Kronika splitsko dalmatinske županije broj 94

Informativno glasilo Splitsko-dalmatinske 탑upanije Broj 94

travanj 2016.

ISSN 1332 - 6465

2 kronika sdž br. 94

SAVRŠENI HRVATSKI MIKROSVEMIR TROGIR PROGLAŠEN NAJLJEPŠIM GRADOM-OTOKOM NA SVIJETU „Krenite u poslijepodnevni obilazak srednjovjekovnim labirintom ulica sa sladoledom u ruci.

Blagoslovljena zadivljujućom prirodom i opuštenim ritmom života, ova besprijekorno očuvana jadranska tvrđava bi mogla predstavljati savršen hrvatski mikrosvemir", kaže National Geographic prilikom opisivanja Trogira Ovaj ugledni svjetski poznat časopis proglasio je Trogir najboljim gradom-otokom na svijetu.

Zadivljujuća priroda, opušteni stil života i prekrasna, očuvana antička i srednjovjekovna arhitektura razlozi su zašto je upravo gradu Trogiru pripala ta titula.

Na drugom mjestu top 10 ljestvice našao se Moçambique na Mozambiku, pa njemački Lübeck te redom Male na Maldivima, Key West na Floridi, Mexicaltitán u Meksiku, norveški Tromsø, njemački Lindau, Santa Cruz del Islote u Kolumbiji i Florianópolis u Brazilu.

kronika sdž br. 94

Poštovano čitateljstvo,

Impressum:

U novom broju Kronike možete pročitati izvješća sa sjednica Županijske skupštine, sve o protokolarnim posjetima za proteklo razdoblje kao i o temama iz gospodarstva, školstva, zdravstva i kulture. Od toga posebno izdvajamo posjet tri ministra našoj Županiji, sudjelovanje škola s područja naše županije u EU projektima te zaštitu izvornosti pršuta i maslinovog ulja. O ovim i svim ostalim, ne manje važnim temama, informirajte se u ovom broju Kronike.

„Kronika Splitsko-dalmatinske županije“ Informativno glasilo Splitsko-dalmatinske županije ISSN 1332-6465 Nakladnik: Splitsko-dalmatinska županija Broj 94 Nakladnik: Splitsko-dalmatinska županija Uredništvo: Marija Čizmić, mag.iur.

Ana-Marija Škorić, mag.soc. i mag.educ.phil.

Visko Haladić, dipl. ing.

Luka Brčić, prof.

Anđelka Vuković, mag.oec.

Tajnica Uredništva: Linda Nerlović Adresa Uredništva: Split, Domovinskog rata 2, Telefon: 021 400 019 E-mail: ana-marija.skoric@dalmacija.hr

Grafička priprema i tisak: »DES« - Split

3

županijska skupština

4 kronika sdž br. 94

Održane 27. i 28. sjedni

KRONOLOGIJA DOGA�AJA 08. siječnja U Vili Dalmaciji održana je komemoracija general bojniku Ivi Jeliću. U sjećanje na prvog zapovjednika legendarne IV. gardijske brigade župan je istaknuo kako se opraštamo od čovjeka koji je u onom povijesnom i sudbonosnom vremenu stavio sve svoje znanje, sposobnosti i iskustvo u obranu svoje Domovine.

D

ana 26. veljače održana je 27. sjednica Županijske skupštine. Na samom početku sjednice Tomislav Šuta privremeni upravitelj Regionalnog centra čistog okoliša d.o.o. izvijestio je o dinamici realizacije projekta. Kazao je kako je izrađena projektna dokumentacija za Centar i za svih šest pretovarnih stanica.

Također, ishođene su 3 lokacijske dozvole, a ishođenje preostalih je u tijeku.

Potrebno je riješiti i pristupnu cestu za pretovarnu stanicu Split, odnosno ishoditi potrebne dozvole, a što je u nadležnosti Grada Splita.

12. siječnja Veleposlanik Ukrajinske Republike Oleksander Levčenko posjetio Županiju.

15. siječnja Obilježen Dan međunarodnog Republike Hrvatske.

priznanja

26. siječnja Obilježena 24. obljetnica pogibije zrakoplovaca u Šimcima.

Svečano otvorena Zona Čaporice Zapad.

29. siječnja Župan sa suradnicima u Vrgorcu predstavio intermodalni projekt cestovne infrastrukture koja bi povezala otoke i priobalje sa Zagorom, preko Vrgorca i Imotskog sa susjednom Bosnom i Hercegovinom. Potpisan je i memorandum o suradnji na revitalizaciji i izgradnji brze ceste i tunela Ravča – Drveni

Predstavljena dva EU projekta u kojem sudjeluju škole iz Splitsko-dalmatinske županije.

U nastavku sjednice nakon aktualnog sata, te prihvaćanja dnevnog reda donesen je Program rada Županijske skupštine Splitsko-dalmatinske županije za 2016. godinu, Odluka o raspoređivanju sredstava Proračuna Splitsko-dalmatinske županije namijenjenih financiranju političkih stranaka i vijećnika izabranih s liste grupe birača Županijske skupštine Splitsko-dalmatinske županije u 2016., te Odluka o izmjeni Odluke o plaći župana i zamjenika župana Splitsko-dalmatinske županije.

Donesen je Akcijski plan suzbijanja korupcije u Splitsko-dalmatinskoj županiji za razdoblje od 2016. do 2017., te Odluka o osnivanju Antikorupcijskog povjerenstva Splitsko-dalmatinske županije. Točkom 17. Akcijskog plana za 2015. i 2016. godinu uz Strategiju suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine („Narodne novine“, broj 79/15), predviđeno je donošenje akcijskih planova na razini županija i osnivanje županijskih antikorupcijskih povjerenstava.

Splitsko-dalmatinska županija ovim Akcijskim planom i kroz aktivnosti Antikorupcijskog povjerenstava želi doprinijeti širenju javne svijesti o opasnosti i štetnosti korupcije, potaknuti aktivnu suradnju i partnerstvo svih nositelja aktivnosti s organizacijama civilnog društva, medijima, gospodarskim subjektima i građanima, a sve u cilju razvoja otvorenog i demokratskog društva. Ciljevi koji

županijska skupština

ica Županijske skupštine se ovim Akcijskim planom žele postići su uspostava pravnog i institucionalnog okvira suzbijanja korupcije i prevencije korupcije na područnoj (regionalnoj) razini, povećanje integriteta, odgovornosti i transparentnosti tijela područne (regionalne) vlasti, jačanje svijesti o uzrocima i posljedicama korupcije i ulozi građana u njenoj prevenciji te jačanje antikorupcijskih mehanizama.

Vijećnici su prihvatili Izvješće o radu Savjeta mladih Splitsko-dalmatinske županije za razdoblje svibanj-prosinac 2015., te Program rada i Financijski plan Savjeta mladih Splitsko-dalmatinske županije za 2016. Donesen je Program javnih potreba u protupožarnoj i civilnoj zaštiti Splitsko-dalmatinske županije za 2016. godinu. Prihvaćena je Analiza turističke sezone 2015. godine na području Splitskodalmatinske županije i osnovne smjernice za pripremu turističke sezone 2016., Izvješće o ispitivanju kakvoće mora za kupanje na području Splitsko-dalmatinske županije u 2015. godini, te je donesena Odluka o utvrđivanju morskih plaža na kojima će se provoditi praćenje kakvoće mora za kupanje na području Splitskodalmatinske županije u 2016. godini.

Skupština je donijela Zaključak o davanju prethodne suglasnosti na kreditno zaduženje Lučkoj upravi Splitsko-dalmatinske županije, te Odluku o izmjenama Odluke o osnivanju Lučke uprave Splitsko-dalmatinske županije. Doneseno je Rješenje o razrješenju i imenovanju članova Povjerenstva za praćenje izvršavanja odluka i ugovora o koncesijama na pomorskom dobru na području Splitskodalmatinske županije i Odluka o izmjenama Odluke o osnivanju i imenovanju Stručnog tijela za ocjenu ponuda za koncesije na pomorskom dobru na području Splitsko-dalmatinske županije. Skupština je donijela odluke o davanju koncesije na pomorskom dobru: u svrhu izgradnje i gospodarskog korištenja garažnih mjesta, wellness centra i ugostiteljske terase (štekata) na dijelu k.o. Split, predio ispred ex hotela Ambasador, u svrhu gospodarskog korištenja luke posebne namjene – sidrišta na dijelu k.o. Pučišća, predio uvala Luke, u svrhu izgradnje i posebne upotrebe CS Slatine 1, na dijelu k.o. Slatine, Odluku o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja dijela benzinske postaje na dijelu k.o. Selca, predio uvala Radonja. Donesene su odluke o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru: u svrhu gospodarskog korištenja mrjestilišta morskih organizama, uzgajališta morske ribe i školjkaša na dijelu k.o. Bogomolje, predio uvala Duboka, te u svrhu postavljanja i korištenja naprava za uzgoj morske ribe (lubini, komarče, picevi i sl.) na dijelu k.o. Sućuraj, predio uvala Rasovatica, i Odluku o davanju suglasnosti na prijenos koncesije na pomorskom dobru u svrhu postavljanja i korištenja naprava za uzgoj morske ribe (lubini, komarče, picevi i sl.) i školjkaša (dagnje) na dijelu k.o. Donje Selo, predio uvala Šešula. Prihvaćena je izmjena i dopuna Programa potpore osnivanju i razvoju malog gospodarstva na području Splitsko-dalmatinske županije (2014.-2017.). Doneseni su zaključci o davanju prethodne suglasnosti na prijedloge statuta osnovnih škola, Rješenje o imenovanju članova Kulturnog vijeća Splitsko-dalmatinske županije i Rješenje o imenovanju mrtvozornika za područje Općine Marina.

AKTUALNI SAT

Vijećnik Klement Bašić molio je pojašnjenje kad će točno biti otvoren Regionalni centar za gospodarenje otpadom u Lećevici?

Tomislav Šuta, privremeni upravitelj Regionalnog centra čistog okoliša d.o.o. za gospodarenje otpadom, odgovorio je kako Centar u Lećevici treba biti dovršen do kraja 2018. Ne može se prejudicirati kakav će biti postupak javne nabave, ali kako stvari za sada idu nada se kako će to biti u predviđenom roku. Naglasio je kako je Centar u Lećevici projektiran na način da je uzeta u obzir primarna selekciju. To bi značilo da u Centar neće ići kompletan otpad nego 50% od ukupne količine. Naglasio je veliku ulogu gradova i općina u primarnoj selekciji u samoj pripremi i u trenutku otvaranja Centra, jer trenutni postotak selekcije na razini Splitsko-dalmatinske županije iznosi svega 1,1%, a treba doći na 50%. Taj

kronika sdž br. 94

5

KRONOLOGIJA DOGA�AJA 3. veljače Župan otvorio Adriatic Gastro Show.

9. veljače Ministar turizma Anton Kliman posjetio Splitskodalmatinsku županiju.

U dvorani Županije predstavljen EU projekt Heureka čiji dionik je I. gimnazija Split.

12. veljače Upriličen prijem za izbornika Hvatske rukometne reprezentacije Željka Babića.

U sklopu terenske nastave trećaši Osnovne Škole Bol Split posjetili su Županiju.

Dobrodošlicu im je zaželio župan Zlatko Ževrnja koji je odgovorio na niz pitanja znatiželjnih učenika. Pitali su između ostalog što je županu najdraže, a što najteže u njegovom poslu, zatim kako je to biti župan i koliko je već na toj dužnosti?

26. veljače Održana 27. sjednica Županijske skupštine.

Otvoren obnovljeni Odjel hemodijalize u Sinju.

01. ožujka Ministar znanosti Predrag Šustar posjetio Županiju.

02. ožujka Svečano otvoren 21. Međunarodni sajam GAST 2016.

4. ožujka U dvorani Zavoda za znanstveni i umjetnički rad HAZU, Palači Milesi u Splitu predstavljena Hrvatska enciklopedija Bosne i Hercegovine.

6 kronika sdž br. 94

KRONOLOGIJA DOGA�AJA 10. ožujka U svrhu promocije ekološke vožnje, i uspješnih gospodarsko - turističkih potencijala Splitsko dalmatinske županije, u sklopu projekta IPA Adriatic Intermodal, župan Zlatko Ževrnja obišao Dalmatinsku zagoru u električnom vozilu.

županijska skupština potencijalni problem je sagledan i sa Europskom komisijom i sa Ministarstvom i Fondom. Na tome inzistira i novi ministar. Vijećnika Bašića zanimalo je što znači ovih 50%. Zakon o održivom gospodarenju otpadom i EU direktive i pristupni pregovori koji su bili potpisani sa Europskom komisijom, naložili su da do 2020., postotak primarne selekcije treba biti 50%. Sukladno istom Zakonu nadležnost primarne selekcije je na razini gradova i općina. I nadležnost sanacije postojećih odlagališta je na razini gradova i općina. S obzirom na sve pokazatelje Agencije za zaštitu okoliša, Splitsko-dalmatinska županija je na razini Hrvatske u vrlo zabrinjavajućem stanju. Dakako, radi se na izgradnji reciklažnih dvorišta, sortirnicama, nabavi kanti i sve ostale opreme. Međutim, trenutno najveći problem je stvaranje tržišta, odgovorio je privremeni upravitelj Šuta.

11. ožujka U Domu HV-a u Splitu, župan otvorio Poslovni uzlet grada Splita. Istaknuo je potrebu organiziranja ovakvih događaja, kojima se omogućuje polaznicima stjecanje novih znanja kojima pridonose kvaliteti vlastitog poslovanja.

