Page 1

BROJ 120 • travanj 2019. • www.dalmacija.hr

issn 1332-6465

Uskrs je simbol pobjede života nad smrti. Vjera u uskrslog Krista obnavlja u nama nadu u novi život, daje smisao našoj svakodnevnoj patnji i svim našim križevima.

ZAMJENIK ŽUPANA ANTE ŠOŠIĆ:

Programom ‘Tu je tvoj dom’ oko 250 mladih obitelji izgradit će krov nad glavom

Uskrs je također poziv svima nama na solidarnost s najslabijima u društvu, s bolesnima, ostavljenima, onima bez posla i bez nade. Neka svjetlo Uskrsloga obasja sve vjernike i sve ljude dobre volje, neka nas ispuni vjerom, nadom i osobnim zadovoljstvom. Neka nam blagdan Kristova uskrsnuća svima donese mir kako bismo odbacili pesimizam i s pouzdanjem u Uskrsloga izgradili bolju budućnost svih građana Županije i Lijepe naše. Sretan i blagoslovljen Uskrs! 

župan Blaženko Boban predsjednik Skupštine Petroslav Sapunar

str. 2-3

vladimir dugandžić/hanza media

ivan baćaK

STIPE KRCE: MALENA MISTA MOJE ŽUPANIJE (13)

potravlje

‘Vrime letrike’ nije ugasilo seosku tradiciju reraša, diplara, guslara, kovača, lončara...

str. 8-10


2

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE travanj 2019.

intervju broja ANTE ŠOŠIĆ, ZAMJENIK ŽUPANA, O AKTUALNIM ŽUPANIJSKIM PROJEKTIMA, S NAGLASKOM NA POTICANJE DEMOGRAFSKE OBNOVE U ZAGORI I NA OTOCIMA:

Programom ‘Tu je tvoj dom’ OKO 250 MLADIH OBITELJI izgradit će krov nad glavom Trenutno predviđena nepovratna sredstva su četiri milijuna kuna, a namjera vodstva Županije je godišnje riješiti 70 - 80 zahtjeva, što bi u predviđenom programskom razdoblju značilo ukupni obuhvat od 1000 do 1500 stanovnika u Zagori i na otocima koji će ostati na svojoj didovini

Piše i snimio:

Ivan BAĆAK

A

nte Šošić (HDZ) je zamjenik župana Splitsko-dalmatinske županije, u drugom mandatu (od izbora 2013. godine). Rođen je 25. rujna 1972. godine u Aržanu, općina Cista Provo. Osnovnu školu završio je u Aržanu, a srednju Teničku školu, (strojarski tehničar) u Splitu. Godine 1996. diplomirao je na Ekonomskom fakultetu, smjer makroekonomija, a 2005. na istom fakultetu magistrirao je na temi “Upravljanje kompenzacijama u građevinskim poduzećima”. Na poslovima stručnog suradnika za financije i računovodstvo u trgovačkom društvu “Dal-koning” d. o. o. Split radio je od 1998. do 2002. kada je imenovan financijskim direktorom te 2003. godine direktorom Općih poslova s ovlastima nad svim odjelima i funkcijama Društva. Godine 2009. osnovao je vlastito trgovačko društvo za savjetovanje, računovodstvo i financijske poslove. “Poslovna Hrvatska” dodijelila mu je priznanje “Najuspješniji poduzetnik u 2010. godini”.

Centar u Lećevici po EU standardima Oženjen je suprugom Marijom i imaju troje djece. S Antom Šošićem razgovarali smo o najaktualnijim te-

mama kojima se trenutno bavi Županija. - Sve češće se u javnosti spominje Lećevica jer bez izgradnje Centra za gospodarenjem otpadom, lako se možemo naći pred različitim izazovima, od plaćanja visokih kazni do nemogućnosti sanacije postojećih odlagališta i nekontroliranog stvaranja novih divljih deponija. Jesu li konačno stvoreni svi zakonski preduvjeti za početak gradnje Regionalnog centra čistog okoliša u dogledno vrijeme? - Prije odgovora o rokovima i dozvolama, cijenim važnim još jedanput ponoviti kako je u konceptu kružne ekonomije, za izgradnju samoodrživog, cjelovitog sustava gospodarenja otpadom značajna promjena svijesti, ako treba i određena edukacija građana o potrebi razdvajanja otpada, kako bismo najprije smanjili količinu otpada. Potrebno je naučiti kako neke sirovine ponovno iskoristiti, oporabiti i kako reciklirati što je za recikliranje, te na koncu, zapravo već sada početi stvarati tržište reciklata, barem onakvo kakvo zasad postoji samo za papir, plastiku i željezo. Regionalni Centar čistog okoliša u Kladnjicama nedaleko od Lećevice, najvažnija je karika u lancu nacionalnog Plana gospodarenja otpadom. Nakon ishođenja više od 70 upravnih, financijskih i tehničkih dokumenata, raspisana su četiri natječaja. Prvi, na koji nas obvezuju iz EU Komisije, odnosi se na informiranje, komunikaciju i vidljivost projekta. Drugi natječaj se odnosi na tehničku pomoć, treći na stručni nadzor i četvrti je glavni projekt pretovarnih stranica. Za

sada je nakon provedene javne nabave, sklopljen prvi ugovor, a realizacija ostalih je u tijeku. U završnoj fazi je izrada Natječaja za glavni projekt Centra, sadržanoga u pet knjiga, sve prema EU standardima, i uskoro se očekuje objava Natječaja. Podsjećam da smo 25. siječnja sklopili Ugovor o dodjeli 322,5 milijuna kuna nepovratnih sredstava iz EU fondova, što je najveća dodjela sredstava u povijesti Splitsko-dalmatinske županije. Projektna dokumentacija i potrebni akti za izgradnju infrastrukture su ishođeni. Prve radove očekujemo u tijeku ove godine, na energetskim i vodopostrojenjima oko Centra. Realizacijom ovog Projekta za potrebe cijele županije i uključivanjem svih jedinica lokalne samouprave u obvezni cjeloviti sustav gospodarenja otpadom, stvorit će se uvjeti za sanaciju i zatvaranje svih 15 neusklađenih odlagališta u Splitsko-dalmatinskoj županiji, među kojima su najveći Karepovac, Mojanka i Kozjačić. Time će se ispuniti strateški i planski ciljevi Republike Hrvatske, a jednako tako i obveze Republike Hrvatske iz Pristupnog ugovora s Europskom unijom.

Zaprimljene 103 prijave - O županijskom projektu, bolje reći programu za demografsku obnovu ruralnih područja, pod nazivom “Tu je tvoj dom”, puno se piše u medijima i komentira među mladim obiteljima, suočenima s neriješenim temeljnim egzistencijalnim pitanjem, izgradnjom vlastitoga doma. Kako ste došli na ideju pokretanja ovakvog programa i kakav je interes za obnovu i iz-

gradnju kuća ili kupnju stana u rubnim područjima županije? - Ocjenjujući da je jedan od glavnih izazova s kojima se susreću RH i Županija demografska revitalizacija “pasivnih” krajeva, prije svega ruralnih područja naše Zagore i unutrašnjosti otoka, naša Županija, na čelu sa županom Bobanom, prva je u Republici Hrvatskoj koja se suočila s ovim izazovom, te smo putem ovoga Programa pokušali odgovoriti na esencijalno, nacionalno i županijsko pitanje. Nakon analize demografskih trendova i izrade Programa, 13. ožujka je objavljen Natječaj koji je izazvao izuzetno veliki interes mladih obitelji. Do sada su zaprimljene 103 prijave, uglavnom s područja Dalmatinske zagore (Sinjska i Imotska krajina, Vrgorac, Primorski Dolac) i nešto prijava s otoka. Rok za prijave na Natječaj je 1. studeni ove godine, a Program je planiran na tri godine. Nakon što Povjerenstvo obradi prethodno pristigle prijave, prva Rješenja (isplate) se mogu očekivati do konca lipnja ove godine, pri čemu će se predmeti obrađivati sukcesivno, po zaprimanju i prema kriterijima Natječaja. Ohrabrujem mlade obitelji, ako trenutno ne ispunjavaju sve uvjete iz Natječaja, da prikupljaju potrebnu dokumentaciju tijekom ove godine i prijave se 2020. godine. Trenutno predviđena sredstva su 4 milijuna kuna. Namjera vodstva Županije je godišnje riješiti 70 - 80 zahtjeva, što bi u predviđenom programskom razdoblju značilo oko 250 obitelji, s ukupnim obuhvatom zadržanoga stanovništva od 1000 do 1500 stanovnika u Zagori i na otocima. Ovisno o dinamici isplate potpora, župa-

nijska uprava će putem Rebalansa Proračuna osigurati dodatna sredstva.

Iz EU fondova 408 milijuna kuna - Na neki način ste zaduženi i za planiranje i poticanje županijske razvojne agencije i županijskih institucija, te lokalne samouprave na bolje korištenje EU fondova. Kako ste zadovoljni kvantitetom i kvalitetom realizacije takvih projekata? - Županija sa svojom agencijom, RERA-om, županijskim ustanovama, javnim poduzećima i tvrtkama radi vrlo dobar posao po pitanju ugovaranja i povlačenja sredstava iz EU fondova, posebno iz Programa “Kohezija i konkurentnost“. Trenutna količina planiranih, ugovorenih i u provedbi, iznosi oko 408 milijuna kuna. Izdvajam već spomenuta sredstva za izgradnju RCČO-a u iznosu 322 milijuna kuna, u prosvjeti predviđenih 37 milijuna kuna (pomoćnici u nastavi, ERASMUS program, projekt “učimo zajedno“, energetska obnova škola), 14 projekata županijske agencije RERA u iznosu


3

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE travanj 2019.

Potrebno je naučiti kako neke sirovine ponovno iskoristiti, oporabiti i kako reciklirati što je za recikliranje, te na koncu, zapravo već sada početi stvarati tržište reciklata

19 milijuna kuna, zatim kroz upravni Odjel za gospodarstvo ugovorenih 13 milijuna kuna, te putem javnih zdravstvenih ustanova i Odjela za zdravstvo dodatnih 16 milijuna kuna, što ukupno daje razloge za optimizam i ispunjenje zadanih ciljeva od strane vodstva Županije. - U široj domeni vašeg posla je i koordinacija rada županijskih tvrtki. Jeste li zadovoljni radom Turističke zajednice, ŽUC-a, Ljekarni SDŽ, županijske Lučke uprave, i drugih institucija i poduzeća važnih za izgradnju cestovne i pomorske infrastrukture, te pokretanje gospodarstva na području županije? - Iskazujem zadovoljstvo radom spomenutih županijskih tvrtki, javnih poduzeća i ustanova, kojima su na čelu dinamične, stručne i kompetentne

ga što bi ministar Krstičević nazvao domovinskom sigurnošću, svjesni su važnosti turizma za naše gospodarstvo i gotovo savršeno izvršavaju svoje zadaće. Spominjanjem svih njih, želim im još jednom zahvaliti na ogromnom trudu uoči i za vrijeme turističke sezone.

Zamjenik župana nastavlja u istom tonu: - Županijske Ljekarne funkcioniraju uspješno, što potvrđuje činjenica da više nego ikada od kada su osnovane investiraju 52 milijuna kuna vlastitih sredstava u izgradnju Galenskog laboratorija (vrijednost ne uključuje instrumente i uređaje koji će se naknadno instalirati), pra-

uprave s mladim i odgovornim ravnateljima. Evo, županijska Turistička zajednica i upravni Odjel za turizam i pomorstvo daju ogroman doprinos razvoju i unaprjeđenju turističkog proizvoda, što je rezultiralo rekordnim turističkim sezonama prošle i pretprošle godine, a trendovi su dobri i za nadolazeću sezonu. Zadržali smo kontinuitet održavanja različitih uspješnih sajmova u predsezoni, učinili puno na poticanju razvoja posebnih oblika turizma, ruralnog, kulturnog i hodočasničkog, u zadnje vrijeme i zdravstvenog turizma, izradili smo Studiju prihvatnih kapaciteta, jednostavno mogu reći - radi se ozbiljno i sustavno. Prva smo županija koja je izradila ovakvu studiju, kako bismo preduhitrili probleme koji mogu nastati. Ne trebate zaboraviti da je sigurnost naša najveća prednost. To što mi imamo kad je riječ o sigurnosti, nema gotovo nitko na svijetu. Ljudi koji rade u sustavu sigurnosti, dakle policija, vojska, službe, vatrogasci, Gorska služba spašavanja, Državna uprava za zaštitu i spašavanje - cijeli sustav ono-

ve mini tvornice lijekova u Dugopolju. Očekuje se dovršetak radova do kraja ožujka 2020. godine, pri čemu još jednom izražavam zadovoljstvo načinom rukovođenja i funkcioniranja ove županijske ustanove. Županijska Lučka uprava također puno ulaže u izgradnju, obnovu ili dogradnju pomorske infrastrukture, što je, između ostalog, preduvjet podizanja nautičkog turizma na višu razinu i bolje povezanosti naših otoka s kopnom. Ove godine i početkom iduće godine, Lučka uprava započinje radove u lukama Sućuraj, Omiš, Kaštela i Krilo Jesenice, ukupne vrijednosti oko 202 milijuna kuna. U daljnjim planovima LU i Županije su radovi u lukama u Stomorskoj, Postirima, Marini i Milni, čime se ispunjavaju ambicije i planovi Lučke uprave i vodstva Županije. Županijska uprava za ceste, unatoč velikoj kilometraži cesta koje održava, obilno investira u građenje, rekonstrukciju i održavanje županijskih cesta. Značajno je povećan obujam građenja i rekonstrukcije cesta, aktivnosti u koje prosječno godišnje ŽUC uloži 79 milijuna kuna, od čega 37 milijuna kuna izravno za građenje i rekonstrukciju. Te-

Galenski laboratorij, obnova luka i cesta...

ritorijalni obuhvat građenja je u kontekstu ravnomjernog, održivog razvoja, usklađen s politikom županije, ravnomjeran je kako na otocima i zaobalju, tako i u priobalnim aglomeracijama. Ne želim zaboraviti ni Županijske ceste Split koje su, kao servis ŽUC-a i Hrvatskih cesta, uspješno odgovorili na svaki postavljeni zadatak.

