Page 1

NAŠI ŠKOLJI List Općine Preko

Prosinac 2012.; Broj 10

Otvoren novi dječji vrtić u Lukoranu Svim našim čitateljima u domovini i dijaspori želimo blagoslovljen Božić i puno sreće u Novoj 2013. godini! Općinsko Vijeće Općine Preko

BROJ

1


NAŠI ŠKOLJI List Općine Preko Izdavač: Općina Preko

Trg hrvatske nezavisnosti 2 23273 Preko Tel/Fax. 023/286-226

www.opcina.preko.hr opcina-preko@preko.hr

04

Hrvatska slavi…

09

U M J E S T O R I J E Č I G L AV N O G U R E D N I K A

Cijelu Hrvatsku preplavile emocije...

16 34 80 102

Generali oslobođeni... 2

Vaš urednik

Uredništvo: Nikola Smud Ante Brižić Fotografije: Ante Brižić Adam Vidas Jasna Marcelić Vlatka Barić Fabio Šimićev Mladenka Mašina Danijel Lisica Dubravko Mazić Valentin Bakota

Suradnici: Dražena Strihić Mladen Lucin Endi Ćuća Vlatka Barić Jasna Marcelić Ivan Stagličić Dario Korenov Grafička priprema: Vlado Jureško Lektura: Marija Rušev Tisak: Kerschoffset Zagreb

RAZGOVOR S NAČELNIKOM

Svim mladima koji koriste stambeni kredit, sufinanciramo dio rate kredita

LAUREATI 2012. Naši Prečani dobitnici Nagrade Grada Zadra za 2012. godinu

OTVORENJE PENJALIŠTA

Željinom do željenog produžetka turističke sezone

UČENIČKA ZADRUGA

Izdana knjiga “Tradicionalna jela otoka Ugljana”

RAZGOVOR S RAZLOGOM

Kazališna umjetnica Milena Dundov

BARCELONA 2012.

Nogometni turnir života otočke mladeži

Prvo Ekološko ulje na otoku Ugljanu iz ekološkog maslinika Komorok

96

NASLOVNICA Od početnih poteškoća i petero djece za koje smo mislili da će pohađati vrtić, sad je već upisano devetero djece. Time je brojka djece koja idu u vrtiće u Preku, Ugljanu, Sutomišćici i Lukoranu prešla stotinu, rekao je načelnik Ante Jerolimov.

24

3


Gospodine načelniče, bili ste aktivni sudionik i dragovoljac Domovinskog rata. Kako u svjetlu tih činjenica osobno doživljavate oslobađajuću presudu Haškog Tribunala našim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču? Konačno jedna ohrabrujuća, pravedna vijest i presuda u moru loših vijesti. Naši mladi sugrađani nisu bili svjedoci tog vremena i bolje da nisu, ali eto, na žalost mi ostali jesmo. Svi vrlo dobro znamo zašto, kako i zbog čega je počela agresija na našu Domovinu i kakvim smo zvjerstvima i zločinima bili izloženi od strane srpske vojske. Zahvaljujući u prvom redu našim braniteljima, došli smo do slobode i demokracije koju uživamo dan-danas i koja je preduvjet da sutra postanemo punopravna članica europske zajednice. Naravno, našu vojsku i nas obične mladiće netko je trebao voditi, organizirati i učiti. Upravo je general Ante Gotovina bio na ovom području jedan od najzaslužnijih, u prvom redu za obranu Zadra, otoka i njegovog zaleđa , a poslije i predvodnik u konačnom oslobađanju u sjajno izvedenoj vojno-redarstvenoj akciji „Oluja“. Mislim da sama presuda, osim pravde i učinka na daljnji život generala Gotovine osobno, ima neizmjerno veliku ulogu u pisanju povijesti jednog naroda u svjetskim razmjerima, te da je ovom presudom konačno završilo poglavlje zvano Domovinski rat. Odbačena je teorija koju su nažalost neki gurali sve ove godine, a to je da je država Hrvatska stvorena na zločinu i genocidu, kao i da je postojao nekakav zločinački poduhvat koji je za cilj imao protjeravanje Srba iz Hrvatske. Ovakvom presudom dan je potpuni legitimitet oslobađanju dijela okupiranog teritorija Republike Hrvatske. Svaka čast na dostojanstvenom držanju generala Gotovine koje je iskazao pred tribunalom, te na taj način još jednom osvijetlio obraz i obranio čast sviju nas. Polovicom sljedeće godine Hrvatska bi trebala postati članicom Europske unije. Što nas, po vašem mišljenju, ondje očekuje? Ma, čujte, svima nama je jasno da Republika Hrvatska nema izbora i alternative za ulazak u bilo kakve asocijacije u ovom trenutku osim u EU. Po svom geografskom položaju, kulturi i tradiciji nama je mjesto u Europskoj uniji trebalo biti puno prije nego velikom broju sadašnjih članica. Još u srednjem vijeku dobili smo od Svete Stolice laskav naziv „Predziđe kršćanstva”, i 4

omogućili bismo još veći napredak kako same države, demokracije vladavine prava, tako i boljeg, ljepšeg i kvalitetnijeg života naših građana. Šansa je ogromna i pred nama je. Samo je pitanje da li ćemo je uspjeti realizirati i da li je naše društvo u cjelini spremno na takve, za nas u nekim pogledima i načinu života, rekao bih bitne promjene. Najveća kratkoročna dobit ulaska u EU su enormna sredstva koja država, ali i svaki gospodarstvenik može povući kroz razne natječaje EUa, što bi trebalo u konačnici rezultirati većim brojem investicija, a samim tim i većem broju zaposlenih.

Ante Jerolimov, načelnik bili smo država u vrijeme dok mnoge današnje članice kao države nisu ni postojale. I treća stvar koju ne smijemo smetnuti s uma, a koja pomalo i zabrinjava, jest činjenica da je EU trenutno u najvećoj krizi od svog postojanja, te da ni njima ni nama u ovom trenutku nije lako. Kako predviđaju ekonomski stručnjaci, ni bliža budućnost neće biti sjajna. Unatoč svim navedenim činjenicama, Hrvatska je danas članica Ujedinjenih naroda i aktivna članica

NATO – pakta. Naši vojnici već sudjeluju u mirovnim operacijama u mnogim zemljama. Mišljenja sam da je sve to zajedno jedna nova prilika, jedna nova šansa za Republiku Hrvatsku, za sve njene stanovnike. Mogućnosti za pojedinca, osobito za naše mlade su neograničene u jednoj takvoj velebnoj zajednici različitih naroda, sa mnoštvom mogućnosti školovanja, bržeg i boljeg protoka i razmjene roba i dobara, većem tržištu i ogromnom turističkom potencijalu. Pametnom strategijom i dobrim vođenjem naše države i društva

Što je Općina Preko poduzela kako bi se kandidirala na natječaje EU-a i povukla neka sredstva iz njih? Mogu reći da smo jako puno napravili i poduzeli baš u ekipiranju i edukaciji, kako bismo se onda uz pomoć konzultantskih kuća nadmetali za sredstva iz predpristupnih fondova EU. Mogu s ponosom reći da smo među prvim općinama u Zadarskoj županiji koji smo i dobili jedan takav natječaj. Radi se o cca 4 milijuna kuna bespovratnih sredstava za projekt izgradnje IV. i V. faze kanalizacijskog podsustava koji obuhvaća područje mjesta Poljana i dijela mjesta Sutomišćica, odnosno područje od Zmorca u Preku do ispusta u Sutomišćici. S obzirom na jako zahtjevnu proceduru koja se proteže kroz 5-6 faza i koja traje evo gotovo godinu dana, mogu reći da smo trenutno u zadnjoj fazi, te da bi po novoj godini trebali započeti i fizički radovi na terenu. Naravno, redovno pratimo sve natječaje koji su u najavi i za iduće razdoblje, te paralelno pripremamo projektnu dokumentaciju kako bismo se mogli javljati kad navedeni natječaji budu objavljeni. Osim toga, Općina Preko je jedan od osnivača Lokalne akcijske grupe LAG-a „Mareta“ kojem će sjedište biti u Općini Preko. LAG „Mareta“ obuhvaća sve otoke zadarskog arhipelaga, osim otoka Paga, Vira i Pašmana, te kopneni dio koji obuhvaća općine Privlaka, Vrsi, grad Nin, te naselja Petrčane, Kožino i Diklo. Zadatak je LAG-a nakon akreditacije u Ministarstvu poljoprivrede RH, povlačenje sredstava EU i to (kohezijskih i strukturnih) fondova koji će biti financijski mnogo veći i imati će širi spektar djelokruga. Stoga pozivam sve obrtnike, poduzetnike, vlasnike OPG-a, a posebice udruge da pripremaju projekte kako bi mogli konkurirati na natječajima koji će se otvoriti kad postanemo punopravna članica EU. 5


Top tema u Hrvatskoj, po mnogima, u smislu uređenja pravne države, jest legalizacija bespravne gradnje. Što je Općina Preko učinila u tom smislu? Zakon o legalizaciji, odnosno legalizaciji bespravno izgrađenih objekata sigurno je potreban i važan za našu državu, i dobro je što je donesen. Međutim, mišljenja sam da je nepotrebno naplaćivati tolike pristojbe, od kazne, komunalnog i vodnog doprinosa, a posebno ne u sve to uključivati projektante i geodete koji su preskupi, te su i najveći trošak u proceduri legalizacije. Trebalo je jasno reći, u redu, svi objekti do 21.06.2011. smatraju se legalnim, imamo avionsku snimku toga datuma iz koje se vide gabariti svakog objekta i na osnovu te snimke dobit će se potvrda o stanju u prostoru tog objekta uz nekakvu minimalnu naknadu. Ovako ispada da je svrha zakona napuniti državnu kasu, povećati papirologiju i birokraciju, te osigurati zaradu i posao jednom uskom krugu ljudi. Međutim, moramo poštivati zakon bez obzira slažemo li se s istim ili ne. Uz to, napravili smo sve da bismo informirali i educirali stanovništvo u svim mjestima i na neki način im olakšali i ukazali na važnost legalizacije njihovih objekata. Jedna smo od rijetkih općina koja je u zakonskom roku još protekle godine popisala nelegalne objekte i došli do broja od oko 500 objekata. Zakonski rok za predaju projekta u nadležni Županijski odjel je 30.06.2013. godine, a za objekte nad kojima se vodi inspekcijski nadzor rok je 31.12.2012. godine. Općina Preko donijela je niz mjera kako bi svojim mještanima financijski olakšala legalizaciju svojih objekata. Donijeli smo odluku kojom je domicilnom stanovništvu koje ima deset godina mjesto prebivališta u Općini Preko (za mjesta Rivanj, Sestrunj i Ošljak pet godina) komunalni doprinos umanjen 90% te iznosi za prvu građevinu 6

GBP do 400 m2 9,00 kuna po metru kubnom i može se platiti u 12 rata. Svi ostali koji ne mogu ostvariti popust, komunalni doprinos mogu platiti u 48 rata ili jednokratno i time ostvaruju popust od 25%. Ovo je jedan od najmanjih iznosa komunalnog doprinosa u Republici Hrvatskoj.

mirovina i sad zbrojite što to znači za jedno kućanstvo ako nepunih sedam prosječnih mirovina izdvaja za navedene namete i poreze u 2013. godini. A gdje su sve ostale režije? Tada se svi moramo zapitati kako, s čim će i kada to naši ljudi to moći platiti, te kakve dugoročne posljedice sve to nosi.