Poslovni dnevnik u suradnji s Gradom Splitom i

Splitsko-dalmatinskom županijom organizirao je besplatnu edukaciju za poduzetnike, obrtnike i one koji se nalaze u procesu pokretanja vlastitog biznisa, kao i za sve zainteresirane za usvajanje informacija o EU fondovima, brendiranju i projektima ili jednostavno žele naučiti efikasno upotrebljavati nove tehnologije. Poslovni uzlet projekt je koji se zasniva na pružanju edukativne potpore hrvatskim malim i srednjim poduzetnicima i obrtnicima i iznalaženjem alata za razvoj poduzetništva, a provodi se u obliku predavanja, seminara i interaktivnih radionica za sve zainteresirane.

16. ožujka Upriličen prijem za predstavnike Nogometnog kluba Junak iz Sinja prigodom 100 godina uspješnog djelovanja tog kluba.

Dana 31. ožujka 2016., pod predsjedanjem predsjednika Županijske skupštine Petroslava Sapunara, održana je 28. sjednica Županijske skupštine.

Skupština je jednoglasno donijela odluke o dodjeli nagrade Splitsko-dalmatinske županije za životno djelo: Mariji Jović (posmrtno), prof.dr. Mati Matasu, msgr. dr. Mili Vidoviću. Osobne nagrade dodijeljene su: časnoj sestri Dariji Ivki Bota, Ivanu Grljušiću, Ivanu Ugrinu, Ani Zaninović i Luciji Zaninović. Dobitnici skupne nagrade su: Plivački klub „Cipal“, Split, Sinjsko pučko kazalište, Sinj, Udruga roditelja djece sa posebnim potrebama „Osmijeh“ Vrgorac, Udruga veterana i prijatelja 141. brigade HV, Split te Udruga za očuvanje zavičajne baštine „Slivno“ iz Slivna. Prihvaćen je Godišnji izvještaj o izvršenju Proračuna Splitsko-

dalmatinske županije za 2015. te Zaključak o prihvaćanju Godišnjeg izvještaja o izvršenju financijskog plana Županijske uprave za ceste Split za 2015. godinu.

Vijećnici su donijeli Odluku o izradi izmjena i dopuna Prostornog plana Splitskodalmatinske županije. Razlozi za izradu i donošenje Plana su prvenstveno potrebe za usklađenjem s Zakonom o prostornom uređenju, kao i sa drugim zakonima i podzakonskim aktima koji su stupili na snagu u postupku donošenja ili nakon donošenja Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije. Osim navedenih razloga, izradi i donošenju Plana potrebno je pristupiti zbog redefiniranja i pojedinih korekcija sustava iz sadržajne strukture Plana, te određivanja planske mjere, kriterije i uvjete provedbe za one zahvate u prostoru, koji su važećim Planom definirani kao „Projekti ili koridori u istraživanju“. Ovo je potrebno izvršiti sukladno projektnim rješenjima, studijama i istraživanjima koje su izrađene za pojedine planirane zahvate u prostoru, a odnose se na energetske, proizvodne i prijenosne sustave (dalekovodi, trafo-stanice, magistralni plinovodi), kao i na prometne sustave (cestovni, lučki, željeznički, zračni promet) te sustave

županijska skupština vodoopskrbe i odvodnje. Skupština je donijela Odluku o davanju ovlaštenja Županu za potpisivanje ugovora o izgradnji i opremanju Centralnog županijskog arhiva. Prihvaćeno je Izvješće o nezaposlenosti i zapošljavanju u Splitskodalmatinskoj županiji u 2015. godini. Donesen je Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije o davanju ovlaštenja ravnatelju za pokretanje postupka etažiranja zgrade „Staro rodilište“, te na potpisivanje Izjave o uspostavi etažnog vlasništva ili Ugovora o razvrgnuću suvlasničke zajednice i uspostavi etažnog vlasništva, Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća Stomatološke poliklinike o davanju ovlaštenja ravnatelju za pokretanje postupka etažiranja zgrade „Staro rodilište“, te na potpisivanje Izjave o uspostavi etažnog vlasništva ili Ugovora o razvrgnuću suvlasničke zajednice i uspostavi etažnog vlasništva, Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća Doma zdravlja Splitskodalmatinske županije – kupnja rtg uređaja i Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije – davanje ovlaštenja ravnatelju. Vijećnici su donijeli Odluku o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru u svrhu izgradnje i korištenja luke posebne namjene-sportske luke na dijelu k.o. Trogir, predio Brigi-Lokvice te Odluku o davanju koncesije na pomorskom dobru u svrhu izgradnje (postavljanja) i gospodarskog korištenja luke posebne namjene – sidrišta na dijelu k.o. Pučišća, predio uvala Luke (rt Stutiski Protuc). Skupština je prihvatila Izvješće o ostvarenju Programa poticanja malog i srednjeg poduzetništva u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2015. godini.

Prihvaćene su izmjene i dopune slijedećih pravilnika: Pravilnika o postupku dodjele sredstava za potpore rada poljoprivrednih udruga koja se isplaćuju iz Proračuna Splitsko-dalmatinske županije, Pravilnika o postupku dodjele sredstava za potpore izgradnje jednostavnih akumulacija za navodnjavanje koja se isplaćuju iz Proračuna Splitsko-dalmatinske županije, Pravilnika o ostvarivanju prava na sufinanciranje premije osiguranja u poljoprivredi Splitsko-dalmatinske županije i Pravilnika o postupku dodjele sredstava za potpore znanstveno istraživačkih projekata u poljoprivredi koja se isplaćuju iz Proračuna Splitsko-dalmatinske županije. Također, prihvaćene su izmjene i dopune Programa potpore znanstveno istraživačkih projekata u poljoprivredi Splitsko-dalmatinske županije, Programa potpore rada poljoprivrednih udruga u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Programa potpore izgradnje jednostavnih akumulacija za navodnjavanje u poljoprivredi Splitsko-dalmatinske županije, Programa sufinanciranja premije osiguranja u poljoprivredi Splitsko-dalmatinske županije, Programa sufinanciranja uređenja postojećih zapuštenih poljskih putova u zagori, priobalju i otocima Splitskodalmatinske županije i Programa sufinanciranja nabave sadnog materijala u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Donesena je Odluka o kriterijima i mjerilima za izračun i raspodjelu pomoći jedinicama lokalne samouprave na području SDŽ za 2016. koje vrše pripremne radnje za izgradnju objekata za gospodarenje otpadom županijskog Centra i pretovarnih stanica. Skupština je prihvatila Rješenje o razrješenju i imenovanju predsjednice Upravnog vijeća Javne ustanove RERA S.D. za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije, Rješenje o razrješenju i izboru predsjednika Odbora za prostorno uređenje i zaštitu okoliša Županijske skupštine Splitsko-dalmatinske županije, Rješenje o razrješenju i izboru člana Odbora za prostorno uređenje i zaštitu okoliša Županijske skupštine Splitskodalmatinske županije te Rješenje o imenovanju ravnateljice Centra za kulturu Brač, Nerežišća. Skupština je dala prethodne suglasnosti na prijedloge statuta osnovnih škola i učeničkog doma Split.

kronika sdž br. 94

7

KRONOLOGIJA DOGA�AJA Izvršena primopredaja osam vozila hitne medicinske pomoći Zavodu za hitnu medicinu SDŽ.

18. ožujka Ministar graditeljstva i prostornog uređenja Lovro Kušćević posjetio Županiju.

21. ožujka Učenici iz Srijemske Mitrovice posjetili županiju.

23. ožujka Župan otvorio pogon za preradu ribe u Muću.

29. ožujka Otvoreni dodatni nautički sadržaji u luci Vis. Ovo je vrlo bitan sadržaj za nautičare jer većina luka otvorenih za javni promet, kao što je Vis, nema dodatni sadržaj kao što ga imaju luke nautičkog turizma –

Sa 6.000.000,00 kn prihoda u prošloj godini luka Vis bila je jedna od najuspješnijih luka otvorenih za javni promet, a nakon ostvarenja ovoga i sličnih projekata prihodi će se i dalje nastaviti povećavati.

30. ožujka Obilježena 25. godišnjica pogibije hrvatskog redarstvenika Josipa Jovića

prvog

primanja / posjeti

8 kronika sdž br. 94

Ministri u posjetu

Jedan od prvih uvjeta razvoja regionalnog područja svakako je suradnja lokalne, odnosno područne, regiona najbolja slika razvijenosti, te planiranja daljnjeg razvoja i ulaganja

S

astanak s ministrom turizma Antonom Klimanom održan je 9. veljače.

Sastanku su nazočili i predstavnici turističkog gospodarstva županije. Župan je uz riječi dobrodošlice izrazio i zadovoljstvo što je novi ministar izabrao upravo našu županiju što znači kako cijeni postignuti rezultat u protekloj turističkoj sezoni. Naime u 2015. rast turističkog prometa veći je za 9% od onog iz 2014. „To nas stavlja u perjanicu turizma u Hrvatskoj“, kazao je župan.

Ministar Kliman zahvalio se na dobrodošlici, te u prvom redu pozdravio vrijedne turističke djelatnike bez kojih bi ovakvi rezultati zasigurno izostali. „Odluka o današnjoj posjeti nije slučajna. Postignuti rezultati, koje ste ovdje iznijeli, bili su povod našeg dolaska “, kazao je ministar, te istaknuo kako se upravo u Splitsko-dalmatinskoj županiji odvija najveći investicijski ciklus na području turizma. Naglasio je kako se u ovom trenutku, gledajući rezultate, svi trebaju ugledati u SDŽ. „U našem ministarstvu imat ćete punu podršku za vaš rad.

Mi ćemo vam biti servis za sve vaše projekte i dat ćemo sve od sebe kako bi lakše konkurirali na tržištu“, naglasio je ministar Kliman.

Župan sa suradnicima održao je 1. ožujka radni sastanak s ministrom znanosti, obrazovanja i sporta Predragom Šustarom. Župan je zahvalio ministru Šustaru što je baš našu županiju izabrao za svoj prvi radni posjet nakon imenovanja. Ovo je nakon osam godina prvi ministar znanosti, obrazovanja i sporta koji je posjetio našu županiju koja je osnivač 111 osnovnih i srednjih škola te dva đačka doma. Ministar je naglasio kako je održan jedan konstruktivni sastanak. „Otvorili smo puno tema, puno problema, ali i pohvalili Splitsko-dalmatinsku županiju kao primjer kako koristiti EU fondove za poboljšanje obrazovanja“, kazao je ministar Šustar. „Razgovarali smo o svim problemima i o višesmjenskom radu u školama, prijevozu učenika, ulaganju u nove školske objekte, ali i obnovi postojećih, kao i povlačenju sredstava iz EU fondova, te ministra upoznali s desetak projekata vezanih za školstvo koje provodi Županija“, kazao je župan Ževrnja. Nakon sastanka župan je s ministrom Šustarom otvorio sportsku dvoranu OŠ Bijaći u Kaštel Novom, u čiju je gradnju uloženo oko 15 milijuna kuna. Šustar je istaknuo iznimnu važnost dvorane za Kaštela i Splitsko-dalmatinsku županiju. „Priča o demografskoj obnovi utkana je u ovaj projekt

primanja / posjeti

kronika sdž br. 94

posjetu Županiji

alne samouprave i Vlade odnosno ministarstava. Prepoznajući važnost tog uvjeta, te imajući u vidu, kako se stvara upravo „na terenu“, našu županiju posjetila su tri ministra. jer bez projekata poput ove sportske dvorane ne možemo pričati o demografskoj obnovi u Hrvatskoj, zadržavanju mladih i privlačenju povratnika u Hrvatsku. Bez ovakvih projekata jednako tako ne možemo pričati o sustavnoj reformi našeg obrazovanja koja je pred nama“, kazao je ministar Šustar.

Radni sastanak 18. ožujka održan je i s ministrom graditeljstva i prostornog uređenja, Lovrom Kuščevićem.

Razgovaralo se o nastavku POS-ovih projekata u Splitu, te kompletiranju potrebne infrastrukture na Kili. „U gradskom kotaru Mejaši gdje živi tridesetak tisuća stanovnika, u planu nam je izgraditi javnu ustanovu na Kili, gdje bi se uz stomatološku, ginekološku, pedijatrijsku, te ambulantu opće medicine, za čiju izgradnju smo već osigurali tri milijuna kuna, u dogovoru s gradskim vlastima, smjestili i prostorije za rad gradskog kotara Mejaši, kao i otvoreno igralište“, kazao je župan. Ministar Kuščević istaknuo je kako je upoznat sa inicijativom nastavka izgradnje novih POS-ovih stanova, kao i velikom potrebom za njima, te obećao kako će u skladu sa proračunskim mogućnostima krenuti u realizaciju izgradnje. „Potrebno je krenuti u smjeru državnog, gradskog i općinskog zemljišta, te njegovoj prenamjeni, kako bi se smanjio odljev sredstava za kupnju privatnog zemljišta. Planiramo uvesti i program subvencije kamate na stambene kredite, koji bi zasigurno davao dobre rezultate“, istaknuo je ministar Kušćević. Rast proračuna od 100 milijuna kuna u odnosu na prošlogodišnji, planiran je za projekte energetske učinkovitosti, kao jedne od glavnih smjernica ministarstva. Pozvao je sve javne ustanove na korištenje mogućnosti natječaja kroz sredstva koja su predviđena za razne namjene.

JM/AMŠ

9

primanja / posjeti

10 kronika sdž br. 94

Ukrajinski veleposlanik posjetio Županiju

Ž

upan Zlatko Ževrnja i njegov zamjenik Ante Šošić upriličili su 12. siječnja prijem za veleposlanika Republike Ukrajine Oleksandra Levčenka. Župan je uz riječi dobrodošlice naglasio kako dvije zemlje već dugo gaje prijateljske odnose.

