Naši skolji 2013 by Naši školji

Školji Naši

Prosinac 2013.; Broj 11

List Općine Preko

170 godina školstva na otoku Ugljanu Str. 22

Školjić

Sutomišćica

Str. 56

Str. 52

Zbirka samostana proglašena kulturnim dobrom RH

Početak obnove dvorca Lantana

Sestrunj

Preko

Str. 72

Str. 10

Tradicijsko maslinarstvo otoka Setrunja

50 godina od dolaska Puch-ovaca na otok 1

NAŠI ŠKOLJI List Općine Preko

Izdavač: Općina Preko Trg hrvatske nezavisnosti 2

05 54 58 60 76 80

23273 Preko Tel/Fax. 023/286-226 www.opcina.preko.hr opcina-preko@preko.hr

Design i priprema: Vlado Jureško Lektura: Marija Rušev

11. broj lista Naši školji tiskan je u prosincu 2013. godine. List se besplatno dostavlja u sva kućanstva Općine Preko. Tisak: Kerschoffset Zagreb

RIJEČ UREDNIKA

naslovnica

GENERAL POSJETIO OTOK

analima novije hrvatske povijesti godina na izmaku ostat će ponajprije zabilježena po punopravnom članstvu Hrvatske u Europskoj uniji. Osim toga velikog događaja, globalno gledano, 2013. bit će zapamćena i kao godina u kojoj je Hrvatska još više snizila svoj gospodarski ugled, a kolateralne žrtve svjetske recesije postali su upravo građani, preko čijih se leđa slomio i nagomilani javni dug i pad BDP-a i netransparentna gospodarska politika, te nedostatak vizije oporavka, što je u konačnici donijelo rekordnu nezaposlenost i pad standarda.

Uručena zahvalnica generalu Anti Gotovini

LADANJSKI OTOK ZADARSKE VLASTELE Donosimo priču o najljepšim dvorcima na otoku

hrvatska katolička tiskarna Galevac - važno mjesto u povijesti zadarskog tiskarstva

zajedno smo jači Slavko Profaca i Vesna Dužić, skupili 76.000 dolara za obnovu crkve

otok maslina Zlatne medalje za kvalitetu maslinovog ulja

nšk “sveti mihovil”

U vrhu nogometa županijske nogometne lige

30 POLAZNIKA ŠKOLE JEDRENJA U LUKORANU U ORGANIZACIJI JEDRILIČARSKO KLUBA “USKOK” IZ ZADRA 2

Uredništvo: Ante Brižić Jasna Marcelić Dražena Strihić Andrina Luić

okument koji govori o pokretanju škole u Preku jest odobrenje Ordinarijata iz Zadra od 11. svibnja 1842. godine kojim se odobrava predviđeno mjesto za otvaranje nove početne škole u preku s učiteljem Bernardom Dončevićem kao ravnateljem i župnikom Vidom Dunatovom. U školskoj godini 1842./43. otvorena je prva pučka škola na otoku ugljanu i jedna od prvih na cijelom zadarskom području.

a lokalnoj razini, pak, ovu su godinu obilježili lokalni izbori, borba „lijevih i desnih“, sposobnih i manje sposobnih, dobrih i loših, pravih i krivih, udarci ispod pojasa, raslojavanje i razjedinjavanje ionako labilnog biračkog tijela. Uravnotežena razvojna politika, koja se zasniva na socijalnom programu, brizi za svakog čovjeka, bez obzira na svjetonazorsku i stranačku različitost, u našoj je općini u trećem mandatu potvrdila Antu Jerolimova na mjesto načelnička. I ne samo to, stabilan, jasan i dosljedan program koji je obilježio posljednje desetljeće u Općini Preko bio je prepoznat i izvan županijskih granica.

Ante Jerolimov 24. rujna 2013. godine postao je prvi zastupnik sa zadarskih otoka u Hrvatskom saboru aktivno sudjelujući i u radu dvaju saborskih odbora - Odbora za obitelj, mlade i sport te Odbora za regionalni razvoj i fondove Europske unije.

natoč teškoj gospodarskoj situaciji, koja, nažalost, nije zaobišla ni naš školj, općinski proračun ispunjavao je sve što je planirano, stavljajući ponovno na prvo mjesto socijalnu politiku i brigu za malog čovjeka. Općina Preko, osim toga, vodeći računa o osjetljivosti trenutka u kojemu živimo, od 2003. godine nije povećavala komunalne doprinose i ostale namete bez obzira na povećanje troškova i smanjenje proračunskog prihoda. Štoviše, ni u jednom trenutku nije dovedeno u pitanje djelovanje brojnih udruga, kulturno -umjetničkih društava, sportskih klubova i kreativnih pojedinaca. Novčana pomoć nije izostala ni za umirovljenike, školu, vrtić, kulturno - umjetničke projekte, programe koji čuvaju i njeguju tradicijsku baštinu, vjerske zajednice, održavanje brodice za hitnu medicinsku pomoć te na prvome mjestu za mlade, obitelji i novorođenu djecu. Naposljetku, tu su i stipendije svim redovitim studentima koji će se, nadamo se i željeli bismo, jednog dana vratiti i na svome otoku osigurati egzistenciju.

azvojni program Općina nije zaboravio ni turističke zajednice kao zamašnjake gospodarskog prosperiteta, ali ni komunalnu infrastrukturu koja u potpunosti prati trendove i tehnologiju 21. stoljeća. Jedan od najvećih projekata u sljedećoj godini bit će upravo gradnja mreže za odvodnju, za koju su sredstva osigurana, a u tijeku je ponovljeni javni

natječaj za odabir izvođača.

ve godine obilježili smo i 170. obljetnicu Osnovne škole Valentina Klarina, odnosno početak školstva u Preku i na Ugljanu. Ugostili smo i naše puhovce iz Graza te zajedno proslavili 50 godina prijateljstva i organiziranog dolaska turista iz Austrije u Preko, a naše dvije turističke zajednice, Preko i Ugljan, ponovno su zabilježile rekordnu posjećenost turista iz cijeloga svijeta. Već tradicionalno, najbrojniji su bili Nijemci, Austrijanci i Talijani.

pćina Preko je, zahvaljujući odličnoj prometnoj povezanosti Zadarske županije, te bogatom zabavnom i kulturnom programu u ljetnim mjesecima, netaknutoj prirodi, kvalitetnom apartmanskom smještaju, ljubaznim domaćinima i bogatoj gastroponudi, postala ne slučajna, nego željena destinacija za turiste iz cijelog svijeta. Cilj nam je još više produljiti sezonu i obogatiti ponudu, a nadamo se da ćemo uskoro dobiti i visokokategorizirani hotel koji već godinama manjka u sveukupnoj ponudi.

ragi naši sugrađani, u nadi da će nam nadolazeća godina donijeti mir, stabilnost i toliko željeni gospodarski rast, želimo vam čestit Božić i sretnu i uspješnu 2014. godinu.

NAČELNIK I zastupnik U HRVATsKOM SABORU

većina provodi teror nad manjinom, što je kao neko nepisano opće pravilo. Kada oporba u Općini Preko predlaže nešto konstruktivno, mi to uvažavamo. Iako znaju ostavljati krivi dojam u javnosti, rad zastupnika itekako je intenzivan, a višesatno je zasjedanje zamorno, što je još jedna mana Sabora. Tek sada vidim koliko ima posla, jer osim sjednica, reuzimanjem mjesta gradonačelnika tu su različiti prijemi, rad u odborima. Znam ući u devet ujutro i izaći u devet navečer iz Sabora.” Zadra, saborski zastupnik Božidar I u tako natrpanom rasporedu, Jerolimov Kalmeta, svoje mjesto zastupnika se trudi navrijeme izvršiti svoje načelničke prepustio je do kraja mandata dužnosti u Općini. načelniku Općine Preko Anti

Jerolimovu. Ante Jerolimov je tako postao prvi saborski zastupnik otoka Ugljana u Saboru od neovisnosti Hrvatske.

„Iako sam tri dana, obično od utorka do petka u Zagrebu, vikendom i ponedjeljkom rješavam općinske poslove. Zna biti naporno, ali sam sam to izabrao i nema razloga da se žalim. Na meni je da opravdam ukazano povjerenje“, kaže “Sabor je ono što sam i pretpostavljao: politička Jerolimov. arena u kojoj su suprostavljene dvije strane, u kojoj Tekst: Nataša Rožić

URUČENA ZAHVALNICA

GENERALU ANTI GOTOVINI

eneral Ante Gotovina, na poziv ratne gvardijan fra. Božo Sučić. Na Galevcu se Ante vojne postrojbe MOMP „Otočki Gotovina kratko susreo s članovima Matice bataljun“ u čijem su sastavu bili borci iz iseljenika Hrvatske koji provode ljeto na otočiću. čitavog Zadarskog arhipelaga, posjetio je Općinu Preko.

U vijećnici, generala Antu Gotovinu, primio je načelnik općine Preko Ante Jerolimov sa suradnicima, izrazivši srdačnu dobrodošlicu, prisjećajući se ratnih vremena od osnivanja čuvenog „Otočkog bataljuna“ koji je prošao sva bojišta zadarskog zaleđa i Južno bojište. Zahvalnicu generalu Anti Gotovini za nemjerljiv doprinos u ratu na svijetlom putu do pobjede hrvatskog naroda nad agresorom, uručio je ratni zapovjednik Joško Pulja. General Ante Gotovina, nakon susreta s borcima „Otočkog bataljuna“, posjetio je Samostan svetog Pavla Pustinjaka na Galevcu, gdje ga je primio Gotovina je posjetio i samostan na Školjiću, gdje ga je primio gvardijan fra. Božo Sučić 4

105.000 NOĆENJA U 2013. TURISTIČKA ZAJEDNICA OPĆINE PREKO www.preko.hr

vogodišnja turistička sezona, po statističkim podatcima najbolja je od osamostaljena Republike Hrvatske. Ove godine u prvih jedanaest mjeseci prešli smo “magičnu” brojku od 100.000 noćenja pa ovu turističku godinu svakako moramo respektirati i gledati na nju kao prekretnicu u razvoju turizam, te ovim putem izražavamo zadovoljstvo što novi vlasnici marine Olive Island u Sutomišćici ulažu velike turizma na našem području. financijske i marketinške napore u poboljšanju ponude Govoreći o dosadašnjem razvoju turizma na području trenutno najveće marine na otoku Ugljanu. Naravno sve Turističke zajednice Općine Preko, nužno je naglasiti da pohvale i Marini Preko na kontinuiranom održavanju su bez obzira na dinamičan razvoj neposredne turističko – svoje kvalitetne ponude. Svake godine moramo ponovno ugostiteljske ponude (sve veći broj ugostiteljskih objekata, podsjetiti da se po trenutnom Pravilniku Ministarstva naročito u mjestu Preku gdje ih ima 23 i smještajnih turizma, već treću godinu uzastopno, ne zna pravi broj kapaciteta/pretežito apartmana), unatoč svim eksternim ostvarenih noćenja u marinama u Preku i Sutomišćici, i internim slabostima turističke ponude i opća kriza u jer marine nisu dužne voditi evidenciju ostvarenih svijetu i kod nas, ni svi problemi koji iz toga proizlaze, dolazaka i noćenja u tranzitu i na stalnom vezu, već se ne mogu dovesti u pitanje ishodišnu orijentaciju za razvoj vodi “samo” evidencija nautičara u charter tvrtkama. Sve turizma u Općini Preko. dok se ova nelogičnost ne ispravi, nažalost, nećemo moći Dugoročnije gledano jedna je od najstabilnijih tržišnih vjerodostojno voditi evidenciju dolazaka i noćenja turista kategorija na otoku Ugljanu je turizam. Stoga i ovim na našem području. putem pozivamo sve vlasnike privatnih kuća u Općini Rado ističemo novi Facebook profil čime smo se Preko da svakako razmisle o stavljanju svojih nekretnina u približili mještanima, iznajmljivačima i turistima koji turističke svrhe koje će im zasigurno pomoći popuniti sve putem društvenih mreža primaju informacije o našim skromniji kućni budžet. Također, i najava Ministarstva aktivnostima. Također, za potrebe promocije TZO financija o oporezivanju imovine mogla bi biti dobra Preko je snimila dva turistička filma o otoku Ugljanu prilika da se vlasnici nekretnina okrenu turizmu, a ne te dokumentarno-turistički film o otočiću Galevcu i eventualnoj rasprodaji nekretnina, između ostalog, kako franjevačkom Samostanu Sv. Pavla. bi i sačuvali stečenu djedovinu za svoja pokoljenja. Zašto ne iskoristiti ugodno s korisnim? Rekordni rezultati nisu slučajni jer Turistička zajednica Općine Preko odlično surađuje s Turističkom zajednicom Zadarske županije koja provodi kvalitetnu promidžbu i po svijetu uspješno pronosi glas o privlačnosti i posebnosti ugljanske ponude. U suradnji s Turističkom zajednicom Zadarske županije, bili smo prisutni na desetak turističkih sajmova, na kojima su se održale prezentacije, poslovne radionice, i sl., većinom s vodećim europskim touroperatorima. Na turističkim sajmovima, prvenstveno nautičkim, izraženo je veliko zanimanje za naše marine. Marine su uveliko pomogle da se otok Ugljan na nautičkoj karti nametne kao važno nautičko središte Zadarske županije. Nautički turizam je svakako vrlo bitan za otočki 6

U prvih jedanaest mjeseci na području Turističke zajednice Općine Preko boravilo je ukupno 12.801 turista, te je ostvareno 105.886 noćenja. U odnosu na isto razdoblje prošle godine broj dolazaka je ? % veći, dok je broj noćenja, također veći za ? %. Od toga domaći turisti su ostvarili 18 % noćenja, dok su ostatak od 82 % ostvarili strani turisti. Od stranih turista najviše je bilo Slovenaca (16 %), Nijemaca, (10 %), Austrijanaca (5%), Poljaka (3,3 %), Slovaka (2,5%), Mađara (56 %), Čeha (1,5 %), Norvežana (1,3%), te Mađara (1,2%).

Preko: 3.523 / 35.715 Poljana: 1.248 / 13.726 SutomišĆICA: 5.623 / 34.760 Lukoran: 1.377 / 12.896 Ošljak: 482 / 1.685

Rivanj: 39 / 519 Ukupno: 12.292 / 99.301 Udio noćenja: domaći 18% / strani 82%

Po državljanstvu: Slovenaca (16%), Nijemaca, (10 %), Austrijanaca (5%), Poljaka (3,3%), Slovaka (2,5%), Talijana (2,6%), Čeha (1,5%), Norvežana (1,3%), te Mađara (1,2%). U privatnom smještaju zadovoljni smo nastojanjima iznajmljivača da podignu kvalitetu svojih objekata, međutim, zbog trenutne „legalizacije objekata“ i sve većeg poreznog opterećenja od strane države, opravdano se bojimo da im ostaje sve manje novčanih sredstava za Nastup klape Cambi u Preku ulaganje u svoje turističke objekte. Od kulturno-zabavnih aktivnosti uspješno su organizirane tradicionalne ljetne fešte i manifestacije, te se ovim putem zahvaljujemo svim suorganizatorima, suradnicima i pokroviteljima, bez čije pomoći ne bismo bili u mogućnosti organizirati kvalitetan zabavno - kulturni i sportski program. I na kraju, među brojnim manifestacijama koje je Turistička zajednica Općine Preko organizirala ili bila suorganizator, ponosno ističemo dvogodišnji projekt pod nazivom „Promjena svjetla – sjećanje na otok“ povodom 50 godina kontinuiranog dolaska radnika i njihovih obitelji iz austrijske tvrtke Puch iz Graza u Preko. Vjerujemo da će ovaj projekt potaknuti i druge Austrijance da se odluče svoj odmor provesti na otoku Ugljanu. U nadi da će nadolazeća turistička sezona biti uspješnija, želimo Vam čestit i blagoslovljen Božić i uspješnu novu godinu. Otočka besida u Jardinu Ante Brižić, direktor TZO Preko

u restoranu pacifik u preku održana je prva otočka degustacija maslinoVOg ulja. Degustacija je privukla velik broj izlagača s otoka ugljana i susjednih otoka.

Najpoznatija ljetna fešta je “Priješka L e g r i c a” , gdje je ovu godinu GOSTE ZABAVLJALA grupa Colonia

održan JE 36. plivački maraton Preko - Zadar. Za razliku od prošlogodišnjih 80 natjecatelja, ove se godine natjecalo njih 96. Fešte u malom lukoranu i poljani privlače iz godine u godinu sve više posjetitelja, a program događanja je sve raznolikiji. lukoran iz godine u godinu IMA sve bogatijU i raznovrsniji kulturno zabavnU pONUDU.

općinske plaže sve su uređenije i opremljenije. Plaža jaz u preku ponosno istiće plavu zastavu. MLAĐE I STARIJE GENERACIJE ZAJEDNO SU RADILE NA UNAPRIJEĐENJU TURIZMA. 8

putovanju bila je izložba umjetnica iz Graza u Turkuu u godini kada je Turku bio prijestolnica kulture Europe.

50 GODINA PUCH-A U PREKU

eško je zamisliti da jedno putovanje traje 50 godina i da mu se još ne nazire kraj! Tisuće i tisuće prijeđenih kilometara, jednako toliko ispričanih priča, povezanih ljudskih sudbina, sklopljenih prijateljstava. Jedan novinski tekst teško će objasniti što povezuje malo otočno mjesto Preko i drugi po veličini grad u Austriji

kako su ih odmah nazvali Prečani, ne samo da su bili prvi organizirani turisti iz tada daleke Austrije, oni su, štoviše, bili začetnici razvoja turizma u Preku koje je u bivšoj državi po uspjesima u toj gospodarskoj grani zauzimalo visoko četvrto mjesto. U povodu pedesete obljetnice tog važnog događaja, prošlog je ljeta u Preku predstavljen projekt „Lichtwechsel/ Promjene svjetla“, plod suradnje austrijskih i hrvatskih umjetnika koji od 2007. surađuju na međunarodnom umjetničkom projektu „Dolazak u baštinu“ Sveučilišta u Zadru. A proteklog vikenda delegacija iz Preka i Zadra, u kojoj su bili načelnik Općine Preko Ante Jerolimov, direktor Turističke zajednice Ante Brižić i prof. dr. Robert Bacalja,

Početak turizma u Preku vezuje se uz niz ladanjskih kuća koje su tijekom stoljeća podizali zadarski plemići i građani. Djelovanjem Uljarske zadruge od 1905. pokreće se nova stranica u razvoju turizma jer postoje dokumenti koji govore da je dio svojih prostora Zadruga iznajmljivala turistima. Turizam u Preku razvija se i zbog blizine Zadra, pa tako nalazimo u zadarskoj periodici niz članaka u kojima se piše o posjetima zadarskih sokolaša otoku od osamdesetih godina devetnaestog stoljeća, a pred kraj stoljeća postojala je izletnička veza Zadar – Preko koju je obavljao maleni parobrod. Između dva svjetska, rata u Preku rade brojne gostionice te hotel Gašpara Mašine. Zanimljivo je kako je po prvi put zasjala žarulja u Preku izvan Uljare 1924. i to upravo u turističke svrhe u njegovu hotelu. Potaknut interesom koju su pokazali čelnici austrijske tvrtke Puch, pravi turizam u Preku zapravo započinje 1963. dolaskom prvih grupa Austrijanaca koji su boravili od lipnja do rujna u privatnom smještaju jer drugih kapaciteta nije bilo. Dolasci Austrijanaca gotovo su iz temelja promijenili Preko, ubrzo se mijenja stari način života i zarađivanja, a sve se podređuje turizmu. Prvi gosti došli su u kuće koje još nisu bile spremne za turizam, nisu postojale kupaonice, koristili su se poljski zahodi. Nije bilo ni tekuće vode. Bio je to svojevrsni asketski turizam! Gostoljubivi domaćini družili su se sa svojim turistima, od jutra do večeri izmjenjivali pozdrave, navike i nudili im sve što su imali. Nudili su im domaće kolače, kavu, vino, slane srdele, ribu, pršut i sir, maslinovo ulje. Gotovo da i nije bilo kuće koja se tih godina nije bavila turizmom. Sve to pomoglo je da se Preko razvije, a 1965. proglašeno je najuređenijim mjestom na Jadranu. U novoj državi Preko je dobilo nagradu za najuređenije mjesto u Zadarskoj županiji 2008 godine.

Graz. A upravo su Preko i Graz glavni junaci otputovala je prijateljima u Graz i u galeriji u zračnoj luci priče koja je 1963. godine započela dolaskom prisustvovala otvorenju izložbe o „sjećanju na putovanje“, prvih austrijskih turista na otok Ugljan. odnosno putovanju u prošlost. Profesor dr. Robert Bacalja, Točnije, radnika velike i poznate tvornice Puch kojima je uprava odlučila ponuditi ljetovanje u Preku. Puhovci, 10

inače rođeni Prečanin, napominje kako se ne smije izostaviti suradnja Sveučilišta u Zadru sa Sveučilištem u Grazu

(Karl-Franzens Universitat Graz), s kojim ima združeni studij Kulturne sociologije, ali i razmjenu studenata i profesora. Nadamo se da će ovo sjećanje na putovanje potaknuti i druge oblike suradnje Graza i Zadra, a s druge strane dati nadu da će se pokrenuti kapitali što ih je Preko ostvarilo u proteklih pedeset godina, kaže dr. Bacalja te podsjeća kako je akademski slikar Josip Zanki prije šest godina pozvao umjetnice iz Graza u Zadar da se priključe projektu u sklopu kojeg su umjetnici iz različitih europskih zemalja izlagali u prestižnim izložbenim prostorima na zadarskom području. Upoznali smo se s uglednim umjetnicama Luise Kloos, Ingeborg Pock, Erikom Lojen i Aureliom Meinhardt te je započela suradnja koja se ostvarila i u okviru Oaze Nomadskog sveučilišta iz Turkua u Finskoj koje je svoju oazu 2010. održalo u Zadru. Suradnja je nastavljena u Finskoj gdje se rodila ideja o umjetničkom putovanju unatrag pedeset godina, odnosno putovanju na otok. Povod novom

U prostorima ABBO AKADEMI izloženi su radovi umjetnica koje su putovale od Graza preko Vilniusa, Rige, Talina, Helsinkija do Turkua. Sadržaj izložbe potaknut je dojmovima s puta, i to je bio prvi „Lichtwechsel“. “Kada smo Aurelia Meinhardt, Josip Zanki i ja podignuli njihovu instalaciju u snježnom Turkuu u ožujku 2011., predloženo je novo putovanje - od Graza do Preka”, prisjeća se prof. Bacalja početaka projekta u kojemu je izložena povijest putovanja unatrag pola stoljeća. “Možda je, kaže “brzo povezivanje i izbor teme bio i zbog činjenice da je u toj naizgled čudnoj zajednici Austrijanaca i Prečana od 1963. godine ostvareno jedno toplo, ljudsko povezivanje, odnosno iskreno prijateljstvo.” Rijetko je gost, koji je došao u nekog mještanina, napuštao njegovu kuću. Postao je dijelom obitelji i svake je sljedeće godine ostajao kod svog domaćina. S druge strane, mnogi su mještani Preka putovali u Austriju svojim gostima. To je bio poticaj ovom projektu kojemu je bio cilj rekonstruirati kulturni imaginarij Preka u pedeset godina zajedničkog života, ali i dati interpretaciju tog nasljeđa u suvremenoj umjetničkoj praksi. Vraćajući se tim godinama velikog turističkog uzleta Preka treba istaknuti da je mjesto živjelo po satu koji je odbrojavao dane kada su puhovci trebali doći, a nekako s tugom se dočekivala jesen jer se znalo da odlaze i da će proći godina dana do njihova povratka. Sve je bilo podređeno razvoju turizma u tim minimalnim uvjetima: proširivali su se uski mjesni putovi, cementiralo se u etapama šetnicu uz more, sagrađen je hotel, a i mještani kuće uređivali kako bi pružili bolji odmor svojim turistima.