Prijedlog Vlade jest da se dosadašnja komunalna naknada zamjeni porezom na imovinu. Što to znači za stanovništvo Općine Preko?

Ali, gospodine načelniče, Vlada tvrdi da će tim najavljenim mjerama oko sređivanja vlasničkih odnosa rasteretiti gospodarstvo i potaknuti nove investicije. Ovo Vas pitamo ne kao načelnika Općine Preko, već kao člana Otočkog vijeća koje bi kao tijelo trebalo artikulirati interese otočana prema nadležnim institucijama, odnosno Vladi RH.

Pod izlikom da EU ne pozna komunalnu naknadu kao svojevrstan porez nego traži uvođenje poreza na nekretnine, događa se još jedan ogroman namet koji će, ne zavaravajmo se, biti za stanovnike naše općine najmanje 3-5 puta skuplji u odnosu na dosadašnju komunalnu naknadu. Naime, od kada sam ja načelnik Općine Preko, tj. od 2004. godine, nismo podigli cijenu komunalne naknade i ona iznosi 31 lipu po m2, što znači da je prosječna kuća koja ima 80m2 plaća 25 kuna mjesečno, odnosno 300 kuna godišnje. Prema prijedlogu izračuna Ministarstva financija, takva kuća će plaćati ovisno o godini izgradnje negdje između 1.000,00 i 1.500,00 kuna što će donijeti nova porezna opterećenja naših građana i učiniti život još težim. Ako je namjera bila promijeniti naziv poreza, to se moglo učiniti tako da sadašnja cijena komunalne naknade po m2 sada bude porez na imovinu s istom cijenom po m2. Zbog toga sam protiv uvođenja novog povećanja nameta. Iskreno se nadam da će prijedlog koji je prezentiran i predložen doživjeti u najavljenoj javnoj raspravi drastične promjene, i da će Vlada u najmanju ruku korigirati predložen prijedlog kako ne bismo svakodnevno bili svjedoci slučaja kakav se ovih dana događa u Zadru s obitelji Vukić. Ne znači li to novi financijski udar i dodatno ugrožavanje životnog standarda onako već ugroženog najsiromašnijeg sloja našeg stanovništva, a to su upravo umirovljenici? U svojim nastupima u mjerodavnim institucijama upravo sam ukazivao na taj problem. U našoj općini 70% stanovništva je starije životne dobi koji su umirovljenici i čije mirovine ni sada nisu dostatne za normalan život. Kad uzmemo da je nekakav prosjek mirovina nešto veći od 2.000,00 kuna, ispada da će umirovljenici po osnovi novih nameta u 2013. godini morati dati dvije prosječne mirovine za kaznu, vodni i komunalni doprinos, a sljedeće tri mirovine za projektanta i geodeta, pa će po osnovi poreza na imovinu, ukoliko se usvoji ovaj prijedlog Ministarstva financija, dati gotovo jednu mirovinu. Također ne zaboravimo da su mnogi naši građani još opterećeni plaćanjem priključaka na vodu ili odvodnju, pa im je to prosječno još jedna

Molim… Ne želim polemizirati ni s vama a ni s vladom o tim potezima. Svjestan sam situacije u kojem se nalazi, rekao bih pola svijeta a ne samo naša država, međutim jako sam tužan i žalostan na koji se način pokušavaju rješavati problemi. Ja sam otočanin, na funkciji sam otočkog načelnika i borim se za što više sredstava našem otoku i za što izjednačeniji život s onima na kopnu pa nemojte zamjeriti na tome i mom možda kritičnom stavu, ali to je nažalost danas prava istina i zbilja. A što smo mi dobili u posljednjih godinu dana? Sve općine na otoku dobile su nula kuna od države i svih ministarstava. Ukida se matični ured, ukinut je lučki kapetan, što je tragedija za otoke i općinu koja ima dvije marine i mnoštvo lučica i vezova te remontno brodogradilište. Nakon ljeta nam je ukinuta jedna trajektna linija, a od nove godine će biti ukinuta najmanje još jedna a najvjerojatnije dvije dnevne linije na relaciji Preko-Zadar, što će biti ukupno tri dnevne linije u odnosu na prošlu godinu. Najavljeno je ukidanje i subvencioniranog prijevoza vode za otoke Rivanj i Sestrunj. Zamislite te ljude kad im prijevoznik naplati 850,00 kuna vagon vode, sve pod paskom i izlikom nema novaca. Dobro znamo svi da nema novaca u izobilju. Međutim, osnovne stvari prijevoza, voda, rad institucija, za to sigurno pravednom raspodjelom ima i mora biti. Kriza ovog društva ne može se lomiti preko otočana jer smo nažalost najmanje glasačko tijelo pa je nama najlakše uzeti neka prava koja su čak zagarantirana zakonom o otocima. Ali koga briga za to!!!!

područne škole po mjestima, izgradili novu osnovnu matičnu školu i dvoranu, adaptirali sve zgrade vrtića, izgradili mnoga športska i dječja igrališta, rasvjete ni sam neznam broja, uredili trajektno pristanište, izgradili dom za stare i nemoćne, uredili porte u Lukoranu, Poljani, Sutomišćici, sudjelovali u izgradnji dviju marina u našoj općini, probili kilometre i kilometre protupožarnih puteva, asfaltirali i betonirali cijeli niz cesta i puteva, uredili mnoštvo parkova i trgova te javnih površina da ne nabrajam, i još puno toga, svijesni da je naravno ostalo još puno toga za napraviti, ali s obzirom na jedno teško fiskalno razdoblje, kako svih ustanova tako i naših građana, odlučili smo u prvi plan staviti i ostaviti na snazi obećanja koje smo dali a tiču se socijalne politike pa smo ostavili i donijeli sljedeće odluke: Svim mladima od 18 do 45 godina, s prebivalištem u općini Preko koji koriste stambeni kredit za kupnju stana ili kuće na području općine Preko, sufinanciramo dio rate kredita sa 700,00 kn mjesečno Zbog stimuliranja nataliteta, obitelj svakog novorođenčeta darujemo s jednokratnom financijskom pomoći: - za prvo dijete 3.000,00 kuna, za drugo 5.000,00 kuna, a za treće i svako sljedeće 7.000,00 kuna. -za svakog studenta dajemo stipendiju u iznosu od 300,00 kuna mjesečno

Već letimičnim pogledom na proračun Općine Preko uočavaju se enormna socijalna davanja. Nisu li se ta sredstva mogla racionalnije utrošiti u smislu daljnjeg infrastrukturnog ulaganja i razvoja Općine Preko? Dobro ste to uočili. Mi smo u proteklim godinama imali jedan investicijski bum, izgradili smo preko 100 kilometara vodovoda, 30 km kanalizacije, renovirali neke ambulante, izgradili i jednu skroz novu, uredili 7


valjda do sredine iduće godine steći uvjeti da se može raspisati natječaj za dobivanje koncesije. I treći projekt je hotel u mjestu Preku za koji je općina napravila sve pretpostavke od prostorno-planske dokumentacije do sređivanja imovinsko pravnih odnosa, ali nažalost zbog nastale financijske krize vlasnici privatne tvrtke nisu se upustili u nove investicije. S obzirom da su uložili cca 12 milijuna eura, za očekivati je da će u budućem razdoblju i oni završiti taj davno započeti projekt. Naravno puno je tu još projekata, od groblja po mjestima, ulaza u pojedinih mjesta, velik broj neobnovljenih riva po svim zaseocima na Ugljanu i Malom Lukoranu, pa do heliodroma, uređenja tvrđave Sv. Mihovil, uređenja Sve gore navedeno se u ovoj i proteklim godinama nogometnog igrališta i sličnih projekata. uspješno uspjelo podmirivati. Moja procjena je bila da kad već nešto moramo srezati da je bolje srezati neku Željeli ste još nešto reći? investiciju, neki asfalt, vodu ili odvodnju a pomoći Jesam.. Ono što me muči i proganja zadnju godinu jest onim najugroženijim u našoj općini, u prvom redu činjenica što nismo pronašli način da riješimo problem umirovljenicima, zatim dati kakvu-takvu stipendiju cijene vode koja je gledajući s današnjeg stajališta mladim studentima i mladim obiteljima koji su se izuzetno visoka i koja se možda u prošlom razdoblju odlučili živjeti na našem otoku, rodiljama i sl. Mislim zbog velikih troškova izgradnje vodoopskrbnih mreža da je to ispravno i jako važno. Da je to tako vidi se iz po našim mjestima i nije mogla smanjiti. Stoga, sljedećeg: imamo ove godine preko 100 djece u vrtiću, zadatak svima nama u općini i komunalnoj tvrtki koja što je rekord i jedan poticaj za sve nas da nastavimo gospodari vodovodom, u sljedećoj godini, jest iznaći i dalje razvijati općinu vodeći brigu o onima koji su načina i pronaći rješenje da cijena bude bar približno u socijalno najugroženiji, te o onima koji su budućnost okvirima kakva je u gradu Zadru . Taj problem će nam biti prioritetan u 2013. godini. naše općine i otoka. Upravo sam ponosan ako baš hoćete, unatoč nekakvim zamjerkama na ovakvu socijalnu politiku, što smo Na kraju svim žiteljima Općine Preko želim uspjeli realizirati sva gore navedena socijalna davanja, blagoslovljen Božić i puno sreće i zdravlja u Novoj a posebno sufinancirati rad svih naših udruga koje su godini 2013. to svojim nesebičnim radom i odricanjem i zaslužili. Ovim putem im se javno zahvaljujem i odajem priznanje Razgovarao: Nikola Smud za njihov angažman na promicanju tradicijskih vrijednosti, kulture i sporta na području Općine Preko. Najugroženijim umirovljenicima s mirovinom manjom od 1.000,00 kuna dajemo mjesečno iz proračuna općine Preko 150,00 kuna, a s mirovinom manjom od 1,500,00 kuna 100,00 kuna mjesečno. Također, sufinanciramo rad Udruge umirovljenika. STANOVNICI OŠLJAKA, RIVNJA I SESTRUNJA oslobođeni su svih davanja Općine Preko. Zapošljavamo po jednog djelatnika na Ošljaku, Rivnju i Sestrunju. NOVOREGISTRIRANE TVRTKE I OBRTI oslobođeni su svih davanja prema Općini Preko prve dvije godine poslovanja.