Ukrajina je od samih početaka podupirala našu zemlju na putu ka samostalnosti. Danas, kada je Ukrajinu zadesila ista, sudbina, Splitsko dalmatinska županija je jedna od prvih koja je poslala pomoć. „Hrvatski narod pamti kako je Ukrajina bila među prvima koja je priznala našu državu. Mi to pamtimo pa zato pomažemo ljudima u ratom zahvaćenoj Ukrajini. Pokazali smo veliko hrvatsko srce. Izdvojili smo oko 260 tisuća kuna za humanitarnu pomoć, pomogli oko dolaska djece na ljetovanje, a pomagat ćemo i dalje. Mi smo već ranije potpisali sporazum o suradnji s kijevskom oblasti, već smo ostvarili neke gospodarske susrete, a vrata ukrajinskim gospodarstvenicima uvijek su otvorena“, kazao je župan.

Veleposlanik Levčenko zahvalio se županu na potpori te se osvrnuo na sadašnje stanje u Ukrajini. „Tamo je sada stanje ni rata ni mira, pravi rat nije, no nije ni mir, svaki dan teroristi nekoga ubiju jer ne žele mir. Znamo da je teško, znamo da će to potrajati, no očekujemo kako će i u Ukrajini zavladati mir. Najbolji primjer ste nam vi Hrvati. Pokazali ste kako se može braniti i obraniti država. Mi slijedimo vaš put“, istaknuo je Levčenko.

Najavio je i imenovanje počasnog konzula Ukrajine za Split. „Očekujemo kako će za nekoliko mjeseci proraditi konzulat Republike Ukrajine u Splitu. Bit će smješten na Rivi, a počasni konzul biti će Ivica Pirić, dugogodišnji prijatelj Ukrajine“, kazao je Levčenko.

Brončani rukometaši na prijemu u Županiji

Ž

upan je, uz nazočnost pročelnika za društvene djelatnosti Tomislava Đonlića 12. veljače upriličio prijem za izbornika Hrvatske rukometne reprezentacije Željka Babića. Uz izbornika, prijemu su nazočili i njegov pomoćnik Petar Metličić, te direktor reprezentacije Ivica Maraš. Župan je čestitao našim sportašima na osvojenom trećem mjestu na netom završenom europskom prvenstvu, istaknuvši pri tom kako rukometna reprezentacija već puna dva desetljeća svojim uspjesima piše zlatne stranice sportskih uspjeha naše Domovine. „U ova vremena svekolikih kriza unijeli ste jednu novu nadu, te optimizam i još jednom pokazali kako se sve može postići radom, redom i trudom zbog čega vam puno hvala“, rekao je župan. Podsjetio je kao je Splitsko-dalmatinski rukometni savez najveći rukometni županijski savez u Hrvatskoj te kako će Županija u okviru svojih mogućnosti i dalje podupirati sportske i druge projekte.

Na srdačnim riječima dobrodošlice zahvalili su mu se izbornik Babić i njegov pomoćnik Metličić. Iskazali su zahvalnost i u ime tima hrvatske rukometne reprezentacije, pozdravljajući želje i nastojanja župana da, kao i do sada, bude uvijek na raspolaganju svim onim sportovima i sportašima koji svojim uspjesima pronose ime i uspjeh Republike Hrvatske. „Znam da Županija pomaže rukometu u Dalmaciji i da je to sport koji je ovdje ostavio traga jer se osvajalo puno medalja, a i bio je stalno prisutan u europskim i svjetskim okvirima. U ovim zanimljivim vremenima pomoć rukometu je potrebna da bi opstao. Potrebna nam je pomoć u svemu. Ja kao izbornik se nadam i vjerujem kako ćemo tu pomoć koja nam je potrebna dobiti u bilo kojem obliku“, istaknuo je izbornik Babić. Naglasio je kako su mu se sada slegle emocije oko prvenstva te da danas može reći kako je sretan što su svi prepoznali njihovu borbenost i veliko srce za Hrvatsku.

primanja / posjeti

kronika sdž br. 94 11

Djeca iz Vojvodine upoznaju Domovinu

Ž

upaniju je posjetilo 43 učenice i učenika iz Srijemske Mitrovice (Vojvodina) koji pohađaju predmet “Hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture”. Djeca su boravila u našoj županiji u sklopu projekta “Upoznaj Domovinu”. Župan ih je upoznao s značajkama mjesta koja će u sklopu boravka posjetiti, te im zaželio ugodan boravak u našoj županiji. Jasna Vojnić, dopredsjednica Odbora za obrazovanje HNV-a zahvalila se županu na primanju, te ga upoznala s radom Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji, te sa organizacijom školstva.” U Srbiji trenutno ima oko 60 tisuća Hrvata, a u samoj Vojvodini oko 46 tisuća. Nama je izuzetno drago da naša djeca imaju priliku doći u matičnu domovinu kako bi je upoznali i povećali osjećaj identiteta. Zbog toga su nam ovi projekti od izuzetnog značaja i zahvaljujemo se županu Ževrnji i gradu Splitu što su omogućili da se naša djeca osjećaju kao dio Hrvatske i da je ovo njihova Domovina.

Trenutno u Srbiji imamo u pet osnovnih škola nastave koje uče kompletnu nastavu na hrvatskom jeziku, a time je obuhvaćeno oko 300 djece. Pored toga imamo i djecu koja uče samo kroz izborni predmet hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture, a to je u devet gradova, 15 škola oko 900 djece. Ovo su ovdje djeca iz Srijemske Mitrovice koja uče taj predmet“, pojasnila je Vojnić. Organizator posjeta je Hrvatski kulturni centar “Srijem” (Hrvatski dom iz Srijemske Mitrovice). Djeca će osim Splita posjetiti Solin i Trogir. Profesor hrvatskog jezika s elementima nacionalne kulture u Srijemskoj Mitrovici Dario Španović dodao je kako se nada da će i srednjoškolci od rujna dobiti pravo pohađanja nastave na materinjem jeziku. „Od 2009. godine, kada sam počeo raditi u Mitrovici, bilo je zainteresirane djece za ovaj program. Nažalost program još nije zaživio u srednjim školama, ali se nadamo da hoće od rujna. Važno je naglasiti da su Hrvati u Vojvodini autohtono stanovništvo kao i u Bosni i Hercegovini i djeca su dobila pravo pohađati nastavu na materinjem jeziku ili kroz izborni predmet u kojem bi učili o jeziku i povijesti, ali ne samo Hrvata u Hrvatskoj već i u Vojvodini, Bosni i Hercegovini i cijeloj dijaspori“, kazao je Španović.

Ana Geldo, sedamnaestogodišnja učenica hrvatski jezik pohađa od 2009. kada je uveden u školu i samo je propustila jednu ekskurziju „Upoznaj domovinu“. Smatra kako je to jako lijep običaj i da će se s njim nastaviti budući se tako hrvatska djeca iz Srbije, bolje upoznaju s Domovinom. Njena vršnjakinja Dajana Jelečanin iz Petrovaradina, stigla je kao predstavnik Torcide Srijem. „Došla sam kao predstavnik Torcide iz Srijema. Ne znam točno koliko nas je sve skupa, ali zbilja nas ima puno koji navijamo za Hajduk i redovno dolazimo u Split na utakmice. Nekad ne mogu zbog škole pa pratim preko televizije, ali čim se pruži prilika i kad je raspust, dolazim jako često“, kazala je torcidašica Dajana.

Predstavnici Nogometnog kluba „Junak“ u Županiji

Ž

upan Zlatko Ževrnja primio je predstavnike Nogometnog kluba Junak iz Sinja prigodom 100 godina uspješnog djelovanja, te je dao podršku manifestaciji obilježavanja stogodišnjice kluba. “Junak” je osnovan davne 1916. , a ove godine u srpnju, posebno će se raznim manifestacijama i događajima obilježiti njegovo stogodišnje postojanje.

Direktor kluba ovom prilikom je pozvao čelne ljude županije, a i sve ostale žitelje županije na proslavu. „Sto godina Junaka nije samo na papiru. Tu je utkano puno uspješnih godina i događanja. Naš klub se može pohvaliti činjenicom kako je kroz njega prošlo i nekoliko reprezentativaca. Najveći naš ponos je škola nogometa kroz koju trenutno prolazi 800 do 1000 djece“, pohvalio se direktor Knezović. Prijemu su nazočili dogradonačelnik Grada Sinja Zlatko Ugrin, članovi uprave NK „Junak“ Marko Duvnjak i Žarko Delić, predsjednik Županijske skupštine Petroslav Sapunar, zamjenik župana Luka Brčić i pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti Tomislav Đonlić.

gospodarstvo

12 kronika sdž br. 94

PROIZVODNA ZONA ČAPORICE - CENTAR AGROPODUZETNIŠTVA 3LJ Centar agropoduzetništva 3LJ do sada je najvrjedniji gospodarski projekt financiran iz EU fondova na području Splitsko-dalmatinske županije.

S

plitsko-dalmatinska županija sa 36 poduzetničkih zona vodeća je u Hrvatskoj. Sve zone su pokrenute kao zone opće namjene. Tako se započelo i s Poduzetničkom zonom Čaporice.

Od 2006. do 2010. godine Grad Trilj je dijelom vlastitim sredstvima te uz pomoć Splitsko-dalmatinske županije i HABOR-a pripremio i proveo projekt izgradnje Gospodarske zone Čaporice na 26,5 hektara u koje je uloženo 39,4 milijuna kuna.

Na uređenom i komunalno opremljenom prostoru ustupljenom poduzetnicima 9 tvrtki pokrenulo je proizvodnju uz oko 260 zaposlenih. Među njima su tri poznata proizvođača poljoprivrednih proizvoda: Pršut Voštane, Sirana Puđa i Conex u kojemu se prerađuje riba. Odlučeno je kako će se zona specijalizirati za agropoduzetništvo sa sadržajima koji bi bili u funkciji postojećih proizvođača poljoprivrednih proizvoda i agroindustrije triljskog i cetinskog kraja, županije i šire. Kako je zbog krize bila upitna realizacija ovog projekta, izlaz se vidio u povlačenju sredstava iz EU fondova. Odlučeno je kako će se Zonu Čaporice proširiti na novih 23 hektara. Za pripremu i realizaciju projekta Grad Trilj ušao je u partnerske odnose sa županijskom Javnom ustanovom RERA i Institutom za jadranske kulture i melioraciju krša. Apliciralo se na sredstva EU fonda za regionalni razvoj namijenjena ulaganjima u poslovnu infrastrukturu. Za realizaciju projekta odobreno je kao prihvatljivi trošak 16.999.658,64 kuna u čemu bespovratna sredstva EU fonda za regionalni razvoj iznose 90 posto ili 15.198.233,88 kuna. Ovo su bila prva sredstva dodijeljena jedinicama lokalne samouprave za financiranje razvojnih projekata od kada je RH postala punopravnom članicom EU. Kako su odobrena EU sredstva dočekana s kompletiranom projektnom dokumentacijom komunalne infrastrukture za novih 23 hektara uključujući i građevinsku dozvolu odmah je provedena zakonom propisana javna nabava, a radovi na izgradnji počeli su u ožujku 2015. godine.

Projekt je dovršen, a 26. siječnja ove godine ministar poduzetništva i obrta Darko Horvat simboličnim je presijecanjem vrpce označio završetak izgradnje komunalne infrastrukture. Ovom prilikom ministar je naglasio važnost ovog projekta kao i važnost apliciranja na EU fondove. "Ovdje smo pokazali da Hrvatska svoju infrastrukturu može graditi europskim novcem. Velikim dijelom ovo su sredstva europskih fondova, više od 15 milijuna kuna. Zato trebamo nastaviti ovakav model financiranja, ali još hrabrije i odlučnije, da bismo u konačnici imali participaciju europskih sredstava u rasponu investicije i više od 50 posto," naglasio je ministar Horvat.

Zadovoljstvo završetkom projekta izrazio je i župan Zlatko Ževrnja. "Danas obilježavamo završetak ovog europskog projekta teškog oko 15 milijuna i 200 tisuća kuna na kojem su radili Grad Trilj i naša razvojna agencija RERA. Uspješno su povukli ova sredstva i na to smo zaista ponosni. Tim sredstvima se izgradila dodatna faza ove poduzetničke zone kojom se omogućuje izgradnja agropoduzetničkog centra, budućeg znanstvenog centra koji će biti najizravnije naslonjen i na znanost i na proizvođače poljoprivrednih proizvoda", kazao je župan. Svečanosti je prethodila završna konferencija projekta ‘Proizvodna zona Čaporice – centar agropoduzetništva 3LJ’, koja se pred stotinjak zainteresiranih održala u Kino dvorani Trilj.

AMŠ

gospodarstvo

kronika sdž br. 94 13

U Muću otvoren pogon za preradu ribe

U

nazočnosti načelnika općine Filipa Stupala, direktora tvrtke Canicula Cristiana Seria, te pomoćnika ministra za gospodarstvo Ivana Sertića, župan je u Muću otvorio pogon za preradu ribe u vlasništvu tvrtke Canicula.

Radovi na pogonu Canicula započeli su u ožujku 2014. godine, a investicija tvrtke u radnoj zoni Prisike vrijedna je 32 milijuna kuna.

Od toga je 10 milijuna kuna osigurano sredstvima Europske unije IPARD, a 22 milijuna kuna financirano je kreditom HBOR – a. Pogon se nalazi na parceli površine 7000 metara četvornih, a zauzima gotovo 2000 metara četvornih, a unutar jedne godine planirano je dostizanje punog proizvodnog kapaciteta od 50 tona ribe dnevno.