Umjetnica Luise Kloos u društvu profesora dr. Roberta Bacalje i Načelnika Ante Jelolimova 11

Zanimljivo je kako su u sušnim ljetima vodonosci plovili prema žednom otoku i donosili vodu hotelu i obiteljima da bi mogli pružiti osnovne uvjete boravka. Često se u tim intervencijama u zadnji čas rješavao problem opstanka turizma, prebire po sjećanjima profesor Bacalja, čije su djetinjstvo i dio mladosti također obilježili gosti iz Austrije. Privučene tom pričom, umjetnice iz Graza počele su istraživati tijekom 2012. u Preku, a sjećanja su još življa bila u Grazu jer su došle do mnogih obitelji koje su ljetovale u Preku. Šetale su Prekom, susretale ljude koji su se bavili turizmom proteklih 50 godina te su ih propitkivale o prošlom razdoblju. Razgovarale su s djelatnicima restorana i hotela, napose s gospodinom Petrom Sorićem koji im je dao svoj obiteljski arhiv kao izvor za istraživanje. Na temelju njihova rada, nastala je dvojezična knjiga kao svjedočanstvo putovanja turista iz Graza u Preko te ostvarenih prijateljskih veza. Najznačajnije je ipak, dodaje profesor Bacalja, što je projekt pokrenuo nova prijateljstva između umjetnica i mještana, jer su u više navrata boravile u Preku, ali i obnovio stare uspomene s ljetovanja mnogih gostiju koji su se našli na proslavi u Preku i Grazu. Sudionici projekta zahvaljuju na potpori Općini Preko, načelniku Anti Jerolimovu, Zadarskoj županiji i županu Stipi Zriliću te gradu Grazu i kulturnim institucijama i sponzorima iz Graza koji su pomogli realizaciju projekta. Također i Veleposlanstvu Republike Austrije u Zagrebu i veleposlanici Andreji IkićBohm. Najveća zahvala upućena je našim prijateljima koji su evociranjem uspomena s putovanja, bilo da je riječ o ljudima iz Preka ili Graza, rekonstruirali dio našeg zajedničkog nasljeđa, ističe profesor Bacalja.

Trodnevni boravak u Grazu bio je prilika i da se predstave trenutačni turistički potencijali Preka, o kojima je govorio direktor TZ-a Ante Brižić naglasivši kako su u protekle četiri godine austrijski turisti u Preku ostvarili 3500 turističkih dolazaka, što ih statistički stavlja na drugo mjesto, nakon gostiju iz Njemačke. Vjerujemo da će ovaj projekt potaknuti i druge Austrijance da se odluče svoj odmor provesti na otoku Ugljanu, gdje polustoljetna tradicija dolaska svakako može biti dobra referenca i preporuka da ćemo građane Republike Austrije uvijek primiti kao prijatelje, a ne samo kao turiste, napomenuo je Brižić.

XXIII. VEČER NA BRIŽIĆEVIN DVUORU

kolovozu je održana tradicionalna čakavska 23. „Večer na Brižićevin dvuoru“ u jedinstvenom kamenom dvoru obitelji Brižić u Preku. Moderator večeri čakavske poezije Robert Bacalja predstavio je goste na večeri: čakavskog pjesnika iz Iža Zvonka Sutlovića, Milutina Mičanovića i Igora Rema koji su govorili svoje stihove. Kao i proteklih godina dosad, i ove je večeri promovirana nova zbirka čakavske poezije. Ovaj put je to bila zbirka pjesama Ante Gregova iz Zadra, „Luzarica“. Stihove iz zbirke interpretirala je dramska umjetnica Milena Dundov. Večeri na Brižićevom Dvouru postale su sinonim za očuvanje otočne kulturne baštine i čakavskog jezika. Zvonko Sutlović recitirao je svoje pjesme iz zbirke „Duga nad maslinom“. Pjesnici Milutin Mičanović i Igor Rem interpretirali su svoje pjesme s temom slavonske ravnice. Udruga žena „Luzor“ iz Preka otpjevala je nekoliko narodnih napjeva iz Preka, a klapa „Barufa“ iz Zadra pod vodstvom Ive Mustać i pjevačicama iz Preka otpjevale su nekoliko klapskih i duhovnih pjesama. Ovogodišnja 23. po redu „Večer na Brižićevin dvuoru“ održala se u organizaciji Matice hrvatske Preko i KUD-a Preko, Općine Preko i Turističke zajednice Općine Preko. Srdačna zahvala upućena je načelniku

Zvonko Sutlović , zadarski čakavski pjesnik (porijeklom s otoka Iža),

Večeri na Brižićevom Dvouru postale su sinonim za očuvanje otočne kulturne baštine i čakavskog jezika. Zvonko Sutlović recitirao je svoje pjesme iz zbirke „Duga nad maslinom“. Pjesnici Milutin Mičanovi i Igor Rem interpretirali su svoje pjesme s temom slavonske ravnice.

Dodajmo još i da je sudionike projekta i delegaciju iz Preka i Zadra primio gradonačelnik Graza Siegfried Nagl, a o projektu „Lichtwechsel/Promjene svjetla“ izvijestili su svi mediji, uključujući i austrijsku televiziju i radio ORF. Tekst: Andrina Luić Fotografije: Ante Brižić

Općine Preko na pomoći u organizaciji pjesničke večeri i veleposlanici Republike Austrije Andreji Ikić Bohm, te vjernoj mnogobrojnoj publici koja godinama prati Večeri na putu odrastanja i stasanja u vrijednu prepoznatljivu kulturnu manifestaciju poznatu i izvan otoka Ugljana. 12

Manifestacija iz godine u godinu privlači sve više posjetitelja i ljubitelja čakavštine

Tekst: Jasna Marcelić Fotografije: Ante Brižić 13

TURISTIČKA ZAJEDNICA M J E S T A U G L J A N

U privatnom smještaju boravio je 6.271 turist ostvarivši 59.297 noćenja, u kampovima je boravilo 3.166 gostiju, koji su ostvarili 27.695 noćenja, u pansionima je odsjelo 1.299 turista koji su ostvarili 8.172 noćenja, a u vikend kućama je boravilo 1.675 osoba koje su ostvarile 26.753 noćenja.

w w w. u g l j a n . h r Poštovani čitatelji, evo nas opet na zadatku zbrajanja rezultata na kraju godine. Turističke zajednice imaju zadaću obrađivati turističke podatke, koji će nam pokazati koliko je sezona bila uspješna. Dolasci i noćenja turista glavni su pokazatelji uspješnosti sezone, ali naravno tu je i cjelokupna turistička ponuda te zadovoljstvo gostiju, koje nam je u konačnici svima najbolji pokazatelj što radimo dobro, u čemu treba ustrajati, a što mijenjati kako bi gosti zadovoljni napustili naše mjesto, dalje nas preporučili ili se ponovno k nama vratili. U prvih devet mjeseci na turističkom području mjesta Ugljan ukupno je ostvareno 121.917 noćenja, što je 4% više u odnosu na isto razdoblje 2012. godine. Navedena noćenja ostvarena su boravkom 12.411 turista. Broj dolazaka je 5% veći u odnosu na isto razdoblje lani. Osim smještajnih objekata, Ugljan gostima pruža i bogatu gastronomsku ponudu u restoranima, pizzerijama i konobama raspoređenima po većini ugljanskih zaseoka, zatim paletu sportsko-rekreativnih mogućnosti, poput biciklističkih i pješačkih staza, škole ronjenja, tenisa,

etemoni Ugljonskih guštov“ – ŠUG 2013 ove je godine bio bogat kao i prethodnih godina, ali je uvedeno i nekoliko novih manifestacija, za koje se nadamo da će se održavati i ubuduće. Osim tradicionalnih fešti - Čeprljandske fešte i Fešte Vele Gospe, bilo je tu izložbi, klapskih koncerata, kazališnih predstava, sportskih turnira, večeri folklora, karaoka te tradicionalna akcija „Ugljan u cvijeću“.

se maslinovo ulje čuvalo u tim kamenim posudama, kad su se masline brale ručno, a ne strojevima, kad se svaka kap ulja čuvala kao zlato, na vrijeme kad su se masline prije prerade čuvale u moru kako bi se spriječilo truljenje što je kao rezultat davalo ulje posebne arome. Tradicija čuvanja maslina u moru još uvijek nije izumrla (sva sreća op.a.), ali čuvanje ulja u kamenicama ipak jest, ulje je u većini slučajeva zamijenjeno cvijećem, a kamen inox-om. Zato će ove naše tri kamenice svojom pojavom podsjećati na prošlost i približiti novim naraštajima, brojnim posjetiteljima i turistima tradiciju maslinarstva otoka i mjesta Ugljana.

boćanja, odbojke u plićaku i sl., mnoge kulturnopovijesne spomenike vrijedne pažnje poput Samostana sv. Jeronima, dvorca “Beršić”, te ville rustice s ostacima antičkog mlina za preradu maslina, a tu su i prekrasne prirodne plaže i skrovite uvale te mnoga kulturnozabavna događanja. U uređenje mjesta svake se godine ulaže ponešto, obnavljaju se i uređuju cvjetne gredice, na plaže se postavljaju kabine za presvlačenje, wc-kabine, table, koševi, eko – patrola brine se o čistoći plaža ... a tako je bilo i ove godine. Centar mjesta ove je godine zasjao jednim novim sjajem. Tri kamenice za maslinovo ulje, uklonjene iz stare „Uljorne“ u selu, koje su godinama čekale svoje mjesto pod suncem, napokon su ga pronašle na rivi u samom centru mjesta. Postavljene na postolja poput pobjednika, okićene svjetlima kao medaljama, čuvaju luku i brodove, svjedoče o stoljetnoj tradiciji maslinarstva u mjestu Ugljanu. Kamenice podsjećaju na vrijeme kad

Mještani Čeprljande i ove su se godine potrudili i zajedničkim snagama nastavili projekt uređenja svog zaseoka. Nakon prošlogodišnjeg uređenja cvjetnih otoka te postavljanja ostataka mlina za masline u središte uvale, ove godine nastavilo se s uređenjem dječjeg igrališta s klackalicom, ljuljačkom, stolićem za igru „Čovječe ne ljuti se“ te zidićem oslikanim s morskim motivima koji je dodatno uljepšao taj kutak za djecu. Plaža u Sušici ove je godine obogaćena dodatnim sadržajima, a to je dječje igralište, tuš i kabina za presvlačenje. Posebnu pažnju pridobila je „umjetnička“ kabina za presvlačenje. Kabinu je dala izraditi Turistička zajednica, a ona je tada kao slikarsko platno poslužila mještanki Sušice Tanji Goji Perici, koja joj je svojim umjetničkim darom dala dušu. Nakon što je ova kabina pokupila sve pohvale, planiramo idućih godina izraditi još nekoliko sličnih po ostalim plažama u mjestu.

Plaža Mostir dobila je ogradni kameni zidić koji ujedno služi i kao jedna velika klupa s prekrasnim pogledom na cijelu uvalu.

osebno želim istaknuti nove manifestacije kao što su „Dani maslinovog ulja“ (ocjenjivanje ulja, degustacija, nagrađivanje pobjednika, predavanja, izložba proizvoda od maslinovog drveta, lišća i ulja i sl), zatim „ŠUG festival“– festival otočnih proizvoda (izložba i degustacija raznih proizvoda s otoka Ugljana i Pašmana), te „ŠUG olimpijadu“ (zabavne ljetne igre tijekom dnevnog programa fešte Vele Gospe). 15

Zidan je u stilu suhozida kako bi se uklopio u tradicionalnu otočku arhitekturu i prilagodio se okolišu, u prvom redu samostanskom kompleksu Sv. Jeronima, zaštićenog kulturnog dobra Republike Hrvatske. Plaža je također dobila i rampu za olakšani pristup moru osobama s invaliditetom, a i brojni biciklisti odsad imaju mogućnost svoje bicikle parkirati u za to predviđene držače, umjesto naslanjati ih po raznim zidovima. Kako tehnologija napreduje, moraju se pratiti trendovi da bi bili interesantni i konkurentni pa je tako ispred Turističke zajednice ove sezone postavljen i touch screen kiosk na kojem turisti mogu pronaći sve potrebne informacije i bez da ulaze u turistički ured i nepotrebno čekaju red. Isto tako mogu se njime koristiti 0-24h što je gostima izuzetno bitno jer na odmoru ne žele ovisiti ni o kakvim rokovima i radnim vremenima ustanova. Kad govorimo o tehnologiji, treba spomenuti da u mjestu Ugljanu gotovo svaki ugostiteljski objekt već godinama nudi mogućnost besplatnog pristupa internetu (tzv. wi-fi), a od ove godine u centru mjesta postoji i tzv. internet hot-spot, što znači da u cijelom centru postoji besplatan pristup internetu. Bili na plaži, u kafiću, na klupici, u šetnji i sl. gosti mogu putem svojih pametnih telefona, tableta i sličnih uređaja „surfati“, slati mailove i koristiti ostale blagodati online komunikacije. Ovaj projekt izradila je Općina Preko i to za svako mjesto u općini. Da naša pažnja nije usmjerena samo prema gostima, nego i prema našim mještanima, tj. iznajmljivačima, pokazuje činjenica da smo ove godine uveli online prijavljivanje gostiju. Naime, Turistička zajednica kreirala je web aplikaciju (www.iprijave.com) preko koje se vrše prijave gostiju direktno u naš sustav. Iprijava turista nudi jednostavnost, brzinu i udobnost – prijavljivanje gostiju iz svog doma, bez odlaska u turistički ured, bez čekanja u redu i gubljenja dragocjenog vremena.

Dani maslinovog ulja

Intrade na fešti Vele Gospe

Nadamo se da su naši korisnici i suradnici prepoznali naš trud i da su zadovoljni našim radom i suradnjom s nama.

Na kraju, kao i svake godine, čestitam svim suradnicima na uspješnoj sezoni, zahvaljujem na ugodnoj suradnji, a svim čitateljima želim blagoslovljen Božić i uspješnu i sretnu novu 2014. godinu. Tekst i fotografije: Dražena Strihić Direktorica TZM Ugljan Večer tanga 16

Lastavica Dječji vrtić

Naučili da su skromnost i plemenitost važniji od skupih darova D raga djeco, kako sam se ja danas iznenadila! Sinoć sam očistila čizme jer sam mislila da će biti hladno i jutros pronašla pismo. Ne bilo kakvo pismo. Sad ću vam ga pročitati: „Draga ravnateljice, star sam i nemoćan, ali svejedno sam vam došao. Promatrao sam djecu iz vašeg vrtića. Zapamtio sam vas od lani, i Zečiće i Leptiriće i Zvjezdice i Ribice i Delfine. S anđelima koji su me prošle godine pratili donio sam odluku: ova su djeca dobra, puna ljubavi, mala, ali velikih srca. Dijele i dobre i ružne događaje. Pomažu jedni drugima. A gledali smo i vas, drage odgajateljice i roditelji, kako djecu učite najvećoj vrijednosti – ljubavi. I zato što ste takvi, ove godine odlučio sam vam darovati kazalište….“, dio je to pisma koje je u Domu na žalu, 6. prosinca 2013. pročitala ravnateljici vrtića Lastavica Jadranka Selak, a donio ga je ni manje ni više nego sveti Nikola.

S osmijehom i nevjericom gledala su djeca kako ravnateljica iz čizme vadi pismo i čita poruku svetog Nike koji im je u goste doveo zadarski Dragon teatar i predstavu „Božićna pričica“ o obijesnoj, razmaženoj i oholoj djevojčici Tonki koja ne voli svoje prijatelje, ne sluša oca, ne mari za baku…. Kako dobrota uvijek pronađe put do svakog srca, tako je i Tonka uz pomoć Čarobnog Snjegovića i svetog Nikole spoznala da su skromnost, ljubav i plemenitost važniji od skupih darova, što su glasnim odobravanjem iz publike potvrdili i preški mališani. Svetome Niki predali su crteže, pisma i poruke spremljene u velikoj crvenoj vreći, a on ih je nagradio šarenim bombonima. Naravno, uz obećanje da će i u sljedećih godinu dana biti skromni, dobri i poslušni. Bila je to i prilika da se progovori o darovima, koji ne trebaju biti samo materijalne prirode, nego duhovne, poput činjenja dobrih djela i ljubavi za bližnje. Tekst i fotografije: Andrina Luić 18

Mališani oživljavaju i njeguju veze između otoka i kopna D

a u dječjem svijetu nema granica, ni prostornih ni duhovnih, pokazali su mališani Dječjeg vrtića Lastavica iz Preka i Sportskog dječjeg vrtića Loptica iz Zadra. Vrata prijateljstva koja su odškrinuta u veljači, kada su Lastavice posjetile Lopticu, u svibnju su se širom otvorila u Preku u dvosatnom druženju i igri. Presretni smo što smo mogli ugostiti 35 djevojčica i dječaka iz Zadra iz Sportskog vrtića Loptica i dokazati da prostorna udaljenost uistinu ne poznaje granice. Naša djeca na otoku, iako nam je kopno blizu, ipak su pomalo izolirana i premalo se druže s drugom djecom. Znam da treba naučiti slova, ali socijalne vještine, druženje, suosjećanje, prijateljstvo, to se uči sada, u najranijoj dobi. I zato

smo danas tu, rekla je ravnateljica Dječjeg vrtića Lastavica Jadranka Selak, čiju je ideju da se mali boduli i Zadrani bolje upoznaju i druže objeručke prihvatila Ana Miočić, ravnateljica zadarskoga sportskog vrtića. Naglasila je da su oduševljeni što je ideja o prijateljstvu došla s otoka. Energija koju su mali boduli donijeli u naš vrtić i ovaj šušur koji smo mi napravili u Preku upravo je ono što nam svima nedostaje u oživljavanju i njegovanju veza između kopna i otoka. Naši su mališani zapamtili prijatelje koje su upoznali u veljači pa je novi susret bio i dirljiv i uzbudljiv jer je uključivao putovanje brodom i odlazak u nepoznato, dodala je Miočić. Tekst: Andrina Luić 19

mauro plavetni kit K

ako kitovi dobivaju ime, čime se hrane, kako plivaju i kakvu ulogu igra čovjek u njihovim životima doznali su 4. studenoga 2013. mališani iz Dječjeg vrtića Lastavica u Domu na žalu u Preku gdje je u povodu obilježavanja Mjeseca hrvatske knjige akademska slikarica Manuela Vladić-Maštruko predstavila svoju autorsku slikovnicu „Mauro – plavetni kit“. Dvorana Pučkog učilišta bila je premala za sve zaljubljenike u dobro štivo i umjetnički rad „ugljanske neviste“ koja nas ovoga puta perom i kistom vodi u morska prostranstva u kojima žive plavetni kitovi – najveća bića na planetu Zemlji. Objavljena prije nepunih mjesec dana u nakladničkoj kući Sipar, slikovnica „Mauro – plavetni kit“ nastala je kao pokušaj da se djecu upozna s jednom tako specifičnom vrstom kao što su kitovi. Na kraju priče nalazi se rječnik u kojemu autorica objašnjava pojmove kojima nije htjela opteretiti priču, a važni su za razumijevanje kitova i našeg suživota s njima, odnosno prirodom u cjelini. Slikovnica je velikog formata s ilustracijama koje nam snažnim koloritom i nijansama plave dočaravaju tajnovitost morskih dubina i prostranstava i osebujnost plavetnih kitova.

je priuštila predivan događaj predstavljajući sama knjigu, čitajući, multimedijalno otkrivajući mališanima jedan novi svijet, što su oni vrlo koncentrirano pratili, istaknula je Jadranka Selak, ravnateljica Dječjeg vrtića Lastavica. Uz najavu likovne radionice koju Manuela Vladić-Maštruko namjerava uskoro održati u Preku, mališani su jučer Željela sam senzibilizirati djecu da shvate da su ljudi kredom oslikali pročelje Pučkog otvorenog učilišta i tako istodobno i najveći neprijatelji i najveći prijatelji prirode. zauvijek udomili Maura u svome mjestu, a od slikarice su Nadam se da će ih ova globalna tema potaknuti na lokalno se oprostili stihovima: „Knjiga je jedan dio života, knjiga istraživanje flore i faune u mjestu u kojemu žive te da će se je radost i ljepota. Knjiga nam uvijek nešto kaže, uz knjigu već ovako mali ponekad upitati što činimo za prirodu koja znanje se slaže„. nam toliko toga daje i čini za nas, kazala je slikarica koja Nakon Preka koji je bio polazna luka iz koje se Mauro je za ekskluzivno predstavljanje svoje desete autorske otisnuo u svijet, sljedeće predstavljanje slikovnice održalo slikovnice odabrala otok kako bi naglasila da djeca koja se na Interliberu u Zagrebu. žive na otocima nisu na periferiji nego baš suprotno, u središtu zbivanja. Tekst: Andrina Luić Uz glasnu podršku pedesetak mališana iz iz Preka, Ugljana, Lukorana, Poljane i Sutomišćice, Mauro, glavni junak, sam nas je uveo u priču govoreći kao zametak iz trbuha svoje mame sve do trenutka kada dolazi na svijet i doživljava pustolovinu u kojoj dobiva svoje ime. Ovo je uistinu bila ekskluzivna promocija, autorica nam

Lastavica Dječji vrtić

župnikom Vidom Dunatovom. U školskoj godini 1842./43. otvorena je prva pučka škola na otoku ugljanu i jedna od prvih na cijelom zadarskom području.

Važnu ulogu u školstvu u Preku ima djelovanje franjevaca trećeredaca koji na otok Školjić (Galevac) dolaze 1448. godine. Nema zapisa o postojanju školske zgrade te se pretpostavlja da se nastava održavala po župnim kućama, samostanima, seoskim kućama, kućama bratovština, veleposjednika i slično. Godine 1823. pravilnik i upute za djelovanje osnovnih škola u Dalmaciji donosi u trećem odjeljku propise o školskoj disciplini, načinu poučavanja i ispitima za učitelje. također predviđa osnivanje tri vrste početnih škola: niže početne, više početne s tri ili četiri razreda i tehničke početne škole. U svakoj crkvenoj župi trebalo je osnovati jednu nižu osnovnu školu za žensku djecu u kojoj će se djevojčice odgajati izdvojeno od muške djece. Pravilnik je bio osnova prema kojemu su se organizirale i djelovale osnovne škole u Dalmaciji sve do novog Školskog zakona koji je izglasan u Carevinskom vijeću i donesen 1869. godine. Do 1848. godine na području sadašnje Zadarske županije radilo je 12 škola; 8 javnih i 4 privatne, 8 za mušku, a 4 za žensku omladinu. Preko je imalo mušku školu od 1842. godine, dok je u Sutomišćici bila Pomoćna muška škola od 1843. U Ugljanu je osnovana škola 1870. i imala je 22 učenika, a nastava se održavala u franjevačkom samostanu Svetog Jeronima. Prva školska zgrada sagrađena je 1905. a škola u Donjem selu 1907.godine te je djelovala do školske godine 1970./71. kada se ugasila, a učenici su prešli u školsku zgradu osnovne škole Hubert Vidaković u Lučinu selu u Ugljanu. U Lukoranu je škola osnovana 1888. godine i imala je status pomoćne škole. U Kukljici je škola osnovana također 1888. te je djelovala do kraja 1974. pod imenom Selestrin Ante Radić, a 1975. pripaja se školi u Preku. U Poljani škola se osniva 1895. godine. zatim u Kalima gdje je školska zgrada sagrađena 1892., a od školske godine 1879./1880. radi kao pomoćna škola.