2012.

LAUREATI Naši Prečani dobitnici Nagrade Grada Zadra

Prof. dr. Vjekoslav Jerolimov - Nagrada grada

Zadra za životno djelo Dugogodišnji dekan Stomatološkog fakulteta u Zagrebu. Član je Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i predsjednik Hrvatskog stomatološkog društva.

Sl.1. Prof. dr. Vjekoslav Jerolimov (u sredini)

Ali, gospodine načelniče, hoće li se nastaviti sa izgradnjom infrastrukturalnih projekata i investicija u budućnosti? Naravno. Rekao sam da smo u proteklom vremenu puno napravili. Međutim, jako puno još toga treba napraviti u svakom mjestu u općini. Nekoliko projekata nam je posebno važno. To su projekti turističkog naselja Prtljug koji bi pokrenuli jedan „turistički tsunami“ na otoku, te bi našlo zaposlenje jako velik broj ljudi. Mogu reći da smo nakon par neuspješnih natječaja i već sklopljenih ugovora, po svemu sudeći blizu ostvarivanja tog projekta, budući da smo u velikom stupnju razgovora s tri potencijalna investitora iz tri različite države. Nadam se da će se jedan od njih odlučiti za ulaganje svojih sredstava u navedeni projekt. Drugi projekt je projekt marine u mjestu Ugljan koji se nije mogao realizirati zbog nesređenih imovinsko-pravnih odnosa. Upravo jučer smo predali elaborat na uknjižbu te će se 8

Ivo Nižić – Nagrada grada

Zadra za zapažena dostignuća u kazališno-scenskoj umjetnosti. Četiri desetljeća duge karijere u Kazalištu lutaka u Zadru. Svjetlosnom čarolijom dao je novu dimenziju lutkarskim predstavama u Zadru.

Sl.2. Ivo Nižić (prvi s lijeva)

9


zajednicom Zadarske županije i ove godine je po svijetu pronosila glas o privlačnosti i posebnosti naše turističke destinacije i ponude. Otok Ugljan jedan je od ljepših otoka zadarskog arhipelaga. Sa svojim pitoresknim mjestima, uvalama i plažama, te bogatom kulturnom poviješću, otok Ugljan se sve više pretvara u poželjnu destinaciju za odmor. Također, zbog sve većeg broja avio – gostiju zadnjih godina smo prepoznati kao jedna od atraktivnijih vikend destinacija u Zadarskoj županiji, u prvom redu zbog blizine grada Zadra, bogate otočke gastro ponude i zanimljivih kulturno-povijesnih spomenika.

Ante Brižić, direktor TZO Preko

P

Zbog sve većeg broja gostiju i interesa prema otoku Ugljanu, velike napore ulažemo u promociju, marketing, ali i u poboljšanje turističke infrastrukture. Tako je ove godine tijekom turističke sezone otvoren novi Turistički info centar u mjestu Lukoran. Ured je bio od velike pomoći turistima koji su tražili informacije, te svakako iznajmljivačima u privatnoj radinosti kojima je otvaranje ovog ureda uveliko olakšalo ispunjavanje svojih zakonskih obveza. Operativni marketinški plan Turističke zajednice Općine Preko za 2012. godinu je u cijelosti ispunjen, a nastavlja se na aktivnosti koje je Turistička zajednica Općine Preko i dosad provodila, sustavno usklađujući pristup u promidžbi sa suvremenim trendovima i potrebama modernih putnika. S ciljem unaprjeđenja turističkog proizvoda, već šestu godine uzastopno nam je uručena „Plava zastava“ za plažu „Jaz“ u Preku, isključivo zahvaljujući propisanim standardima koje uspješno provodimo svih ovih godina. Na uređenju mjesnih plaža, osim standardnih aktivnosti oko uređenja, posebno smo se založili za uređenje nove pješčane plaže u centru Lukorana, te pješčane plaže u Sutomišćici, dok je plaža na „Petru“, u Poljani, dobila novo ruho zahvaljujući Općini Preko i mještanima Poljane. Plaža sada zasigurno spada u jednu od ljepših plaža otoka Ugljana.

oštovane čitateljice i čitatelji, još jedna turistička sezona bliži se svome kraju, a koja je prema dosadašnjim pokazateljima iznimno uspješna i u skladu s očekivanjima i najavama. Štoviše, statistički gledajući, ovo je dosad najbolja godina koju je Turistička zajednica Općine Preko ostvarila u zadnjih dvadeset i dvije godine od kada je Republika Hrvatska stekla osamostaljenje. Od posebnih projekta koje je Turistička zajednica

kandidirala na razne javne natječaje, neke od njih je uspjela i realizirati. Među realiziranim projektima možemo istaknuti: „Uređenje odmorišta Završće“, „Uređenje izvorišta vrulje Južni vrnj“, „Uređenje izvorišta i odmorišta Cezunj“, „Uređenju izvorišta i odmorišta Koludriško“, i „Uređenje penjališta na litici Željina“. Također, u tijeku je realizacija velikog projekta „Izrade turističke smeđe signalizacije“. Projektom ćemo, putem obavijesnih tabli obilježiti sve kulturne spomenike i znamenitosti u svim mjestima na području Turističke zajednice Općine Preko, uključujući otoke Sestrunj, Rivanj, i naravno, otočić Galevac, pokraj Turistička zajednica Općine Preko u suradnji s ostalim Preka. Projekti su izrađeni u suradnji s Općinom Preko. otočkim turističkim zajednicama, te Turističkom

.Od kulturno-zabavnih aktivnosti uspješno su organizirane tradicionalne ljetne fešte i manifestacije, te se ovim putem zahvaljujemo svim suorganizatorima, suradnicima i pokroviteljima, bez čije pomoći ne bismo bili u mogućnosti organizirati kvalitetan kulturni, zabavni i sportski program.

nastojanjima iznajmljivača da podignu kvalitetu svojih objekata, međutim, zbog trenutne legalizacije objekata i sve većeg poreznog opterećenja od strane države, opravdano se bojimo da im ostaje sve manje novčanih sredstava za ulaganje u svoje turističke objekte. U nadi da će nadolazeća turistička sezona biti uspješnija, želimo Vam čestit i blagoslovljen Božić i uspješnu novu 2013. godinu.

U komunikacijskim taktikama izdali smo nekoliko tiskanih materijala, među kojima rado ističemo novu turističku brošuru otoka Ugljana. Brošura sadrži trideset Ante Brižić i šest stranica i po prvi puta do sada na jednom mjestu Direktor ureda TZO Preko opisuje svu turističku ponudu otoka Ugljana. Nastala je suradnjiom svih turističkih zajednica na području otoka Ugljana, te je tiskana u 18.000 primjeraka. U idućoj godini namjeravamo značajno pojačati investcije u online marketing, prvenstveno, u završetak izrade nove web stranice Turističke zajednice Općine Preko, te mobilne turističke aplikacije koja je neizostavni dio rastućeg internet oglašavanja i informiranja. Izradili smo nove Facebook stranice, čime smo se približili mještanima i turistima koji putem društvenih mreža primaju informacije o našim aktivnostima. U svrhu turističke promocije, snimili smo dva nova turistička filma o otoku Ugljanu, te dokumentarno-turistički film o otočiću Galevcu i franjevačkom Samostanu sv. Pavla koji se na njemu nalazi. Od ove godine omogućili smo turistima više puta tjedno razgledavanje samostanskog izložbenog prostora. U suradnji s Turističkom zajednicom Zadarske županije, bili smo prisutni na desetak turističkih sajmova, na kojima su se održale prezentacije, poslovne radionice, i sl., većinom s vodećim europskim touroperatorima. Na turističkim sajmovima, prvenstveno nautičkim, izraženo je veliko zanimanje za naše marine. Marine su uveliko pomogle da se otok Ugljan na nautičkoj karti nametne kao važno nautičko središte Zadarske županije. U privatnom smještaju zadovoljni smo

Na području Turističke zajednice Općine Preko, u prvih deset mjeseci boravilo je ukupno 12.292 turista koji su ostvarili 99.366 noćenja. Brojka bi bila daleko veća da se statistički zbrajaju i nautičari u tranzitu, te nautičari na stalnom vezu u marinama u Preku i Sutomišćici. Izmjenom postojećih zakona napravljena je izravna šteta turističkim zajednicama na čijim se područjima odvija nautički promet. Sve dok se ova nelogičnost ne ispravi, nažalost, nećemo moći vjerodostojno voditi evidenciju dolazaka i noćenja turista na našem području.

10

Nova image brošura otoka

Turistički ured TZO Preko

11


TURISTIČKA ZAJEDNICA OPĆINE PREKO

40000 35000

30

(33%)

20 10 0

2.331 (2%)

Kampovi

12

Fešta “Bijela noć” - autohtona ponuda

25000 20000

11.780

15000

(12%)

10000

Vikendice

Marine

5000 0

13.726

18%

Udio noćenja po vrstama smještaja Sveukupno je ostvareno 99.366 nocenja

w w w. p r e k o . h r

Ante Brižić direktor TZO Preko

30000

Grupa Magazin

Grupa Magazin

1.685

519

Udio domaćih i stranih gostiju u ukupno ostvarenim noćenjima

Strani

Bralić i Intrade

12.896

Rivanj

33.106

34.760

Ošljak

40

35.715

Lukoran

(53%)

Sutomišćica

50

Poljana

urizam u brojkama

U prvih deset mjeseci na području Turističke zajednice Općine Preko boravilo je ukupno 12.292 turista, te je ostvareno 99.366 noćenja. U odnosu na isto razdoblje prošle godine broj dolazaka je 9 % veći, dok je broj noćenja, također veći za 8 %. Od toga domaći turisti su ostvarili 18 % noćenja, dok su ostatak od 82 % ostvarili strani turisti. Od stranih turista najviše je bilo Slovenaca (16%), Nijemaca (10%), Austrijanaca (5%), Poljaka (3,3%), Slovaka (2,5%), , Čeha (1,5 %), Norvežana (1,3%), Mađara (1,2%), Šveđana (0.6%)...