Tvrtka Canicula planira otvoreni pogon dopuniti sa pogonom za dimljenje ribe i linijom za proizvode od dimljene ribe, te proširiti i postojeću ribarsku flotu. „Veseli nas ovakvo poslovno ulaganje u našoj županiji.

Pomogli smo opremanju poslovne zone, kao i realizaciju ovog vrijednog projekta. Uvijek ćemo kao Županija biti spremni i na daljnja ulaganja kako bismo zainteresirali potencijalne investitore i sve one koji su spremni svoja ulaganja, proizvodnu djelatnost usmjeriti u područje naše županije“, kazao je župan. „Canicula će zaposliti sveukupno 130 radnika, a plan je da tvrtka dosegne promet oko 35 milijuna kuna. Proizvodi tvrtke u najvećoj će mjeri biti slani inćuni, koji će se plasirati na hrvatsko tržište, tržište Europske unije i tržišta trećih zemalja, a u procesu je i pribavljanje certifikata za potvrdu visoke kvalitete proizvoda pogona Canicula“, rekao je direktor Seria.

Eko vožnja po Dalmatinskoj zagori

U

svrhu promocije ekološke vožnje i uspješnih gospodarsko - turističkih potencijala Splitsko- dalmatinske županije, u sklopu projekta IPA Adriatic Intermodal, župan Zlatko Ževrnja, u nazočnosti suradnika obišao je sa uzvanicima Dalmatinsku zagoru električnim vozilima. Uzvanici su u obilazak krenuli s pet elektičnih automobila VW Golf, dva električna Nissana, te tri električna Smarta. Tom prilikom posjećeno je Dugopolje, Gospodarska zona Kukuzovac, te naposljetku Muzej Sinjske alke. U Dugopolju je predstavljen projekt Turističko- informativnog centra, u Gospodarskoj zoni Podi. „Analizirajući brojne lokacije, uvidjeli smo kako je ovo najoptimalnija varijanta, kao najbliža svim turistima koji prometuju autocestom. U tijeku je ishođenje građevinske dozvole, te potom krećemo sa raspisivanjem javnog natječaja za izgradnju objekta, čija je vrijednost negdje oko 7.5 milijuna kuna. Time bismo na jednom mjestu imali dostupnost svih informacija o turističkim destinacijama naše županije. Moći će se pregledati pojedine lokacije, a posjetitelji će imati mogućnost kupnje raznih suvenira te degustacije domaćih jela i vina“, istaknuo je župan.

U pršutani Delicije Marović, u Gospodarskoj zoni Kukuzovac, vlasnik pršutane Zdeslav Marović, upoznao je posjetitelje sa procesom izrade vrhunskih pršuta. „Zahvaljujući potpori Županije mi danas postojimo i odlično radimo. Nalazimo se u osrednjoj po veličini pršutani koja se orjentira na domaće tržište proizvodima koji su zaštićeni u EU“, rekao je Marović. Županija je uvijek spremna pomoći u unapređivanju gastro ponude cetinskog kraja i svih drugih krajeva Županije. Tako je, u konkretnom slučaju, pršutani Delicije Marović, subvencionirana kamata na kredit za izgradnju same pršutane, te je potpomognuto financiranje izrade projektne dokumentacije sa 50 tisuća kuna. Tijekom posjeta Muzeju Sinjske alke razgledan je stalni postav Muzeja u prisustvu ravnatelja Muzeja Borisa Filipovića Grčića, direktorice marketinga VAD-a Marine Pavić, direktorice TZ grada Sinja Monike Vrgoč, te zamjenika gradonačelnika grada Sinja, Zlatka Ugrina. Poseban naglasak stavljen je na važnost afirmacije Sinja i cetinskog kraja, kao bitnog dijela turističke ponude Županije i Hrvatske.

gospodarstvo

14 kronika sdž br. 94

SAJAM GAST

Potpisano pismo namjere i predstavljeni nositelji oznake kulinarska baština

O

vogodišnji sajam GAST predstavio se sa 510 izlagača iz Hrvatske, Slovenije, Austrije, Italije i BiH. Sajam se ove godine održao pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović, a njen izaslanik župan Zlatko Ževrnja je otvarajući sajam istaknuo važnost osnaživanja domaće proizvodnje, koja bi se plasirala kroz turizam.

"Treba poticati zamisli da se namještaj proizveden u Slavoniji plasira u hotele i apartmane u Dalmaciji, a hrana iz Slavonije turistima na Jadranu," rekao je Ževrnja.

Partner ovogodišnjeg sajma GAST je Brodsko-posavska županija, koja se predstavlja proizvodima tradicionalnog slavonskog namještaja te slavonskim kulenom i pršutom.

Potpisano je i Pismo namjere o zajedničkoj suradnji na povezivanju i promociji gospodarstva putem sajma GAST, a koje su supotpisali župan Splitsko-dalmatinski Zlatko Ževrnja, Brodsko-posavski župan Danijel Marušić i direktorica sajma Sanja Vuković Veić te njime i službeno potvrdili već započetu uspješnu suradnju. „Ovo je nastavak priče započete prethodnih godina na Sajmu namještaja u Slavonkom Brodu. Cilj je povezati zelenu i plavu Hrvatsku, odnosno povezati drvoprerađivačku industriju s hotelijerskim i turističkim sektorom, te produbiti već postojeću suradnju gastronomske i turističke ponude“, izjavili su župani Danijeli Marušić i Zlatko Ževrnja.

gospodarstvo

kronika sdž br. 94 15

Na ovogodišnjem GAST-u predstavljeno je i 15 nositelja oznake Kulinarska baština.

Znak culinary heritage – kulinarska baština zaštitni je znak za regionalnu hranu i kulinarsku tradiciju. Splitsko-dalmatinska županija jedina je hrvatska članica mreže CULINARY HERITAGE EUROPE, koja trenutno broji 35 regija, 1425 članova i 609 recepata.

Cilj projekta je oživljavanje i razvoj regija kroz oživljavanje kulinarske baštine. Također, potiče se proizvodnja autohtonih tradicijskih proizvoda i njihovo uvrštavanje u lokalnu ugostiteljsko-turističku ponudu te njihova udružena prezentacija (logo, web, baza podataka i dr.). "Radi se o međunarodno priznatoj oznaci kojom se jamči standard kvalitete proizvoda te otvara niz mogućnosti za predstavljanje autohtonih dalmatinskih jela na međunarodnom tržištu", istaknula je koordinatorica projekta Ivanka Luetić Boban iz RERE SD Javne ustanove za koordinaciju i razvoj. "To će imati snažnog utjecaja na razvoj turizma i gospodarstva uopće s naglaskom na uvrštavanje lokalnih, dalmatinskih poljoprivrednih proizvoda u ugostiteljsku ponudu, povećanje zapošljavanja lokalnog stanovništva te opću brigu za okoliš i zdravlje pojedinca", istaknula je Luetić Boban te podsjetila kako su pripreme za dobivanje oznake "Culinary Heritage Europe" za proizvođače izvorne dalmatinske hrane bile vrlo temeljite. Zamjenik župana Luka Brčić, ovom prilikom, kazao je kako i ovaj događaj na sajmu GAST ima snažan utjecaj na razvoj turizma općenito. „Sve ovo rezultira povećanje zapošljavanja lokalnog stanovništva te opću brigu za okoliš i zdravlje pojedinca. Naša Splitsko-dalmatinska županija ima bogatu kulinarsku baštinu i tradiciju koja predstavlja identitet kraja i veliki broj autohtonih i tradicijskih jela. Upravo je zato iskazana potreba njegovanja i očuvanja te kulinarske baštine i njeno uključivanje u ponudu, ali i promicanje“, kazao je zamjenik Brčić. Članstvom u „Culinary Heritage",dobiva se međunarodno priznata oznaka i jedinstven standard kvalitete, te otvara niz novih mogućnosti za prezentaciju autohtonih dalmatinskih jela na međunarodnom tržištu. Projekt je razvijen u Švedskoj i Danskoj 1995 godine te se širi Europom. Mreža „Culinary Heritage"okuplja regionalne članove diljem Europe.

Sukladno pravilima članstva, Splitsko-dalmatinska županija je nositelj članstva u mreži kao regionalna organizacija (regional organisation), a Javna ustanova RERA SD koordinator provedbe aktivnosti mreže (network coordinator/ manager). Oznaku Kulinarske baštine uručili su uz zamjenika župana Brčića i direktor TZ Splitsko-dalmatinske Joško Stella, pročelnik UO za turizam i pomorstvo SDŽ Stipe Čogelja i koordinatorica Kulinarske Baštine Ivanka Luetić Boban.

NOSITELJI OZNAKE KULINARSKA BAŠTINA Braniteljska poljoprivredna zadruga IMOĆANKA, Donji Vinjani; DOCI.d.o.o Maovice, Vrlika, Eko selo GRABOVCI - OPG Grabovac, Proložac Gornji; Etno eko selo DOL, Dol,Postira; Etno eko selo ŠKOPLJANCI-RADOŠIĆ , Radošić,Škopljanci; Konoba SV. ROKO, Čaporice, Trilj; OPG IVIN DVOR, Muć; OPG Joško Veža - FRANKA kušaonica maslinova ulja; OPG Petar Rodić, Žrnovnica; OPG Tvrdić- TVRDIĆ HONEY Grohote, otok Šolta; Restoran KAŠTIL SLANICA, Omiš; Slastičarnica i gradska kavana ROMANA, Makarska; VILA RUSTIKA, Sinj; Vinarija P.T.O BAKHUS, Vis; Vinarija GRABOVAC, Donji Proložac.

Ovogodišnji 21. Međunarodni sajam GAST nadmašio je očekivanja, pa čak i najoptimističnije prognoze kako izlagača, tako i organizatora, tvrtke Sajam Split. Sklopljeni poslovi u visini od 43.000,000 kn, još jednom su potvrdili sajam GAST kao nezaobilazno mjesto susreta gospodarstvenika i relevantnih institucija i sklapanja unosnih poslova neposredno pred turističku sezonu. Za zaključiti je kako sajamska industrija, prateći blagi gospodarski rast, polako, ali značajno izvlači iz gospodarske krize u koju je potonula nekoliko godina unazad i vraća na mjesto koje joj pripada.

Adriatic Gastro Show

U

Splitu je 3. veljače otvoren Adriatic Gastro Show na kojem se okupilo mnoštvo izlagača i gostiju iz svijeta turizma, kulinarstva i pratećih djelatnosti. Ovaj festival gastronomije i turizma otvorio je župan Zlatko Ževrnja istaknuvši kako je gastronomija nešto što turistička klijentela traži. „Naša dalmatinska kuhinja je poznata upravo po gastronomiji koju treba još više razvijati u turističke svrhe. Nadamo se kako će ovaj Sajam potaknuti nove ideje, omogućiti pozitivne poslovne kontakte za proizvođače i malo poduzetništvo Splitsko-dalmatinske županije. Naša Županija će putem Upravnog odjela za gospodarstvo i dalje redovito poticati sudjelovanje svih zainteresiranih u prezentaciji svojih proizvoda kako na ovom sajmu tako i na ostalim vrijednim sajamskim priredbama“, naglasio je župan uz iskrene čestitke organizatoru.

Drugo po redu Adriatic Gastro Show izdanje bio je iznenađenje u sajamskom svijetu jer je zabilježio 100-postotno povećanje broja izlagača u odnosu na prošlogodišnje premijerno izdanje. Adriatic gastro show imao je i bogat program počevši od svakodnevnih gastronomskih prezentacija hotela i restorana, preko demonstracije specijalizirane opreme za turizam i ugostiteljstvo, pa do stručnih skupova.

AMŠ

gospodarstvo

16 kronika sdž br. 94

Dalmatinski pršut dobio zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla Nakon procedure na europskoj razini naziv "Dalmatinski pršut" upisuje se u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla

E

uropska zaštita oznakom zemljopisnog podrijetla Dalmatinskog pršuta potvrđena je od strane Europske komisije 12. veljače, a Provedbena Uredba komisije (EU) 2016/189 od 03.veljače 2016. o upisu naziva u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla DALMATINSKI PRŠUT (ZOZP) objavljena je u Službenom listu Europske unije, L 38/1 od 13.veljače.

Proces zaštite naziva „Dalmatinski pršut“ (ZOZP) trajao je četiri godine. Udruga proizvođača dalmatinskog pršuta u veljači 2012. godine podnijela je Ministarstvu poljoprivrede zahtjev za registraciju oznake zemljopisnog podrijetla naziva „Dalmatinski pršut“. U srpnju 2012. Ministarstvo poljoprivrede donijelo je Rješenje o registraciji oznake zemljopisnog podrijetla čime je naziv „Dalmatinski pršut“ postao zaštićen u Hrvatskoj.

Zahtjev Europskoj komisiji za registraciju naziva zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla „Dalmatinski pršut“ na razini Europske unije Ministarstvo poljoprivrede uputilo je u veljači 2014. Nakon procedure na europskoj razini, objavom Uredbe Komisije, naziv „Dalmatinski pršut“ upisan je u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla.

Posebne osobine „Dalmatinskog pršuta” očituju se prvenstveno u njegovim senzorskim svojstvima koja su posljedica načina njegove pripreme. Karakterizira ga blago slan okus, meka žvakaća konzistencija i miris na fermentirano, usoljeno, suho i dimljeno svinjsko meso bez stranih mirisa s blago izraženom aromom dima. „Dalmatinski pršut” prepoznatljiv je prvenstveno zbog svoje karakteristične blage arome dima. Dimljenje stoga predstavlja posebno osjetljivu fazu u proizvodnji kada pršutari moraju obratiti posebnu pozornost na izbor odgovarajuće vrste drva, na količinu dima te na duljinu dimljenja koja prvenstveno ovisi o masi butova i atmosferskim prilikama u vrijeme odvijanja faze dimljenja. Po završetku faze zrenja, na kožu pršuta nanosi se vrući žig koji sadrži zajednički znak proizvoda i šifru proizvođača koja je istovjetna kontrolnom veterinarskom broju objekta. Pravo na uporabu zajedničkog znaka, pod jednakim uvjetima, imaju svi korisnici oznake koji na tržište stavljaju proizvod koji je sukladan Specifikaciji proizvoda.