Proslava povodom 170 godina školstva na otoku

Prva generacija škole u Preku broji 31 učenika, a u kasnijim izvješćima školskih nadzornika broj učenika je promjenjiv tako da ih 1870. godine ima svega 18, a 1898. već 211. Uz mušku školu od 1880. djeluje i ženska škola, tako da dvije škole usporedno djeluju do 1894. kada se spajaju u trećerazrednu mješovitu pučku školu. U početku su djecu poučavali svećenici, kasnije pismeniji ljudi koji su završili tečaj, pa učiteljsku školu, pedagošku akademiju, a danas je za učitelja potrebno završiti fakultet. Položaj učitelja, kako nekad tako i sada, bio je težak. 1890. godine zapisano je da dok se njihovo stanje ne promijeni iz temelja, ne može biti ozbiljna razgovora o napretku škola. Između dva svjetska rata zapaženo je djelovanje pučke škole u Preku koja talijanskom okupacijom Zadra dobiva novu ulogu. Poslije 1945. godine škola djeluje kao sedmoljetka, pa osmoljetna osnovna škola. Škola Selestrin Ante Radić iz Kukljice 1974. godine i škola Huberta Vidakovića iz Ugljana spajaju se sa školom u Preku i škola Preko dobiva status centralne škole na otoku Ugljanu. Zanimljivo je spomenuti da se poljodjelstvo uvodi u škole 1879. godine kada se osnivaju i prvi školski vrtovi. Tu tradiciju nastavili smo

O. Š. Valentin Klarin Godina osnutka: 1842. Broj učenika: 336 Broj djelatnika: 59

i osnivanjem školske zadruge Mogunja koja je osmislila i uredila školski vrt za koji smo u Vukovaru školske godine 2007./2008. dobili nagradu za najljepši školski mediteranski vrt. Tekst i fotografije: Arhiv O.Š. Valentin Klarin

Nagrada za najljepši školski vrt

Obnovljena područna škola u Poljani

Ravnatelj: Marija Šoša 23273 Preko Tel. 286 115 os-preko-001@skole.t-com.hr 23

Školji Naši

Sv. Mihovil u Magli Fotografija: Dubravko Mazić 24

Osvrt na rad kulturno - umjetničkog društva “ S v. M i h o v i l ” Po l j a n a

KUD SV. mihovil Godina osnutka: 1998. Broj članova: 21 Predsjednica: biserka perić 23273 POLJANA Otok Ugljan

ašem brodu “Sv. Mihovil“ i njegovoj posadi bliži se kraj plovidbe koji je trajao 365 dana. Prilazimo sigurnoj luci gdje ćemo baciti sidro, vezati se za kraj i rezimirati naš plovidbu u kojoj smo iskreno sve vrijemo uživali. Naše je putovanje bilo protkano istinskim vrijednostima kulturnih događanja na koja smo iskreno ponosni. Kroz sve ovo vrijeme upoznali smo mnoge drage ljude, krajeve, razna društva, općinske i županijske čelnike kao i njihove običaje i kulturu. Svi su nam pružili nadahnuće i potporu, kako bismo ustrajali u ovome što radimo bez obzira na mnoge poteškoće s kojima smo se susretali. Kroz cijelu ovu godinu našeg putovanja bilo je lijepo biti član društva „Sv. Mihovil“ Poljana. Na prezentacijama naše kulture i tradicije doista smo doživjeli jedno veliko poštovanje i divljenje. Dani 12. siječnja i 13 siječnja 2013. godine ostali su nam u lijepom sjećanju. Nastupali smo na festivalu božićnih napjeva u Zagrebu pod nazivom „Spavaj mali Božiću“. Doživjeli smo ovacije prisutnih koje su nam dotakle dušu. Upravo u to sveto vrijeme Božića osjeti se više nego ikad potreba pružene i primljene ljubavi. Upravo je naše pjevanje dirnulo mnoga srca i pokazalo kako je malo potrebno da se iskaže uzajamna sreća i ljubav. Nagrada publike koja nam je dodijeljena ugodno nas je iznenadila. Publika je to popratila dugotrajnim pljeskom i ovacijama, što smo doživjeli kao priznanje našem radu.

Dana 12. ožujka 2013. godine u Domu za stare i nemoćne u Zadru održan je koncert pod nazivom „Tebi majko„. Tu je došlo do punog izražaja kako je malo potrebno da čovjek bude sretan. Našim pjevanjem štićenicima doma donijeli smo sreću u njihovu uobičajenu svakodnevnicu. Dana 17. svibnja 2013. godine održano je predstavljanje knjige „Žena priobalja i otoka u Domovinskom ratu” u izdanju Udruge žena u Domovinskom ratu Zadar. Predstavljena su pisana svjedočanstva i sjećanja naših majki i žena. Pokazali smo svima prisutnima koliko je majka veliko ime, jer njeno srce ne prestaje biti plemenito ni u najtežim prilikama kad je za sve druge to nemoguća misija. Ona i tada nalazi snage, hrabrosti i utjehe.

Dana 24. kolovoza 2013. sudjelovali smo na „Domaćoj besidi“ u Preku gdje smo dale svoj doprinos . Ove plovidbe našeg broda „Sv. Mihovila“ po raznim i bogatim događanjima ne bi bilo da nema entuzijasta koji znaju razapeti jedra i po olujnom vjetru i usmjeriti brod u pravom smjeru. Pohvalno je i izuzetno vrijedno što nam je dodijeljen prostor u kojem možemo nesmetano djelovati i prikazivati svoj rad. Hvala načelniku Općine Preko Anti Toniju Jerolimovu koji nam je potpora u našem radu. U tijeku su vježbe i pripreme za Božić za kojeg se nadam da će pridonijeti boljem razumijevanju i ljubavi svim ljudima dobre volje. Neka Vam je sretano i blagoslovljeno porođenje Gospodinovo. Tekst: Biserka Perić

Dana 16. travnja 2013. godine na seminaru „ Tradicija i običaji“ u organizaciji ZAKUD-a Zadarske županije u multimedijalnoj dvorani u Zadru, čiji je član i naše Društvo. Putem izlaganja prikazali smo našu kulturu, tradiciju i običaj, te što oni znači danas suvremenom čovjeku. Dana 19. svibnja 2013. godine odlazimo u posjet župi Sali na poziv našeg nekadašnjeg župljanina don Filipa Kucelina gdje održavamo u Salima u Pučkom učilištu koncert pod nazivom „Slušaj pismu moje dušije“. Veličanstveni doček Saljana potpuno nas je ganuo. Oni su pokazali veličinu dobrih domaćina, a nas naučilo kako je lijepo i vrijedno biti otočanin po njihovom uzoru, jer vrijednosti koje smo upoznali duboko su nas se dojmili.

Dana 12. srpnja 2013. godine na Smotri folklora u Poličniku u najboljem svijetlu smo dočarali naše mjesto i Dana 05. siječnja 2013. godine u Kraljici Mira u Poljani njegovu kulturnu baštinu. Ravni kotari su puni tradicije i održali smo koncert pod nazivom „Tebe zovem tebe običaja i na nas su ostavili predivan dojam. tražim“. U prepunoj crkvici publika je svoje oduševljenje Dana 18. kolovoza 2013. godine u dvorištu škole u Poljani pokazala pljeskom, a svi su disali kao cjelina. održali smo igrokaz pod nazivom „Lijepa naša Hrvatska“. Tada smo nastojali povezati domaće ljude, kao i sve 26

goste i turiste u jedno kako bi vidjeli i osjetili ljepotu naše zemlje kroz naš igrokaz, kroz izričaj našeg društva i pjesme našeg podneblja koje su ih oduševile. Naše vrijedne žene, ne samo članice već sve žene Poljane, iskazale su gostoljubivost i počastile prisutne raznim kolačima i napitcima. Tada prisutan gost, prof. Ivica Ivanković redatelj za kulturu na Hrvatskom radiju u Zagrebu, ostao je zadivljen i oduševljen svime viđenim i nije krio zadovoljstvo što se našao u Poljani. Vjerujemo da će promovirati naše mjesto na naše opće zadovoljstvo.

Anđeli pjevaju Zvjezdana je tiha noć Čudo sluti svaki stvor U krilu neba zemlja diše Anđeli pjevaju tiho tiše Spavaj mali Božiću Nek ti sladi san Uz jasle tebi pjeva Nina nana, nina nana Josip i Marija U štalici hladno je Djetešce sniva san U zemlji Betlehema Josip i Marija Spavaj mali Božiću Nek’ ti sladi san Uz jasle tebi pjeva Nina nana, nina nana Josip i Marija Anđeli glorija Josip i Marija Napisala: Biserka Perić

Predstavljanje knjige „Žena priobalja i otoka u Domovinskom ratu” u izdanju Udruge žena u Domovinskom ratu Zadar. Predstavljena su pisana svjedočanstva i sjećanja naših majki i žena.

Igrokaz “Lijepa naša Hrvatska” 27

Osvrt na rad udruge žena “Luzor” Preko

UDRUGA ŽENA LUZOR Godina osnutka: 2005. Broj članova: 45 Predsjednica: JASNA FRANKIĆ BRKLJAČIĆ 23273 PREKO Otok Ugljan

odinu 2013. žene udruge „Luzor“ ispraćaju zadovoljne. Projekti koje smo započele još 2005. zaživljeli su i postali dio života Preka, a pomalo i cijelog otoka.

suradnji i veselimo se novom susretu. Odgajamo i naše mlade članice i članove naših porodica da slijede naš primjer i jako smo ponosni na njih što tako i čine.

Zahvalni smo Mladenu Lucinu što je organizirao da stari Prije svega naša „Otočka besida“ koja je ove godine u tkalački stanovi kreativne radionice Psihijatrijske bolnice kolovozu okupila sve općinske Udruge žena i Kulturno Ugljan ne budu bačeni otpisom već predani Udruzi - umjetnička društva. Neka ovdje ostane zabilježeno kako „Luzor“. Također zahvaljujemo Mladenki Mašini na se još jednom zahvaljujemo svima na odazivu, lijepim prijevozu stanova u Preko. Danas se, zahvaljujući toj programima kojima su se predstavili te na druženju. inicijativi, naše tri članice školuju za rad na tkalačim Iskreno se nadamo da ćemo i u nadolazećim godinama stanovima. Zahvaljujemo prof. Jasenki Lulić iz surađivati na projektima očuvanja baštine otoka Etnografskog muzeja Zadar što ih je na molbu naše Ugljana kao i na humanitarnim akcijama. Istaknimo predsjednice uvrstila u skupinu koja polazi tečaj tkanja. „Dane narcisa“ koji nas sve u ožujku mjesecu okupe na One će vremenom prenijeti to znanje i na ostale naše članice te ćemo osposobljavanjem tkalačkih stanova imati prikupljanju pomoći za borbu protiv raka dojke. mogućnost raditi i stvarati nove originalne rukotvorine. Žene „Luzora” okupljene u sekciji Fušton, koju vodi zamjenica predsjednice Udruge, Ankica Pletikosić, Veseli nas izvijestiti Vas kao je naša počasna predsjednica svaki utorak i četvrtak okupljaju se u našim prostorijama Mercedes Ceda Barić pri završetku dugogodišnjeg rada i bave se ručnim radom. Mašte im ne nedostaje, a vrsnost na „Priješkom riječniku“ i nadamo se da ćemo u Novoj i ljepotu svega što su do sada napravile mogu svjedočiti svi imati radost svečano vam predstaviti lijepu malu knjižicu naši mještani koji se uvijek odazovu njihovim prodajnim kao primjer očuvane baštine našeg mjesta. Naša vokalna izložbama rukotvorina. Sredstva prikupljena prodajom skupina stalno nastupa prateći sve značajne događaje u redovito doniramo u humanitarne svrhe. Tako smo uz Preku, ponosno noseći svečanu narodnu nošnju. pomoć svih vas, dragi Prečani, uspjeli ove godine donirati Pivale su ove godine na otvaranjima izložbe Tomislava pomoć Udruzi „Marijini obroci“ i Udruzi „Anđeli“ u Košte, zajedničke izložbe hrvatskih i austrijskih umjetnika Splitu. Humanitarni rad svih žena Udruge „Luzor“ je pod naslovom „Promjene svjetla“, na promociji knjige volonterski i od srca, i kada peku kolače za humanitarnu fra Jerolima Lenkića „Mudrost naroda“, promociji akciju Psihijatarske bolnice Ugljan na kojoj smo knjige poezije Ante Gregova, na edukativnom koncertu sudjelovale u svibnju, i kada predano rade na sakupljanu, mladog studenta etnologije Marka Brkljačića, na večeri sortiranju i pakiranju obuće, odjeće i hrane za Hrvatski druženja naših iseljenika, u programima za Dom starih i Crveni križ kao i kad se organiziraju da redovito uređuju nemoćnih Preko, na „Brižićevom dvuoru“ i naravno na našu mjesnu crkvu. S ljubavlju posjećujemo Dom za našoj „Otočkoj besidi“ u Jardinu. Neka nam pivaju još starije i nemoćne u Preko. Pozdraviti naše store, popričati dugo godina. s njima, zapivati im, predstavlja i njima i nama neobično zadovoljstvo. Zahvaljujemo cijelom osoblju Doma na 28

Udruga svake godine surađuje s gospođom Milenom Dundov, dramskom umjetnicom, glumicom i redateljicom, a ove smo godine započeli projekt “Žrvanj života“ temeljen na tekstovima prikupljenim 1969. godine. Te su naime godine Jelica Peranić (Baćova) i Vera Gregov (Vukova) zapisale sjećanja najstarijih mještana Preka o nekadašnjim običajima i navadama. Gospođa Dundov inspirirana tim zapisima napravila je scenarij predstave koja će, nadamo se, okupiti sve snage Preka i postati svako-godišnji spomenak na minula vremena. U sjećanje na minula vremena, Udruga „Luzor“ je i ove godine položila svijeće i cvijeće na spomenik lavandijerama, preškog umjetnika Anselma Dorkina. Pozivamo sve žene Preka da nam se priključe u radu, ali i u zabavama. Nađemo se mi na zajedničkim večerama, kavicama, maškarama, a ove smo godine organizirale izuzetno lijep jednodnevni izlet, pod vodstvom Ankice Pletikosić, u Šibenik, a bit će toga još. Svima želimo sretnu, uspješnu i zdravu Novu 2014. godinu te blagoslovljene blagdane i sretan Božić.

Tekst i fotografije: Jasna Frankić Brkljačić

DJEDOVA PRODIKA Dok je djed bio živ ovako nam je govorio: Kad mene više ne bude među vama, loše će u ovoj kući biti. Otac neće moći u tvornicu ići, i u intradu raditi. Samo s jednom plaćom ne može se živjeti, morat ćete mu vi djeco pomoći. ,,Nemojte veliku gospodu izigravati, pa da vas bude sram motiku uzeti. Kako je lijepo ono što ti treba u vrtu imati. Masline nemojte nikad zapustiti. Kamenicu treba uljem napuniti pa cijelu godinu ulja imati.’’ Da se je djedu ustati pa vidjeti sad bi nas pohvalio. Rekao bi, da se je prevario kad nas je grdio, da smo bolji nego što je on mislio. Napisala: Mercedes Ceda Barić

Osvrt na rad udruge žena “ Đ i r a n” U g l j a n

UDRUGA ŽENA điran

da se predstavimo i u isto vrijeme da upoznamo ostale rujnu, toplo primljeni od prisutne publike. S ljubavlju smo promovirali „Na dana KUD-a Dvigrad“, plesove i grupe preko njihovih pjesama i običaja. pjesme koji pripadaju našoj tradiciji. Nadasve je važno što U svibnju, u Metkoviću ,na smotri folklora „Na Neretvu smo sa istarskom grupom stvorili jaku vezu koju želimo misečina pala“ bili smo jedna od grupa koje su predstavljale

Godina osnutka: 2004. Broj članova: 46 Predsjednica: INgrid vuchich 23275 Ugljan (www.udruga-djiran.hr) Otok Ugljan

eć je 2014. na vratima i vrijeme je da se izvaže ova 2013. bogata osjećajima, različitim ali intenzivnim. Započnimo sa sudjelovanjem naše grupe na Zadarskom karnevalu, koje je postalo konstanta, budući da već treću godinu na njemu sudjelujemo. A kako se ne sjetiti manifestacije „Plava Noć“, koja je organizirana 35 godina poslije svog zadnjeg održavanja? Na manifestaciji održanoj jedne lijepe večeri u srpnju, koju je vodila Lorena Tomić, učiteljica lokalne škole Valentin Klarin, uz našu Udrugu sudjelovalo je još 6 grupa zadarske županije , od Ravnih kotara do otoka Ugljana i Pašmana ( KUD Sv. Mihovil iz Galovca, Udruga Kvestura iz Dikla, KUD Bokolje iz Dobropoljane, KUD Sv. Luka Ždrelac, KUD Kukljica i KUD Sv Ante Lukoran) te grupa koja je došla iz Slavonije - KUD Samica iz Novih Jankovaca, mjesta koje nas je ugostilo tijekom Vinkovačkih jeseni 2012. i s kojima je odmah uspostavljen prelijep prijateljski odnos. Brojna prisutna publika mogla je uživati u defileu grupa koji je krenuo od samostana Sv. Jerolima uz šetnicu oleandara, prolazeći kraj Tabele, mjesta gdje se nekada zastajalo i plesalo kolo, dolazeći do mula koji je nedavno renoviran i takav, novouređen, pridodao čarobnoj atmosferi. Upravo je na mulu bilo moguće napraviti pozornicu na način da svima omogući da upoznaju i uživaju u prisutnim grupama. Gosti večeri, uz našeg načelnika Antu Jerolimova kojemu smo zahvalni na potpori bili su zamjenik načelnika Karlo Novoselić, Jasenka Lulić Štorić (voditeljica Etnološkog muzeja) i prof. Brkić. Na kraju službenog programa večer je za grupe nastavljena i tijekom večere skupa sa klapom Đir pjevalo se do kasna. Manifestacija je u svakom smislu bila zahtjevna i uspjela se organizirati zahvaljujući naporima svih članova naše udruge, ali i onih koji se ne bave folklorom, nadasve podršci i konkretnoj pomoći 30

Općine Preko, lokalnih poduzetnika i privatnih osoba te ovime koristim priliku da im još jednom zahvalim što su nas podržali i da ih zamolim da to čine i u buduće kako bi smo ovu manifestaciju mogli ostvariti i u 2014. Od ostalih događaja u kojima smo sudjelovali, napomenuli bi smo naše sudjelovanje na manifestaciji “Europa u Zadru” kojom se slavio ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Skupa sa KUD-ovima Sveta Kate iz Zemunika i Družina iz Paga, te klapom Bibinje pokazali smo brojnim prisutnim turistima bogatstvo, ali prije svega ljepotu naše tradicije, naših pjesama i plesova. Istićem našu prisutnost na različitim manifestacijama tijekom Šug-a 2013. koju organizira Turistička zajednica mjesta Ugljan, poput Dana maslinovog ulja, Festivala otočnih proizvoda , Turnira u boćanju za žene na kojem je pobijedila naša ekipa, da ne zaboravimo domaće kolače i fritule pripremane tijekom fešte Vela Gospa koji su osladili naše turiste, te sudjelovanje naših članica u ulozi sudaca, skupa sa članicama udruge Aria, u odabiru najljepšeg vrta i objekta na natječaju “Ugljan u cvijeću”…

Zadarsku županiju skupa sa grupama iz Benkovca i Paga, u budućnosti još više učvrstiti, pa ih sljedeće godine a tu je i Dobropoljana, stalno odredište našeg godišnjeg pozivamo da sudjeluju na našoj manifestaciji Plava noć. programa te sudjelovanje na Smotri otočkog folklora. Kao zaključak, željela bih podsjetiti da bez obzira na naše U Galovcu smo kao gosti KUD-a Sv. Mihovil sudjelovali obaveze, ne želimo i ne možemo zaboraviti osobe koje smo na sedmom izdanju Večeri folklora „Nad Galovcem pate, posebno stare i nemoćne. Njih nastojimo susresti misečina sjaje“. barem u vrijeme blagdana kako bi smo im donijeli barem U Preko nas je pozvala Udruge žena Luzor. Skupa sa svim osmjeh. Stoga podupiremo svaku humanitarnu akciju i KUD-ovima i Udrugama općine Preko sudjelovali smo odgovaramo na poziv za sudjelovanje, bilo donacijama, bilo našim nastupima na manifestacijama organiziranim na manifestaciji “Otočka besida”. tim povodom. Sudjelovali smo tako prethodnih godina Zadar nas je okupio na smotri izvornog glazbeno plesnog na manifestaciji Vukovaru ZaDar. Također svake folklora, organiziranog od Zadarske županije skupa s godine podupiremo sakupljanje donacija povodom Narodnim muzejom. Dana narcisa, manifestacije za borbu protiv raka dojke koju organizira Donna Europa. Već gotovo pet godina ova akcija se održava i na otoku Ugljanu, svake godine u drugom mjestu. Ove godine akcija pod motom „Najbolja skrb za sve žene“ održala se upravo u mjestu Ugljanu te smo, u suradnji s udrugom Aria, ugostili ostale udruge iz cijelog otoka koje doprinose inicijativi u posljednjem danu sakupljanja donacija. U prosincu, u Arsenalu ćrmo sudjelovati na humanitarnom koncertu koji organizira Crveni križ u tjednu solidarnosti.

Brojna su sudjelovanja na folklornim festivalima koja nas ispunjavaju ponosom, budući da nam daju mogućnost

Iako se godina završava, ne završava još naš angažman, budući da prije Božića organiziramo, već treću godinu, božićni koncert, uz sudjelovanje različitih klapa, zborova i pjesnika u spletu pjesama i glazbe.

KOMOŠTRE Još stoju komoštre crne A brunzin još gori Ne vidiš lipotu storu Ča je ostavila moja nana.

Seja kod komina se bjeli U subotu lušijun ofregona Čeka ženu čeka nanu našu Da na kominu oganj naloži.

Još jednom, osvrćući se na ono što je napravljeno i na strast koju smo u to uložili, uvjereni smo sve više, da je put kojim idemo već gotovo deset godina (14.02.2014. slavimo 10 godina osnutka naše Udruge) onaj pravi.

U kantunu naručaj drvi Žeravice nima Nima ni starice moje Da na kominu oganj naloži.

Sjajna Koubek

Sigurno je potrebno još intenzivnije raditi i u tom smislu se nadam da će nam svima 2014. biti puna zadovoljstva U Kanfaru, lijepom gradiću na istarskom poluotoku smo, na poziv KUD-a „Dvigrad“, jedne lijepe večeri u

Tekst: Ingrid Vuchich

Osvrt na rad kulturno - umjetničkog društva “ S v. A n t e ” L u k o r a n

KUD SV. ANTE Godina osnutka: 1999. Broj članova: 22 Predsjednica: DESA PESTIĆ 23274 Lukoran Otok Ugljan

ako se bliži kraj godine tako i naše društvo polako, ali sigurno na nogama i sitnim koracima ide dalje s nadom da će sljedeća godina biti bolja i raznovrsnija.

nekog drugog. Treba samo imati veliko srce. Da ne zaboravim i svoje mjesto Lukoran. I o njemu imam što napisati. Rajka Sikirić, članica je KUD-a koja živi u Francuskoj, ali je dušom u Lukoranu i nije zaboravila svoj rodni kraj. Ona piše pjesme o svom rodnom kraju, korijenima, stini, maslini, smokvi, moru, suncu i svemu ostalom. Na promociji knjige “U hladu masline” bile smo nazočne svojim nastupom. Neke svoje pjesme Rajka je čitala u Preku na Otočkoj besidi zajedno s našim nastupom i drugim društvima s otoka. Ovom bih se prilikom zahvalila svim domaćinima gdje smo nastupale na njihovom gostoprimstvu. Zahvalila bih se i Općini Preko i načelniku Anti Jerolimovu te Turističkoj zajednici Općine Preko i direktoru Anti Brižiću te svima koji nas podupiru te nam daju novčanu i moralnu snagu.

God. 2013. nismo gostovale dalje od Zadarske županije. Na samom početku godine nastupale smo na Zadarskim maškarama kao Španjolke, na što smo kao i uvijek ponosne jer održavamo staru tradiciju. Bilo bi dobro kad bi nam se dogodine pridružili i mlađi Lukoranci. Postala nam je tradicija posjećivati stare i nemoćne. Tako smo i ove godine imale par posjeta starim osobama jer oni vole kad se s njima malo popriča. Nikad ne zaboravljamo ni našeg zaštitnika sv. Antu. Idemo na SVETU MISU, a kasnije ostanemo na druženju da se malo zabavimo. Dana 22. lipnja 2013. nastupale smo u Ugljanu. To je prvi put da se tako nešto održava u Ugljanu. To nas je svih razveselilo jer uz druženje ostalih KUD-ova i samih domaćina večer nam je brzo prošla. Dana 20. srpnja 2013. gostovale smo u Ždrelcu. Domaćini su nas i tamo lijepo primili te smo im vrlo zahvalne na gostoprimstvu. Smotra folklora Zadarske županije održana je i ove godine tako da smo i tamo imale nastup. Ove godine priključile smo se akciji Crvenog križa (TJEDAN SOLIDARNOSTI) tako da smo sakupile i spakirale u pakete odjeću, hranu i novčanu Tekst: Desa Pestić pomoć. Nije ništa teško odvojiti od sebe da bi usrećio Fotografije: Ante Brižić 32

TVOJE JE IME LUKORANE

Moj skriveni put u san ove noći ali ti nikako ne mogu doći zato ti pišem daleko, daleko u noći… Sve dokle mi umorne vjeđe ne padnu na dlan i onda ih snagom ljubavi kupim sve dok me ne obori san… U kojem opet vidim igru miseca i zvizda na tvojem sunčanom žalu

koji nestvarnu priču o tebi i meni šapuće usnulom valu…

U Lukoranu je 16. kolovoza održana promocija zbirke “U hladu masline” pjesnikinje Rajke Sikirić Stepanović.