’Vlada prepoznaje naše potrebe’ - Što vas nismo pitali, a ocjenjujete važnim spomenuti u ovom razgovoru? - Uz sve nabrojane aktivnosti i politiku SDŽ, iskorak je napravljen u pregovaranju i lobiranju projekata od državnog značenja koji će se događati na području SDŽ, posebice u cestovnoj i pomorskoj infrastrukturi. Koristim prigodu zahvaliti resornim ministarstvima i Vladi Republike Hrvatske na prepoznavanju naših potreba. Ističem ovom prigodom napredak u pripremi i skoroj realizaciji dijela brze ceste Trogir – Split – Omiš, s posebnim zadovoljstvom ističem spremnost za skoru gradnju mosta na Cetini i tunela “Komorjak”, te projektiranju i izvedbi prve faze radova na trasi Mravinci – TTTS. Treba pohvaliti napore u dinamiziranju projekta čvor Vučevica – trajektna luka SPLIT, s ugovorenom (u projektnom smislu) prvom fazom Vučevica – državna cesta kaštela D8, kao i skorim početkom radova na splitskim rampama te ugovorenom projektnom dokumentacijom za čvor Širina u Solinu. U nadolazećem vremenu valja očekivati završetak Studije opravdanosti za cestu Zagvozd – Vinjani Donji, Studije utjecaja na okoliš za obilaznicu DICMO – Kukuzovac kao i kandidatura ceste Ravča – Drvenik za koju je ugovorena Studija izvedivosti s adekvatnom prometnom inačicom. Napominjem da je luka Sućuraj i spojna cesta Poljica – Sućuraj dio prve faze ukupnog velikog multimodalnog projekta Ravča – Drvenik, Drvenik – Sućuraj, Sućuraj – Poljica. Zaključno, kažem evidentno je da ekonomski, investicijski i društveni procesi ukazuju na trend dobrih makro-ekonomskih i općih kretanja, te valja očekivati značajan napredak naše županije koju želimo pozicionirati kao naprednu, mediteransku, pomorski orijentiranu europsku regiju. Ostvarenju takve vizije i ciljeva svakako doprinose aktivnosti postojeće uprave Splitsko-dalmatinske županije.


4

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE travanj 2019.

sigurniji promet i ljepša obala Županija i njezina Lučka uprava vlastitim i europskim sredstvima podižu standard lučke infrastrukture

U osam luka uložit će se 280 MILIJUNA KUNA!

Piše:

igor radovniković

S

plitsko-dalmatinska županija, kao pomorski orijentirana županija, sa svojom Lučkom upravom već godinama izdvaja velika sredstva u lučku infrastrukturu, jer je poznato koliko su razvijene i moderne luke važne, ne samo za pomorski promet, već i za razvoj gospodarstva općenito. Ulaganja u podizanje standarda u županijskim lukama i lučkim pristaništima, te ulaganja u partnerstvo s “Jadrolinijom” također su u funkciji stvaranja preduvjeta za o(p)stanak mladih obitelji na našim otocima.

’Ogroman novac i trud je u pitanju’

su značajne samo za lakše odvijanje morskog prometa nego u značajnoj mjeri na bolje mijenjaju perspektive spomenutih primorskih i otočnih općina i gradova.

Tri na otocima i dva u priobalju Pet je projekata s dozvolama na kojima bi radovi trebali uskoro početi, u prvom dijelu ovogodišnjega ljeta: 1. Rekonstrukcija luke otvorene za javni promet – Kaštel Stari – 1. i 2. faza izvedbe Područje obuhvata projekta rekonstrukcije luke je na prostoru današnje luke u Kaštel Starom. Planira se proširenje i dogradnja postojeće operativne obale s gatovima u akvatoriju luke te izgradnja novoga glavnog lukobrana dužine 200 metara i sekundarnog lukobrana dužine 40 metara. Površina projekta je 24.470 četvornih metara, od toga površina kopnenog dijela je 9270 četvornih metara, u dvije faze izvedbe. Prostor je tretiran kao javni gradski prostor u službi građana i korisnika nautičkog turizma. Završni dio površine operativne obale se komunalno uređuje sa šetnicom, parkingom i ostalim pratećim sadržajima. Procijenjena vrijednost investicije je 42.000.000 kuna, ishođene su lokacijska i građevinska dozvola, u tijeku je natječaj za izvođenje radova čiji se početak očekuje za dva-tri mjeseca. 2. Proširenje istočne obale luke otvorene za javni promet – Postira Projektom se proširuje postojeća obalna trasa istočne strane luke Postira. Proširenje se planira od postojećeg istezališta južno od gata “Mali most”, pa sve do korijena lukobrana sjeverno od postojećega gata

“Mali most”. Obalna trasa se proširuje promjenjivo, u rasponu dva do četiri metra. Dogradnja na zapadnom dijelu luke Postira nastavlja se na postojeći krajnji gat na južnom dijelu privezne obale, u smjeru istoka, dužine oko 73 metra, širine 2 metra na većem dijelu gata, te 3,30 metara na spoju s postojećim gatom. Realizacijom planiranog proširenja postiže se: veća korisna dubina u trasi obale, formira se dužobalna šetnica s kamenim pločnikom, moguća izvedba infrastrukture u zaleđu zida i povećanje kapaciteta priveza za vezove nautičara luke Postira. Procijenjena vrijednost investicije je 6.000.000 kuna, ishođene su lokacijska i građevinska dozvola, u tijeku je natječaj za

izvođenje radova čiji početak se očekuje također za dva-tri mjeseca. 3. Dogradnja luke Omiš – 2. faza izvedbe Područje obuhvata projekta se nalazi na istočnoj strani postojećih obalnih građevina luke Omiš i sastoji se od izgradnje novoga glavnog lukobrana s platoom i manjim perom u funkciji zaštite akvatorija nove luke, rekonstrukcije i dogradnje postojećega gata u svrhu aktivacije istog kao sekundarnog lukobrana luke, izgradnje obale i gatova unutar nove luke za prihvat plovila. Radovi su predviđeni u tri faze. U 2. fazi izgradnje predviđa se izvedba dužobalnog uređenja obalnog pojasa proširenjem postojeće obale s izvedbom proivo ravlić/hanza media

Domagoj Maroević, ravnatelj županijske Lučke uprave, iznosi optimistične planove: – Ponosan sam na već ugovorene radove, kontinuiranu pripremu projekata za povlačenje novca iz EU fondova, kao i na optimistične planove za nadolazeće godine. Kao što se može vidjeti iz opisa radova ovdje spomenutih luka, za dogradnju, rekonstrukciju ili proširenje obalne trase, uređenje pristupnih putova i parkinga, hortikulturna uređenja i slične radove predviđena ulaganja iznose oko 165 milijuna kuna. Velik je to novac i ogroman je trud profesionalaca koji rade na ovim projektima. U Kaštel Starom, Postirima, Omišu, Sućurju i Stomorskoj počinjemo s radovima u dogledno vrijeme, već tijekom ovoga ljeta. Planovi za budućnost? – U pripremi su, u različitim fazama projektiranja, projekti u lukama Bol, Krilo Jesenice i Stari Grad, ukupne vrijednosti oko 115 milijuna kuna. Dakle, sveukupno govorimo o 280 milijuna kuna investicija, koje ni-

Vrlo skoro, već početkom ljeta, trebali bi početi radovi na uređenju luka u Kaštel Starom, Postirama i Sućurju, a potom u Omišu i Stomorskoj. Ravnatelj Lučke uprave Domagoj Maroević kaže: Ponosan sam na već ugovorene radove i kontinuiranu pripremu projekata za povlačenje novca iz EU fondova

Domagoj Maroević

širenja postojeće prometnice, šetnicom i obalnim zidom za sezonski prihvat plovila, ukupne dužine 267 metara. Ukupna površina nove građevine iznosi 7435 četvornih metara. Završni radovi druge faze se sastoje od nasipavanja terena do kote kamene posteljice državne ceste te uređenje terena s komunalnim opremanjem i hortikulturnim uređenjem prostora između nove linije obale i južne strane novog pločnika uz rekonstruiranu prometnicu. Planiranom izgradnjom će se povećati kapacitet prihvata plovila u luci te urediti dio urbane vizure grada Omiša, kao i omogućiti kvalitetnije odvijanje dužobalnog kopnenog prometa u gradu. Procijenjena vrijednost investicije je 75.000.000 kuna, ishođene su lokacijska dozvola i građevinska dozvola, u tijeku je priprema dokumentacije za sufinanciranje projekta iz EU fondova, nakon čega slijedi objava natječaja za izvođenje radova. 4. Luka Sućuraj – dogradnja vanjskog veza Zahvatom se uređuje i sanira vanjska strana glavnog lukobrana postojeće luke Sućuraj dopunom obrambenog kamenometa – školjere i predviđa se izvedba nove trajektne rampe u korijenu lukobrana s mogućnošću prihvata trajekata u sezonskom ljetnom privezu. Projektom bi se omogućio alternativni sezonski prihvat trajekta čime bi se podigla razina sigurnosti odvijanja martimnog prometa u luci. Predviđa se urediti i prometni pristup zoni trajektne rampe za tranzit vozila i ljudi te parkiralište. Procijenjena vrijednost investicije je 22.000.000 kuna, ishođene su lokacijska i građevinska dozvola, u tijeku je natječaj za izvođenje radova čiji se početak očekuje za dva-tri mjeseca.


5

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE travanj 2019.

‘pomorsko je dobro’ PROJEKT tom dubravec/hanza media

PREDSTAVLJEN MINISTARSTVU MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE TE OSTALIM JADRANSKIM ŽUPANIJAMA

Od 1. lipnja nova Uredba o postupku davanja koncesijskog odobrenja

N

a poziv šibensko-kninskog župana Gorana Pauka, ujedno i predsjednika Hrvatske zajednice županija, te predstavnika Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, na čelu s pomoćnikom ministra Anđelkom Petrinićem, Upravni odjel za turizam i pomorstvo Splitsko-dalmatinske županije predstavio je kampanju “Pomorsko je dobro” svim pročelnicima za pomorstvo jadranskih županija. S obzirom na najveću obalnu crtu u Republici Hrvatskoj naša županija ima najviše iskustava i situacija koje smo spomenutom kampanjom počeli rješavati. Za samu kampanju iskazan je velik interes, a posebno za transparentno objavljivanje svih nositelja koncesijskih odobrenja i suradnju s nadležnim inspekcijskim službama.

krilo jesenice Sredstva su osigurana iz EU fondova. 5. Luka Stomorska – uređenje luke otvorene za javni promet Na istočnoj strani uvale u kojoj je postojeća luka uređuje se lukobran dužine 55 metara za prihvat trajekata. Od lukobrana prema dnu uvale u dužini oko 300 metara predviđena je rekonstrukcija i uređenje postojećeg obalnog zida za prihvat plovila. Sa zapadne strane luke u dužini oko 115 metara je predviđena izgradnja novog obalnog zida od postojećeg istezališta do novog gata dužine 12 metara. Projektom se predviđa urediti i prometni pristup zoni trajektne rampe za tranzit vozila i ljudi te parkiralište. Završni dio površine operativne obale se komunalno uređuje sa šetnicom, javnom rasvjetom i ostalim pratećim sadržajima. Procijenjena vrijednost investicije je 20.000.000 kuna, u tijeku je procedura ishođenja građevinske dozvole te slijedi priprema dokumentacije za sufinanciranje projekta iz EU fondova, nakon čega slijedi objava natječaja za izvođenje radova.

Bol, Krilo Jesenice i Stari Grad u pripremi Tri su projekta u pripremi ishođenja dozvola: 1. Luka Bol – uređenje luke otvorene za javni promet (1. faza) Područje obuhvata 1. faze izgradnje i dogradnje luke Bol je izgradnja marine istočno od postojeće luke sa dužobalnom šetnicom koja spaja postojeću luku i marinu. Marina je kapaciteta

150 plovila s novom benzinskom postajom za plovila i smještena je istočno od postojeće luke na predjelu zvanom Fabrika. Zaštićeni akvatorij se dobiva izgradnjom glavnog lukobrana dužine oko 210 metara i u tako formiranom akvatoriju se uređuju pontonski privezi za prihvat plovila. Na operativnoj površini luke predviđa se smještaj i pratećih objekata i sadržaja luke. Na dijelu prema dužobalnoj šetnici predviđen je sekundarni lukobran dužine 20 metara i od njega se planira dužobalna šetnica, dužine 170 metara, do korijena postojećeg lukobrana. U konstrukciji dužobalne šetnice je i obalni zid za prihvat plovila u sezonskom privezu. Naredne faze izgradnje obuhvaćaju dogradnju postojećih glavnog i sekundarnog lukobrana luke u cilju povećanja mogućnosti prihvata plovila i podizanja razine zaštite akvatorija luke od valnih utjecaja kao i uređenje dionica operativne obale. Procijenjena vrijednost investicije je 40.000.000 kuna, ishođena je lokacijska dozvola, a u tijeku je natječaj za izradu projektne dokumentacije za ishođenje građevinske dozvole. 2. Luka Krilo Jesenice – uređenje luke otvorene za javni promet Područje obuhvata projekta se nalazi na području postojeće luke Krilo Jesenice gdje je predviđeno uređenje i produljenje postojećih glavnog i sekundarnog lukobrana. S unutarnje i dijelom vanjske strane lukobrana uredit će se obalni zid za prihvat plovila, a ostali dio vanjske strane lukobrana uredit će se obrambenim kamenometom – školjerom. Unutar luke se uređuju dionice obalnih zidova za prihvat plovila.

U sklopu uređenja vanjskih lukobrana predviđa se izvedba trajektne rampe za prihvat trajekata, kao i interne prometnice i parking za promet i prihvat vozila, te pratećih objekata u funkciji lučkih sadržaja. Završni dio površine operativne obale se komunalno uređuje sa šetnicom, javnom rasvjetom i ostalim pratećim sadržajima. Radovi su predviđeni u dvije faze izvedbe. Procijenjena vrijednost investicije je 30.000.000 kuna, u tijeku je ishođenje lokacijske dozvole, nakon čega slijedi natječaj za izradu projektne dokumentacije za ishođenje građevinske dozvole. Planirano je apliciranje EU fondova za sufinanciranje projekta. 3. Luka Stari Grad – dogradnja trajektne luke Područje obuhvata projekta se nalazi na području postojeće trajektne luke Stari Grad gdje je u dvije faze predviđeno uređenje i produljenje postojećega gata i lukobrana luke. Uređenje se provodi tako da se produljenjem gata i lukobrana uređuje obalni zid za prihvat velikih plovila, a ostali dio vanjske strane lukobrana uređuje se obrambenim kamenometom – školjerom. Predviđeno je i proširenje postojeće operativne površine, kao i interne prometnice i parkinga za promet i prihvat vozila u cilju povećanja kapaciteta, te pratećih objekata u funkciji lučkih sadržaja. Procijenjena vrijednost investicije je 45.000.000 kuna, u tijeku je procedura za ishođenje lokacijske dozvole, nakon čega slijedi natječaj za izradu projektne dokumentacije za ishođenje građevinske dozvole. Planirano je apliciranje EU fondova za sufinanciranje projekta.