Sve faze proizvodnje „Dalmatinskog pršuta”, počevši od soljenja svježeg buta, prešanja i dimljenja te sušenja i zrenja, moraju se odvijati unutar područja Dalmacije. Sjevernu granicu čine gradovi i općine Novalja, Kolan, Pag, Starigrad, Jasenice, Obrovac, Ervenik i Knin, istočnu granicu čine državne granice s Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom, južnu i zapadnu granicu čini morska državna granica s Republikom Italijom. Povezanost „Dalmatinskog pršuta” sa zemljopisnim područjem temelji se na njegovim svojstvima koja proizlaze iz tradicionalnog načina proizvodnje koje se prenose iz generacije u generaciju, ali i na ugledu koji „Dalmatinski pršut“ ima.

Ovo je deveti hrvatski proizvod zaštićen na tržištu Europske unije.

Zaštićeni hrvatski proizvodi na tržištu EU: „Krčki pršut“- zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla, „Neretvanska mandarina“- zaštićena oznaka izvornosti, „Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres“- zaštićena oznaka izvornosti, „Ogulinski kiseli kupus“/„Ogulinsko kiselo zelje“- zaštićena oznaka izvornosti, „Baranjski kulen“- zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla,, „Lički krumpir“- zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla, „Istarski pršut“/„Istrski pršut“- zaštićena oznaka izvornosti, „Drniški pršut“- zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla, „Dalmatinski pršut“- zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla

gospodarstvo

kronika sdž br. 94 17 “Šoltanskom maslinovom ulju” oznaka izvornosti

„Šoltansko maslinovo ulje“ dobilo je zaštitu oznake izvornosti na nacionalnoj razini Republike Hrvatske. Ministarstvo poljoprivrede proslijedilo je zahtjev Europskoj komisiji (EK) da se ono izvornim proglasi i na razini Europske unije.

Zahtjev za registraciju zaštite izvornosti šoltanskog ulja podnijela je Udruga maslinara otoka Šolte “Zlatna Šoltanka”, koja je nakon osnivanja 2011. godine postavila sebi kao glavne ciljeve promociju i poticanje ekološke proizvodnje i zaštitu izvornosti za Šoltansko maslinovo ulje.

U postupak zaštite uključilo se osam privatnih proizvođača maslinova ulja na otoku Šolti, od kojih su četvorica ekološki proizvođači koji na godinu proizvedu oko 10.000 litara ulja.

Zaštićena izvornost nekog proizvoda najviši je stupanj zaštite autohtonosti jer sirovina mora biti sa zaštićenog područja. Prerada i pakiranje također se moraju obaviti na zaštićenom području, u ovom slučaju na otoku Šolti.

Maslinovo ulje s Cresa jedino iz Hrvatske dosad je dobilo zaštitu izvornosti na razini Europske unije, a šoltanski maslinari očekuju da će i “Šoltansko maslinovo ulje” uskoro dobiti takvu oznaku.

Iz specifikacije U službenoj specifikaciji stoji i da je Šoltansko ekstradjevičansko maslinovo ulje žuto-zelene boje, mirisa po listu masline i zelenom voću, najčešće cvjetne i voćne arome. Ugodne je gorčine i pikantnosti.Ekstra djevičansko maslinovo ulje pod nazivom “Šoltansko maslinovo ulje” je ulje koje se dobiva izravno iz ploda masline isključivo mehaničkim postupkom. “Šoltansko maslinovo ulje” proizvodi se od plodova autohtone sorte maslina Levantinke (sinonim: Šoltanka) koja mora biti zastupljena s najmanje 50% udjela. Druga sorta koja je dozvoljena za proizvodnju “Šoltanskog maslinova ulja” je Oblica. Udio Levantinke (sinonim: Šoltanka) i Oblice zajedno mora biti najmanje 95 %. Ostalih do 5% mogu biti druge sorte koje se uzgajaju u šoltanskim maslinicima i obzirom na mali postotak nemaju utjecaja na konačna svojstva proizvoda. Područje proizvodnje “Šoltanskog maslinovog ulja” obuhvaća područje otoka Šolte i sedam otočića ispred mjesta Maslinice: Polebrnjak, Saskinja, Balkun, Kamik, Šarac, Grmej i Stipanska, koje se podudara s područjem Općine Šolta.

školstvo

18 kronika sdž br. 94

Predstavljeni EU projekti škola naše Županije

U

dvorani Županije župan Zlatko Ževrnja i pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti Tomislav Đonlić u nazočnosti ravnatelja škola dionika Projekta Katice Kalođere Novak , Mirjane Matijević, Ivana Kovačića i Vlade Prskala, te pročelnika Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i šport Varaždinske županije Miroslava Hudjeka, predstavili su 29. siječnja dva velika EU projekta u kojima sudjeluju škole iz Splitsko-dalmatinske županije. Prvi projekt pod nazivom 3D – DIZAJN financijske je vrijednosti 1.108.231,02 kuna. Nositelj Projekta je Škola za dizajn, grafiku i održivu gradnju Split, a partner III. Gimnazija Split. Kroz realizaciju ovoga Projekta nabavit će se računalna oprema, 3D printeri, 3D scanneri te software za cijeli sustav u obje škole uključene u ovaj projekt. Obavit će se obuka profesora iz obje škole za korištenje sustava 3D dizajna, a radi bolje obučenosti boravit će na sajmu 3D dizajna u Munchenu. Kroz realizaciju projekta izradit će se cjeloviti kurikulum za nastavni predmet 3D dizajn pa će sve škole u RH moći koristiti ovaj kurikulum kao izborni predmet.

Drugi projekt pod nazivom Interdisciplinirani kurikulum srednjih strukovnih škola Projekt je kroz koji se realizira proces od konkretnog proizvoda preko dizajniranja sve do plasmana na tržište. Škola iz Slavonskog Broda proizvodi sokove. Škola iz Splita radi cjeloviti dizajn, dok škola iz Varaždina plasira cjeloviti proizvod na tržište. Kroz realizaciju Projekta odobrena je nabavka opreme za proizvodnju sokova u Slavonskom Brodu, software za grafiku i obuke profesora u Splitu te potpune obuke za web trgovinu u sve 3 škole. Nositelj ovog Projekta je Gospodarska škola, Varaždin, a partneri u Projektu su Škola za dizajn, grafiku i održivu gradnju, Split i Srednja škola Matija Antun Reljković, Slavonski Brod. Projekt je financijske vrijednosti 2.198.788,80 kuna.

EU Projekt naziva HEUREKA promocija kvalitete i unaprjeđenje sustava odgoja i obrazovanja na srednjoškolskoj razini predstavljen je 10. veljače. Župan Zlatko Ževrnja izrazio je svoje zadovoljstvo što još jedna škola naše Županije I. gimnazija Split sudjeluje u EU projektu. Naglasio je kako ovaj projekt dokazuje politiku obrazovanja Županije te jačanje znanja i obrazovanja kroz visoku tehnologiju. Pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti Đonlić kazao je kako je cilj da svaka škola u županiji sudjeluje u EU projektima bilo kao partner ili nositelj projekta.

U Projektu Heureka uz I. gimnaziju Split kao partnera projekta sudjeluju Gospodarska škola Varaždin kao nositelj projekta te Hotelijersko-turistička škola u Zagrebu i Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu kao partneri u projektu.

Projekt je vrijedan 1. 169.669.63 kune. Projekt Heureka izradit će se kurikulumi fakultativnog predmeta informatike te interdisciplinarnih fakultativnih predmeta matematike s informatikom i geografije s matematikom. Za nove predmete izradit će se multimedijalni nastavni materijali i priručnici za nastavnike te nabaviti potrebna oprema za izvođenje nastave za sve škole. Time će se omogućiti učenicima savladavanje STEM predmeta (Science, Technology, Engineering and Matematics) i informatike praktičnim radom, korištenjem suvremenog softvera i problemskom nastavom.

Na taj način povećat će se interes učenika za STEM i IKT (informacijsko-komunikacijska tehnologija) studije i time ostvariti bolje mogućnosti zapošljavanja.

Svi profesori spomenutih grupa predmeta proći će edukaciju s novim nastavnim alatima. Da su u I. gimnaziji prepoznali vrijednost projekta "Heureka" potvrdio je ravnatelj Marijan Puljiz, koji vjeruje kako će se kroz njega učenicima, a njih je 120 koji sudjeluju u projektu, omogućiti još više saznanja kroz prirodnu skupinu predmeta, koju žele ojačati i na način da se učenike još kvalitetnije pripremi za državnu maturu, ali i život te njegove stvarne probleme. "Učenici će od iduće nastavne godine imati mogućnosti i kroz određenu satnicu proučavati sadržaj koji je isplaniran kroz matematiku, informatiku i geografiju", kazao je Puljiz, dodavši kako škola ima i novi, jedinstveni projekt u Hrvatskoj u suradnji s Engleskom, a riječ je o mjuziklu koji će biti izveden u Splitu i Londonu.

zdravstvo

kronika sdž br. 94 19

Obnovljen odjel hemodijalize u Sinju

M

inistar zdravlja Dario Nakić i župan Zlatko Ževrnja, 26. veljače u Sinju su otvorili obnovljeni Odjel hemodijalize, koji djeluje pri Domu zdravlja Splitsko-dalmatinske županije.

Svečanosti su nazočili gradonačelnica Sinja Kristina Križanac, ravnatelj Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije dr. Dragomir Petric sa suradnicima, medicinsko te ostalo osoblje Ispostave Doma zdravlja.

"Dijelimo zadovoljstvo sa svim žiteljima Cetinske krajine iz razloga što smo danas svečano otvorili ovaj prostor za dijalizu. Radovi su trajali nešto manje od pet mjeseci i ugrađena je vrhunska oprema. Za cijeli objekt hemodijalize utrošeno je oko 4 milijuna kuna", kazao je župan Zlatko Ževrnja. Dva milijuna kuna odnosi se na ležajeve, odnosno aparaturu za 18 priključaka, jedan milijun i dvjesto tisuća kuna utrošeno je na građevinski dio unutarnjeg prostora, te oko osamsto tisuća kuna za fasadu i krov. Župan je podsjetio kako je Županija u određene prostore, kao što su ambulanta školske medicine, sanacija fasade zgrade Hitne medicinske pomoći i zgrade samog Doma zdravlja te ostale sadržaje uložila još 1,5 milijuna kuna, što je ukupno nešto više od 5,5 milijuna kuna.

"Meni je doista kao novom ministru zdravlja zadovoljstvo biti ovdje i nazočiti ovakvoj svečanosti. Iznimno mi je drago što je ovaj prostor ovako uređen i opremljen za najteže naše bolesnike. Ističem kako se na ovakvim aktivnostima nikada neće stati, za ovakve slučajeve novca će uvijek biti", kazao je između ostalog ministar, izražavajući zahvalu Županiji, Gradu Sinju i svima koji su na bilo koji način pomogli u realizaciji ovog zdravstvenog sadržaja, iznimno važnog za cijeli Cetinski kraj.

Ovom prigodom župan Ževrnja i ministar Nakić javno su se zahvalili dr. Radosni – Domi Bareta. Naime, dr. Bareta je već šest mjeseci u mirovini, a do umirovljenja je radila na Odjelu hemodijalize u Sinju. No zbog odlaska trenutne liječnice na bolovanje, dr. Bare prihvatila je poziv županijskog Doma zdrava da ju zamijeni, te svakoga dana putuje na relaciji Trogir-Sinj kako bi pomogla pacijentima, a njih je trenutno 29.

Blagoslov i molitvu za pacijente i sve nazočne, kao i za uspješan dovršetak radova na ovom značajnom objektu, udijelio je sinjski gvardijan fra Petar Klapež.