Budim se u zagrljaju zore što samo ni svanula spoznaja da si tako daleko duboko me u srce ganula… Zadrhtim i sagnem se ko grančica pred jakim bisom oluje dok pustoš i praznina u meni bolesno caruje, caruje… Rajka Sikirić

Ovo je njezina druga zbirka poezije, dragocjen zapis, podijeljen u četiri poglavlja koji čitatelje vodi od zavičajnih pjesma na lukoranskoj čakavici: “Rođena na kamenu” , “Bila sun zaburavila”, duhovnih pjesama “Išla sam stopama tvojim” i ljubavnih “Pjeni se olujno more”. Iako je pjesnikinja rano otišla iz Lukorana nikada ga nije zaboravila ni napustila.Nosila ga je uvijek u svome srcu pa svojim pisanjem poezije Rajka ublažava dugotrajnu žeđ za onim što je morala napustiti.

ŠTORIJA O BEŠTIJI I ŠKOJU Reve njače, ko stori postoli cvili, Jedan tovar brižni i mili. Srce se cipa dokle beštija njače, I tuga te projde ko da čovik plače. Zima je prispila, mrzlin rukami stine mije, Bura sve nosi, bura sve vije… Čuješ eno žvenjerin tuče, Kasna je ura sirotoj beštiji glas puče. Ma zač su judi sa škoja partili ča?! ( Ma zač je soma beštija ta?! ) Ki zna, ki zna kako je u kući kraj mora ka zebu kosti, Ka škura lumbarda, ko ka ribu falu osti. Sve to siroti Sivac ćuti dok grči uši, Zna un dobro da škoj čari

skriva i ka led ga pustog guši. Lampa namo iza Mihovila,nevera će govoru. Beštija nema više vire ni škoju, ni moru… Pa kutri, čeka, da pasaju grubi dani, Ko času pasali i oni od lani. A unda će beštija sirota ponosno opet travu pasti, I lino ko i dosada Bogu dane krasti. Mirisati će maslina, kadulja, Mirisati riba na gradelama sva o uja. Judi će valiže ostaviti na rivi, pogladiti beštiju po kudravoj grivi. Znati će tada tovar da je sve ope isto, Živi njegov škoj, živi storo misto… Franić Marin

Kroz zbirku “U hladu masline” pjesnikinja Rajka Sikirić Stepanović hrabro dijeli svoje misli i osjećaje izražavajući ih jednostavnošću i lakoćom izraza prihvatljivim i običnom čitaocu.Bogato životno iskustvo i emocije isprepliću se u pjesmama koje nam progovaraju o svim porama otočkog života.Od kamena, masline i mora, od rođenja i smrti, od vjere do ljubavi. Zbirka je tiskana u vlastitoj nakladi od 250 primjeraka,Urednica zbirke je Vesna Benić, Likovno oblikovanje korica osmislila je slikarica prof. Jadranka Čikić, autor fotografija koje su upotpunile sva četiri poglavlja je Senko Sorić, Lekturu je izvršila prof. Marija Šoša, Grafičku pripremu i tisak zbirke obavila je tiskara Kasanić d.o.o. Zbirku je sufinancirala Općina Preko i TZ Općine Preko. Promociju je vodila urednica izdanja pjesnikinja i kantautorica Vesna Benić a pjesme su čitali Natalia Dunić, Vivijan Melada i Ivica Luković iz Lukorana. Glazbeni dio programa upotpunio je mladi zadarski tenor Ivan Dražović. Tekst i fotografije: Vesna Benić i Facebook stranica Lukoran 33

Osvrt na rad udruge žena “Sveta Fume” Sutomišćica

UDRUGA ŽENA SVETA FUME Godina osnutka: 2001. Broj članova: 45 Predsjednica: NATALIJa špar 23273 sutomišćica Otok Ugljan

povodu prošlogodišnjih Božićnih blagdana u mjesecu darivanja i pomaganja te iskazivanje prijateljstva i ljubavi za bližnje, Udruga mladih „Santa Fe“ iz Sutomišćice u suradnji s Udrugom žena „Sv. Fume, organizirala je humanitarnu večer. Na kulturno - zabavnoj večeri u Domu „Foša“ nastupili su KUD „Sv. Fume“ iz Sutomišćice, KUD „Sv. Ante“ iz Lukorana, KUD „Sv. Mihovil“ iz Poljane te grupa „Zaratino“ iz Zadra. Toplu lirsku poeziju prigodnu predstojećim blagdanima čitala je Vlatka Barić. U dvorani Doma „Foša“ pred velikim brojem gledatelja iz Sutomišćice, a prema programu kulturno umjetnička društva iz Sutomišćice, Lukorana i Poljane, otpjevali su svoje poznate pučke napjeve. Program pjesama i poezije odlično su vodile Jadranka Selak i Vlatka Barić. Nakon kulturno - zabavnog dijela humanitarne večeri, u „Foši“ je nastupila zadarska grupa „Zaratino“. Sav prihod sakupljen od ulaznica koje su za ovu prigodu iznosile 20,00 kuna organizatori su namijenili u humanitarne svrhe. Kulturno - zabavnu večer u Sutomišćici s humanitarnim karakterom organizacijski je pomogla i Općina Preko. Udruga je kao i proteklih godina aktivno sudjelovala u obogaćivanju turističke ponude općine te sudjelovala u poznatoj Sutomiškoj fešti “Sutomiške munještine”.

Muški Članovi udruge Sv. Fume sudjelovali su na manifestaciji “Noć punog mjeseca” u Zadru.

Na kulturnoj zabavnoj večeri u Domu „Foša“ nastupili su KUD „Sv. Fume“ iz Sutomišćice, KUD „Sv. Ante“ iz Lukorana i KUD „Sv. Mihovil“ iz Poljane i grupa „Zaratino“ iz Zadra.

Pogled noću na Sutomišćicu i Zadar u pozadini

Udruga brine o očuvanju tradicije u uključivanje mladih u projekte udruge, te se rado odazivaju svim humanitarnim akcijama. Tekst: Zadarski List Fotogrfije: Ante Brižić

Osvrt na rad Matice umirovljenika Preko

Osvrt na rad društva Zmoračana “ K a š u n” P r e k o

MATICa UMIROVLJENIKA

Godina osnutka: 2008. Broj članova: 69 Predsjednik: egon majer

Godina osnutka: djeluju duže od 50 godina Broj članova: 320 Predsjednica: mira marđetko 23273 Preko Otok Ugljan

atica umirovljenika kao nestranačka, humanitarna i neprofitabilna organizacija broji 320 članova i postoji više od 50 godina u našem mjestu.

Skupština kao najveće tijelo sastaje se jedanput godišnje, a Upravni i Nadzorni odbor prema potrebi.

23273 preko Otok Ugljan

Naš skromni prihod ostvaruje se od čajne kuhinje. Za sve veće potrebe, oslonac nam je naša Općina od koje smo i ove godine za Božić dobili donaciju i po 100,00 kn podijelili svim našim članovima. Zahvaljujemo načelniku koji je uvijek spreman da nam pomogne. Ovo je bilo kratko izvješće o radu i djelovanju naše Matice uz jednu veliku želju da nam sutra bude bolje.

Osim umirovljenika Preka, u Maticu su uključeni i umirovljenici Poljane, Sutomišćice i Ugljana. Tekst: Mira Marđetko Ovo je najbrojnija Matica u Zadarskoj županiji Fotografije: Ante Brižić zahvaljujući članovima Upravnog i Nadzornog odbora koji se trude oko učlanjivanja i prikupljanja članarine koja iznosi 30,00 kn godišnje. AKTIVNOSTI I SOCIJALNE POTPORE U mjesecu ožujku organizirali smo jednodnevni besplatni izlet na ranč Mustang u Glavicama, s obilaskom Sinja u suradnji s tvrtkom Pavletić. Dvaput godišnje organiziramo nabavku drva s odgodom plaćanja u tri rate kako bismo našim članovima olakšali nabavku istih. Obilazimo naše bolesne članove u bolnicama, domovima za starije i nemoćne, a također idemo i u kućne posjete. Posjećujemo i umirovljenike koji slave svoje obljetnice (50 godina braka) uz prikladan poklon. Za naše umrle članove, umjesto cvijeća dajemo novčani prilog za crkvu. Svakog mjeseca kupujemo nekoliko časopisa. Umirovljenički list je dostupan umirovljenicima u prostoru Matice. Surađujemo i družimo se s članovima MU-a Zadarske županije. 36

Dvaput godišnje organiziramo nabavku drva s odgodom plaćanja u tri rate kako bismo našim članovima olakšali nabavku istih.

društvo zmoračana kašun

ijekom 2013. godine naše društvo „KašunPreko“ aktivno je radilo na uređenju postojećeg boćališta na dijelu Zmorac - Jardin. Boćanje je popularna igra u Dalmaciji i smatrali smo da trebamo urediti boćalište koje mogu koristiti mještani i turisti. Ovom prilikom, uz pomoć Općine Preko, boćalište je dobilo novu zemljanu podlogu, ogradni zidić i sjedeća mjesta za gledatelje, kaže nam predsjednik Egon Majer. Od ostalih poslova koje Društvo radi je organizacija tradicionalne ljetne fešte na Zmorcu. I ove godine, ljetna fešta na otvorenom okupila je velik broj mještana i turista koji su uživali u dobroj spizi družeći se s ljubaznim domaćinima. Prije same fešte na Zmorcu, domaćini organiziraju vaterpolo turnir koji redovito okupi velik broj gledatelja. Za narednu godinu, Društvo „Kašun“ iznijelo je plan čišćenja podmorja koje redovito čisti svakih nekoliko godina uz pomoć profesionalnih ronioca. Uz obalu je posađeno ukrasno raslinje i uređena plaža za kupače. Nakon propisno uređenog boćališta, za narednu godinu planira se organizacija turnira u boćama, kaže nam o planovima Društva zmoračana „Kašun“ predsjednik Egon Majer. Tekst: Jasna Marcelić Fotografije: Ante Brižić

Zmoraška plaža i novi zog za boće 37

Kao najveći i najpoznatiji događaj može se navesti malonogometni turnir Pojonsko srce. Još je svima u sjećanju posebni deseti jubilarni turnir sa spektakularnim vatrometom, posebnom upečatljivom Poljanskom bakljadom.

Udruga pojonsko srce

Ipak turnir nije sve čime se bavi udruga Pojonsko srce. Udruga organizira svake godine sve popularniju Karijolodu, takozvani ‘’Poljanski sport’’, gdje je najbitnija kreativnost, smijeh, a katkad i malo sreće. O samoj Karijolodi ne treba se previše pričati. To se jednostavno mora doći vidjeti i osjetiti, a možda bi se i oni malo odvažniji mogli čak i natjecati.

Godina osnutka: 2010. Broj članova: 50 Predsjednik: ŠIME IVANOV 23273 POLJANA Otok Ugljan

druga Pojonsko srce počela je sa svojim djelovanjem formalno 2010. godine, a inače postoji u strukturama pojonske mladeži već petnaestak godina. Udruga sada ima oko pedeset članova. Udruga aktivno radi na okupljanju mladeži Poljane te na organizaciji raznih kulturnih te sportskih događanja. Udruga je neprofitabilna organizacija te uvelike ovisi o donacijama te se kao najveći i najbolji može navesti naša Općina Preko.

atmosferi kakva se može osjetiti samo u našem mjestu. Turnir se održava na igralištu na Petru (Bobac), te je ujedno i jedan od najstarijih turnira na ovim našim prostorima. Još je svima u sjećanju posebni deseti jubilarni turnir sa spektakularnim vatrometom, posebnom upečatljivom poljanskom bakljadom.

Što reći na kraju svega nego jednostavno da u Poljanu treba doći i vidjeti sve. Požaliti sigurno nećete, a mladi iz udruge Poljonsko srce učinit će sve da se dobro zabavite i da to nikad ne zaboravite. Tekst i fotografije: Šime Ivanov

Kreativnosti i novih ideja mladeži defnitivno ne nedostaje, pogotovo otkad im je općina Preko dala prostor na korištenje u domu-čitaoni. Tamo se rađaju nove kreativne ideje i sportovi, te se osmišljavaju i daju ideje za već postojeća događanja koja svi Poljanci a i drugi svake godine željno priželjkuju.

Da bi dojam bio potpun, na samom kraju stigla je brodom iz Sali posebna atrakcija; jedinstvena Tovareća mužika koja

je sve okupljene iznenadila i oduševila. Naravno, udruga mladih daje sve od sebe da svaki sljedeći turnir digne za jednu stepenicu više, pa je tako i posljednji dvanaesti Najveći i najpoznatiji događaj je malonogometni turnir turnir opravdao sva očekivanja. Moglo se uživati u turniru Pojonsko srce. Iz godine u godinu privlači razne ekipe, ne i zabavi do ranih jutarnjih sati uz samo s našeg otoka, a samim time i publiku koja bodri Zaratino band. svoju ekipu. Oni svi dolaze uživati u domaćoj i toploj 38

kao što su turnir u odbojci i vaterpolo kup, pa sve do želje za očuvanjem tradicije kroz aktivno sudjelovanje u manifestaciji “Lancuni”. Mladež Preka broji četrdesetak članova koji pripremaju nove projekte za sljedeću godinu, te pozivaju sve zainteresirane da sudjeluju u radu Udruge, kako bi svojim prijedlozima i aktivnošću Djelovanje udruge vidljivo je na svim poljima doprinijeli kvalitetnijem životu na otoku. (A.B.) društvenih događanja. Od glazbe i afirmacije domaćih bendova, preko sportskih manifestacija ao što znate, dvoranu popularnog naziva „Centrala“, koju su članovi Udruge zajedno sa svojim prijateljima pretvorili u omiljeno okupljalište i dalje je najvažnije mjesto za druženje mladih Prečana. U suradnji s Općinom Preko i Turističkom zajednicom, i ove godine su se organizirala razna događanja.

Udruga MLADEŽI PREKA Godina osnutka: 2005. Broj članova: 40 Predsjednica: BLANKA KLARIN 23273 PREKO Otok Ugljan Udruga organizita turnir odbojke na plaži Jaz

Najmlađi članovi udruge u lancunima

Članovi su postavili sprave za vježbanje na plaži

Vaterpolo Cup Preko u organizaciji Udruge mladeži

Udruga Mladeži Preka jednom godišnje organizira koncert “May Day” na kojem nastupaju mladi alternativni bendovi iz Zadra i Preka. Koncert se održava u “Centrali” (Dvorana na Muliću).

Osvrt na rad Udruge Idro, Ugljan

Udruga idro Godina osnutka: 2008. Broj članova: 35 PredsjedniK: dragan karlović 23275 ugljan - čeprljanda Otok Ugljan

eprljanda je jedan od rijetkih zaseoka u Ugljanu, a i mjesta na otoku općenito, čiji su mještani toliko složni i aktivni, te svojim volonterskim radom i aktivnostima ulažu silne napore u uređenje i napredak svog malog zaseoka. To funkcionira već godinama, još od Športskog ribolovnog društva „Sipa“, koje je nekad bilo pokretač svake akcije i projekta, a nastavilo se kasnije okupljanjem mještana u udrugu „Idro“, koja ima za cilj podizanje kvalitete života u Čeprljandi. Udruga ima oko 35 članova, međutim to je u ovom slučaju samo službena brojka na papiru, jer se svi mještani zapravo osjećaju članovima udruge i svi aktivno sudjeluju u njenom radu. Tijekom godina rada udruge, dosta je toga napravljeno, ali isto tako radi se i na novim projektima i planovima za budućnost. Osim uređenja plaže, zidanja mulića prije desetak godina, lani je Čeprljanda dobila jedno novo ruho uređenjem cvjetnih gredica duž cijele uvale, te postavljanjem ostataka starog mlina za masline u centar Čeprljande, kao spomenika tradiciji maslinarstva na otoku koji će nas podsjećati na neka drugačija vremena. Ove godine projekt uređenja nastavio se na drugoj strani uvale gdje je postavljeno dječje igralište opremljeno klackalicom, ljuljačkama i stolićem za igru „Čovječe ne ljuti se“. Svi dijelovi su rađeni od drveta, a mještani su ih izradili sami, što im daje posebnu vrijednost. Zidić igrališta oslikan

morskim motivima koji uveseljava djecu svojim živahnim bojama, također je djelo vrijednih ruku mlađe čeprljandske generacije. Svi su ovi projekti bili odrađeni prije ljeta, budući da većina čeprljandskih domova ugošćuje turiste tijekom sezone pa sve treba biti spremno prije dolaska prvih gostiju. Ali čak i u sezoni svi se opet zajedničkim snagama okupljaju na još jednu akciju, a to je organizacija tradicionalne Čeprljandske fešte. Feštu još od 1979. godine organiziraju sami mještani kako bi svojim gostima pružili jedan jedinstven spoj gastronomske ponude, zabave, igre i tradicije. Svi mještani sudjeluju u pripremi, kako u tjednima pred feštu tako i na sam dan događanja, a prihod od fešte opet ulažu u uređenje svog dragog zaseoka. Kad govorimo o uređenju, važno je spomenuti i postavljanje samostalnog fotonaponskog solarnog sustava (otočnog sustava) na društvene prostorije „Gumline“. Inače su te prostorije još lani uređene i obnovljene, te ih za druženje koriste umirovljenici, ali i mladi iz cijelog mjesta. Budući da u tom prostoru nije bilo električne energije, mještani su se odlučili za postavljane ovog solarnog sustava koji je potpuno neovisan o gradskoj elektrodistribucijskoj mreži, te služi za napajanje električnih trošila u tom prostoru (rasvjeta, hladnjak, TV i sl.) Sustav je sastavljen od dva solarna modula jačine 160 W, regulatora punjenja 10 A, solarne baterije 160 Ah/12V, te invertera 900 W (pretvarača) koji služi za pretvaranje istosmjerne struje 12 V u izmjeničnu struju 220-240 V.

Nakon uspješno odrađenog ovog projekta, odlučili su se na korak više pa tako trenutno rade na projektu solarnog sustava, ali puno jače snage 8kW, koji će služiti za pokretanje vanjske rasvjete (kandelabera) u zaseoku Čeprljanda, te za davanje električne energije mjesnom „škveru“. Ovaj projekt modernizacije sustava vanjske rasvjete uključuje prelazak na LED tehnologiju, a procjenjuje se da će lokalnoj samoupravi uštedjeti oko 35-40 000 kuna godišnje. Projekt je još u izradi, njegova vrijednost je oko 150 000 kuna, a planira ga se aplicirati i na natječaje EU koja veliku pažnju posvećuje upravo ovakvim ekološki osviještenim projektima i projektima održivog razvoja. Osim ovog velikog projekta Udruga planira i nekoliko manjih koji uključuju postavljanje tobogana na dječje igralište kako bi dječja zabava bila potpuna, zatim dodatno uređenje plaža postavljanjem fiksnih suncobrana, a u moru se planira postaviti trampolin, što će posebno razveseliti one najmlađe. „Idro“ rado surađuje i s Turističkom zajednicom mjesta Ugljan, koja im pruža potporu i pomoć, kako financijski tako i logistički, organizacijski, savjetima i sl. Surađuju i s ostalim udrugama u mjestu, „Điran“ i „Aria“, te se rado uključuju i u njihove akcije. Naravno sve ove projekte udruge „Idro“ podupire i Općina Preko te sudjeluje u njihovoj realizaciji, kako bi se oni što kvalitetnije odradili.

Ove godine mještane Čeprljande posebno je razveselilo Priznanje za najuređeniji zaseok u mjestu Ugljan koje im je u sklopu akcije „Ugljan u cvijeću“ dodijelila Turistička zajednica mjesta Ugljan, a što je znak da se njihov trud i aktivnost cijene i prepoznaju u društvu u kojem žive i rade. Tekst i fotografije: Dražena Strihić

Osvrt na rad Udruge Aria, Ugljan

Kao domaćin i suorganizator, u suradnji s Udrugom ‘’Europa-DonnaZadar’’ obilježen je ‘’Dan narcisa’’. U svrhu borbe protiv raka dojke brojne otočne udruge donirale su novčana sredstva za kupnju uređaja za bržu dijagnostiku raka dojke. Udruga “Aria’’ izradjivala je gipsane cvijetove, a novac zarađen prodajom doniran je za spomenuti aparat.

Udruga Aria Godina osnutka: 2010. Broj članova: 18 Predsjednica: Ingrid Švorinić 23275 Ugljan Otok Ugljan

druga Aria iz Ugljana od svog osnutka 2010. godine svoj program i aktivnosti usmjerava posebno na djecu putem razneih edukativnih radionica i događanja prilagođena njima. Kao i svake godine, tako smo i 2012.g. organizirali Božićni party pod imenom „Božićna priča“ u Domu kulture. Na radost svih mještana, program su uveličala djeca iz Dječjeg vrtića ‘’Lastavica’’- Ugljan i djeca iz O.Š. ‘’Valentin Klarin‘’ Ugljan. Samoj manifestaciji prethodile su, uz sudjelovanje vrijednih teta, učiteljica i roditelja, radionice u vrtiću, školi i udruzi, a radovi su se prodavali po simboličnim cijenama.

Udruga je sudjelovala i na Festivalu otočkih proizvoda; izlagali smo naše unikatne suvenire izrađene od maslinova drva i frite koje je radila naša članica. Također smo sudjelovale i na Turniru u boćama za žene. Naše četiri članice borile su se do zadnjeg punta s protivničkim ekipama.

Alisa u zemlji čudesa

U suradnji s TZ Ugljan izabrali smo najljepši vrt u tradicionalnoj akciji „Ugljan u cvijeću“, a također smo i posadili cvijeće na javnim površinama u centru te na taj način još više uljepšali naše mjesto. U prostoru naše Udruge već se četvrtu godinu zaredom

održava pilates, a od prošle godine i zumba za djecu u suradnji sa Fitness studiom ‘’Nicollete’’ iz Preka. Protekle zime, u suradnji sa Majom Šimić, naša Udruga organizirala je „Glumačku školicu“gdje su ugljanska djeca pokazala zavidan talent . Plod rada djece i njihove mentorice bila je predstava „Alisa u Zemlji čudesa“ kojom su djeca počastila mještane nakon završetka škole. Kako smo već napomenuli, kao i svih prijašnjih godina tako se i ove godine krenulo u organizaciju božićne priredbe u suradnji sa učiteljicama i tetom iz vrtića, ali o tome ćete čitati u sljedećem broju Naših školja...

Tekst: Ingrid Švorinić

Od prikupljenog novca kupio se projektor za potrebe djece iz škole i vrtića. Program Božićnog partyja upotpunio je Dragon Teatar iz Zadra sa igrokazom ‘’Božićna priča’’, a najveće veselje najmlađima donio je naš Djed Božićnjak darovima i plesom. Udruga Aria organizirala je izlet na skijalište ‘’Mukinje’’ za svoje članove gdje su najviše uživali najmlađi u snježnim radostima kojih su kao mali otočani jako željni. Kao domaćin i suorganizator, u suradnji s Udrugom ‘’Europa-Donna-Zadar’’ obilježen je ‘’Dan narcisa’’. U svrhu borbe protiv raka dojke brojne otočne udruge donirale su novčana sredstva za kupnju uređaja za bržu dijagnostiku raka dojke. Udruga “Aria’’ izrađivala je gipsane cvijetove, a novac zarađen prodajom doniran je za spomenuti aparat.

Sirena Mariola, Dragon Teatar

Na manifestaciji ‘’Dani maslinovog ulja’’ u organizaciji TZM Ugljan izlagali smo unikatne suvenire i izradili medalje od maslinova drva za nagrađene maslinare. U sklopu ljetnog programa ŠUG-a organizirali smo animaciju za djecu u izvedbi Dragon Teatra s predstavom ¨Sirena Mariola¨

Božićna priča 44

Osvrt na rad udruge Ars Uljan, Preko

Ars uljan Godina osnutka: 2008. Broj članova: 30 PredsjedniK: Bogdan mogilevskij 23273 Preko Otok Ugljan

stvarene su dvije skupne izložbe, u Gradskoj knjižnici Zadar (ogranak Arbanasi) i to u ožujku 2013. te tradicionalna ljetna izložba (u kolovozu) u Domu na žalu. S obzirom da se spektar izložbi članove prostire sve do Ukrajine nema mogućnosti sve nabrojiti. Spominjemo i dva likovna tečaja koja su provodila dva člana udruge: Tomislav Košta i Bogdan Mogilevskij u svrhu umjetničkog podučavanja i širenja ideje ljepote izvan udruge. Na taj način udruga je proširila broj svojih članova. Tekst i fotografije: Arhiv “Ars Uljan”

Evelin Dorkin -Gregov Minnesota prairie

Tomislav Košta Isus pred Pilatom

IZLOŽBA RADOVA KORISNIKA DOMA ZA STARIJE I NEMOĆNE OSOBE IZ PREKA

HRVATSKI CRVENI KRIŽ

DDK PREKO Tekst i fotografije: Jasna Marcelić

reće redovito ovogodišnje darivanje krvi, aktiv Dobrovoljnih darivatelja krvi iz Preka proveo je u suradnji s Crvenim križem Zadar i Odjelom za transfuziju zadarske Opće bolnice. Pozivu za darivanje krvi u prostorijama Doma na žalu odazvali su se članovi DDK Preko te članovi Crvenog križa iz Zadra.