Različitosti po županijama Također, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture predstavilo je nacrt nove Uredbe o postupku davanja koncesijskog odobrenja na pomorskom dobru, u cilju rješavanja dijela problema u primjeni važeće uredbe, koji su se u praksi pojavljivali. Radna rasprava pokazala je različitosti između obalnih županija, a koje su dale svoje prijedloge i sugestije kojima će se nacrt Uredbe dopuniti prije nego se uputi na javno savjetovanje. Upravni odjel za turizam i pomorstvo Splitsko-dalmatinske županije, uvažavajući specifičnosti koje naše jedinice lokalne samouprave imaju, predložio je usklađenje cijena za pojedine djelatnosti na pomorskom dobru. Naime, cijene za koncesijska odobrenja nisu se mijenjale od 2004. godine te je nužno njihovo usklađivanje s tržištem. Također, predloženo je i uvođenje novih djelatnosti kroz institut koncesijskog odobrenja, iz razloga što svakodnevno dobivamo nove inicijative i kreativne ideje za razvoj naše turističke ponude i pomorskog dobra. Posebno glede ronilačkog turizma koji izrazito doprinosi produženju sezone i povećavanju prosječne potrošnje gosta u destinaciji. Nova Uredba o postupku davanja koncesijskog odobrenja na pomorskom dobru, prema najavama predstavnika Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, trebala bi stupiti na snagu do 1. lipnja ove godine.

Bespovratna sredstva Inače, Upravni odjel za turizam i pomorstvo SDŽ raspisao je Javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava za kapitalne projekte gradova i općina u SDŽ na pomorskom dobru. Poziv je otvoren do iskorištenja sredstava ili najdalje do 1.listopada 2019. u 14 sati. Na ovaj Poziv mogu se prijaviti jedinice lokalne samouprave, gradovi i općine, koje imaju pravomoćne građevinske dozvole sukladno urbanističkim planovima, dakle, ne privatni investitori. Koristi od ovih projekata imat će svi dionici Županije koji će utjecati na povećanje ukupnog komunalnog standarda i ukupne kvalitete turističke ponude. Sve informacije o natječaju i načinu prijave potražite na https://www.dalmacija.hr/natjecaji/artmid/1769/articleid/17135/javni-poziv-za-podnosenje-prijava-za-sufinanciranje-kapitalnih-projekata-na-pomorskom-dobru-temeljem-programa-sufinanciranja-kapitalnih-projekata-na-pomorskomdobru-na-podrucju-sdz-za-2019-g 

stipe čogelja


6

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE travanj 2019.

pamet je najveći kapital NAGLASCI S DRUGE MEĐUNARODNE KONFERENCIJE ‘IZAZOVI U RADU S DAROVITOM DJECOM I MLADIMA’ ODRŽANE NA SPLITSKOM FESB-u

Nadarene mališane treba prepoznati i sustavno pratiti od njihove predškolske dobi PišU:

ivan baćak i

ivICA ZELIĆ

Cilj je d a nadareni mladi ljudi ostanu u Hrvatskoj i budu predvodnici gospodarstva, pa i politike, naglasio je župan Blaženko Boban, dok je izraelski veleposlanik u RH Ilan Mor ustvrdio da je investiranje u ljudski kapital strateška državna odluka

Ž

upanija splitsko-dalmatinska kao i njez i n C ent a r i z v rsnosti u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje, Veleposlanstvom Države Izraela i Nacionalnim centrom za vanjsko vrednovanje obrazovanja, organizirali su drugu trodnevnu (4. – 6. travnja) Međunarodnu konferenciju “Izazovi u radu s darovitom djecom i mladima 2019.”, koja je održana u prostorima FESB-a, a nazočilo joj je čak 480 sudionika. Sudionicima i gostima kon-

Izraelski veleposlanik u Hrvatskoj Ilan Mor

ferencije pozdravnim govorima su se obratili: ravnateljica Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Ivana Katavić, veleposlanik Izraela u Hrvatskoj Ilan Mor, pomoćnik ministrice za znanost i obrazovanje, ujedno i izaslanik predsjednika Vlade RH Momir Karin, pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu, šport, kulturu i tehničku kulturu Tomislav Đonlić te izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban koji je i otvorio konferenciju.

Županijski pročelnik za prosvjetu Tomislav Đonlić je pozdravljajući skup naglasio kako je konferencija prilika da se razmjenom iskustava zajednički učvrsti uvjerenje kako je suradnja na ovom području od velikog značenja za razvoj Hrvatske.

Ulaganje u budućnost – Pružamo ruku svima koji su prepoznali i onima koji će tek prepoznati važnost ovog projekta. Djeca koja pokazuju darovitost na nekom području su bu-

dućnost u punom smislu riječi. Ravnateljica Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Ivana Katavić, oduševljena ovakvim skupom, kazala je kako će rezultati konferencije pomoći i njima u izradi instrumenta koji će određivati darovitost učenika na nacionalnoj razini. Veleposlanik Izraela Ilan Mor je zahvalio organizatorima na višegodišnjoj suradnji kao i prigodi da se obrati skupu, te je kazao: – Ovo je manifestacija dobre suradnje Izraela i Hrvatske, a cilj joj je detektirati nadarenu i kvalificiranu djecu i mlade, promovirati ih i pobrinuti se da doprinesu društvu u našim državama. Delegacija iz Splita bila je u Izraelu, a mi smo treći put u Splitu. Ovo je značajno jer ulažemo i najvažniji prirodni resurs koji imamo – ljudski kapital, mlade ljude naših država. Izrael je vrlo siromašna zemlja kada govorimo o prirodnim resursima. Nemamo dovoljno vode, nemamo dovoljno nafte, pola zemlje je pustinja. No imamo ljudi. Od 1948. odlučili smo strateški ulagati u ljude i zato danas ulažemo 8,1 posto našeg BDP-a u obrazovanje, a 4-5 posto u istraživanja i razvoj. Investiramo u budućnost, a ova

konferencija je nastavak, novi korak da zbližimo hrvatske i izraelske stručnjake na ovom i na drugim područjima. Ne govorim samo o politici, nego i o budućnosti. Drago mi je da govorimo o suradnji dviju država sličnih u mnogim aspektima. Primjerice, obje su male, okružuju ih vrlo zanimljivi susjedi u vrlo zanimljivoj regiji. Ipak, i dalje imamo snage, energije i posvećenosti investirati u ljudski kapital, što je strateška odluka. Moramo podupirati one koji su kvalificirani u našim društvima da bi svoja društva učinili boljima. Ako njih podupremo, investiramo u svoju budućnost i budućnost svoje zemlje. Želim svima uspjeh na ovoj konferenciji, jer ako ste vi uspješni i mi smo uspješni – kazao je veleposlanik Mor.

Karin: Od Izraela imamo što naučiti Momir Karin, pomoćnik ministrice znanost i obrazovanja, rekao je da je cijeli događaj posvećen nadarenoj djeci koja su budućnost zemlje. – Ove godine krećemo s kurikularnom reformom i moramo sustavno pratiti nadarenu djecu već od predškolske dobi. Drago


7

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE travanj 2019.

mi je da sam nazočio osnivanju Centra izvrsnosti u Splitu. I sam sam iz ovih krajeva. Dalmacija je uvijek imala nadarene ljude, koji su doprinosili hrvatskoj i europskoj kulturi. Veseli me da smo za partnera izabrali Izrael jer je to država od koje imamo što naučiti. Župan Blaženko Boban zahvalio je izraelskom veleposlaniku na nadahnutom govoru. – Ako nemamo ljudski potencijal u vidu mladih ljudi, nemamo ništa. Kažu da u Hrvatskoj ima 7 do 10 posto nadarene djece. Dragi učitelji i nastavnici, nije vam lako u velikim razredima raditi s nadarenom djecu. S vremenom i takvoj djeci postaje nezanimljivo i utope se u sivilo ostalih u njihovu okruženju. Kako bi tih 7 do 10 posto izvukli iz tog segmenta, razvili smo centre izvrsnosti. Želim da takva djeca kažu da se u Centru lijepo osjećaju. Do sada smo na području županije prepoznali oko 370 djece. Drago mi je da nam se pridružuju i djeca iz susjednih županija. Cilj nam je da druge županije ubuduće same osnuju centre izvrsnosti. Nama je Varaždinska županija bila koordinator, a sada ćemo mi pružiti ruku onima koji traže pomoć. Moram istaknuti primjer Izraela koji je imao brojne nedostatke, poput nedostatka vode. Ti nedostaci su vas učinili možda prvima u svijetu. Mi imamo vode na svakom koraku i možda nas je to uljuljalo i odvelo u pogrešnom smjeru. Izrael ima najviše nobelovaca u svijetu. Nadam se da će znanost sutra biti predanost, da nas trgne iz sna da krenemo drugim smjerom. Hvala vam, nastavnici i ravnatelji škola, jer bez vas zalud sav trud i muka, zato što ste vi motor koji će prenijeti ono najbolje na mlade. Cilj je da ovi nadareni mladi ljudi ostanu u Hrvatskoj i budu predvodnici gospodarstva, pa i politike. Imate danas u razredima izvrsne i

Predavači Predavači na konferenciju: Nenad Bakić, Judith Hilmes, Toni Milun, Nadler Menachem, Iris Azulay, Ivana Katavić, Sandra Antulić Majcen, Natalija Ćurković, Mihael Kozina, Ivica Kolarić, Jelka Hrnjić, Olgica Martinis, Gordan Pihač, Marija Roth, Vesna Ivasović, Tatjana Orešković, Dubravko Čop, Ksenija Ranogajec Benaković, Bojan Branisavljević, Kristina Čehil, Janja Škoda, Jadranka Jurić, Jurica Barišin, Suzana Jurin, Anamarija Ivković, Mladen Brajica i Višnja Šuperba.

nadarene djece u jednom segmentu. No ne mogu se upisati u srednju ili na fakultet jer su im drugi predmeti lošiji. To zakonski moramo mijenjati – rekao je župan, te zaradio veliki pljesak prisutnih. Potom je konferenciju proglasio otvorenom.

’Kakva će ovo zemlja biti 2031.?’ Čast da održi prvo predavanje “Kulturom uspjeha do darovite djece” imao je investitor i poduzetnik Nenad Bakić. – U Hrvatskoj se često postavlja pitanje “Gdje ti je bio djed 1941.?”. Pitanje bi trebalo glasiti “Gdje će moje dijete biti 2031.?”. STEM predmeti razvijaju STEM kompetencije, a one su zaslužne za ključne opće kompetencije koje rezultiraju kulturom uspjeha. Za STEM revoluciju ključno je uvođenje programiranja i računalstva u niže razrede osnovne škole. Onda ćemo pitanje “Gdje će moje dijete biti 2031.?” preoblikova-

ti u “Kakva će ovo zemlja biti 2031.?” – kazao je Bakić. Drugo predavanje “Matematika kao podloga za donošenje odluka” održao je Toni Milun, profesor zagrebačkog Visokog učilišta Algebra. Bračni par Estera i Josip Vranjković iz OŠ Don Mihovila Pavlinovića u Podgori održali su zanimljivo predavanje “Moj pogled na poučavanje”. Potom je uslijedio panel s pitanjima “Može li angažman pojedinca mijenjati sustav?” i “Gdje će naša djeca biti 2031. godine?”. U panel raspravi su sudjelovali Toni Milun, Estera i Josip Vranjković i Jadranka Jurić, a panel je moderirao Ilija Krišto. Za vrijeme panela čula su se različita mišljenja o tome koliko pojedinac može učiniti u radu s darovitom djecom. Dok je Jadranka Jurić iz Udruge roditelja darovite djece “Darovita djeca” Split naglasila da pojedinac može napraviti puno, ne obazirući se na sustav, preostali sudionici iz svijeta prosvjete nisu se u potpunosti složili. Jurić je naglasila da biti učitelj ili nastavnik bi trebao biti privilegij u životu, a Josip Vranković je odgovorio da učitelj ne živi od hvale. – Hvala diže ego i sve ostalo, ali ne plaća režije – rekao je.

je ukazao na tromost sustava i nedostatak educiranih stručnjaka za prepoznavanje takve djece i rad s njima, te je istaknuo županijske centre izvrsnosti kao pozitivan primjer i dobar model koji treba prepoznati i dalje dograđivati cijelo društvo. Ivica Kolarić iz osnovne škole u Varaždinu održao je predavanje o praktičnom radu u području robotike koja povezuje više tehničkih disciplina, gdje se djecu uči pošteno i precizno uspoređivati postignute rezultate, s naglaskom na vježbanju komunikacije u kreativnim procesima i rješavanju postavljenih problema. Judith Hilmes (Ludwig-Windthorst-Haus) je govorila o učinkovitim metodama i oblicima pripreme nastavnika, dok je Marija Roth (zagrebačka X. gimnazija) iz vlastita iskustva govorila o tome kako se daroviti učenici dosađuju u tradicionalnim učionicama te o potrebi razvijanja kreativnosti u proizvodnji nečeg novog i originalnog unutar ograničenja određene situacije. Drugi dan konferencije je završio predavanjem “Usmjeravanje djece kroz trnovit put darovitosti”, Ksenije Ranogajec i Bojana Branislavljevića iz dječjih vrtića “Mali princ” i “Botinec”.

Zaključci konferencije Darovita djeca važna su za našu budućnost, poruka je i zaključak 2. međunarodne konferencije “Izazovi u radu s darovitom djecom i mladima”. Predstavnica Centra izvrsnosti Splitsko-dalmatinske županije Ana Majić je tijekom zatvaranja konferencije objasnila zadane ciljeve – unaprijediti znanja o razvojnim osobitostima darovite djece i njihovim emocionalnim te socijalnim

Centri izvrsnosti kao pozitivan primjer Drugog dana konferencije, predavanja su održali: Jadranka Jurić, Mirko Ruščić, Ivica Kolarić, Judith Hilmes, Marija Roth, Ksenija Ranogajec i Bojan Branislavljević. Jadranka Jurić je upozorila da se u rad s darovitom djecom trebaju uključiti svi, i roditelji i učitelji i stručni suradnici, ukazujući na potrebu bolje i organiziranije identifikacije darovite djece u ranijoj dobi. Mirko Ruščić (PMF Split)

Momir Karin, pomoćnik ministrice znanost i obrazovanja

Sve o  2. međunarodnoj konferenciji “Izazovi u radu s darovitom djecom i mladima” može se pročitati na: https://ci-sdz.hr/ izazovi-u-radu-sdarovitom-djecomi-mladima-2019/

potrebama, prepoznati obrazovne potrebe i djelotvorne načine odgojno-obrazovne podrške kao i kvalitetne obrazovne programe te usporediti primjere dobre prakse u Izraelu i Hrvatskoj. – Zaključak je da nam je društvo u fazi upoznavanja s darovitošću, ali još uvijek nismo svi zajedno svjesni koliko su darovita djeca važna za našu budućnost. Svi shvaćamo da su daroviti učenici djeca s posebnim potrebama i da trebamo nadogradnju postojećeg sustava kako bi im omogućili potpuni razvoj da bi ostvarili sve svoje potencijale – kazala je Majić. Da je trodnevna konferencija o darovitoj djeci bila važna i korisna ustvrdio je i pročelnik Tomislav Đonlić podsjetivši da je temeljna ideja konferencije širenje pozitivno-društvene svijest o potrebi identifikacije darovitosti u našem obrazovnom sustavu, kao i uključivanje svih onih koji pridonose radu s darovitima u lanac darovitosti. – Svjesni smo naše društvene uloge i položaja u obrazovnom sustavu, ali smo isto tako svjesni da postoje neke stvari koje mi ne možemo niti je prirodno da ih znamo rješavati, zbog čega smo zatražili pomoć od Nacionalnog centra za vrednovanje obrazovanja, Agencije za odgoj i obrazovanje, a pružamo ruku i drugima. Nismo tu da bismo kritizirali, ali od svih u lancu odgovornosti tražimo da zajedno preispitujemo jesmo li učinili sve, jesmo li napravili dovoljno i možemo li napraviti više – kazao je Đonlić. Najavio je da Centar izvrsnosti kreće dalje sa svojim novim programima. U pripremi su centar za humanistiku, kao i centar koji će razvijati poduzetničke kompetencije kod učenika, a dodao je da je u ovom trenutku kroz mentorstva i rad u Centru više od 130 nastavnika i drugih stručnjaka u obrazovnom sustavu.


