovno vizualno došla u prvi plan kao što i zaslužuje. Nakon ovoga u planu su arheološka istraživanja te zatim sam projekt obnove, a sve u suradnji s konzervatorima i Ministarstvom kulture. Radimo i na raznim drugim aktivnostima i provodimo brojne druge projekte čija se završna faza također realizirala u posljednjih pola godine. Završena je energetska obnova zgrade općine, Drage mještanke i mještani Općine Preko,

a uskoro započinje energetska obnova pet zgrada Psihijatrijske

općinski list Naši školji tradicionalno u ovo

bolnice Ugljan. Izgrađena je nova cesta Put uvale Suha u Ugljanu,

blagdansko vrijeme stiže u Vaše domove, a

a u suradnji sa Županijskom upravom za ceste asfaltirana je cesta

ovaj jubilarni 20. broj donosi Vam pregled

Put Jankove u Ugljanu. Postavljena je rasvjeta na nogometnom

najvažnijih događanja, tijek provedbe važnih

igralištu u Sutomišćici, a započeli su i radovi na novom igralištu

projekata, rezultate rada svih naših ustanova

u Čeprljandi. U suradnji s Liburnijom osiguran je novi auto-

i udruga te razna druga aktualna zbivanja u

bus za liniju Preko-Muline te noviji školski autobusi. Odobrena

našoj općini u posljednjih šest mjeseci.

su nam sredstva LAG-a Mareta za izgradnju dječjeg igrališta u Ugljanu i za opremanje Doma na žalu u Preku, a na EU natječaju

Sve ono što ćete pročitati u časopisu rezultat

odobren je projekt uvođenja besplatnog Wi-Fi-a na javnim pov-

je kontinuiranog rada i ulaganja svih nas za-

ršinama Općine Preko.

jedno, od općine i komunalnih tvrtki, preko turističkih zajednica, pučkog učilišta, vrtića,

Osim raznim projektima možemo se pohvaliti i priznanjem

škole do raznih udruga, privatnih tvrtki i

za proračunsku transparentnost kojim je Općina Preko dobila

pojedinaca.

najvišu ocjenu za uvid u potpune, točne, pravovremene i razumljive informacije o proračunu što je jako bitno u poslovanju

Veseli me činjenica da smo i dalje prepoznati

jedinice lokalne samouprave.

kao jedna od najuspješnijih općina u Zadarskoj županiji i ponosan sam što se nalazim

Turistički rezultati i ove su godine u porastu, 4 % više noćenja

na čelu tako kvalitetnog i vrijednog tima koji

nego lani odličan je rezultat i pokazatelj da svi zajedno dobro

je spreman odgovoriti na sve izazove koji se

radimo i da nas domaći i strani turisti prepoznaju kao poželjnu

pred njima nalaze.

destinaciju.

Svi naši rezultati ne događaju se slučajno ni

Uz puno rada i truda nastojat ćemo i dalje biti na tom putu,

preko noći, već su plod dugotrajnog rada i

grabiti i dalje velikim koracima i truditi se svim mještanima naše

napora, a kad konačno ugledaju svjetlo dana

općine osigurati što bolju kvalitetu života.

onda se njima valja i pohvaliti te ih prezenti-

Za kraj Vam svima želim blagoslovljen Božić te puno uspjeha i

rati javnosti.

zdravlja u novoj 2020. godini.

U ovom polugodišnjem razdoblju jedan od

Vaš načelnik,

najvažnijih projekata predstavlja rješavanje

Jure Brižić

vlasništva tvrđave sv. Mihovila. Nedavno smo potpisali ugovor s Ministarstvom državne imovine o korištenju tvrđave na rok od 30 godina, što predstavlja veliki iskorak u susret

PROSIN AC 2 0 1 9 .

2


VI J E ST I

OBILJEŽEN DAN OPĆINE I BLAGDAN NEBESKOG ZAŠTITNIKA SVETOG MIHOVILA

Općina Preko osluškuje potrebe svojih stanovnika i ostvaruje sve planirane projekte! Svečanom sjednicom Općinskog vijeća i

doprinosi kako razvoju otoka tako i novom

dodjelom godišnjih priznanja, u velikoj dvo-

zapošljavanju, a u konačnici ti rezultati treba-

rani POU Dom na žalu 25. rujna obilježen je

li bi se odraziti i na pozitivnu demografsku

Dan Općine Preko i blagdan nebeskog zaštit-

sliku. Vjerujte, nema veće radosti i zadovo-

nika svetog Mihovila. Govoreći o protekle

ljstva od činjenice da smo od 2018. do danas

dvije godine svoga mandata na čelu jedne od

ukupno podijelili 54 porodiljne naknade u

najuspješnijih jedinica lokalne samouprave

iznosu od 340.000,00 kuna. Posebno bih

u Zadarskoj županiji, općinski načelnik Jure

naglasio da svim tim mladim ljudima treba

Brižić istaknuo je kako je Općina Preko

čestitati jer su odlučili svoju obitelj zasnovati

povukla ukupno oko 11 milijuna kuna be-

na našem otoku. Iako možda nemaju uvjete

spovratnih sredstava iz nacionalnih i europ-

kao negdje drugdje u inozemstvu, oni su se

skih fondova, što je rezultiralo ostvarenjem

odlučili za otok, za budućnost svoje djece

brojnih projekata koji doprinose razvoju

na djedovini, bez obzira na sve izazove s

svih područja života u svim mjestima Općine

kojima će se susresti tijekom života, ustvrdio

Preko.

je Brižić te dodao kako, nažalost, pojedini

-Iznimnim zalaganjem svih mojih suradnika,

mediji stvaraju sliku da je trava puno zelenija

zajedničkom vizijom napretka i efikasnim

negdje drugdje, što nije u potpunosti točno.

rješavanjem problema stvorili smo povol-

3

jnu klimu za sve investitore koji ulažu na

-Može se i u Hrvatskoj uspjeti ako ste kval-

području naše općine jer sigurnost ulaganja

itetni, trudite se te time prihvatite ovakav

jamči mnoge privatne i javne projekte, što

standard normalnog života. Ugodno okužen-


je, obitelj, vrijednosti, osjećaj sigurnosti,

cionira odlično. Pregršt je dobrih projekata i

zdrav okoliš samo su neke od prednosti

uspješnih priča što životne uvjete za ovdašnje

života na našem otoku ali i u cijeloj državi.

stanovnike čini sve boljima, a živote ugod-

Upravo smo mi u našoj općini svjedoci da

nijima i sretnijima. Veseli me što smo danas

samo zajedničkim snagama, kvalitetnom

službeno otvorili nekoliko infrastrukturnih

suradnjom i kvalitetno pripremljenim pro-

projekata, koje su financirale i naše, župani-

jektima možemo postići uspjeh i realizirati

jske ustanove. Županijska uprava za ceste

sve planirane projekte, poručio je načelnik

uložila oko 1,7 milijuna kuna u proširenje i

Jure Brižić. O uspjesima Općine Preko govorio je i Božidar Longin, zadarski župan i izaslanik predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića, navodeći da je riječ o lokalnoj samoupravi koja osluškuje potrebe svojih stanovnika, ali i kvalitetno surađuje sa Zadarskom županijom na ostvarenju svojih razvojnih projekata. – Zadovoljstvo je doći u jednu ovakvu općinu, koja, slobodno mogu reći – funk-

Godišnja priznanja Uz svečano obilježavanje Dana Općine Preko, dodijeljena su i godišnja priznanja, a ovogodišnji lauerati su: Udruga žena Sv. Fume, Sutomišćica – za doprinos u razvoju kulture i tradicije, KUD Sv. Ante, Lukoran – za doprinos u razvoju kulture i tradicije, Udruga Pojonsko srce, Poljana – za doprinos u razvoju sporta, Živko Vidaković – za doprinos u razvoju turizma, Milena Dundov – za doprinos u razvoju kulture i promicanje otočne baštine te posthumno Nikola Smud – za humanitarni rad i doprinos u razvoju Općine Preko i Krunoslav Mašina – za promicanje domoljublja i doprinos u stvaranju slobodne, demokratske i pravedne države Hrvatske.

PROSIN AC 2 0 1 9 .

4


VI J E ST I

asfaltiranje lokalne ceste u mjestu Ugljan, a naša Županijska lučka uprava uložila je 1,4 milijuna kuna u sanacija pristana u luci Lukoran. Uz to, Županijska lučka uprava uložila je gotovo dva milijuna kuna u sanaciju trajektnog pristaništa u lukama Ošljak i Preko te sanaciju luka u Mulinama i Poljani. Županija, u skladu sa svojim ovlastima, skrbi o školstvu i zdravstvu. Samo u posljednje dvije godine, u rad ovdašnje škole uložili smo više od četiri milijuna kuna. Ove godine, uz sufinanciranje općine, saniramo područnu

naše županije i naše Hrvatske upravo na nji-

školu u Lukoranu, koju smo također danas

ma, kazao je župan Longin te istaknuo da su

posjetili, a kada govorimo o našim najm-

samo snažna Općina Preko i snažna Zadarska

lađima, moram istaknuti da smo financijski

županija jamstvo razvoja i napretka ovoga

pomogli rekonstrukciju preškog Dječjeg

kraja!

vrtića Lastavica koji od prije nekoliko mjeseci ima i jaslice.

Svečanoj sjednici Općinskog vijeća Općine Preko nazočili su saborski zastupnik Davor

Ključ svakoga uspjeha je – čovjek. Naša

Lončar, ravnatelj Županijske lučke uprave

misija je, stoga, ulagati u čovjeka, prije svega

Davor Škibola, Božidar Kalmeta, predsjed-

u mlade ljude, jer je budućnost ove općine,

nik Županijskog odbora HDZ-a, načelnici susjednih općina, gosti iz Devinske Nove Vesi, općinski vijećnici, direktori turističkih zajednica, obrazovnih ustanova, predstavnici udruga i sportskih klubova.

5

N AŠI ŠKOLJI


Općine Preko i Devinska Nova Ves iz Slovačke potpisale povelju prijateljstva Načelnici općina Preko i Devinska Nova

Darius Krajčir, načelnik Općine Devinska

Ves u Slovačkoj, Jure Brižić i Darius Krajčir,

Nova Ves, koji je inače hrvatskih korijena

potpisali su 25. rujna u vijećnici Općine

i odlično govori hrvatski jezik, nije krio

Preko povelju prijateljstva. Kako je naglasio

zadovoljstvo potpisanim sporazumom iako

načelnik Brižić, nastavak je to suradnje koja

njegova općinska uprava već godinama

je počela prije godinu dana posjetom pred-

njeguje prijateljske odnose s Općinom sv.

stavnika općinske uprave Devinske Nove Vesi

Ilija pokraj Varaždina, s Općinom Omišalj i

i DVD-a preškim vatrogascima.

drugim općinama na otoku Krku.

– Ovoga proljeća mi smo uzvratili posjet i

-Vi ste dio otoka Ugljana, a mi smo dio

već tada napravili okvir još dublje suradnje

“otoka” Bratislave, glavnoga grada Slovačke.

koja je danas “zapečačena” poveljom prijatel-

U Devinskoj Novoj Vesi živi najveća zajed-

jstva. Područja u kojima možemo surađivati i

nica Hvata u Slovačkoj, svojedobno smo se

imati obostranu korist prije svega su turizam,

čak i zvali Hrvatska Nova Ves. Ne samo moja

kultura, sport i vatrogastvo, ali i zajednički

obitelj, nego mnogi stan ovnici Devinske

komunalni projekti usmjereni prema fondo-

Nove Vesi imaju hrvatske korijene. Vaš otok i

vima Europske unije….

Preko dobro poznajem jer sam često boravio u Zadru. I prije nego što sam se prvi put ukr-

PROSIN AC 2 0 1 9 .

Općina Devinska Nova Ves, koja je sastavni

cao u trajekt, znao sam puno o vama, o maloj

dio Bratislave, veća je i proračunski bogatija

općini koja ima velike uspješne projekte. Mi

od Općine Preko. Ima oko 20.000 stanovni-

smo pet puta veći od vas, ali vaše je srce pet

ka, razvijenu auto-industriju, ali u mnogim

puta veće od našega! Nadam se i vjerujem da

drugim stvarima slični smo i već na početku

će povelja prijateljstva svima donijeti najbolje

prijateljske suradnje pronašli smo zajedničke

što si želimo, poručio je načelnik Krajčir.

interese, kazao je prije potpisivanja sporazu-

Devinska Nova Ves nalazi se 15 kilometara

ma Brižić te napomenuo da je Općini Preko

sjeverozapadno od središta Bratislave, a već

ovo prva međunarodna suradnja na ovakvoj

niz godina domaćin je Festivala hrvatske

razini.

kulture.

6


VI J E ST I

Iz nacionalnih i EU fondova Općin kuna i realizirala brojne razvojne U posljednje dvije godine Općina Preko

• u suradnji sa Županijskom upravom za

povukla je ukupno oko 11 milijuna kuna

ceste asfaltirana je cesta od uvale Kobiljak do

bespovratnih sredstava, što je omogućilo

zaseoka Ljokini u Ugljanu, a sa Županijskom

realizaciju i ostvarenje brojnih projekata koji

lučkom upravom saniran je glavni gat luke

doprinose razvoju svih područja života u

na Ošljaku, riva u Lukoranu, lukobran u luci

svim mjestima na području Općine Preko.

Muline - Stivon te dvije trajektne rampe u luci Preko

• obnovljeno je nogometno igralište u Sutomišćici

• kupnjom novog malog navalnog vatrogasnog vozila obnovljen je vatrogasni vozni

• obnovljen je dječji vrtić u Preku i uveden

park, a ove godine povećan je i velikim

jaslički program

navalnim vatrogasnim vozilom - vrijednom donacijom Grada Zagreba i gradonačelnika

• u suradnji sa Zadarskom županijom ob-

Milana Bandića

novljena je i proširena osnovna škola u Preku te na taj način omogućena jednosmjenska

• u suradnji s Liburnijom osiguran je novi

nastava

autobus za liniju Preko – Muline te noviji školski autobusi

• kroz projekt Avantura Kids sagrađena su dječja igrališta u Preku i Poljani te streetball

• potpisan je novi ugovor za hitni prijevoz

igralište u Preku, a u planu su dječja igrališta

pacijenata morem kojim je ugovoreno i pov-

u Lukoranu i Ugljanu

ećanje financijskih sredstava čime se dodatno osigurava funkcioniranje glisera hitne po-

• sagrađen je novi odašiljač na brdu Mala

moći. U planu je i nabava novoga glisera, što

glava koji osigurava poboljšanje radijskog,

će još više podići razinu zdravstvene zaštite

televizijskog i mobilnog signala te omoguću-

stanovnika oba otoka - Ugljana i Pašmana

je kvalitetniju telekomunikacijsku uslugu • u partnerstvu sa Zadarskom županijom i • novi odašiljač znači i uklanjanje starog

Domom za starije i nemoćne Zadar - pod-

antenskog stupa s Tvrđave sv. Mihovila, što

ružnicom Preko uvedena je dostava kuhan-

omogućuje nastavak razvoja projekta obnove

ih obroka starijima i nemoćnima te ostale

srednjovjekovne tvrđave

usluge gerontodomaćice

• u izradi je glavni projekt obnove dviju

• projekt Aglomeracija Preko – Kali - otok

vjetrenjača na Ošljaku od kojih će jedna biti

Ugljan, vrijedan 190 milijuna kuna, u za-

obnovljena u izvornom obliku, a druga će

vršnoj je fazi provjere i pripreme za apl-

predstavljati spomen-sobu života na Ošljaku

iciranje na EU fondove za gradnju, a za projektnu dokumentaciju Aglomeracije

7

• sagrađena nova nerazvrstana cesta do uvale

Ugljan osigurano je 6,5 milijuna kuna. Tim

Suha, odnosno novog agrokampa u Ugljanu

projektima riješit će se problem odvodnje

N AŠI ŠKOLJI


na Preko povukla 11 milijuna e projekte te rekonstrukcije dijela vodovodne mreže u

interstas 2018. - za izvrsnost i visoku kvalite-

Općini Preko

tu rada u doprinosu razvoja turizma Općine Preko

• odobren je projekt uvođenja besplatne WiFi mreže za građane i posjetitelje u javnim

• ove je godine Općina Preko dobila i

prostorima za koji je Općina Preko dobila

priznanje, odnosno najvišu ocjenu za pro-

15.000 eura

računsku transparentnost, što podrazumijeva uvid u potpune, točne, pravovremene i

• modernizirana je javna rasvjeta te zami-

razumljive informacije o proračunu

jenjena energetski učinkovitom i ekološki prihvatljivom LED rasvjetom

• raznim demografskim i socijalnim mjerama Općina Preko doprinosi razvoju kvalitete

• završen je projekt energetske obnove

života svim svojim stanovnicima. U posljed-

općinske zgrade koji je obuhvatio radove na

nje dvije godine za novorođenčad je ukupno

fasadi, krovu te sustavu grijanja i hlađenja, a

isplaćeno 340.000 kuna, za školske knjige

uskoro počinje energetska obnova pet zgrada

160.000 kuna, studentima 310.000 kuna, za

Psihijatrijske bolnice Ugljan

stambene kredite 140.000 kuna, a za umirovljenike 300.000 kuna

• ugostiteljima je smanjen porez na potrošnju sa 3 na 1,5 posto, a paušal za iznajmljivače

• Općina Preko brine i o svim udrugama,

ostao je isti kao i prijašnjih godina

klubovima i KUD-ovima za koje je do sada isplaćeno ukupno 950.000 kuna. Pomaže i

• završen je projekt Avantura otok - uređenje

rad ustanova, dječjih vrtića, pučkog učilišta i

pješačkih i biciklističkih staza s odmorištima

turističkih zajednica. Zajedničkim snagama

i vidikovcima s ciljem unaprjeđenja turističke

održane su brojne uspješne manifestacije,

infrastrukture i ponude

zabavne, kulturne, sportske, tradicionalne i moderne te je na taj način podignuta kvalite-

• u Preku je snimana emisija „Lijepom

ta kulturnog i društvenog života na otoku

našom“, i to po prvi put na jednom od zadarskih otoka. Održana je i svečana dodjela

• povećava se kvaliteta smještaja i turističke

oznake Hrvatski otočni proizvod

ponude, što je rezultat kontinuiranog rada i sinergije svih dionika u turizmu

• Općina Preko aktivno je sudjelovala na međunarodnim i nacionalnim sajmovima poput ITB sajma u Berlinu, Festivala maritimne baštine u Vannesu u Francuskoj, Danima Hrvatske u Lvivu u Ukrajini, Festivalu maslina u Zagrebu i Festivalu Dani u Vali na otoku Hvaru, a kruna turističkog uspjeha međunarodna je turistička nagrada Zlatni

PROSIN AC 2 0 1 9 .

8


VI J E ST I

Za proračunsku transparentnost Općina Preko dobila najvišu ocjenu Institut za javne financije iz godine u godinu

ražena brojem proračunskih dokumenata

analizira proračunsku transparentnost svih

objavljenih na njihovim službenim mrežnim

hrvatskih županija, gradova i općina pa ovo-

stranicama – je 3,9 od mogućih 5.

godišnji prosjek županija iznosi 4,9, gradova

Međutim, usprkos vrlo dobrim prosjecima i

4,3, a općina 3,8, objavljeno je u izvješću

ohrabrujućim trendovima, još uvijek se samo

Instituta za javne financije.

neke županije u potpunosti pridržavaju zakona. Dosta je gradova i još više općina koje ne

Proračunska transparentnost podrazumije-

objavljuju čak ni one zakonom obvezne do-

va uvid u potpune, točne, pravovremene i

kumente, a još je veći broj gradova i općina

razumljive informacije o proračunu. Građan-

(čak i tri županije) koji ne slijede preporuke

ima omogućuje da se angažiraju i utječu na

Ministarstva financija.

efikasnost prikupljanja i trošenja proračunskih sredstava, na odgovornost Vlade i vlasti

Premda sama objava proračunskih doku-

lokalnih jedinica te ujedno na smanjenje

menata ne znači apsolutnu transparentnost,

mogućnosti korupcije.

mora je se i propisivati i poticati kao inicijativu ka višim razinama transparentnosti,

Sve lokalne jedinice objavljuju sve više

neophodnim za participaciju građana.

dokumenata, a neke su se i vidno popravile. Općine Preko, Gornji Mihaljevec i Stankovci

Sve dok proračunska transparentnost ne

su s nule skočile na peticu, Općina Podravska

bude zakonski adekvatno regulirana i dok

Moslavina s nule na četvorku, pri čemu pose-

nadležna ministarstva ne budu provodila

bice valja istaknuti Stankovce koji prije nisu

primjerene kontrole, građani će uglavnom

objavili niti jedan dokument.

ovisiti o dobroj volji lokalnih vlasti, koje – kao što se vidi iz dosad postignutih pobol-

9

Prosječna proračunska transparentnost svih

jšanja proračunske transparentnosti – uistinu

hrvatskih županija, gradova i općina – iz-

ima u brojnim lokalnim jedinicama.

N AŠI ŠKOLJI


Pusta polja Nimo žita ni šenice, nimo graha ni bižele, nimo boba ni čjoka, samo suha trova i smrdele. Nimo črišnje ni maraške, nimo trsjo ni smokov, nimo murve ni višnje, samo od kupine pokrov Nimo griblje ni štokolov, nimo storoga puta ni zida, nimo ni kučice ni mocire, samo pustoš širokoga pogleda Nimo ovoc ni tovara, nimo janjčića ni kozlića, nimo čobana ni težoka, samo gorčina u tilu i duši čovika. Nimo koga da bi vidi, nimo pisme ni smiha, nimo koga da bi ču, samo praznina poljskoga duha. Desa Pestić

10


VI J E ST I

Općina Preko od države dobila na korištenje Tvrđavu sv. Mihovila na 30 godina Ministar državne imovine Mario Banožić i

atrakcija i mjesto kulturnih, edukativnih,

načelnik Općine Preko Jure Brižić potpisali

tradicijskih, umjetničkih i drugih događanja.

su ugovor kojim se Općini Preko na 30 godi-

Cilj je projekta revitalizacija srednjovjekovne

na dodjeljuje korištenje Tvrđave sv. Mihovila.

tvrđave koja će pridonijeti održivom gosp-

Radi se zapravo o dodatku ugovora potpisa-

odarskom razvoju otoka Ugljana i Pašmana

nom u srpnju 2016. godine, kada je tadašnji

te Zadarske županije, promociji kulturne

Državni ured za upravljanje državnom

baštine, poticanju zapošljavanja, razvoju

imovinom (DUUDI) jednu od najvećih

kulturnog i aktivnog turizma.

turističkih atrakcija Zadarske županije i spomenik kulture dao na korištenje Općini

– Naša je vizija stvoriti mjesto koje će pov-

Preko na 15 godina. Kako objašnjava načel-

ezivati sve zadarske otoke, ispričati priču ne

nik Brižić, vlasnik Tvrđave sv. Mihovila je

samo o Ugljanu i Tvrđavi sv. Mihovila, koja

Republika Hrvatska, a budući da je riječ o

će imati nastavak negdje drugdje, na nekom

zaštićenom kulturnom dobru, država ga ne

drugom otoku, drugoj utvrdi, drugome

može darovati nego dati na korištenje.

mjestu u koje će posjetitelja uputiti upravo naš sv. Mihovil te je stoga i naziv projekta

– Općina Preko je prije tri godine sklopila

“Dvorac otočnih priča”, ističe prvi čovjek

ugovor o dodjeli na korištenje na rok od 15

Općine Preko i podsjeća da su posljednjih

godina, a sada smo dobili i dodatak ugovoru

godina provedeni radovi redovitog održa-

kojim je taj rok produljen na 30 godina, što

vanja i čišćenja, saniran je zid sjeverne kule

nam je iznimno bitno kako bismo mogli

i obavljena sondažna arheološka istraživanja

nastaviti s projektom koji će u konačnici

unutar tvrđave uz jugoistočni obrambeni zid.

voditi prema cjelovitoj i potpunoj obnovi

Izrađeni su i geodetski elaborat i geodetski

Tvrđave sv. Mihovila, dodaje Brižić i

snimak tvrđave te konzervatorski elaborat i

napominje da Općina Preko planira obnoviti

arhitektonski snimak, predprojektna studija

i urediti tvrđavu i turističku infrastrukturu u

obnove i rekonstrukcije tvrđave, a ove godine

sklopu kompleksa, koja će postati turistička

obavljen je dio arheoloških istraživanja na površini od 30 četvornih metara. – Sada je potrebno završiti arheološka istraživanja na 700 kvadrata te dokumentiranje gradine i utvrde kako bi se moglo nastaviti dalje s projektom obnove tvrđave. Projekt je dugotrajan i zahtijeva izradu brojne dokumentacije, ali da bismo došli do cilja, potrebno je poštovati propise i zadovoljiti sve uvjete jer ćemo se jedino tako moći prijaviti na europske natječaje i obnoviti tvrđavu i dovesti je u stanje koje ona i zaslužuje, poručuje Brižić.

11

N AŠI ŠKOLJI


PROSIN AC 2 0 1 9 .

12


VI J E ST I

Antenski stup iz Tvrđave sv. Mihovila otišao u ropotarnicu povijesti! U ropotarnicu povijesti otišli su 21. stude-

-Ovo su čekali svi stanovnici otoka Ugljana

noga posljednji ostaci 15-ak tona teškog

više od dva desetljeća, a mi u Općini Preko

željeznog antenskog stupa postavljenog prije

proteklih deset godina, otkada intenzivno

30-ak godina u Tvrđavi sv. Mihovila.

radimo na projektu uklanjanja antenskog stupa i obnove srednjovjekovne Tvrđave sv.

Radnici tvrtki Tehno Elektro iz Đakova i

Mihovila.

Zelić autodizalice iz Zadra, uz pomoć prijevozničkog obrta Josipa Burića iz Zadra, u

Zahvalni smo tvrtki Odašiljači i veze koja

tri su dana demontirali i odvezli s tvrđave

je ispoštovala sve planove i rokove kako za

antenski stup i dva agregatska kontejnera.

gradnju novog odašiljača na brdu Mala Glava, tako i za uklanjanje stare antene iz tvrđave.

13

Prema riječima Petra Zelića koji je nadgledao

Sada okrećemo novu stranicu i korak smo

radove, najveći i najgori dio posla obavljen je

bliže krajnjem cilju – obnovi Tvrđave sv.

u roku unatoč lošem vremenu.

Mihovila, istaknuo je Brižić.

Za načelnika Općine Preko Juru Brižića riječ

Tvrđava sv. Mihovila, po mnogima, pruža,

je o povijesnom događaju!

najljepši pogled na Jadranu. Sa 265 metara

N AŠI ŠKOLJI


visoke tvrđave koju su Mlečani sagradili u 13. stoljeću radi kontrole Zadarskoga kanala pogled puca na gotovo cijeli zadarski arhipelag, a navodno se po burnome vremenu vidi i Italija. Tvrđava je zaštićeni kulturni spomenik, a da je uistinu riječ o iznimnom objektu i destinaciji prepoznao je prije nekoliko godina i planetarno poznati Michelinov zeleni vodič koji je srednjovjekovnu utvrdu ocijenio s dvije zvjezdice i preporukom „obavezno posjetiti“!