Akciju darivanja krvi i preglede davaoca vodila je mr. sc. dr. med. Ivna Lucin iz Odjela za transfuziju u prostoraijama POU „Doma na žalu“ Preko. “U ovoj akciji darivanja sakupili smo 28 doza krvi što je odličan odaziv darivatelja kao i svakog puta u Preku” rekao nam je Branko Kolanović iz Crvenog križa Zadar. Izrazio je zadovoljstvo suradnjom DDK Preko i Crvenog križa Zadar te na pomoći Općine Preko u pomaganju rada svoga Aktiva. Aktiv DDK Preko među svojim članovima ima veterana kao što je Jakov Sorić sa 70 i više darivanja krvi. U Zadarskoj županiji ima oko 70 aktiva i dovoljno

povodu predstojećih blagdana Božića i nove godine, u Domu za starije i nemoćne osobe u Preku je otvorena izložba raznih radova koje su izradili korisnici. Izložbu u Podružnici Preko Doma za starije i nemoćne osobe Zadar otvorio je ravnatelj Grgo Šoša. Zajedno sa svojim suradnicima srdačno je čestitao korisnicima i osoblju Doma Preko na priređenoj izložbi poželivši im još ovako lijepih događanja. Zahvaljujem svima koji su sudjelovali u oživotvorenju ove izložbe u kreativnoj radionici Doma u Preku. Zadovoljni smo s radom Podružnice Preko koja svojim izgledom, uređenjem okoliša i tretmanom prema svojim korisnicima dobiva visoke ocijene. Prošle godine u ovoj Podružnici boravila je mješovita iz komisija iz Eu i SAD-a za skrb i brigu o starijim i nemoćnim osobama, a nakon obilaska oduševljeno su rekli da bi svoju starost vrlo rado proveli u Preku. Dokaz je to visoko kvalitetnog smještaja našim korisnicima i odličnom medicinskom i pomoćnom osoblju, rekao je Grgo Šoša. Mladenka Mašina, u ime Doma na žalu Pučkog otvorenog učilišta, podružnici Doma za starije i nemoćne osobe darovala je umjetničku sliku, rad zadarskog slikara Borisa Žuže, sa željom za daljnju i uspješnu suradnju POU-a i Doma za starije i nemoćne u Preku. Čestitkama organizatorima na priređenoj izložbi i vrlo lijepim izlošcima koje su korisnici izrađivali zajedno s osobljem Doma uputila je ravnateljica Dječjeg vrtića Preko „Lastavica“, Jadranka Selak pozivajući na nastavak dosadašnje suradnje, te načelnik Općine Tkon Goran Mušćet.

krvi za potrebe bolnice. “Vrlo važno je”, napominje Kolanović “raditi na terenu i stvarati dobrovoljne darivatelje krvi. Za sada ima bazu darivatelja na koju se u slučaju potrebe može računati.” “Veseli jer se članstvo DDK Preko pomlađuje. Po prvi puta krv su darivali Marko Miloš, Martin Šoša, Lucija Gregov i Helena Mazić”, rekla nam je zamjenica predsjednice DDK Preko Svemirka Brižić. Za darivatelje krvi organizirao je obrok zahvalnosti u konobi „Joso“ u Preku. Krv su darivali: Renato Kezija, Jakov Sorić, Božidar Dunatov, Seka Gregov, Šime Marcelić, Robert Šoša, Vjekoslav Marcelić, Zlatko Klarin, Marko Miloš, Stanko Sorić, Martin Šoša, Lucija Gregov, Pave Sorić, Helena Mazić, Tomislav Mazić, Anka Kuštera, Gordana Gregov, Zlatko Sorić, Ante Šoša, Lovre Lovrić, Tomislav Lončar, Danijel Popović, Katica Košta, Ivo Šoša, Katarina Šoša, Stjepan Marđetko, Zvonko Marcelić i Stjepan Marcelić. Jakov Sorić 70+ darivanja krvi

Tekst i fotografije: Jasna Marcelić 49

Školji Naši

Plivarica u kanalu Fotografija: Dubravko Mazić 50

Projekt je nedavno predan na odobrenje Odjelu za prostorno uređenja i gradnje Zadarske županije i u Ergomedu se nadaju da će projekt Lantane biti revidiran i odobren u odgovarajućem roku, a o tome ovisi i početak radova. Glavnina radova trajat će dvije godine, a cijena još uvijek nije u potpunosti poznata jer su izvedbeni projekt i troškovnik u pripremi; Branka Duvnjak, suvlasnica tvrtke Erdomed

P O Č E TA K O B N O V E D V O R C A L A N TA N A T

oto Bergamo Rossi, jedan od najpoznatijih i najcjenjenijih svjetskih restauratora, autoritet za renesansu i barok, te jedan od predsjednika neprofitne zaklade Venetian Heritage, nadgledat će obnovu ljetnikovca Lantana u Sutomišćici. Potvrdila nam je to Branka Duvnjak iz tvrtke Ergomed koja je prije šest godina kupila sutomiški ljetnikovac koji je, prema riječima slavnoga Bergama Rossija, „biser barokne ladanjske arhitekture na našoj strani Jadrana“. Priča o ljetnikovcu Lantana vraća nas u 17. stoljeće, kada je obitelj grofa Marcantonia de Lantane, graditelja ljetnikovca, iz Bergama u Italiji došla u Zadar. Iako Lantane nisu hrvatskoga podrijetla, mnogi dokumenti iz 18. i 19. stoljeća svjedoče o njihovoj velikoj ljubavi i opredijeljenosti za kraj u koji su se doselili. Tako je, primjerice, Giuseppe Lantana bio pripadnik Narodne stranke, zalagao se za sjedinjenje Dalmacije s Hrvatskom, bio je član Matice dalmatinske koja se isticala u promicanju patriotskih osjećaja te osnivač Dalmatinskog spužvarsko-koraljskog društva koje je djelovalo na otocima Zlarinu, Prviću, Krapnju, Kapriju i Žirju te uvelike unaprijedilo standard života tamošnjeg stanovništva. Njegova supruga , grofica Amalija, dobila je odlikovanje za utemeljenje društva Domoljubne zadruge dalmatinske, osnovanog u Zadru 1878. godine, koje je

sudjelovalo u skrbi i njezi vojnika ranjenih u sukobima u Bosni te pružalo pomoć ratnim invalidima, udovicama i siročadi. To društvo zadarskih žena iz viših slojeva utemeljeno je prema standardima Ženevske konvencije te je priznato kao prva organizacija Crvenog križa na jugoistoku Europe, podsjeća gospođa Duvnjak i napominje da je ljetnikovac u 18. i 19. stoljeću bio jedno od središta gospodarskog, političkog i kulturnog života grada Zadra i cijele regije. Sredinom 19. stoljeća u njemu je boravila i o njegovoj ljepoti pisala u svom putopisu „Aus Dalmatien“ njemačka književnica Ida von Reinsberg Düringsfeld, nabraja dalje gospođa Duvnjak, koja je glavni „krivac“ što je farmaceutska tvrtka Ergomed 2007. godine kupila ljetnikovac. Kaže kako je dr. Miroslav Riljanović, suvlasnik i direktor Ergomeda, koji se bavi kliničkim ispitivanjem i nadzorom lijekova iz područja neurologije, onkologije i hematologija, s uredima u SAD-u, Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Poljskoj, Srbiji i Zagrebu, veliki zaljubljenik u umjetnost te je stoga Ergomed odlučio novac uložiti u projekt koji će biti reprezentativan objekt svjetski poznate tvrtke, ali će korist od njega u konačnici imati i lokalna zajednica. Na prvi pogled čini se da se u proteklih šest godina s ljetnikovcem nije događalo ništa. Barem ne što se tiče početka obnove, međutim, gospođa Duvnjak podsjeća da su prvih nekoliko mjeseci nakon kupnje samo čistili ljetnikovac, okolne zgrade i vrt od stvari i nabujale vegetacije.

Potom su od daljnjeg propadanja zaštitili zgradu, zatvorili oštećene prozore i ostale otvore, očistili i popravili žljebove iz kojih se niz i u zgradu slijevala kiša, prikupljeni su, popisani i pohranjeni svi dijelovi zgrada, vrtne arhitekture kapelice koji su bili slomljeni i razbacani u vrtu.

Glavnina radova trajat će dvije godine, a cijena još uvijek nije u potpunosti poznata jer su izvedbeni projekt i troškovnik u pripremi.

Svjesni smo toga da troškovi neće biti mali, što će jednim dijelom diktirati i tempo obnove, ali s projektom Lantana Uza stručni nadzor Konzervatorskog zavoda u Zadru, namjeravamo se javiti na neki od natječaja Europske unije grupa zadarskih arhitekata izradila je projekt prve faze za zaštitu kulturne baštine i na takav način namaknuti dio obnove u kojem je bila predviđena restauracija jednog novca, objašnjava. dijela kompleksa, prednjeg zida ljetnikovca s pripadajućim Na naše pitanje kakva budućnost Lantanu čeka u novom stambenim i gospodarskim prostorijama, a obnova glavne životu, gospođa Duvnjak odgovara: zgrade bila je planirana za drugu fazu. Tri pol godine nakon kupnje dobili smo lokacijsku dozvolu za prvu fazu, ali u Lijepa, mirna, dostojna njene prošlosti i bogata kulturnim međuvremenu smo čuli za Tota Bergama Rossija i zakladu sadržajima. Velika nam je želja s Lantanom promovirati Venetian Heritage te donijeli odluku da za savjetnika u kulturne vrijednosti i nasljeđe ovih prostora na koje je obnovi pokušamo angažirati gospodina Rossija, što je snažno utjecala Mletačka Republika, a imamo dojam da on nakon detaljnog proučavanja materijala i obilaska je to zanemareno te ponekad tretirano kao nešto tuđinsko, ljetnikovca prihvatio, kaže gospođa Duvnjak te naglašava što nema puno veze s hrvatskom poviješću. Želja nam je da su pod Rossijevim nadzorom arhitektonski ured Remik da Lantana opet bude mjesto kulturnih, stručnih i ostalih i građevinski ured Repac iz Rijeke, te uz konzultacije s društvenih zbivanja - mjesto susreta ljudi iz Hrvatske, Igorom Miletićem, ravnateljem Konzervatorskog zavoda u Europe i svijeta koji će znati cijeniti i uživati u njenoj ljepoti Zadru, izradili novi projekt obnove Lantane kao jedinstvene i ozračju. U Lantanu ćemo dovoditi naše poslovne partnere, cjeline. Projekt je nedavno predan na odobrenje Odjelu za organizirati stručne skupove, a u suradnji s lokalnom dokumente prostornog uređenja i gradnje Zadarske županije zajednicom koncerte, izložbe, promocije…., najavljuje i u Ergomedu se nadaju da će, unatoč velikoj zauzetosti Branka Duvnjak. oko legalizacije, projekt Lantane biti revidiran i odobren Tekst i fotografije Andrina Luić u odgovarajućem roku, a o tome ovisi i početak radova. 53

Ladanjski ot o k za dars ke vl a st el e Dvor Krešimir Čosić, 17. stoljeće, Gornje Selo - Ugljan

Nekoliko kilometara dalje, u Malom Lukoranu, točno nasuprot ljetnikovca Lantana, svoju je ladanjsku kuću u 17. stoljeću sagradila i zadarska obitelj De Ponte, čiji je zet bio hrvatski pjesnik Petar Preradović.

gljan je od davnina slovio za ladanjski otok zadarske vlastele, a ljetnikovac obitelji Lantana u Sutomišćici struka je često isticala kao „rijedak primjer ladanjske arhitekture na zadarskim otocima“.

Sagrađen je 1686. godine i predstavlja tip venecijanske vile s planiranim vrtom. Glavna zgrada ima dvije etaže, svaka 313 četvornih metara, a kućice u kojoj su živjeli sluge, štala te ostali pomoćni objekti protežu se na oko 50 kvadrata. Za profesoricu Mariju Stagličić iz Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu, sutomiški Ljetnikovac Lantana, 17. stoljeće, Sutomišćica ljetnikovac je poseban „ne samo po tome što se svojom namjenom razlikuje od gospodarskih plemićkih kuća na zadarskim otocima, nego je i njegov stil, morfologija i idejna zamisao bitno različita od do sada proučavanih objekata. Ovaj ladanjski sklop zamišljen je u čistim baroknim oblicima, to je inačica venecijanske ladanjske kuće i nema tragova tradicionalne otočke arhitekture. Nepoznati autor svakako je iz kruga venecijanskih graditelja, što u drugoj polovini 17. stoljeća na zadarskom području nije neobično jer su se zahvaljujući raznim poslovima tu mogli naći brojni venecijanski majstori“. Ljetnikovac De Ponte, 17. stoljeće, Mali Lukoran

Prema zapadu, u Čeprljandi, u uvali Skrača, bio je dvorac obitelji Benja, koja ga je pak prodala obitelji Ferra, a do danas su sačuvani samo tragovi dvorca. U Čeprljandi je i gospodarska zgrada Kranjac veleposjednika Vlatkovića.

U uvali Batalaža dvorac je obitelji Lipeus, a u zaseoku Gornje Selo početkom 17. stoljeća sagrađen je dvorac obitelji Califi, koji kasnije kupuje obitelj Ivana Brčića. U dvorcu se nalazi dio biblioteke Ivana Brčića, kanonika, filologa, pisca, znanstvenika, predavača staroslavenskog jezika i glagoljice, prvog akademika iz Zadra. Ivan Brčić je sakupio veliko knjižno blago, a neke fragmente je pronašao i u samom Ugljanu kod ugljanskih obitelji. Dio knjiga je njegov otac kasnije prodao Ruskoj nacionalnoj biblioteci u St. Petersburgu, dio se nalazi u Znanstvenoj knjižnici u Zadru, a dio u dvorcu. U novije vrijeme dvorac je restauriran, pod koncesijom je i nosi ime Dvor Krešimir Ćosić.

Dvorac Stocco u mjestu Ugljan građen je u 17. stoljeću. Obnovljen je i danas je u vlasništvu Ante Stipanića koji je u dvorcu uredio četiri apartmana i restoran. Tekst i fotografije: Andrina Luić Dvorac Bartolozzi također je u mjestu Ugljan i danas je u posjedu obitelji Crnošija. U nekadašnjem dvorcu obitelji Damijani-Vrgada u Ugljanu smješteno je odmaralište HŽa, sredinom pedestih godina 20. stoljeća dvorac je „obnovljen“ i u toj obnovi prilično devastiran.

Dvorac Stocco, 17. stoljeće, Ugljan

o je kruna moga 16-godišnjega rada, priznanje za sav trud i vrijeme koje sam uložio i u obnovu samostana i u formiranje zbirke, kazao je fra Božo Sučić, gvardijan Samostana sv. Pavla Pustinjaka na otočiću Galevcu (Školjiću) nasuprot Preka, kada je dobio rješenje po kojemu je Ministarstvo kulture „Inventar zbirke Samostana sv. Pavla Pustinjaka proglasilo kulturnim dobrom Republike Hrvatske“.

zapisano i da su u njoj stanovali sluge koji su pomagali redovnicima u svakodnevnim poslovima na otoku. Ovdje je od 1930. do 1943. godine djelovala Hrvatska katolička tiskara don Ive Prodana, koja je zbog Talijana morala iseliti iz Zadra, a potkraj 60-ih godina 20. stoljeća u toj je zgradi Poljoprivredna zadruga iz Preka imala mali ugostiteljski objekt. Bilo je to vrijeme kad je turizam bio u povojima pa su se i u samostanu počele iznajmljivati sobe. Danas je, srećom

INVENTAR ZBIRKE SAMOSTANA SVETOG PAVLA PROGLAŠEN KULTURNIM DOBROM RH Zbirka nije velika, sastoji se od 56 predmeta i skupine predmeta upisanih u katalog. Možemo reći da je riječ o malome događaju u isto tako malome, seoskom samostanu. Ali za nas je to velika stvar, jer kad sam došao prije 16 godina na Školjić, umjetnine su bile razbacane po cijelome samostanu, nije se znalo što je što i trebalo nam je puno vremena da uz pomoć Bojana Goje iz Konzervatorskog zavoda u Zadru sve to dovedemo u red, objašnjava fra Božo i prisjeća se da su svi predmeti popisani prije dvije godine te da je tada i predan zahtjev za zaštitu u Ministarstvo kulture.

sve to iza nas, samostan ponovno živi „punim plućima“, a sada kada je zbirka zaštićena i proglašena kulturnim dobrom, Školjić je dobio još više na vrijednosti”, zaključuje fra Božo.

Franjevci trećoredci stigli su na Školjić 1446. godine, kada im je zadarski plemić Bartolomeo de Milano darovao otok. Prije njih, prema tumačenju povjesničara, na otoku su živjeli pavlini čijem je zaštitniku sv. Pavlu Pustinjaku posvećena samostanska crkva. Stoljećima je Galevac bio središte vjerskog, kulturnog i prosvjetiteljskog života, u Zbirka je prije 13 godina smještena u nekadašnju pomoćnu 17. stoljeću, zbog kuge, bio je lazaret i fratri su morali zgradu pokraj crkvice koja je u prošlosti nekoliko puta iseliti na imanje u Puntamiku. Dvojica su ostala njegovati mijenjala namjenu. Služila je, između ostaloga, za bolesnike, a kada su se vratili, u strahu od širenja zaraze, spremanje ljetine koju su za fratre na posjedima u Puntamici spalili su sav drveni namještaj, a s njim, vjerojatno, i ubirali kmetovi, a u samostanskim dokumentima ostalo je mnoge dokumente i umjetnine. Prisjeća se fra Božo što je

sve zatekao kad je 1997. po vlastitoj želji stigao na otok i koliko mu je vremena trebalo da „pohvata konce“ burne samostanske prošlosti.

unaprijed osiguranoga novca. Pomagali su Općina Preko, Ministarstvo kulture i Franjevačka provincija, ali najviše su fratri ulagali iz samostanske blagajne.

Kad sam došao na Školjić, čvrsto sam odlučio da ću započeti s obnovom samostana, a primarni cilj, osim same zaštite, bio je da mu vratimo izvornost i stari sjaj s početka 20. stoljeća kada su fratri na otoku držali nižu gimnaziju. Koliki je značaj ta škola imala u ono doba, najbolje se vidi po tome da je 1925. školu pohađalo čak 95 učenika. Dolaskom komunističke vlasti samostan je nacionaliziran, a većina fratara morala je otići, prisjeća se gvardijan. Godine 1956. više od pola samostana formalno je nacionalizirano i tada je počela stagnacija. U samostanu su ljetovala djeca poginulih boraca, bio je učeničko ljetovalište, a potom je do 1991. dječjim odmaralištem upravljalo društvo Naša djeca. Te godine samostan je vraćen Crkvi i to je prvi objekt u neovisnoj Hrvatskoj koji je vraćen vlasniku.

Dosta starina je propalo, a u jednom sam zapisu pronašao da je samostan nekad posjedovao jednu vrijednu ikonu koja je nestala u svim tim previranjima. Neke umjetnine razgrabili su staretinari koji su obilazili ovakva mjesta, ali ipak, sačuvali smo najvrjednije, a ja sam ostvario svoj cilj da se ova zbirka objedini u jednu cjelinu. Naravno, sve se radilo u suradnji s Konzervatorskim zavodom, napominje, a na naše pitanje koliko je dosad uloženo u obnovu samostana, odgovara kako nikad nije stavio na papir sve troškove.

Nitko o Školjiću nije sustavno brinuo, preko godine bio je zatvoren, a prije nego što bi djeca došla na ljetovanje, na brzinu se uređivalo tako da smo mi, kad smo krenuli u obnovu, skidali slojeve boje debele i po nekoliko centimetara. Krov se krpao kako je tko stigao, ali sve je bilo trulo i devastirano. Iako je na otoku uvijek bio netko od fratara, oni nisu mogli ništa učiniti jer su bili odvojeni, samo u jednom dijelu samostana, kaže i dodaje da se u renoviranje krenulo bez 56

Samo znam da je uloženo puno, što zbog opsežnih radova, što zbog toga što je ovdje sve skuplje nego u Preku ili negdje na kopnu. Problem je i dovoz materijala jer je u našem pristaništu dubina jedva metar i pol. Teškom mukom našao sam na Murteru brod koji može pristati i dovesti nam građevinski materijal. Čak sam pisao i Hrvatskoj ratnoj mornarici i admiral Sveto Letica htio je pomoći, ali nijedan brod nije mogao ovdje pristati, pokazuje lučicu i pozdravlja barkarijola Šimu koji više od pola stoljeća posjetitelje iz Preka prevozi na Školjić na kojemu osim fra Bože živi i fratar Ivan Badurina. Pitamo osjeća li se ponekad izolirano, kao pustinjak, a on kroza smijeh odgovara:

Nimalo, to je bio moj izbor i dosad nisam zažalio. Često me poznanici pitaju kako mi je zimi na otoku, a ja im kažem da mi je najljepše kad zapušu bura ili jugo pa ja ne mogu nikome, a ni meni ne može nitko doći. Nikada

ni sekunde nisam osjetio da sam odcijepljen od svijeta. Nikad! Čitam, razmišljam, s fratrom Ivanom obrađujem zemlju, uređujemo okoliš. Ja lovim ribu, a fra Ivan zimi spravlja rakije od rogača i nara koji rastu na otoku.

popis kulturnog dobra Samostana sv. Pavla Pustinjaka uvršteno je više umjetnina, među kojima su i dvije slike nevelike umjetničke vrijednosti, ali značajne jer su rad dvojice zadarskih slikara s kraja 19. i početka 20. stoljeća. Oltarnu sliku s prikazom sv. Roka naslikao je Ivan Skvarčina (Giovanni Squarcina), a slika Bogorodica od Bezgrješnog Začeća sa sv. Antom Padovanskim, sv. Ljudevitom i sv. Elizabetom rad je zadarskog konzervatora, arheologa i slikara Giovannija Smiricha (Ivan Žmirić, Zmirić, Smirić). Zbirka čuva i nekoliko slika baroknih stilskih odlika, vjerojatno dio opreme samostana iz ranijih razdoblja, koje su izradili neznani majstori venecijanske provenijencije i koje su, iako skromne likovne kvalitete, vrijedno svjedočanstvo zalaganja redovnika da prostor svoje svakodnevice opreme suvremenim umjetničkim djelima. To su slike : Molitva na Maslinskoj gori, Peta postaja Križnog puta - Šimun Cirenac pomaže Isusu nositi križ, Sv. Ante Padovanski i Sv. Frane Asiški. U zbirci su i grb franjevaca trećoredaca, više kamenih ulomaka, ulomak pluteja, ophodno raspelo, viseći svijećnjak, knjiga Datja i Pridatja (knjiga primitaka i izdataka koju su od 1592. do 1675. vodili samostanski ekonomi), misal, tiskarske preše i tiskarske matrice različita sadržaja, pisaći stroj, grafički stroj koji je samostan otkupio od obitelji pokojnoga slikara, grafičara i restauratora Josipa Resteka, a navodno je nekad pripadao uglednoj zagrebačkoj obitelji Strozzi.

HRVATSKA KATOLIČKA TISKARNA K

atolička hrvatska tiskarna, osim što zauzima važno mjesto u povijesti zadarskog tiskarstva, od velikog je značenja i za širu političku i kulturnu povijest Dalmacije. Njen osnivač je don Ivo Prodan, rođen 1852. godine u Janjini na poluotoku Pelješcu. Aktivni sudionik u tadašnjem političkom životu Dalmacije, Prodan je pokretao, uređivao, tiskao i izdavao brojna hrvatska vjersko-pravaška glasila, brošure i knjige. Pomoću svoje tiskare zastupao je interese Hrvata u Dalmaciji te propagirao vlastiti politički program. Rad ove tiskare može se podijeliti na tri razdoblja: prvo, zadarsko (od osnutka 1883. do 1925. godine), drugo, u Preku na otoku Ugljanu (od 1925. do 1930. godine) i treće na otočiću Galevcu (Školjiću) (od 1930. do 1943. godine).