8

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPL

travan

malena mista moje županije (13)

KIŠNI PETAK, 5. TRAVNJA, KADA JE IZJUTRA LILO KAO IZ KABLA, NIJE ZAUSTAVIO NAŠE REPORTERE KOJI SU POHODILI HRVATAČKO S

‘Vrime letrike’ nije ugasilo seo reraša, diplara, guslara, kovač

Sve kuće s u u Domovinskom ratu bile zapaljene, pa i mjesna crkva kazuje Jakov Titlić, Potravljanin i donačelnik općine Hrvace. Obnovlj crkva, danas je u Potravlju oko 650 stanovnika, u školskim klupama j Zaživjeli su i zanati od kojih se od pamtivijeka živjelo

Piše:

stipe krce snimio:

Vladimir Dugandžić /Hanza Media

P

etak je, peti travnja i Sv. Vinko. Unatoč tomu što nije nadnevak trinaesti, meni jutro osvanu crno: crče mi prijenosno računalo, rodijak sa sela dojavi mi da mi obje kokoši krepaše, što od gladi što od žeđi, te da mi je mačku zadavio susjedov pas. Da nevolja bude veća, elem, s jutrom mi procuriše i zatvoreni spremnik za grijanje vode – bojler i organ njuha, jedan od dišnih organa, daklem nos. A uz to me pogodi vijest o sve većoj pretilosti, pretjeranoj debljini i gojaznosti Hrvata, e da bih na kraju, u žurbi i ljutnji, bosom nogom zviznuo najdebljim, najsnažnijim i najkrupnijim prstom na desnoj nozi – palcem te ga slomio. Uz jauk promrmljah, kvragu i palac, važno je da mi duh nisu slomili, te se počeh spremati za put, bez obzira što je petak vazda slab početak, kako je baba Anđa tvrdila, s napomenom da je petak turski svetak te da tog dana, petkom, nije dobro činiti dvije stvari: ženiti se i kretati na put. Unatoč tomu što nisam praznovjeran, što nisam sklon vjerovati u djelovanje nadnaravnih sila, magiju i čaranje-baranje, triput pljucnuh u stranu i zapjevuših “čvokni vo drvo, tri pati”, kako nekoć pjevahu i svirahu “Leb i sol”, pa krenuh u Potravlje, maleno mjesto naše županije, točno na pola puta između Sinja, grada zlatnog buzdovana, i Vrlike, gradića što se prvotno zvaše, kako je već kazano, Vrh Rika. A kojega zadnji puta pohodih upravo prije dvadeset godina, također nekako s proljeća, 1999., kad su trave i voćke cvatom zamirisale i kad mi ondašnji župnik, fra Ivan Dotur, reče: “Potravlje je u zadnjih pola stoljeća tri puta počinjalo od nule: 1945. iza Drugoga svjetskog rata; godine 1955. kad je zapo-

čela gradnja brane na Perući i 1995. nakon Domovinskog rata. I uvijek je ponovno uspijevalo i izrastalo pa ga evo već opet obnovljenog i s ljudima. Četnici su mjesto za vrijeme okupacije potpuno spalili, otjeravši narod u progonstvo, no, Bogu hvala, sada su sve kuće obnovljene i narod se vratio. Bolje kazano, tko se hoće vratiti, ima se gdje vratiti.”

Između Svilaje i Peruće Ove župnikove riječi tada mi u misli vratiše pjesnika Mirka Bogovića, koji nad spomenikom Srpanjskih žrtava, mučenika na koje 29. srpnja 1845., na Markovu trgu u Zagrebu, vojska pucaše i njih 13 ubi, a 29 teško rani, a koji svojim trostihom sve reče: “Pamti dobro što pjesnici slove/ svaki narod svom zavičaju/raj sagradi najprije kroz grobove.” “Živ čovik ne more u greb”, govoraše moja baba, “stoga nema druge nego duraj i durakaj!

Niko na svitu nije kadar izdurat ono šta more magare i sirotinja. Jopet, u sirotinje se znade ko kosi a ko vodu nosi, međutizin nuder, nit magare na kiši reve, nit sirotan piva.” Ipak, ja u sebi zapjevuših “u ranu zoooru, zoooru, zoooru, kaaad svane daaan…”, dok čekah Dugog na uglu kao neka stara petrolejska lampa i dok kiša lije kao iz kabla, a vjetar puše. I mokar poput čepine duram kljucanje načetog palca u šupljoj cipeli… “Šta ćemo?”, upitah ga kad stiže s vozačem Sinišom. “Jedu li ljudi kad pada kiša?”, priupita on mene. “Naravno…”, odgovorih pa krenusmo kroz kišni zastor, zamalo gust poput magle, cijelim putom sve do našeg odredišta, s nadom da će se razbistriti i razvedriti, makar da će salaukovina – nevrijeme kalati i prijeći u kokošju kišu – kišu koja pada, a u isto vrijeme sunce sija – ili barem u kišu kupusaricu – kišu koja kiši krajem

proljeća ili početkom ljeta. No, da ne bih razbijao glavu o (ne) vremenu, dovoljan mi bješe razbijen nožni palac, avaj, prizvah u sjećanje babinu uspavanku za vrijeme salaukovine: “Pada kiša, ubi miša/dođe Luca pa ga spuca, dođe stari pa ga vari, dođe Gliše i napravi šiše…” Šiša, jelo od životinjskih crijeva i želudaca, negda bješe sirotinjska poslastica... I evo nas u Potravlju, selu na podnožju Svilaje, planine koja se nebu protegnu 1508 metara, i uz samu obalu Peruće, jezera s 550 milijuna kubičnih metara vode, a između Satrića i Maljkova, sela poleglih uz magistralnu cestu Split – Sinj – Vrlika – Knin. Salaukovina je jenjala, popustila, no kiša i dalje lijeva i daždi, pravo vrijeme, reklo bi se, jedino za daždevnjake (salamandere) – vodozemce slične gušteru. I sve je mokro i zeleno, i gora po planini, i ledine po Potravlju. Sve je napučilo i propupalo, a voćke, ljubičice i jaglaci su u cvatu. Ho-

Slika Gospe Potravske


9

LITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

nj 2019.

POTRAVLJE

SELO PODNO SVILAJE I UZ SAMU OBALU PERUĆE

osku tradiciju ča, lončara...

I donačelniku Jakovu Titliću gusle dobro pristaju

ta prije i po potrebi tijekom mise; pa tu je i brecanje kad netko iz župe umre, velikim zvonom za muškarce, a malim za žene i djecu, pa brecanje za Mrtvi dan, neprekidno 24 sata… Uza sve to, nekoć remeta moraše znati i latinsku misu, on ili netko iz njegove obitelji. Daklem, sve ručno i na ruke, a remetarina – ajme i nikakva. No, eto, “letrika” olakša i remetama zanat, promijeni mnogo toga.

’Najbolje idu balote’

a sv. Filipa i Jakova, jeni su i mjesto i je 70 osnovaca...

će li im sagrdum, nevrijeme naštetiti? Neće, kažu. Je li još uvijek ovdje običaj umivati se u vodi s ljubičicama i jaglacima na Cvjetnicu? Jest, vele. A bere li itko gore na Svilaji jestive plodove runjavca, biljke koja samoniklo raste jedino u planini, i sadi li itko po njezinim vrtačama, dolima i docima, elem, autohtoni, domaći planinski krumpir istog imena – runjavac, bijeli veoma ukusan krumpir s runjavim, dlakavim kožastim ovojem? Ma kakvi. Davno se s time prestalo…

Crkva stradala, ne i slika Gospe Potravske Na svu sreću, prestao je i šijun, jak vjetar, i kiša sad rominja uz jednoličan ditiramb gustih kapi po krovištima kuća i po travi. Dobi li Potravlje ime po travi koje je ovdje u izobilju, upitah se, ili možebitno po ovdašnjim prekrasnim travnjacima,

izumrlim travarima ili pak po travaricama – ženama i djevama koje negda čupaše travu? Ili mu toponim ima veze s Travunijom, nekoć prostorom crvene Hrvatske u 10. stoljeću, od Dubrovnika do Kotora? Na um mi pade i travnjača – bolest poznatija pod imenom crni prišt, pa i mjesec travanj… Ali ništa od toga… “Potravlje je dobilo ime po srednjovjekovnoj tvrđavi Travnik koja se spominje još davne 1433. godine, ispod koje se razvio ranonovovjekovni grad Potravnik”, kazaše mlađahni Jakov Titlić, profesor kineziologije, nogometni sudac i donačelnik općine Hrvace, “a rečena tvrđava u narodu je poznatija kao Kotromanić kula i Bićin grad. Inače, ovaj kraj je bio naseljen još u starom vijeku, naseljavali su ga Iliri. Kršćanstvo je ovdje rano došlo, o čemu svjedoče ostaci starokršćanske bazilike s grobovima na lokalitetu Grudine. Uz Potravlje, u općinu Hrvace, općinsko središte, spadaju još Satrić i Maljkovo. Potravlje ima 650 stanovnika, a mjesto je u Domovinskom ratu potpuno uništeno, pa je stanovništvo bilo prinuđeno otići u izbjeglištvo. Sve kuće su bile zapaljene, pa i mjesna crkva sv. Filipa i Jakova…” “Crkva je dosta stradala”, dodat će ovomjesni remeta, crkveni zvonar Anđelko Tadić, “a temeljito je obnovljena 1998. godine donacijama Općine Hrvace, župljana i biskupije Gubbija. Pri obnovi je pronađena uščuvana slika naše Gospe Potravske, koju je našoj župi darovao fra Petar Karapandža, provincijal i duhovnik carice Marije Tereze, godine 1727.” “Originalna slika datira iz 1530. godine i nalazi se u Innsbrucku u Austriji”, nadopu-

nit će informaciju donačelnik Jakov, dok će remeta Anđelko napomenuti da se ove godine slavi 352. obljetnica osnutka župe Potravlje i 292. obljetnica Gospe Potravske. A kiša i dalje sipi li sipi, dok sklonjeni od nje razgledamo zadivljujuću crkvenu unutrašnjost. Pa upitah remetu što je njegov posao sada kad je sve elektrizirano i digitalizirano pa i zvonjava, on mi reče da zvoni “sve ka i prije nego je elektrika nastala”. A prije nego je “elektrika nastala”, remeta je imao pune ruke posla: ujutro nije mogao spavati dokle ga je volja, morao je odzvoniti jutarnju Zdravomariju, u podne nije mogao po komodu “ubiti oko”, valjalo je ručno, konopom zanjihati zvono, niti je s večeri mogao poći na počinak po volji, e poradi zvonjenja večernje Zdravomarije. Tako svakog radnog dana, a nedjeljom još tri pu-

Fra Stanko Dotur u crkvi Sv. Filipa i Jakova Apostola

“Letrika” je svukud zamalo sve promijenila i izmijenila, i način života i uvjete življenja. Zahvaljujući njoj mnogo toga je utrnuto, nestalo, zamrlo i napušteno, no u Potravlju, selu reraša, diplara, guslara i vrsnih zanatlija, “letrika” još uvijek nije uspjela zatrti višestoljetnu tradiciju lončarstva, kovanja, tesanja, blanjanja, klepavanja, kaljenja… Ovdje se još od vremena divendida – predaka u devetom koljenu – od toga živjelo, a potravski lončari, drvodjelci i kovači bili su nadaleko i naširoko poznati i traženi. I danas su… Od pamtivijeka, s koljena na koljeno, Kunci su se bavili drvenarijom i drvodjelstvom, Kotromanovići kovanjem i kaljenjem, Knezovići lončarstvom i glinom ilovačom… “Ja se izradom gusala, balota, drvenih kašika, sinija, stolaca, vila, grabalja, držala… bavim od svoje sedme godine”, kazat će narodni guslar Marko Kunac, koji od drveta izrađuje sve osim drvene peke, “a ovi san posa naučija od ćaće i dida, a oni od svoga ćaće. I sve ručno

nastavak na 10. stranici �


10

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE travanj 2019.

Marko Kunac je meštar za gusle i balote

� nastavak sa 9. stranice radim, ka šta su i oni radili.” “Pa… ide li kako posao?” “Ljudi se jagme za sve, a najbolje idu balote. Njih radim u boji, crvene su za komuniste, a ostale boje po želji. Sve svoje rukotvorine prodajem po pazarima: svakog utorka idem na pazar u Zadvarje, a svakog desetog u mjesecu vozim na pazar u Benkovac. Tamo prodam i stotinu držala… Najbolje drvo za držala je jasen, za balote klen, a za gusle javorovo drvo. Budući da ovde nema toga drveta, javor nabavljam u Lici.” Oj, javore, javore, ti si drvo najbolje, davno je rečeno, baš kao što je i davno zapjevano: “Gusle moje i na vama buža/ teško ženi koja nema muža”. Pa pitam Markovu suprugu Ivu, dok prevrće uštipke u tavi, je li joj katkad padne teško Markovo guslanje, a ona veli: “On gusli otkad san došla za njega prije 45 godina, meni je dobro, radin i živin.” Odakle je došla za Marka, opet ću ja, a ona će: “Odovlen, iz Potravlja san ka i Marko. Sve šta valja, sinko moj, ostaje u selu.”