Grafikon broja noćenja po mjestima

52.149

Preko

T

60

82%

Grupa Hladno pivo

Grupa Hladno pivo

Klapa Cambi Split

13


Lukoranska fešta, Lovrinja

Regata tradicijskih brodica na latinsko idro

Sutomiške munješćine

Poljanska fešta “Petrova”

Plaža Jaz, nositeljica “Plave zastave”

Grupa Magazin na Legrici

Snimanje dokumentarnog filma o Školjiću 14

Degustacija maslinovog ulja

Fešta “Bijela noć” - autohtona ponuda

Mažoretkinje otoka Ugljana i Pašmana 15


ŽELJINOM DO ŽELJENE PRODUŽENE SEZONE

O

vo je veliki iskorak za našu turističku ponudu i nastavak naših dosadašnjih ulaganja u pješačke i biciklističke staze. Na litici Željina se može penjati tijekom cijele godine što je naša prednost. Litica će biti uvrštena u penjački vodič Hrvatske tako da je mogu vidjeti sve penjačke udruge u Hrvatskoj i izvan nje, odnosno njihovi članovi, rekao je direktor TZO Preko Ante Brižić.

već sljedećih dana očekujemo  sportske penjače i alpiniste iz  inozemstva, osobito iz onih  zemalja gdje su ove discipline  popularne. Ovo je veliki iskorak za  našu turističku ponudu i nastavak naših dosadašnjih ulaganja u pješačke i biciklističke  staze. Na Željini se može  penjati tijekom cijele godine  što je naša prednost. Litica će  biti uvrštena u penjački vodič  Hrvatske tako da će s njom biti  upoznate sve penjačke udruge  u Hrvatskoj i izvan nje. Odnosno njihovi mnogobrojni članovi. Mi  smo već uspostavili kontakte s  nekim turističkim agencijama  koje će ovu ponudu prodavati na turističkom tržištu, rekao je direktor TZO Preko, Ante  Brižić.

Turistička ponuda Općine Preko i otoka Ugljana službeno je obogaćena novim sadržajem, sportskim penjanjem na litici Željina podno brda Sv.  Mihovil (263 m n/v). Uređenje trideset  penjačkih pravaca različite  težine inicirala je TZ Preko,  zajedno s Općinom Preko, Turističkom zajednicom Zadarske županijom i Hrvatskom  turističkom zajednicom, a  pravce su obilježili članovi  Planinarskog društva Paklenica iz Zadra. Sljedeći korak je  njeno uvrštavanje u hrvatski  penjački vodič. Litica Željina (219 m n/v) nalazi se uz  istoimenu rekreacijsku stazu, čije podnožje se sastoji od niza Penjalište su otvorili Anita Švorinić i Nedjeljko Milin litica.  Sportski penjači i alpinisti su  se i do sada penjali na njoj, ali  ovo je prvi put da se krenulo u  sustavno obilježavanje pravaca na njoj. Pravci su različite  težine namijenjeni za početnike, školarce, rekreativce i  profesionalce. Prednost litice Željine jest  što ovdje sezona penjanja  počinje tri mjeseca ranije nego  u NP Paklenica zbog posebnih  mikroklimatskih uvjeta koji  ovdje vladaju. Prvenstveno se  to odnosi na to što je zaštićena  od bure. Željinu zadarski  penjači još od pedesetih godina prošlog stoljeća koriste  kao penjalište za trening i pripremu za visoko zahtjevne ture, rekao je predsjednik PD  Paklenica Željko Kostić. S obzirom na raniji početak  penjačke sezone u Preku Alpinistica Jana Mijolović na tečaju penjanja 16

17


T

urizam u brojkama

TURISTIČKA ZAJEDNICA M J E S TA U G L J A N

40000

U privatnom smještaju boravilo je 5.825 turista koji su ostvarili 57.590 noćenja, u kampovima je boravilo 3.115 gostiju koji su ostvarili 26.968 noćenja, u pansionima je odsjelo 1.112 turista koji su ostvarili 6.110 noćenja, a u vikend kućama su boravile 1.622 osobe koje su ostvarile 27.198 noćenja.

Poštovani čitatelji, osobita mi je čast i zadovoljstvo da Vam se i ove godine putem lista „Naši školji“ mogu obratiti i reći nekoliko riječi o protekloj turističkoj sezoni te o radu Turističke zajednice mjesta Ugljan i njezinih suradnika. U prvih devet mjeseci na turističkom području mjesta Ugljan ukupno je ostvareno 117.866 noćenja, što je 8% više u odnosu na isto razdoblje 2011. godine. Navedena noćenja ostvarena su boravkom 11.674 turista. Broj dolazaka je 7% veći u odnosu na isto razdoblje lani. Ovo su odlični rezultati za jedno malo mjesto koje raspolaže s oko 1500 smještajnih jedinica, raspoređenih u privatne apartmane i sobe u domaćinstvu, kampove, pansione, hotel i kuće za odmor, te možemo biti više nego zadovoljni postignutim uspjehom. Naravno da uvijek može bolje i više, te stoga ovim putem želim svim iznajmljivačima skrenuti pozornost na važnost ulaganja u poboljšanje kvalitete smještaja, te naglasiti da nikako ne smiju zaboraviti na reklamiranje istog,

Š

to se tiče uređenja mjesta, svake se godine pa i ove obnavljaju i uređuju cvjetne površine u mjestu, ulaže se u uređenje plaža pa se tako ove godine postavilo nekoliko kabina za presvlačenje, table zabrane, wc-i i dodatni koševi, a tu je i nezaobilazna eko patrola koja brine o uređenju i čistoći plaža tijekom sezone.

Đenka Vučina - Najljepši vrt Ugljan 2012. 18

30000 25000 20000 15000 10000 5000 0

HR

SLO

GER

AUT

SLK

ITA

Grafikon noćenja gostiju po zemlji prebivališta

w w w. u g l j a n . h r

Dražena Strihić direktorica TZM Ugljan

35000

Već tradicionalno najviše dolazaka i noćenja ostvarili su Slovenci (3.756 dolazaka i 36.688 noćenja) i domaći gosti (2.100 dolaska i 28.363 noćenja), a slijede ih Nijemci (1.354 dolazaka i 14.262 noćenja), Austrijanci (1.090 dolazaka i 8.864 noćenja), Slovaci (1.066 dolazaka i 8.574 noćenja) te Talijani (598 dolazaka i 6.563 noćenja).

pogotovo u današnje vrijeme interneta te brzog i lakog Mediteranu. Na tom je interpretacijskom panou osim podataka o znamenitostima dana i kratka povijest protjecanja informacija putem njega. maslinarstva na Ugljanu. Drugi je pano u Gornjem selu Kada govorimo o uređenju važno je spomenuti ispred dvorca Beršić koji je nekada bio u vlasništvu uređenje uvale u zaseoku Čeprljanda koja je ove godine akademika Ivana Brčića, istaknutog glagoljaša i zasjala punim sjajem i u jednom novom izdanju. Osim jezikoslovca iz 19.st., a u kojem se i danas nalazi uređenja cvjetnih otoka, tamo su se postavili i izložili dio njegove velike zbirke glagoljaških rukopisa koje ostaci jednog od šest mlinova za masline koji su se je sakupljao za svog života. Ispred Samostana sv. početkom 20.st. koristili u Ugljanu. Mlin se prvotno Jeronima postavljena su dva panoa. Jedan je o Šimunu nalazio u Lučinom selu i bio je jedini kojeg je pokretala Kožičiću Benji, hrvatskom književniku i modruškom snaga motora, a ne ljudska snaga. Svjedoči o bogatoj biskupu, osnivaču glagoljske tiskare u Rijeci, čija maslinarskoj tradiciji našeg mjesta i otoka koja svoje obitelj je 1450.g. dala sagraditi samostan u kojem se i korijene vuče još iz Rimskog Carstva. Postavljena je i danas nalazi nadgrobna ploča obitelji Benja, a drugi o značajnom umjetničkom djelu Ugljanski poliptih iz 15. interpretacijska ploča o samom mlinu. st. koje je pronađeno u Samostanu sv. Jeronima, a danas Također se završio i projekt obilježavanja važnijih se nalazi u Samostanu sv. Frane u Zadru. Posljednji punktova u mjestu Ugljan postavljanjem pet pano postavljen je ispred crkve Uznesenja Blažene interpretacijskih panoa na hrvatskom i engleskom Djevice Marije u Ugljanu, a radi se o umjetničkom jeziku. Jedan je ispred ville rustice i antičke uljare u djelu Ugljanski triptih iz 14.st., pronađenom u jednoj Mulinama koja je s pet moćnih tijesaka za masline bila seoskoj kući u Lučinom selu u Ugljanu, a danas se jedna od najvećih na Jadranu i iz koje se u 2. stoljeću nalazi u Narodnom muzeju u Zadru. proizvodilo čuveno liburnsko ulje i razvozilo po Koncert klasične glazbe Zvuci Mediterana

U

gljan gostima pruža i bogatu gastronomsku ponudu u restoranima, pizzeriama i konobama raspoređenima po većini ugljanskih zaseoka, zatim paletu sportsko-rekreativnih mogućnosti poput biciklističkih i pješačkih staza, škole ronjenja, tenisa, boćanja, odbojke u plićaku i sl., mnoge kulturno-povijesne spomenike poput Samostana Sv. Jeronima, dvorca “Beršić”, te ville rustice s ostacima antičkog mlina za preradu maslina, tu su i prekrasne prirodne plaže i skrovite uvale . 19


Označavanjem ovih nekoliko točaka interpretacijskim panoima omogućilo se turistima da pri razgledavanju mjesta i posjećivanju ovih lokaliteta dobiju i sve potrebne informacije o njima te se na taj način upoznaju s poviješću Ugljana. Ove je godine napravljen i redizajn internetske stranice Turističke zajednica mjesta Ugljan www. ugljan.hr, na kojoj se nalaze sve potrebne informacije o Ugljanu koje bi gostu mogle zatrebati: o povijesti mjesta, znamenitostima, smještaju, kalendaru događanja, gastro ponudi, aktivnom odmoru i raznim uputama, ali sve u jedom novom i modernijem izdanju prilagođenom modernom aktivnom čovjeku. Prije početka sezone napravili smo i novu image brošuru otoka Ugljana pod nazivom Ugljan – Otok maslina, u kojoj su predstavljene turističke privlačnosti otoka Ugljana kao cjeline. U nekoliko tematskih dijelova s prekrasnim fotografijama predstavljene su kulturno-povijesne znamenitosti, otočka tradicija, prirodne ljepote, plaže, uvale, sport, rekreacija i zabava. Sve privlačnosti i znamenitosti otoka Ugljana na jednom mjestu. Brošura je zajednički projekt svih turističkih zajednica otoka Ugljana, TZO Kukljica, TZO Kali, TZO Preko i TZM Ugljan. Tiskana je u godišnjoj nakladi od 18000 primjeraka na četiri jezika, hrvatskom, engleskom, njemačkom i talijanskom, a distribuira se u svim turističkim uredima i turističkim agencijama otoka Ugljana.