Prvo, zadarsko razdoblje, „Katoličke hrvatske tiskarne“ započelo je 6. rujna 1883. godine, kada je Prodanov list Katolička Dalmacija napokon izišao iz njegove vlastite tiskare. U tiskari su se tiskale razne vrste tiskanica, kao i djela većeg opsega, novine i časopisi. Prodanova je tiskara nastavila s djelovanjem i tijekom Prvog svjetskog rata, unatoč sukobima s oštrom cenzurom i nedostatkom materijala. Neprestani politički sukobi Prodana sa autonomašima, Srbima, narodnjacima, svjetovnim i 58

crkvenim vlastima, stvorili su mu mnoge neprijatelje, a ispaštala je i njegova tiskara koja je postala žrtva istraga, premetačina, cenzure, zapljena i zabrana. Nakon dolaska Talijana u Zadar, tiskara je radila još nekoliko godina, a formalno je prestala s radom 1925. godine. Izvor o prestanku rada tiskare je uvjerenje koje je izdala Zadarska općina 3. prosinca 1925. godine, a predstavlja inventar tiskare. Nakon potpisivanja Rapalskog ugovora, 12. studenog 1920. godine, Zadar je pripao Italiji. Don Ivo Prodan više nije mogao djelovati u ovom gradu s obzirom da su Talijani otežavali izlaženje hrvatskih listova. Nakon što mu je uskraćena dozvola za rad, 1925. godine je odlučio preseliti svoju tiskaru na otok Ugljan, u mjesto Preko, tada u sastavu Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca. „Katolička hrvatska tiskarna“ u Preku bila je smještena u kuću u posjedu obitelji Sikirić. Kuća u blizini Nove crkve bila je izgrađena isključivo za potrebe tiskare, a postojala je sve do 1988. godine. Tiskara je u Preku djelovala pet godina. Godine 1928/1929. u njoj su se tiskale novine Preko, a 1929. tiskane su knjige Svete mise za puk…, Olib i dr. Tiskara je bila u mogućnosti odgovoriti na zahtjeve župnog ureda i škole, kao i na potrebe trgovaca. U njoj su se mogle tiskati osmrtnice, posjetnice, oglasi, itd. Rabila su se latinska slova, ali posjedovala je i nešto glagoljskih te ćiriličnih slova. Prvi broj novog Prodanova lista Preko, podnaslova blizu Zadra u Dalmaciji, dovršen je 11. kolovoza 1928. godine. Preko se čitalo i izvan Preka, i to u Zagrebu, Ljupču, Betini, Šibeniku, Imotskom, Janjini, Dubrovniku, te na otocima Krku, Ižu i Hvaru. List je pobudio interes čitalaca te je sakupljen i određen broj pretplatnika, no ipak nedovoljan da bi se održao list i tiskara. Iako je izlazio samo pola godine, sama činjenica da su u to doba u Preku izlazile novine predstavlja značajan kulturni događaj. Prilog Preku nosio je naziv Il Popolo (Puk), a bio je na talijanskom jeziku. Kada don Ivo Prodan zbog bolesti i starosti više nije mogao voditi tiskaru, prodao ju je fratrima glagoljašima u Samostanu sv. Pavla na otoku Galevcu (Školjiću) kod Preka. Kupoprodajni ugovor je sklopljen 26. lipnja 1930. Tri godine nakon prodaje tiskare, Prodan je umro u Zadru. Pokopan je na Galevcu, u neposrednoj blizini tiskare. Na otočiću Galevcu (Školjiću) franjevci trećoredci smjestili su se već u XV. st., a tu se nalazio i redovnički novicijat provincije. Provincijal otac Bono Zec otkupio je tiskaru od don Ive Prodana 1930. godine, uvjeren da će tiskara renomirati Provinciju u hrvatskoj javnosti, te da će ujedno biti i od ekonomske koristi samostanu. Otac Ignacije Mašina, tadašnji gvardijan samostana, uredio je vanjsku, tzv. staru kuću iz XVIII. st., za smještaj strojeva i slagarnu. Nakon što je donesen tiskarski pribor, tiskara je bila spremna započeti s radom. Upravu tiskare vodili su otac Josip Dujmović, zatim otac Rafo Košta pa otac Kazimir Tetkić. Tiskara je bila mala i zastarjela. Važnost joj je prvenstveno ležala u osobi prijašnjeg vlasnika,

Inventar tiskare obuhvaćao je veći stroj na ručni pogon, jedan manji na nožni pogon i stari nož. Slova su bila starog tipa i u vrlo lošem stanju. Postojalo je oko dvjesto klišeja. Otac Josip Dujmović nabavio je novi stroj, novi nož, veliku količinu različitih vrsta slova, stroj za šivanje knjiga, stroj za bušenje stranica i sve moguće vrste papira. Ubrzo je otac Tetkić nabavio još jedan novi veliki stroj, kao i novu slagarnu koju je popunio modernim slovima pristiglima iz Njemačke 1933. godine, te novi veliki tiskarski nož za rezanje knjiga. Posla je bilo prilično mnogo, a zahvaljujući pribavljanju nove opreme, rad je napredovao. Tiskara je zapošljavala osam radnika. Isprva je nazvana „Prodan“, no po zakonu se naziv morao mijenjati u „Preko“. Nakon toga, još nekoliko puta je morala mijenjati naziv te se zvala „D. Milić“, zatim „Jadran“, iznova „Prodan“, pa „D. Milić“, „Jadran“, a 1945. godine se još jednom naziva „Prodan“. Uspješno poslovanje tiskara je mogla zahvaliti raznim narudžbama koje su stizale sa svih strana, najviše sa područja sjeverne Dalmacije. To je bila jedina tiskara između Šibenika i Senja, odnosno Sušaka. Imala je pogodbu s bolnicom u Biogradu, Sreskim sudom u Preku, s općinama u Preku, Božavi, Biogradu itd. U tiskari su se tiskale sve moguće vrste tiskanica, plakati, brošure i knjige, između ostalog Pjevajmo Gospodinu, Priručna knjiga za puk (1934.), knjiga Josipa Felicinovića pod naslovom Izgradimo našu Hrvatsku, 1. dio (1940.), i 2. dio Izgradimo socialnu Hrvatsku, (1941.), Vjenčić Počasne straže, Vjesnik Počasne straže Presvetog Srca Isusova (glasnik), itd. Obavljale su se i usluge uvezivanja. Tiskara je nesmetano radila do Drugog svjetskog rata, a po učinkovitosti je bila ravna ostalim tiskarama ovog razdoblja. Drugi svjetski rat donio je tiskari mnoge neprilike, prvenstveno pad poslovanja, a nakon pada Italije i gubitak tiskarske opreme. 1945. godine, nakon gubitka većine tiskarskog materijala, tiskara je zatvorena, a preostali inventar su 1946. godine vojničke vlasti prenijele u Zadar. Posljednji dokument koji se tiče ove tiskare bio je popis predmeta u tiskari koje je htjela otkupiti Vojna Komanda. Nakon toga nema više podataka o tiskari. don Ive Prodana. Budući da nitko od redovnika nije bio kvalificiran za obavljanje tiskarskih radova, franjevci Prodanova je tiskara završila svoje postojanje nakon šest su se, kako bi udovoljili zakonskim propisima, obratili desetljeća djelovanja. provincijalu Provincije Presvetog Otkupitelja s molbom da „Katolička hrvatska tiskarna“ don Ive Prodana važan se tiskara vodi na ime njihovog člana fra Danijela Milića, je dio hrvatske kulturne povijesti, povijesti hrvatskog stručnog radnika provincijske tiskare „Kačić“ u Šibeniku. nakladništva i duhovnosti. U listopadu 1994. godine Provincijal je uvažio molbu, a sljedeći je korak bio traženje otkrivena je spomen ploča u čast ove tiskare na Galevcu, dozvole za otvaranje tiskarskog obrta na Galevcu. Molba njenom posljednjem prebivalištu. Danas se u Samostanu je upućena sreskom načelniku, koji ju je povoljno riješio. sv. Pavla Pustinjaka mogu pogledati njeni izloženi ostaci i Fra Milić je poučavao redovnike na Galevcu tiskarskom primjerci Vjesnika Počasne straže presvetog Srca Isusova. poslu, dok su neki od njih otišli u šibensku tiskaru „Kačić“, kako bi izučili tiskarski zanat te položili ispit i postali kvalificirani radnici. Otac Kazimir Tetkić je položio stručni ispit kako bi se tiskara mogla voditi na njegovo ime te je preuzeo upravne poslove tiskare. 59

ZAJEDNO SMO JAČI N

ikad nisu zaboravili odakle su, nisu zaboravili svoje ljude, kraj iz kojeg su potekli. Oni su naš blagoslov i mi im se nikad nećemo moći dovoljno zahvaliti, rekao je na prigodnoj svečanosti 4. kolovoza u crkvi Sv. Eufemije u Sutomišćici župnik don Antun Pećar pozdravljajući Slavka Profacu i Vesnu Dužić, koji su u proteklih desetak godina u Americi skupili oko 76.000 dolara i donirali ih za obnovu mjesne crkve.

Iz ruku zadarskoga nadbiskupa, monsinjora Želimira Puljić, koji je predvodio misno slavlje u Sutomišćici te blagoslovio nove vitraje i obnovljene oltarne slike, Slavko i Vesna primili su zahvalnice, a bila je to prilika i da se Sutomišćica zahvali svojoj velikoj prijateljici i dobrotvorki prof. dr. Waltraud Schwarzhappel koja godinama ljetuje u tome malome mjestu i restaurira oltarne slike. Za predani rad nagrađen je i Đenko Marin, zvonar crkve Sv. Eufemije, koji taj posao „službeno“ radi već 15-ak godina, iako je, prema vlastitim riječima, u crkvi cijeli život. Kada bih se želio zahvaliti svakome od vas pojedinačno, to bi trajalo do sutra, Hvala, dragi vjernici, za vaš rad i trud svih ovih godina, hvala i Općini Preko što nam je pomagala. Vaša imena upisana su u ruku Božju i srce Božje, naglasio je don Pećar te pozvao vjernike da i dalje pomažu svojoj mjesnoj crkvi, bez obzira na to gdje žive, jer, nažalost, u crkvi treba još puno toga obnoviti. Zahvaljujući predanom radu Društva sv. Eufemija, u koje su uključeni iseljenici iz Poljane i Sutomišćice, koji se svake godine okupljaju u New Jerseyju na donatorskoj večeri, dosad su obnovljena ulazna vrata, promijenjen krov, osvježeni unutarnji zidovi, a nedavno su postavljeni i novi prozori, odnosno 12 vitraja koje je izradio akademski slikar Bogdan Mogilevskij iz Preka, inače rodom Ukrajinac čija je specijalnost sakralna umjetnost.

Društvo sv. Eufemija, kako nam je rekao Slavko Profaca, koji je pokrenuo skupljanje novca za obnovu crkve Sv. Eufemije, i dalje će brinuti o rodnome kraju. Nažalost, puno je toga u crkvi što bi trebalo popraviti ili zamijeniti. Znate, crkva je, kao i svaka kuća, bačva bez dna, ali svi mi koji živimo u Americi imamo i volje i želje. Čuli smo da je novčana pomoć potrebna nekim našim ljudima koji su teško bolesni pa vjerujem da ćemo i njima pomagati, kazao je 73-godišnji Profaca te dodao da ga je srce boljelo kada je za jednoga boravka u Sutomišćici bio u crkvi i vidio devastirana ulazna vrata i oronuile zidove. I Vesna Dužić, rođena Poljanka, koja s Dijanom Dunatov i Valterom Blasićem predsjedava Društvom sv. Eufemije, ističe da akcije za pomoć rodnome kraju idu dalje. Pod motom „Zajedno smo jači“, mi ćemo se nastaviti okupljati i pomagati. Ima nas više od 800, tu je već i druga i treća iseljenička generacija, mnogi su u miješanim brakovima s Amerikancima i svi rado dolaze ovamo i odazivaju se na našu godišnju večeru koja ne bi bila tako uspješna da nema izdašnih priloga sponzora, kaže gospođa Dužić. Tekst i fotografije: Andrina Luić

Dr. Waltraud Schwarzhappel, profesorica povijesti umjetnosti iz Beča, u Sutomišćici ljetuje već desetak godina, a posljednje četiri, na visokim temperaturama i u crkvi punoj komaraca, kako je rekao don Pećar, predano radi na obnovi oltarnih slika. Zapravo sam ja počašćena i privilegirana što imam priliku to raditi, što su mi mještani Sutomišćice dopustili da besplatno restauriram te umjetnine po kojima je crkva u Sutomišćici kudikamo ispred ostalih sakralnih objekata na otoku. Ali moram naglasiti da je duša cijele ove priče ustvari don Pećar. Bez njegove energije, entuzijazma, volje, ljubavi, duha ne bi bilo svega ovoga. Iako je bolestan, don Pećar je i dalje pokretačka snaga koja je nit vodilja i inspiracija svima nama, kazala je dr. Schwarzhappel.

Vitraj akademskog slikara Bogdana Magilevskog

Za predani rad nagrađen je i zvonar crkve Đenko Marin

sv. Eufemija, kćer uglednog građanina iz Kalcedona blizu Carigrada, zbog kršćanskog uvjerenja u vrijeme Dioklecijana zatvorena je, mučena i bačena lavovima koji je nisu rastrgali, no podlegla je ozljedama nanesenima u areni. Umrla je 16. rujna 304. prvi kršćani su čuvali njeno tijelo koje je kasnije preneseno u Carigrad. Tu je car Konstantin njoj u čast podigao veliku crkvu u kojoj je sarkofag ostao do 800. g., kada je dospio u Rovinj. 60

Oproštaj od Preka i odlazak na novu dužnost

likovna radionica

otok djetinstva Kao što je Odisej imao Itaku, tako svatko od nas ima svoj otok djetinjstva. Duhovno uporište u kojemu smo sačuvali neku životnu radost kojoj se uvijek iznova želimo vratiti. Trenutak djetinje radosti, zaustavljen u likovnoj radionici koja se 27. i 28. srpnja održala u galeriji Dom na žalu u Preku, ujedinio je nekoliko generacija. Ne znamo tko je koga doveo, djeca roditelje, roditelji djecu, bake unuke ili obratno, ali akademska slikarica Manuela VladićMaštruko, autorica i voditeljica radionice, sigurna je u jedno: „Otok djetinjstva je kao naš otok sjećanja na djetinjstvo. Nadam se da će s ovog otoka djeca ponijeti uspomene i radosne trenutke koji će ih oblikovati i ostati u trajnom sjećanju na neke pozitivne događaje u djetinjstvu“. Četrdesetak djevojčica i dječaka, predškolskog i školskog uzrasta, iz Preka, Ugljana, Zadra, Pule, Opatije, Zagreba, Švicarske, Njemačke, pola sata prije službenog otvaranja radionice već su stajali pred vratima galerije svaki u ruci sa svojom naplavinom koju je pronašao na njemu najdražoj plaži. Petar Valčić, 11-godišnjak iz Pule, koji se svakoga

a svečanom misnom slavlju na velikoj misi u nedjelju, don Mario Soljačić, župnik Župe Preko, oprostio se od svojih župljana. Nakon desetogodišnje službe u Župi Preko don Mario Soljačić dekan Ugljanskog dekanata stupa na novu dužnost u Župe Ugljan i Lukoran. Na službu u Preko dolazi don Zvonimir Ćorić koji je dosad službovao u Poličniku. U ime Općine Preko od don Marija oprostio se načelnik Ante Jerolimov uz zahvalu na predanom radu u Župi Preko. Zahvaljujem Don Mariju u ime Općine Preko i svoje osobno na plodnoj suradnji koju smo ostvarili kroz protekle godine. Posebnu zahvalu i priznanje upućujem na rezultatima postignutim u obnovi župne kuće u Preku, kompletnoj obnovi župne crkve Gospe od Ružarija i pokrenutom projektu izgradnje zvonika. Samo svesrdnim zalaganjem i upornošću kroz više godina sada imamo obnovljenu crkvu i župnu kuću. Također zahvaljujem don Mariju na radu sa 62

Župnim vijećem, suradnji s Crkvenim zborom sv. Cecilije i molitvenim zajednicama koje djeluju u Župi Preko, srdačno se zahvalio Načelnik Ante Jerolimov poželjevši mu mnogo uspjeha u radu na novoj dužnosti.

ljeta vraća u djedov zavičaj, donio je naramak naplavina, „neka se nađe za svakoga“. Volim crtati, a kad sam čuo da ćemo raditi s naplavinama, cijeli sam ih tjedan skupljao po preškim plažama, otkrio nam je Petar, koji je s ostalom djecom u subotu izrađivao veliko jato riba. Desetogodišnjeg Roka Dunatova iz Opatije u radionicu su privukle upravo naplavine jer, kaže, nije imao pojma da se od njih može nešto korisno napraviti, a kad je čuo da će oslikavati jedro koje će do kraja ljeta krasiti pročelje galerije Dom na žalu, odlučio je doći u radionicu i sljedeći dan. Baš kao i Antea, Dora, Maja, Linus, Joel, Sinja, Dana, Leon, Roko, Lucija, Filip, Luka, Paško, Niko, Lisa… Hoće li radionica zaživjeti ili „plesati samo jedno ljeto“, ne ovisi ni o sudionicima ni o organizatorima. Osim što je bila edukativna, zabavna, kreativna, nostalgična i poticajna…. pokazala je, kao što je lijepo rekla Ksenija Rožman iz Zagreba, da „energija koja putem umjetnosti izvire iz dječjih ruku, srca i doživljaja putuje do ljudskih srca i stvara novu budućnost, nadu, veselje, radost, sve životne vrijednosti“. (Tekst: Andrina Luić)

Oslikano jedro do kraja ljeta krasilo je pročelje galerije Dom na žalu

U ime Mladih Preka od don Marija oprostila se Josipa Jerolimov vedrim mladenačkim pismom u kojem mu se zahvaljuju na radu s mladima i praćenjem na putu od prve pričesti do Potvrde svetih sakramenata. Uz prigodne darove, od don Marija oprostili su se Župno vijeće Preko, Crkveni zbor sv. Cecilije Preko, Molitvena zajednica Marijina legija. Vidno dirnut, don Marijo se zahvalio svima na iskazanoj pažnji i darovima te pozvao župljane da posjete župe Ugljan i Lukoran prigodom proslave zaštitnika župe Ugljan Velike Gospe, i sv. Lovre u Lukoranu. Primopredaja dužnosti Župe Preko bit će u srijedu u nazočnosti generalnog vikara mons. Milivoja Bolobanića. Tekst: Jasna Marcelić

PUČKO OTVORENO UČILIŠTE

dom na žalu

U povodu dugogodišnjeg plodnog rada Mojmira U galeriji „Dom na žalu“ održana je humanitarno Dorkina, Galerija „Dom na žalu“ i TZO Preko prodajna izložba „Radost stvaranja“ koju su priredili priredili su izložbu maketa brodova čije je otvaranje korisnici PBU-a. popratilo velik broj posjetitelja. Izložbu je nastala u kreativnoj radionici PBU-a, u Autor se zahvalio svim nazočnima na podršci. Izložbu kojoj pacijenti sudjeluju u okviru radne terapije. Kod je postavio Senko Sorić, a za glazbeni ugođaj pobrinula duševnih bolesnika otežano je komuniciranje pa je se ženska klapa „Školji“ s pjesmama o moru i brodima. likovno izražavanje, likovna ekspresija jedan od osnovnih (A.L.) duhovnih i emocionalnih izraza čovjeka. (J.M.)

U POU „Dom na žalu“ predstavljena je knjiga dr. don Jerolima Lenkića „Mudrost naroda“. U svojem djelu dr. Lenkić poziva na ljudsku i kršćansku solidarnost s umirućima i potiče ustrojavanje mreže hospicija i potporu terminalnim bolesnicima.

Akademska slikarica Manuela Vladić – Maštruko priredila je izložbu „Otok djetinjstva“. Slikarica se predstavila s tridesetak radova akrila na platnu, ilustracijama i oslikanim objektima od naplavina s morskog žala.

Marko Brkljačić student I. godine etnologije i povijesti U sklopu održavanja učenja stranih jezika u svom održao je zanimljivo predavanje o tradicijskim programu održan je tečaj engleskog jezika za instrumentima guslama, dalmatinskim diplama, predškolsku djecu. podravskim dudama i diplicama. Tečaj traje 2 semestra, a odvija se dva puta tjedno u Govoreći o karakteristikama pojedinog instrumenta, na popodnevnim satima. Voditeljica tečaja je prof. Ivana svakom je odsvirao jednu melodiju. Velik pljesak dobio je za glazbenu izvedbu povijesnog epa „Bitka kod Sigeta“ Dunatov. Tečaj engleskog jezika za predškolce nastavlja se i u 2014. godini. (J.M.) prateći se na guslama. (J.M.)

U POU “Dom na žalu” održana je promocija kantautorskog CD albuma duhovne glazbe “Trebam mir”, kantautorice Vesne Benić.

Kantautorica je CD predstavila sredinom prosinca prošle godine u Arsenalu u Zadru. Vesna Benić je dvorani Manuela Vladić- Maštruko diplomirala je 1985. godine „Doma na žalu“ otpjevala 12 novih autorskih skladbi za slikarstvo u klasi prof. Ferdinarda Kulmera, i dosad je koje potpisuje tekst i glazbu. (J.M.) priredila 28 samostalnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu. (J.M.)

Auto škola “FORUM91” podružnica Preko, osposobljava kandidate za upravljane vozilima A1, A i B kategorije. Sjedište autoškole je u zgradi POU „Dom na Žalu“ u Preku, gdje se održava i predavanje o teoriji. Od održavanja autoškole u Preku u proteklih pet godina osposobljeno je 200 kandidata.

O radu i djelu autora „Mudrost naroda“ govorio je dekan Nastava se održava u učionicama s pomagalima za Ugljanskog dekanata don Mario Soljačić. (J.M.) nastavu, a vožnja praktični dio autoškole održava duž čitavog otoka Ugljana i Pašmana.(J.M.)

IZDAVAŠTVO IZDAVAŠTVO U

DOKTOR NA OTOKU

tok je sudbina i način života. Otok je i utopija, a utopija može biti samo otok. Za one koji su, pak, postali ovisni o otoku možemo ustvrditi da pate od „rijetke, ali neizlječive“ bolesti insulomanije, čiji se „simptomi“ mogu iščitati i na stranicama zbirke kratkih pripovijetki o mladom liječniku koji je na početku karijere neočekivano i potpuno nespreman završio na otoku na kojemu nikad prije nije bio. Iz pera dr. Dražena Grgurovića, liječnika i donedavnog zamjenika gradonačelnika Grada Zadra, ali i prema vlastitu priznanju, nesuđenog nogometaša, nižu se crtice i slike bodulskog života, duhovite i šarmantne kakve može iznjedriti samo malomišćanska sredina okrenuta jedino i isključivo sebi.

ja se nisam u te četiri godine mogao maknuti s otoka, a oni su ipak imali slobodu izbora, kaže autor koji je knjigu posvetio prijateljima bodulima, ali svome ocu koji ga je često posjećivao za života na otoku.