I

Osam novih vozila Zavodu za hitnu medicinu

spred zgrade Splitsko-dalmatinske županije župan Zlatko Ževrnja izvršio je primopredaju osam vozila hitne medicinske pomoći Zavodu za hitnu medicinu Splitsko-dalmatinske županije. U nazočnosti prim.mr. Maje GrbeBujević, ravnateljice Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu vozila je preuzeo ravnatelj Leo Luetić ravnatelj Županijskog zavoda za hitnu medicinu. Ukupna vrijednost vozila s PDV-om iznosi 4.158.475 kuna. Župan je naglasio kako je ovo značajan trenutak za Splitsko-dalmatinsku županiju i za Zavod za hitnu medicinu jer će osam novih vozila doprinijeti boljoj kvaliteti rada ove tako važne županijske ustanove. Vozila će biti raspoređena na području grada Splita, ali i šire okolice. Na taj će se način pokriti gotovo čitavo područje naše županije. Tri vozila ostat će u Splitu, po jedno vozilo bit će raspoređeno u Trogir, Sinj, Imotski i Vrgorac, a jedno vozilo biti će posebno opremljeno za interhospitalne hitne prijevoze između KBC Split i zagrebačkih KBC-ova. „Bolesnici koji traže specijalniju skrb, često se prevoze u Zagreb. S njima obično ide medicinska ekipa sa svime što trebaju imati na raspolaganju. Ova vozila imaju u sebi i uređaje za transport inkubatora i mnoge druge specijalnosti. U prošloj smo godini imali oko 25000 intervencija na terenu i možemo reći kako sustav Hitne medicine zadovoljava kriterije više od 80% u okviru „zlatnog sata“, odnosno dolazak u roku od 10 minuta u gradskim i do 20 minuta u vanjskim područjima“, objasnio je ravnatelj Zavoda Leo Luetić. Primarius Maja Grba Bujević, ravnateljica Hrvatskog Zavoda za hitnu medicinu posebno se zahvalila županu Ževrnji, jer rezultati koji se prate pokazuju da je Zavod za hitnu medicinu SDŽ u rangu europskih standarda, što je jako važno za žitelje ovog kraja, a to ne bi bilo moguće postići bez pomoći Županije. „Ovaj sustav u Splitsko-dalmatinskoj županiji zaista dobro funkcionira. Svi rezultati koji se prate govore kako je splitskodalmatinski Zavod za hitnu medicinu u rangu europskih standarda, a toga ne bi bilo bez pomoći Županije. Ministru smo predložili uspostavu Tima 1 u Trilju, što je on prihvatio, a županu smo predložili da u Trilju bude dodano još 5 liječnika iz sustava hitne medicina, tako da imamo jednu dobru sinergiju Sinja i Trilja, da svi žitelji koji tamo žive imaju isti standard. To dobro funkcionira, ali ćemo sigurno to još poboljšati“, kazala je ravnateljica Bujević.

događaji, susreti

20 kronika sdž br. 94

Župan u Vrgorcu prezentirao projekt tunel Ravča – Drvenik

N

a poziv gradonačelnika grada Vrgorca, Rudolfa Grljušića, u nazočnosti i dijela gradonačelnika i načelnika gradova i općina Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije, župan je sa svojim suradnicima 29. siječnja predstavio intermodalni projekt cestovne infrastrukture koja bi povezala otoke i priobalje sa Zagorom, preko Vrgorca i Imotskog sa susjednom Bosnom i Hercegovinom. Potpisan je i memorandum o suradnji na revitalizaciji i izgradnji brze ceste i tunela Ravča – Drvenik.

Tom prigodom župan je istaknuo: „Bilo bi dobro da Županija bude nositelj s obzirom da imamo iskustva u tim projektima. Obavljali smo sličan posao oko tunela Sv. Ilija. Jedan od prvih zadataka trebao bi biti upoznavanje Vlade i ministarstava s ovim projektom, kako bismo dogovorili modele financiranja.“ Zaključeno je da će se sljedeći radni sastanak održati u Sućurju na koji će biti pozvani predstavnici Hrvatskih cesta i Hrvatskih autocesta, te resornog ministarstva.

Traži se najbolje rješenje za hidropristanište u Visu

I

zaslanstvo Splitsko-dalmatinske županije predvođeno županom u nazočnosti Dietera Martina iz ECA - Coastal Airlines posjetilo je otok Vis u svrhu iznalaženja najboljeg rješenja hidroavionskog pristaništa, u interesu građana Visa i njihovih turista, kao i privatnog investitora. „Investiramo mnogo novca, i voljeli bismo kad bi u gradu Visu imali više razumijevanja za prikladniju lokaciju od ponuđene. Imali smo u planu napraviti pristanište za hidroavione na viškoj rivi, no, gradska uprava nema za takvu ideju razumijevanja. Obzirom da smo do sada pronašli niz lokacija koje smo i realizirali u Hrvatskoj, od Pule, Splita, Dubrovnika, vjerujem i očekujem da ćemo iznaći najbolje rješenje i u Visu. Želimo da turisti i lokalno stanovništvo koriste naše zrakoplove u svakodnevnom putovanju prema Splitu“, kazao je Martin. Gradonačelnik grada Visa, Ivo Radica istaknuo je kako im nije prihvatljiva lokacija pristaništa za hidroavione na rivi, te su odredili drugu lokaciju dolazeći pred potencijalnog investitora sa istom. U strategiji razvoja grada Visa do 2020. definirana je prometna povezanost, među ostalim i lokacija koje će biti namijenjene za hidroavionsko pristanište. „Nama je cilj da otok Vis bude povezan na sve moguće načine ne samo sa sjedištem naše županije već i šire. Vis je jedna od najjačih turističkih destinacija na Jadranu, gdje primjerice u sezoni dnevno imamo i 300-400 plovila u uvali Sv. Jurja. Tu naglašavam posebno sigurnosni problem. Samim time, hidroavionski prijevoz se ne uklapa u poziciju u kojoj je investitor imao namjeru. Lokacija rive koju predviđa investitor nije nam prihvatljiva, jer tu imamo nautička plovila, a grad Vis od nautike uprihođuje znatna sredstva. Želja nam je otvoriti što više radnih mjesta i to u sezoni 2016., otvarajući među ostalim i hidroavionski prijevoz“, kazao je gradonačelnik Radica.

Obraćajući se nazočnima Župan Ževrnja kazao je kako se Vis sve više razvija u jednu važnu turističku destinaciju. „I sama Županija pomaže infrastrukturnom uređenje.

Tako smo i u radove koji su u tijeku u uređenju rive uložili 5.5 milijuna kuna. Svjesni važnosti nautičkog turizma i povezivanja Visa sa Splitom, kao i najave investitora povezivanja Visa sa Italijom hidroavionski prijevozom, spremni smo i danas ovdje kao moderatori, ali isto tako i kao sufinancijeri, ukoliko se ova lokacija pristaništa prihvati, uložiti i dodatna sredstva“, kazao je župan.

događaji, susreti

kronika sdž br. 94 21

Obilježen Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske

U

z nazočnost konzularnog zbora, vijeća, predstavnika i udruga nacionalnih manjina 15. siječnja u Županiji je svečano obilježen Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske.

Pozdravljajući nazočne zamjenik župana Luka Brčić naglasio je kako smo te 1992. s nestrpljenjem čekali priznanje Hrvatske, a posebno branitelji diljem bojišnice u tim ratnim vremenima. „Preko vas, državama koje predstavljate izražavamo svoju zahvalnost. Priznati, znači dati važnost i legitimitet nekoj državi“. Zamjenik je pozdravljajući predstavnike nacionalnih manjina naglasio kako vjeruje u bolju zajedničku budućnost. „Kako se odnosimo prema nacionalnim manjinama, tako možemo očekivati odnos prema našem narodu u nekoj drugoj državi“, zaključio je Brčić.

U ime Konzularnog zbora domaćinima se obratila Silvana Kondić. Istaknula je kako je današnji dan jedan od najvažnijih dana u novijoj povijesti Hrvatske kojeg bi se svaki građanin Hrvatske trebao posebno sjetiti. Na uspješnoj suradnji, u ime vijeća, predstavnika i udruga nacionalnih manjina na suradnji se zahvalio Angel Mitrevski, koji je naglasio kako je odnos prema nacionalnim manjinama indikator demokracije jedne države.

Nazočne predstavnike konzularnog zbora, vijeća, predstavnika i udruga nacionalnih manjina pozdravili su i potpredsjednik Županijske skupštine Damir Ćosić, predsjednica Odbora za međužupanijsku i međunarodnu suradnju Sandra Mitrović Nikšić, te zamjenik župana Ante Šošić koji se svima zahvalio što su imali hrabrosti priznati Hrvatsku kao državu.

PODSJETIMO SE

Dana 15. siječnja 1992. godine Republiku Hrvatsku međunarodno je priznalo dvanaest zemalja tadašnje Europske zajednice (EZ). Članicama Zajednice istoga dana istom odlukom pridružile su se Austrija, Bugarska, Kanada, Mađarska, Malta, Poljska i Švicarska.

Prva država koja je priznala Hrvatsku bio je Island koji je ovu odluku donio još 19. prosinca 1991. Isti dan takvu odluku donijela je i Njemačka, ali je odluka stupila na snagu 15. siječnja, danom priznanja i ostalih članica EZ-a.

Međunarodno priznanje Hrvatske dva dana prije Europske zajednice objavila je Sveta stolica, a 14. siječnja San Marino.

Prve zemlje koje su priznale Republiku Hrvatsku još u jesen 1991. godine bile su zemlje koje i same tada nisu bile međunarodno priznate - Slovenija, Litva, Ukrajina, Latvija i Estonija.

Do kraja siječnja 1992. godine Hrvatsku je priznalo još sedam zemalja - Finska, Rumunjska, Albanija, Bosna i Hercegovina, Brazil, Paragvaj i Bolivija. Prva azijska i islamska zemlja, ne računajući Tursku, koja je priznala Hrvatsku bio je Iran, dok je od afričkih zemalja to bio Egipat. Hrvatska je potom, 22. svibnja iste godine, primljena u Ujedinjene narode, a do tada su je priznale i Rusija, Japan, Sjedinjene Američke Države, Izrael i Kina.

Od međunarodnoga priznanja do danas, Republika Hrvatska održava diplomatske odnose s većinom međunarodno priznatih zemalja svijeta.

događaji, susreti

22 kronika sdž br. 94

Obilježena 25. godišnjica pogibije prvog hrvatskog redarstvenika

U

povodu 25. godišnjice pogibije prvog hrvatskog redarstvenika Josipa Jovića, 30. ožujka održana je svečanost u njegovu rodnome mjestu Aržanu na kojoj su, uz članove njegove obitelji, bili predstavnici Ministarstva unutarnjih poslova, gradova, općina i braniteljskih udruga te mnogobrojni građani koji su mu željeli odati počast. U ime Splitsko-dalmatinske županije obljetnici je nazočio župan Zlatko Ževrnja. Nakon što je u župnoj crkvi služena sveta misa zadušnica za Josipa Jovića i sve poginule branitelje Domovinskog rata u Osnovnoj školi u Aržanu održana je svečana akademija.

"Njegovo herojstvo čini ga besmrtnim i dostojnim stranica hrvatske povijesti.

Njegovo herojstvo nema trajanja, već je stalni podsjetnik na najveću vrijednost koja nam je ostala -život u slobodi. Velikim ljudima i borcima nas ne čini puška na prsima, već srce koje nas pokreće. Čuvajmo svoju Domovinu i dozvolimo joj da raste i da se razvija u prosperitetnu europsku zemlju", kazao je zamjenik ministra unutarnjih poslova Davor Blažević te zahvalio obitelji Jović i svim obiteljima koje su podnijele žrtvu u Domovinskom ratu. Josip Jović poginuo je 31. ožujka 1991. na Plitvicama u dobi od 22 godine kao prva žrtva Domovinskog rata.

Obilježena 24. obljetnica pogibije zrakoplovaca u Šimcima

U

naselju Šimci kod Sinja, 26. siječnja obilježena je 24. obljetnica pogibije pet pripadnika Samostalnog zrakoplovnog voda Split, hrvatskih branitelja. Branko Fridel, Boris Kekeza, Davor Šabić, Mladen Škalica i Bojan Vojvoda, poginuli su u padu zrakoplova AN 2 1992. godine.

Na komemoraciji su, uz obitelji poginulih branitelja i ratnih prijatelja, vijence pred spomenikom ‘Slomljeno krilo’ položila izaslanstva: 93. zrakoplovne baze predvođeno zamjenikom zapovjednika Eskadrile transportnih helikoptera 93. zrakoplovne baze Zadar, Splitskodalmatinske županije, gradova Sinja i Splita, MUP-a, ratnih zapovjednika, udruga proizašlih iz Domovinskog rata, aeroklubova Sinj i Split, Zajednice tehničke kulture Splitsko-dalmatinske županije. Molitveni obred predvodio je vojni kapelan 93. zrakoplovne baze Zadar don Ivo Topalović.

U znak sjećanja i zahvale poginulim hrvatskim braniteljima, za vrijeme polaganja vijenaca, po prvi put izveden je počasni prelet helikoptera Mi-8 iz Zrakopolovne baze Divulje.„Ove obljetnice je bitno obilježavati radi spomena na naše pripadnike koji su poginuli u stvaranju naše Države. Bitno je za svakoga pripadnika Eskadrile da to ostane u jednoj trajnoj uspomeni. Svake godine sve više ćemo davati pažnje tome, kako bi taj datum ostao u dubokom sjećanju. Ja se nadam da ćemo i ubuduće tim jednim preletom odati počast našim palim borcima“, naglasio je zamjenik zapovjednika Eskadrile transportnih helikoptera 93. zrakoplovne baze Zadar satnik Stjepan Jović.

događaji, susreti

kronika sdž br. 94 23

Međunarodni dan materinskoga jezika Materinski jezik označava jezik koji čovjek nauči u ranom djetinjstvu bez formalne nastave. Materinski se jezik strukturom svojeg zvuka, oblicima i gramatikom duboko usađuje u govornika. Svatko uči određeni jezik u svom okruženju od prethodne generacije, najčešće pri odrastanju u obitelji.

S

vake godine 21. veljače trebamo se podsjetiti na važnost jezika koji zovemo materinskim. Riječ je o jeziku kojim bismo trebali moći izraziti najširi raspon vlastitih misli, najnježnije nijanse svojih emocija. Materinskim se jezikom služimo najbolje i najpreciznije – jer je u nas usađen od naših početaka.

Međunarodni dan materinskoga jezika posvećen je svim jezicima svijeta jer je svaki jezik svojemu izvornomu govorniku materinski. Obično je mati ta koja nas uči govoriti i uz koju progovaramo prve riječi te otuda i naziv materinski jezik. Taj naziv u različitim inačicama postoji u gotovo svim jezicima. Drukčije rečeno, materinski je jezik prvi jezik koji naučimo.