PROSIN AC 2 0 1 9 .

14


VI J E ST I

VELIKA INVESTICIJA: Počinje 23 milijuna kuna vrijedna energetska obnova PB Ugljan Ministar regionalnoga razvoja i fondova

djelatnicima i pacijentima bolnice, istaknuo

Europske unije Marko Pavić potpisao je 14.

je načelnik Općine Preko Jure Brižić. Prema

listopada u Domu županije u Zadru deset

riječima ravnatelja PB Ugljan dr. Mladena

ugovora o sufinanciranju energetske obnove

Mavara, prvi ugovor potpisan je još počet-

pet zgrada Psihijatrijske bolnice Ugljan te os-

kom ove godine, a kada završi rekonstrukcija

novnih škola u Škabrnji i Gračacu vrijednih

i energetska obnova svih pet zgrada ušteda

11 milijuna kuna.

električne energije iznosit će između 600 i 700.000 kuna godišnje.

– Zadarska županija iznimno je uspješna po povlačenju novca iz europskih fondova. Dosad su potpisani ugovori vrijedni više od 2,4 milijarde kuna, od čega se na Grad Zadar odnosi 1,4 milijarde kuna, izjavio je ministar Pavić. Ukupna investicija energetske obnove pet objekata ugljanske bolnice iznosi oko 23 milijuna kuna, a cijeli projekt trebao bi završiti za dvije godine. – Ovo je trenutačno jedan od najvrjednijih projekata koji se provode na području naše općine. Projekt je pripremljen temeljito i kvalitetno, a mi smo pružili maksimal-

Riječ je o ugovorima čiji je predmet finan-

nu potporu Psihijatrijskoj bolnici Ugljan u

ciranje detaljne energetske obnove pet zgra-

pripremi dokumentacije te mogu sa zado-

da, i to fasade s izolacijom zidova, krovište,

voljstvom reći da je ovo konkretan primjer

stolarija, toplinska izolacija podova; u ukup-

sinergije Općine Preko, Zadarske županije i

noj vrijednosti 22,708.750 kuna s PDV-om,

Vlade RH koji će donijeti znatno bolje uvjete

od čega Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU financira 8,029.048 (35,4 posto), a Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja 3,700.865,29 kuna (16,3 posto). Preostalih 48,3 posto osigurat će se kreditnim zaduživanjem kroz financijski instrument ESIF kredita za energetsku učinkovitost Hrvatske banke za obnovu i razvitak, uz vrlo povoljnu kamatnu stopu ispod dva posto u 14 godina, a čije bi se vraćanje osiguralo iz decentraliziranih sredstava za zdravstvene ustanove počevši od 2020. godine.

15

N AŠI ŠKOLJI


Za novo dječje igralište u Ugljanu Općina Preko dobila 295.750 kuna Na natječaju LAG-a Mareta, tip operacije 2.1.1

općinski načelnik Jure Brižić. Napominje da

Razvoj opće društvene infrastrukture u svrhu

je pozitivnom ishodu na natječaju prethodila

podizanja kvalitete života stanovnika s pod-

temeljita priprema koja je podrazumijevala

ručja LAG-a, Općini Preko odobrena su dva

i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa. U

projekta vrijedna ukupno 591.752 kune.

zemljišnim knjigama proveden je postupak

Riječ je o bespovratnim sredstvima za program Avantura Kids I namijenjenima gradnji i opremanju dječjeg igrališta u Ugljanu te projektu opremanja društvenog doma u Preku u kojemu je smješteno Pučko otvoreno učilište Dom na žalu. Vrijednost gradnje i opremanja dječjeg igrališta u Ugljanu iznosi 338.125 kuna, a na natječaju LAG-a Mareta odobreno je 295.752,50 kuna. Za projekt opremanja društvenog doma u Preku, čija je procijenjena vrijednost 338.000 kuna, odobreno je 296.000 kuna. upisa Općine Preko kao vlasnika te je izrađen -Briga o potrebama djece i mladih jedan je

glavni projekt prema Pravilniku o jednos-

od prioriteta Općine Preko! Kao što smo na-

tavnim i drugim građevinama i radovima

javili nakon gradnje i uređenja dvaju igrališta

koji je usklađen s prostorno-planskom doku-

u Preku i Poljani, nastavit ćemo s projektom

mentacijom predmetnog područja.

Avantura Kids i zato samo za natječaj LAG-a Mareta prijavili igralište u Ugljanu koje će

Projektom je planirano postavljanje igrala i

vrtić i škola koristiti za svoje odgojno-obra-

antistres gumene podloge, klupa i koševa za

zovne aktivnosti, ali, naravno, igralište će biti

otpatke, gradnja staza i uređenje zelenih pov-

otvoreno za drugu djecu i mlade Ugljana,

ršina, a novo igralište uredit će se u dvorištu

uključujući turiste i posjetitelje, najavljuje

ispred škole i vrtića. Projekt je usklađen sa Strateškim planom ukupnog razvoja Općine Preko za razdoblje 2015.-2020., Županijskom razvojnom strategijom Zadarske županije za razdoblje 2017.-2020. i Strategijom regionalnog razvoja RH za razdoblje 2017.-2020. Prostorije društvenog doma u Preku opremit će se najsuvremenijom opremom potrebnom za kvalitetno održavanje različitih manifestacija - kulturnih, edukativnih, sportskih, turističkih i sl., a nabavit će se i konferencijski namještaj te audiovizualna i računalna oprema.

PROSIN AC 2 0 1 9

16


VI J E ST I

U odgojno-obrazovne ustanove uloženo 2,180.000 kuna U protekle dvije godine na području Općine

ničkim snagama sanaciju priveli kraju prije

Preko uloženo je 2,180.000 kuna u odgo-

početka nove školske godine, navodi Brižić

jno-obrazovne ustanove i unapređenje

te podsjeća da je prošle godine realiziran

školskog sustava. Prema riječima općinskog

veliki projekt proširenja škole u Preku zbog

načelnika Jure Brižića, realizacijom neko-

uvođenja nastave u jednoj smjeni. Za sve ra-

liko važnih projekata podignuta je razina

dove, uključujući projektnu dokumentaciju,

kvalitete školstva na cijelom otoku. Jedno od

rekonstrukciju i opremanje tri nove učionice,

važnijih i posljednjih ulaganja bila je sanacija

Općina Preko sa Zadarskom županijom osig-

područne škole u Lukoranu.

urala je ukupno 820.000 kuna.

– Nažalost, škola nije imala zadovoljavajuće

– Tim projektom uvelike smo podigli kval-

pedagoške standarde i uvjete za održavanje

itetu pedagoškog standarda svoj djeci našega

nastave. Budući da se ove godine povećao

otoka jer više razrede u u matičnoj školi u

i broje djece, bilo je potrebno osigurati

Preku pohađaju djeca od Kukljice do Ugl-

i dodatnu učionicu. Kako bismo djeci u

jana. Na taj način olakšano je i usklađivanje

Lukoranu omogućili normalno školovanje i

izvanškolskih pa i svih drugih obiteljskih i

pohađanje nastave u adekvatnim uvjetima,

roditeljskih obaveza te smo time kvalitetu

pokrenuli smo projekt sanacije i obnove

života obiteljima s djecom cijeloga otoka

kojim je obuhvaćena rekonstrukcija krova,

podigli na višu razinu.

postavljanje PVC prozora i klima-uređaja.

17

Postavljen je laminat, obavljeni gipsarski i

Osim toga, održavanjem jednosmjenske

soboslikarski radovi, a svi troškovi ukupno su

nastave omogućeno je i korištenje školske

iznosili 330.000 kuna. Projekt smo realizirali

dvorane i u popodnevnim satima svim

i sufinancirali u suradnji sa Zadarskom žu-

drugim korisnicima, sportskim klubovima

panijom kao osnivačem škole te smo zajed-

i udrugama, mladima, djeci i ostalima koji

N AŠI ŠKOLJI


dvoranu koriste za treninge, natjecanja,

meta, tj. pokazivače brzine i LED prometne

rekreaciju i slično, pojašnjava načelnik te na-

znakove na raskrižju kod škole u Preku te

pominje da, iako općine nisu osnivači škola,

smo u suradnji s Ministarstvom unutarnjih

Općina Preko uvijek nastoji pronaći i novac

poslova za to ukupno osigurali 215.000 kuna.

i rješenja za potrebe unapređenja školskog

I taj projekt jedna je od mjera usmjerenih na

sustava.

učenike i njihovu sigurnost na putu do škole.

Za primjer navodi situaciju iz rujna 2017.

Budući da su nam djeca i njihovo obra-

godine, kada su prizemlje i sportska dvora-

zovanje uvijek na prvome mjestu, i ove smo

na OŠ Valentina Klarina stradali u velikoj

godine nastavili sufinancirati školske knjige,

poplavi. Zajedničkim dogovorom Zadars-

a s obzirom na to da je država osigurala

ka županija projekt je prijavila na natječaj

besplatne udžbenike, mi smo sufinancirali

Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova

nabavu radnih bilježnica i drugih obrazovnih

EU, koje je odobrilo novac za rekonstrukciju

materijala u ukupnom iznosu od 55.000

dvorane u iznosu od 760.000 kuna.

kuna. Uvijek ističemo da su djeca naša budućnost i da na njima svijet ostaje! Stoga ćemo i

Postavljen je novi parket i na taj način

dalje činiti sve što je u našoj moći kako bismo

omogućeno je nesmetano odvijanje nastave

im omogućili što kvalitetnije odrastanje i

tjelesnog odgoja, ali i različitih izvanškol-

školovanje.

skih aktivnosti. Ali, naglašava, ulaganje u školske objekte nije jedini način za podizanje

Ulagat ćemo u njihovo obrazovanje na sve

standarda obrazovanja učenika.

raspoložive načine, bilo da je riječ o investiranju u školske objekte i infrastrukturu,

PROSIN AC 2 0 1 9 .

– Općina Preko, kao jedna od jedinica

kroz naknade za knjige pa čak i kroz male

lokalne samouprave osnivača prijevozničke

projekte poput izrade radio-postaje u školi

tvrtke Liburnija, uspjela je izboriti i nabavu

u Preku koju smo također financirali. Jer,

novijih školskih autobusa, čime je djeci omo-

bitni su i mali i veliki projekti i svaki korak

gućeno udobnije i sigurnije putovanje do

naprijed pomak je na bolje, mišljenja je prvi

škole. Lani smo postavili i usporivače pro-

čovjek Općine Preko.

18


VI J E ST I

U „Školu za život“ na otoku Ugljanu krenuo 41 novi učenik Točno u 8.15 sati 9. rujna školsko zvono

nicu i obaviti još neke građevinske zahvate

označilo je početak nove obrazovne godine

na krovu. Uređenje su financirali Zadarska

za 330 učenika u Osnovnoj školi Valenti-

županija i Općina Preko, kaže ravnatelj škole

na Klarina u Preku i područnim odjelima

Kristijan Smud.

Kukljica, Kali, Poljana/Sutomišćica, Lukoran i Ugljan.

Ističe da će se ove školske godine nastava u matičnoj školi odvijati u jednoj smjeni jer

Prvi put u klupe je sjeo 41 učenik, najviše u

su uređene i opremljene tri nove učionice,

Preku – 11, Kalima – 9, Poljana/Sutomišćica

a novost je i da su se u Preku spojili treći i

imaju šestero prvaša, a po pet učenika u Kuk-

četvrti razred, učiteljica je otišla u Lukoran

ljici, Lukoranu i Ugljanu.

tako da nitko nije ostao bez posla. Za učenike s teškoćama u razvoju, u prvom, sedmom i

-Lani smo imali 44 prvašića, dakle troje više

osmom razredu, osigurana su tri asistenta,

nego ove godine, ali na temelju dosadašnjega

odnosno pomoćnika u nastavi. Za učenike

iskustva mogu reći da će nam doći još djece,

prvog razreda četvrtaši i učiteljice Lidija

a i u ostalim je razredima tako. Za uspored-

Lončar u Preku i Meri Telac u Lukoranu

bu, 2016. godine imali smo 34 prvašića, god-

priredili su prigodni program dobrodošlice,

inu poslije 37, a 2017. godine prvi je razred

prvi dan protekao je u upoznavanju, a već od

upisalo 38 učenika. Dobra je vijest da nakon

sljedećega dana nastava se počela odvijati po

dosta vremena u Lukoranu imamo kombi-

ustaljenom rasporedu.

naciju, prvi i treći te drugi i četvrti razred,

19

zbog čega smo morali u cijelosti renovirati

U sklopu Kurikularne reforme, nova nastav-

novu učionicu, urediti staru, obnoviti zbor-

na godina školama je donijela i mogućnost

N AŠI ŠKOLJI


izbora kalendara. Škole u Zadarskoj županiji odabrale su kalendar koji uključuje jesenski odmor 30. i 31. listopada, s tim da nastava počinje 4. studenoga, a zimski odmor dijeli se u dva dijela – prvi dio počinje 23. prosinca i traje do 3. siječnja, a drugi dio zimskoga odmora traje od 24. do 28. veljače. Proljetni odmor počinje 9. travnja i završava 10. travnja, s tim da nastava počinje 14. travnja. Tzv. Škola za život obuhvaća sve hrvatske škole, i to u 1. i 5. razredu osnovnih škola u svim predmetima, a u 7. razredima po novim kurikulumima predavat će se biologija, kemija i fizika.

PROSIN AC 2 0 1 9

20


VI J E ST I

Za porodiljne naknade Općina Preko u prvoj polovici godine isplatila 127.500 kuna Za devetero novorođenih beba u prvoj

novoobnovljeni vrtić s jasličkom grupom u

polovici ove godine, Općina Preko isplatila je

Preku i to je svakako jedan od preduvjeta da

127.500 kuna za porodiljne naknade.

mlade obitelji ostanu ovdje. Ovim novčanim

Na maloj svečanosti u općinskoj vijećnici 19.

naknadama želimo vam barem malo olakša-

lipnja, načelnik Jure Brižić s pročelnicama

ti i pripomoći jer ste vi i vaša djeca budu-

Upravnog odjela za komunalno gospodarst-

ćnost otoka, kazao je prilikom potpisivanja

vo, razvoj i EU fondove Draženom Strihić

ugovora načelnik Brižić. Među devet sklopl-

i Upravnog odjela za opće, pravne i ekon-

jenih ugovora tri su za prvorođeno dijete s

omske poslove Matinom Šarić potpisao je

iznosom od 7500 kuna, pet ugovora potpis-

s roditeljima ugovore o naknadi i uručio

ano je za drugorođeno dijete s iznosom od

prigodne darove za djecu te istaknuo kako

15.000 kuna i jedan ugovor za trećerođeno

općinska vlast čini sve da olakša život mla-

dijete – 30.000 kuna.

dim obiteljima. Po mjestima, u Preku i Poljani u prvoj polov-

21

-Za porodiljne naknade u ovogodišnjem smo

ici godine rođeno je jedno dijete, u Lukoranu

proračunu planirali 200.000 kuna i nadamo

i Ugljanu dvoje, a u Sutomišćici troje.

se da ćemo sve to potrošiti do kraja prosin-

Od 1. siječnja 2018. godine Općina Preko

ca, a još bi bilo bolje da “probijemo budžet”.

povisila je naknade za novorođenčad – za

Radujemo se svakoj novorođenoj bebi, svakoj

prvo dijete isplaćuje se 7500 kuna, za drugo

obitelji koja odluči ostati na otoku ili se vra-

15.000 kuna, za treće 30.000 kuna, a za čet-

titi iz grada. Evo, ove smo godine i otvorili

vrto i svako iduće dijete po 60.000 kuna.

N AŠI ŠKOLJI


Već mi sunce kroz buže o škuretov u kamaru zaškilji, a pod barkunom muore šuško, nako lipo, pomalo, pomalo, i ko je bonaca.

VI J E ST I

Ćakula na žolu

Lagano, voljo se po žolu preko stinjov velih i onih molih do nojmanjih stinic, po ih rivo, premišće, gladi i mozi, kajda se ništo ispominju, oli me zovu nebi li mi štokoli kozali ..... Riči, kad muore pišeš iz pinicun tvojun, slonun po sabunu na žolu, ma, riči mi ote brzo uteču niz sabun, nazod u ruke tvoje po riči pročitati ne moren ! Valjo će biti da mi govoriš: “Duojdi, duojdi vamo ko mene, na žolo, da proćakulomo na miru u vo rano jesenje jutro, sa, ka furešti su pošli namo, iz dukle su i došli.” Beside su tvoje lipe i ko ih ne razumin, ka me vako lipo svako jutro budiš i na počinak u noći ispratiš, po jope ujutro dočekoš sve tako, iz dona u don, a nika se ne umoriš nako lipo, ćakulati ......! Robert Jerolimov

22


VI J E ST I

Općina Preko obilježila Dan državnosti Republike Hrvatske U povodu Dana državnosti Republike Hr-

jubnih zamisli uhićen je 1954. godine. Sudilo

vatske, načelnik Općine Preko Jure Brižić

mu se kao dijelu “Preške grupe”. Osuđen je

sa suradnicima i predsjednicom Općinskog

na 11 godina, a iz istražnog je zatvora uspio

vijeća Ingrid Melada 25. lipnja položio je vi-

je pobjeći. Neko je vrijeme bio u Ogulinu, no,

jence i upalio svijeće pokraj spomen-obiljež-

nažalost, ponovno su ga uhitili i kaznu mu

ja Ivi Mašini u Preku te ispod križa na brdu

povećali na 15 godina. Robijao je u kaznionici

sv. Mihovil u spomen na sve pale hrvatske

u Staroj Gradišci.

branitelje u Domovinskom ratu. Ubijen je 20. studenoga 1961. godine, u dobi

“ 23

Polaganju vijenaca u središtu mjesta prisus-

od 35 godina. Dugo se nije znalo gdje mu je

tvovali su i članovi obitelj Ive Mašine, borca

grob, unutar zatvorskih zidina. Bilo je neko-

za slobodu Hrvatske, te mještani Preka.

liko pokušaja ekshumacije od 1968. do 1984.

Ivo Mašina, podsjetimo, bio je hrvatski pov-

godine. Posmrtni ostaci preneseni su u Preko

jesničar i domoljub. Zbog njegovih domol-

24. srpnja 1998. godine.

Ivo Mašina bio je hrvatski povjesničar i domoljub, borac za slobodu Hrvatske i zbog toga je uhićen 1954. godine

N AŠI ŠKOLJI


Misa i vijenci za Dan pobjede i domovinske zahvalnosti Svečanim misnim slavljem u Župnoj crkvi

Prečana i turista. U VRO Oluja, koja je trajala

Gospe od Ružarija te polaganjem vijenaca na

od 4. do 7. kolovoza 1995. godine, Hrvatska

spomen-obilježju hrvatskome mučeniku Ivi

vojska i policija oslobodile su okupirana

Mašini te pored križa na brdu sv. Mihovil, u

područja Republike Hrvatske pod nadzorom

Preku je 5. kolovoza obilježen Dan pobjede

pobunjenih Srba.

i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i 24. obljetnica VRO Oluja.

Operacijom je u hrvatski ustavno-pravni poredak vraćen cijeli okupirani teritorij osim

Uz predsjednicu Općinskog vijeća Ingrid

istočne Slavonije. Oluja je, uz operaciju Blje-

Melada te općinskog načelnika Juru Brižića

sak, ključna akcija koja je dovela do završetka

sa suradnicima, prisjećanju stradalih u Vo-

Domovinskog rata. U operaciji je oslobođeno

jno-redarstvenoj operaciji Oluja te polaganju

10.400 četvornih kilometara ili 18,4 posto

vijenaca nakon mise prisustvovalo je i mnogo

ukupne površine Hrvatske.

KUD Sv. Mihovil iz Poljane objavio spot za pjesmu “Zemljo moja Hrvatska”

PROSIN AC 2 0 1 9

U povodu Dana pobjede i domovinske

izvođači su članovi KUD-a Sv. Mihovil. Spot

zahvalnosti, dana hrvatskih branitelja i 24.

je snimljen u Ivanovim dvorima u Poljani

Obljetnice VRO Oluja, KUD Sv. Mihovil iz

i na Tvrđavi sv. Mihovila pod redateljskom

Poljane objavio je videospot za kompoziciju

palicom Lea Lisice i u produkciji Studija Fox

“Zemljo moja Hrvatska”.

iz Zadra .Spot su sufinancirale Općina Preko

Autorica glazbe i teksta je Biserka Perić, a

i Zadarska županija.

24


VI J E ST I

U Sutomišćici obilježena 28. obljetnica Otočkog bataljuna U Sutomišćici je u subotu, 28. rujna svečano

operacija kada je naša zadaća bila čuvanje

obilježena 28. obljetnica osnutka Otočkog

južne granice. Danas se tih dana prisjećamo

bataljuna, mješovitog odreda mornaričkog

kroz Udrugu veterana Otočkog bataljuna koja

pješaštva Ugljan – Dugi otok.

je okupljena u Udruzi hrvatske ratne mornarice Zadar, a glavni cilj našega djelovanja

Program je otpočeo polaganjem vijenaca

jest promicanje Domovinskog rata i sjećanje

na grobove poginulih pripadnika postrojbe,

na poginule prijatelje, poručio je ratni zapov-

Miljenka Zorića u Lukoranu i Dragana Špara

jednik Otočkog bataljuna Joško Pulja pose-

u Sutomišćici, a nastavljen je prigodnim

bno zahvalivši Općini Preko koja već drugu

obraćanjima te prijateljskim nogometnim

godinu zaredom suorganizator svečanog

utakmicama djece otoka Ugljana i Dugog

obilježavanja obljetnice Otočkog bataljuna.

otoka te Otočkog bataljuna i Ministarstva branitelja.

- Pripadnici Otočkog bataljuna hrabro su i bez razmišljanja ostavili svakodnevicu te

25

– Sve zadaće koje su postavljene pred nas

uzeli oružje prisegnuvši na vjernost Domo-

časno smo izvršili, od prvog odlaska na teren

vini. Zato priču o njima trebamo s ponosom

u Poličniku do završnih oslobodilačkih

prenositi i mladim generacijama, a s poseb-


nim se pijetetom prisjećati četvorice bran-

naučio. Zajedništvo i suradnja trebali bi biti

itelja koji se iz Domovinskog rata nisu vratili

temelj i svih mirnodopskih aktivnosti, jer

svojim domovima – Miljenka Zorića, Dra-

jedino tako možemo uspjeti sačuvati ono što

gana Špara, Denisa Špike i Danijela Grbina,

smo u ratu stvorili, ali i raditi dalje na održi-

poručio je načelnik Općine Preko Jure Brižić.

vom razvoju i, u konačnici, boljem i sretnijem životu naših građana, ustvrdio je Longin.

Okupljene su pozdravili i brigadir Danijel

Za trajanja svečanog obilježavanja 28.

Kotlar, izaslanik predsjednice Kolinde Grabar

godišnjice osnutka Otočkog bataljuna na rivi u Sutomišćici mogao se razgledati vojni brod

– Kitarović te župan Zadarske županije Boži-

Hrvatske ratne mornarice

dar Longin, ujedno izaslanik predsjednika Vlade RH i Sabora, koji je se prisjetio zajedništva koje nas je krasilo tijekom Domovinskog rata. - Mislim da je upravo to zajedništvo ono čemu nas je Domovinski rat jako dobro

26


VI J E ST I

Općina Preko i Liburnija osigurale novi autobus za liniju Preko - Muline S prvim danima kolovoza, na liniju Preko

Grad Zadar suosnivači Liburnije uspjeli izbo-

– Muline stigao je novi autobus s rampom

riti za nove autobuse te na taj način doprini-

za invalide. Od ukupno 25 novih autobusa

jeti poboljšanju javnog prijevoza na otocima,

koje je nabavila zadarska prijevoznička tvrtka

što u konačnici doprinosi i općem razvoju te

Liburnija, otoci Ugljan i Pašman dobili su tri

kvaliteti života naših otočana. Osim ova tri

autobusa.

autobusa, Liburnija obnavlja i ostatak voznog parka, odnosno školske autobuse za prijevoz

– U sklopu velike obnove Liburnijinog

učenika do škole u Preku, odnosno u Neviđ-

voznog parka, jedno novo vozilo prometu-

anima, dodao je prvi čovjek Općine Preko.

je na liniji Preko – Muline. Općina Preko jedna je od supotpisnica sporazuma o nabavi

Novi autobusi marke IVECO nabavljeni su

autobusa čijom se realizacijom modernizirao

sa 85 posto bespovratnih sredstava Europ-

javni prijevoz diljem županije, a nas naročito

ske unije, Kohezijskog fonda, a sa 15 posto

veseli obnova voznog parka na otocima. Za

kupnju je sufinanciralo Ministarstvo mora,

otoke Ugljan i Pašman nabavljena su ukupno

prometa i infrastrukture.

tri nova autobusa, a za naše područje jedan koji je dodatno opremljen i rampom za osobe s invaliditetom te po tome zadovoljava još više standarde i uvjete prijevoza. Autobus je klimatiziran i ima 50 sjedećih mjesta, komentirao je načelnik Općine Preko Jure Brižić. Ovim projektom, ističe, usluga javnog prijevoza podignuta je na višu razinu i omogućuje našim otočanima kvalitetniji, udobniji i sigurniji prijevoz. – Drago nam je što smo i mi dio tog projekta te da smo se kao jedna od općina koje su uz

27

N AŠI ŠKOLJI


Grad Zagreb donirao DVD-u Preko veliko navalno vozilo Grad Zagreb darovao sredinom lipnja

načelnik Općine Preko Jure Brižić. Uz malo

DVD-u Preko kompletno opremljeno veliko

navalno vozilo koje je kupljeno prošlog ljeta

navalno vozilo vrijedno oko 600.000 kuna.

i jednu veliku cisternu otprije, DVD Preko,

Riječ je o rabljenom vozilu, ali, kako ističe

dodaje Brižić, sada je kvalitetno opremljeno.

Božidar Ivanov, zapovjednik DVD-a Preko, u odličnom stanju s prijeđenih oko 37.000 kilometara. U navalno vozilo ugrađena je nova Rosenbauer crpka, a cisterna je zapremnine 2500 litara. -Suradnja s Gradom Zagrebom, odnosno gradonačelnikom Milanom Bandićem započela je posredstvom naših vikendaša koji godinama ljetuju u Ugljanu. Družili smo se i na Festivalu maslina prošle zime u Zagrebu i s njihove je strane potekla inicijativa da našem DVD-u daruju jedno kvalitetno vatrogasno vozilo koje je prije koristio DVD Granešina. Zahvaljujemo gradonačelniku Bandiću i njegovoj gradskoj upravi jer su svi dogovori i preuzimanje vozila tekli vrlo glatko, ističe

PROSIN AC 2 0 1 9 .