Predstavljajući knjigu „Doktor na otoku“, Ivo Antić naglasio je da čitatelj u rukama drži možda i budući scenarij za seriju ili igrani film, ali ponajprije iskreno svjedočanstvo o ljudima koji su liječniku iz grada vrlo brzo po dolasku stvorili osjećaj obiteljske prisnosti iz koje mu je naposljetku bilo teško otići. U knjizi su posebno vrckavi i zabavni dijalozi u liječničkoj ordinaciji, u kućnim vizitama, ali i u krčmama u kojima je doktor, lutajući svojom dokolicom, morao potvrditi svoju muškost, a i pripadnost U Pučkom otvorenom učilištu Dom na žalu u Preku, u plemenu, uz ljutu čašicu i ćakulu s domaćim oriđinalima, subotu, 14. prosinca, tamo „gdje je sve počelo“, među mladim i starim frajerima, domaćim poglavicama, kazao je bodulima koji su ga nadahnuli i inspirirali, dr. Grgurović Antić. predstavio je svoj literarni prvijenac „Doktor na otoku“, U predstavljanju knjige, koju je objavila riječka izdavačka koji je u prvih nekoliko tjedana na tržištu polučio takav kuća Adamić, a financiranje su potpomogli Zadarski list i uspjeh da se već priprema drugo izdanje. U maniri Općina Preko, sudjelovali su glumac Hrvatskog narodnog glazbeno - scenskog izričaja, učenici Prirodoslovno kazališta iz Rijeke Denis Brižić te klape Nandino i Arsenal. grafičke škole iz Zadra izveli su skeč inspiriran jedanaestom pričom „Žene heroji i biciklisti iz Malorana“, nasmijavši Tekst i fotografije: Andrina Luić do suza i publiku i autora koji se još jednom zahvalio prijateljima te naglasio da mnogi i često i rado govore o ljepoti i vrijednosti naših otoka, ali ipak većina nikad ne osjeti njihovu stvarnu ljepotu. Ali i muku koju slučajni turisti ne mogu vidjeti. Dok sam radio i živio na Ugljanu, spoznao sam koliko je muke i truda potrebno da bi čovjek preživio na otoku. Za mene koji sam došao iz grada to je bila neka vrsta izolacije u kojoj vrijeme poprima drukčiju dimenziju i značenje. Živi se u skladu s prirodom i onim što priroda donosi. A na vrhu te piramide predivni su ljudi koji su mi rekli da ću uskoro biti veći bodul od njih samih. Tako je i bilo, jer 66

Goste je nasmijao do suza skeč učenika grafičke škole

Galeriji „Dom na žalu“ u Preku predstavljena je knjiga pjesama pjesnika „Luzarica“ Ante Gregova – Jurina, a u izdanju Gradske knjižnice Zadar. U ime izdavača knjigu pjesama predstavio je mr.sc. Ivan Pehar. Urednik izdanja je Nikola Šimić Tonin, a Žaklina Glibo potpisuje recenziju. Zbirka “Luzarica” donosi slike kao refleksiju promišljanja zainteresiranog čovjeka nad svima onima koji vide drukčije. (G.Ž.)

edavno je u izdanju Matice hrvatske – Ogranka u Zadru izašlo još jedno vrijedno ostvarenje čakavske dijalektalne leksikografije “Rječnik govora otoka Ošljaka”, autora Ante Tonija Valčića. Anti Toniju Valčiću (Ošljak, 1932.) ovo je već treća objavljena knjiga u kojoj koristi, ali i tematizira ošljački mjesni govor i tako ga pokušava sačuvati od, u novije vrijeme ubrzanoga izumiranja. Nakon dviju beletrističkih knjiga, pjesničkih zbirki pisanih njegovim materinskim idiomom (“Nikoga ni” iz 1998., i “Surogni sidri” iz 2004.), ošljački je rječnik kruna autorova višedesetljetnog bavljenja rodnim govorom i njegova leksikografskog rada na sakupljanju starih i zanimljivih riječi. (Tekst: Vedran Žužak)

Rječnik govora otoka Ošljaka, autora Ante Toni Valčića

Pjesnik Ante Gregov – Jurin na predstavljanju zbirke pjesama “Luzarica”

Velika dvorana galerije Dom na žalu bila je popunjena do zadnjeg mjesta

alerija u susjedstvu Preko - U vrtu mandarina obiteljske kuće Ante Sorića Lolovog u Preku otvorena je izložba „Jadranski kameni gradovi“ likovnog umjetnika Hrvoja Šercara iz Zagreba. Hrvoje Šercar slikar i grafičar crtačkom tehnikom na nepravilnim komadima životinjske kože većeg formata, naslikao je sedamnaest hrvatskih gradova s obale Jadrana. Slikar je Preko je naslikao s temom zvonika crkve Gospe od Ružarija na mjesnom groblju. Izložba Jadranski kameni gradovi priređena je za intimni krug prijatelja ljubitelja umjetnosti, ima prodajni karakter, a prema najavi bit će postavljena i u Rimu. (J.M.)

Ugljan - Izložba akrila na platnu autora Dragana Jelavića pod nazivom «Sumnja u/i stvarnost» u organizaciji Turističke zajednice mjesta Ugljan. Svoj osvrt na djela izložena u galeriji «Baul» publici je iznijela Koraljka Alavanja, dipl. povjesničarka umjetnosti, a izložbu je otvorio Valentin Bakota, predsjednik Turističke zajednice mjesta Ugljan. Nakon službenog otvorenja uslijedila je zakuska u bistrou «Trapula», uz klapsku pjesmu klape Đir. (D.S.)

Preko - U sklopu treće izložbe „Portreti“ otočki fotograf Senko Sorić portretirao je Zdravka Matacina iz Preka. O izložbi sa zanimljivom tematikom Portreti mjesta Preka, Senko Sorić ovoga puta predstavio je Zdravka Matacina, zanimljivog čovjeka maslinara koji obrađuje više od 200 stabala maslina i većinu vremena provodi u kućici u maslinku. Dojmove nastale kroz druženje sa Zdravkom Matacinom Senko Sorić pretočio je u topao tekst o osebujnosti života jednog otočanina maslinara, a intrepretirala ga je zadarska glumica Milena Dundov. Izložba je organizirana u suradnji s POU „Dom na Žalu“, cafe barom „Vale“ i Turističkom zajednicom Općine Preko. (J.M.)

PREKO- U suradnji Turističke zajednice Općine Preko, POU “Dom na Žalu” i Cafe galerije “Vale” u Preku, priređena je izložba fotografija otočkog fotografa Senka Sorića - “Portreti” Vinko Gregov, imitator. Fotograf Senko Sorić za temu ciklusa “Portreti” odabrao je Vinka Gregova iz Preka, zanimljivog čovjeka vrsnih glasovnih mogućnosti u imitiranju i pjevanju. Izložbu fotografija otvorio je Senko Sorić, a pisani tekst autora o motivima nastanka zanimljivog ciklusa “Portreti” pročitala je Milena Dundov, glumica Kazališta lutaka Zadar. Za dobro raspoloženje u cafe-u “Vale” pobrinula se mješovita muškoženska klapa “Školji” s popularnim klapskim pjesmama. (J.M.) Autor fotografije u pozadini Senko Sorić

RIVANJSKE RAZGLEDNICE U

zadnjih je desetak godina na Rivnju bilo više značajnih događaja nego prije toga i u dužem, mnogo dužem razdoblju ako se ne uzme u obzir uključivanje otoka u elektroenergetski sustav 1996. godine kad je Prometej donio struju. Najprije su betonirani glavni putovi od rive do staroga naselja odnosno do crkve Sv. Jelene i dva važna pravca uz more. Konačno je zaokružena i luka izgradnjom trajektnog pristaništa kao nastavak, sredinom devedesetih godina operativne obale, glavne rive na koju pristaje brodska veza i istovremeno od vjetra zaštićuje lučicu za domaće čamce. Istina, trajektno se pristanište trebalo završiti za šest mjeseci, ali ‘’zahvaljujući’’ izvođaču radovi su trajali tri godine. Projektant je, zbog uništenja postojećeg istezališta, planirao drugo, te ga postaviti na asfalt, visoko iznad mora! Na intervenciju mjesnog odbora i višekratnih upozorenja i svadljivih razgovora, jedva se uspjelo dobiti ono što se i prije imalo, a to je istezalište s betonskom podlogom i s primjernom razinom s morem. A trebalo se tijekom ljetnih žega leći na asfalt i kaiću dati koper! Rivanj je koncem srpnja 2007. zahvatio i veliki požar koji na sreću nije spalio nijednu kuću, ali su nastradale mnoge masline i šuma. Iste je godine, na dan sv. Jelene, nebeske zaštitnice Rivnja-18. kolovoza, prvi puta otok posjetio nadbiskup zadarski pok. mons. Ivan Prenđa. Mnoge sitnije komunalne radove, kao uvijek do sada, izvode sami mještani dragovoljnim radom. Preostaje još nekoliko krupnijih zahvata a vjeruje se da će se i oni izvršiti uz pomoć Općine. To su u prvom redu betoniranje dvadesetak dužinskih metara prostora oko rive, oko 200 metara putova, i svakako tamponiranja oko 500 metara puta do mjesnog groblja. Uskoro, 2020. godine, navršit će se 500 godina od rođenja prvoga praoca sadašnjih žitelja otoka Rivnja. Tekst i fotografije: Ladislav Radulić i Facebook stranica otoka Rivnja 70

bog dobrog geografskog položaja otoka i konfiguracije terena, mještani otoka Sestrunja se od davnina bave poljoprivredom, pa tako i maslinarstvom, što govori i podatak da je poljoprivredno stanovništvo na otoku sačinjavalo glavninu stanovništva sve do iza II. svjetskog rata. Još je 1953. na otoku bilo 52,2 % ili 196 stanovnika vezano za poljoprivredu. Već od 1961. broj naglo pada na 68 što je bilo samo 21,1 % ukupnog stanovništva. Godine 1971. popisom je ustanovljeno svega 18 poljoprivrednika (5,1%) što je u odnosu na druge izvore prihoda (npr. rad u inozemstvu) bilo zanemarujuće, mada se obrada maslina, loza i povrće vodila kao usputna djelatnost za „krpanje kraja s krajem“. Svjedok obrade maslina je i zgrada uljare sagrađena 1891.

Sestrunjci i danas gaje tradicionalne običaje prerade maslinova ulja i s ponosom ističu i hvale se kvalitetom dobivenog maslinovog ulja. Ne čudi stoga činjenica da se prilikom modernizacije postrojenja inzistiralo na tradicijskoj obradi maslina kako bi dobiveno ulje bilo što bliže okusima koji su konzumirali preci. Cjelogodišnja briga i rad oko tog svetog stabla na kraju daje rezultat zlatne boje kojim se svaki maslinar na otoku diči. U samo jednoj kapi ulja može se osjetiti svaka bura i jugo, kiša i sunce, te miris njiva na kojima je plod rođen.

koja se nalazi u uvali Kablin, a nosila je ime po jednoj od mjesnih crkvi „Gospa od zdravlja“. Maslinarstvom na otoku se u današnjem vremenu, kroz

Skupljajući pažljivo tu zlatnu tekućinu, maslinar kupi ulje i kroz cjedilo u kantu prelijeva svoj cjelogodišnji trud i rad misleći već na to što treba odraditi u svom masliniku kako bi i druge godine ponovno ubirao plodove svoga rada. Tekst i fotografije: Ivo Šužberić

Tradicijsko masli n arstvo i proces obrade maslina na Sestrunju Prvi korak je branje maslina koje počinje u studenom, kada branje maslina na otok dovede i veći broj ljudi. Otok taj mjesec oživi jer se iz maslinika uzduž otoka čuju glasovi maslinara koji ponekad i uz pjesmu beru plodove koje nakon toga pažljivo biraju, čiste i čuvaju u morem ispunjenim maštelima.

Kada dođe red za meljavu, prema ranije izvučenom broju, masline se izvade iz mora, stave u vreće i nose u uljaru. Potom se vrši vaganje kako bi se utvrdilo u koliko presa će se masline stiskati, jer je idealna težina za dobivanje najboljeg postotka oko 180 kg maslina po presi. Nakon što se napravi raspored mljevenja, masline se stavljaju u stari kameni mlin „torkul“, koji svojom težinom gnječi plod i pretvara masline u maslinovo tijesto. Dobivanjem prave gustoće tijesto se pušta u stroj koji lagano grije i miješa tijesto koje se potom stavlja hobi, mahom bave umirovljenici i ljudi koji žive i rade u Zadru, između „torbi“ koje se slažu se jedna na drugu kako bi Zagrebu i Rijeci. Svi oni su se prije desetak godina okupili i se ravnomjerno napunila cijela presa. Tako pripremljene djeluju kroz udrugu maslinara „Torkul“. Udruga broji preko 50 „torbe“ stavljaju se u hidrauličku presu koja pod velikim članova koji aktivno sudjeluju u radu udruge, te u obnovi i pritiskom stiska tijesto i nakon određenog vremena počinje ispuštati prve kapi ulja. uređenju mjesne uljare. 72

Otok Ošljak

vrijeme Austro - Ugarske Monarhije. Polaznici su bili većinom muška djeca koja su se vozila gajetom do Preka. To je tako trajalo sve do 1927. kada u kući jednog mještana, Kuzme Valčića, počinje sa radom

šljak zimi, kao što sam već i ranije pisao o tome, broji tek nekolicinu stalnih mještana - sve redom umirovljenika koji brinu o svojim domaćinstvima, intradama, kaićima i svemu što ih zaokuplja u ovo godišnje doba. Malo se toga događa čitatelju zanimljivoga u zimsko vrijeme godine, a što bi moglo biti vrijedno podužeg teksta kao kakav osvrt na proteklu godinu.

Obnovljena stara škola

Ošljak zimi malo živne u vrijeme branja maslina ili kad krenu već hladniji dani, pa se na otoku nađu i oni Valčići koji skupljaju drva za ogrijev. Tek u dane Božića i danima pred novu godinu, možete sresti nešto veći broj Ošljačana koji iz grada, ali i ostalih dijelova Hrvatske dođu kako bi se sa svojim obiteljima sakupile u vrijeme blagdana. Većim dijelom zimskog vremena Ošljak obiluje mirom i tišinom. Potpuno je drugačija slika i situacija ljeti kada Ošljak vrvi ljudima, Valčića svih uzrasta i generacija, turistima, brodovima, pravi „šušur“ kada je i veći broj onih Valčića koji žive u drugim dijelovima svijeta i dolaze na Ošljak pa ostaju tu po mjesec ili dva dana kako bi proveli ljeto na svom rodnom otoku u krugu svojih obitelji i rođaka.

A vrijeme je to i kada se odrade i neke obimnije zajedničke akcije. Tako se ljetos napokon dovršilo renoviranje naše stare škole – započeto prošle godine kao vanjski radovi na fasadi, ovog ljeta i unutrašnjost koja je bila u izuzetno derutnom stanju. Sada je to prostor koji plijeni svojom ljepotom i koji služi na čast svim Valčićima. Upravo je Skula, kako je Lazarećani zovu, bila tema ovoljetne, druge po redu „Večeri na Ošljaku“, u čast nadolazeće 85. obljetnice. No, prije „Večeri“, gđa Vesna i njezin suprug Duško Sabolić, naši sumještani, organizirali su likovnu koloniju - susret likovnih umjetnika iz nekoliko hrvatskih gradova koji su u nekoliko dana koje su proveli na Ošljaku, u raznim likovnim tehnikama, slikali Ošljačke vedute, krajobraze i ljude. Nešto od tih prelijepih slika i danas se nalazi na zidovima tek obnovljene škole. Te se slike mogu i kupiti. Kako sam već spomenuo, sljedeće 2014. godine naša škola obilježiti će svoj 85. rođendan. Vlastitim sredstvima Valčići su je izgradili davne 1929. godine kako bi napokon tadašnja djeca imala adekvatan prostor za nastavu što je u ta vremena bio hvalevrijedan poduhvat. Opće obrazovanje na Ošljaku počinje za 74

osnovna škola za mušku i žensku djecu, a dvije godine kasnije, velikim dijelom samodoprinosom samih mještana, izgrađena je i zgrada osnovne škole.

Tijekom talijanske okupacije u periodu od 1941. do 1943. godine, na Ošljaku djeluje talijanska osnovna škola koja je, zbog zauzeća zgrade osnovne škole od strane okupacijskih vlasti, bila smještena u kući jednog mještana (Šime Valčića, sina Ante Valčića zvanog Bakulja). Po završetku II. svjetskog rata, učenici su pohađali osnovnu školu do četvrtog razreda, a potom su nastavili školovanje u osmogodišnjoj školi u Preku. 1958. godine, zbog nedovoljnog broja učenika, škola prestaje s radom.

Upravo je škola tema prošloljetne druge po redu „Večeri“, ali i „3. Večer na Ošljaku“ koja je tek u fazi priprema bit će u znaku naše škole i njezinog 85. rođendana. Da podsjetim, „Večer na Ošljaku“ je krenula 2011. godine kao osvrt na 250. obljetnicu dolaska obitelji Valčić na Ošljak, a održavat će se svake godine u mjesecu srpnju kao večer kulture. I ovom prilikom moram zahvaliti Općini Preko i Turističkoj zajednici općine Preko na pokroviteljstvu, Marini Preko, te na pomoći gđe Evelin Dorkin Gregov, vlasnice T.O. „Julija“ u Preku i donaciji općine Kali. U ovogodišnjoj drugoj po redu „Večeri“, nastupali su novoosnovani zadarski ansambl Ars Cantabile koji svoj repertoar gradi na vokalnim obradama za višeglasno pjevanje pop, rock i jazz glazbe, te muška klapa Kožino.

Gospođa Milena Dundov i ovog puta je govorila stihove Ante Tonija Valčića. Gđa Dundov govorila je ponešto i o njegovu, tada tek štampanom, „Rječniku otoka Ošljaka“. Na samom otvorenju Večeri pjevala su ošljačka djeca, okupljena u sastav „Školjkice“. Mjesec dana kasnije u kolovozu, već tadicionalna Ošljačka fešta i prethodno turnir u boćama koji je Valčićima najdraži dio fešte, privodi kraju još jednu ljetnu sezonu. „Šušur“ polako jenjava i sve se vraća na početak. Lijepi pozdravi uz pjesmu Ante Tonija Valčića iz njegove zbirke pjesama „Nikoga ni“.

Tekst: Mihovil Valčić Fotografije: Arhiv TZO Preko

“Dvuor na Ošljaku”, rad s likovne kolonije u organizaciji Vesne i Duška Sabolića

IMO LI KUOGA Imo li kuoga u vin dvuoru? (muk) Imo li kuoga škriknen jačje Nikoga ni!

nikoga ni, Samo muoj vrnuti glos, pusti dvuor i jeno srce ča plače. Ante Toni Valčić

Na otoku Ošljaku tijekom 2013. godine Mjesni odbor Ošljak inicirao je više zanimljivih kulturnih i zabavnih događaja kao i uređenje otoka. Mo inicirao je dobrovoljnu radnu akciju za uređenje prostora „kod parapeta“. Ovom prilikom betoniran je dio prostora, a sudjelovao je veliki broj mještana. uredila se i unutrašnjost nekadašnje zgrade škole. U sklopu radova uređenja interijera i okoliša, koje je financirao mještanin Marijo Valčić i općina Preko, oko zgrade je posađeno raznoliko ukrasno bilje, rekao nam je Boris Malec iz Mjesnog odbora Ošljak. 75

ZLATNE MEDALJE ZA KVALITETU MASLINOVOG ULJA

KRENULA PRODAJA DOZVOLA ZA športski i rekreacijski ribolov za 2014. GODINU ŠRD Ranj Preko od prosinca 2013. prodaje dozvole za rekreacijski i športski ribolov za 2014. godinu. Za obavljanje rekreacijskog i športskog ribolova u ribolovnom moru Republike Hrvatske potrebna je dozvola, bez obzira obavlja li se sa obale ili iz brodice. Iznimno, bez dozvole rekreacijski ribolov mogu obavljati osobe mlađe od 14 godina odmetom s jednim povrazom sa ili bez korištenja štapa.

oljopriverdna zadruga Drobnica i ove godine ponovno je svojim uljem pokazala i dokazala da se otočka ulja svojom kvalitetom mogu svrtsati u rang najboljih. Na natjecanju u kvaliteti mladih maslinovih ulja koje je održano u Vodicama naše, ekološko je ulje dobilo zlatnu medalju u konkurenciji 200 različitih mladih maslinovih ulja.

- Vrste dozvola Postoji više vrsta dozvola za športski i rekreacijski ribolov na moru. To su:

Na Noćnjaku, međunarodnom takmičenju uljara i maslinara, koje je ove godine održano u Tučepima, zadruga je također osvojila zlatnu medalju za kvalitetu otvorenog ekstra djevičanskog maslinovog ulja. Rezultati kemijsko - fizikalne i senzorske analize našeg ekološkog maslinovog ulja sorte drobnica utvrdili su da je slobodnih masnih kiselina 0,15, a peroksidni broj 4,42 mmol O2/kg , te da je ulje srednje intezvnog mirisa i okusa po plodu masline, srednje intezivne gorčine i izraženije pikantnosti, što ga prema čl.2. „Pravilnika o uljima od ploda i komine maslina“ svrstava u ekstra djevičansko maslinovo ulje. Masline su obrane u našem e k o l o š k o m masliniku, a dobiveno ulje ove je godine i službeno dobilo ekološku markicu, te tako postalo prvo ekološko ulje na našem otoku. Naše ulje nazvali smo „IzSTINA“, a sibolizra maslinu koja raste iz stina (kamena), a ujedno je i ISTINA da je muka i trud otočkog čovjeka-maslinara učinila ulje prepoznatljivim, a njegovu kvalitetu dovela do samog vrha. Tekst: Mladenka Mašina, upraviteljica PZ Drobnica Fotografije: Ante Brižić

a) dnevne i višednevne dozvole: – za jedan (1) dan, – za tri (3) dana, – za sedam (7) dana i – za trideset (30) dana; b) Godišnje dozvole:

U našem masliniku pored maslina uzgajamo aromatično bilje lavandu, smilje, ružmarin, prirodni insekticid buhač, artičoke. Uzgoj maslina i bilja je na potpuno ekološki način u suradnji s Poljoprivredno savjetodavnom službom Zadarske županije i Agronomskim fakultetom u Zagrebu koji su više puta dosad održali predavanja o uzgoju maslina.