Šima i dvije Anđe rodile – 35 djece! A kiša i dalje ne staje, u selu grobna tišina. Napolju nije ni kučeta ni mačeta, a ni djeteta. Neka pada, govoraše naši stari, tako ti trista šezdeset vrila, šta se u Cetinu sliva. Bit će kupusa i krumpira, bit će luka i kapule, moj dragane, moje drago lane. I dok čekamo da kiša posustane, Marko nam gusli i pjeva: “…Svaki čovik ima glavu istu, samo pamet nema čistu,

ooo, danas mnogi ne žele ni radit, a tili bi gospocki živit, ooo…” A uštipci u ulju u tavi cvrče, cvrči i nama u želucu. Kruli… Odjednom će Marko: “E sad je dosta, izvolite se mašit za uštipke, niko u Marka nije osta gladan. Ja moran napravit još 50 držala, ne mogu više dangubit, a vi kako vas je volja”. Pitam ga kojoj je najvećoj personi guslio, a on reče: “Guslio sam Tuđmanu 1990. godine u Sinju pa su mi rekli – gotov si! I zapiši, bija san pet godina u ratu, napisa san 20 pisama Ministarstvu, ništa od pomoći.” Svašta, rekoh, i upitah: “Ima li škola u selu?” Umjesto Marka odgovori donačelnik Jakov: “Ima područna osmogodišnja škola u kojoj je 70 đaka. Kad već spominjemo školu i đake, valja kazati da Općina financira prijevoz učenika, da svake godine nagrađuje odlične učenike, studentima se dodjeljuju stipendije, učenici imaju besplatne udžbenike, a za novorođenu djecu se daju naknade. Što više djece, veća naknada.” “Lijepo, lijepo, no mene zanima, gospodine Jakove, rađa li se u Potravlju više djece sada nego u vrijeme vašeg djetinjstva?” On će uz osmijeh kazati: “Moja mater Šima, Anđa Kunac i Anđa Gašpar, dakle njih tri, rodile su više djece nego što sada rode sve žene u selu – trideset petero! A ja sam trinaesto dijete u matere i ćaće, i imam brata blizanca, Filipa.” “Bože blagoslovi, ko je da usta, da(će) i kruva”, ponovih babine mudre riječi, pa upitah: “Je li se u selu više rađa ili umire?” “Ovdje je 10-12 krštenja godišnje”, govori župnik fra Stanko Dotur, “a ukopa je tri puta više. Ja sam tu na službi sedam go-

zemlja raskvašena, kako pjeskovita i humusna, tako i glinasta, ilovača od koje potravski lončar – bakrar Dušan Knezović, pravi peke, bakre, vaze i ostale zemljane, trbušaste posude šireg otvora, onako kako su mu “delali” pređi i kako se ovdje “dela” već stoljećima: od očišćene ilovače, žute ili crvene boje, ljepljive zemlje nezamjenjive u lončarstvu i keramici, ručnim a ne nožnim kolom. U lončariji, bakrariji majstora Dušana vrijeme kao da je stalo, kao da “letrika” nikad nije ni izumljena. Kazuje nam: “Knezovići se lončarstvom bave od pamtivika, uvik na isti način, a i ja to radin evo već 40 godina. Ovin starim zanatom se bavija i moj pokojni brat Jure koji je umra prije koju godinu. Rađa je ručna ka šta je i uvik bila, a ovo je zanat koji triba znat, a Knezoviću su od njega živili otkad je i Knezovića. Naše posuđe je kurilo sve dok se nije počelo kuvat i spremat u posuđu od drugog matrijala. Kuri ono još uvik, ali ne ka prije.”

Dušan Knezović desetljećima se bavi lončarstvom

Ante Kotromanović u svojoj kovačiji

’Ako mala misliš dina i svake godine je prosječno 36 pokapanja. A što se tiče vjenčavanja, tu ima jedna zanimljiva stvar: mladi se radije vjenčavaju u Sinju, u crkvi Velike Gospe, nego u mjesnoj crkvi sv. Filipa i Jakova.” Zapitah ga kakva je situacija s blagom… “Ima desetak krava”, kazaše. No, stanovnicima ovog kraja najveće bogatstvo i blago oduvijek bijahu zdravlje, zadovoljstvo i poštenje. Davno je ovdje kazano: “Poštenje se ne kupuje ni za sva blaga jerbo ga pošten ne prodaje, a nepošten bi ga prodao – ali ga nema.”

Kotromanovići kovači, Knezovići bakrari... I, evo, podne je, čuje se zvono. Nad Svilajom, Dinarom i Kamešnicom oblaci cijede zadnje kapi kiše, rosulju. Kroz raskinuto oblačje napokon se probiše sunčeve zrake i ponad Cetine se izvi luk čarobnih boja – duga, a Potravljem se razliježu omamljujući mirisi rascvalog proljeća. I čuje se ptičji pjev i ljudski glas, a čuje se i udaranje kovačkog čekića po nakov-

Iva Kunac zabavila se pečenjem uštipaka

Crkveno zvono u vrtu fratarske kuće

nju, iz vignja, kovačije posljednjeg potravskog kovača, Ante Kotromanovića. Ćuti se i miris gorućeg garbuna, ugljena… Veli nam: “Jedini sam kovač, ne samo u Potravlju već i šire, a ovi zanat san naslijedio od oca Anđelka, a on od pradida Marka. Ja imam sina Marka, no njega ovo ne zanima. Nagovarao sam ga da upiše neki zanat kako bi moga nastavit tradiciju, a on upisao za kuhara. A ja san u 6. razredu počeja kovat s ćaćon i u ovoj kovačiji sve se radi i kuje onako kako se radilo i kovalo stoljećima. Kujem sikire, kosire, satare, željezne peke, motike, komaštre, maškline, ožege, noževe, žarače… sve šta triba. Posla ima, uvik nekome nešto triba.” Razvedrilo je i sunce granu po cijelom kraju. Kišne kapi se ljeskaju na lišću i travi, s kuća se cijedi voda po okućnicama, a na jednom ćećurku, omanjoj gomilici stijenja, šćućurio se prvi proljetni leptir s raširenim parom krila. Ne da mu se, razvidno je, letati od jednog do drugog mokrog i tek raspupalog maslačka pa kutri. Čeka da ih sunčeve zrake posuše… I sva je

u Potravlje...’ Ostaje nada da će i dalje kuriti, prodavati se i rabiti, da u zaborav neće pasti ni bakra na komaštrama ni peka na kominu, uz koji će se nastaviti pjevušiti: “Teško bakri na rđavoj vatri/gori vatro, uzvari bakro”. U inat “letrici”, zepterima, pretisima… Jerbo, davno je rečeno: “Nema pure i varenike ka iz bakre, nit je kruva i peke ka ispod peke.” A ispod Svilaje već je osin, sjena. Ćindija je, poslijepodne, i vrijeme od popodnevne marende, kod “Kennedyja”. U čuvenom potravskom restoranu gdje se pripravljaju jela “za prste polizat”… A meni se još pita i piše pa zapisujem: poznate osobe iz ovog lončarskog središta naše županije su heroj Domovinskog rata Marko Babić, general i bivši ministar obrane Ante Kotromanović, pjesnik i inženjer Živko Gašpar, akademski kipar Anđelko Titlić, nogometaš Jozo Gašpar i jedan od najdugovječnijih općinskih načelnika u Hrvata Dinko Bošnjak; notirah i tvrdnju da su potravski Kotromanovići, čiji su pređi doselili iz Bosne ovamo u Bićin grad, izdanak kraljevske loze Kotromanić i da se od tada u Kotromanovića vodi knjiga rodoslovlja koju čuva najstarija osoba iz rečenog obiteljskog stabla, te da je Potravlje 1953. godine imalo najviše stanovnika, 1356, najviše u povijesti. I… Nekoć se reralo: “Ako mala misliš na Potravlje/ moli Boga magarcu za zdravlje”. Ništa čudno, nekoć se ni ovdje život nije mogao zamisliti bez ovog vrijednog dugouhog stvora za nošenje tereta. Bože moj, lijepa li je Cetina dok mili hrvatačkim poljem!


11

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE travanj 2019.

20. sjednica županijske skupštine

Centru za gospodarenje otpadom darovano 18.119 državnih kvadrata JOSIP MATKOVIĆ

vladimir dugandžić/hanza media

Piše:

Župan Blaženko Boban za govornicom

P

od predsjedanjem Petroslava Sapunara, 26. ožujka održana je 20. sjednica Skupštine Splitsko-dalmatinske županije. Na zahtjev Vinka Maroevića, predsjednika Odbora za statut i poslovnik, povučene su točke o davanju suglasnosti na izmjene Statuta osnovnih i srednjih škola kojima je Županija osnivač zbog usklađivanja sa zakonom, dok je Miro Bulj (Most) zatražio tematsku sjednicu u svezi stanja regionalnog zdravstva, a Mate Martinić (SDP) tematsku sjednicu o gospodarenju otpadom. Oba zahtjeva je potpisalo 18 oporbenih vijećnika, te će se tematske sjednice održati u zakonskom roku.

’Nema tko platiti turističke ambulante’ Aktualni sat za vijećnička pitanja iskoristili su brojni vijećnici iz vladajuće koalicije i oporbe. Igor Skok o (Pametno) je pitao što je s turističkim ambulantama na području naše županije. Dragomir Petric, ravnatelj županijskog Doma zdravlja, odgovorio je protupitanjem: Tko će to financirati? Pojasnio je kako u Istarskoj županiji ima 21 tim, a u Primorsko-goranskoj 24 turistička tima liječnika. Prije šest godina se oformio jedan liječničkim tim na Braču, no ni tom timu nisu plaćeni troškovi – odgovorio je dr. Petric. Uslijedila su pitanja županu Blaženku Bobanu o novoj demografskoj mjeri za obnovu i izgradnju kuća u ruralnim područjima, projektu “Tu je tvoj dom“ te pitanja o pomacima na izgradnji cestovne infrastrukture, uglavnom na širem području Splita. Na pitanje Maje Zelić (HDZ) o novim planovima energetske obnove školskih objekata, odgovorio je pročelnik Tomislav Đonlić. – Energetska obnova školskih objekata se nastavlja – odgovorio je Đonlić, najavlju-

Odlukuo darovanju nekretnine k.o. Kladnjice, ministar Goran Marić donio je 28. studenoga 2018., potvrđena je 24. siječnja 2019. u Općinskom državnom odvjetništvu, te je ovjerena kod javnog bilježnika 14. veljače, vijećnicima je predočio župan Boban jući obnovu pet novih objekata (srednja škola u Imotskom, srednja Prometna škola u Splitu, osnovne škole u Hanu i Radošiću te Đački dom u Splitu). Na pitanje vijećnika Marka Vukasovića (HDZ) o sudjelovanju Županije na Sajmu turizma u Berlinu, odgovorio je župan Boban: – Naša županija se uspješno predstavila na 50 četvornih metara izložbenog prostora u središnjem paviljonu sajma, a sudjelovali smo uz 18 zemalja iz cijelog svijeta. Veliko zanimanje su iskazali brojni posjetitelji te njemačke i europske turističke agencije, a konkretan odziv turista ćemo vidjeti uskoro. Vijećnika Antu Renića je zanimao plan zapošljavanja u županiji kao i donacije katoličkim župama za koje se, po njegovu mišljenju, netransparentno izdvajaju sredstva s dvije stavke proračuna.

’ŽUC realizirao 96 posto plana’ Nakon vijećničkih pitanja, prihvaćeno je izvješće o radu splitsko-dalmatinskog župana od srpnja do prosinca 2018.; analiza turističke sezone 2018. na području Splitsko-dalmatin-

ske županije i osnovne smjernice za pripremu turističke sezone 2019. te izvješće o tekućim fazama izgradnje centra za gospodarenje otpadom u Županiji splitsko-dalmatinskoj (siječanj-ožujak 2019.). Donesena je i odluka o povećanju temeljnog kapitala Regionalnog centra čistog okoliša – društva s ograničenom odgovornošću za gospodarenje otpadom. Na neke nejasnoće o otkupu zemljišta za budući županijski centar za gospodarenje otpadom, odgovorio je župan Boban: – Dobili smo 18.119 kvadrata od Ministarstva državne imovine i to bez naknade za gradnju Lećevice. Odluku o darovanju nekretnine k.o. Kladnjice, ministar Goran Marić donio je 28. studenoga 2018., potvrđena je 24. siječnja 2019. u Općinskom državnom odvjetništvu, te je ovjerena kod javnog bilježnika 14. veljače tekuće godine. Vijećnici su prihvatili godišnji izvještaj o izvršenju proračuna Splitsko-dalmatinske županije za 2018. i godišnji izvještaj o izvršenju financijskog plana Županijske uprave za ceste Split za 2018. te izvješće o korištenju sredstava proračunske zalihe za veljaču 2019. iz proračuna Županije splitsko-dalmatinske za

2019. i projekcije za 2020. i 2021. godinu. Godišnji izvještaj o izvršenju financijskog plana Županijske uprave za ceste Split, vijećnicima je iznio ravnatelj ŽUC-a Petar Škorić. – Realizirano je oko 96 posto plana, a prihod je ostvaren tri posto iznad planiranog. U 2018. godini u održavanje i građenje cesta i ostale djelatnosti vezane za županijske i lokalne ceste uloženo je oko 123,1 milijun kuna. ŽUC Split ravnomjerno ulaže u sve dijelove županije. Najveći projekt bio je rekonstrukcija županijske ceste kroz Podstranu od D8 do Žrnovnice, a započeti su radovi na više cesta koji se nastavljaju ove godine kao: Krstatice – Slivno, obilaznica Visa, Nerežišća – Vela Farska, ulaz u Pisak – kazao je Škorić.

Lječilište ‘Dječje selo’ otišlo u povijest Županijska skupština donijela je odluku o prestanku rada Lječilišta “Dječje selo” u Promajni (Baška Voda); zaključak o podnošenju zahtjeva Ministarstvu zdravstva za donošenje rješenja o prestanku rada ustanove “Dječje selo”; odluku o osigu-

ranju i raspodjeli sredstava za pokriće plaća doktora medicine Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije tijekom trajanja specijalističkog usavršavanja; odluku o izmjeni Odluke o osnivanju i imenovanju Savjeta za zdravlje Splitsko-dalmatinske županije; odluku o osnivanju i imenovanju komisije za provedbu javnog natječaja za dodjelu u zakup ustanovljenih zajedničkih lovišta na području Splitsko-dalmatinske županije i odluku o davanju suglasnosti na zaključivanje aneksa ugovora o koncesiji za izgradnju distribucijskog sustava i distribuciju plina na području Županije splitsko-dalmatinske i to za gradove: Split (naselja Kamen, Split, Stobreč i Žrnovnica), Solin, Kaštela i Trogir (naselja Trogir, Plano i Divulje) te dijelove općina: Dugopolje, Klis i Seget (naselja Dugopolje, Klis, Seget Donji i Seget Vranjica). Prihvaćeno je izvješće Jelene Gogić o tržištu rada i ljudskim potencijalima u Splitskodalmatinskoj županiji tijekom 2018.; izvješće o ispitivanju kakvoće mora za kupanje na području Splitsko-dalmatinske županije u 2018. godini te je donesena odluka o utvrđivanju morskih plaža na kojima će se provoditi praćenje kakvoće mora za kupanje na području Županije u 2019. godini.