28


VI J E ST I

VJEŽBA CIVILNE ZAŠTITE: U potresu i požaru u uljari u Preku svi su spašeni i zbrinuti! U sklopu obuke pričuvnika Državne interve-

na otoku, a potom su prevezene u bolnicu u

ncijske postrojbe Civilne zaštite Rijeka, u Preku

Zadar, kazao je zapovjednik Siniša Badovinac.

je 24. lipnja održana završna pokazna vježba u

Obučni kamp Državne intervencijske postro-

kojoj je sudjelovalo 36 pričuvnika DIP CZ

jbe Civilne zaštite Rijeka „Ugljan 2019.“

Rijeka s potražnim psom Gizmom, petogo-

održavao se od 20. do 25. lipnja u podnožju

dišnjim labradorom, djelatnici Hitne medicin-

Tvrđave sv. Mihovila te na nekoliko lokaci-

ske pomoći Zadarske županije, ispostave Kali,

ja na otoku Ugljanu i dio je godišnjeg plana

Civilna zaštita Zadar te pripadnici

rada Ravnateljstva Civilne zaštite Ministarstva

Dobrovoljnog vatrogasnog društva Preko.

unutarnjih poslova. Pričuvnici su prošli obuku korištenja alata za vođenje i zapovijedanje,

29

- Cilj završne pokazne vježbe bilo je ut-

tehniku spašavanja iz ruševina, dubina i visina,

vrđivanje tehnika spašavanja iz ruševina,

rad s nosilima, primjenu potražnog psa u tra-

gašenja požara i spašavanja iz objekta. Vježba

ganju za žrtvama u ruševinama, tehniku spaša-

je simulirala potres u staroj uljari, nakon čega

vanja iz vode te na kraju, s pripadnicima DVD

je izbio požar u kojemu su ranjene tri osobe

Preko, proveli vježbu gašenja vatre i spašavanja

kojima je pružena hitna medicinska pomoć

iz urušenog objekta.

N AŠI ŠKOLJI


PROSIN AC 2 0 1 9

30


VI J E ST I

Iz podmorja trajektne luke u Preku izronjeno stotinjak automobilskih guma Stotinjak automobilskih i kamionskih guma,

– U akciju su se kao sponzori uključili Ina

bicikli, akumulatori, brodska mehanika,

i Jadrolinija te Olive Island Marina iz Su-

ugostiteljski inventar, staklene boce, željezne

tomišćice, a najveći doprinos, osim ronilaca

šipke, plastika… sve to ležalo je na dnu trajek-

i volontera Nikole Đakovića, Frane Sorića,

tne luke u Preku.

Marina Šimićeva, Roka Ruševa, Mate Blasića, Tomislava Gregova, Tonija Piuka i Tomislava

31

Trojica ronilaca te volonteri i radnici komu-

Serdarevića iz Zadra koji je ustupio brod,

nalne tvrtke Obala i parkovi Općine Preko

dao je Ante Šoša s kamionom s kranom, bez

napunili su dva kamiona nosivosti pet tona

čije pomoći ne bi bilo moguće izvući sve

otpadom koji je 7. rujna izronjen u prvoj

auto-gume s morskoga dna. Nažalost, stanje

ekološkoj akciji čišćenja podmorja u najvećoj

na terenu je vrlo loše i vidi se da se luka nije

luci Ugljana i zadarskih otoka. Čišćenje su or-

čistila godinama. Toliko je loše da bismo

ganizirali Turistička zajednica Općine Preko i

ovakve akcije mogli organizirati tjednima i

Klub podvodnih aktivnosti Zadar na inicija-

opet ne bismo sve očistili. Najviše je automo-

tivu profesionalnih ronilaca iz Preka.

bilskih i kamionskih guma koje su vjerojatno

N AŠI ŠKOLJI


nekad bile pajeti na starim trajektima ili

pojedinaca jer potrebno je senzibilizirati

teretnim, putničkim i izletničkim brodovi-

cijelo društvo, smatra Košta. Otpad koji je iz-

ma, ali ima i sitnijeg otpada koji je u moru

ronjen iz trajektne luke zbrinut je u zadarskoj

završio nebrigom i neodgovornošću pojedi-

Čistoći.

naca. Luka je vrlo tranzitna, ali to svejedno nije opravdanje za toliku količinu smeća i nebrigu za okoliš, komentirao je uime organizatora Ivan Košta, direktor TZO Preko. Ovakve akcije, dodaje, dokazuju da je kolektivna ekološka svijest na vrlo niskoj razini. – One bi nas trebale motivirati i potaknuti na odgovorno ponašanje i u lukama i na plažama i u priobalju. Upravo zbog toga ronioci koji su inicirali ovo čišćenje razmišljaju o osnivanju društva, udruge ili organizacije koji bi poticali redovite ekološke akcije s ciljem zaštite i očuvanja podmorja otoka Ugljana i Pašmana. Uz potporu svih turističkih zajednica i općina, volontera, udruga mladih i aktivnih

PROSIN AC 2 0 1 9

32


T U RI ZA M

Na području TZO Preko ove godine četiri posto više noćenja nego lani Od početka godine do kraja listopada ost-

U glavnoj turističkoj sezoni na području

vareno je 120.067 noćenja, odnosno četiri

TZO Preko, ističe Košta, održano je oko 70

posto više u usporedbi sa 2018., te 12.460

kulturnih, zabavnih i sportskih manifestacija,

dolazaka, što je u lanjskim okvirima.

dvadesetak više nego prošle godine.

– Najbitnije nam je povećanje za travanj i

– TZO Preko, zajedno s Općinom Preko,

svibanj od 20 posto te u noćenjima u rujnu

podržala je većinu tih događanja financijski,

i listopadu od 12 posto, što jasno govori o

organizacijski ili marketinški. Raduje nas što

jačanju pred i posezone. U tim mjesecima

nas svakodnevno posjećuju mnogobrojni

najviše je aktivnih gostiju i to nam pokazuje

turisti iz zadarske regije koji dolaze linijama

da smo na pravome marketinškom putu te

iz Gaženice ili s Poluotoka i aktivno provode

da nas takvi gosti sve više prepoznaju, ko-

svoj dan na našem području.

mentira dobre turističke rezultate Ivan Košta, direktor Turističke zajednice Općine Preko.

Za dodatnu motivaciju takvih gostiju imamo dva informacijska punkta u Zadru ( Jadro-

33

Prema nacionalnoj strukturi, područje koje

linija u Gaženici i turistički info centar TZ

pokriva TZO Preko najbrojniji su bili gosti iz

Grada Zadra na Poluotoku), a ti gosti daju

Slovenije – 23 posto, Hrvatske – 22 pos-

nam dobre ocjene u kategorijama – atrak-

to, Njemačke – 16 posto, Austrije 7 posto,

tivnost, ljepota, čistoća i organiziranost našeg

Poljske, Slovačke i Češke 5 posto, Mađarske

turističkog područja te nas preporučuju i žele

4 posto, Italije 3 posto, Francuske, Norveške

u budućnosti biti ponovno naši gosti, navodi

i Ujedinjenog kraljevstva 2 posto te Švedske,

direktor TZO Preko te kao pozitivan primjer

Nizozemske, Belgije i BiH 1 posto.

turističkog razvoja ističe brojne novouređene

N AŠI ŠKOLJI


kuće za odmor i apartmane, što znači

mrežnoj stranici koja će biti gotova potkraj

da vlasnici tih smještajnih jedinica prate

ove godine.

današnje turističke trendove i primjenjuju

PROSIN AC 2 0 1 9 .

nove rezervacijske i marketinške kanale, a

Dolasci i noćenja prema mjestima:

time se podižu standard i kvaliteta cijele des-

Preko 7.877 / 72.343

tinacije. Turistička zajednica Općine Preko i

Poljana 1.762 / 19.355

dalje aktivno radi na promociji otoka Ugljana

Lukoran 1.443 / 13.725

i novih „proizvoda“ za aktivni odmor, na

Sutomišćica 1.072 / 10.696

novim tiskanim promotivnim materijali-

Ošljak 355 / 2.735

ma, promociji na europskim sajmovima i

Rivanj 104 / 1.113

specijaliziranim prezentacijama te novoj

Sestrunj 12 / 100

34


T U RI ZA M

I Turistička zajednica mjesta Ugljan sezonu završila „u plusu“ I naselja na području Turističke zajednice

kuna za projekt „Bike servisi na području

mjesta Ugljan ovogodišnju sezonu završila

Općine Preko“.

su „u plusu“. Napredak i uspjeh očituju se u 2-postotnom povećanje noćenja te podatak

-Cilj je projekta postavljanje tri solarna stupa

da je premašena brojka od 150.000 noćenja -

opremljena alatom za jednostavnije po-

151.545 1. studenoga. Lijepo vrijeme u posezoni donijelo je povećanje broja gostiju u odnosu na prošlu godinu za 19 posto i noćenja za 27 posto. -Na uspješnu sezonu i godinu utjecalo je niz faktora, ali ključni su ipak naši iznajmljivači koji su svojim gostoprimstvom, susretljivošću i dostupnošću omogućili da se turisti osjećaju kao kod kuće i da se iz godine u godinu vraćaju u našu destinaciju. U ovoj godini imamo 16 novih obveznika i jedan novootvoren kamp, komentira direktorica TZ mjesta Ugljan Marina Belić-Telac te ističe kako je na javnom pozivu Hrvatske turističke zajednice za dodjelu potpora zajednicama na turistički nerazvijenim područjima u 2019. godini ugljanskom uredu dodijeljeno 20.000

35

N AŠI ŠKOLJI


pravke bicikala da turisti ne moraju odlaziti u

krunu sezone, Čeprljandsku festu kao na-

Zadar u servise za popravak bicikala ili čekati

jdugovječniju feštu na otoku, smotru folk-

na red u automehaničarskim radionicama.

lora Ugljanska plava noć, Dane maslinovog

Projekt će se realizirati ove zime postavljan-

ulja, festivale otočnih proizvoda te Ugljan u

jem stupova za popravak bicikala u Ugljanu,

cvijeću.

Sutomišćici i Preku, najavljuje direktorica

-Projekt na koji smo iznimno ponosni je

Belić-Telac.

„Svako misto svoju klupu ima“ autorice Božice Kliman. Inspirirana Gaudijevim

U ovoj godini TZ mjesta Ugljan (su)organ-

parkom Guell u Barceloni, gospođa Kli-

izirala je više od 20 događanja - sportskih,

man betonske klupe ukrašava ostatcima

kulturnih i zabavnih: Feštu Vele Gospe kao

keramičkih pločica kreirajući mediteranske motive. Dosad je izrađeno osam klupa, a s projektom nastavljamo dalje. Iznimno smo ponosni i na prošle zime prvi put održan Advent u Varoši koji su inicirali mještani zaseoka Varoš. Svakako valja istaknuti i rad naših udruga Điran, Idro i Aria, koje su uvijek spremne na suradnju i čiji je doprinos u razvoju turizma u mjestu Ugljan nemjerljiv, zaključuje direktorica Marina Belić-Telac. Prema nacionalnoj strukturi, na području TZM Ugljan tradicionalno su najbrojniji gosti iz Slovenije – 39 posto, zatim Hrvatske – 23 posto, Slovačke – 9 posto, Njemačke – 8 posto, Italije, Austrije i Češke – 4 posto, Poljske i Mađarske po 2 posto, iz Bosne i Hercegovine, Švedske i Francuske po 1 posto te sve ostale države 2 posto.

PROSIN AC 2 0 1 9 .

36


T U RI ZA M

Otočne turističke zajednice predstavile se putnicima s kruzera AIDAblu U organizaciji Turističke zajednice Zadarske

smo im pričali, za nas je više nego prihvatlji-

županije i Lučke uprave Zadar, putnicima s

va. Svi uredi pripremili su promotivne ma-

kruzera AIDAblu 25. listopada u luci Gažen-

terijale, a naše vrijedne žene frite i kroštule.

ica predstavile su se turističke zajednice

Mislim da im je vrlo zanimljiv bio popratni

Preka, mjesta Ugljan, Kali i Sali.

program s izvornim pjesmama i plesovima Preka i Ugljana, komentirao je Ivan Košta,

Uz frite, kroštule, suhe smokve i ušećerene

direktor Turističke zajednice Općine Preko.

bademe, za njemačke turiste priređen je i prigodni program u kojemu su sudjelovale

Na kruzeru AIDAblu, koji plovi pod tali-

članice Udruge žena Luzor iz Preka i Udruge

janskom zastavom, a u luku Gaženica ove

Điran iz Ugljana.

je godine prvi put uplovio 12. travnja, bilo je oko 2000 većinom njemačkih turista. O

– Ovakva vrsta prezentacije za goste s

brodu dugom 258 metara, sa 15 paluba, brine

njemačkoga govornog područja, koji su

više od 600 članova posade. Iz Zadra je ot-

tradicionalno naši najbrojni turisti, ovdje, na

plovio u Veneciju, a ponovno ćemo ga vidjeti

našem području, nasuprot otoka o kojemu

sljedeće godine.

Ponuda TZO Preko na „Soča outdoor festivalu“ u Sloveniji U sklopu intenzivnih marketinških aktivnos-

dotakli ciljanu publiku – aktivne goste koji su

ti, ponuda Turističke zajednice Općine Preko

velikom većinom mladi ljudi s obiteljima te

predstavila se od 28. do 30. lipnja na „Soča

planiraju slobodno vrijeme u destinacijama

outdoor festivalu“ u Sloveniji.

poput naše. Za ovu prigodu tiskali smo 2600

Riječ je o festivalu i sajmu koji se održava u

prigodnih brošura na slovenskom i hrvat-

prekrasnoj prirodi na ušću rijeka Tolminke

skom jeziku. Svi trkači dobili su naše brošure

i Soče i privlači nekoliko tisuća sportaša,

u startnim paketima s ostalim vrijednim

rekreativaca i gledatelja, a TZO Preko prvi

sponzorskim darovima velikih brandova

put je predstavila svoje potencijale i infra-

poput Adidas Terrex. Također, predstavili

strukturu za aktivni odmor na jednom ovak-

smo se na štandu koji je bio postavljen u bazi

vom događaju.

festivala u Tolminu sa svim materijalima TZ-a, Vila Dalmacija, Marine Preko i Su-

37

-Prezentacija projekta „Avantura otok“ i

tomišćice, video-prezentacijom i izravnim

drugih turističkih sadržaja upravo na ovak-

kontaktima za trajanja trodnevnog festivala,

vome mjestu bila je pun pogodak jer smo

kaže prvi čovjek TZO Preko.

N AŠI ŠKOLJI


PROSIN AC 2 0 1 9 .

38


VI J E ST I

Na Cresu dodijeljene nove oznake Hrvatski otočni proizvod Ministar regionalnoga razvoja i fondova

-Mislim da će se ovakve inicijative i dalje

Europske unije Marko Pavić dodijelio je 11.

kontinuirano provoditi te da će doprinositi

listopada na Cresu nove oznake Hrvatski

razvoju otoka. Imamo i pogled u budućnost.

otočni proizvod. Ove godine oznaku je dobilo

Predstoji nam programiranje sljedeće financi-

78 otočnih proizvođača od kojih 27 oznaku

jske omotnice, vjerujem da ćemo u nju uspjeti

dobiva prvi put.

programirati i značajna sredstva za otoke, zaključio je ministar.

Općina Preko bogatija je za četiri oznake otočne kvalitete. Priznanja su dobili Kućna

Projekt označavanja otočnih proizvoda Hrvat-

radinost Mate Rančić – Preko (suveniri od

ski otočni proizvod započeo je 2007. godine s

maslinovog drveta), Domaća radinost Željko

ciljem poticanja proizvodnje izvornih i kval-

Jerolimov – Preko (suveniri od maslinovog

itetnih otočnih proizvoda.

drveta i vrisa), OPG Senka Otavijević – Su-

39

tomišćica (suveniri od maslinovog drveta) i

Od 2007. do 2019. godine 324 otočnih proiz-

OPG Snježana Strihić – Ugljan (ekstradjevičan-

vođača steklo je pravo korištenja oznake HOP

sko maslinovo ulje).

(od kojih je 27 ekoproizvođača, 28 proizvođača

Ministar Pavić najavio je novi Pravilnik o

s oznakom zemljopisnog podrijetla i osam

načinu provođenja mjera i aktivnosti pro-

proizvođača s oznakom izvornosti) za 1121

grama Hrvatski otočni proizvod, a jedna od

proizvod i proizvodnu liniju sa 26 hrvatskih

novina jest da će se ugovori produljiti s tri na

otoka (Brač, Hvar, Vis, Korčula, Pag, Krk, Lasto-

pet godina te da će neki troškovi, primjerice

vo, Dugi Otok, Rab, Cres, Lošinj, Prvić, Ugljan,

sudjelovanje u promotivnim aktivnostima

Mljet, Šolta, Žirje, Pašman, Iž, Murter, Olib,

kako bi otočni proizvodi bili još vidljiviji, njime

Kornat, Rava, Silba, Zlarin, Kaprije, Krapanj) i

biti prihvatljivi za financiranje.

poluotoka Pelješca.

N AŠI ŠKOLJI


Ljubav tvoja Vratih se doma I u jednom času Tebe osluhnuh U svome glasu Zastanem tiho Uho naslonim To srce moje Srcu tvom zbori Molim te Bože Ti sve si meni Molitvu ovu Prinosim tebi Skrušeno molim O Bože moj Da ljubav tvoja Postane baština moja Odgovori nježno Glasom vedrine Ti treptaj srca si moga Ti dah duše si moje Ganuće me preplavi O Bože mili Bez ljubavi tvoje Zar bi mi bili Rosanda Ivin-Smud

S RPA N J 2 0 1 9 .

40


VI J E ST I

NOVO PRIZNANJE: Olive Island Marina proglašena Marinom godine!!! U dva dana na naš su otok stigla dva najveća

Sukošan/Bibinje. Prošle godine Olive Island

priznanja u kategoriji nautičkog turizma.

Marina osvojila je i prvu nagradu – Zlatno sidro u nautičkoj patroli Jutarnjeg lista, a

Na Danima hrvatskoga turizma, koji su se od

sezonu prije nautičari su joj dodijelili treće

2. do 4. listopada održali u Slavoniji i Baran-

mjesto.

ji, Olive Island Marina dobila je nagradu za najbolju malu marinu u Hrvatskoj, a potom

U šest godina postojanja naša marina,

je na završnoj večeri proglašena i - Marinom

predvodnik ugljanskoga turizma, osvojila je

godine!

sve nagrade koje se dodjeljuju u kategoriji

U konkurenciji malih marina bile su Marina Vrsar i Marina Martinis Marchi u Maslinici na otoku Šolti, a u finalu naša sutomiška marina pobijedila je D-Marin Marinu Mandalina Šibenik i D-Marin Marinu Dalmacija

41

N AŠI ŠKOLJI


nautičkog turizma, što je, kako tvrdi direktor

privlači natrag. Naravno, svega ovoga ne bi

Toni Antišin, i priznanje i potvrda i obveza.

bilo da s druge strane opet nisu ljudi, naše osoblje, naši zaposlenici koji isto daju veliki

-Istina, osvojili smo sva nacionalna priznanja,

dio sebe i to se osjeća i prepoznaje. Zato su

i struke i nautičara, što je dokaz da je koncept

sva ta priznanja, uključujući i ovo najveće za

naše marine, ideja vlasnika Hane i Petera

Marinu godine, najveće priznanje za njihov

Dermote, da stvore malu boutique marinu

trud, ustvrdio je Antišin.

bio pun pogodak. Naša marina drukčija je i posebna po tome što su svi brodovi ovdje

Čestitke svim zaposlenicima i vlasnicima,

vlasnički i bogata je sadržajem. Ne radi se

bračnom paru Dermota!

samo o vezu broda, nego o različitoj ponudi, od bazena do restorana. Ljudi se ovdje osjećaju ugodno, među ovom hortikulturom kao da su u svom vrtu, u svom dvorištu. Kao da su doma! Opušteni su, ne osjećaju se kao stranci nego kao domaći. Tu emociju odnose sa sobom kući s ljetovanja i to ih sigurno

PROSIN AC 2 0 1 9 .

42


KU LT U RA I DRUŠT VO

Za kraj uspješne sezone dodijeljena priznanja u akciji „Ugljan u cvijeću“ Za dobru sezonu zaslužni su svi koji su na

– “Ugljan u cvijeću” posljednja je manifestac-

bilo koji način pridonijeli tome da se turisti,

ija u sklopu ŠUG-a (Šetemona Ugljonskih

gosti i vikendaši dobro osjećaju u Ugljanu.

Guštov), svojevrstan je pozdrav ljetu i pečat još jednoj uspješnoj sezoni. A da je glavna

Od ugostitelja, iznajmljivača, komunalnih

sezona bila uspješna govore i brojke: više od

djelatnika do vlasnika obiteljskih kuća čije

140.000 noćenja, otprilike isto kao i prošle

su uređene okućnice ne samo ogledalo njih

godine, što je za malo mjesto poput Ugljana

samih nego i cijeloga mjesta.

jako dobar rezultat, pohvalila se prije dodjele nagrada Marina Belić Telac, direktorica TZM

Sve njih i ove je godine, 18. put zaredom,

Ugljan.

prepoznala i nagradila TZM Ugljan na tradi-

43

cionalnoj završnoj sezonskoj manifestaciji

Dobre rezultate kao pokazatelje sveukupnog

„Ugljan u cvijeću“, koja se 7. rujna održala u

smjera turističkog razvoja Ugljana komenti-

novotvorenom Camping resortu Ugljan u

rao je i Jure Brižić, načelnik Općine Preko i

uvali Suha.

predsjednik TZM Ugljan, istaknuvši da je i

N AŠI ŠKOLJI


mjesto dodjele nagrada, novotvoreni Camp-

treće mjesto pripalo je Anki i Živku Vidak-

ing resort Ugljan Mirka Bacalje, dokaz da se

oviću, na drugome su mjestu Rajna i Aldo

u turizmu, uz inovativan i originalan pristup,

Rebac, a prvo mjesto osvojili su Beri i Velimir

uvijek može ići naprijed.

Kovačić.

Priznanja su i ovoga puta dodijeljena u četiri

Posebna priznanja dobili su Basket klapa

kategorije: najljepša terasa ugostiteljskog ob-

otoka Ugljana, Udruga Điran i novosnovana

jekta, najljepši vrt i okućnica kuće za odmor,

Udruga Mozaik.

najljepši vrt i okućnica domaćeg stanovništva te posebna priznanja za doprinos razvoju i unapređenju turizma. U kategoriji najljepša terasa ugostiteljskog objekta nagradu i priznanje dobila je konoba Dido Šime. Vrt brižno uređuje gospođa Andrijana Vidaković, a nagradu je preuzela njezina kćer Marija Vidaković. U kategoriji najljepši vrt i okućnica kuće za odmor treće mjesto osvojila je Oriana Mrva, drugo Maroš Keher, a prvo Renato Išpan. Za najljepši vrt i okućnicu domaćeg stanovništva također su podijeljene tri nagrade:

PROSIN AC 2 0 1 9

44


KU LT U RA I DRUŠT VO

Dječja klapa Baliniera osvojila prvo mjesto na festivalu u Parizu!! Dječja klapa Baliniera, u kojoj pjevaju djeca iz

je klape Baliniera i voditeljicu prof. Nadu

Preka, Ugljana, Kali i Banja, osvojila je 17. srp-

Smoljan načelnik Jure Brižić upriličio je

nja na 15. međunarodnom festivalu folklora,

primanje i uručio im prigodne darove.

plesa i glazbe “Etoiles de Paris” u glavnome

Dvanaest djevojčica i dječaka! Dvanaest

gradu Francuske prvo mjesto u kategoriji a

veličanstvenih, kako ih je nazvao načelnik

capella juniori 1.

Brižić, razgalili su svojim glasovima, smijehom i optimizmom sve zaposlenike općinske

Pod vodstvom prof. Nade Smoljan, otpjevali

uprave.

su četiri pjesme – Cetina, Pere se putem falio, Paun leti i Dobro jutro, što je bilo dovol-

– Čim je stigla vijest o nagradi u Parizu

jno da im stručni žiri dodijeli prvu nagradu.

odlučili smo da ćemo vas i mi nagraditi. Za

Na festivalu se natjecala 51 grupa iz cijelog

trud, upornost i ustrajnost, ponosni što ste

svijeta, a Hrvatsku je predstavlja samo naša

bili jedini predstavnici iz Hrvatske i što ste

Dječja klapa Baliniera.

dostojno prezentirali svoju općinu, otok i Zadarsku županiju. Uz medalje i pehar koji

45

Samo nekoliko dana po povratku iz Pariza,

ste dobili na natjecanju, mi vam darujemo

u vijećnici Općine Preko za članove Dječ-

prigodne plakete izrađene posebno za vas i

N AŠI ŠKOLJI


častimo vas i vašu voditeljicu jednodnevnim izletom u Šibenik, u aquapark u Solarisu. Sve je organizirano, na vama je samo da odaberete datum, kazao je načelnik Brižić i izazvao buru oduševljenja i djece i roditelja koji su bili u pratnji. Dodao je i kako se nada da će prvo mjesto u Parizu biti motivacija za budući rad te da ćemo se uskoro ponovno okupiti da proslavimo novi uspjeh. Dječju klapu Baliniera uspješno vodi prof. Nada Smoljan, a pjevaju Tristan Mogilevskij, Efa Zelenčić, Toma Višić, Lisa Gregov, Lucija Pedišić, Enola Brižić, Magdalena Švorinić, Jakov Kačan, Roko Pažanin, Vid Višić, Roza Svorcina i Matia Pažanin.

PROSIN AC 2 0 1 9 .

46


KU LT U RA I DRUŠT VO

Velik uspjeh mažoretkinja Ugljana, Pašmana i Zadra na EP u Francuskoj Iva Vrkić i Viktorija Skoko, članice Udruge

Ugljan i Pašman i cijelu Zadarsku županiju,

Zadarske mažoretkinje, osvojile su prvo

kazala je po povratku sa 3700 kilometara

mjesto u mažoret plesu u juniorskoj kate-

dugoga puta predsjednica udruge i trenerica

goriji na Europskom prvenstvu u mažoret

Željka Vitlov. Napominje da su mažoretkinje

plesu koji se od od 1. do 3. rujna održalo u

plesale koreografiju 12×12 metara i defile od

gradu Agenu na jugozapadu Francuske.