UNESCO je 1999. godine, na prijedlog Bangladeša, donio odluku o proglašenju 21. veljače Međunarodnim danom materinskoga jezika. Na ovaj način želi podsjetiti da jezici nisu samo vitalan dio civilizacijskoga kulturnog naslijeđa, već i nezamjenjivi izraz ljudske kreativnosti i veličanstvene različitosti, a obilježavanje ovoga dana ima cilj promicati jezične raznolikosti i višejezično obrazovanje. Danas se u svijetu govori oko 6.000 jezika, a smatra se da će se do kraja 21. stoljeća taj broj prepoloviti.

UNESCO od 2000. obilježavanje Međunarodnog dana materinskog jezika organizira u čast gotovo 6000 jezika koji se govore diljem svijeta. Cilj je obilježavanja promicanje jezične raznolikosti i višejezičnoga obrazovanja.

Naš je materinski jezik naša kulturna baština koju trebamo čuvati za “Ljub’ si, rode, jezik iznad svega! buduća pokoljenja. Nažalost, hrvatski jezik, koji smo u prošlosti morali U njem živi, umiri za njega! spašavati, danas moramo braniti od ravnodušnosti. Na to nas svakodnevno Po njemu si sve što jesi: podsjećaju pogrešno napisani nazivi na trgovinama ali i pogrešna uporaba Svoje tijelo, udo svijeta, pojedinih riječi u javnim medijima. Najviše od svega, mora nas zabrinjavati Bus posebnog svoga cvijeta sve više prisutna pojava stranih riječi u našemu jeziku. Obilježavanje U naroda silnoj smjesi Međunarodnog dana materinskog jezika nam je prilika ponoviti tvrdnju o Bez njega si bez imena, pravu na posebnost vlastitog jezika koji je neotuđiv dio našeg identiteta.

Bez djedova, bez unuka.

Upravno zahvaljujući njemu, možemo učiti druge jezike, stjecati znanja i U prošlosti sjena puka, iskustva. U težnji čovjeka za spoznavanje svijeta, materinski jezik stoji na U buduće niti sjena!” (P. Preradović) početku kao neosporni uvjet.

događaji, susreti

24 kronika sdž br. 94

Palača Biankini - kulturno dobro

R

ješenjem Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine, od 12. 01. 2016. utvrđeno je kako palača Biankini u Starome Gradu ima svojstvo kulturnog dobra. U obrazloženju Rješenja između ostalog se navodi: "Uz Hektorovićev Tvrdalj, na počeku predjela Njive koji se u drugoj polovici 19. st. počeo intenzivno izgrađivati u zapadnom dijelu Staroga Grada, braća Biankini podigla su 1896. neorenesansnu palaču s dvorištem i vrtom. Brodar i kapetan Juraj Biankini s četvoricom sinova (Dinko-pomorac i gradonačelnik Staroga Grada, Juraj - svećenik i istaknuti političar "narodni prvak" i urednik Narodnog lista u Zadru, Petar - agronom i Ante - istaknuti profesor kirurgije u SAD-u) ovom su gradnjom dali snažan pečat urbanističkoj preobrazbi Staroga Grada krajem 19. stoljeća“.

Braća Biankini na dva su mjesta na Palači označila zajedništvo u gradnji: na nadvratniku ulaznih vrata prizemlja, gdje su bila velika skladišta i konobe, uklesala su uz godinu izgradnje 1896. i slova BB (Braća Biankini). Isti monogram nalazi se i na kovanoj rešetki ulaznih vrata prvog i drugog kata. Ne zna se tko je arhitekt ni tko su graditelji kuće. Pouzdano se jedino zna kako je poznati slikar-dekorater koji je oslikao monumentalno stubište i polja iznad svih unutarnjih vrata na katovima palače bio Zadranin Ivan Zamala, koji je u isto vrijeme radio i na oslikavanju tek dovršene dominikanske crkve sv. Petra Mučenika.

Također zna se kako je vrt sadašnjeg "starogrojskog hrama kulture" u klasicističkom stilu oblikovao Petar Biankini. On je u tamošnjem vrtu zasadio i stoljetni himalajski cedar. Na drugom katu Palače je 1963. godine otvorena Zbirka umjetnina "Juraj Plančić", i od tada se Palaču nastojalo pretvoriti u gradski muzej. Pomorska zbirka postavljena je 1967. godine, 1995. godine arheološka zbirka i glazbena škola na prvom katu, a 2003. u centralnom dijelu podruma uređena je stalna hidroarheološka izložba.

Danas je Palača Biankini sjedište Muzeja Staroga Grada. Tako se ispunila želja obitelj Binakini koja je Palaču darovala gradu u svrhu kulturnog razvitka.

Predstavljena Hrvatska enciklopedija Bosne i Hercegovine

U

dvorani Zavoda za znanstveni i umjetnički rad HAZU, Palači Milesi u Splitu 3. ožujka predstavljena je Hrvatska enciklopedija Bosne i Hercegovine. Zahvaljujući Splitsko-dalmatinskoj županiji, te Hrvatskom leksikografskom institutu BiH i tvrtke Synopsis d.o.o., promocija djela održana je i u Splitu. „Zadovoljstvo je imati priliku čuti urednike enciklopedije, koja obilježava povijest jednog naroda, nažalost sudbinom podijeljenog u dvije države. Ova enciklopedija je krunski dokaz kako su povijest Bosne i Hercegovine stoljećima pisali upravo Hrvati, a i ovaj projekt je još jedan napor u očuvanju nacionalnog identiteta Hrvata u BiH“, kazao je župan Ževrnja.

Savjetnik predsjednice RH za društvene djelatnosti Andro Krstulović Opara kazao je kako je ovo značajan kulturološki događaj za hrvatski narod u cjelini i još jedna potvrda konstituivnosti hrvatskog naroda u BiH. Ovo značajno djelo predstavili su akademik prof. dr.sc. Jakov Pehar, glavni urednik Enciklopedije i predsjednik HAZU BiH, akademik Davorin Rudolf, dr. sc. Zoran Tomić dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Ivan Anđelić, ravnatelj Hrvatskog Leksikografskog instituta Bosne i Hercegovine.

Hrvatska enciklopedija Bosne i Hercegovine trebala bi imati četiri dijela, od kojih su objavljena dva i to prvi 2009. godine (članci od A – Đ) i drugi 2015. (članci od E – J). Prvi dio, na kojem je radilo 157 suradnika, ima 660 stranica uz 927 fotografija i 58 zemljopisnih i povijesnih karata, a drugi 712 stranica s 833 fotografije i 42 zemljopisne i povijesne karte djelo je 182 znanstvenika.

događaji, susreti

kronika sdž br. 93 25

100-ta obljetnica nastanka „Svakidašnje jadikovke“ "Svakidašnja jadikovka", Tinova možda najintimnija, a po njegovim riječima sigurno najdraža pjesma, 25. veljače obilježila je 100. obljetnicu svoga nastanka. Stihove ove pjesme pisane u tercinama, ovaj velikan hrvatskog i europskog pjesništva zapisao je u Parizu (25.02. 1916. a objavljena je 1917. godine). Svakidašnja jadikovka“ jaka je i potresna pjesma, gotovo ispovijed o ljudskoj samoći, otuđenosti i njegovoj potrebi za toplinom, ljubavi. „Svakidašnja jadikovka“ objavljena je u časopisu Stekliš i jedna je od Ujevićevih ranih pjesama. U njoj se Ujević poziva na hrvatsku kulturnu tradiciju, evocirajući povijesne osobe, književne likove, književnike i moralne heroine, a sve radi naglašavanja odnosa prema tradiciji: izoliran i sretan otok, ali i trajna inspiracija za stvaranje fikcije (tlapnje) u tuzi (kao osnovnom inspiracijskom osjećaju u okviru kojeg nastaju pjesme). Pjesnik je očajan zbog samoće koja ga okružuje, a nigdje ne nalazi izlaza. On je sam i bez ljubavi, a upravo je ljubav ta koja životu daje poticaj i smisao. On teži ka zvijezdama koje bi ga mogle vratiti u neko sretnije doba, možda doba kad je bio mlad, a nije bio sam. Često u pjesmi nailazimo na biblijsku simboliku: Bog, Sin božji, krvave noge, ranjeno srce Sina, kalež... Pjesnik traži pravi odgovor na sva ona pitanja koja izviru iz njega, koja ga muče. U očaju koji proživljava, izlaz vidi u smrti koju priziva i nada se da će ga ona riješiti muka koje proživljava.

Istina, Tin je i imotski, zagrebački, pariški, stanovnik je Europe i Svijeta... ali je i prije svega naš vrgorački.

SVAKIDAŠNJA JADIKOVKA Kako je teško biti slab, kako je teško biti sam, i biti star, a biti mlad!

Od nemila do nedraga, i noge su mu krvave, i srce mu je ranjeno.

Ta besjeda je lomača i dužan sam je viknuti, ili ću glavnjom planuti.

I biti slab, i nemoćan, i sam bez igdje ikoga, i nemiran, i očajan.

I kosti su mu umorne, i duša mu je žalosna, i on je sam i zapušten.

Pa nek sam krijes na brdima, pa nek sam dah u plamenu, kad nisam krik sa krovova!

I gaziti po cestama, i biti gažen u blatu, bez sjaja zvijezde na nebu.

I nema sestre ni brata, i nema oca ni majke, i nema drage ni druga.

O Bože, tek da dovrši pečalno ovo lutanje pod svodom koji ne čuje.

Bez sjaja zvijezde udesa što sijaše nad kolijevkom sa dugama i varkama.

I nema nigdje nikoga do igle drača u srcu i plamena na rukama.

Jer meni treba moćna riječ, jer meni treba odgovor, i ljubav, ili sveta smrt.

– O Bože, Bože, sjeti se svih obećanja blistavih što si ih meni zadao.

I sam i samcat putuje pod zatvorenom plaveti, pred zamračenom pučinom,

Gorak je vijenac pelina, mračan je kalež otrova, ja vapim žarki ilinštak.

O Bože, Bože, sjeti se i ljubavi, i pobjede i lovora i darova.

i komu da se potuži?

Ta njega nitko ne sluša, ni braća koja lutaju.

Jer mi je mučno biti slab, jer mi je mučno biti sam (kada bih mogao biti jak,

I znaj da Sin tvoj putuje dolinom svijeta turobnom po trnju i po kamenju,

O Bože, žeže tvoja riječ i tijesno joj je u grlu, i željna je da zavapi.

kada bih mogao biti drag), no mučno je, najmučnije biti već star, a tako mlad!

26 kronika sdž br. 94

INFO STRANICE SDŽ GRADOVI Grad Split • Adresa: Obala kneza Branimira 17, 21000 Split • Telefon: (+385 21) 310-252, 310-253 • Faks: (+385 21) 310-254 • E-mail: web@split.hr, • Web: http://www.split.hr Grad Hvar • Adresa : Fabrika bb, 21450 Hvar • Telefon: (+385 21) 741-608, 718-094 • Faks: (+385 21) 718-096 • E-mail: pročelnik@hvar.hr • Web: http://www.hvar.hr/gradhvar Grad Imotski • Adresa: dr. Ante Starčevića 23, 21260 Imotski • Telefon: (+385 21) 841-125 • Faks: (+385 21) 841-078 • E-mail: grad-imotski@st.h-com.hr • Web: http://www.imotski.hr Grad Kaštela • Adresa: Braće Radić 1, 21212 Kaštel Sućurac • Telefon: (+385 21) 205-205 • Faks: (+385 21) 224-201 • E-mail: gradonačelnik@kaštela.hr, tajnica@kaštela.hr • Web: http://www.kastela.hr Grad Komiža • Adresa: Ulica hrvatskih mučenika 9, 21485 Komiža • Telefon: (+385 21) 713-166, 713-019 • Faks: (+385 21) 713-166, 713-019 • E-mail: grad.komiza@st.t-com.hr • Web: http://www.komiza.hr

Grad Vrlika • Adresa: Trg fra Filipa Grabovca 5, 21236 Vrlika • Telefon: (+385 21) 827-023, 827-024 • Faks: (+385 21) 827-222 • E-mail: grad@vrlika.hr • Web: http://www.vrlika.hr

OPĆINE Općina Baška voda Sjedište: Baška Voda Adresa: Obala sv. Nikole 65 Telefon: (+385 21) 620-244, 620-691 Fax: (+385 21) 620-244 E-mail: opcina.baska.voda@st.t-com.hr Web: http://www.baskavoda.hr Općina Bol Sjedište: Bol Adresa: Uz pjacu 2 Telefon: (+385 21) 635-811, 635-114 Fax:: (+385 21) 635-044 E-mail: nacelnik@opcinabol.hr Web: www.opcinabol.hr Općina Brela Sjedište: Brela Adresa: Trg žrtava Domovinskog rata 1 Telefon: (+385 21) 618-561, 618-330 Fax: (+385 21) 618-331, 618-330 E-mail: opcina-brela@st.t-com.hr Web: http://www.opcina-brela.hr Općina Cista Provo Sjedište: Cista Provo Adresa: Cista Provo bb Telefon: (+385 21) 722-201, 722-103 Fax: (+385 21) 670-218, 722-105 E-mail: opcina.cista.provo@st.t-com.hr Web: http://www.opcina-cista-provo.hr