Suci porotnici Skupština je također donijela rješenje o imenovanju sudaca porotnika Županijskog suda u Splitu; rješenje o imenovanju sudaca porotnika za mladež Županijskog suda u Splitu; zaključak o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog Statuta Javne ustanove učilišta “Centar izvrsnosti Splitsko-dalmatinske županije” – ustanove za obrazovanje odraslih; odluku o mjerilima za osiguranje sredstava za financiranje programa javnih potreba u djelatnosti predškolskog odgoja u jedinicama lokalne samouprave na području Splitsko-dalmatinske županije u 2019.; zaključak o očitovanju na ponudu prava prvokupa kulturnog dobra u Splitu, Terzićeva 7, i Zaključka o očitovanju na ponudu prava prvokupa kulturnog dobra u Trogiru, Put Gospe od Anđela 2.


12

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE travanj 2019.

partnerstvo s dviju strana jadrana županija i JAVNA USTANOVA RERA S.D. provode 14 PROJEKATA FINANCIRANIH IZ INTERREG PROGRAMA ITALIJA - HRVATSKA

Prekogranična suradnja za ‘kolač’ od 30 milijuna eura! J

PišU:

mihaela tomašević i

ANĐELKA VUKOVIĆ

Prioriteti projekata stavljaju naglasak na ulaganja u istraživanja i investicije u sektoru‘plavog’ gospodarstva te na aktivnosti praćenja klimatskih promjena i sprječavanja prirodnih rizika, a dio je usmjeren na očuvanje i valorizaciju prirodne i kulturne baštine s ciljem razvoja održivog turizma

avna ustanova RERA S.D. i Upravni odjel za gospodarstvo Splitsko-dalmatinske županije su početkom 2019. godine, u suradnji s partnerima iz Italije i Hrvatske, započeli provedbu 14 novih projekata prekogranične suradnje financiranih iz Interreg programa Italija – Hrvatska 2014. – 2020. Svaki od njih je prilika za razmjenu znanja i iskustava, razvijanje i provedbu projektnih pilot-aktivnosti, testiranje izvedivosti novih politika, proizvoda i usluga te podržavanje planiranih investicija. Prioriteti ovih projekata stavljaju naglasak na ulaganja u istraživanja i investicije u sektoru “plavog” gospodarstva te na aktivnosti usmjerene na praćenje klimatskih promjena i sprječavanje prirodnih rizika. Ujedno je dio projekata usmjeren na očuvanje i valorizaciju prirodne i kulturne baštine s ciljem razvoja održivog turizma.

’Plave inovacije’ Projekti u okviru programske prioritetne osi 1.: → Projekt “ADRIREEF” ukupne je vrijednosti 2.814.830 eura. Ciljano provodi aktivnosti usmjerene na poboljšanja i jačanja ekonomskih potencijala jadranskih otoka i grebena, s naglaskom na povećanje atraktivnosti postojećih pomorskih resursa, promovirajući ekonomski rast ribarskih i turističkih aktivnosti. → Projekt “FAIRSEA” ukupne je vrijednosti 2.060.000 eura. Glavni cilj projekta je poboljšanje prekograničnih kapaciteta i suradnje na polju ekosistemskog pristupa ribarstvu jadranske regije razmjenom znanja i dobrih praksi među partnerima. → Projekt “PRIZEFISH” ukupne je vrijednosti 3.178.030 eura. Ima za cilj razvoj prekograničnog opskrbnog lanca u ribarstvu kako bi osigurao održivost ovog sektora na Jadranu. Rezultati projekta bit će veća razina svijesti o ko-

rištenju selektivnih ribolovnih alata, definirani novi riblji proizvodi i prisutni na prekograničnom, i širem, tržištu te certificirani i promovirani novi proizvodi. → Projekt “ITACA”, ukupne je vrijednosti 1.744.467 eura. Fokus mu je pelagični ribolov kao jedna od najznačajnijih grana gospodarstva na Jadranu te povezivanje zahtjeva i potreba malog i srednjeg poduzetništva u sektoru i znanstvenih istraživanja. Rezultat projekta bit će formiranje prekograničnog klastera, podizanje znanja malih i srednjih poduzetnika te razine održivosti malog pelagičnog ribolova.

’Sigurnost i otpornost’ Projekti u okviru programske prioritetne osi 2.: → Projekt “CHANGE WE CARE” ukupne je vrijednosti 2.700.780 eura. Glavni cilj mu je prenijeti najnovija znanja o klimatskim promjenama za kreatore politike koji od toga mogu imati najviše koristi: planeri, tijela za zaštitu prirode, lokalne i regionalne vlasti itd., procjenu prilagodbe na klimatske promjene, podizanje svijesti građana o utjecajima klimatskih promjena i planiranje mogućih mjera prilagodbe. → P rojekt “PMO - GATE” ukupne je vrijednosti 1.429.112,05 eura. Cilja na povećanje sigurnosti i otpornosti na prirodne katastrofe, što se prvenstveno odnosi na morske poplave, meteo-tsunamije i potrese. Rezultati projekta bit će izrada plana za upravljanje rizicima i prevladavanje kriznih situacija s minimalnim ekonomskim i socijalnim učinkom te razvoj sustava ranog upozorenja. → Projekt “GECO2” ukupne je vrijednosti 2.489.237,50 eura. Ima za cilj, kroz inovativna rješenja, utjecati na nove situacije u okolišu te provesti mjere, kao što su poticanje zelenog poduzetništva (tržište CO2), razvoj ekološke poljoprivrede te direktan rad i edukacija poljopri-

vrednika kako bi se potaknulo održivo korištenje resursa.

’Okoliš i kulturna baština’

Projekti u okviru programske prioritetne osi 3.: → Projekt “NET4mPLASTIC” ukupne je vrijednosti 2.478.640 eura. Cilj mu je implementacija tehnologija s niskim učinkom na okoliš i niskim troškovima (npr. tehnologija dronova) i optimiziranje tradicionalnih aktivnosti praćenja, kako bi se smanjilo vrijeme i resursi za utvrđivanje potencijalnih zona akumulacije onečišćenja, tj. otpada u moru. Razvoj praćenja kretanja i nastajanja otpada u moru potaknut će pozitivne okolišne i socioekonomske utjecaje u obalnim područjima: mapiranje onečišćenja, utvrđivanje zona akumulacije, određivanje potencijalnih zdravstvenih rizika, ispitivanje metoda recikliranja plastike i slično. → Projekt “UnderwaterMuse” ukupne je vrijednosti 1.586.930,24 eura. Cilj mu je istražiti nekoliko povijesno-arheoloških područja te pretvoriti ta područja u podvodni park (ekološki muzej) koristeći nove, inovativne metode i tehnike, kako bi se s jedne strane smanjila mogućnost gubitak važnog kulturnog nasljeđa, dok bi se s druge stvorio pozitivan ekonomski učinak i povezivanje turističko-kulturnog sektora s gospodarskim. → Projekt “REMEMBER” ukupne je vrijednosti 2.813.460 eura. Cilj mu je povećanje atraktivnosti lokalne ekonomije, koristeći digitalne tehnologije za promociju kulturne baštine, diferencijacije turističke ponude te smanjenja sezonskog utjecaja turističkog sektora. Glavni rezultat projekta je uspostava virtualnog muzeja za digitalnu prezentaciju materijalne i nematerijalne kulturne baštine (digitalizacija hrvatskih drvenih ribarskih brodova).

→ Projekt “TOU RISM4ALL” ukupne je vrijednosti 2.596.808,50 eura. Cilj mu je razviti i promicati široku prekograničnu mrežu dostupnih prirodnih i kulturnih turističkih destinacija, koje će potaknuti cjelogodišnji turizam i promicati socijalnu uključenost dijeljenjem pristupa i metoda uz zajedničko promicanje turističkih usluga za osobe u nepovoljnom položaju i one s posebnim potrebama za pristupačnost (npr. starije osobe). → Projekt “TEMPUS” ukupne je vrijednosti 2.706.920 eura. TEMPUS projekt će kroz integrirani skup pripremnih akcija, koje će biti usredotočene na ideju gradskih luka kao lanaca tradicije, povijesti, aktivnosti, arhitekture i kulture staviti naglasak na povezivanje i izradu zajedničkih strategija turističkog i gospodarskog razvoja starih lučkih gradova na Jadranskoj obali. → Projekt “REVIVAL” ukupne je vrijednosti 1.825.035 eura. U talijanskim i hrvatskim gradovima uključenim u projekt REVIVAL nalaze se mnoga napuštena područja, zgrade (ljetni kampovi, škole, vojarne, utvrde) i industrijski kompleksi, koji su u stanju zapuštenosti i propadanja. Zadatak ovog projekta je obnoviti, revitalizirati i staviti u funkciju, ponajprije u turističke svrhe, odabrana područja.

’Pomorski prijevoz’ Projekti u okviru programske prioritetne osi 4.: → Projekt “DEEP-SEA” ukupne je vrijednosti 2.511.567,50 eura. Cilj je poboljšati postojeće usluge mobilnosti marina i uključiti ih u nisko ugljične ili nulte emisije, ekološki prihvatljive i energetski učinkovite sustave. Projekt će kroz pilot-aktivnosti razvijati i provoditi inovativne usluge mobilnosti s uvođenjem inovativnih tehnologija u potporu poboljšanju mobilnosti i ozelenjivanju marina.


13

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE travanj 2019.

Pripremila Ana-Marija Škorić

20. žive slike muka isusovih

kronologija događanja 22. ožujka Učinkovitije upravljanje pomorskim dobrom

VIŠE OD 400 KOSTIMIRANIH GLUMACA AMATERA NA ULICAMA IMOTSKOG

Jeruzalem u ‘Gradu na gori’ Piše i snimio:

braco ćosić

I

motski se u smiraj Cvjetnice ponovno preobrazio u Jeruzalem. Istinski hrvatski Jeruzalem. I to po 20. put. Dvadeset godina zaredom njegov puk predstavio je, ponajprije sebi, a potom Hrvatskoj i svijetu, najpotresnije slike u povijesti ljudskog roda. Svijetu i Hrvatskoj putem izravnog internetskog prijenosa. Više od 400 kostimiranih glumaca amatera svih uzrasta i zanimanja odigrali su briljantno svoje uloge. Ove godine prvi put ulogu Isusa Krista igrao je Imoćanin Ivan Šabić, jer je već legendarni profesionalac Tomislav Martić odustao. I što kazati? Sve je bilo dostojanstveno, sve je bilo odigrano s dušom i srcem. Od Posljednje večere, Getsemanskog vrta do suđenja Isusu, susreta Njego-

va s Majkom Marijom, Veronikina rupca, Šimuna Cirenca do konačno i one najpotresnije scene, Isusova razapinjanja na mitskoj imotskoj utvrdi Topana. Tisuće hodočasnika ovoga prikaza iz mnogih mjesta naše županije i mnogih dijelova Lijepe naše, a neki su u središte Imotske krajine potegli i iz inozemstva, pratili su u miru i ti-

šini svaku scenu, svaki prikaz postaja Isusova puta. Ono što je taj silni narod posebno impresioniralo svakako je vrijeme. Tmurno i oblačno bacalo je na kišu. I svi su gledali u nebo. I doista, za vrijeme Posljednje večere, pa za vrijeme scena iz Getsemanskog vrta, te konačno i scena suđenja Isusu, prokišilo je nekoliko kapi. I to je bilo sve. Cijeli put prema Golgoti, razapinjanje poteklo je bez kapi kiše. - Ma, ovo je Bog samo blagoslovio ove divne glumce i ove dobre ljude, ali kišu nije dao. I hvala mu, ali hvala Imoćanima, posebno malom Šabiću koji me je oduševio na ovakvom divnom ulasku u Veliki tjedan. Doista je vrijedno doći u Imotski u večer Cvjetnice. Ja ću tu sigurno biti i sljedećih godina, u oduševljenju nam je kazao župan Blaženko Boban, koji je s mirnoćom pravoga vjernika pratio cijeli prikaz Živih slika Muke Isusove ulicama i trgovima hrvatskog Jeruzalema.

Prvi put nakon što je kreiran portal “Pomorsko je dobro”, koji je svojim karakteristikama i mogućnostima inovativan i prvi takav u Hrvatskoj, u prostorima SDŽ održan je radni sastanak, koji predstavlja prvi korak k učinkovitijoj koordinaciji i suradnji svih institucija uključenih u očuvanje i upravljanje pomorskim dobrom. Na sastanku je prezentiran projekt i novoosnovani web portal “Pomorsko je dobro” (https://www.pomorskodobro.dalmacija.hr/) koji provodi Upravni odjel za turizam i pomorstvo SDŽ te je građanima omogućen uvid u sve koncesije i koncesijska odobrenja na području SDŽ-a, a putem online obrasca, koji se direktno prosljeđuje nadležnim inspekcijama, i mogućnost prijave nezakonitosti, zloupotrebe ili devastacije pomorskog dobra ako imaju saznanja o takvim radnjama. Na sastanku, održanom točno mjesec dana od početka rada portala, iznesen je podatak kako su u tom razdoblju na portalu zabilježene 22 prijave devastacije pomorskog dobra, od kojih se najveći broj odnosi na neovlaštene radove i ilegalno odlaganje građevinskog otpada. Sastanku su nazočili predstavnici Građevinske inspekcije, Stručnog tijela za ocjenu ponuda za koncesije na pomorskom dobru na području SDŽ-a, Lučke kapetanije, Povjerenstva za praćenje i izvršavanje odluka i ugovora o koncesijama na području SDŽ-a, Porezne uprave, Ministarstva unutarnjih poslova RH, Crvenog križa i Upravnog odjela za turizam i pomorstvo SDŽ.