60 metara. Prvenstvo se održavalo u dvorani, suci su ocjenjivali elemente plesa, ljepotu ko-

U neformaciji, duo Lucija Burčul i Laura

reografije, elemente, tehniciranje sa štapom

Kurta, osvojile su sedmo mjesto, Irina Kučej

te umjetnički i opći dojam. Na prvenstvu se

u kadetskoj kategoriji također se plasirala na

natjecalo oko 1000 djevojaka, u 157 nefor-

sedmo mjesto, a Veronika Dijan iz Sukošana

macija i 70 formacija.

bila je deveta u seniorskoj kategoriji. Europsko prvenstvo u Agenu pratili su U kategoriji formacija juniorke, Marija Bilić,

brojni francuski i strani mediji, a u reportaži

Martina Maršić, Marija Zelić, Laura Kurta,

državne televizije France 3 istaknuto je kako

Lucija Burčul, Iva Vrkić, Viktorija Skoko i

mažoret ples posljednjih godina gubi na

predvodnica Veronika Dijan, zauzele su šesto

značaju u Francuskoj, ali je zato popularan u

mjesto. Mažoretkinje otoka Ugljana i Pašma-

zemljama jugoistočne Europe, što objašnjava

na – predvodnica Bernarda Klarin te Anđela

dolazak velike hrvatske delegacije u kojoj je

Perin, Izabela Bobić, Marina Šljivac i Martina

bilo stotinjak djevojaka.

Tolja – u formaciji seniora osvojile su šesto

Predsjednica udruge i trenerica Željka Vitlov

mjesto.

zahvaljuje Bernardi Klarin i Izabeli Bobić na pomoći, a veliku pomoć i razumijevanje

47

-Bile smo složne i profesionalni, kao što se i

dobili su i od roditelja. Zahvaljuje i Marku

očekuje od pravoga tima i uspjeh nije izostao.

Grzunovu, Darku Baniću te brojnim spon-

Ponosno i časno odradile smo Europsko

zorima, ustanovama i tvrtkama koje su im

prvenstvo i predstavile Zadar, naše otoke

omogućili odlazak na Europsko prvenstvo.

N AŠI ŠKOLJI


Grmljavina Ka bi grmilo stori su se šalili da se svijeti Petar po nebu vozi u koru. A, lampalo bi zoto da mu svitli kako se ne bi izgubi u tujemu dvuoru. Ma, ka bi joko grmilo stiskala su se mloda tila uza materino sigurno naručje i tepli komin. Oče naš, čulo se brzo u jedon glos molitva bi krijenula vapeći Mariju, da moli za nos. Očenašićov za moliti unda ni bilo, ma prstići na ruci pratili su molitvu pobožno, milo. Oganj na kominu, tepla materina ruka i vira u Boga stroh bi rastopila. A, iskra radosti na rumenu licu dicije za čas bi se upolila. Sonja Kačan

48


KU LT U RA I DRUŠT VO

U posljednjoj ovogodišnjoj akciji Jakov Sorić darovao krv 100. put! Članovi aktiva Dobrovoljnih darivatelja krvi

-Treba biti uporan, u svemu pa i u tome, a

Preko ove su godine prikupili 73 doze dragoc-

danas su mladi nestrpljivi i žele sve odmah.

jene tekućine, a u posljednjoj akciji, koja se

Darivanjem krvi čovjek i kontrolira zdravlje

održala 25. studenoga u POU Dom na žalu,

tako da je odbijanje ponekad i dobro jer vas

darovali su 19 doza. Među ljudima plemenita

upozori da malo više računa vodite o sebi,

srca koji se nesebično odazivaju pozivima

dodaje preški rekorder.

svojih aktiva svakako se izdvaja Jakov Sorić, koji godinu zaključuje sa 100. darivanjem.

U posljednjoj ovogodišnjoj akciji sudjelovalo je 23 aktivista, ali četvero nije moglo darovati

-Ne mislim da je mojih 100. darivanja nikakav

krv. Predsjednica aktiva Jelena Đuriš zadovol-

poseban događaj! Za mene je to normalno

jna je odazivom s obzirom na to da su mnogi

i da mogu, krv bih davao i češće, ali pravila

ribari, članovi aktiva, na moru, a ni studenti

su strogo propisana i moramo ih se pridrža-

nisu doma.

vati, kaže gospodin Jakov, koji je krv pri put darovao kao srednjoškolac u Splitu 1978.

Podsjeća članove da krv mogu darovati i na

godine.

Odjelu za transfuziju krvi zadarske bolnice utorkom od 7.30 do 14 sati, srijedom od 14

49

Nastavio je darivati kao član aktiva tvrtke

do 19 sati i petkom od 7.30 do 13.30 sati. Na

Jadran Zadar gdje je radio, a 1991. priključio

Odjelu za transfuziju krvi (svaki radni dan od

se aktivu u Preku. Dobro se osjeća kad vidi da

07.30 do 13.30 sati) može se dati uzorak krvi

se aktivu priključuju mladi, ali mu je žao što

za Registar Ane Rukavine.

neki od njih odustanu ako su jednom odbijeni

Obrok zahvalnosti, kao i svaki put, pripreml-

zbog trenutačno lošeg zdravstvenog stanja.

jen je u Taverni Joso u Preku.

N AŠI ŠKOLJI


Lukoranci ovoga ljeta prikupili deset doza krvi U akciji dobrovoljnog darivanja krvi u Luko-

ma ili da krv daruju na Odjelu za transfuziju

ranu, koje se u organizaciji Udruge mladih

krvi zadarske Opće bolnice, i to utorkom

Jarac, Odjela za transfuziju krvi zadarske

od 7.30 do 14 sati, srijedom od 14 do 19 sati

Opće bolnice i Gradskoga društva Crvenoga

i petkom od 7.30 do 13.30 sati. Na Odjelu za

križa Zadar održalo 22. srpnja u područnoj

transfuziju krvi (svaki radni dan od 07.30 do

školi, prikupljeno je deset doza krvi.

13.30 sati) može se dati uzorak krvi za Registar Ane Rukavine.

Ukupno su Lukoranci ove godine darovali

PROSIN AC 2 0 1 9

17 doza, a i ovoga puta neki su darivatelji bili

Krv su darovali: Dragan Baličević, Luka

odbijeni zbog trenutačno nezadovoljavajućeg

Bosnić, Linda Ćurk, Vjenceslav Masar, Ivan

zdravstvenog stanja. Stoga pozivaju svoje

Mikela, Vlado Mikela, Jasminka Pavin, Daniel

sumještane da se i ubuduće odazivaju akcija-

Popović, Silvana Šimićev i Edi Šimićev.

50


KU LT U RA I DRUŠT VO

Tradicionalni prijem u županiji: Renato Kezija, član aktiva DDK Preko, darovao krv 50 puta U Velikoj vijećnici Doma Zadarske županije

Čović, Ivica Dežman, Giovanni Fabijanić, Ivo

25. listopada održan je tradicionalni svečani

Fabijanić, Ljubo Festini, Tomislav Jazvec,

prijam u povodu Dana dobrovoljnih dari-

Gojko Jokić, Renato Kezija, Mladen Klanac,

vatelja krvi.

Ivan Marinović, Boris Nadinić, Antonio Oštarić, Ivo Pastorčić, Ivan Petrić, Toni Pol-

Ovogodišnji laureati, njih 33, tijekom ove

jak, Leonid Predovan, Toni Protić, Zoran Ra-

godine došli su do zavidnih brojki od 35, 50,

jić, Branko Rosan, Zvonko Rosan, Vladislav

75 ili 100 darivanja krvi. Kada se sve zbroji,

Tončuk, Mate Zanki, Mladen Kudelić, Šime

ovi humanitarci darovali su krv ukupno 1845

Skočić, Tugomir Sabolić, Andrej Verić,

puta!

Branko Vujica, Dragan Kurtin i Đani Krstić.

Među laureatima je bio i član aktiva DDK

-Dobrovoljno darujem krv već 34 godine.

Preko Renato Kezija koji je ubilježio zavidnu

Mislim da je darivanje krvi jedan od najhu-

brojku od 50 darovanih doza krvi.

manijih činova koje čovjek može napraviti.

Darivateljima su na plemenitom činu zah-

Osjećaj je neopisiv – ispunjenost, sreća i

valili ravnatelj Crvenog križa Bore Galac,

zadovoljstvo“, kazao je 64-godišnji Dragan

pročelnik Upravnog odjela za socijalnu skrb

Kurtin, Kaljanin koji živi u Zadru, a koji je uz

i zdravstvo u Gradu Zadru Mario Pešut,

Đanija Krstića ove godine došao do brojke od

voditeljica transfuzije u OB Zadar Marijana

100 darovanih doza krvi.

Nadinić te zamjenik župana Šime Vicković, koji je naglasio da je ovo primanje tek jedna

Hrvatski Crveni križ svake godine obilježava

simbolična zahvala na nesebičnosti, hu-

nacionalni Dan dobrovoljnih darivatelja krvi

manosti i dobroti.

25. listopada, na dan kada je 1953. godine u organizaciji Crvenog križa u Sisku održana

-Ne postoje riječi dovoljno snažne kojima bismo vam mogli zahvaliti. Prave su vrijednosti ljubav i briga za bližnjega, za čovjeka. Znam da smo svi pritisnuti svakodnevnim obvezama, no isto tako znam da ipak svatko od nas može pronaći način kako pomoći drugome. Društvo Crvenog križa Zadarske županije vrlo je aktivno i naša županija financijski podupire njegov rad već godinama. Ponosan sam i da je dio naših županijskih djelatnika također među dobrovoljnim darivateljima krvi, poručio je Vicković Ovogodišnji laureati su: Suzana Čače, Vesna Rončević, Ringo Božić, Ivica Breko, Stjepan

51

prva akcija dobrovoljnog darivanja krvi.


Na staroj gustijerni Blizu razgranata bora na putu što od Mašinovog dvora vodi prema vječnim žalima mora išao sam sljubljen majčnom skutu do starog i ubavog bunara slane vode kojem djedovi naši Ime - Gustijerna - dali su znavši more se tu stače s vodom što ponire. Mati je spustila konop sa sićem I podigla vodu uz vješti pokret da se ni kap ne izgubi na odmet i tako je s krcatim kablićem noseć na glavi s poderanom sparom išla držeć’ me za ruku do kuće a drugom izravnavala dlanom vedro da se ni zrno ne prelijeće. Svakog su jutra vodarice mlade uz žubor i katkad uz tihu pjesmu crpile vodu dok se na istoku rađalo sunce i gasile zvijezde a žljebovi se bunara caklili u pramenu tisuća boja; s’usana su njinih anđeli molili Zdravo Marijo, milosti si Ti puna. Na niskom su zidu kraj tog zdenca mali dječaci križaljke šarali; na vrelu života mudrost upijali; u zemlju su štap radi mjere sunca sadili da bi od bačene sjene točan sat znali; dok su curice na cimentanoj ploči razigrane skakale od škvera do kružice.

Sad skoro nakon šestdeset godina otkada sam otišao iz sela čujem da su presušila vrela da je gustijerna sada gredina; No, ljudi će iz nje spomen stvoriti, treba im nacrt i proračun dati i ploču će tu nekakvu staviti; stranci će na to s čudom gledati. O, da ne bi iz hrama izbacili Boga I da ne bi crkve u muzeje pretvorili i iz psaltira plač zatomili; O, da ne bi nestalo sunčanog sjaja iz očiju novih mališana što neće znati za zemljin areloj i što neće čuti pjesmu s’usana u toj jedinstvenoj zori jutarnjoj. Al’ nek’ danas vrelu ovom drevnu čast sva zvoni po našemu selu; novi život da buja u Mašinovim dvori, studen kamen nek’ istinu zbori; nek’ se čuju priče iz starine, nek’ nas grle ruke materine. JA ŠALJEM POZDRAV IZ TUĐINE, IZ TUŽALJKE JEREMIJINE: O, DA SU OČI MOJE ZDENAC DUBOKI, PLAKAO BIH, PLAKAO BIH, PLAKAO BIH...

Melkior Mašina

52


KU LT U RA I DRUŠT VO

Pohod zadarskoga nadbiskupa Želimira Puljića župi na Sestrunju Zadarski nadbiskup Želimir Puljić pohodio je

nadbiskupa Puljića imao je dodatnu razinu

27. listopada Župu sv. Petra i Pavla na otoku

u želji da ohrabri taj puk i izrazi im svoju

Sestrunju u pratnji poslužitelja župe Sestrunj

pastirsku blizinu i zahvalnost.

dr. don Zdenka Dundovića i svog tajnika don Damira Šehića.

Brojni Sestrunjci različitih dobi okupili su se na liturgijsko slavlje tijekom kojega su

Nadbiskup je predvodio svečano misno

pjevani stari misni napjevi na tragu glagol-

slavlje na 30. nedjelju kroz godinu u crkvi

jaške baštine. To je s osobitim poštovan-

Gospe od Zdravlja koja se nalazi u središtu

jem primijetio i nadbiskup te je u homiliji

mjesta na otoku gdje se služe mise tijekom

istaknuo važnost očuvanja tradicije u obitel-

godine, jer se ta crkva nalazi u blizini kuća

jskom ozračju i župnom zajedništvu, koliko

župljana uglavnom starije populacije, a

je važno prenošenje kršćanskih vrednota

župna crkva sv. Petra i Pavla je udaljenija od

s koljena na koljeno. Temeljem navještaja

središta otoka, prema njegovom brdovitom

Evanđelja, mons. Puljić istaknuo je kako Bog

rubu s prekrasnim pogledom na sjeverni

podupire slabog čovjeka na njegovom putu

arhipelag.

prema Kraljevstvu Božjem. „Upravo zbog svijesti vlastite grešnosti kršćanin je pozvan

Pohod nadbiskupa jednoj župi uvijek pred-

pristupiti Bogu u poniznosti svoga srca, ako

stavlja radost, a to je osobito izraženo u man-

hoće ispuniti evanđeoske postulate ljubavi

jem, još i udaljenijem otočnom mjestu koje

prema Stvoritelju i svojim bližnjima“ rekao je

je počelo osjećati danak manjka duhovnih

mons. Puljić.

zvanja, pa ih sada svećenik poslužuje sva-

53

ku drugu nedjelju služeći misno slavlje. No

Nakon misnog slavlja, nadbiskup Puljić

taj krotki, pobožni otočni puk, čija se župa

i župljani Sestrunja nastavili su družen-

spominje još u 16. stoljeću kad je sagrađena

je u dvorištu župne kuće. U razgovoru sa

župna crkva sv. Petra i Pavla i baštini glagol-

Sestrunjcima nadbiskup se pobliže upoznao s

jašku tradiciju, prihvatio je tu realnost u

poteškoćama života otočnoga stanovništva. U

zdravom stavu razumijevanja i poštovanja

fokusu razgovora bio je sve izraženiji prob-

potreba svoje Crkve. U tom kontekstu, pohod

lem pastorala otočnih župa s obzirom na

N AŠI ŠKOLJI


eklatantni nedostatak svećenstva na području Zadarske nadbiskupije u odnosu na broj župnih zajednica te suvremene demografske i socioekonomske probleme otoka. U tom smislu, pohod zadarskog nadbiskupa župi Sestrunj može se okarakterizirati kao preliminarni korak u ostvarenju novih, zacijelo nužnih planova u otočnom pastoralu, osobito s obzirom na brojnost naseljenih otoka u Zadarskoj nadbiskupiji. Kompleksnost problematike života na otoku poziva na promišljanje o novim oblicima pastoralne prakse, na što su upozorili članovi Župnog vijeća Župe sv. Petra i Pavla na Sestrunju. Fotografije Zadarska nadbiskupija

PROSIN AC 2 0 1 9

54


KU LT U RA I DRUŠT VO

IN MEMORIAM Marica Pavin (1935. – 2019.)

Otišla je teta Marica, duša i dobri duh Sutomišćice! U ožujku ove godine iznenada nas je napus-

braća i sestre otišli su u svijet, a za njima i

tila naša Marica Pavin, rođena Blasić. Duša i

njezina majka. Marica se u međuvremenu

dobri duh Sutomišćice!

udala, rodila dva sina, zaposlila se u Maraski i to je, pričala bi, bilo najteže razdoblje jer tada

Dugo je govorila da joj zdravlje nije dobro,

nije bilo ni vrtića ni jaslica pa se na svakakve

posjećivala je liječnike, ali o tome je uvijek

načine morala snalaziti kako zbrinuti djecu

pričala u zafrkanciji i smijehu. Kad je ostala u

dok su ona i muž na poslu. Ali uza sve te

bolnici, mislili smo da su to samo pretrage i

teškoće, bila je prava sutomiška vrtlarica koja

da će sve završiti dobro. A imala je naša Mar-

je svoju venduru slala na pijacu. Navečer,

ica i lijepi broj godina, ali njezin veseli duh i

kad nije mogla spavati, pisala je pjesme koje

narav, mladenački izgled, poletnost i sprem-

bi posvetila ljudima i događajima, a znala ih

nost na šalu činili su je mladom i mislili smo

je u svečanim prilikama recitirati i pjevati sa

da će nam još dugo živjeti i uveseljavati nas i

svojim prijateljicama.

svoju obitelj. Bila je jedna od pokretačica Aktiva žena u Rođena je 22. prosinca 1935. u Sutomišćici, u

80-ima, ali i Udruge žena Sveta Fume. Uvijek

Goričini, koju je uvijek spominjala u svojim

je imala glavnu ulogu na nastupima, prired-

pjesmama. Ostala je bez oca u Drugom svjet-

bama i ostalim kulturnim manifestacijama.

skom ratu s još tri sestre i dva brata. Bila su

Bila je i jedna od začetnica ženskog nogome-

to teška vremena za sve, a pogotovo za obitelj

ta u Sutomišćici, ali i glavni golman i anima-

koja nije više imala hranitelja. Sva njezina

tor. Ništa se“ nije moglo“ bez nje... Naravno da se moglo, ali ako ponekad i nije bila prisutna, a to je bilo rijetko, svi bismo rekli: „A nema Marice, to ćemo kad bude ona“. Svaki izlet udruge žena bio je uspješan zahvaljujući njezinim vicevima, pjesmama i pričama iz prošlosti sela i mještana, ali i iz njezina života. Na cijelom otoku i šire postala je poznata po pjesmi „Čiri biri bin“ s kojom je udruga žena nastupila i u emisiji „Lijepom našom“ u Preku. Sresti našu Maricu i biti uz nju bilo je tako pozitivno i toplo kao kad te grije Sunce! Marice će se dugo sjećati i spominjati sve generacije koje su je poznavale. Velika joj hvala za sve što je napravila! Udruga žena Sveta Fume

55

N AŠI ŠKOLJI


PROSIN AC 2 0 1 9

56


KU LT U RA I DRUŠT VO

Margarita Dorkin, najstarija stanovnica Preka, proslavila 104. rođendan! Proslava 100. rođendana događaj je za

ali je primijetila i u pola glasa pitala: “A

pamćenje! Za obitelj, prijatelje, susjede, sve

ministranti? Zašto ministranti nisu na misi”,

ljude dobre volje i srca… A svi oni ponovno su

prepričava nam Evelin Dorkin-Gregov, koja

se okupili 13. listopada na proslavi ni manje

se cijelo vrijeme nije odvajala od slavljenice.

ni više nego 104. rođendana Margarite Dork-

Kada smo posljednji put razgovarali prije

in, “tete Rite”, najstarije stanovnice Preka.

četiri godine, teta Rita je jednostavno i u nekoliko riječi sažela svoju životnu filozofiju:

U obiteljskom krugu slavilo se na svečanom

“Bog je uvijek bio velik i čuvao me!”.

ručku, a prije toga teta Rita i njezina veli-

57

ka obitelj Dorkin-Gregov bili su na misi u

Istina, jer život nije uvijek bio na njezinoj

župnoj crkvi i na poziv don Borisa Pedića, uz

strani. Rasla je bez oca, koji je umro pet dana

pregršt dobrih želja, napravili malu milenijs-

prije njezina rođenja, bez braće i sestara,

ku fotografiju za uspomenu na taj po svemu

rano je ostala i bez majke. U mladosti je,

i za sve poseban dan. A teta Rita, skromna i

poput mnogih žena iz Preka, bila lavandijera,

tiha kakva već jest, nije bila od velikih riječi,

a najbolje godine provela je radeći kao kućna

N AŠI ŠKOLJI


pomoćnica u jednoj zadarskoj liječničkoj

NDH, SFRJ i Republici Hrvatskoj. Ukupno

obitelji. Spletom okolnosti, kad se počet-

u sedam država, a zapravo nikad nije otišla

kom 90-ih vratila na rodni otok, život joj je

dalje od rodnoga otoka i Zadra.

odjednom dobio novi smisao i ispisao novo poglavlje u okrilju brojne obitelji Dork-

Preživjela je bombardiranje Preka, kada

in-Gregov s kojom je u rodu, ali u devetom

su svi oko nje poginuli, a ona prošla tek s

ili desetom koljenu.

pokojom ogrebotinom. Preživjela je mnoge nepravde i poniženja, ali iz svega je uvijek,

Iako 104-godišnjakinja, teta Rita nema

kaže, izlazila još jača. A nagrada za sve to je

većih zdravstvenih problema, lucidna je,

život koji živi posljednjih 30-ak godina.

još uvijek je dobro služi pamćenje, sama priprema doručak, a bijelu kavu uvijek pije iz istog potića. Subotom sprema svoju sobu, a nedjeljom obavezno gleda prijenos mise na TV-u. Ima dobar apetit i obavezno poslije ručka popije bevandu. Ali ne preslabu! Vid je polako izdaje jer ima staračku mrenu, ali redovito prati večernji dnevnik i poslijepodne na radiju sluša vijesti i glazbu… Margarita Dorkin rođena je u Austro-Ugarskoj, živjela je u Kraljevini Hrvata, Srba i Slovenaca, pa u Kraljevini Jugoslaviji, Italiji,

PROSIN AC 2 0 1 9

58


KU LT U RA I DRUŠT VO

Veliko slavlje za 100. rođendan Danice Lučić iz Poljane! Dom za starije i nemoćne u Preku poznat je

– Vedra, nasmijana, uvijek spremna na šalu…

po toploj, prijateljskoj i obiteljskoj atmosferi.

Kakva je bila prvoga dana kada je došla prije

Proslave rođendana, imendana, blagdana,

deset godina, takva je i danas. Naša draga teta

mala slavlja u kojima podjednako uživaju i

Danica, kaže medicinska sestra Ivona Sikirić

korisnici i osoblje nisu rijetkost.

dok na svečarski stol donosi slavljeničke torte. Ne jednu nego tri! Dvije su teti Danici

Ipak, velika rođendanska fešta organizirala se

donijela djeca, unuci i praunuci, a jednu je

prvi put 8. listopada. A povod je bio prosla-

dobila od osoblja i domskih prijatelja.

va 100. rođendana gospođe Danice Lučić iz Poljane, rođene Perić, koja je ujedno i jedna

-Ma mogli smo slaviti i bez svih ovih darova

od prvih korisnica doma.

i kolača. Najvažnije je da su uz mene moja obitelj i prijatelji iz doma, komentirala je dobro raspoložena teta Danica.Prepričavale su se razne zgode i nezgode koje su obilježile njezin ne baš uvijek lijep i lagan život. Sa 25 godina ostala je udovica s dvoje djece, sama ih je podizala i bila prisiljena raditi sve kako bi im osigurala pristojan život. – Lakše mi je reći što sve nisam radila kako bismo preživjeli, a ne čime sam se zapravo bavila. Bila sam krojačica, ali radila sam sve kako bih prehranila i podigla djecu.

59

N AŠI ŠKOLJI


Obrađivala sam i svoj i tuđe vrtove, čistila,

“Gloria” i ima odličnu memoriju. Lucidna

spremala, prala, šivala… Ali u svemu sam ipak

je, sjeća se svega, sitnica iz djetinjstva, škole,

imala i sreće jer me zdravlje služilo, nikad

mladosti, pročitanih knjiga, pjesama koje i

nisam bila bolesna i voljela sam raditi, pris-

danas zna naizust izrecitirati.

jeća se. U svemu je uvijek, kaže, imala potporu kćeri Ljiljane i sina Slobodana, koji su joj

Ima malo povišen tlak, ali nikakvih drugih

podarili četvero unučadi i šestero praunuka.

zdravstvenih problema, kaže medicinska

Redovito je posjećuju, a dok je bila u snazi,

sestra Ivona.

odlazila je i ona k njima u Zadar. Rođendansko slavlje uveličala je i UdruIako je zdravlje još uvijek dobro služi, zbog

ga žena Luzor, a osim pjesme i dobrog

bolova u nogama više ne napušta dom.

raspoloženja, teti Danici su uime načelnika

Vrijeme krati čitanjem, rješava križaljke,

Općine Preko uručili buket cvijeća.

gleda televiziju, a najviše voli kviz “Potjera”. -Teta Danica je blage naravi, uvijek je bila uključena u sva domska zbivanja, aktivna na kreativnim radionicama, voli čitati magazin

PROSIN AC 2 0 1 9

60


KU LT U RA I DRUŠT VO

Generacijski susret 60-godišnjaka iz Sutomišćice i Poljane Povratak u djetinjstvo i mladost uvijek budi

pomorci… Na večeri sjećanja i uspomena na

najljepše osjećaje! Osobito kad se prijatelji

mladost malo smo se proveselili, zapjevali, a

sretnu nakon dugo vremena.

najviše smijeha i šala bilo je na račun školskih dana, kaže Oliver Telac iz Sutomišćice.

Zajedničkih dana iz mladosti, prvih ljubavi i dječjih nestašluka prisjetila se na druženju

Na okupljanje generacije 1959./60. došli su

8. lipnja školska generacija Sutomišćaka i

Branko Kolega, Marina Luštica, Renata Hro-

Poljanaca rođenih 1959. i 1960. godine.

min, Silvana Ivanov, Mladen Jadrijev, Radoslav Franin, Damir Pantalon, Pavica Luštica

61

– Posljednji put okupili smo se prije deset

iz Poljane te Miranda Pršut, Đana Pavin,

godina, kao 50-godišnjaci. Bilo nas je tada 28,

Zoran Mičić, Oliver Telac i Damir Kačan iz

a ovoga puta, nakon desetljeća koje je prolet-

Sutomišćice, a bračni par Branka Veselinović

jelo kao u trenu, na susret je došlo 15 prijatel-

iz Sutomišćice i Tomislav Mihatov iz Poljane

ja i školskih kolega. Nažalost, mnoge su spri-

doputovali su iz New Yorka kako bi se vidjeli

ječile obaveze, neki ne žive na otoku, neki su

sa starim prijateljima.


62


Bogatstvo Ružmarin se raširio po cijelome vrtu, prekrio kamenje, crljenicu škrtu. Sav u cvijeću mirisnom, ljubičaste boje, odolijeva vjetru, širi grane svoje. Svaki cvijet s ljubavlju grli i povija i sebi ga jače i čvršće privija. Strahuje da vjetar ne odnese lati pa će bez ljepote zauvijek ostati. A cvijeća je svakim danom sve manje, odlazi ljepota,... to su samo sanje. Mladost je prolazna, dođe i nestane, samo ljubav u srcu zauvijek ostane. Duboko u duši sakrivena stoji, prolaznosti žića ona se ne boji. I usprkos životnih nevera i plača, uvijek nam se vjerno samo ona vraća. Vrati se baš onda kad najviše nam treba, ljubav je dar raja, najljepši dar s neba. Najveće bogatstvo što nam ga Bog daje, Ljubav ne umire, život daje, traje!