– za kalendarsku godinu. Dnevne i višednevne dozvole za športski ribolov na moru vrijede samo uz člansku iskaznicu HSŠRM ili saveza za ribolov na moru druge države te iskaznicu ŠRD Ranj. Godišnja dozvola za športski ribolov na moru vrijede samo uz člansku iskaznicu HSŠRM. Dozvole za ribolov pridnenim parangalom vrijedi uz posjedovanje godišnje dozvole za športski, odnosno rekreacijski ribolov. Informacije i prodaja dozvola na telefon: 023 286 730

Športsko ribolovno društvo

Ranj Preko Tel. 023 286 730

Školji Naši

Turkija Fotografija: NAV Travel 78

NŠK „Sv. Mihovil“ U samom je vrhu žup a nijskog nogometa Zadarske županije D

ario Korenov iz Lukorana, predsjednik je NŠK „Sv. Mihovil „ treći mandat za redom, i jedan je od zaslužnih za osnivanje jednog od nekoliko nogometnih klubova na zadarskom arhipelagu. NŠK „Sv. Mihovil osnovan je na osnivačkoj skupštini u restoranu „Jardinu“ u Preku 10. siječnja 1996. godine. Od tada pa do danas zahvaljujući kontinuitetu škole nogometa „Sv. Mihovil“ kroz nju je prošlo više od 1000 djece s otoka Ugljan i Pašmana. NŠK „Sv. Mihovil“ ima više natjecateljskih kategorija određene starosnom dobi polaznika škole. Prednatjecateljski dio rezerviran je za djecu u dobi od četiri do šest godina, a popularne „Papaline“ su u dobi od šest do osam godina i to je prvi razred natjecatelja. D r u g a natjecateljska kategorija su „Tići“ u dobi od osam do deset godina, a treća su mlađi pioniri od deset do dvanaest godina. Kategorija stariji pioniri su od dvanaest do četrnaest godina. NŠK Sv. Mihovil trenira na nogometnom igralištu „Foša“ u Sutomišćici koje ne udovoljava određenim natjecateljskim kriterijima. Nogometno igrališta „Foša jedino je igralište na Ugljanu i Pašmanu, a otvoreno je pedesetih godina prošlog stoljeća. I zbog toga već četvrtu godinu zaredom ne igraju se kategorije kadeti, juniori, seniori i veterani. S tim u vezi ni daljnje kategorije ne mogu igrati međužupanijsku ligu na nogometnom igralištu „Foša, navodi Dario Korenov. Koliko sada imate djece u NŠK „Sv. Mihovil“ ? Trenutno u Klubu imamo oko stotinjak polaznika škole nogometa, a inače ovo je vrijeme kad nas je najviše. Oko 70 posto djece je s otoka Ugljana, a oko 30 posto s otoka Pašmana. Najmlađi polaznici škole treniraju u sportskoj dvorani „OŠ „Valentin Klarin“ gdje stječu prva znanja o

nogometu. U operativnom dijelu u radu s djecom zaduženi su treneri u Klubu Damir Korenov, bivši nogometaš „Olimpije“ iz Ljubljane i Krešimir Jaklin viši trener nogometa, član NK „Zadar“ iz Zadra njegov bivši vratar i član momčadi druge lige NK „Novalja“. Jedna od najuspješnijih generacija bila je 2000./2001. godine. Tada su u Bibinjama pioniri NŠK „Sv. Mihovil“ pobijedili pionire NK „Zadar rezultatom 1: 0, pod vodstvom trenera Damira Korenova. U toj momčadi igrao je Marin Tomasov koji sada igra u momčadi Munchena. Odlični igrači su još Ante Gregov član prvoligaške momčadi NK „Hrvatski dragovoljac“, dok su od mlađih uzrasta Toni Kolega i Lovre Kurtin nositelji igre pionira i kadeta u NK „Zadar, a Zvonimir Franov član je nogometne k a d e t s k e reprezentacije Hrvatske. Na turniru u Bibinjama, zanimljivim manevrom vodstvo NK „Zadra sa svrhom da oslabi NŠK „Sv. Mihovil“ registrirao je Marina Tomasova u svoje redove. Ali otočko srce i volja pobijedila je i ovaj puta i nogometaši NK „Zadra“ izgubili su utakmicu s rezultatom 1:0. U sezoni 2002/2003 za NŠK „Sv. Mihovil“ registrira se Ivan Santini koji danas igra za nogometni klub iz Belgije i tamo je najbolji strijelac lige. Iste te godine juniorska momčad koju vode treneri Damir Korenov i Davor Bačić osvajaju prvo mjesto. Nastupa se redovito na nogometnim turnirima u Rijeci na Grobniku i u Sinju. Tri godine NŠK zaredom„Sv. Mihovil“ organizirao je Memorijalni turnir Miljenko Zorić u Sutomišćici. Veliki uspjeh juniora NŠK „Sv. Mihovil“ koje je vodio Krešimir Jaklin bio je na županijskom natjecanju. Ostavili smo iza sebe momčadi iz većih klubova kao NK Zadar, NK „Velebit i NK „Primorac“ iz Biograda na moru. Na nogometnom turniru u Kožinu osvojili smo prvo mjesto

NŠK Sv,. Mihovil na turniru u Velikoj Gorici

NŠK Sv. Mihovil na Dinamovom stadionu

Posjet mlađeg uzrasta stadionu u Budimpešti

pobjedom prvoligaške momčadi iz Osijeka, Zadra, Slavonskog Broda. NŠK „Sv. Mihovil“ je bio na turniru u Barceloni. Turnir u Barceloni je lijepo iskustvo. Igrali smo kao jedina momčad iz RH, a i susjednih zemalja. Pioniri i mlađi pioniri igrali su nogomet s momčadima Italije, Engleske, Njemačke, Danske a u finalu s momčadi domaćina Španjolske. U finalu je zbog pristranosti prema domaćem terenu i nepropisno dosuđenog jedanaesterca NŠK „Sv. Mihovil“ izgubio utakmicu s rezultatom 2:1. Skoro istovremeno na susjednom terenu bio je susret mlađih pionira protiv momčadi iz Italije za treće mjesto. Tu smo utakmicu dobili nakon izvođenja slobodnih udaraca. 5:0. Udarce talijanskih igrača prema svome golu obranio je odličan vratar Jure Bože. Na turniru u Barceloni koje organizira Nogometni klub Barcelona osvojili smo drugo mjesto pioniri, i treće mjesto mlađi pioniri.

uvjetima rada u pogledu igrališta, kaže nam o ocjeni drugih nogometnih stručnjaka predsjednik kluba Darijo Korenov. NŠK Sv. Mihovil jedini je otočni klub na ovom dijelu zadarskog otočja koji već 17-u godinu za redom funkcionira i osvaja zavidne rezultate dostojne puno većih klubova i većih sredina. NŠK „Sv. Mihovil“ odlične rezultate osvaja zahvaljujući nekolicini nogometnih entuzijasta, predsjedniku Dariju Korenovu i trenerima Damiru Korenovu i Krešimiru Jaklinu. Financijsku pomoć klubu pružaju Općina Preko, Kukljica i Pašman. Općina Preko razmatra mogućnosti izgradnje nogometnog igrališta želeći pobošljati uvjete treniranja za djecu na otoku. Poželimo im još mnogo dobrih rezultata u daljnjem radu i na nogometnim turnirima.

Tijekom 2013. godine na poziv grada Heviza u Mađarskoj Tekst: Jasna Marcelić nastupili smo kao treća generacija na nogometnom turniru Fotografije: Arhiv kluba igrali smo s reprezentacijama grada i županije, pioniri su osvojili prvo mjesto, a mlađi pioniri drugo mjesto. Prema procjenama nogometnog saveza i instruktora za mlađe uzraste Zdravka Zurka momčad NŠK „Sv. Mihovil“ po dosadašnjim rezultatima i učinku u samom vrhu je županijskog nogometa Zadarske županije. Unatoč otežanim

Tići i mlađi pioniri na turniru u Velikoj Gorici

Dodjela medalja i nagrada najboljima u sezoni 2012./2013.

Tići i mlađi pioniri na Jarunu

Igralište u Sutomišćici

Posjet stadionu u Budimpešti

Mlađi i stariji pioniri u Hevizu u Mađarskoj

KOŠARKAŠKI KLUB OTOK UGLJAN

VETERANI KK OTOK UGLJAN

tok Ugljan natječe se u B1 ligi kao što se i vidi iz tablice. U ligi se natječe 13 klubova. Ove godine broj klubova se povećao, samim time i troškovi natjecanja su znatno veći. Na današnji dan ekipa otoka Ugljana odigrala je četiri utakmice i sve četiri je pobijedila i to Poličnik, Metković, Amforu i Konavle. Igrači otoka Ugljana većinom dolaze s područja samog otoka Ugljana (Preko i Kali). TRENER: Ljubo Šoša PREDSJEDNIK: Vedran Jadrijev ŠKOLA KOŠARKE VODITELJ: Jakov Borčić DJECE: oko 20 PREDKADETSKA LIGA: počinje IME I PREZIME: ANTE ŠOŠA DANIJEL POPOVIĆ TONI IVOŠ MARTIN ŠOŠA SEBASTIJAN ŠOŠA JERE MAŠINA LOVRE PERIN KARLO SORIĆ STIPE NIŽIĆ

IVO UHODA LOVRE KOLEGA MARKO GRAJIĆ TOMISLAV PEREMIN JOSIP MARCELIĆ VICE BRALIĆ DINO ŽUGIĆ RINO ŠKOLJAREV MARKO GRAJIĆ

N A JBOL JI ZA DA RSKI P REDSTAVN ICI N A MEĐUNARODNOM TURNIRU U ZADRU ošarkaški klub veterana Pet bunara iz Zadra po drugi puta je organizirao OTP Košarkaški masters turnir veterana koji se je održao u dvoranama SD “Krešimir Ćosić”, gdje se okupilo 26 najboljih veteranskih momčadi i ekipa iz regije, odnosno iz šest država: Hrvatske, Slovenije, Italije, BiH, Srbije i Crne Gore. U kategoriji 35+ nastupilo je osam muških sastava, u kategoriji 45+ jedanaest sastava te sedam ženskih ekipa u kategoriji 35+. Naši predstavnici nisu osvojili pehare, a najbliže tome bili su veterani Otoka Ugljana (45+) ali su poraženi u borbi za treće mjesto. U konkurenciji igrača 35+ u borbi za treće i četvrto mjesto, branitelji naslova pobjednika momčad Pet bunara bila je uspješnija od Sonik Puntamike. Tek okupljene veteranke Zadra su bez pobjede završile na posljednjem sedmom mjestu. Za najboljeg igrača proglašen je Davor Marcelić (MORH).

Veterani KK Otok Ugljan djeluju već punih 12 godina, a okupljaju 30ak članova s područja otoka Ugljana i Zadra. Nalaze se i treniraju najmanje dva puta tjedno kroz cijelu godinu i sudjeluju u prijateljskim ogledima s veteranima iz naše županije, posebno s ekipom Biograda i Borik Puntamike. Klub redovito sudjeluje na veteranskim turnirima u Hrvatskoj, Sloveniji i u Bosni i Hercegovini. najveći uspjesi kluba su osvojeno 2. mjesto (2010.g) i 3. mjesto (2011.g.) na turniru u Ljubljani.

Povjerenik natjecanja: Damir Basar TABLICA B-1 MUŠKE LIGE 1.

KK <<D. LIONIS>>

433

384

(+49) 10

KK <<ADRIATIC-SPLIT>>

456

321

(+135) 9

KK <<ŠIBENIK>>

417

275

(+142) 8

KK <<ADRIATIC>>

366

339

(+27)

KK <<D. PETROVIĆ>>

392

378

(+14)

KK <<POLIČNIK>>

330

285

(+45)

KK <<DOŠK>>

289

275

(+14)

KK <<OTOK UGLJAN>>

241

212

(+29)

KK <<ŠKABRNJA>>

264

274

(-10)

10.

KK <<AMFORA>>

369

428

(-59)

11.

KK <<KONAVLE>>

386

470

(-84)

12.

KK <<DALVIN 2001>>

335

449

(-144) 5

13.

KK <<METKOVIĆ>>

184

372

(-188) 4

L ukoranu je ovo ljeto održana škola jedrenja u za djevojčice i dječake u klasi “o p t i m i s t ” . Upis u školu j e d r e n j a započeo je u svibnju i do kraja školske godine, u školu se upisalo preko trideset mladih jedriličara.

30 polaznika škole jedrenja u Lukoranu

Škola je trajala do rujna, i provodilu su je educirani i provjereni jedriličari JK “Uskok”. Škola je ostvarena u dogovoru s načelnikom Općine Preko, Ante Jerolimovovom, a potaknuta je željom grupe građana mjesta Lukoran, predvođenom kap. Slavkom Bačićem i kap. Tihomirom Ivanovim, koji je i idejni začetnik ove vrijedne inicijative. Škola je sstvarana u suradnji s vodećim ljudima JK “Uskok” iz Zadra, na čelu s predsjednikom kap. Ivom Mustaćem i sportskim direktorom Robertom Sandalićem. Ovako veliki odaziv mladih, zainteresiranih za školu jedrenja, iskreno nas je razveselio, iako smo to potajno priželjkivali. Polaznika ima s otoka Ugljana i otoka Pašmana. Hvala njihovim roditeljima i nastavnicima u školama koji su prepoznali našu ideju oživljavanja jedrenja na otocima, navodi kap. Ivanov. Djeca će se družiti i radovati savladavajući mornarske vještine koje su nekad posjedovali njihovi pradjedovi pri svakodnevnom preživljavanju na otoku, a danas će oni te vještine početi usvajati da bi ih prenosili dalje i njegovali, te rabili jedreći u sportskom nadmetanju, kazao je kapetan Ivanov, koji zahvaljuje mještanima Lukorana što su njegovu ideju odmah prepoznali i podržali. Uz njih su pomoć pružili Općina Preko i Poljoprivredna zadruga Lukoran. Tekst: Jasna Marcelić Fotografije: Ante Brižić

Mažoretkinje otoka Ugljana uvjerljivo pomele konkurenciju

ažoretkinje otoka Ugljana predstavljale su Hrvatsku na Europskom prvenstvu u mažoret plesu koji se je održao u kolovozu u češkom Brnu. Na Europsko prvenstvo plasirale su se zahvaljujući odličnim rezultatima na Državnom prvenstvu Hrvatske u mažoret plesu koje se održavalo u svibnju u Karlovcu.

Ante Lucin i Lujo Stanišić pripremaju se za državno natjecanje na temu Condura Croatica

krenule s nekoliko bodova manje, jer u formaciji imaju samo devet plesačica, dok je većina gradova imala formacije od po 17 djevojaka. Anđela koja pleše već sedam godina i sama je bila iznenađena odličnim rezultatom kojim joj se isplatilo sedam godina plesa i šest mjeseci pripreme baš za ovo natjecanje. Iako i najboljim mažoretkinjama tijekom plesa štap ispadne barem jednom, Anđela je svoju točku otplesala savršeno. U čak 14 izbačaja štapa, ona ga je svaki puta spremno dočekala u ruku i tako doslovno pomela konkurenciju, s obzirom na to da to nije pošlo za rukom niti jednoj drugoj plesačici. Savršena tehnika Kod Anđele presudilo je jako tehniciranje sa štapom, imala je čak 14 izbačaja pri čemu joj štap niti jednom nije pao na pod. Nitko nije ni upola radio tako teške elemente kao ona, pojasnila je Anđelina trenerica i voditeljica mažoretkinja Željka Pasariček. Pohvale su zaslužile i djevojke koje su zlatnu medalju osvojile u kategoriji

pune ruke nagrada s državnih natjecanja

Anđela Perin osvojila je prvo mjesto i zlatnu medalju u solo formaciji u kategoriji juniorki, a prvo mjesto i zlatnu medalju osvojile su i Cvita Todorović i Martina Tolja u kategoriji duo juniorke. Anđela je nastupila u konkurenciji šest, a Cvita i Martina konkurenciji sedam gradova.

duo, osobito jer im je ovo bilo prvo zajedničko državno natjecanje u ovoj kategoriji koja zahtijeva odličnu uigranost i usklađenost što su one odradile gotovo bez greške i najbolje među juniorkama prema ocjeni žirija. Mažoretkinje otoka Ugljana i do sada su osvajale medalje i ostvarivale odlične rezultate na natjecanjima, no ovo je svakako kruna njihova rada i rada njihove trenerice Željke. Djevojke su osobito zahvalne općinama Preko, Kali, Tkon, Pašman i ostalim sponzorima zahvaljujući kojima su uspjele otići na državno i europsko natjecanje. O sponzorima, kojih je na žalost sve manje, kaže Željka, ovisi i njihov odlazak na europsko prvenstvo, no nadaju se da će Ugljanske mažoretkinje, u čijem sastavu plešu polaznice lokalna zajednica i osobito obrtnici prepoznati potencijal s otoka Ugljana i Pašmana, bile su odlične i u formaciji mažoretkinja koje ih svojim uspjesima pomoviraju po te su osvojile deveto mjesto u konkurenciji 17 gradova. Hrvatskoj, a sada i izvan nje. (Izvor: Zadarski List) Zlatnu sredinu zauzele su unatoč činjenici da su u startu 88

nte Lucin bivši učenik osnove škole Valentin Klarin Preko, a sada učenik gimnazije Vladimir Nazor Zadar – jezično usmjerenje: engleski, talijanski i francuski, postiže zavidne rezultate na državnim natjecanjima svih gimnazija u Republici Hrvatskoj. Zanimljivo je da je natjecatelj iz povijesnih znanosti, a ljubav prema povijesti usadio u njega danas pokojni profesor Vlado Vidović.

Trenutno se pripremaju za 3. državno natjecanje koje će se održati u Trogiru na temu CONDURA CROATICA iz Nina (ratni brod ili batela za tunju).

Želja je našeg Ante da nakon završetka gimnazije upiše studij povijesti i zemljopisa u čemu mu želimo Natjecanje za „Samostalni istraživački rad“ iz povijesti puno uspjeha. (M.L.) odražava se uvijek u parovima, a njegov partner je učenik iz razreda Lujo Stanišić iz Petrčana. Njih dvoje su osvojili prvo mjesto na županijskom natjecanju, te se time kvalificirali na državno natjecanje u Dubrovniku 2012. i tamo osvojili 3. mjesto s temom „Antički mlin u Mulinama na otoku Ugljanu, 2013. godine osvajaju drugo mjesto državnom natjecanju u Lovranu s temom „Antičko staklo“ uz svesrdnu pomoć gosp. Ive Fadića, ravnatelja Muzeja antičkog stakla u Zadru. Mentor ovog para je profesor Igor Artić, inače nastavnik povijesti u gimnaziji Vladimir Nazor

89 89

ljetovanje na otoku nikada povoljnije T vrtka NAV Travel iz Preka od turističke sezone 2014. započinje s novom promotivnom kampanjom “SAVE MONEY AND DO MORE”, što bi u prijevodu glasilo “za manje novaca, više toga”. i to preko kartice za popuste. Namjera ove kampanje je povećati broj dolazaka na destinaciju i učiniti destinaciju što

ostvariti određene popuste po cijelom otoku. Osim kartice, svaki korisnik kartice će besplatno preuzeti letak, na kojem će biti navedeni svi subjekti koje nude popuste i visinu popusta. Užurbano radimo na tome da bi se prije početka ljetne sezone sve moglo preuzeti preko online i mobilne aplikacije, što onda otvara brojne nove mogućnosti promocije, preko geo lokacije do detaljnih i opširnijh informacija o ponudi svakog subjekta koji je uključen u mrežu. Za razliku od uobičajenih kartica kao što su Konzum ili Mercator kartica, gdje se skupljaju bodovi kako bi se ostvario određeni popust,

Žute Stranice upravljanje apartmanima, brodovima i kućama za odmor O

d ove godine, tvrtka NAV Travel u svojoj ponudi ima novi proizvod upravljane apartmanima, brodovima i kućama za odmor.

s ovom karticom korisnik odmah kod kupnje ostvaruje NAV Travel će početkom popust. Ovakav tip kartica 2014. godine obavijestiti je čest i uobičajen u SAD-u sve poslovne subjekte kako i Europi, a kod nas je tek bi dogovorili visinu i uvjete u razvoju. Zato je upravo popusta za sve vlasnike sad pravo vrijeme da se i mi kartice. Visina popusta uključimo u nove trendove ide od 5% pa sve do 50%. ,navodi Filip Mašina. Tako će tvrtka koja na otoku Kampanjom će se ima restoran, suvenirnicu, obuhvatiti što više pizzeriju ili nudi nekakve poslovnih subjekata na usluge, dobiti novi kanal otoku Pašmanu i Ugljanu, prodaje, a što je najvažnije, te tako na jednom mjestu dobit će klijente s omogućiti svakom gostu preporukom, a takvi klijenti sve potrebne informacije su najvredniji svakom kako bi mu boravak ozbiljnijem poslovanju, na otoku protekao što istiće Filip Mašina, kvalitetnije i konačno, voditelj prodaje u tvrtki i kako bi se zadovoljan najodgovorniji za brojne gost ponovno vratio na novitete tvrtke. destinaciju. (R.I.) Svaki gost koji posjeti jednu od poslovnica Con Sole na Ugljanu i Pašmanu preuzeti će potpuno besplatno karticu s kojom će moći privlačnijom turistima.

Upravljanje uključuje sve ono što treba prosjećnom vlasniku oko upravljanja imovinom, dok on sam nije u mogućnosti fizički boraviti na otoku. Paketi usluga uključuju od najbanalnijih usluga kao što su čuvanje ključeva i redovitih obilazaka, pa sve do zahtijevnijih građevinskih intervencija i konačno, iznajmljivanje imovine turistima i kompletnu brigu oko turista tijekom najma. Zainteresirani klijent može odabrati između nekoliko paketa usluga. Upravljanje se može dogovoriti na kraće i dulje razdoblje. Posebno je zanimljiva pogodnost redovitog izvješćivanja klijenta putem elektronske pošte, zajedno s najsvježijom foto - dokumentacijom imovine. Za ovu uslugu najviše zanimanja pokazali su vlasnici imovine s kontinenta i vlasnici stranih jahti i brodova, koji na ovaj način imaju stalnu kontrolu svoje imovine. Cijene paketa kreću se od par stotina kuna godišnje, pa do nekoliko tisuća kuna godišnje, što ovisi o veličini imovine i paketu usluga kojeg klijent odabere. Procjena troškova radi za svakog klijenta posebno, a za informaciju o vašoj cijeni, pošaljite upit na email: info@navadriatic.com ili posjetite ured tvrtke u Preku

TZO Preko (+385 23) 286 108 TZM Ugljan (+385 23) 288 011 TURISTIČKE USLUGE – TOURIST SERVICES NAV Travel (+385 95) 11 22 330 HOTELI – HOTELS Vila “Stari dvor“, Ugljan (+385 23) 288 688 Pansion „Rušev“ Preko (+385 23) 286 266 Pansion „Lazaret“ Ošljak (+385 23) 286 515 Pansion „Stivon“ Ugljan (+385 23) 288 388 KAMPOVI – CAMP SITES Kamp „Kamp Novi“ Lukoran (+385 23) 284 090 Kamp „Stipanić“ Ugljan (+385 23) 288 035 Kamp „Mario“ Ugljan (+385 23) 288 172 Kamp „Makelenić“ Ugljan (+385 23) 288 105 Kamp „Pavlešina“ Ugljan (+385 23) 288 102 Kamp „Tomas“ Ugljan (+385 23) 288 164 Kamp „Porat“ Ugljan (+385 23) 288 318 Kamp „Mostir“ Ugljan (+385 23) 288 091 RESTORANI – RESTAURANTS – KONOBE Restoran „Pacifik“ Preko (+385 23) 286 634 Restoran „Jardin“ Preko (+385 23) 286 385 Taverna „Joso“ Preko (+385 23) 286 818 Restoran „Lantana“ Sutomišćica (+385 23) 268 264 Restoran „Frakalo“ Lukoran (+385 23) 091 563 8306 Restoran „Kaleta“ Ugljan (+385 23) 288 523 Restoran „Apollo“ Ugljan (+385 23) 288 395 Konoba „Barbara“ Preko (+385 23) 286 129 Konoba „Vrulja“ Preko (+385 91) 950 0031 Konoba „Petrina“ Preko (+385 23) 286 860 Konoba „Makara“ Lukoran (+385 95) 912 1347 Bistro „Garofulin“ Poljana (+385 23) 268 328 Pizzeria „Domenik“ Preko (+385 95) 578 8843 Pizzeria - Fast food „Gajo“ Preko (+385 98) 916 4368 Pizzeria „Mocca“ Poljana (+385 23) 268 114 Pizzeria „Muline“ Ugljan (+385 23) 288 150 Bistro „Trapula“ Ugljan (+385 91) 533 4056 Pizzeria „Cima“ Ugljan (+385 23) 288 642 Pizzeria „Mareta“ Ugljan (+385 23) 288 245 Pizzeria „Azur“ Ugljan (+385 23) 288 253 Pizzeria „Jazina“ Ugljan (+385 23) 288 525 INTERNET CORNER NAV Travel, Preko (+385 95) 11 22 330 Caffe-bar „Azur“ Ugljan (+385 23) 288 253 Caffe-bar „Ritam“ Ugljan (+385 23) 288 247 Pizzeria „Cima“ Ugljan (+385 23) 288 642

RENT A BIKE –BOAT–SCOOTER -CAR KORNATI, PLITVICE, KRKA EXCURSIONS NAV Travel, Preko (+385 95) 11 22 330 MJENJAČNICA – EXCHANGE OFFICE - CAMBIO Munita, Preko (+385 95) 11 22 331 BANKA – BANK OTP banka, Preko (+385 62) 201 416 PBZ banka, Preko (+385 23) 223 078 POŠTA – POST OFFICE Preko (+385 23) 286 174 Lukoran (+385 23) 284 016 Ugljan (+385 23) 288 200 MARINE I PRIVEZIŠTA Marina Olive Island, Sutomišćica (+385 23) 335 808 Marina Preko, Preko (+385 23) 286 230/169 Muline Berth, Ugljan USTANOVE – INSTITUTIONS Policijska postaja Preko (+385 23) 92 Lučka kapetanija Preko (+385 23) 286 183 Općina Preko (+385 23) 286 226 Komunalno poduzeće: (+385 91) 286 3776 Matični ured, Preko (+385 23) 286 148 POU „Dom na žalu“ – Preko (+385 23) 286 001 ZDRAVSTVO – HEALTH INSTITUTIONS Ambulanta Preko (+385 23) 286 181 Ambulanta Ugljan (+385 23) 288 101 Psihijatrijska bolnica Ugljan: (+385 23) 208 200 Ljekarna Preko (+385 23) 286 179 Ljekarna „Valčić“ Preko (+385 23) 286 030 Stomatolog, Preko (Dr.Jurin) (+385 23) 286 045 Stomatolog, Preko (Dr.Taraš) (+385 23) 286 550 BENZINSKA POSTAJA – GAS STATION INA, Preko (+385 23) 286 214 AUTO SERVIS – CAR SERVICES Autoservis „B&S“, Ugljan (+385 23) 288 500 Autoservis „Šarović“, Ugljan (+385 23) 288 139 CVJEĆARNICA – FLOWER SHOP Cvijećarnica „Kate“, Preko (+385 23) 286 322 ŽUPNI URED PREKO: (+385 23) 286 173 ŽUPNI URED UGLJAN: (+385 23) 288 472 ELEKTRA PREKO: (+385 23) 286 110 JADROLINIJA PREKO: (+385 23) 286 008 LIBURNIJA ZADAR: 060 305 305 TAXI SERVICE: (+385 99) 374 1400 PRAONICA RUBLJA: (+385 23) 286 061

Svim našim čitateljima u domovini i dijaspori želimo blagoslovljen Božić i puno sreće u novoj 2014. godini! Općinsko Vijeće i načelnik Općine Preko

Školji Naši

List Općine Preko

Prosinac 2013.; Broj 11