29. ožujka Dva sporazuma i tri ugovora s Hrvatskim vodama Potpisana su dva sporazuma i tri ugovora s Hrvatskim vodama. To je Sporazum o sufinanciranju izrade studijsko-projektne i natječajne dokumentacije za dogradnju regionalnog vodoopskrbnog sustava Omiš – Brač – Hvar – Šolta – Vis, potrebne za prijavu za sufinanciranje iz EU fondova. Ukupna procijenjena vrijednost projekta iznosi oko 10 milijuna kuna. Također i Sporazum o suradnji za izradu idejnog rješenja za dovod vode na područje Splita iz alternativnih pravaca. Ukupna procijenjena vrijednost projekta je oko 850 tisuća kuna, a supotpisnici su Hrvatske vode, SDŽ te Vodovod i kanalizacija Split. U Ugovoru o sufinanciranju studijske, projektne i natječajne dokumentacije za dogradnju Regionalnog vodoopskrbnog sustava Omiš – Brač – Hvar – Šolta – Vis predviđena su inicijalna sredstva od 58.800 kuna za izradu studijsko-projektne i natječajne dokumentacije za prijavu za sufinanciranje iz EU fondova. Potpisani su još i Ugovor o sufinanciranju studijske, projektne i natječajne dokumentacije na području aglomeracije Split – Solin te Ugovor o sufinanciranju studijsko-projektne dokumentacije na području aglomeracije Split – Solin (s aglomeracijom Podstrana) i aglomeracije Kaštela – Trogir. Procijenjena vrijednost prvog ugovora je 823.50 kuna, dok se drugim ugovorom, ukupne vrijednosti 18,1 milijun kuna, planira sufinanciranje izrade projektne dokumentacije za prijavu izgradnje vodokomunalne infrastrukture aglomeracije Split – Solin (s aglomeracijom Podstrana) i aglomeracije Kaštela – Trogir za sufinanciranje iz EU fondova.

“Svjedoci smo kako danas pola milijuna stanovnika pije vodu iz izvora rijeke Jadro. Potrebna nam je alternativa, a to je slijev rijeke Cetine. Potrebno je izraditi studiju i projektnu dokumentaciju kako bismo bili spremni za aplikaciju u toj operativnoj omotnici”, kazao je župan Boban.

2. travnja Obilježen Dan svjesnosti o autizmu Župan Boban je na Svjetski dan svjesnosti o autizmu, pozdravljajući djecu i sve okupljene ispred Županije, naglasio potrebu stvaranja pravnog okvira za rješavanje brige o mladima koji imaju poremećaje iz autističnog spektra, nakon što postanu punoljetni. “I do sada smo imali izvrsnu suradnju s ravnateljicom Centra, a tako će biti i u budućnosti. Jedino u sinergiji naših aktivnost između Grada Splita, Županije i resornog Ministarstva možemo učiniti pomak nabolje, a prvi korak u tom smjeru je što skorije donošenje zakonskih pretpostavki za kvalitetno rješenje problema s kojima se suočavaju obitelji djece s poremećajem iz autističnog spektra nakon njihove punoljetnosti. Nadam se što skorijem rješenju toga akutnog problema, a osobno ću se zauzeti kako bismo svi zajedno što prije riješili i taj problem”, kazao je župan. Ravnateljica Centra Anja Jelaska, čestitajući Dan svjesnosti o autizmu, najavila je skori sastanak predstavnika Grada, Županije i resornog Ministarstva, u nadi da će se spomenuti problem što prije riješiti.

4. travnja Dani male brodogradnje i Sajam turističkih atrakcija Na novosagrađenom istočnom dijelu Marine Kaštela župan Blaženko Boban otvorio je XI. dane hrvatske male brodogradnje i Sajam turističkih atrakcija. U ime organizatora obratili su se predsjednik Udruge HMB Damir Skelin te Branimir Matijaca i Tomi Božiković, koji su naglasili da je ovo prva godina u kojoj su Dane male brodogradnje otvorili i stranim izlagačima i proizvođačima, pa su zahvalili svima na posjetu, a domaćinu na prijemu i pomoću oko organizacije. U ime domaćina goste su pozdravili kapetan Joško Berket i gradonačelnik Kaštela Denis Ivanović.


14

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE travanj 2019.

Pripremila Ana-Marija Škorić

kronologija događanja “Lijepo je vidjeti kako se u realnom sektoru, bez birokracije, uspješno organiziraju veliki događaji kao što je ovaj danas. Jedanaesti put zaredom svjedočimo kako se od ideje do organizacije i uspješne prezentacije predstavljaju naši mali brodograditelji, proizvođači i izlagači opreme za turističke atrakcije. S organizatorima se ne bih složio jedino u konstataciji da “jugo pravi probleme”, jer se pravi junaci na moru dokazuju upravo za vrijeme juga. Vi ste se već dokazali kao istinski junaci u organizaciji i za to nema straha”, kazao je župan Boban kao izaslanik predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović. “Ponosni smo na vas, organizatore, jer ste uspjeli poduplati ili utrostručiti broj izlagača, a ujedno ste manifestaciju organizirali i neposredno uoči početka još jedne turističke sezone. Želim uspjeh jednom od najreprezentativnijih sajmova ovakve vrste u Europi”, kazao je župan pozdravljajući okupljene u svoje ime, u ime Županije i predsjednika Skupštine Petroslava Sapunara, te u ime svih ljubitelja mora. Dane male brodogradnje i Sajma su podržali TZ Splitsko-dalmatinske županije i TZ grada Kaštela, kao i brojni poduzetnici, proizvođači i iznajmljivači opreme za nautički turizam.

9. travnja Primanje za Ilana Mora, veleposlanika Izraela U zgradi Županije župan je primio u nastupni posjet novog veleposlanika Države Izrael, Njegovu Ekselenciju Ilana Mora. – Zahvaljujem na vašem posjetu te prisustvovanju Konferenciji o darovitoj djeci u organizaciji županijskih centara izvrsnosti, koju smo u četvrtak zajednički otvorili. Vaše razumijevanje i potpora puno nam znači – kazao je župan. – Uz suradnju na znanstvenom području, nastavljamo suradnju i u području gospodarstva, već ranije započetim razgovorima s vašom prethodnicom, u području upravljanja vodama, odnosno navodnjavanju naših triju velikih polja: Imotsko-bekijskog, Vrgoračkog i Sinjskog. Također, s ponosom mogu reći da nastavljamo s već tradicionalnim Danima izraelskog filma u Splitu i SDŽ. Zapravo su odnosi naše županije i Republike Hrvatske s Državom Izrael na takvoj razini da se ponekad upitam: može li suradnja uopće biti bolja nego što jest? – Granice naše suradnje ne postoje i uistinu ima prostora za još bolju suradnju na svim područjima života – kazao je veleposlanik Mor, te napomenuo kako se sjeća slavnih dana splitske košarke, kada je tadašnja KK “Jugoplastika” još prije 30 godina pobijedila “Maccabi” u Tel Avivu, na što se referirao i predsjednik Županijske skupštine Petroslav Sapunar, i sam pripadnik te slavne generacije Šolmana, Tvrdića i ostalih. – Izražavam toplu dobrodošlicu u ime svih vijećnika Županijske skupštine i osobno, te zadovoljstvo visokom razinom i kvalitetom suradnje Izraela s Republikom Hrvatskom i Splitsko-dalmatinskom županijom. Nadam se da ćemo takvu suradnju nastaviti te realizirati ono što ovdje dogovorimo – kazao je u kratkoj pozdravnoj riječi Sapunar.

Čestitka Petru Nadovezi za 77. rođendan Župan Blaženko Boban uputio je čestitku Peri Nadovezi za njegov 77. rođendan: “Sretan rođendan, legendi Hajduka, dragom Peri Nadovezi. Velike klubove velikima ne čine samo rezultati. Hajduk je velik jer čuva tradiciju, drži do svoje povijesti i do svojih legendi, među kojima je svakako i današnji slavljenik. Bilo je lijepo danas osjetiti zajedništvo svih generacija legendarnih Hajdukovih igrača na druženju kod našeg dragog Đigija. Počašćen sam bratskim susretom i druženjem s Antom Zonzijem Ivkovićem, Antom Žajom, Ivicom Šurjakom, Tončijem Gabrićem, Nenadom Pralijom, Matom Bilićem i ostalim legendama Hajduka. Sritan rođendan, Pero, i hvala za sve!”

10. travnja Otvorena ‘Jadranska vojna i zrakoplovna izložba i konferencija – ASDA 2019.’ U splitskoj Spaladium Areni otvoren je međunarodni sajam i izložba vojne industrije “Jadranska vojna i zrakoplovna izložba i konferencija – ASDA 2019.”, na kojoj 185 izlagača predstavlja naoružanje, vojnu opremu i slične obrambeno-sigurnosne proizvode i usluge iz 26 zemalja, a najavljen je i dolazak 33 strana izaslanstva visokih vojnih i državnih dužnosnika. Izložba se održava pod pokroviteljstvom predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović. Sudionicima, gostima i izlagačima su se obratili direktor tvrtke organizatora izložbe TNT Production Justin Webb, splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara, župan Blaženko Boban, izaslanik predsjednice RH Zrinko Petener, te ministar obrane Damir Krstičević. - Hvala vam, organizatori, jer ste nam pružili prigodu predstaviti našu nacionalnu namjensku industriju, kao i naše županijske gospodarske potencijale – kazao je župan Boban. Ministar Krstičević je rekao kako je ova izložba vojne industrije najveća do sada. Ukazujući i na širi značaj izložbe za Hrvatsku, ministar je istaknuo kako je sigurnost Hrvatske kao članice NATO-a velika, no to ne znači da se svi koji su za nju zaduženi mogu opustiti, nego da trebaju razvijati sve potencijale odgovora na moguće prijetnje.

kako se blagovao uskrs u cetinskom kraju? MARIJA I IVAN CVITKOVIĆ TE MARIJA I JOZO BEŠLIĆ, PRIBLIŽILI su GOTOVO

‘Za Uskrs se vadila misn   kupus s mesom, a našlo Marija Cvitković

Piše i snimio:

ante botić

Na zeljavi četvrtak, prvi dan velikog trodnevlja, rana se spremala od zelenila, u petak, na zapovidni post, skuvalo bi se malo kumpira ili manistre, i to bez ičega, a pilo se crno vino. Govorili su, koliko popiješ toliko ćeš dobiti nove krvi..., kazuje Marija Cvitković

U

bogatoj i dugoj povijesti hrvatskog naroda postoji puno starih, narodnih običaja koje su održavali naši preci. Danas je sve manje onih koji uistinu baštine tradiciju, posebno vjerskog karaktera i mogu je prenijeti na mlađe uzraste. Ova priča odnosi se na uskrsne običaje u Cetinskom kraju. Svako selo ima svoje, ponešto drukčije običaje, ali ipak se sve svodi prema ljepoti trenutka kako bi što bolje i ponosnije s puno ljubavi i vjere dočekali najradosniji blagdan Isusova uskrsnuća, blagdan Uskrsa. Po zanimljivosti, kako je to bilo “u zemane”, otišli smo do Karakašice i doma poznate etnobaštinice Marije Cvitković. Kako bi ova priča bila još sadržajnija, pristigli su isto tako vrijedni čuvari običaja i tradicije, također članovi KUD-a “Cetina” iz Sinja, bračni par Jozo i Marija Bešlić iz Potravlja. U ugodnom kutku, u kojem su sve stare stvari, a koji izgleda kao pravi mali etnomuzej, započela je priča o običajima za Uskrs – kako je to nekada bilo. – Manje-više u našem kraju, posebno oko Peruće, znači i u

Ivan i Marija Cvitković s Marijom i Jozom Bešlićem

Potravlju di san se udala i odakle su Jozo i Marija, ili u mom rodnom Vučipolju, običaji su slični. Bila su to lipa vrimena, puna ljubavi i zajedništva u obitelji. Veliki tjedan za nas je u mladosti bio nešto posebno. Za Cvitnicu bi brali cviće, posebno ljubicu, ali i drugo što se nađe, te se ujutro na Cvitnicu u tome umivali. Nekada je to bilo u kamenici ili kajinu, a poslin su došle druge posude. Uglavnom, što se tiče moje kuće, i danas je to običaj – kazuje Marija.

Pijate se lukšijalo kuvanim lugom U sjećanje na te dane nadovezala se i gošća, Marija Bešlić, pojašnjavajući nam što je bilo u nastavku dana nedjeljne Cvitnice. – Nakon što bi se to obavilo, blagovalo onim što se imalo u kući, išlo bi se u crkvu. Nosile bi se maslinove grančice ili grančice javora i to bi se blagoslovilo svetom vodom. Kada bi završio ručak, dakako uz molitvu, onda bi se te blagoslovljene grančice nosile u polja i zadivale u svaku njivu, da sve bude blagoslovljeno i da intrada rodi. Isto tako bi se grančice za-


15

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE travanj 2019.

ZABORAVLjENI UGOĐAJ NAJVEĆEG KATOLIČKOG BLAGDANA U POTRAVLJU

n  a roba, kuva se kiseli bi se i janjetine i pršuta’ divale na križeve pokojnika na groblju, uz molitvu za svoje pokojnike. Tako je to u većini sela bilo i to se slušalo i pamtilo od starijih – kaže Mara iz Potravlja, dodajući kako bi “odma u ponediljak nakon Cvitnice počele ostale pripreme za Uskrs”. – Ko je onda imao novih pijata, kašika, pribora. Ono što se imalo bi se lukšijalo. Skuva bi se lug u vodi pa bi se ta smjesa prinila na posude i peri, čisti. Ove deterdžente za suđe, koje imamo danas, tada je ritko ko ima. Pripremila bi se i misna roba koja bi se iz ormara vadila, isto ako si je ima. Znan da bi cure za Uskrs oblačile ono najbolje, našla bi se koja suknja ili neki komad obuće. Tribalo je tog dana izgledati drukčije – prepričava Mara običaje iz djetinjstva, Veliki četvrtak početak je velikog trodnevlja i svaki dan je nosio sa sobom nešto posebno, ističe Marija Cvitković. – Mi smo to zvali zeljavi četvrtak, jer se spremala rana od raznih zelenila. Bilo je tu blitve, divljega zelja, pa bi se bralo i koprive, vrtenac, zečje uvo, vučja stopa, didove gaće... I druga zelja što bi majka priroda dala. E, tako se tada radilo. A u petak, na zapovidni post, jer ko je tada imao ribe ili bakalara, skuvalo bi se malo kumpira na lešo, manistre, ako si je ima, i to bez ičega. Ili popara, e to je bilo lipo. Pilo bi se crno vino, jer bi se govorilo koliko vina ušlo, toliko ćeš dobiti nove krvi. U subotu bilo bi slično petku, a na Uskrs bi se uvik našlo nešto lipo. Kupus kiseli, nešto mesa. Ljudi su imali tada i blaga, pa bi bilo i pokoje janje, malo pršuta, kako bi ko ima, ali zadovoljni su bili svi – ističe Marija Cvitković. Jaja su se pripremala i spre-

kronologija događanja – Osobito smo ponosni na hrvatsku obrambenu industriju koja se nametnula na zahtjevnom svjetskom tržištu i opskrbljuje Hrvatsku vojsku. Bez jake obrambene industrije nema ni jake vojske, stoga ćemo joj i dalje davati svu moguću potporu – poručio je ministar, zaključivši kako je ova manifestacija snažan doprinos razvoju hrvatske obrambene industrije i hrvatskoga gospodarstva. Ministar je zahvalio Gradu Splitu, SDŽ i Vladi RH na pomoći u organizaciji. Na izložbi su još sudjelovali načelnik Glavnog stožera OSRH general zbora Mirko Šundov, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Petar Škorić, ministri obrane i načelnici glavnih stožera oružanih snaga partnerskih i prijateljskih zemalja te čelnici državnih i vojnih izaslanstava stranih zemalja, predstavnici MORH-a i OSRH-a te drugih državnih institucija, kao i braniteljskih udruga. Ministar Damir Krstičević i direktor TNT Productiona Justin Webb potpisali su protokol o daljnjoj suradnji MORH-a i TNT Productiona, kojim je najavljeno da će se ASDA organizirati i u nadolazećim godinama. Dan poslije održana je međunarodna panel-diskusija predvodnika obrambene industrije pod nazivom “Hrvatska obrambena industrija i nove tehnologije”.