Tatjana Martinov

63


Ljubav stara Zapjenilo modro more i valima kamen grli milujući ga, zapljuskuje, u ljubavi, dok mu hrli..... Zašumilo tiho, sjetno, zaplakalo u nemoći Usnuo je sijedi ribar i više mu neće doći.... Rođen na modrini školja, volio svoj kamen, more. Sretan, ribario je noću, vraćajući se u cik zore.... Školj i more mu kao mati, život i poljubac prvi. u venama ključali mu, trebali mu poput krvi.... Po valama rodnog školja razlila se ljubav stara kamena i modrog vala, mora i usnulog, sijedog, ribara.... Tatjana Martinov

64


KU LT U RA I DRUŠT VO

Neraskidiva veza Preradovića, Zore dalmatinske, Zadra i Malog Lukorana Posjetom učenika sedmog razreda OŠ Petra

Kuzmanića, prof. dr. sc. Tihomil Maštrović

Preradovića iz Zadra i znanstvenim kolokvi-

kazao je kako se u Zadru Preradović upoznao

jem “Preradovićev zadarski krug”, u Preku i

s izlaženjem Zore dalmatinske, prvim prepo-

Malom Lukoranu 7. i 8. lipnja obilježeni su 3.

rodnim časopisom izvan Zagreba.

Dani Petra Preradovića. -Upoznavši Preradovića i čuvši njegove Uz Ivana Mažuranića i Stanka Vraza, na-

pjesme, Kuzmanić ga je pozvao da surađuje

jvećeg pjesnika hrvatskoga romantizma, koji

u Zori dalmatinskoj. Preradović tada još nije

je ostavio trajni pečat za svoga boravka u

dobro baratao hrvatskim jezikom jer je u

Zadru i na otoku Ugljanu, kamo je dolazio sa

Austriji završio vojne škole na njemačkom,

suprugom Pavicom de Ponte, čija je obitelj u

ali Kuzmanić je bio uporan i Preradović je

Malom Lukoranu imala ljetnikovac.

napisao pjesmu “Zora puca, bit će dana”. Pjesmu koja je objavljena na naslovnici prvog

Govoreći o vezi pjesnika Preradovića, časop-

broja Zore dalmatinske i bila odmah nagov-

isa Zora dalmatinska i njena urednika Ante

ještaj svega onoga što se na stranicama toga časopisa kasnije moglo čitati. Zora je zapravo preporod, navješta novo svjetlo, izlazak iz mraka, ustvrdio je Maštrović te napomenuo da su preporodni časopisi odigrali veliku ulogu, a u Zori dalmatinskoj tu je ulogu imao Petar Preradović. Iako nije nikada bio urednik, može se reći da je de facto uređivao književni dio. -Pjesme koje je napisao i objavio u Zori, napisane su ovdje, na otoku, u Malom Luko-

65


ranu, kamo je Preradović dolazio sa svojom

u Zadru, Vesna Grahovac Pražić, izvanredna

suprugom Pavicom. U Malom Lukoranu

profesorica Sveučilišta u Zadru, i Katarina

napisao je i znamenitu pjesmu “Putnik”, a

Ivon, izvanredna profesorica Sveučilišta u

stih “vihor bije sa snježnog brda” jest bura

Zadru.

koja puše s Velebita i koja se u Lukoranu itekako dobro osjeća.

žU sklopu znanstvenog kolokvija, koji je održan u POU Dom na žalu u Preku, stihove

Te pjesme koje je napisao u Malom Luko-

Petra Preradovića čitali su učenici 6. razreda

ranu i u Zadru okupio je u zbirci “Pervenci”,

OŠ Valentina Klarina u Preku Enola Brižić i

a tiskao u Zadru, naveo je Maštrović. Druga

Luka Dunatov, a posebni gosti ovoga puta bili

poveznica Preka, Malog Lukorana, Zore dal-

su učenici 7. razreda OŠ Petra Preradovića

matinske i kanonskoga pjesnika Preradovića

iz Zadra, koji su u sklopu Dana izvannas-

jest otočić Školjić, gdje je pokopan veliki Ante

tavnih aktivnosti s pedagoginjom škole

Kuzmanić, urednik Zore dalmatinske, “najor-

Martinom Zorić Guzobad i prof. Doris Babić

iginalniji original originalne Dalmacije”, kako

te ravnateljicom POU Dom na žalu Marinom

ga je nazvala jedna njemačka književnica,

Marcelić obišli “Petrovu klupu” i ljetnikovac

kazao je, među ostalim, prof. dr. sc. Tihomil

obitelji de Ponte u Malom Lukoranu.

Maštrović. Treće Dane Petra Preradovića priredili su i O zadarskom književnom krugu Prera-

organizirali Društvo hrvatskih književnika –

dovićevih suvremenika, njihovu radu i

Ogranak u Zadru i POU Dom na žalu.

djelovanju govorili su još prof. dr. Robert Bacalja, Slavica Vrsaljko, docentica Sveučilišta

66


KU LT U RA I DRUŠT VO

Novi život drvenih naplavina na slikarskom platnu Ingrid Švorinić Kako uzeti ono što je priroda odbacila i na

nastalih od drvenih naplavina i oblutaka.

najljepši mogući način tome udahnuti novi

Riječ je o 30-ak recentnih slika koje autorica

život!? Pokazala je to izložbom “Darovi mora

radi najčešće po narudžbi ili onako, za svoju

i bure” Ingrid Švorinić, predstavivši u galeriji

dušu.

Baul u Ugljanu 9. srpnja zbirku umjetnina -Inspiraciju pronalazim u prirodi, u životu s morem i uz more, za koje sam na više načina trajno vezana, a nadahnuće da se uopće počnem baviti ovom vrstom likovnog izričaja dobila sam nakon što sam se upoznala s opusom umjetnice Lucije Rilov iz Trogira, čija slika krasi i moj dom. Sve svoje slike, koje radim u malom improviziranom ateljeu u garaži, darujem, a nastaju u kombinaciji lesonit-ploča, akrilne boje i drvenih naplavina ili zanimljivih i neobičnih oblutaka, objašnjava Ingrid, koja je prvi put svoje unikatne umjetnine pokazala javnosti. Nadamo se – ne i posljednji! A očekujemo uskoro i izložbu fotografija, jer Ingrid Švorinić prije svega je vrsna fotografkinja. Izložbu je organizirala Turistička zajednica mjesta Ugljan, a u programu otvorenja nastupila je Dječja klapa Baliniera. Ingrid Švorinić rođena je Riječanka, ali od 2002. godine stalno živi u Ugljanu. Završila je srednju školu za fotografa, a u struci je radila do 2002. godine, Prije deset godina

67

N AŠI ŠKOLJI


sudjeluje u osnivanju Udruge za promicanje kreativnih aktivnosti Aria, čija je i predsjednica. Majka je dvije djevojčice, od 16 i 8 godina te supruga pomorca. Često ističe koliko je more utjecalo na njezin život te spominje njegove dvije strane: davanje i uzimanje. Kao umjetnici, more joj daje osnovni materijal s kojim radi – naplavine. Međutim, u obiteljskom životu more joj je ponekad „neprijatelj“ koji udaljava od doma njezina supruga pomorca.

PROSIN AC 2 0 1 9

68


KU LT U RA I DRUŠT VO

Klapa Basket nastupila na festivalu Melodije hrvatskoga juga Na Pjaci u središtu Opuzena, gdje se 10. kolo-

Ugljanu je snimljen spot u kojemu se pojavl-

voza održao 26. festival Melodije hrvatskoga

juje i Udruga Điran, Tanja Celent Alebić glav-

juga, Basket klapa otoka Ugljana opjevala je

na je glumica, a 22. kolovoza spot je premi-

svoju drugu autorsku kompoziciju “Cvit bez

jerno prikazan na CMC televiziji. Nakon toga

vode”.

pjesma se počela emitirati na većini radijskih i TV-postaja.

U konkurenciji 25 pjesama i izvođača, Klapu Basket publika je proglasila najsimpatičnijom

Spot su snimili Eugen i Toni Kogoj – Stu-

i nagradila dugotrajnim pljeskom i umjet-

dio G, a izvršni producent je Denis Maričić

ničkom slikom.

Dendo. U Basket klapi pjevaju: Alen Svorcina (vokalni solist), Zlatko Mrva (prvi tenor),

Za pjesmu “Cvit bez vode”, objavljenu u

Goran Pavin (drugi tenor i gitara), Željko

izdanju nakladničke kuće Croatia Records,

Torbarina (bariton i gitara), Branko Kole-

tekst su napisali Denis Maričić Dendo i

ga (bariton), Tomislav Šoša (bas), Anđelko

Marko Dunatov, autor glazbe je Denis

Mišlov (bas), Mladen Končurat (bas).

Maričić Dendo, a aranžmana Saša Gajić. Potkraj srpnja za pjesmu “Cvit bez vode” u

69

Fotografije Metkovic-news i Klapa Basket

N AŠI ŠKOLJI


Očeva priča Otac nas je jenu večer svu dicu oko sebe iskupi, po nan poče, svoju priču pričati. Dobro me poslušojte, ča ću van sa kozati. Ka san zavrh odi kopati i zidi preperivati, truda nis ositi, jerbo san na svakin krugu počinu i očenoš izmoli. Za svuoj trud blagoslov san namini. Ka san uvečer za doma odi, bi san lagacan, kaj da nis nišće rodi. Tako i vi moja dico učinite. Svaki poso ča budete roditi, laki će van biti, nijećete se umoriti, ako budete Boga i Divicu Mariju moliti. za sve ono ča ste kroz don učinili, tribote Bogu zafoliti. Unda će u vašoj kući Božjeg blagoslova biti. Mercedes Ceda Barić

70


KU LT U RA I DRUŠT VO

Na Klupu povratka u Čeprljandi svi će se željeti barem jednom vratiti! Kad postoji sloga, kad svi imaju isti cilj i kad

di, a od drugih se razlikuje po tome što smo

se iznad svega voli svoje mjesto, rezultat ne

je uistinu završili u rekordnom roku. Deset

može izostati.

večeri radilo se do kasno u noć, sudjelovali su svi članovi udruge, vodio nas je zajednički

U želji da na poseban način obilježe 40 godi-

cilj – darovati Čeprljandi za 40. rođendan

na svoje ljetne fešte, članovi Udruge Idro iz

nadaleko poznate otočne fešte unikatnu mo-

Čeprljande pozvali su Božicu Bošku Kliman

zaik-klupu, koju smo nazvali Klupa povratka

da u njihovu mjestu napravi unikatnu mo-

jer svi koji jednom dođu u ovo malo pitores-

zaik-klupu. Posao koji inače traje najmanje

kno mjesto, uvijek se u njega vraćaju. Barem

mjesec dana, oni su s autoricom odradili

jednom!, kazala je Božica Kliman, autorica

u deset radnih dana i 31. srpnja upriličili

projekta “Svako misto svoju klupu ima”, koji

svečano otvoranje klupe.

je prije pet godina pokrenula s TZM Ugljan i Općinom Preko. A da izrada klupe, osme

71

– Sve naše mozaik-klupe prate lijepe i inspi-

po redu, nije bio nimalo lak posao u tako

rativne priče. Izuzetak nije ni ova u Čeprljan-

kratkom vremenskom roku, govore i brojke:

N AŠI ŠKOLJI


utrošeno je šest četvornih metara keramičkih

– A budući da znamo koliko su članovi udru-

pločica ili, kako tvrdi autorica, više tisuća

ge ustrajni i uporni, siguran sam da ćemo se

komadića mozaika od kojih je trebalo složiti

već sljedećeg ljeta imati novi otočni sportski

unikatnu klupu s morskim motivima.

turnir, dodao je.

Na odlično obavljenom poslu autorici i njezinim suradnicima čestitao je i načelnik Općine Preko Jure Brižić, ističući da je Udruga Idro oduvijek poznata po zajedništvu i ljubavi prema svojemu mjestu. – To zajedništvo pokazali ste i sada, a vaš slogan “Sve san obaša, vode je nojbolje” postao je nadaleko poznat i prepoznatljiv. Zahvaljujem i našoj dragoj Boški, čije su klupe također prerasle lokalne okvire i postale brend, zaštitni znak cijelog Ugljana, rekao je načelnik Brižić. Najavio je i novi projekt Udruge Idro – sportsko igralište u Čeprljandi, koji će Općina Preko poduprijeti i pomoći koliko god će biti moguće.

PROSIN AC 2 0 1 9

72


KU LT U RA I DRUŠT VO

Milena i Maja fotografijama dvostruko povezale Ugljan i Pašman! Trideset i četiri fotografije, trideset i četiri

– Ova izložba, osim što prikazuje ljepote

pogleda na Dalmaciju, svoj zavičaj, otoke,

Dalmacije, na kojima nam mnogi zavide, i

prirodu koja nas okružuje…

predstavlja naše sumještanke i prijateljice u novome svjetlu, pokazala je još nešto:

To je, u najkraćim crtama, opis izloženih

povezala je naša dva susjedna otoka – Ugl-

radova objedinjenih pod imenom “Dalmacija

jan i Pašman. Mi smo s Pašmanom odavno

iz mog oka” Milene Mašina i Maje Dešpoja,

povezani malim, kratkim mostom, ali on

autorica koje se fotografijom bave amaterski,

je nekad jako, jako dug. A zahvaljujući Maji,

ali joj pristupaju sa strašću profesionalaca i

koja je rođena Ugljanka, ali živi na Pašmanu,

istinskih zaljubljenika.

i Mileni, rođenoj Pašmanki sa stalnom adresom u Preku, tu udaljenost skratili smo

Većina fotografija nastala je na Ugljanu,

na najmanju moguću mjeru. Na neki smo

Pašmanu i u zadarskoj okolici, a prevladav-

je način čak i izbrisali! Zahvaljujući ovim li-

aju motivi pejzaža, prirodnih ljepota, mora,

jepim fotografijama Ugljan i Pašman sada su

brodova, dalmatinske tradicije i baštine…

dvostruko povezani. I zato uime svih otočana

Riječju, kako ističu autorice, ”svaka fotografi-

želim zahvaliti autoricama i nadam se da

ja ima svoju priču…” i dio je osobnog viđenja

ćemo uskoro vidjeti nove radove, kazao je na

univerzalnih pojava i tema. A dio te priče sada je i zaokružena cjelina – prva zajednička izložba na kojoj su svoje radove odlučile pokazati otočanima, svojim sumještanima, obitelji, prijateljima, posjetiteljima te svim ljubiteljima fotografije. Izložba “Dalmacija iz mog oka” svojevrsna je nagrada i priznanje za Majin i Milenin trud i možda će biti motivacija i poticaj drugim samozatajnim otočnim umjetnicima da otkriju što ih inspirira i nadahnjuje.

73

N AŠI ŠKOLJI


otvaranju izložbe 18. kolovoza u POU Dom na žalu načelnik Općine Preko Jure Brižić. Milena Mašina rođena je u Zadru, gdje se školovala i radila. Odlaskom u mirovinu slobodno vrijeme pronalazi u fotografiji, a najviše je privlače morski otočni motivi i priobalje. Živi u Preku, udana je, majka je dvoje djece i baka dvoje unučadi. Maja Dešpoja rođena je u Zadru, gdje je živjela do 1988. godine, kada seli u Dobropoljanu na otok Pašman. Cijeli život voli fotografiju koja je ispunjava i čini zadovoljnom. Većinom fotografira na otocima Pašmanu, Ugljanu i primorskoj okolici. Udana je, majka je dvoje djece i baka troje unučadi. Obje su članice brojnih foto-grupa na društvenim mrežama te administratorice Facebook grupe ”Dalmacija u slici, pismi i besidi”, koju je osnovala Milena Mašina. U popratnom programu otvaranja nastupila je Ženska klapa Zikva s otoka Pašmana.

PROSIN AC 2 0 1 9

74


KU LT U RA I DRUŠT VO

Udruga Mozaik u Sušici otvorila malu izložbeno-prodajnu galeriju U Sušici, 50-ak metara od mjesne lučice, 18.

a u budućnosti planiramo održavati različite

srpnja otvorena je mala izložbeno-prodajna

radionice ili možda čak i tematske izložbe,

galerija Udruge Mozaik.

naglasila je na otvaranju, zapravo malom neformalnom druženju, Božica Kliman.

Iako je udruga pokrenuta prije nepunih

U galeriji se predstavljaju članice udruge:

godinu dana, rad Božice Kliman, osnivačice i

Đurđa Ferina, slike, Antonija Božičević, nakit,

predsjednice, poznat je i prepoznat već dulje

Tanja Rebac Perica, slike i oslikane kupe,

vrijeme zahvaljujući ponajprije mozaik-klu-

Branka Rebac Goja, slike i nakit od naplavi-

pama koje je u sklopu projekta “Svako misto

na, Paola Sorić Kucelin, platneni privjesci u

svoju klupu ima” izradila u Ugljanu, Mulina-

obliku morskih životinja punjeni lavandom,

ma, Malom Lukoranu, na Sestrunju, u Sušici,

Zdenka Borić, nakit, i Andrina Luić, foto-

Guduću i Čeprljandi.

grafije.

– Udruga Mozaik otvorena je svim kreativcima, ljudima koji se ili profesionalno ili amaterski bave nekim oblikom umjetnošću. Galerija je mjesto na kojemu mogu izlagati,

75

N AŠI ŠKOLJI


Nanine priče Svaku večer u zikvi je mologa zibala i nami priče pričala. Svuoj život je u priče slogala. Neke priče nismo razumili, jerbo smo još moli bili. Sa ka smo narijesli I ljudi postali, život kušali, svih smo se naninih prič sićali i svih razumili. Mercedes Ceda Barić

76


KU LT U RA I DRUŠT VO

“Portretišt Bažilije” dočarao pravi ljetni duh i šušur malih otočnih mjesta Ono što je prošle godine započelo kao

ru i njegovu vjernom psiću. Bažilije nastoji

malo ozbiljnija igra, ispipavanje vlastitih

održati mir i sklad, ali i zaraditi koji šolad na

mogućnosti, znanja i talenta, ovoga je ljeta

trgu maloga mjesta na malome otoku…

preraslo u pravu glumačku radionicu koja je 16. kolovoza pred prepunom dvoranom POU

– Kako to obično biva u životu, oko Bažilija

Dom na žalu iznjedrila i pravu kazališnu

se vrzmaju različiti likovi: domaći, turisti,

predstavu “Portretišt Bažilije i kolo njega”.

glazbenik, balerine, policajci… Ljeto vrvi

Na daskama koje život znače briljirali su i

raznim događajima i situacijama, ugod-

mladi glumci amateri i njihova mentorica,

nim i neugodnim, ali tu je naš Bažilije koji

ujedno i autorica teksta i redateljica Gabri-

sve dovodi u red… Djeca su iznijela odlične

jela Meštrović Maštruko, koja je iz svakoga

karaktere, ljudske i životinjske (pas i mačka),

izvukla ono nešto i ono najbolje što se krije u

i dočarala pravi malomišćanski duh koji je

nutrini.

blizak svim otocima i malim mjestima uz more, naročito ljeti, kad se miješaju domaći i

Dvadesetominutna satira “Portretišt Bažilije i

turisti, kazala je nakon premijere glumica za-

kolo njega” govori o dobrom i mudrom slika-

darskoga Kazališta lutaka (i ugljanska nevista) Gabrijela Meštrović Maštruko. Na radionici je bilo 19 polaznika, gotovo dvostruko više nego lani, djece iz Preka, Zadra, Zagreba, a još barem toliko nije se moglo upisati jer je broj bio ograničen i već su rezervirali mjesto za sljedeću godinu. – Uistinu je vladao velik interes i to jako puno govori o Preku kao mjestu s velikim glumačkim talentima, s multitalentiranom djecom. I zato, kao što sam već lani rekla,

77

N AŠI ŠKOLJI


Prečani, ne strahujte za najmlađe. Budite ponosni na njih i podržite njihovu kreativnost, ističe voditeljica radionice te na podršci i pomoći posebno zahvaljuje ravnateljici POU Dom na žalu Marini Marcelić, Luki Košti koji je osvijetlio i ozvučio predstavu te slastičarnici Čoko Roko koja je djecu nakon premijere počastila tortom. Malu glumačku radionicu suorganizirali su Općina Preko, TZO Preko i POU Dom na žalu, a sudjelovali su Franka Pavlović, Idora Banek, Jerko Hrabrov, Kiara Dunatov, Eva Markulin, Mia Sorić, Zlata Sorić, Dora Curiš, Neo Bandić, Mateo Košta, Niko Višić, Adrijan Mitrović, Filip Konfic, Petar Konfic, Nikola Konfic, Vesna Peranić, Petra Peranić, Mia Džaja i Una Urlić.

PROSIN AC 2 0 1 9

78


KU LT U RA I DRUŠT VO

I Guduće dobilo svoj unikatni selfie point – Klupu s pogledom! Kad me pitaju koja mi je klupa najdraža, uvi-

Imali smo i male korekcije na lijevoj bočnoj

jek kažem da mi se sve podjednako sviđaju,

strani jer moje umjetničko viđenje lignje

ali da svaka ima svoju priču. Ova u Guduću

nije odgovaralo stvarnom izgledu ribe koju

možda je posebnija od drugih upravo zbog

love ovdašnji ribari, ali i oko toga smo se bez

te priče. Kazala je 26. srpnja na otvaranju

problema dogovorili, dodala je kroz smijeh

mozaik-klupe u Guduću autorica Božica

Boška Kliman.

Boška Kliman te otkrila da se Klupa s pogledom, smještena tik uz more, radila najdulje i

Mozaik-klupa u Guduću, s koje se pruža pre-

doživjela najveće promjene od početne ideje

divan pogled prema Ižu, Ravi, Dugom otoku

do realizacije.

i Sestrunju, zasigurno će biti novi selfie point s kojega će u svijet odlaziti fotografije otoka

– Klupu smo počeli raditi lani potkraj rujna,

Ugljana, ustvrdio je načelnik Općine Preko

ali ubrzo su zaredali ružni dani i morali smo

Jure Brižić.

prekinuti. Ove zime statiku klupe opasno

79

je ugrozilo olujno jugo, ali uz trud, srčanost

-Ovo je sedma klupa koju nam je u sklopu

i veliku volju stanovnika Guduća spasili

projekta “Svako misto svoju klupu ima”

smo je i početkom ljeta posao priveli kraju.

darovala Božica Kliman. Još jedan prepoznat-

N AŠI ŠKOLJI


ljiv umjetnički rad na koji smo svi iznimno ponosni i na kojemu nam zavide drugi. S projektom idemo dalje i vjerujem da naša Boška već ima ideju za nove klupe, dodao je načelnik Brižić. Malu svečanost uveličala je i fešta na koju su došli stanovnici okolnih mjesta, a u znak zahvalnosti vrijedni Boškini pomagači iz Guduća darovali su autorici sliku Ingrid Švorinić. – Iako sam to već nekoliko puta rekla, još jednom moram naglasiti da poseban pečat svim klupama, pa tako i ovoj, daju upravo stanovnici svih mjesta u kojima sam radila. U Guduću me dočekala sjajna ekipa i ja im se još jednom zahvaljujem, napomenula je Božica Kliman.

PROSIN AC 2 0 1 9

80


KU LT U RA I DRUŠT VO

“Nerazrijeđeni” svijet žarkih boja Mirte Boban Izložbeni krug - Zadar, Ljubljana, New

vidjeti da su one daleko od renesanse, moj

York, Lavov - mlada zadarska slikarica Mirta

stil je više naiva, s debelim nanosima boje, sa

Boban zatvorila je ovoga ljeta u galeriji Doma

žarkim bojama. Na svojim slikama izražavam

na žalu u Preku.

sebe i nije mi potrebna ta renesansna ideja. Ovo su fragmenti mene koje javno izlažem,

Na izložbi naslovljenoj “Nerazrijeđena” pred-

kazala je autorica na otvaranju izložbe 1.

stavila se slikama u tehnici akrila na platnu,

kolovoza u Domu na žalu.

grafikama, radovima od vune, instalacijama, nakitom, a za ta recentna ostvarenja, prema

Mirta Boban rođena je u Zadru 1992. godine,

vlastitim riječima, inspirirala ju je rene-

magistrirala je slikarstvo na Arthouse u Lju-

sansa, razdoblje u kojemu se smatralo da

bljani, imala je više skupnih i nekoliko samo-

kreativnost proizlazi jedino iz talenta koji se

stalnih izložaba u Hrvatskoj, Ukrajini, SAD-u

rodio u osobi, u određenom pojedincu.

i Sloveniji. Sudjeluje u likovnim kolonijama i radionicama i članica je Udruge likovnih

– Ljudi su mislili da kreativnost nije dostup-

umjetnika Zadar. U programu otvorenja nas-

na svima. Ta ideja širila se do našega doba,

tupio je gitaristički duo RubiRoja – Martina i

neki još uvijek vjeruju u to da je kreativnost

Matea Škvorčević.

nešto neuhvatljivo. A danas ima toliko kreativnosti i slobode izražaja i meni je neshvatljivo da još uvijek prevladava takvo mišljenje. Samo s jednog poteza moje slike možete

81

N AŠI ŠKOLJI


“Svitlo hrvatskoga križa” Lukoranca Zlatka Franića zasjalo na novoj izložbi U povodu obilježavanja Dana sjećanja na

autor daje novu dimenziju pretvarajući ih

žrtve Vukovara i Škabrnje, u Klasičnoj gim-

u svjetlosne instalacije u službi mira. Kako

naziji Ivana Pavla II. u Zadru 15. studenoga

je izjavio za Radio Zadar, izložba je nasta-

otvorena je izložba branitelja i umjetnika,

la kao odgovor na krađu svijećnjaka koji je

Lukoranca Zlatka Franića, “Svitlo hrvatsko-

otuđen iz crkve sv. Frane na Podpragu podno

ga križa”. Izložene su umjetničke instalacije,

Tulovih greda na Velebitu, ispred spomen-

skulpture, koje Franić izrađuje od čahura

ploče.

topovskih granata iz Domovinskog rata. Čahurama, koje su simbol rata i stradavanja,

– Odmah sam za crkvu napravio novi svijećnjak, za izradu replike trebalo je dvadesetak dana, a tada sam dobio ideju i da napravim izložbu. Za prvu postavu 2011. godine napravio sam 20 radova, a danas su ovdje 33, dodao je. Na čahurama je izrezbario sakralne motive križa, Gospinog lika, Raspetoga, motive hrvatskoga pletera, crkve, lađe, cvijeta… Izložba je dosad predstavljena u mnogim dijelovima Hrvatske, a u Galeriji MORH-a u Zagrebu paljenjem svjetla u instalacijama za sve poginule hrvatske branitelje otvorio ju je general Mirko Šundov, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH. Na otvorenju u Zadru bio je i zadarski nadbiskup mons. Želimir Puljić, a izložba se mogla razgledati do 22. studenoga. Autor izložbe Zlatko Franić rođen je 29. listopada 1958. u Zadru. Bio je aktivan sudionik Domovinskog rata od 1991. do 1995. godine, a 2003. godine umirovljen je u činu časničkog namjesnika. Zbog doprinosa u obrani domovine odlikovan je Redom Hrvatskog pletera, medaljama Oluja i Ljeto 95 te Spomenicom Domovinskog rata i Spomenicom Domovinske zahvalnosti. Fotografije Radio Zadar i MORH

PROSIN AC 2 0 1 9

82


KU LT U RA I DRUŠT VO

Priča o priješkim lavandijerama i gajeti Cicibeli na festivalu Dani u Vali Izložba “Tragom male drvene brodogradnje”

Cronaves iz Splita uz pokroviteljstvo preds-

o brodograditeljskim znanjima i umijeću

jednice RH Kolinde Grabar Kitarović te TZG

koji su potrebni da se izradi drveni brod bila

Stari Grad i gradske uprave Staroga Grada

je dio službenog programa 3. međunarod-

– U starograjski zaljev uplovilo je 50-ak

nog festivala Dani u Vali koji se u u Starome

starih drvenih brodova s cijelog Jadrana te iz

Gradu na otoku Hvaru održao od 11. do 15.