Procesija u čast Uznesenja Blažene Djevice Marije

Turnir u boćanju za žene, Šug Kup 2012. Ured TZM Ugljan

Budući da su dobri rezultati i napredak zasluga, ne samo Turističke zajednice, nego i svih ljudi koji se bave turizmom ili su na bilo koji način s njime povezani, od iznajmljivača smještajnih kapaciteta, ugostitelja, trgovaca, preko pružatelja raznih usluga i udruga pa do komunalnih tvrtki i Općine Preko, koristim ovu priliku kako bih svima čestitala na uspješnoj sezoni i zahvalila na izuzetno dobroj suradnji te na iznimnom uloženom trudu u poboljšanje i obogaćenje turističke ponude mjesta Ugljan.

Turnir u boćanju za žene, Šug Kup 2012.

Srdačan pozdrav, Dražena Strihić Direktorica ureda TZM Ugljan

Turnir odbojke, Šug Kup 2012.

Večer tanga uz Splitski gudački kvartet 20

Koncert klape Žrnovnica

Turnir u tenisu UGLJAN OPEN 2012. 21


C I

Fešta u Čeprljandi Defile brodovima

Fešta u Ugljanu Tomislav Bralić i klapa Intrade

affe night bar “Ritam “ Ugljan

ove godine caffe bilježi porast broja posjetitelja kako stranih tako i domaćih ljudi. Svake godine našu kavu, koktele i dobru uslugu prepoznaju novi ljudi. Preko dana se traži slobodno mjesto na terasi, a plaža je postala premala za sve mlade i majke sa djecom kojima odgovara čista plaža, usluga služenja pića i dječje igralište.

Nastojimo u večernjim satima organizirati što bolju i veseliju zabavu prema željama naših gostiju, pa smo tako ove sezone za naše goste organizirali zabavne koncerte Gorana Bare i grupe Majke, Nene Belana i Fiumensa, rock grupe iz Kali, klape Nas Quatros, Brasi Bahia show plesačice koje su se i preko dana družile i zabavljale ljude na plaži.

Ipak, svima je uvijek najprivlačniji zabavni program pod nazivom “Šetemoni Ugljanskih Guštov” (skraćeno “ŠUG”) te mnogi gosti prema njemu čak raspoređuju i svoje godišnje odmore.

Dance Show - Brasi Bahia Svake godine se trudimo obogatiti ponudu i napraviti neke nove sadržaje za djecu koja su nam postala stvarno brojni i važni gosti. Za iduću godinu nam je u planu napravit tobogan u moru, kabinu za presvlačenje i nadamo se još koji suncobran da se ljudi još ljepše osjećaju. Pokušavamo saslušati primjedbe i prijedloge gostiju i djelovati u skladu s njima. Mislim da oni to i prepoznaju, stoga uvijek nam se vraćaju. Protekle dvije godine dnevnu zabavu smo obogatili plesanjem zumbe srijedom i nedeljom što se pokazalo uspješnim, a za sljedeću turističku sezonu ćemo angažirati animatora za djecu. Mislimo da bi mu se podjednako veselila djeca i odrasli. 22

Večernji sati više nisu rezervirani samo za mlađu populaciju, već na terasi uz koktele vole uživati cijele obitelji i ljudi svih generacija. Svake godine imamo vrhunske koktel majstore koji svojim umijećem zabavljaju ljude, a u više navrata dobili smo pohvale za najbolje koktele na Jadranskoj obali. Kod nas se ne štedi na kvalitetnim sastojcima i dekoracijama.

Uvijek nastojimo angažirati poneka zvučna imena s naše estrade na zadovoljstvo naših gostiju, ali nam se ti angažmani financijski nikako ne isplate jer ne naplaćujemo ulaznice, ali unatoč tome svjesno ulazimo u taj poslovni rizik kako bismo našim gostima pružili vrhunsku zabavu. U tom nastojanju ćemo i nadalje nastojati ustrajati. Naravno, moramo istaknuti izvrsnu suradnju s našom turističkom zajednicom i njenom direktoricom Draženom Strihić, te Općinom Preko. Zahvaljujemo svim našim vjernim gostima . I dalje ćemo se truditi ispunjavati njihove želje i u skladu s tim organizirati sadržaje za svačiji ukus i pokušati biti još bolji. (A.K.) 23


D

U razgovoru o uvjetima za životu najmlađih u Lukoranu požalile su se da djeca nemaju vrtić ni dječje igralište što otežava život mladim obiteljima. U tom razgovoru rekao sam da će Općina sve učiniti da im izađe u susret i otvori vrtić i dječje igralište do početka pedagoške godine. Od početnih poteškoća i petero djece za koje smo mislili da će pohađati vrtić, sad je već upisano devetero djece, a time je brojka djece koja idu u vrtiće u Preku, Ugljanu, Sutomišćici i Lukoranu prešla stotinu rekao je ječji vrtić „Lastavica“ svečano je načelnik Ante Jerolimov.

u subotu otvorio područni vrtić u Lukoranu „Zvjezdice“ s dječjim igralištem, a u sklopu zgrade škole. Pored opremljenog dječjeg igrališta, uređen je javni prostor Trg fra Šimuna Klimantovića s bistom rad kipara Anselma Dorkina iz Preka. U područni vrtić „Zvjezdice“ ovu pedagošku godinu upisalo se devetero djece, a Uprava je za rad u vrtiću zaposlila jednu odgajateljicu.

Na novome Trgu fra Šimuna Klimantovića, voditeljica programa otvorenja Mladenka Grbas svečanost je započela pjesmom Petra Preradovića “Zora puca, bit će dana”. Čuvena hrvatska budnica napisana je 1844. godine u Lukoranu gdje je Petar Preradović boravio u ljetnikovcu svoje supruge Paule – Pavice De Ponte. U kulturnom dijelu programa nastupile su članice KUD-a Sv. Ante koje su otpjevale a capella pjesme “Moj zavičaj” i “Dojdi mi”  uz Lukoransko kolo. Pjesnik iz Lukorana Slavko Bačić izrecitirao je svoje dvije pjesme, “Krpač” i “Mindula”, a Lenka Ivin pročitala je svoju pjesmu s posvetom djeci napisane davne 1986. godine. Ivo Luković pozdravio je s radošću sve nazočne,  a emotivnu pjesmu “Vonji mesta moga” posvetio je najmlađim Lukorancima.

Otvaranje biste fra Šimuna Klimantovića, rad kipara Anselma Dorkina

Ravnateljica Dječjeg vrtića „Lastavica“, Jadranka Selak toplim rječima zahvalila je načelniku Anti Jerolimovu i Općini Preko na tehničkoj i financijskoj pomoći pri otvaranju područnog vrtića „Zvjezdice“ u Lukoranu i uređenje dječjeg igrališta.  Dječji vrtić „Lastavica“ zajedno sa svojim područnim Novonapravljeni  Trg fra Šimuna Klimantovića vrtićima pohađa više od stotinu djece što je s igralištem i Dječjim vrtićem blagoslovio radosna brojka i potiče na veću brigu i skrb za je don Mario Akrap, a na kraju odigrana je najmanje stanovnike Općine Preko. utakmicom Mladi – Stariji veterani. Inače, u Lukoranu je već ranije postojao Dječji vrtić koji se ugasio prije deset godina, radio Tekst: Jasna Marcelić je dva puta tjedno kao područni vrtić. Drago mi je da su djeca u Lukoranu ponovno dobila vrtić koji će pohađati svaki radni dan, kazala je ravnateljica Selak i najavila skorašnji odlazak s mjesta te funkcije. Veliko hvala načelniku Anti Jerolimovu od srca uputile su učenice OŠ „Valentin Klarin“ Ana i Mare recitirajući pjesme čakavske pjesnikinje Rajke Sikirić iz Lukorana. Prije osam mjeseci, u Općinu  došle su četiri mame iz Lukorana s djecom vrtićke dobi.

24

Don Mario Akrap blagoslovio je vrtić, trg i igralište

Obnovljeni i opremljeni vrtić “Lastavica” 25


Dječji vrtić

Lastavica

P

rolazeći centrom mjesta Preka ne možemo ne zamijetiti zgradu oslikanu likovima iz bajki našeg djetinjstva. Svaki slučajni prolaznik koji ne zna da je upravo to zgrada vrtića, može zaključiti da u njoj obitavaju djeca. Nas koji znamo da se u njoj odgajaju naša najveća blaga, naša djeca, vraća nas u dane djetinjstva.

na ponašanje djece, želja mi je bila vratiti dobre stare Disneyjeve likove. Osnivanjem Udruge likovnih umjetnika Ars Uljan, te razgovarajući sa članicom udruge, gospođom Irenom Sikirić Rančić koja me je uputila na predsjednika udruge gospodina Tomislava Koštu, našeg prečkog O projektu oslikavanja zgrade vrtića, razgovarali slikara, glumca i pisca, smo sa ravnateljicom dječjeg vrtića Lastavica Preko, moja dugogodišnja gospođom Jadrankom Selak. ideja počinjala se realizirati. Kako svaki Ideja o oslikavanju vrtića stara je sedam godina, a do projekt nosi i svoju njene realizacije došlo je ove godine. Željela sam da se financijsku stranu, naša zgrada vrtića po nečemu razlikuje od ostalih, da se gospodin Košta rekao zna da u njoj rastu, obitavaju i odgajaju se naša djeca. U je da će on darovati svoj rad našoj djeci i svom mjestu današnje vrijeme kada nas sa svih strana bombardiraju te je animiriao i sve ostale umjetnike, koji su sa agresivnim crtanim filmovima, što itekako loše utječe 26

zadovoljstvom dali svoj doprinos projektu. U projektu su sudjelovali Tomislav Košta, Irena Sikirić-Rančić, Katarina Kraljev, te bračni par Evelin i Tonko Gregov. Radili su doslovce danonoćno, na plus četrdeset stupnjeva, a noću pod svjetlima reflektora. Svaki umjetnik je kao na Facebooku dobio svoj zid, koji je pretvorio u umjetničko djelo.

Zato kada prolazite kraj našeg vrtića, uzmite malo vremena, zastanite, pogledajte, nasmijte se, vratite se u sretne dane djetinjstva i zaboravite na trenutak teške dane. Sjetite se da postoje dobri ljudi velika srca koji su svoj umjetnički dar podijelili sa svima nama, napravili bajku u centru našeg mjesta i dali nam mogućnost da na djelić sekunde postanemo ono što smo davno zaboravili, a to je da smo svi mi u dubini duše samo djeca.