11. travnja Boban otvorio 21. Croatia Boat Show

male bi se sirnice, odnosno posvećenice.

Nije Uskrs svaki dan... – Čuvalo bi se glatko brašno i u subotu bi se te posvećenice spremale. Jaja bi se bojila na drugi način. Ko je da onda boje ka danas. Ako bi želio crveno jaje kuvalo bi se u kapuli, ako ćeš modro jaje kuvaj u lišću od jasena, ako ćeš bila jaja onda su to bila od kokošiju, zelena jaja bila bi od ditaline, smeđa od grahorastih biljki. To su bile naše boje. To bi se nosilo na ponoć na blagoslov i čekala bi se nedilja jutro – ističe Marija Cvitković. – Ko bi smio uzet išta blagoslovljeno dok glava kuće ili stariji to ne vide, ne izmoli se, a onda možeš dobit jaje i komadić posvećenice, a za ručak bi se ipak obilnije blagovalo – kaže Marija. U priču dviju Marija uključili su se i njihovi životni suputnici, Ivan i Jozo, prepričavajući kako se odvijala nedjelja, na dan Uskrsa. – Popodne bi se išlo na guvno, igralo kolo, pivalo bi se rere i drugih pisama. Naravno, i vjerskih. Donilo bi se vina, bila su to vrimena općenarodnog veselja, jer ne kaže se uzalud nije Uskrs svaki dan – pojašnjavaju Jozo i Ivan. Za ove dane zanimljivi su bili i drugi običaji, a posebno – tišina. – U četvrtak bi se “zavezala” zvona na crkvi i nema zvonjave do uskrsnog dana. Nije se smilo galamiti, bučiti, nije bilo svata niti nekih drugih slavlja. Nije se radilo u polju, a ispomagalo bi se u rađi ili polju jedino ako je tribalo sirotima i udovicama. Subotom bi bio blagoslov vatre. Naravno, sve te dane pratile bi se prigodne vjerske pisme i u

crkvi, kao što je plač, ali i pismarice su kod kuća kazivale starije žene. Petkom je bilo ljubljenje križa i puno toga – ističu Cvitkovići i Bešlići, dodajući kako im je posebno drago vidjeti kako su sinjski alkari i momci dio ovih rituala.

Čuvari tradicije I jedni i drugi s velikom radošću čekaju Uskrs i ručak na rodnim ognjištima, gdje će im iz Splita, Solina te iz Istre doći njihova dica, pa zajedno s onima koji su ostali uz njih zajedno bi blagovali i slavili Uskrs. Za stolom ovih obitelji bit će petnaestak čeljadi. Iako u selima s gornje i donje strane Peruće nije bila posebna tradicija, u ostalom dijelu Cetinskog kraja zanimljivo je bilo oko Velikog petka. Na taj dan u crkvu bi se na blagoslov nosio baraban, izrezbareni drveni štap, “prut”, kojim bi ljudi nakon mise lupali po crkvenim klupama tako da bi se jedan dio slomio, a drugi bi nosili kućama. U slučaju da, primjerice, oboli neka domaća životinja, njime bi se udaralo po uhu životinje sve dok joj ne bi potekla krv, vjerujući da će tako ozdraviti, umjesto uginuti. Ovakvih i sličnih priča vezanih za tradiciju i običaj Uskrsa na cetinskom području ima mnogo i one su neizostavan dio života katoličkog puka. Ove priče ispričane su od ljudi koji dragocjenim prikazima brižljivo čuvaju tradiciju, jer ponesene uspomene s pučkih svetkovina danas su od neprocjenjive vrijednosti, s prebogatom katoličkom baštinom i brojnim običajima. U tom duhu, obitelji Cvitković i Bešlić svim čitateljima “Moje županije” čestitale su Uskrs.

Župan Boban je na splitskoj Zapadnoj obali otvorio 21. izdanje Croatia Boat Show, značajniju nautičku manifestaciju u širem okruženju, sajam koji okuplja najznačajnija imena hrvatske, europske i svjetske nautičke elite. – Zahvaljujem organizatorima na prezentaciji svega što su nam danas pokazali, u moru i na obali – kazao je u izjavi novinarima župan te dodao: Poznato je kako turisti nautičari ne opterećuju svojim dolaskom inače preopterećene urbane sredine, te da su oni financijski iznimno potentni. Zato nam je jako važno stvoriti preduvjete za njihov dolazak te osigurati standard koji očekuju, bolji od naše konkurencije. Mogu samo poželjeti organizatorima da nastave ovako raditi kako bismo se i u nadolazećim razdoblju mogli uspješno predstaviti na zahtjevnom tržištu nautičkog turizma koji generira brojne poslovne mogućnosti. Gostima i izlagačima su se obratili i Vicenco Blagaić, direktor Croatia Boat Showa, Dragan Kovačević, potpredsjednik Županijske gospodarske komore Split, Ivo Bašić, glavni tajnik Ministarstva turizma Republike Hrvatske, Andro Krstulović Opara, gradonačelnik Splita te direktori gradske i županijske TZ, Alijana Vukušić i Joško Stella. Proizvođači brodova, brodske opreme, elektronike, čarter tvrtke te predstavnici turističkog i gospodarskog sektora brojnim će posjetiteljima u predivnom ambijentu sajma na Zapadnoj obali u Splitu svoje proizvode i usluge predstavljati do 15. travnja. Našem najstarijem olimpijcu sa zlatnom medaljom, Duji Bonačiću, povodom 90. rođendana, njegovi prijatelji, također vrhunski sportaši i osvajači olimpijskih medalja iz udruge Splitski klub olimpijaca, predali su plaketu zahvale.

12. travnja Biskup monsinjor Franjo Komarica posjetio župana Bobana Došao sam u posjetu prijateljima. Od ulaznih vrata preko protokola do samog župana, svi ste me pozdravili s “hvaljen Isus, Oče biskupe“. Dočekan sam kao prijatelj. Pričat ću to svugdje gdje stignem, jer se u tzv. malim, simboličnim gestama, ogleda identitet čovjeka i institucije. Dolazim ovdje već dugi niz godina, bar dvaput godišnje, kao Vaš susjed i prijatelj, kao poglavar “ostatka ostataka“ banjolučkih vjernika. Dolazim zahvaliti za Vaše dosadašnje razumijevanje teškog položaja Hrvata katolika u biskupiji Banjolučkoj i cijeloj Bosni i Hercegovini i Vašu nesebičnu pomoć nama koji ostadosmo svjedočiti slavnu i tešku povijest toga kraja. Raduje me, župane, Vaš jasan vjerski stav i istinski katolički, laički angažman kojega mi biskupi i svi iz crkvene hijerarhije uistinu trebamo i potičemo. Jer, ne bole nas toliko rane koje su nam nanosili i još uvijek nanose otvoreni neprijatelji Crkve, ni nerazumijevanje onih koji bi nas htjeli “žive pokopati“, nego nas žalosti nerazumijevanje neke naše braće, čija se briga za nas i svekolika njihova pomoć, najčešće svodi na „iskazivanje zabrinutosti“ za naš položaj. A nama treba jasna riječ ohrabrenja, jasan stav i konkretna pomoć – kazao je po dolasku u ured župana Bobana, biskup banjolučki monsinjor Franjo Komarica. - Hvala Vam Oče biskupe za ovaj današnji posjet, za Vaše lijepe riječi, hrabro svjedočenje vjere i sve što ustrajno činite na očuvanju našega vjerskoga i nacionalnog identiteta u Vašoj biskupiji, u Vašoj Biskupskoj Konferenciji i u cijeloj Bosni i Hercegovini – kazao je župan Boban, te odmah prešao na konkretne akcije koje Splitsko-dalmatinska županija poduzima i nastavit će poduzimati, od redovne godišnje financijske pomoći za neke humanitarne projekte banjolučke biskupije, preko nastojanja da, u koordinaciji s par jedinica lokalne samouprave, osigura materijalnu pomoć za izgradnju i obnovu katoličkih crkava, prije svega one u Petrovcu i ako Bog da, i lokalne vlasti u Drvaru konačno odobre, projekt izgradnje župne crkve u Drvaru. Uz biskupa Komaricu, prijemu kod župana i zamjenika župana Luke Brčića, nazočio je i katolički laik, “dobiskup“, kako ga u šali naziva biskup Komarica, Franjo Piplović.

Sinj: Počeo 14. nacionalni sajam pršuta Nacionalni sajam pršuta, 14. po redu, koji se održava u organizaciji Poduzetničkog centra Sinj i pod pokroviteljstvom predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović, počeo jeu hotelu “Alkar”. Ana Barić, direktorica Poduzetničkog centra i idejna začetnica sajma, najavila je 70-ak izlagača, među njima i su i vodeći proizvođači poršuta i trajnih suhomesnatih proizvoda s područja Hrvatske. Najavljeno je i niz radionica s aktualnim temama iz područja poljoprivrede i gospodarstva, s naglaskom na Europski poljoprivredni fond i Mjere ruralnog razvoja.


16

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE travanj 2019.

mitovi i legende iz našega susjedstva (4)

VJEROVANJA U MITOLOŠKA BIĆA I NEVIDLJIVE SILE U PROŠLOSTI OBILJEŽILA SU ŽIVOT U DALMATINSKOJ ZAGORI

‘Baba Roga iz vode vreba i lako potegne dite u gustirnu!’ Piše:

Goran Mikas, Udruga ‘Val kulture’ - www.valkulture.hr, www.legendfest.hr

S

astavni dio mitologije su razna i čudnovata bića koja vješto igraju svoju ulogu i danas. ”Kada pijetao zapjeva poput kokoške, potrebno ga je nasaditi na gnijezdo da grije jaja umjesto kvočke. Nakon 9 godina iz jaja izleti Maciklić kojeg je zatim 9 godina potrebno nositi pod pazduhon, a nakon 9 godina Maciklić izraste u Ovasara.” Ovo vjerovanje je zabilježe-

no u zaseoku Vela Njiva koje pripada selu Srijanima u Gornjim Poljicima. Iako su sva vjerovanja i legende, pa i opisi mitoloških bića, isti diljem Dalmatinske zagore, Cetinske i Imotske krajine, u usmenoj predaji drevne Poljičke knežije, posebno u gornjopoljičkom kraju gdje su vjerovanja jako izražena i u današnje vrijeme, većina tih bića nema opis, no ima značajnu ulogu u društvu, poglavito kada je u pitanju odgoj djece.

Poticanje straha kao odgojna mjera ”Ne valja ići kupat se na Cetinu o Velikoj Gospi jer se čuje

Topac koji može utopiti čak i odraslu osobu.” ili ”Ne valja se naginjati nad bucal gustirne jer iz vode vreba Baba Roga koja lako potegne dite u gustirnu i odnese ga.” Ovo su samo neki načini i odgojne mjere koje djecu upozoravaju na opasnost koja vreba i usađuju potrebni strah kod djece. Ako uzmemo u obzir kako nekada nije bilo kuće ili dvora u kojemu je bilo manje od četvero djece koju je trebalo i čuvati, onda možemo razumjeti koju su ulogu igrala čudovišta koja nitko nikada nije vidio. Naravno da su Maciklić, Topac, Miždrak, Manjinjorgo i Baba Roga plod mašte kojima je

jedina svrha bila zastrašivanje djece i njihova uloga je donekle ravna ulozi današnjih teta u vrtiću, no s one pozitivne strane koja je usmjerena u odgoj i razvoj, jer veliki broj nestašne djece nije bilo moguće istodobno čuvati i obavljati svakodnevne poslove. Oni su ujedno i jako bitan dio poveznice čovjeka i njegova doma.

Kako se treba ponašati u prirodi Na području Gornjih Poljica dojmljiva su vjerovanja i u nevidljive sile koje jasno daju do znanja gdje je čovjeku mjesto i kako se treba ponašati kada se nalazi u prirodi.

“Izgubilo se blago (ovce) jednoj obitelji, i roditelji pošalju kćer da traži jato, no kako je padala noć pošalju i sina da potraži sestru. Kad je doša u gaj i popeo se na kamen pa stao dozivati sestru, glas ispod stijene mu odgovori… ne zovi je, išla je kući.” Sve što se nalazi i isprepleće kroz vjerovanja je zapravo bilo povezano s prirodom te upućivalo ljude na narav prirode i poštovanje krajolika, pa danas, kada možemo i donijeti zaključak čemu sva ta vjerovanja i bića služe, možemo slobodno reći da je njima i mjesto tamo u usmenim predajama te da su odigrala značajnu ulogu u odgoju djece nekog minulog vremena.

Impressum ♦ Moja županija / Kronika Splitsko-dalmatinske županije, informativno glasilo SDŽ ♦ Nakladnik: Splitsko-dalmatinska županija ♦ Uredništvo: Marija Čizmić, mag.iur., Ana-Marija Škorić, prof., Luka Brčić, prof., Anđelka Vuković, mag.oec., Ivan Baćak, dipl. novinar, Linda Nerlović ♦ Glavni urednik Mijo Grabovac ♦ Zamjenik glavnog urednika mr.sc. Davor Pavić ♦ Grafička urednica Sabina Podobnik ♦ Fotografije SDŽ, Hanza Media d.o.o. ♦ Grafička priprema i tisak: PJ Slobodna Dalmacija ♦ Adresa Uredništva Split, Domovinskog rata 2, telefon 021/400 019 ♦ E-mail: splitsko.dalmatinska.zupanija@dalmacija.hr ♦ Web: http://www.dalmacija.hr

Profile for Netmedia Sistemi

Moja županija broj 120  

Moja županija broj 120  

Profile for nmsistemi
Advertisement