Slovenije i Crne Gore, sa 250 članova posada,

rujna.

a u festivalskim programima bilo je oko 200 sudionika. Počasni gosti bili su Koordinacija

Putujuću izložbu, koja je u svibnju pred-

udruga Kvarnera i Istre i Kalafatska radionica

stavljala Hrvatsku na europskom festivalu

Bokovac iz Bara u Crnoj Gori, a posebni gosti

maritimne baštine Tjedan zaljeva Morbi-

savski lađari iz Općine Rugvica iz Posavine.

han u Francuskoj, osmislile su ravnateljica Muzeja betinske drvene brodogradnje Kate

Festival je u Stari Grad privukao i brojne

Šikić Čubrić i ravnateljica Muzeja Općine

turiste koji su sa zanimanjem promatrali

Jelsa Marija Plenković kao nastavak dobre

veslačke regate i revijalna jedrenja starih

suradnje dvaju muzeja i Udruge Lantina iz

drvenih brodova, borbu Omiških gusara,

Vrboske, a prošle zime projektu se s pričama

brojne radionice, izložbe, gastronomske

o lavandijerama, gajeti Cicibeli i brodarstvu

prezentacije otočnih delicija…

otoka Ugljana priključio i POU Dom na žalu iz Preka. Kako je na otvorenju u starograjskoj

Dane u Vali posjetilo je i deset novinara

Čitovnici kazala Marija Plenković, izložba je

specijaliziranih za turizam, nautiku i gas-

koncipirana tako da posjetitelj iz nje može

tronomiju iz Francuske, Italije, Slovenije,

naučiti više o malim drvenim brodovima koji

Austrije, Njemačke, Rusije i Mađarske, a o

su stoljećima bili hranitelji otočnog i pri-

povezanosti maritimne baštine, nautike i tu-

obalnog stanovništva Dalmacije.

rizma bilo će riječi i na dva okrugla stola, kazao je Plamenko Bavčević, predsjednik Udru-

83

Treći međunarodni festival mora, pomorstva

ge Cronaves, te najavio da će na sljedećem

i maritimne baštine Dani u Vali organizirala

festivalu Dani u Vali 2021. godine počasni

je Udruga za promicanje maritimne baštine

gost vjerojatno biti Republika Francuska.

N AŠI ŠKOLJI


U Ugljanu, Preku i Kalima snimljen spot za pjesmu “Zbogom ljubavi moja” U Ugljanu, Preku i Kalima 22. rujna sniml-

i tekstopisac Oliver Telac, koji je pjesmu

jen je videospot za pjesmu “Zbogom ljubavi

“Zbogom ljubavi moja” snimio početkom

moja” koju izvode Katarina Blaslov iz Kali i

ožujka.

muška klapa Fundamenat. Pjesmu “Zbogom ljubavi moja” skladao je Pod redateljskom palicom autora glazbe i

Oliver Telac, aranžer je Renato Babić, koji je

teksta Olivera Telca, spot su snimili dugo-

odsvirao gitare i mandoline, violinu je svirao

godišnji suradnici CMC TV-a Ivan Grancarić

Zdravko Pleše, kontrabas Marijo Salopek, a

i Marin Gospić.

mix i produkciju potpisuje Ivan Grancarić, koji će ujedno biti i producent video-spota.

-U priči o nesretnoj ljubavi koja nas vraća u rane pedesete godine prošloga stoljeća, a

Videospot je 12. listopada premijerno prika-

zbila se na našem otoku, sudjelovalo je 30-

zan u kinodvorani u Kalima, a od 15. listopa-

ak statista. Uz pjevačicu Katarinu Blaslov, u

da dostupan je i na YouTubeu.

glavnim su ulogama Rozana Dražić, Domagoj Bašić i Ivona Grgurev. Inscenirali smo jedan pir, a sve se događa na autentičnim lokacijama, u klaustru Samostana sv. Jeronima u Ugljanu, na Brižićevom dvoru u Preku i ispred crkve sv. Lovre u Kalima. Ovim putem želim zahvaliti svima koji su sudjelovali u snimanju spota, pokroviteljima – općinama Preko i Kali i TZO Kali, a na gostoprimstvu posebno sestrama Družbe Kćeri Milosrđa u Samostanu sv. Jeronima u Ugljanu, kaže poznati sutomiški skladatelj

PROSIN AC 2 0 1 9

84


KU LT U RA I DRUŠT VO

Lukoran: Rančićevo glumo postalo pretijesno za sve ljubitelje pjesama Klape Munita Lanjski koncert u Lukoranu dogodio se na

zajednica Općine Preko potaknula održa-

inicijativu Klape Munita, odnosno njena

vanje novog koncerta sa željom da preraste

člana Hrvoja Rančića, čime je ostvario veliku

u tradicionalni sezonski događaj. I zaista,

želju da klapa zapjeva u rodnome mjestu

novi koncert koji se održao 14. srpnja, bio je

njegova oca, i to baš u predjelu Rančićevi, na

još uspješniji od lanjskoga! Uz veliku po-

jednoj od najljepših “pozornica”, slikovitom

moć mještana, opet se glumo pretvorilo u

glumu, gdje se nekad vršilo žito, a danas je

prvorazrednu pozornicu za mali, intimni

vidikovac s kojeg puca pogled na cijeli Luko-

koncert, primjeren za vrstu glazbe koju izvo-

ran i Zadarski kanal.

di Klapa Munita, komentirao je Ivan Košta, direktor TZO Preko.

– Prvi koncert bio je vrlo uspješan, dobio je izvrsne reakcije mještana, pa je Turistička

Popularna zadarska klapa na početku se publici predstavila sa svojim “omiškim” repertoarom, a capella pjesmama koje čine srž njihova glazbenog djelovanja, a zatim su uz diskretnu pratnju gitare gotovo dva sata pjevali najljepše i najpoznatije dalmatinske melodije, svima tako dobro poznate, ali ovoga puta obrađene u klapskom višeglasju. – Lukoranska publika nije štedjela ni dlanove ni glasnice, gotovo bi se moglo reći da su se pretvorili u jedan veliki zbor koji je zdušno pjevao s Munitom od početka do kraja. Nekoliko svojih pjesama na čakavici pročitala je i Desa Pestić, predsjednica KUD-a Sv. Ante, a jedna je posvećena upravo lukoranskom glumu. Velik doprinos takvom ugođaju dao je i Miroslav Milić, koji se pobrinuo za izvrstan razglas, primjeren prostoru i klapskom pjevanju, dodaje Košta. Nakon koncerta, druženje uz prigodni domjenak, produžilo se do dugo u noć. Glumo polako postaje pretijesno za sve brojniju publiku Klape Munita koja stiže s cijelog Ugljana, susjednog Pašmana, ali i iz Zadra. Fotografije Luciana Šuran

85

N AŠI ŠKOLJI


Na škrili Kako je lipo nojti škrilu noku ćemo sesti, okrenuti se kolo sebe, i ne dati se smesti. Uživati na žarkome suncu, meštrolu ča puše, u maretici na žolu, groni bora, ka se njiše, Vidin gušćericu, molu, ča je isto na škrilu došla, vode, ismanun, da uživo i, tote, svoj mir našla. Bus je suhe trove zagrli moju škrilu kako mati dite svoje ka ga drži u krilu. Slušun muklu tišinu ča će mi ona dati, oće li sriće biti jope na škrili uživati Desa Pestić

86


KU LT U RA I DRUŠT VO

MLJUF festival: Udruga Điran duhovito dočarala začetke turizma „u našemu mistu“ U sklopu MLJUF festivala – Mulinskog ljet-

su također vješto dočarale vrijeme radnje.

nog unplugged festivala, koji organizira Saša

Prema riječima Ingrid Vukić, predsjednice

Boman Višić, vlasnica Ateliera Blutorium, 4.

Udruge Điran, zbog velikog interesa publike

kolovoza Udruga Điran premjerno je izvela

predstavu „Jednoga leta 60-ih godin prošloga

predstavu „Jednoga leta 60-ih godin prošloga

stoljeća u našemu mistu“ planiraju ponovno

stoljeća u našemu mistu“.

izvesti u Ugljanu.

Riječ je o još jednom projektu koji u pot-

Program ovogodišnjeg, drugog po redu ML-

punosti kao glumci potpisuju članovi Udruge

JUF-a, poremetili su 2. kolovoza grmljavinska

Điran, a autorica teksta i redateljica komedije

oluja i velika nevera, zbog čega nije održan

je Jagoda Amulić, također članica udruge.

planirani koncert Ansambla Illyrica.

Priča nas vraća u rane šezdesete godine

87

prošloga stoljeća, u začetke turizma na

-S jedne strane žalim, s druge hvalim, jer se

našemu otoku. Pitak i duhovit tekst prate od-

koncert spontano ipak održao u mojoj kući,

lična gluma te koreografija i scenografija koje

u dnevnom boravku, u jednoj predivnoj

N AŠI ŠKOLJI


intimnoj atmosferi, pred malobrojnom publikom, ljudima koji su se pokisli sklonili od nevremena. Treća večer MLJUF-a, najavljena kao “Mulinjavanje jednog glumca 2“, bila je još jedno veliko i predivno iznenađenje jer sam tek prije predstave shvatila da će to biti zapravo “Mulinjavanje dvaju glumaca“! Davoru Svedružiću, koji je postao „naš, mulinski glumac“, pridružio se Hrvoje Klobučar, široj javnosti dobro poznat glumac iz mnogih kazališnih predstava i serija. Spretno ukomponiranim isječcima iz predstava dobili smo na dar sat vremena smijeha i intelektualne gimnastike, komentirala je idejna začetnica MLJUF-a i vlasnica Ateliera Blutorium Saša Boman Višić.

PROSIN AC 2 0 1 9

88


KU LT U RA I DRUŠT VO

Intenzitet plemenitih emocija pretočen na 70-ak slikarskih platna „Ritam linija“ izložba je radova umjetnice

sadašnjem, pritom prateći intenzitet plemen-

Vjere Stanin iz Zadra, ujedno je i točka na

itih emocija, sreće ili, pak, sjete za prošlim

aktivno slikanje, i to nakon 30-godišnjeg

danima. U stvaranju i slikanju umjetnina

rada sročenog 77. put po redu u samostalnu

traga za temeljima djetinjstva na modrom

izložbu.

moru, u sjeni masline, hraniteljice otoka, koja hrani, liječi, grije i čuva. Neke slike čov-

Kazala je 15. srpnja na otvaranju izložbe

jeka prate čitav život a da ni sami ne znamo

“Ritam linija” u POU Dom na žalu Jasna

otkuda su tako samo „naše“ , ispod vjeđa nam

Marcelić te naglasila kako umjetnost, kao

se smiješe, treptaju, a mi ih pamtimo tako

i filozofija, potječe iz čuđenja čovjeka, a iz

vjerno, a one znaju pronaći put do svjetla

potrebe da se umjetnost misli, promišlja i

dana – do platna, kao i na ovoj likovnoj izlož-

spoznaje.

bi „Ritam linija“, noseći kist u ruku umjetnika, ustvrdila je Marcelić.

– Dramskom kompozicijom Vjera Stanin

89

slika arabeske, duhovnošću spajajući top-

Vjera Stanin, iako rođena Zadranka, posljed-

lo-hladne kolore slijedeći svoju misao o

njih godina živi i stvara u Poljani na otoku

umjetnosti, o životu, o vremenu prošlom i

Ugljanu, a slikanjem se intenzivno bavi od

N AŠI ŠKOLJI


1990. godine, od kada i priređuje izložbe.

Marcelić iz Preka. Tema fotografija su odrazi

U svom kreativnom stvaranju koristi ra-

na moru, zrcaljenje boja i oblika na površini

zličite tehnike, ulje na platnu, ulje na papiru,

mora. Jasna Marcelić niz godina bavi se foto-

nepečeni emajl na papiru, suhi pastel, bavi

grafijom, najprije kao novinarka u Slobodnoj

se modeliranjem i oblikovanjem keramike, a

Dalmaciji i drugim listovima, a kasnije kao

posebno voli crtati tušem.

fotograf amater fotografirajući svitanja dana i more. Svoje radove predstavila je na jednoj

Dosad je izlagala na 76 samostalnih izložaba,

samostalnoj izložbi i više zajedničkih kao

u Zadru, Zagrebu, Karlovcu, Šibeniku, Spli-

članica Foto-kluba Kornat iz Kukljice.

tu, Malom Lošinju, Pagu, Otočcu, Kalima,

U popratnom programu nastupio je KUD Sv.

Opatiji, Samoboru, Ižu, Rabu, Rijeci, Tučepi-

Mihovil iz Poljane.

ma i Rainecku (Švicarska). Sudjelovala je na mnogim dobrotvornim umjetničkim javnim aukcijama te pritom darovala oko 800 slika. Izložbu, na kojoj se Vjera Stanin predstavila na više od 70 slikarskih platna, otvorio je načelnik Općine Preko Jure Brižić čestitajući autorici na upornosti i golemom trudu koji ulaže u umjetničko stvaranje s obzirom na zdravstvene probleme s kojima je suočena proteklih godina. Kao gošća na izložbi “Ritam linija” nekoliko fotografija na platnu predstavila je Jasna

PROSIN AC 2 0 1 9

90


KU LT U RA I DRUŠT VO

OTOČKA BESIDA: Još jedno veliko hvala Senku Soriću! Humoreske, igrokazi, poezija i proza iz pera

rodnom Preku, tradiciji i otočnoj ženi, majki

pokojnog Senka Sorića bili su tema ovo-

i mučenici koja je nosila najveći teret otočne

godišnje, 14. po redu Otočke beside, koju

patnje, trajno obilježili više od pola stoljeća

je 14. kolovoza u Jardinu obitelji Mašina u

kulturnoga i društvenog života otoka Ugljana.

Preku organizirala Udruga žena Luzor. Male glumačke bravure na prepunoj pozornU programu koji je osmislila dramska

ici nadahnuto su izvele članice Udruge žena

umjetnica Milena Dundov još jednom smo

Luzor, Matia i Roko Pažanin, Josip Mašina,

se prisjetili i zahvalili našemu Senku, čiji

Frano Markulin, Davor Stipanov i Katarina

su talent, smisao za humor, ljubav prema

Grbas, a u glazbenom dijelu nastupili su Dječja klapa Baliniera, Ženska klapa Lavandiere iz KUD-a Preko i članice Udruge žena Luzor koje vodi prof. Marta Dević. Senkovu crticu “Žena s kablun” iz knjige „Miz život“ pročitala je Milena Dundov, a program je vodila Vivijana Melada.

91

N AŠI ŠKOLJI


PROSIN AC 2 0 1 9

92


KU LT U RA I DRUŠT VO

Prerađena, suha ili svježa, smokva je bila i ostala bodulska kraljica voća! U sklopu Festivala smokava, koji već 12 godi-

kozmetičke preparate, sireve, motar, šparoge,

na uz potporu Zadarske županije organizira

brojne autohtone otočne proizvode od zabo-

OPG Damjanić-Babac iz Poljica, na Mulu

rava su otrgnuli i predstavili OPG Dubravka

u Preku 31. kolovoza održana je “Ugljanska

Čmelić, OPG Mate Oblak, OPG Ante Grdaš

smokvarica”.

OPG Stjepan Smoljan, OPG Estera i Silvana Šoša, OPG Filip Simičić, Obrt Lanđin, Udruga žena Luzor te slastičarnice Čoko Roko i Plavi Jadran. Autorske stihove o zabranjenom voću govorila je zadarska glumica Gabrijela Meštrović Maštruko. “Ugljansku smokvaricu” organizirali su LAG Mareta, POU Dom na žalu i TZO Preko, a pokrovitelj manifestacije bila je Zadarska županija.

Osam otočnih OPG-ova i obrta, nositelja oznake Hrvatski otočni proizvod, te preške slastičarnice Čoko Roko i Plavi Jadran, predstavili su turistima i domaćim posjetiteljima 20-ak proizvoda od “rajskog voća Mediterana”, koje je, kako je naglasio agronom Ljubomir Perčić, othranilo generacije dalmatinskih obitelji. Kolače od svježih i suhih smokava, rakije, likere, čajeve, džemove, marmelade…, ali i

93

N AŠI ŠKOLJI


Smiraj U tihu valu Uplovio je brod Svud mirno je more I sunčan je svod U trenutku ovom svečanom Prilazim Ti pjesmom, zahvalom Čezne Tobom srce moje Predajem Ti sve uspomene U sjeni bora s mirisom smilja Satkat ću postelju meku Daj mi u ljubavi Tvojoj usnut Sa sjajem zvijezda u oku Rosanda Ivin Smud

S VI BA N J 2 0 1 9 .

94


KU LT U RA I DRUŠT VO

“Korakom tihim” Prečani se prisjetili svojih klapa i Mira Sorića Treću po redu Večer uspomena, koja se 4.

tov, predsjednica KUD-a Preko. U jednosat-

listopada, uoči Luzarice, održala u POU Dom

nom programu autorica je dala svojevrsni

na žalu, KUD Preko posvetio je klapskom

pregled razvoja klapske pjesme u Preku. Kao

pjevanju, a posebno Miru Soriću, jednom od

izvor informacija poslužila je knjiga “Preko,

prvih utemeljitelja organiziranoga klapskog

glazbena baština” profesora glazbe Iva Nižića,

pjevanja u Preku.

u kojoj je zabilježeno:

Programom naslovljenom “Korakom tihim”,

Poslije Drugog svjetskog rata sve se više

prema pjesmi Mira Sorića, autorica scenarija

osjeća utjecaj dalmatinske tradicionalne klap-

Vesna Dunatov ispisala je još jednu zahvalu

ske pjesme koja ubrzo biva prihvaćena kao

“našemu Miru koji nas je ove godine zauvijek

trajna baština Preka.

napustio”. Organiziranog klapskoga pjevanja još nema, – Hvala mu za sve ono što je kao glazbe-

no vrsni pjevači koji su običavali spontano

nik, sportski pedagog, kulturni djelatnik i

zapjevati, bili su članovi Zbora sv. Cecilije,

odgajatelj brojnih mladih naraštaja učinio

pogotovo u vrijeme kada je gost dirigent bio

za Preko. Hvala i klapama, Preko, Školjić i

o. Mijo Tomašinec (1915. – 1989.) i sam izvr-

Lavandiere, koje su od 50-ih godina prošlog

stan tenor i glazbenik, koji bi „ad hoc“ stvorio

stoljeća obilježile kulturni i društveni život

klapu koja bi zapjevala četveroglasno profin-

Preka, njegovale tradicionalni glazbeni izričaj

jenom interpretacijom, sasvim tiho.

i predstavljale naš otok u drugim dijelovima

95

Dalmacije te ostavile bogato nasljeđe današn-

Organizirano klapsko pjevanje započinje

jim generacijama, istaknula je Vesna Duna-

50-ih godina prošloga stoljeća pod vodstvom

N AŠI ŠKOLJI


Mira Sorića. Miro je ujedno bio predsjednik Sportskog društva Galeb i nastavnik fizičke kulture u Preku. Pod njegovim vodstvom u Preku su djelovale dvije klape: Klapa Školjić i Klapa Preko. Pjevali su uglavnom uz instrumentalnu pratnju (gitara i mandolina), a ponekad i „a cappella“. Nastupali su u Preku, Zadru i Omišu. Miro Sorić autor je popularnih klapskih pjesama koje se rado pjevaju na zadarskom području. To su pjesme: “Dojdi na Školjić”, “Pod prozorom”, “Dojdeš li, draga, u Preko” i “Zadre grade”. U jednosatnom programu nastupili su Ženska klapa Lavandiere, Dječja klapa Baliniera, Luzarice, pjevačka skupina Udruge žena Luzor, skupina pjevača iz Preka – Davor Stipanov, Anđelo Miloš, Ljubo Markulin, Mladen Dorkin Mići, Mirko Dunatov i Ante Pletikosić te kao posebni gosti Basket klapa otoka Ugljana. Pjesme Roberta Bacalje, “Kumpori pivoči” i “Školjori”, kazivale su Matia Pažanin i Karmen Gregov, a Lidija Lončar pročitala je zapis Zlate Nižić o druženju klape Priješke lavandiere. Program je vodila Vivijan Melada.

PROSIN AC 2 0 1 9

96


KU LT U RA I DRUŠT VO

Otočna svakodnevica u službi međunarodne promocije Hrvatske Nakon Rima, Zadra i Zagreba, izložba “Veni,

kulture te vanjskih i europskih poslova, obil-

vidi Croatia” Vite Hordova stigla je 1. srpnja

ježili smo petu godišnjicu ulaska Hrvatske u

u Preko, odakle je, na neki način, i krenula,

Europsku uniju.

jer je u mjestu obiteljskih korijena mladoga fotografa nastala većina od 22 fotografije.

Poslije Preka, fotografije će putovati “preko

Projekt “Veni, vidi Croatia” predstavlja hr-

bare”, najavljuje nagrađivani Vito Hordov,

vatsku prirodnu i kulturnu baštinu i identitet

inače student filmskog i fotografskog oblik-

Hrvata kroz niz fotografija na kojima je

ovanja na Veleučilištu Vern u Zagrebu, a u

dočarana tradicija Dalmacije i Hrvatskoga

budućnosti, ako mu se želje i snovi ispune,

zagorja.

u što ne sumnjamo, direktor fotografije u nekom visokobudžetnom filmu.

-Nastojao sam prikazati i povezati modern-

97

izirane zagorske narodne nošnje i nekadašn-

Sljedećih godinu dana, kaže, vezan je uz

ju dalmatinsku, otočnu svakodnevicu. Fo-

promociju izložbe “Veni, vidi Croatia”, ali već

tografije su snimljene u Preku te u Gornjoj i

sada naveliko razmišlja o novom projektu u

Donjoj Stubici u okolici Zagreba, a izložbom,

kojemu će se spojiti fotografija, ples i arhitek-

koju su podržali Kulturni klub i ministarstva

tura, a sve u povodu početka predsjedanja

N AŠI ŠKOLJI


Hrvatske Vijećem Europske unije. Vito Hordov rođen je u Zadru 8. studenoga 1997. Radio je kao fotoreporter u svom rodnom gradu, nakon čega je započeo studij filmskog i fotografskog oblikovanja u Zagrebu. Godine 2014. dobio je nagradu za najboljeg mladog fotografa Hrvatske, kao i nagrade za najbolje fotografije prirodne i kulturne baštine. Od listopada 2016. godine Vito Hordov radi za vodeći hrvatski filmski portal filmovi.hr

PROSIN AC 2 0 1 9

98


KU LT U RA I DRUŠT VO

„Večer na Lazaretu“ predstavila poeziju Aleksandra Ace Valčića Izvorno posvećena uspomeni na Antu Tonija

i rodnome Ošljaku. Proživljenu mladost te

Valčića, nedavno preminuloga ošljačkog

život na otoku i sve što je tada sa sobom no-

pjesnika, 20. srpnja na Ošljaku je održana

sio, okuse i boje, životne slike ljudi, rodbine

treća po redu „Večer na Lazaretu“ na kojoj se

i samog Ošljaka – pretočio je u poeziju, kako

prvi put javnosti predstavio još jedan ošljački

i sam kaže, na “domorođenom jeziku”, te u

pjesnik – Aleksandar Aco Valčić.

svojim tekstovima svjedoči o vremenu koje je davno iza nas.

Rođen je 1938 godine, živi u Americi, gdje je odradio svoj radni vijek, a poezijom koju

O djelima Aleksandra Valčića govorio je prof.

još uvijek piše, vraća se iznova svome domu

dr. Robert Bacalja, koji se u nekoliko rečenica osvrnuo na poeziju iz zbirke pjesama Aleksandra Valčića „Cviće muoga školja“. Tekstove je u tri ciklusa govorila dramska umjetnica Milena Dundov. U programu “Večeri na Lazaretu” gostovala je i Dječja klapa Baliniera“, svoje stihove iz zbirke „Kamena zikva“govorio je čakavski pjesnik Vojko Svorcina iz Čeprljande, a od ranije poznate pjesme „Koćeta“ i „Tovor“ još su jednom pobrale velike simpatije i pljesak. Od prvog izdanja “Večeri na Lazaretu” nastupa i mlada ošljačka gitaristica Julija Ilijaš, koja je ovoga puta svirala „Etidu“ Fernanda Sora, a na kraju je gitarist Mihovil Valčić izveo skladbu H.V. Lobosa – „Preludij br.1 u E molu“. Pokrovitelji „Večer na Lazaretu“ su Općina Preko i Turistička zajednica Općine Preko.

99

N AŠI ŠKOLJI


Niti vremenske neprilike nisu omele održavanje 29. Večeri na Brižićevin dvuoru U petak, 2. kolovoza u Preku je održana

Iz Preka, a humoresku Joje Ricova “Sulac Pri’

dvadeset i deveta kulturna manifestacija

Zdravumariju” dramska umjetnica Milena

Večer na Brižićevin dvuoru.

Dundov. U glazbenom dijelu nastupili su

Zbog vremenskih (ne)prilika pjesnike, pje-

odlični Basbaritenori iz Beča, vokalni sastav

vače i glumce ovog puta nije ugostio Brižićev

u kojem nastupaju Gradišćanski Hrvati te

dvuor, već je program prebačen u prostor

Udruga žena Luzor iz Preka. Program su vrlo

Pučkog otvorenog učilišta Dom na žalu. Ipak,

profesionalno i uz dosta zanimljivih dodat-

to nije omelo sve nazočne koji su bili i više

nih podataka koji su bili korisni gledateljima,

nego zadovoljni predstavljenim programom.

vodili Jelena Rušev i Robert Bacalja.