Grad Makarska • Adresa: Obala kralja Tomislava 1, 21300 Makarska • Telefon: (+385 21) 608-400, 608-401 • Faks: (+385 21) 612-046 • E-mail: gradonacelnik@makarska.hr, predstojnica@makarska.hr Općina Dicmo • web: http://www.makarska.hr Sjedište: Dicmo Adresa: Kraj bb Telefon: (+385 21) 837-937 Grad Omiš Fax: (+385 21) 837-466 • Adresa: Trg kralja Tomislava 5/1, 1310 Omiš E-mail: dicmo@st.hnet.hr • Telefon: (+385 21) 755-500, 862-059 • Faks: (+385 21) 862-022 Općina Dugi Rat • E-mail: gradonacelnik@omis.hr, grad@omiš.hr Sjedište: Dugi Rat • Web: http://www.omis.hr Adresa: Poljička cesta 133 Telefon: (+385 21) 734-900, 735-291 Grad Sinj Fax: (+385 21) 734-900 • Adresa: Dragašev prolaz 10, 21230 Sinj E-mail: opcina.dugi.rat@st.t-com.hr • Telefon: (+385 21) 708-601, 821-081 Web: http://www.dugirat.com • Faks: (+385 21) 826-591 • E-mail: info@sinj.hr Općina Dugopolje • Web: http://www.sinj.hr Sjedište: Dugopolje Adresa: Trg dr. Franje Tuđmana 1 Grad Solin Telefon: (+385 21) 668-290, 668-280 • Adresa: Stjepana Radića 42, 21210 Solin Fax: (+385 21) 668-286 • Telefon: (+385 21) 555-200, 555-201 E-mail: opcina-dugopolje@st.htnet.hr • Faks: (+385 21) 211-120 Web: http://www.dugopolje.hr • E-mail: gradonacelnik@solin.hr solin@solin.hr Općina Gradac • Web: http://www.solin.hr Sjedište: Gradac Adresa: Stjepana Radića 3 Telefon: (+385 21) 697-601 Grad Stari Grad Fax: (+385 21) 697-549 • Adresa: Novo Riva 3, 21460 Stari Grad E-mail: info@gradac.hr • Telefon: (+385 21) 765-520, 765-022 Web: www.gradac.hr • Faks: (+385 21) 717-818 • E-mail: grad@stari-grad.hr, solin@solin.hr Općina Hrvace • Web: http://www.stari-grad.hr Sjedište: Hrvace Adresa: Hrvace bb Grad Supetar Telefon: (+385 21) 829-005, 829-186 • Adresa: Vlačica 5 21400 Supetar Fax: (+385 21) 829-700 • Telefon: (+385 21) 756-710 E-mail: opcina.hrvace@st.htnet.hr • Faks: (+385 21) 756-712 Web: www.opcina-hrvace.hr • E-mail: grad-supetar@st.hnet.hr • Web: http://www.gradsupetar.hr Općina Jelsa Sjedište: Jelsa Grad Trilj Adresa: Riva bb • Adresa: Poljičke Republike 15, 21240 Trilj Telefon: (+385 21) 761-400, 761-548 • Telefon: (+385 21) 831-030, 831-135 Fax: (+385 21) 761-549 • Faks: (+385 21) 831-198 E-mail: zamjeniknacelnika@jelsa.hr • E-mail: grad-trilj@st.htnet.hr Web: http://www.jelsa.hr WEB: www.trilj.hr Grad Trogir • Adresa: Trg Pape Ivana Pavla II. 1, 21220 Trogir • Telefon: (+385 21) 800-401 • Faks: (+385 21) 800-408 • E-mail: gradonačelnik@trogir.hr • Web: http://www.trogir.hr Grad Vis • Adresa: Trg 30. svibnja 1992. 2, 21480 Vis • Telefon: (+385 21) 711-125, 711-031 • Faks: (+385 21) 711-063 • E-mail: grad-vis@st.t-com.hr WEB: www.gradvis.hr Grad Vrgorac • Adresa: Tina Ujevića 8, 21276 Vrgorac • Telefon: (+385 21) 674-031, 674-128 • Faks: (+385 21) 674-012 • E-mail: grad@vrgorac.hr • Web: http://www.vrgorac.hr

Općina Klis Sjedište: Klis Adresa: Megdan 68 Telefon: (+385 21) 240-292, 240-445 Fax: (+385 21) 240-292 E-mail: opcina.klis@st.t-com.hr Web: www.klis.hr Općina Lećevica Sjedište: Lećevica Adresa: 21 202 Lećevica Telefon: (+385 21) 250-099 Fax: (+385 21) 250-099 E-mail: opcinale@globalnet.hr Općina Lokvičići Sjedište: Lokvičići Adresa: Lokvičići bb Telefon: (+385 21) 853-700

Fax: (+385 21) 853-700 E-mail: općina.lokvicici@st.t-com.hr Općina Lovreć Sjedište: Lovreć Adresa: Dr. Franje Tuđmana 7 Telefon: (+385 21) 723-001 Fax: (+385 21) 723-002 E-mail: opcina.lovrec@st.t-com.hr Web: http://www.lovrec.hr Općina Marina Sjedište: Marina Adresa: Ulica Ante Rudana 47 Telefon: (+385 21) 889-088 Fax: (+385 21) 796-541 E-mail: opcina-marina@st.t-com.hr Web: http://www.marina.hr Općina Milna Sjedište: Milna Adresa: Sridnja kala bb Telefon: (+385 21) 636-122 Fax: (+385 21) 636-122 E-mail: milna@milna.hr WEB: www.opcinnamilna.hr Općina Muć Sjedište: Donji Muć Adresa: Donji Muć bb Telefon: (+385 21) 652-225, 652-237 Fax: (+385 21) 652-214 E-mail: opcina-muc@st.t-com.hr Web: http://www.muc.hr Općina Nerežišća Sjedište: Nerežišća Adresa: Nerežišća bb Telefon: (+385 21) 637-300, 637-059 Fax: (+385 21) 637-058 E-mail: lovrokuscevic@st.t-com.hr Web: http://www.nerezisca.com Općina Okrug Sjedište: Okrug Gornji Adresa: Bana Jelačića 17 Telefon: (+385 21) 886-358 Fax: (+385 21) 887-477 E-mail: nacelnikovured@okrug.hr, info@okrug.hr WEB: www.okrug.hr Općina Otok Sjedište: Otok na Cetini Adresa: Trg dr. Franje Tuđmana 8 Telefon: (+385 21) 834-503 Fax: (+385 21) 835-088 E-mail: opcina-otok@st.t-com.hr Web: http://www.opcina-otok.hr Općina Podbablje Sjedište: Drum Adresa: Kamenmost Telefon: 021 848 064 Fax: 021 848 064 e-mail: opcina-podbablje@inet.hr WEB: www.podbablje.hr Općina Podgora Sjedište: Podgora Adresa: A. Kačića Miošića 2 Telefon: (+385 21) 625-299, 625-103 Fax: (+385 21) 625-279 E-mail: opcina.podgora2@st.t-com.hr, tomislav.urlic@podgora.hr Web: http://www.podgora.hr Općina Podstrana Sjedište: Podstrana Adresa: Trg dr. Franje Tuđmana 3 Telefon: (+385 21) 330-545, 330-477 Fax: (+385 21) 330-271 E-mail: opcina.podstrana@st.htnet.hr, nacelnik@podstrana.hr Web: http://www.podstrana.hr Općina Postira Sjedište: Postira Adresa: Vrilo bb Telefon: (+385 21) 632-133 Fax: (+385 21) 632-107 E-mail: opcina.postira@st.t-com.hr, nacelnik@opcina-postira.hr WEB: www.opcina-postira.hr Općina Prgomet Sjedište: Prgomet Adresa: Prgomet bb Telefon: (+385 21) 797-790, 797-788 Fax: (+385 21) 797-790 E-mail: opcina.prgomet@st.htnet.hr Općina Primorski Dolac Sjedište: Primorski Dolac Adresa: Primorski Dolac bb Telefon: (+385 21) 899-445 Fax: (+385 21) 899-445 E-mail: opcina.primorski.dolac@st.t-com.hr WEB: www.primorskidolac.hr

Općina Proložac Sjedište: Proložac Donji Adresa: Trg dr. Franje Tuđmana bb Telefon: (+385 21) 846-158 Fax: (+385 21) 846-158 E-mail: opcina@prolozac.hr Web: http://www.prolozac.hr Općina Pučišća Sjedište: Pučišća Adresa: Trg svetog Jeronima bb Telefon: (+385 21) 633-205, 633-290 Fax: (+385 21) 633-205 E-mail: opcina@pucisca.hr Web: http://www.pucisca.hr Općina Runovići Sjedište: Runovići Adresa: Trg fra Mije Runovića bb Telefon: (+385 21) 849-507, 849-125 Fax: (+385 21) 849-508 E-mail: opcina-runovici@st.t-com.hr Web: http://www.runovici.hr Općina Seget Sjedište: Seget Donji Adresa: Trg hrvatskog vitezova Špiro Ševo Przelin Telefon: (+385 21) 880-037, 880-171 Fax: (+385 21) 880-037, 880-171 E-mail: opcina.seget@inet.hr WEB: www.opcinaseget.hr Općina Selca Sjedište: Selca Adresa: Trg Stjepana Radića Telefon: (+385 21) 622 663 Fax: (+385 21) 778-187 E-mail: info@selca.hr nacelnik@selca.hr Web: www.selca.hr Općina Sućuraj Sjedište: Sućuraj Adresa: Sućuraj bb Telefon: (+385 21) 773-229, 773-435 Fax: (+385 21) 717-736 E-mail: opcina-sucuraj@st.t-com.hr Općina Sutivan Sjedište: Sutivan Adresa: Blato bb Telefon: (+385 21) 638-366, 717-508 Fax: (+385 21) 717-509 E-mail: opcina-sutivan@st.t-com.hr Web: http://www.opcina-sutivan.hr Općina Šestanovac Sjedište: Šestanovac Adresa: Šestanovac bb Telefon: (+385 21) 721-006, 721-441 Fax: (+385 21) 721-006 E-mail: info@opcina-sestanovac.hr Web: http://www.opcina-sestanovac.com Općina Šolta Sjedište: Grohote Adresa: Podkuća 8 Telefon: (+385 21) 654-150, 654-123, Fax: (+385 21) 654-130 E-mail: nacelnik@solta.hr WEB: www.solta.hr Općina Tučepi Sjedište: Tučepi Adresa: Kraj 39 A Telefon: (+385 21) 623-568 Fax: (+385 21) 623-595 E-mail: opcina@tucepi.hr Web: http://www.tucepi.hr Općina Zadrvarje Sjedište: Zadvarje Adresa: Zadvarje bb Telefon: (+385 21) 729-018 Fax: (+385 21) 729-018 E-mail: opcina.zadvarje2@st.t-com.hr WEB: www.zadvarje.hr Općina Zagvozd Sjedište: Zagvozd Adresa: Franje Tuđmana 65 Telefon: (+385 21) 847-080, 670-172 Fax: (+385 21) 847-080 E-mail: opcina@zagvozd.hr Općina Zmijavci Sjedište: Zmijavci Adresa: Zmijavci Telefon: (+385 21) 840-588, 840-177 Fax: (+385 21) 840-177 E-mail: opcina.zmijavci@st.t-com.hr Web: www.zmijavci.hr

kronika sdž br. 94 27

Splitsko-dalmatinska županija • Sjedište: Split • Adresa: Domovinskog rata 2 • Telefon: 021 400 259 • E-mail: splitsko.dalmatinska.zupanija@dalmacija.hr • Web stranica: http://www.dalmacija.hr ŽUPANIJSKI UPRAVNI ODJELI Kabinet Župana Tel: +385 21 400 213 Fax: + 385 21 400 090 Adresa: Domovinskog rata 2/V Tajništvo Županije Tel: + 385 21 400 252 Fax: + 385 21 400 087 Adresa: Domovinskog rata 2/IV Upravni odjel za društvene djelatnosti Tel: + 385 21 400-222 Fax: + 385 21 400-000 Adresa: Domovinskog rata 2/IV Upravni odjel zajedničkih poslova Tel: +385 21 400 212 Fax: + 385 21 400-166 Adresa: Domovinskog rata 2/I Upravni odjel za komunalne poslove, infrastrukturu i zaštitu okoliša Tel: +385 21 400-120 Fax: + 385 21 490-941 Adresa: Bihaćka 1 Upravni odjel za turizam i pomorstvo Tel: + 385 21 400 282 Fax: + 385 21 400 153 Adresa: Domovinskog rata 2/I Upravni odjel za graditeljstvo i prostorno uređenje Tel: +385 21 400-130 Fax: + 385 21 490-940 Adresa: Bihaćka 1

Upravni odjel za gospodarstvo, EU fondove i poljoprivredu Tel: +385 21 400 232 Fax: +385 21 400 085 Adresa: Domovinskog rata 2/IV Upravni odjel za financije Tel: + 385 21 400 272 Fax: + 385 21 400 071 Adresa: Domovinskog rata 4/III

Zaštićena područja - Spomenik prirode - Stijena Kolač Zaštićena je 1986. kao geomorfološki spomenik prirode. Stijena Kolač je stijena nepravilna oblika visoka desetak metara, sačinjena od dva luka koja se spajaju i tako čine prirodni slavoluk. Svojim dimenzijama i oblikom Kolač je posve jedinstven fenomen. Nalazi se oko 2 km zapadno od mjesta Nerežišća na otoku Braču, a naziv je dobio po svom obliku koji podsjeća na starinsko pecivo u Dalmaciji prstenasta oblika tkz „kolač“. Da slika bude ljepša, Kolač je obrastao bršljanom i “izrastao” u vinogradima.

Brački je “Kolač” prsten u dolomitima nastao erozijom. Snaga vode i vjetra, promjene temperature i raslinje, čije korijenje ima začuđujuću snagu, oblikovali su uvalicu u kojoj je ostao Kolač kao najotpornija stijena. Predajom se prenose legende o vilama, vilenjacima i drugim likovima iz mašte koje plešu na tjemenu toga slavoluka kiteći ga cvijećem i priče o njegovoj čudesnoj moći i neobjašnjivu djelovanju na ljude nakon prolaska ispod njegovog luka.