Oslikavanje vrtića dalo je ideju našoj mladoj odgajateljici Matiji Kolega da s djecom započne novi projekt, pod nazivom Bajka. Upravo zato ostavili smo Tekst: Vlatka Barić neke zidove neoslikane, kako bi ih djeca uz pomoć odgajateljica oslikala sama. Na ovaj način ostavili smo i manje prostora da se zgrada ne oslika grafitima. Djeca pažljivo promatraju nacrtane likove, propitkujući nas o njima, oni kod njih stvaraju osjećaj za lijepo, ali i bude znatiželju, tako da ove godine djeca više nego ikada čitaju upravo bajke. Dolaskom djece u novu pedagošku godinu, nismo mogli ne zamijetiti sreću i oduševljenje na njihovim licima jer su ih na samom ulasku za dobrodošlicu dočekali smajlići. Prekrasno je kada djeca jutrom dolaze u svoj drugi dom s osmjehom na licu, pa tako i ja dolazeći na posao i parkirajući auto pogledam u Toma i Jerryja i smijem se zajedno s njima.

27


B

ablje ljeto, vrijeme božanstveno, temperature visoke, pedagoška godina 2012./2013. treba započeti, nakon neprekidnog rada tijekom cijele godine (vrtić dežura i ljeti). Iako, potpisnica ovog teksta naprosto obožava svako jutro kad odlazi na posao u vrtić, uvijek umjereno brine i strepi, da li će sve krenuti kako valja, naročito hoće li se uključiti dovoljan broj djece. No, već treću godinu zaredom ne trebamo brinuti.

nazivamo, kako ne bismo zaboravili onu finu tradicionalnu vrijednost. daljnji razvoj tih malih bića. Naravno da ne možemo zanemariti aktualni stupanj tehnologije i da nećemo robovati sintagmi “bez motike nema kruha“, ali naši mali „šljakeri“, malo će nas demantirati, što ćete dragi čitatelji vidjeti kroz brojne fotografije koje smo vam pripremili. Nismo ih opisivali, one govore sve.

Ova godina je u posljednjih osam godina upravo fantastična po broju upisane djece. U centralni vrtić Preko upisano su dvije skupine, pedesetero djece. Vrtić radi cijeli dan, od 7.30 do 18.00, s mogućnošću Usprkos svim projekcijama, ipak smo iznenađeni dovođenja djece i u 6.30 (ako roditelji imaju potrebu). velikim brojem djece koja su se uključila u sve skupine Ujutro boravi skupina „Dupini“, a poslije podne skupina „vrtlića“, kako ga od milja, ali pomalo i “Zečići”. Šestero djece boravi namjerno cijeli dan, ručaju i spavaju.

U stručnom radu svih vrtića na razini cijele Hrvatske dogodile su se bezbrojne promjene u osuvremenjivanju stručnog rada, edukacije odgajatelja, odnosa prema djeci i roditeljima. Mi, na ovim prostorima bodulske rapsodije ljepote prirode i baštine, možemo sebi dostupiti njegovanje malo „starinskog“ načina rada, što se sastoji u onoj riječi tradicionalno. Pokušaj je to već od malih nogu usađivati trajne vrijednosti kao bazu za daljnji razvoj tih malih bića. Ove godine, pomno prateći potrebe roditelja za smještaj u Vrtiću, ali i inicijativom roditelja iz Lukorana, otvoren je Područni objekt u Lukoranu s odgovarujućim vanjskim prostorom, dječjim igralištem. Broj upisane djece nije spektakularan, ali je poticijan, još mnogo djece u majčinim utrobama, uskoro će nas obogatiti svojim rođenjem, i radujemo se da će se iz vrtića još dugo, dugo čuti veseli smijeh mališana.

I nakraju jedna prekrasna informacija: U Preku se za polazak u školu priprema dvadeset jedno dijete. Dobro ste pročitali. Učiteljica Ljilja dobiva na dar CIJELI RAZRED OD DVADESETERO DJECE. Ne pamtimo kad se to zadnji put dogodilo. Radujmo se svi zajedno životu koji se vraća u našu općinu. Tekst: Jadranka Selak

Lastavica Dječji vrtić

LEPTIRIĆI 28

Djeca iz vrtića dočekala svetog Nikolu

29


RIBICE

ZVJEZDICE

D U P I N I

30

Z E Č I Ć I

31


O.Š.

Valentin Klarin

R A Z G O V O R S RAVNATELJICOM

R

32

Ove smo godine obogatili nastavni program povećanjem izborne nastave tako da učenici uz obvezni engleski jezik mogu učiti i druga dva strana jezika, talijanski i njemački. Također je među učenicima velik interes za informatiku koju pohađa pedeset učenika, navodi ravnateljica. U sklopu izvannastavne djelatnosti osnovano je učeničko zadrugarstvo: ljekovito bilje, uzgoj i prerada buhača, maslinarstvo i organizacija prigodnih izložbi.

avnateljica Osnovne škole Valentin Klarin, prof. Marija Šoša uvijek s neskrivenim entuzijazmom govori o svojoj školi. Predana i savjesna prema svome pozivu vodi računa o svakoj sitnici ne zanemarujući pritom vanjska događanja koja se posredno ili neposredno odražavaju na rad i život u školi. Tako, sa zadovoljstvom i majčinskom radošću iznosi činjenicu da se broj učenika u školi u odnosu na prošlu godinu uvećao za gotovo jedan cijeli razred. Lani je bilo upisano 309 učenika, a ove godine je upisano 332 učenika. Iznosi tu činjenicu kao svojevrsan paradoks općem trendu koji nedvojbeno dokazuje u cijeloj našoj domovini demografsko urušavanje, jer svake godine u nas umire više ljudi nego što ih se rađa pa je sve više ostarielog stanovništva. Negativan trend je u svim europskim zemljama pa problem demografskog odumiranja stanovništva nije samo naš problem. To je zanimljivo tim više što otoci tradicionalno oskudijevaju s prirastom stanovništva (mnoge obitelji zbog školovanja djece odlaze u gradove ili zbog lakšeg pronalaženja radnog mjesta), a kod nas se eto na sreću taj učinak prirasta odražava protivno svim očekivanjima. Dogodine se očekuje dvostruko povećanje malih prvašića.

O. Š. Valentin Klarin Godina osnutka: 1842. Broj učenika: 333 Broj djelatnika: 59 Ravnatelj: Marija Šoša 23273 Preko Tel. 286 115 E-mail: os-preko-001@skole.t-com.hr

Opširnije o svim tim djelatnostima izvjestit će vas nastavnici koji vode pojedine projekte, a eventualno zainteresirane obavještavamo da je rad u našoj školi potpuno transparentan i sve eventualne informacije o radu škole možete dobiti na našim internetskim stranicama (www.os-vklarin-preko.skole.hr).

Ostat će upamćeno razdoblje njenog upravljanja i vođenja Osnovne škole Valentin Klarin po činjenici što je škola 2007. godine dobila Državnu nagradu za “Najbolje uređen okoliš škole Primorske Hrvatske”, i tri uzastopne nagrade u posljednjih šest godina za status “EKO – ŠKOLE”, što je nesumnjivo uvrštava u jednu od najboljih ustanova naše županije. Razgovor vodio: Nikola Smud

Povijest osnovne škole Dokument koji govori o pokretanju škole u Preku jest odobrenje ordinarijata iz Zadra kojim se odobrava predviđeno mjesto za otvaranje nove “početne škole” u Preku s učiteljem Bernardom Dončevićem (ravnateljem, župnikom Vidom Dunatovim od 11. 05.1842). To je bila prva pučka škola na otoku Ugljanu i jedna od prvih u čitavom zadarskom kraju. Prva generacija škole u Preku brojala je 31 učenika. U kasnijim izvješćima školskih nadzornika broj učenika je promjenljiv; 1870. školu je pohađalo svega 18 učenika, a 1898. samo u prvom razredu ima 52 učenika, u drugom 71 i u trećem 68. Uz mušku školu, od 1880. djeluje i ženska škola, pa dvije škole usporedno djeluju sve do 1894. godine, kada su se spojile u trećerednu mješovitu pučku učionicu (školu). Između dva svjetska rata zapaženo je djelovanje pučke škole u Preku, koja talijanskom okupacijom Zadra dobiva nova ulogu. Poslije 1945. godine škola djeluje kao sedmoljetka, pa osmoljetka osnovna škola i ima položaj centralne škole na otoku Ugljanu. Škola nosi ime Valentin Klarin po domoljubu iz Preka, kojeg su talijanski fašisti kamenovali na Križicama, kod mjesta Kali, 1942. godine. Od 1982. godine nastava za djecu od mlađih uzrasta, od I. do IV. razreda održava u područnim školama u Kukljici, Kalima, Poljani, Sutomišćici, Lukoranu i Ugljanu, a nastava za djecu starijeg uzrasta u Preku. NOVA školska zgrada otvorena je školske godine 2003./2004. Škola je suvremeno opremljena, lijepog izgleda izvana i iznutra, ugodna za rad.

prof. Marija Šoša, ravnateljica 33


O.Š. Valentin Klarin G

Tradicionalna jela otoka Ugljana

odinama su se entuzijasti među nastavnicima nižih razreda naše škole bavili idejom kako djeci približiti tradiciju, usaditi ljubav prema starim običajima tako da se nikada ne zaborave. Prva ostvarena ideja od mnogih koje su u planu je izdavanje otočke kuharice, naziva „Tradicionalna jela otoka Ugljana“.Ovo je bio i najbolji način povezivanja generacija, stvaranja novih

Interes žitelja otoka bio je iznimno velik tako da se početnih petsto primjeraka kuharice rasprodalo u mjesec dana, što nam je dalo povoljan vjetar u leđa da nastavimo dalje. Upravo ova knjižica, koja je prvenstveno djelo učenika dovela nas je do osvajanja prve nagrade na Županijskoj smotri Učeničkih zadruga, koja se održala u našoj školi.