U programu naslovljenom “Ptići i slavu-

PROSIN AC 2 0 1 9

ji”, sudjelovali su Ewald Höld, Ana Šoretić,

Organizatori 29. Večeri u Brižićevin dvuoru

Petar Tyran, Dorotea Zeichmann Lipković

i ove godine bili su su Matica hrvatska Preko,

(Gradišćanke i Gradišćanci), Ivica Matešić

Društvo hrvatskih književnika – ogranak u

Jeremija (Zadar), Ante Sikirić (Bibinje). Hu-

Zadru, Hrvatski centar Beč i KUD Preko, a

moresku Senka Sorića “Na Dvuoru”, u režiji

sponzori Zadarska županija, Općina Preko i

Milene Dundov, izveli su Udruga žena Luzor

Turistička zajednica Općine Preko.

100


Ćutin jesen

Bačve, karateli moču se u muoru. Zadnje smokve na grilima sušu. Gruozje slatko Vridne ruke beru, samo Bože ne šalji nevijeru. Meštrola sve manje, niki drugi vitri pušu. Dica grijedu u skulu, Fureštov višje ni Prozne su tuvjerne na mulu. Joz zamuko, samo galebi po njemu šijeću. Oseke i plime žolu umivaju lice pošle su ća i lastavice. Ćutin Jesen po vonju, po buoji, i onuoj lipoj friškeci ča me lako osvoji.

Sonja Kačan

101


Di si Sa ka te ni Ostala san soma, Puta višje ni Po kin san Žvjelto hodila Do tvuoga doma. Stepliti dušu Na kominu tvoje Ljubavi Rasprtiti velo brime Ča ga život nome stavi. Kuder da puojden Di da te nojden majo? Komin je srušen A meni je joko zima. Brime pretišće Ne gren više puten žvjelto. Svuder te išćen A tebe ni.

Sonja Kačan

102


KU LT U RA I DRUŠT VO

KOLIČINA KIŠE IZMJERENA U LUKORANU U 2019. GODINI

Zbog nedostatka kiše ovogodišnji urod maslina oko 70 posto manji od lanjskog Na izmaku je još jedna godina. Bliži se

11. rujna 2017.), a nerijetko oduzima i ljudske

kraj 2019. pa treba zbrajati podatke i pisati

živote. S druge strane, dogodi se da dulje vri-

izvješća o pojavama koji se prate tijekom

jeme padne mala ili nikakva količina, što se

godine. Riječju, stvoriti statistiku!

naravno odrazi u prvom redu na biljne vrste.

Dakle, napisati podatke o pojavi koja se pro-

Pa krenimo s brojkama, odnosno podacima.

matra i bilježi kako bismo mogli analizirati,

U prvom stupcu donje tablice, zabilježena je

uspoređivati i povezivati s posljedicama

količina kiše po mjesecima u tekućoj godini.

nastalim zbog neke pojavnosti. Zbog toga od

Naravno, bez prosinca, jer do 1. prosinca čla-

2008. godine pratim i bilježim količinu kiše

nak moram predati za objavljivanje u Našim

koja je pala u Lukoranu na Zmorcu i njen

školjima. U drugome je izračunati prosjek

imao 500 kg maslina i dobio 100 litara ulja, a ove godine od 200 kg samo 22 litre. Prema tome, lani su u Lukoranu od 2008. do 2018. (11 godina). po kvintalu „plaćale“ 20 litara, a ove samo 11, što se nikada nije dogodilo u mojoj obitelji i dvije Dok ulja su umožemo trećempripisati stupcu„prljavoj podacikiod generacije prije mene. Mislim da lanjsku ekstremnu količinu ši“ početka koja je padala 21. travnja 2018. godine, kada su usam jugoistočnoj struji zraka iz sjeverne Afrike kišni oblacipostaji Prije početka pisanja članka razmišljao mjerenja u Zadru na meteorološkoj donijeli veliku količinu prirodnog mineralnog gnojiva - fosfata. Znamo da Petrokemija iz Kutine kako iz zahvalnosti nazvati kišu, pa mi u na Puntamici od 1961. do 2018. godine, koje upravo iz Sfaksa u Tunisu preko Šibenika uvozi taj mineral – osnovnu sirovinu za izradu umjetnih jednom trenutku padne na um da je KIŠA sam dobio od gospodina Zorana gnojiva. Prema tome, maslina je preko žila i krošnje (lišća, grana i stupa) iz prirode dobila velikuVakule. količinu gnojiva. – PUKU ZEMALJSKOM. I ne DAR NEBESKI utjecaj na maslinarstvo.

samo ljudima, nego i životinjskim i biljnim tablice je ulje vidljivo da će 2019. Znamo da kakvoća i kolikoća ne idu skupa. To potvrđujeIz ovogodišnje izvanrednog okusa ostati i mirisazabil-

koji se ne uspoređivati ni sane čim, a najmanje travom, artićocima, bagremom, i tko vrstama namože Zemlji. Međutim, pada uvijeks pokošenom ježena kao ispodprosječna godina sa 673 zna kojekakvimi pravodobno. biljkama. A nekiUdan čujemvrijeme na radiju u „Emisiji za selo daje jedna ravnomjerno kratko litre kiše (bezi poljoprivredu“ prosinca) koja pala u 58

maslinarka iz naše rubne regije kaže da njihova ekstra djevičanska ulja mirišu i po eteričnim biljkama dana, od kojih 16 samo u studenome sa 221 zasađenim u maslinicima. Dakle, „prodaje rog za svijeću“, jer da je to istina, naša otočna ulja mogli bujicu ruši se Međutim, količina kiše od 460 litara bismokoja proliti, jer materijalna bi ulje mirisalodobra na bor,(sjetimo crniku, planiku ilitrom. drugu makiju koja sve više „okupira“ maslinike. može pasti velika količina kiše, pa izazove

KOLIČINA KIŠE IZMJERENA U LUKORANU-ZMORAC OD 2008. DO 2019. GODINE

103

Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac

2008. 83 5 93 68 54 53 13 13 7 38 127 129

2009. 213 113 63 85 21 86 14 23 68 160 164 145

2010. 198 152 62 50 93 23 38 45 113 37 189 131

2011. 28 5 32 29 24 56 47 0 18 156 46 124

2012. 10 0 0 116 42 21 11 2 113 170 142 176

2013. 152 90 148 76 165 63 3 62 162 126 199 14

2014. 107 257 62 91 30 48 306 51 325 13 188 229

2015. 62 123 29 21 101 13 7 34 55 233 61 0

2016. 93 124 79 40 133 37 0 65 133 75 177 0

2017. 63 97 43 39 27 17 5 0 365 45 126 51

Ukupno

683

1155

1131

565

803

1260

1707

739

956

878

2018. 58 93 102 12 81 53 14 54 18 41 101 53 680

2019. 90 2 18 61 100 1 28 10 85 65 213 ? 673 + ?

Promatrajući gornju tablicu količine kiše, koja je pala od 2008. do 2019. godine (bez prosinca ove godine) uočljivo je nekoliko zanimljivih podataka, pa ću navesti neke. Kao prvo, najmanja količina kiše koja je pala 2011. godine (565), tri puta je manja od najveće koju sam zabilježio 2014. godine (1707)). Dakle, razlika je nevjerojatnih 1142 litre. Drugo, zanimljivo je da u dva mjeseca zaredom - veljači i ožujku 2012. godine nije pala ni kap kiše, kao ni u dva uzastopna prosinca – 2015. i 2016. godine. Rujan 2017. sa 365

N AŠI ŠKOLJI


koja je pala u prvih deset mjeseci izrazito je

sam imao 500 kg maslina i dobio 100 litara

mala i iznosi 50 posto manje od 11-godišnjeg

ulja, a ove godine od 200 kg samo 22 litre.

prosjeka. U ožujku, travnju i svibnju, mjesec-

Prema tome, lani su po kvintalu „plaćale“ 20

ima koji se u klimatološkom smislu smatraju

litara, a ove samo 11, što se nikada nije do-

proljećem, palo je 179 litara kiše, što je nešto

godilo u mojoj obitelji i dvije generacije prije

manje od prosjeka - 192 litre.

mene. Mislim da lanjsku ekstremnu količinu ulja možemo pripisati „prljavoj kiši“ koja je

Ali, 100 litara kiše koja u svibnju pada u

padala 21. travnja 2018. godine, kada su u

devet dana, veća je od lukoranskog prosjeka

jugoistočnoj struji zraka iz sjeverne Afrike

(70) i loše je utjecala na oprašivanje maslina.

kišni oblaci donijeli veliku količinu prirod-

Poglavito na domaću orkulu. A količina od 39

nog mineralnog gnojiva - fosfata.

litara koja je pala u lipnju, srpnju i kolovozu, dakle u ljetnim mjesecima, u odnosu na

Znamo da Petrokemija iz Kutine upravo iz

prosjek u Lukoranu (115), tri puta je manja, pa

Sfaksa u Tunisu preko Šibenika uvozi taj

se plod nije mogao razviti. Ostao je na razina

mineral – osnovnu sirovinu za izradu um-

zrna slanutka - „čičarde“. Zbog toga, tko ima

jetnih gnojiva. Prema tome, maslina je preko

mogućnosti u zadnjoj trećini lipnja, dakle

žila i krošnje (lišća, grana i stupa) iz prirode

prije nego što počne okoštavanje jezgre,

dobila veliku količinu gnojiva.

masline treba dobro zaliti. Znamo da kakvoća i kolikoća ne idu skupa.

PROSIN AC 2 0 1 9

Tek je u rujnu palo 85 litra kiše, što je također

To potvrđuje ovogodišnje ulje izvanrednog

ispod prosjeka za taj mjesec - 125 litara.

okusa i mirisa koji se ne može uspoređivati

Međutim, ta količina nije utjecala na rast plo-

ni sa čim, a najmanje s pokošenom travom,

da, jer se u to vrijeme „meso i sokovi“ počnu

artićocima, bagremom, i tko zna kojeka-

pretvarati u ulje. Smatram da je upravo zbog

kvim biljkama. A neki dan čujem na radiju

toga ovogodišnji urod maslina na ovom

u „Emisiji za selo i poljoprivredu“ da jedna

području oko 70 posto manji od lanjskog, a

maslinarka iz naše rubne regije kaže da

dobivena količina ulja nikada manja iako su

njihova ekstra djevičanska ulja mirišu i po

se brale kao i lani – prije Svih svetih. Lani

eteričnim biljkama zasađenim u maslinici-

104


KU LT U RA I DRUŠT VO

ma. Dakle, „prodaje rog za svijeću“, jer da

litara, točno koliko je i dana u godini, najobil-

je to istina, naša otočna ulja mogli bismo

niji je mjesec u promatranom razdoblju. Up-

proliti, jer bi ulje mirisalo na bor, crniku,

ravo zbog 182 litre kiše koja je pala 11. rujna. NN: KOLIČINA KIŠE IZMJERENA U LUKORANU U 2019. GODINI

planiku i drugu makiju koja sve više „okupi-

NA: NA: Zbog nedostatka kiše ovogodišnji urod maslina oko 70 posto manji od lanjskog

Ipak, za mene je najneobičniji podatak od

ra“ maslinike.

litara koje podatke sam zabilježio srpnjuo2014. Na izmaku je još jedna godina. Bliži se kraj 2019. pa306 treba zbrajati i pisati uizvješća pojavama koji se prate tijekom godine. Riječju, stvoriti statistiku! Dakle, napisati podatke o pojavi koja se godine, dakle, u ljetnom mjesecu. To je skoro Promatrajući gornju tablicu količine kiše, promatra kakodobismo analizirati, uspoređivati i povezivati nastalim zbog dvostruko više nego suposljedicama ostalih 11 godina zajedkoja je palai bilježi od 2008. 2019.mogli godine (bez neke pojavnosti. Zbog toga od 2008. godine pratim i bilježim količinu kiše koja je pala u Lukoranu na prosinca ove godine) uočljivo je nekoliko no u kojima je palo samo 180 litara. Naime, Zmorcu i njen utjecaj na maslinarstvo. zanimljivih podataka, pa ću navesti neke. Kao

tada je samo u četvrtak zadnjeg dana mjeseca

Drugo, zanimljivo je da u dva mjeseca zare-

je blagdane. Zdravi i veseli bili!

Prije početka pisanja članka sam kako izpalo zahvalnosti nazvati prvo, najmanja količina kišerazmišljao koja je pala 2011. točno 100 litrakišu, kiše.pa mi u jednom trenutku padne na um da je KIŠA DAR NEBESKI – PUKU ZEMALJSKOM. I ne samo ljudima, nego i životinjskim i godine (565), tri puta je manja od najveće biljnim vrstama na Zemlji. Međutim, ne pada uvijek ravnomjerno i pravodobno. U kratko vrijeme koju sam zabilježio 2014. godine (1707)). D Od srca svim stanovnicima naših prekrasnih može pasti velika količina kiše, pa izazove bujicu koja ruši materijalna dobra (sjetimo se 11. rujna i svekolikom hrvatskom puku želim 2017.), a nerijetko oduzima i ljudske živote. S drugeškolja strane, dogodi se da dulje vrijeme padne mala ili akle, razlika je nevjerojatnih 1142 litre.u prvom redu blagoslovljene i sretne božićne i novogodišnnikakva količina, što se naravno odrazi na biljne vrste. Pa krenimo s brojkama, odnosno podacima. U prvom stupcu donje tablice, zabilježena je količina kiše po mjesecima u tekućoj godini. Naravno, bez prosinca, jer do 1. prosinca članak moram predati za Lukoran, 30.u studenoga 2019. ni kap kiše, kao ni u dva uzastopna prosin-je izračunati objavljivanje u Našim školjima. U drugome prosjek Lukoranu od 2008. do 2018. (11 Bačić ca – 2015.Dok i 2016. Rujan 2017. saod 365 godina). su ugodine. trećem stupcu podaci početkaSlavko mjerenja u Zadru na meteorološkoj postaji na Puntamici od 1961. do 2018. godine, koje sam dobio od gospodina Zorana Vakule. dom - veljači i ožujku 2012. godine nije pala

LUKORAN - 2019. 1. SIJEČANJ 90 litara 2. VELJAČA 2 3. OŽUJAK 18 4. TRAVANJ 61 5. SVIBANJ 100 6. LIPANJ 1 7. SRPANJ 28 8. KOLOVOZ 10 9. RUJAN 85 10. LISTOPAD 65 11. STUDENI 221 12. PROSINAC ? U K U P N O: 681 + ? litara

105

PROSJEK LUKORAN 2008. – 2018. 97 litara 96 65 57 70 41 42 32 125 99 138 96 958 litara

PROSJEK ZADAR 1961. - 2018. 78,2 litara 69,6 66,1 62,1 63,6 49,1 35,9 53,8 110,5 108,2 118,9 95,3 911,2 litara

Iz tablice je vidljivo da će 2019. ostati zabilježena kao ispodprosječna godina sa 673 litre kiše (bez prosinca) koja je pala u 58 dana, od kojih 16 samo u studenome sa 221 litrom. Međutim, količina kiše od 460 litara koja je pala u prvih deset mjeseci izrazito je mala i iznosi 50 posto manje od 11godišnjeg prosjeka. U ožujku, travnju i svibnju, mjesecima koji se u klimatološkom smislu smatraju proljećem, palo je 179 litara kiše, što je nešto manje od prosjeka - 192 litre. Ali, 100 litara kiše koja u

N AŠI ŠKOLJI


Nostalgija za tovarom Zarijesle introde zavrhun osušena polja, samo trog prošlosti odzvonjo nad njima. . Ma da mi je makor kuoga koli tovorčića viti, kako siromah u sjeni bora čeko da ljetna žega u sutonu mine. . Da vidim njegove plemenite oči don mu napiti se, iz sića vodije, da čujen pismu njegovu, kako rovije srce bi moje ispunjeno bilo. . Ma, prošli su doni takove miline i duša mi moja za time vapije, u sićanju samo još pisma se čuje Svijete i droge naše beštije ! Robert Jerolimov

PROSIN S VI BA N JAC2 021091. 9

106


KU LT U RA I DRUŠT VO

Eukaliptusi s plantaže u Čeprljandi odlaze na sva svjetska tržišta Znate li gdje raste najkvalitetniji eukaliptus

posaditi u Hrvatskoj svoje sadnice. Ona se

na svijetu? U San Remu i na Ugljanu. Da,

odmah sjetila braće Hrabrov i njihove zemlje

dobro ste pročitali. Na tom zadarskom otoku

na otoku Ugljanu. Braća su nakon kratkog

postoji 4500 sadnica ove sve popularnije

razmišljanja pristala, pretpostavljajući pritom

ukrasne biljke, koju uzgajaju jedan strojar i

da nemaju što izgubiti.

ekonomist. Sad vam tek ništa nije jasno? Pa, krenimo otpočetka.

- Ionako nam je taj jedan hektar zemlje u Čeprljandi zjapio prazan, a ja uz moj stalni

Marin Hrabrov (30) je prije deset godina

posao, koji je fleksibilan, mogu biti tu i sve

odlučio iz malog otočnog mjesta Mali Lu-

to nadgledati – rekao nam je Marin, uvodeći

koran otići na fakultet u Zagreb. Studirat će

nas u priču o “otočnom eukaliptusu”.

strojarstvo, završiti u roku, u međuvremenu se oženiti i dobiti dva sina. Jedno će vrijeme

U svijetu inače postoji više od 700 vrsta

provesti u našoj metropoli, no otočna će ga

eukaliptusa, no ova biljka divnog izgleda i još

vibra previše vući nazad.

boljeg mirisa, postala je u posljednje vrijeme pravi “must have” komad za lijepe foto-

107

Taman kad se on vratio nazad, brat Tomislav

grafije, neizostavna u raznim aranžmanima

(26) započeo je svoj studij na zagrebačkom

i vjenčanim buketima. Kako nam je Marin

Ekonomskom fakultetu. Prije pet mjese-

pojasnio, oni su posadili dvije najtraženije

ci, sasvim slučajno, poslovno ih je spojila

kulture, populus i cinereu, poznatije još kao i

zajednička prijateljica. Dobila je upit od svog

„Silver Drop“ ili „Silver Dollar“, čije su grane i

poznanika Talijana, koji se bavi uzgojem i

lišće srebrnkasto-zeleni ili plavkasti, pigment

prodajom eukaliptusa, gdje bi on mogao

koji i nije baš jednostavno dobiti.

N AŠI ŠKOLJI


- Najveći proizvođači su trenutačno Talijani,

pola kilograma eukaliptusa košta 40 kuna. A

gdje se eukaliptus sadi duž cijele zemlje, a

ko bi reka da ja do nekidan nisan ni zna što je

u okolici San Rema je najkvalitetniji zbog

eukaliptus, ha, ha! – kroz smijeh nam govori

idealnog pigmenta. Do prije nekoliko godina

Marin.

tu su titulu držali Mađari, no otkad se promi-

jenio jedan europski zakon vezan uz uštedu

Inače, braća Tomislav i Marin trenutno rade

energije, njima je proizvodnja drastično pala

isključivo s Talijanima te svu svoju robu,

jer im je uzgoj u staklenicima postao neispla-

odnosno porcionirane buketiće od dvjesto

tiv – objašnjava nam Marin međunarodnu

grama, preko hladnjača šalju u San Remo na

“politiku” eukaliptusa, dodajući da je baš

burzu, od kuda ugljanski eukaliptus odlazi na

prije nekoliko tjedana, skoro četiri mjeseca

sve kontinente.

Eukaliptus se koristi i u medicinske i kozmetičke svrhe: lišće se upotrebljava u liječenju dišnih putova u obliku inhalacije nakon sadnje, došao njihov partner iz Italije

- Da, naš otočni eukaliptus odlazi u cijeli

u obilazak ugljanskih sadnica. Ni u snu nisu

svijet! Tako da nam je, za sada, to najbolja i

očekivali ono što im je priopćio.

najsigurnija opcija, s obzirom da smo novi u ovome i da nam je ovo zapravo nulta godina.

PROSIN AC 2 0 1 9

- Rekao nam je da smo dobili tu njihovu, tal-

Ne želimo se, za sada, plasirati na naše tržište

ijansku pigmentaciju i da imamo prvoklasnu

iako postoji jedna rupa. Naime, postoje dvije

robu! Stvarno smo se ugodno iznenadili i

firme koje ga sade, jedna u Splitu i jedna u

skužili da smo zapravo napravili odličan

okolici Dubrovnika, no njihove količine ne

poslovni potez. Naime, na hrvatskom tržištu

mogu zadovoljiti cjelokupno hrvatsko tržište

108


KU LT U RA I DRUŠT VO

– govori nam Marin, koji je sad postao pravi meštar za uzgoj ove biljke: - Njoj samo treba masu vode! Voda, voda, voda. Čak i do dvije litre dnevno po biljci, posebno dok je još mala, u počecima svog rasta i ukorjenjivanja. Mi trenutno imamo 4500 sadnica, što znači oko deset kubika vode dnevno. A mi smo, prije svega, morali pripremiti teren za sadnju, a to je bilo dosta zeznuto i dugotrajno s obzirom da su na njemu bile hrpe ogromnih babulja. Ipak, ta se zemlja pokazala idealnom! Čak i po ph vrijednosti! Ne moramo ni gnojiti, što je super jer joj to mijenja pigmentaciju, a to, naravno, ne želimo. Što je ljepša boja, to bolje kotira na tržištu – stručno nam je objasnio Marin, dodavši da je jedan omraženi vjetar među Dalmatincima idealan suradnik u biznisu. - Ne biste vjerovali, ali kad nam ovdi puše jugo, listovi našeg eukaliptusa po rubovima dobiju crvenkastu boju, što je još traženije na tržištu. Tako da se više nikad neću žalit na jugo! - kaže nam Marin uz široki osmijeh, dok ponosno gleda svoje duge grane mirisnog, srebrnkastog eukaliptusa. Matea Gugić/zadarski.hr Fotografije Luka Gerlanc/Hanza media

Instagramska biljka i dom koala Vrsta eukaliptusa koju sade braća Hrabrov upravo je najzahvalnija vrsta, koja se može držati i kao sobna biljka. Zahvaljujući Instagramu i mnogim poznatim fashion i life influencericama, ova je biljka u posljednje vrijeme postala sve traženiji ukras svakog “in” doma. No, osim što prekrasno izgleda sama ili s drugim cvjetovima, riječ je o snažnom antiseptiku karakterističnog mirisa i poznatog okusa koji hladi. Nije eukaliptus samo dekorativan, on se koristi i u medicinske i kozmetičke svrhe: lišće se često koristi liječenju dišnih puteva u obliku inhalacije, a izvrstan je i kao čaj ili kupka... Vjerujemo da ste znali i kako poznate, preslatke koale žive na drveću eukaliptusa i hrane se isključivo njegovim lišćem.

109

N AŠI ŠKOLJI


Udruge Luzor i Điran uspješno provele humanitarnu akciju za pacijente PB Ugljan U humanitarnoj akciji Udruge žena Luzor iz

predsjednica udruge Ingrid Vuchich, u PB

Preka, u kojoj su se sredinom listopada pri-

Ugljan odvezli su pun kombi donirane robe.

kupljali posteljina, čarape, pidžame i trenirke

O uspjehu humanitarne akcije vrijednih žena

za pacijente Psihijatrijske bolnice Ugljan, don-

dviju otočnih udruga priču je snimila i zadar-

irano je više od 40 vreća i kutija različite robe.

ska ekipa HRT-ove emisije „More“, koja je emitirana 3. studenoga. Uz pohvale organiza-

– Iznimno smo zadovoljni odazivom, ne

toricama, novinarka Melita Šare ustvrdila je:

samo Prečana, nego i stanovnika Poljane,

„Čovjek je čovjeku lijek! A otok Ugljan lijepo

Sutomišćice i Lukorana, koji su donosili

je mjesto za život za sve!”

donacije u dvoranu kod časnih sestara u Preku, ali ostavljali ih i ispred ulaza u Bratsku kuću. Zahvaljujemo svima, a posebno djelatnicima općinske komunalne tvrtke Obala i parkovi koji su sve prikupljeno odvezli u Psihijatrijsku bolnicu Ugljan, komentirala je Vilma Jozić, predsjednica Udruge žena Luzor. U organizaciji Udruge Điran, humanitarna pomoć za pacijente ugljanske bolnice prikupljala se i u Ugljanu. Kako nam je rekla

PROSIN AC 2 0 1 9

110


KU LT U RA I DRUŠT VO

Nacionalni uspjeh vrhunskih zadarskih liječnika, bodula dr. Bakotića i dr. Bištirlića Prenosimo priču s portala 057 info o dvojici

je napravio dr. Albino Jović, podsjeća šef in-

vrhunskih liječnika kardiologa Opće bolnice

terne dr. Dario Nakić. On nam je omogućio

Zadar, bodulima dr. Zoranu Bakotiću i dr.

da se uvjerimo kako je zadarska kardiologija

Marinu Marinu Bištirliću, koji su prvi put u

u tome i dalje napredna zahvaljujući timu

hrvatskom zdravstvu izveli zahvat na srcu uz

koji je zajedno stasao s dr. Anićem. Svu tro-

pomoć ECMO uređaja.

jicu je prepoznao i izabrao dr. Jović. Ablacija artimije počela se raditi 2000. godine u

“Very nice”, tim je riječima dr. Zoran Bakotić

zadarskoj bolnici i u Vinogradskoj u Zagrebu,

popratio završni čin svog kolege dr. Mari-

nadopunjuje ih glavni tehničar Krešimir

na Bištirlića koji je obavio drugu ablaciju

Librenjak. Da su izgubili operatera koji je

aritmije u zadarskoj bolnici. Jedan je pratio,

najviše radio procedura, pokazuju poda-

dok je drugi radio zahvat na pacijentu koji

ci prema kojima će ih do kraja godine biti

također mora pratiti što mu rade liječnici. Ta

obavljeno 300. Lani dok je do ljeta tu bio dr.

dvojica operatera kao i cijeli tim na Odjelu

Anić, bilo ih je 377, a godinu dana ranije 470.

kardiologije nastavili su u istom ritmu raditi ablaciju srčane aritmije i nakon odlaska dr.

- Izborili smo jedan termin tjedno u kojem

Ante Anića koji je u tom dijelu specijalizi-

napravimo dnevno dvije ablacije, kazat će dr.

ranog medicinskog posla bio najpoznatiji te

Bakotić.

je i zadarsku kardiologiju učinio traženom. - Borimo se za još jedan termin, dodaje dr.

111

- Sve je počelo 2009. godine kada smo dobili

Bištirlić. Zbog toga što su zarobljeni u sus-

donaciju od Tankerske plovidbe. Prve korake

tavu Opće bolnice i moraju raditi sve druge

N AŠI ŠKOLJI


poslove kao kardiolozi i liječnici, lista čekanja

bilno i dobro, ispričao je kardiološki tim. Dan

za radiofrekventnu ablaciju je 10 mjeseci.

danas su sretni i zadovoljni što 62-godišnji

Podrijetlom boduli, dr. Bištirlić iz Božave i

Zadranin kao pravi stanovnik Arbanasa bez

dr. Bakotić iz Ugljana, odličan su tim koji se

problema vozi bicikl.

profesionalno, stručno i privatno nadopunjuju toliko da su jednog pacijenta podigli iz

Njih dvojica su dignuti s godišnjeg odmora,

mrtvih. Prvi put su u hrvatskom zdravst-

podsjeća glavni tehničar na taj najkomplek-

vu izveli zahvat na srcu uz pomoć ECMO

sniji zahvat koji je trajao pet sati.

uređaja (mašina srca-pluća) pacijentu čije je srce stalo na pola sata.