Županijska smotra DANI KRUHA

O

ve godine naša se škola može pohvaliti brojnim aktivnostima, uspjesima i kreativnim radom. Djelatnici naše škole koji su iznimno angažirani u radu sa djecom pokušavaju svojim radom utjecati na kreativni razvoj djece i povezanost s kulturnim nasljeđem te im usaditi i ljubav prema pravim vrijednostima. Tako u sklopu OŠ „Valentin Klarin“ već 7 godina djeluje Učenička zadruga „Mogunja“ čiji su članovi svi učenici naše škole koji vole praktičan rad. Kroz rad i djelatnost zadruge učenici imaju priliku upoznati se sa autohtonim i već pomalo zaboravljenim blagodatima prirode našeg školja. Rad zadruge podrazumijeva i uređenje okoliša škole, uređenje maslinika, sadnju i preradu ljekovitog bilja te razne radionice na kojima se izrađuju prigodni ukrasni predmeti koji se izlažu i prodaju na smotrama i izložbama diljem Hrvatske. Idejna začetnica i voditeljica školske zadruge od samog početka je nastavnica Janja Dragović, a s godinama se broj nastavnika koji se uključuju u rad zadruge povećava na zadovoljstvo sviju nas.

34

sadržaja baziranih na već dobro sazidanim temeljima naših pradjedova. Učenici su uz pomoć roditelja, baka i djedova prikupljali i razmjenjivali stare već pomalo zaboravljene recepte našeg školja. Jer sve ono što je prije bila sirotinjska „spiza“ danas je zdrava prehrana i delicija. U kuharici su zastupljena jela iz svih otočkih mjesta, a recepti su pisani dijalektom, što je ovoj kuharici dalo posebnu draž, a učenicima podstrek za njegovanje otočkog jezika. Kuhinje u svim školama od Kukljice do Ugljana, mirisale su na davno zaboravljene recepte i budila sjećanja na prošla vremena. Učenici su uživali pomažući u pripremi jela a pomogle su i mnoge vrijedne mame, bake i spremačice.

Istaknut ćemo i pohvaliti izniman uspjeh učenice Karmen Sorić za osvojeno PRVO mjesto s maksimalnim brojem bodova na Županijskom natjecanju četvrtih razreda iz matematike koje se održalo u svibnju ove godine. Pohvala i mentorici, učiteljici Ankici Grbas. I ove školske godine nastavljamo s GLOBE projektom, pod vodstvom nastavnice Jasminke Dubravice. Posebno smo ponosni na provedbu UNICEF – ovog projekta „Stop nasilju među djecom“ kojeg provodimo u svim školama uz pomoć nastavnika i psihologinje Nadežde Deše. Dobili smo i priznanje, plaketu da smo škola bez nasilja, odnosno škola u kojoj ulažemo velike napore da do nasilja ne dođe i da sukobe među učenicima rješimo na najprihvatljiviji način. Ovaj projekt uključuje i mnoge zanimljive radionice za učenike i njihove roditelje. Nadamo se da ćemo biti još aktivniji i uspješniji u daljnjem radu, nastaviti s našim projektima, provoditi nove i motivirati što više učenika i nastavnika za sudjelovanje u brojnim aktivnostima naše škole.

V

eć tradicionalno, u mjesecu listopadu obilježavamo Dane kruha i zahvalnosti za plodove zemlje. Vrijedni učenici uz pomoć roditelja i učitelja u svojim školama obilježili su Dane kruha. Na stolovima zahvale za plodove zemlje našlo se mnogo zanimljivih oblika kruha. Najzanimljivije radove donijeli smo u matičnu školu i odabrali najljepše koje smo predstavili na Županijskoj smotri „Dani kruha“ koja se održala 12. listopada 2012. u Zemuniku. Našu školu predstavile su učenice Laura Lončar iz Preka i Sara Ranj iz Kukljice u pratnji učiteljica Ljiljane Juravić i Anke Šušak.

Tekst: Anka Šušak dipl. učitelj

Ideja o početnom izdanju brošure pretvorila se u izdanje male knjižice, zahvaljujući Zadarskoj županiji koja je omogućila dio novčanih sredstava za izdavanje iste. To je bio poticaj da se uključe i sve TZ otoka Ugljana i pojedinci koji su uvijek spremni pomoći. Ovom prilikom svima iskreno zahvaljujemo. 35


Učenička zadruga K

rajem svibnja ove godine naša škola bila je domaćin Županijske smotre učeničkih zadruga. Natjecalo se pet zadruga osnovnih škola i zadruga OŠ Voštarnica koja radi s djecom s poteškoćama u razvoju. Među ostalim, prepoznatljivim proizvodima naše Zadruge ove godine na izložbenom štandu našla se i naša kuharica. Jela iz kuharice prezentirali su u narodnim nošnjama učenici Karmen Sorić i Luka Perin, a vrijedne učiteljice su se potrudile napraviti jela po receptima iz kuharice. Ne znamo jesu li mirisi koji su se širili s našeg štanda pomogli očarati članove žirija, ali naša je kuharica osvojila prvo mjesto. To nas je dovelo do sudjelovanja na Državnoj smotri Učeničkih zadruga RH, te smo imali iznimnu čast predstavljati našu Županiju. Državna smotra UZ Republike Hrvatske ove godine se održavala u Primoštenu od 15. do 17. listopada. Na smotri su sudjelovale 72 UZ s područja cijele domovine. Našu Zadrugu predstavljale su učenice osmog razreda Mihaela Lončar i Jelena Mikela, uz pratnju voditeljice UZ „Mogunja“ Janje Dragović i učiteljice Anke Šušak. Izložbeni štand naše Zadruge obilovao je raznim proizvodima, sve redom djelo ruku naših učenika. Predstavili smo: začinsko i ljekovito bilje, kanatarionovo ulje, nevenovu mast, lavandu, maslinovo ulje, marmeladu od mogunja, ukrasan nakit i kuharicu „Tradicionalna jela otoka Ugljana“. Na smotri se ocjenjivao i praktičan rad, a naše učenice vješto su vezle vrećice za pakiranje lavande. Naš štand bio je iznimno zanimljiv i dobro posjećen jer smo posjetiteljima omogućili da okuse nešto što većina od njih nije nikada probala niti vidjela, a to su plodovi samoniklih biljaka koje rastu na području našeg škoja. Te biljke nama su dobro znane mogunje, čičindre i čijak. U ponudi smo imali i slastice iz naše kuharice. Sudjelovanje na državnoj smotri bilo je neprocjenjivo iskustvo kako učenicama tako i nama nastavnicama. Sudjelovali smo u kreativnim radionicama pletenja košara od pruća i izradi ukrasnih čestitki, prodavali naše proizvode, družili se s vršnjacima i kolegama, te upoznali šarenu lepezu proizvoda ostalih zadruga. Uvjerili smo se da dječje ruke mogu stvoriti čudesa, samo ih je potrebno potaknuti i pravilno usmjeriti a vrijednost učeničke zadruge prepoznati.

Otvaranje Županijeke smotre učeničkih zadruga

Tekst: Anka Šušak dipl. učitelj

Učenička zadruga „Mogunja“ Učenička zadruga „Mogunja“, OŠ „ V.Klarin“ u Preku, osnovana je 2006 godine. Djelatnost učeničke zadruge je : - Poljoprivredna proizvodnja - Maslinarstvo - Uzgoj ljekovitog i aromatičnog bilja - Izrada ukrasnih i uporabnih predmeta U učeničku zadrugu uključeno je 100 učenika i 20 djelatnika škole, te roditelja i vanjskih suradnika.

Štand O.Š. Preko 36

Eko dani na kalelargi

Voditelj učeničke Zadruge je prof. Janja Dragović 37


KUD

SVETI MIHOVIL

Bilo bi dobro kad bi mlađi naraštaj polako preuzimao odgovornost...da im kultura ne bude maćeha već voljena majka... koju bi morali prosljediti mlađim naraštajima.

KUD Sveti Mihovil Godina osnutka: 1998. Broj članova: 21 Predsjednica: Biserka Perić 23273 Poljana Otok Ugljan

POLJANA

Osvrt na rad kulturno umjetničkog društva “ S v. M i h o v i l ” P o l j a n a Kud «Sv. Mihovil» Poljana, svoje planove i zamisli koje je zacrtala u potpunosti je ispunila. Drago nam je što smo uspjeli ostvariti svoje zamisli na opće dobro svih koji prate naša nastojanja u očuvanju kulture i tradicije.

našem društvu i njenim članicama koje svoje slobodno vrijeme posvećuju jednoj tako plemenitoj zadaći očuvanja naše kulturne baštine. Svi objavljeni članci o djelovanju našeg KUD-a «Sv. Mihovil» iznose pozitivna mišljenja i zahvale na naš rad. Ostavili smo vidan trag na kulturnom polju, koji nije samo poznat u našem mjestu već i u drugim sredinama gdje smo god gostovali. To nam daje snagu i nadu da usprkos našim godinama koje neumitno lete, ustrajemo i dalje u našim nastojanjima.

Naši igrokazi govore mnogo o našem načinu života. Zapažene smo u izvođenju igrokaza, monologa kao što Susretali smo se s mnogim problemima kao što su «Molitva Guospi» i «Kako san uvatila tića». je nedostatak adekvatnog prostora, te smo morale odustati od drugih programa kao što su dramski i drugi Vrlo je aktivna grupa zbornog pjevanja pod vodstvom programi koji zahtijevaju zatvoren prostor. Tako su predsjednice društva koja bilježi veliki uspjeh na dugi zimski mjeseci našem čovjeku bili nedostupni mnogim nastupima i smotrama folklora. Moramo se dobrim priredbama dramskog ili recitatorskog izričaja. zahvaliti našim muškim glasovima, Dinku Babinu Nastojale smo to nadoknaditi nizom koncerata koje smo i Nedjeljku Jadrijevu koji su svojim glasovima održali u ljetnim mjesecima u tijeku turističke sezone, te upotpunili i podigli naše pjevanje na zavidnu razinu. gostovanjima u drugim gradovima i mjestima gdje smo na naše oduševljenje rado primljene, a dugi aplauzi su Ovdje ću navesti nekoliko nastupa u proteklom bili najveća nagrada za naš dugogodišnji neumorni rad. razdoblju koji su obilježili naš rad: božićni koncert u crkvi «Kraljice Mira» u Poljani, koncert «Mi O našim nastupima pisali su: Zadarski list, Regional, smo s Vama « u Domu za stare i nemoćne u Zadru, Narodni list i neizbježan VOX koji nas nesebično prati «Putovima baštine kroz etno sela Imotski, Čitluk i na svim našim nastupima. Ovim putem izražavamo Mostar, organiziranje večeri poezije u Poljani, koncert zahvalnost novinaru VOX-a Dinku Ožakoviću koji je «Slušaj pismu moje duše» u Domu na žalu u Preku, u nekoliko navrata vrlo pozitivno i korektno pisao o