- Provjeravali smo po hrvatskim klinikama - nitko do tada na taj način nije koristio

- On je na redovitom pregledu nakon što je

ECMO, a nakon što smo mi to prvi učinili

imao infarkt dobio jaki napadaj aritmije koju

napravljene su dvije intervencije u Zagrebu i

nismo mogli smiriti lijekovima, počeo je

jedna u Rijeci, ponosni su na svoj inovativni

priču dr. Bakotić. To se zove maligna aritm-

pristup dr. Bakotić i dr. Bištirlić.

ija, što znači smrtna, dodaje dr. dr. Bištirlić.

Kao i na svoj tim za elektrofiziologiju srca u

Tih pola sata pokušavali su ga reanimirati, ali

kojem su još Marina Maruna, Ratka Bajlo,

sve je bilo uzalud.

Darija Grbić i Ana Martinović te Krešimir Librenjak.

- Mozak mu je radio i mi smo teoretski predvidjeli da bismo mu mogli pokrenuti srce

Fotografije Krešimir Sorić

ako uz pomoć ECMO riješimo sve aritmije (žarišta se spaljuju u srcu koje se mapira). Tim anesteziologa s dr. Edijem Karucem na čelu u tome nam je pružio ogromnu pomoć i održavao ga uz pomoć ECMO uređaja punih pet sati. Kada više nismo mogli izazvati niti jednu aritmiju, znali smo da je pacijent sta-

PROSIN AC 2 0 1 9

112


S P ORT

GLUMAČKA REGATA: Veza između glumaca i Preka prerasla u prijateljstvo i ljubav! Od 22. do 25. lipnja u Preku se održala druga

Sve to u ovoj priči bilo je manje bitno od

po redu Glumačka regata. Podsjetimo kako je

dobre atmosfere koje su nam glumci donijeli

prošle godine „porinuta“ prva na ideju i inici-

drugu godinu zaredom.

jativu glumca i redatelja Renea Medvešeka i voditelja Marine Preko Alana Smojvera.

Neveri, koja je prvu večer prekidala program, ipak su odoljeli najhrabriji – otočna dječja

U organizaciju ove jedinstvene manifestacije

glumačka skupina koja je izvela predstavu

još se lani uključila TZO Preko uz svesrdnu

„Eko štorije“ auto- rice teksta i redateljice

podršku Općine Preko, a ove godine glavni

Gabrijele Meštović Maštruko.

su nositelji bili Marina Preko i TZO Preko. Sudjelovali su Mia Džaja, Jakov i Sara Lisica,

113

Na 11 brodova jedrilo je 80-ak glumaca i

Adrian Mitrović, Petra Marasović, Ema

njihovih gostiju, s tim da se natjecalo deset

Ropuš, Ivano Babić, Gabrijel Blažević, Eva

jedrilica prema svim regatnim pravilima, a

Markulin i Niko Višić. Predstava je završila

jedan brod jedrio je izvan konkurencije.

velikim aplauzom i ovacijama, a glumac


Vedran Mlikota djeci je podijelio plakete-us-

dio naš Prečanin Mate Rančić. Nakon drugog

pomene i uputio im motivirajuće riječi za

izdanja Glumačke regate veza između

budući rad.

glumaca i Preka prerasla je u prijateljstvo, obostranu ljubav, obećanje na povratak…

Sutradan, 23. lipnja, regata je po friškoj

Sigurni smo da će ova jedinstvena mani-

tramontani u 11.30 sati startala u Preku, a

festacija i ubuduće uspješno spajati glumce

prvi brodovi tijesno su ušli u cilj u Salima

i naš otok te širiti kulturu, dobar glas i duh

oko 17.30. U ponedjeljak, 24. lipnja u Jardi-

Ugljana koji glumci, barem dijelom, odnose

nu u Preku studenti Akademije dramskih

u svoj svijet.

umjetnosti u Zagrebu, Antonio Agostini, Nika Barišić, Vid Ćosić, Filip Lugarić, Ružica

Ivan Košta

Maurus i Lara Nekić, izveli su predstavu „San Ivanjske noći“ pod vodstvom profesora Renea Medvešeka, umjetničke asistentice Sare Stanić i studentice režije Kristine Grubiša. Gromoglasan aplauz i ovacije prepunog gledališta glumcima su rekli sve što Preko misli o ovom kulturnom događaju. Slijedio je odličan glazbeni program Kazališta Trešnja i benda „What the funk“ do ranih jutarnjih sati. Valja naglasiti i da su ove godine glumci dobili originalan otočni dar, odnosno držač za vizit-karte od maslinovog drveta koji je izra-

114


115


116


S P ORT

Katja Barbaroša pobjednica završne regate Škole jedrenja u Lukoranu Katja Barbaroša iz Jedriličarskog kluba Sveti

Biograda ( JK Briva), Tkona ( JK Kun) i Svetog

Filip i Jakov pobjednica je završne regate

Filipa i Jakova ( JK Sveti Filip i Jakov).

6. škole jedrenja u klasi optimist koja se 24. kolovoza održala u Lukoranu.

Cijelo ljeto najmlađi optimisti pohađali su u svojim mjestima škole jedrenja, a u Luko-

117

Drugo mjesto osvojio je Luka Dokoza iz JK

ranu, u tri termina, od lipnja do kolovoza,

Uskok, a treće Šimun Dražević, također član

prve jedriličarske korake učinilo je 23 djece s

JK Uskok iz Zadra.

otoka Ugljana i Pašmana.

U organizaciji JK Uskok, Općine Preko i TZO

– I ovoga ljeta djeca, uzrast od 7 do 11 godina,

Preko, u završnici šeste po redu Škole jedren-

provela su nezaboravne praznike zahvalju-

ja u Lukoranu, koju su pokrenuli Lukoranci

jući prije svega stručnom timu JK Uskok iz

Tihomir Ivanov, Josip Luković i kapetan

Zadra, ali i brojnim volonterima iz Lukorana

Slavko Bačić, okupilo se 10 djevojčica i 20

koji su se pobrinuli da im u našemu malomu

dječaka iz Zadra ( JK Uskok), Sali ( JK Guc),

mjestu ništa ne nedostaje. Naša škola, jedna

N AŠI ŠKOLJI


od prvih u Zadarskoj županiji, stekla je dobar glas i roditelji s punim povjerenjem upisuju djecu kako bi upoznali i zavoljeli jedrenje, sport za koji imamo velik potencijal i koji je nama bodulima stoljećima u krvi, komentirao je nakon proglašenja pobjednika, dodjele priznanja i simboličnih darova svim sudionicima Tihomir Ivanov. Ističe da već imaju „listu čekanja“ za sedmu Školu jedrenja, koju će, kao i dosad, organizirati uz pokroviteljstvo Općine Preko i TZO Preko te stručnu pomoć trenera JK Uskok iz Zadra.

PROSIN AC 2 0 1 9

118


S P ORT

Nijemac Arnold Zimprich novi je “gospodar otoka”! Arnold Zimprich iz Munchena, član Bergzeit

utrke, staza mu nije bila naporna, oduševljen

Running Teama, novi je “gospodar otoka”!

je prirodom i ljepotom otoka, a najviše ga se

Pet kilometara dugu dionicu od središta Pre-

ipak dojmila ljubaznost domaćina.

ka do Tvrđave sv. Mihovila, koja se 28. rujna trčala na istoimenoj utrci, 41-godišnji Zim-

S rezultatom 25,13 na drugo mjesto među

prich pretrčao je za 23 minute i 10 sekunda.

muškarcima plasirao se 22-godišnji Josip Jerolimov iz Preka, a brončanu medalju za

Njegova prva pratiteljica, odnosno “gosp-

rezultat 27.40 osvojio je Luka Ivanović, član

odarica otoka”, je 26-godišnja Nikolina Jukić,

Triatlon kluba Zadar.

članica Running cluba Ugljan u osnivanju. Do cilja je dotrčala za točno 31 minutu!

U ženskoj konkurenciji srebrna medalja za rezultat 33.20 dodijeljena je 9-godišnjoj

119

Pobjednik Arnold Zimprich, koji je godišnji

djevojčici Riti Kamber, članici Triatlon kluba

odmor sa suprugom i troje djece proveo

Zadar, a brončanu medalju za rezultat 34.00

na Pašmanu i prvi je put posjetio Hrvatsku,

osvojila je 41-godišnja Maja Vučenović.

trailom i trekkingom bavi se od djetinjstva.

Najstariji natjecatelj bio je 72-godišnji Andrej

Zadovoljan je, kaže, organizacijom preške

Tkalčić iz Škole trčanja Zadar, koji je u cilj

N AŠI ŠKOLJI


utrčao 49 minuta i 39 sekunda nakon starta, a

Organizatori zahvaljuju volonterima te

najmlađoj sudionici utrke “Gospodar otoka”,

djelatnicima općinske komunalne tvrtke

4-godišnjoj Franki Štulina iz Triatlon kluba

Obala i parkovi i Olive Island Marine iz

Zadar, od Preka do Tvrđave sv. Mihovila

Sutomišćice.

trebalo je sat vremena i devet minuta. Četvrta utrka „Gospodar otoka“, koju zajednički organiziraju Triatlon klub Zadar, TZO Preko i Općina Preko, na startu je okupila 111 natjecatelja svih generacija te desetak rekreativaca i šetača koji se nisu natjecali.

PROSIN AC 2 0 1 9

120


S P ORT

Božo Puhalović (17) pobjednik plivačkog maratona Preko – Zadar Sedamnaestogodišnji Božo Puhalović, član PK Zadar, pobjednik je 47. plivačkog maratona Preko – Zadar koji se održao 5. kolovoza. Zadarski kanal Puhalović je preplivao za 55 minuta. U ženskoj konkurenciji na cilj je prva došla Lucija Aralica iz KDP Donat. Sa starta u Preku krenulo je 110 natjecatelja, 78 muškaraca i 32 žene. Najstariji natjecatelj bio je Nicolo Dellavia (75), a najmlađi desetogodišnjaci Maksim Vrkić, porijeklom s otoka Sestrunja, i Zara Medanić, oboje članovi PK Zadar. Maraton je otplivala i Marija Badrak, invalid iz PK Naratona ZG.

121

N AŠI ŠKOLJI


PROSIN AC 2 0 1 9

122


S P ORT

Na ljetnim turnirima u boćanju u Ugljanu slavile ekipe Điran Muline i Selo Drugu godinu zaredom ekipa Điran Muline

i Điran Muline. Na turniru za muškarce, koji

osvojila je Turnir u boćanju za žene ŠUG

se na boćalištu Azur održao od 28. kolovoza

KUP 2019., koji se u sklopu Šetemona Ugl-

do 5. rujna, slavila je ekipa Selo. Na turniru

jonskih Guštov (ŠUG) održao od 20. do 24.

je sudjelovalo pet ekipa – Guduće, Muline,

kolovoza na boćalištu Azur.

Batalaža, Selo i Čeprljanda. Nakon pet kola (svatko je igrao sa svakim) polufinale su izbo-

Drugoplasirana je ekipa Guduće, koja je lani

rile ekipe Guduće, Muline, Selo i Čeprljanda.

bila treća, a ove godine broncom se okitila nova ekipa na turniru – Selo.

U posljednja dva susreta, treće mjesto osvojila je ekipa Čeprljanda, drugo mjesto ekipa

123

Na tradicionalnom i vrlo popularnom

Guduće, a pobjednički pehar za ekipu Selo

turniru sudjelovalo je osam ekipa: Selo,

podigli su Velimir Kovačić, Nenad Tomić,

Čeprljanda, Điran 1, Varoš, Guduće, Điran

Miljenko Kovačić i Željko Torbarina.

2, Suhiki babes i Điran Muline. Završnicu

Turnire je organizirala Turistička zajednica

turnira izborile su ekipe Selo, Varoš, Guduće

mjesta Ugljan.

N AŠI ŠKOLJI


PROSIN AC 2 0 1 9

124


S P ORT

Ante Sandalić i Tome Mikela iz Lukorana osvojili 3. Crnilo kup! Na treći Crnilo kup, natjecanje u lovu na lign-

Ćosić. Na “bojnom polju”, od punte Ćinte

je i sipe, koji se 12. listopada održao u Luko-

do punte Barićeve, ulovljeno je 218 liganja,

ranu, prijavile su se čak 64 ekipe iz svih mjesta

ukupno teških 21.090 grama, a nakon vaganja

s otoka Ugljana, Pašmana, Zadra i okolice.

sav ulov, kao i dodatne morske delicije koje

Prvo mjesto, s ulovom teškim 1270 grama,

su osigurali organizatori, pripremljeni su za

osvojili su Ante Sandalić i Tome Mikela iz

sudionike i goste.

Lukorana. Natjecanje su organizirali Udruga mladih S ulovom od 1060 grama drugo mjesto zauze-

Jarac – Lukoran i SRD Harpun iz Zadra, a

li su Nikola Melada i Luka Bačić iz Lukorana,

pokrovitelji su bili Općina Preko, Roblma-

a treće, s ulovom koji je težio 1045 grama,

rine/Navtronik, Lunamaris, DTD, Sealtech,

Ivan Kereš iz Sutomišćice i Mihaela Ćosić iz

David Marine, Olive Island Marina,Ižanka,

Dobropoljane.

Spectrum i Konoba Makara.

Nagradu za najveću lignju, tešku 530 grama, ponijeli su Ivan Kereš i Mihaela Ćosić, a najboljom lignjolovkom proglašena je Mihaela

125

N AŠI ŠKOLJI


PROSIN AC 2 0 1 9

126


S P ORT

Na plaži Magazin u Preku otvoren veliki vodeni park Aquaisland Vodeni parkovi posljednjih su godina postali sastavni dio turističke ponude u mjestima na moru i velikim kupalištima u toplicama na kopnu. Ove sezone veliki vodeni park (1200 četvornih metara) na napuhavanje Aquaisland “usidrio” se i u Preku, na plaži Magazin. Vlasnik Jurica Zubak ističe da je park usidren sa 36 betonskih blokova, a svaki blok težak je 750 kilograma. Neke elemente, a ima ih 26, drže i po dva-tri bloka. prošlo 80-ak posjetitelja, s tim da je od tog – Ljudi su najčešće u parku provodili pola

broja bilo dosta djece s otoka, ali i iz drugih

sata, bez obzira na to jesu li dolazili u gru-

krajeva, pa je svaki dan sa 20 do 40 karata

pama ili paru. Prolazili su sve elemente,

počastio goste.

ali svima su najzanimljiviji bili katapult i trampolini, kaže Zubak. Prvom je sezonom,

- Od nove sezone očekujem u najmanju

dodaje, zadovoljan, svaki dan kroz park je

ruku da bude kao protekla. Ako je moguće i bolja jer se na ovom našem području pročulo za aquapark kao dodatni zabavni sadržaj u ljetnim mjesecima namijenjen djeci, mladima, ali i onima starijeg uzrasta. Sve u svemu, nadam se dobroj i uspješnoj sezoni, poručuje Jure Zubak. Uz kupljenu ulaznicu, svaki posjetitelj mora odjenuti sigurnosni prsluk, ali mnogi to nisu željeli pa vlasnik napominje da je korištenje parka bez prsluka isključivo na vlastitu odgovornost!!! Promotivni članak

127

N AŠI ŠKOLJI


NŠK Sv. Mihovil donirao lopte Dječjem vrtiću Lastavica u Preku Dvadesetak nogometnih lopti i rekvizita za

nas u klubu, svih pedagoških i prosvjetnih

koordinaciju motorike donirao je Dječjem

djelatnika te roditelja možemo djecu odvojiti

vrtiću Lastavica u Preku 30. kolovoza NŠK

od televizora, kompjutora i ostalih medija

Sv. Mihovil.

koji im, nažalost, sve više odvlače pažnju od slobodnih aktivnosti na otvorenom, kazao

Ali, kako je naglasila ravnateljica vrtića Đana

je prilikom uručivanja sportske opreme

Jadrijev, lopte nisu samo za djecu u središn-

Krešimir Jaklin, trener u NŠK Sv. Mihiovil.

jem vrtiću, nego će ih dobiti i područni odjeli u Sutomišćici, Lukoranu i Ugljanu.

Osim Dječjem vrtiću Lastavica, sportsku opremu NŠK Sv. Mihovil donirao je i vrtići-

– Opremu smo kupili novcem prikupljenim

ma na području općina Kali i Pašman.

na lutriji za odigravanja finalne utakmice Kupa otoka 18. kolovoza u Sutomišćici. Želja nam je da naše najmlađe bodule potaknemo i motiviramo da se bave sportom, a ova donacija samo je jedan mali korak u tom nastojanju. Jedino zajedničkim djelovanjem

PROSIN AC 2 0 1 9

128


S P ORT

Kup otoka: Kaljanima naslov, Općina Preko bolja u susretu veterana Nogometaši Kali pobjednici su Kupa otoka, turnira mjesta s otoka Ugljana i Pašmana koji se nakon 23 godine stanke igrao tijekom srpnja i kolovoza na igralištu Foša u Sutomišćici. Kaljani su u finalu opravdali status najvećeg favorita turnira te su s uvjerljivih 10-0 svladali momčad Ugljana, koja je nastupila znatno oslabljena jer im je zbog viroze i ozljeda nedostajalo nekoliko važnih igrača. Četiri pogotka za Kali postigao je Frane Vidov, tri je dodao Karlo Kurtin, dvaput je zabio Josip Zelenčić, a u listu strijelaca upisao se i Marki Gobin. Najboljim igračem Kupa otoka proglašen je Karlo Kurtin (Kali), najbolji strijelac turnira je Frane Vidov (Kali), dok je priznanje za najboljeg vratara dobio Ivan Vlakić (Sutomišćica).

Ugljan – Kali 0-10 Sutomišćica, igralište na Foši, gledatelja 600, suci: Damir Dukić, Mario Nikpalj, Berta Mičić. Ugljan: Ljoka, Belić, L. Kresović, Bjelčić, Perić, Šarin, S. Alavanja, Krstić, Fatović, T. Alavanja, Šljaka, D. Ljkoka, Novosel, Karlović, Horvat, Svorcina, Ivanac, Marfat, J. Kresović, Moconja, Ćuća, Krnić, Kombura. Kali: F. Vidov (4), L. Kurtin, Kapović, B. Vidov, Franov, M. Gobin (1), Longin, K. Kurtin (3), K. Kolega, Ivoš, D. Kolega, R. Gobin, D. Zelenčić, J. Zelenčić (2), Dundov, Strižić, L. Kolega, Ja. Kolega, Jo. Kolega, Blaslov.

129

N AŠI ŠKOLJI


Humanitarna lutrija Nakon finalne utakmice, odigran je prijateljski ogled veterana općina Preko i Kali. Početni udarac na utakmici zajednički su izveli općinski načelnici Jure Brižić i Marko Kolega, a nakon vrlo zanimljive utakmice slavili su veterani Općine Preko rezultatom 4-3. Dva pogotka postigao je Drago Sikirić, a po jednog su dodali Bačić i Barišić. Za Kaljane je hat-trick zabio Franov. Nogometna fešta u Sutomišćici zaključena je domjenkom i koncertom klape Kamik, a održana je i humanitarna lutrija gdje su prikupljani dobrovoljni prilozi za kupnju sportskih rekvizita vrtićima na Ugljanu i Pašmanu. Glavna nagrada na lutriji bila je klupski dres Tina Jedvaja (Bayer Leverkusen) kojeg je za ovu prigodu poklonio i potpisao hrvatski reprezentativac.

PROSIN AC 2 0 1 9

130


S P ORT

Tići nastupili na turniru u Međugorju i na Poljudu gledali derbi Hajduk - Osijek Tići Svetog Mihovila nastupili su od 9. do 11.

utakmicu Hajduk – Osijek što je za djecu i

studenoga na međunarodnom turniru Arena

njihove roditelje bio pravi doživljaj. Također,

Cup koji se održao u Međugorju. Mladi

dobrim igrama na turniru istaknuli su se

otočani odigrali su četiri utakmice te ostvarili

Duje Lukačić i Ive Bobić te su tom prigodom

dvije pobjede i dva poraza.

pozvani na trening u Hajduk, kazao nam je voditelj omladinske škole NŠK sv. Mihovil

Igrači Svetog Mihovila pobijedili su Blagaj iz

Krešimir Jaklin.

Mostara rezultatom 5:2 i momčad Orebića s 2:1, dok su poraženi od Brotnja iz Čitluka s

Na turniru u Medugorju nastupili su Marino

5:1 i vršnjaka iz Šibenika rezultatom 3:2.

Zelenčić, Luka Vitlov, Ivan Gotovina, Tonko

– U ključnoj utakmici za prolaz u završnicu

Mišlov, Duje Lukačić, Ive Bobić, Nikola Kole-

turnira poraženi smo od Šibenika, unatoč

ga, Krešo Simičin, Nino Vidov, Pave Stagličić,

boljoj igri i vodstvu 1:0. Na povratku kući,

Ivan Mičić, Filip Pedišić i Lovre Grzunov.

na poziv splitskog Hajduka gostovali smo na kultnom Poljudu gdje smo pogledali

131

N AŠI ŠKOLJI


Novi projekt Udruge Idro – gradnja sportskog igrališta u Čeprljandi Nakon mnogih uspješno realiziranih akcija,

Čeprljande, a u 2019. godini potaknute su

stanovnici Čeprljande okupljeni u Udru-

mnoge akcije:

zi Idro pokrenuli su veliki projekt gradnje

• čišćenje i održavanje šumskih putova na

sportskog igrališta. Svjesni potreba svoga

području Čeprljande (veljača, ožujak)

mjesta, ali i sve većeg interesa za zdravim

• uređenje staze do tzv. bunje - okruglog

načinom života te željom da najmlađima

kamenog skrovišta i staze od odmorišta

stvore uvjete za ostanak na otoku, mještani

Jama prema brdu Malu Kuran (ožujak,

ulažu vlastiti novac i donacije u gradnju

travanj)

sportskog igrališta u Čeprljandi jer mjesto

• izlet mještana Čeprljande u NP Krka

Ugljan, na čijem je području devet zaseoka,

(svibanj)

ima samo jedno sportsko igralište u sklopu

• nabava gabionskih koševa za smeće

osnovne škole. Troškovi gradnje iznose oko

(svibanj)

350.000 kuna, Općina Preko podržava pro-

• izrada mozaik-klupe u suradnji s autori-

jekt i voljna ga je sufinancirati, ali da bi se u

com Božicom Kliman (srpanj)

potpunosti zatvorila financijska konstrukcija,

• organizacija i održavanje 40. Čeprljandske

Udruga Idro poziva potencijalne donatore

fešte (kolovoz)

da pomognu u realizaciji gradnje igrališta do

• početak gradnje sportskog igrališta

ljeta 2020. godine.

(listopad) • održavanje Dana maslinovog ulja za

Donacije se mogu uplatiti na račun

mještane Čeprljande (studeni)

HR3124070001100334418 (OTP banka), a

PROSIN AC 2 0 1 9

za donacije u drukčijem obliku i sva pitanja

U prvoj polovici 2020 godine Udruga Idro

potrebno je kontaktirati udrugu.

planira dovršiti sportsko igralište, urediti i

Trenutačni partneri u projektu su Općina

doraditi postojeće dječje igralište, postaviti

Preko, Lipapromet d.o.o i Bodulo d.o.o.

kabine za presvlačenje na plaži Riva, nastav-

Osim nastojanja da se pokrene gradnja

iti održavati poljske putove i prokrčiti nove,

sportskog igrališta, Udruga Idro pomaže,

sadnju drveća i pošumljavanje, organizaciju

potiče i zalaže se za razvijanje i unapređenje

trail utrke i organizaciju i održavanje 41.

sveukupne kvalitete života otoka i mjesta

Čeprljandske fešte.

132


FOTOGA L E RI J A 133

DV LASTAVICA, ZAVRŠNA PRIREDBA Fotografije Barbara Kurtin

N AŠI ŠKOLJI


PROSIN AC 2 0 1 9

134


FOTOGA L E RI J A 135

PREKO, ZAVRŠNA PRIREDBA UDRUGE TIM

N AŠI ŠKOLJI


PROSIN AC 2 0 1 9

136


FOTOGA L E RI J A 137

PREKO, VEČER U VOROŠI

N AŠI ŠKOLJI


POLJANA, POJONSKO SRCE

PROSIN AC 2 0 1 9

138


FOTOGA L E RI J A 139

LUKORAN, FEŠTA SV. LOVRE

N AŠI ŠKOLJI


MALI LUKORAN, FEŠTA SV. ANTE

PROSIN AC 2 0 1 9

140


FOTOGA L E RI J A 141

VEČER PRIJEŠKE KUHINJE

N AŠI ŠKOLJI


PROSIN AC 2 0 1 9

142


FOTOGA L E RI J A 143

PREKO, LEGRICA

N AŠI ŠKOLJI


PROSIN AC 2 0 1 9

144


145

N AŠI ŠKOLJI

FOTOGA L E RI J A


PROSIN AC 2 0 1 9

146


FOTOGA L E RI J A 147

SUTOMIŠĆICA, SUTOMIŠKE MUNJEŠĆINE

N AŠI ŠKOLJI


PROSIN AC 2 0 1 9

148


FOTOGA L E RI J A 149

PREKO, BIJELA NOĆ

N AŠI ŠKOLJI


PROSIN AC 2 0 1 9

150


151


MALI LUKORAN, VEČER DOMOLJUBNE POEZIJE

PROSIN AC 2 0 1 9

152


FOTOGA L E RI J A 153

40. ČEPRLJANDSKA FEŠTA

N AŠI ŠKOLJI


PROSIN AC 2 0 1 9

154


FOTOGA L E RI J A 155

PREKO, TURNIR U NOGOTENISU

N AŠI ŠKOLJI


PROSIN AC 2 0 1 9

156


FOTOGA L E RI J A 157

UGLJAN, FEŠTA VELE GOSPE

N AŠI ŠKOLJI


PROSIN AC 2 0 1 9

158


FOTOGA L E RI J A 159

UGLJAN, PLAVA NOĆ

N AŠI ŠKOLJI


PROSIN AC 2 0 1 9

160


Profile for Obala Parkovi

Naši školji br. 20  

www.nasiskolji.hr Informativni portal Općine Preko i zadarskih otoka Broj upisa u knjigu pružatelja elektroničkih publikacija Vijeća za elek...

Naši školji br. 20  

www.nasiskolji.hr Informativni portal Općine Preko i zadarskih otoka Broj upisa u knjigu pružatelja elektroničkih publikacija Vijeća za elek...

Advertisement