38

sudjelovanje na Večerima poezije u Kukljici i Ugljanu, Večer izvorne dalmatinske pjesme u kafe baru «Moka», koncert pod nazivom «Pjesmom ti slavimo ime» u crkvi «Kraljice Mira, Smotra folklora «Popevaju lepo tak» u Zagrebu, Susret folklornih skupina Bedenica Sv. Ivan Zelina i dr. Moram također navesti da je ovakav naš rad pripomogao turističkoj promociji našeg mjesta. Ugostili smo mnoge novinare kao i studente etnologije zadarskog fakulteta koji su bili zainteresirani za naš rad na promicanju i njegovanju kulturne baštine. Dali smo im knjigu, “Običaji i tradicija Poljane” u kojoj su navedena sva naša nastojanja u očuvanju kulture i tradicije našeg mjesta. Ovdje moram navesti i hvalevrijedan doprinos naših članica Udruge «Sv. Mihovil» u prikupljanju i pisanju istine o ženama u Domovinskom ratu. Knjiga pod naslovom «Koracima nade u istinu» u izdanju Udruge «Žena u Domovinskom ratu « Zadar, bit će promovirana na Dan akcije Maslenica 20. siječnja 2013. kako se više nikada na ovom tlu ne bi ponovilo takvo zlo. Za sav ovaj protekli rad i naše postojanje, želimo zahvaliti našoj Općini Preko i načelniku gospodinu Anti Jerolimovu koji s puno razumijevanja prate naš rad na očuvanju naše baštine. Nadamo se da će se ta obostrana suradnja i dalje nastaviti na dobrobit svih naših žitelja i njihovih gostiju. Tekst: Biserka Perić 39


Svačija i ničija U dvuoru kuća kamena Soma Prozna Tužna Žalobna Na sudu Razdiljena Svačija i ničija Kamena kuća čeko don Ka će prestati slušati glos Vo d e j e p a r a t m u o j Jo ga nikomu ne don Krez funestre vitar Hjidi U bužami miš Cvili A po noći ćuči Ćuk Živi nieće glos mu Čuti Nimo više nove Smrti U dvuoru su svi već Mrtvi I otvori se ruzinav lokot I paučina se spletie u oko U kuću ulizi zrok I jopet sve pade u mrok Napisala: Biserka Perić 40

41


UDRUGA ŽENA LUZOR

...članice naše udruge se nesebično uključuju u program s pripremljenim otočkim delicijama; pršunate, frite, kroštuli, domaća rakija, ljekovito bilje i ostalo.

Udruga žena Luzor Godina osnutka: 2005. Broj članova: 45 Predsjednica: Jasna Frankić Brkljačić 23273 Preko Otok Ugljan

PREKO T

ijekom 2012. godine imali smo mnogobrojne nastupe. Aktivnim članicama naše Udruge pridružilo se je i nekoliko muških članova iz crkvenog zbora. Ove smo godine u rad naše Udruge angažirali djecu i mlađe članove koji bi trebali biti nosioci budućeg djelovanja udruge u smislu očuvanja kulturnog nasljeđa naše baštine. Udruga je sudjelovala u sljedećim aktivnostima: 04.02. Sudjelovali smo u „Oratoriju” u Arbanasima. 21.02. Za maškare smo ugostili djecu iz vrtića „Lastavica” iz Preka. 07.03. Oganizirali smo humanitarni program u „Arsenalu” u Zadru za djecu s posebnim potrebama vrtića „Svjetlost” u Zadru. 24.03. Sudjelovali smo u danima „ Narcisa”; ove godine održali su se u Sutomišćici. 31.03. Sudjelovali smo na otvaranju izložbe gospodina Iva Lončara. 22.04. Organizirali smo „Večer poezije”; ove godine sudjelovali su pisci amateri iz Preka. 05.06. Na poziv KUD-a „Korana” iz Rastoka Slunj, održali smo cjelovečernji program. Krajem srpnja, gostovale smo na otoku Ošljaku. 17.08. Već tradicionalna manifestacija „Otočka besida” održava se svake godine u Preku, pa je tako održana i ove godine na radost mnogobrojnih mještana i gostiju Preka.

42

To se je najbolje vidjelo po reakcijama publike koja je često naš program prekidala i pratila burnim pljeskom. Takav nam poticaj daje samopouzdanja da i ubuduće nastavimo sa svojim djelovanjem, a naročito je stimulativno za naše mlađe članove koji na taj način uviđaju plemenitost svih uloženih napora u očuvanju naše kulturne tradicije. Svake godine prigodom najvećih prečkih fešti koje se održavaju u srcu sezone kad je u Preku najveći broj gostiju, a to su manifestacije „Bijela noć” i „Priješka Legrica” članice naše udruge se nesebično uključuju u program s pripremljenim otočkim delicijama: pršunate, frite, kroštuli, domaća rakija, ljekovito bilje i ostalo. Organizirali smo tečajeve pletenja i kukičanja za sve one koji su željeli naučiti vještine naših nana. Inače, članice Udruge redovito se sastaju jednom tjedno u prostorijama naše Udruge gdje u razgovorima i druženju osmišljavamo i planiramo naše buduće aktivnosti. Tekst: Mercedes Ceda Barić

Članice udruge Luzor na priješkoj gajeti Cicibela 43


” 44

Takav nam poticaj daje samopouzdanja da i ubuduće nastavimo sa svojim djelovanjem, a naročito je stimulativno za naše mlađe članove koji na taj način uviđaju plemenitost svih uloženih napora u očuvanju naše kulturne tradicije. 45


UDRUGA

ŽENA ĐIRAN

...manifestacija koja nas je učinila posebno sretnima i nadasve ponosnima bilo je naše sudjelovanje na Vinkovačkim jesenima gdje smo predstavljali Zadarsku županiju.

Udruga žena Điran Godina osnutka: 2004. Broj članova: 50 Predsjednica: Ingrid Vuchich 23275 Ugljan Otok Ugljan

UGLJAN M

eđu brojnim događajima na kojima smo sudjelovali ( Zadarski karneval, Međunarodni festival folklora u Jesolu (Italija), Smotra folklora u Dobropoljani, turnir u boćanju na Ugljanu, smotra folklora zadarske Županije, Vinkovačke jeseni), željela bih se osvrnuti na dvije manifestacije koje držimo posebno vrijednima. Već je tradicionalno da se u domovini i izvan nje naša Udruga predstavlja programom u kome su zastupljeni običaji, pjesme i plesovi našeg otoka. Ove godine odabrali smo poziv gradića Jesolo koji se nalazi nadomak Venezie (Italija) te smo sudjelovali na VII. Međunarodnom festivalu folklora, skupa sa brojnim predstavnicima kulture istočne Europe Bugarima, Poljacima, Letoncima, Litvancima i Rusima. Tom prigodom predstavili smo pjesme i plesove koji pripadaju našoj tradiciji, ali smo za kraj ostavili pjesmu u počast mjestu koje nas je ugostilo, uvrstivši u naš repertoar njihove tradicionalne pjesme. Izabrali smo dvije tipične pjesme koje pripadaju tradiciji Veneta, regiji kojoj pripada Jesolo, publika je bila oduševljena ovim našim posebnim izrazom prijateljstva. Druga manifestacija koja nas je učinila posebno sretnima i nadasve ponosnima bilo je naše sudjelovanje na Vinkovačkim jesenima gdje smo predstavljali Zadarsku županiju. To je sudjelovanje potaknuto našim nastupom na smotri otočkog folklora u Dobropoljani (Pašman), nakon kojeg je uslijedio poziv na sudjelovanje. 46

Tri dana koja smo proveli u Vinkovcima ispunila su nam srca emocijama, posebno zbog gostoljubivosti i velikodušnosti naših domaćina, grupe KUD Samica Novi Jankovci, koji su nam omogućili upoznati ljepotu ovoga kraja. Naročito nam je ostalo u sjećanju posjet Vukovaru gdje riječi ustupaju mjesto osjećajima.

Članovi udruge u gradiću Jesolo Božićni koncert

Poseban je osjećaj bio prolaziti u povorci ulicama i na centralnoj pozornici u Vinkovcima, pjevajući naše tipične narodne pjesme i sudjelujući također u realizaciji najvećeg kola na svijetu koje se protezalo od stadiona Cibalije do centra Vinkovaca prelazeći ulice grada. Navečer, u završnici našeg intenzivnog sudjelovanja na Vinkovačkim jesenima, nastupali smo na glavnoj pozornici pokazavši, u svojoj jednostavnosti, bogatstvo naše tradicije.

I kao što slijedi već više godina, naša Udruga ima lijep običaj završiti godinu Božićnim koncertom uz srdačne čestitke svima za blagdane koji dolaze. Želimo ovdje istaknuti da naše predstavljanje tradicije kroz različite manifestacije i nastupe, u našem mjestu, a osobito izvan naše regije pa i naše domovine ne bi bilo moguće bez pomoći naše Općine, njihove materijalne i moralne podrške pa im ovim putem želimo na tome najsrdačnije zahvaliti. Ovom prigodom članice Udruge „Điran“ čestitaju svim čitateljima Sretan Božić i uspješnu 2013. godinu! Tekst: Ingrid Vuchich

Članovi udruge u Pragu

Posjet Vukovaru

47


48

Poseban je osjećaj bio prolaziti u povorci ulicama pjevajući naše tipične narodne pjesme i sudjelujući u realizaciji najvećeg kola na svijetu...

49


KUD

SVETI ANTE

. . . o d rž a l o s e i n a t j e c a n j e u ra z n i m d i s c i pla na m a . N a š a č l a n i c a J o l e I v a n o v u d i s c i p l i n i „ n o š e n j e k a bla punog v ode n a g l a v i b e z p o mo ć i ru k u “ o s v o j i l a j e 1 . mj e s t o, a k a k o i ne b i k a d s mo mi b o d u l i c e n a v i k l e s v e n o s i t i n a gla v i. KUD SV. ANTE - LUKORAN Godina osnutka: 1999. Broj članova: 22 Predsjednica: Desa Pestić 23274 Lukoran Otok Ugljan

LUKORAN K

UD Sv. Ante Lukoran u protekloj i tekućoj godini bio je vrlo aktivan u nastupima i gostovanjima, na smotrama folklora, radnim akcijama, posjetima starima i nemoćnima te raznim drugim aktivnostima. Gostovale smo u Gornjoj Gračenici, mjestu pokraj Kutine s izvedbom izvornih pjesama te otočkim kolom. Tamo smo promovirale našu nošnju na koju smo jako ponosne. Kao dar domaćinima, ponijele smo repliku kamenice u kojoj se nekad držalo ulje te lavandu ispletenu trakama raznih boja, rad ruku naših članica. Domaćini su bili oduševljeni tako da su nas pozvali na sljedeće „Lipanjske susrete“. 13. lipnja proslavili smo godišnjicu našeg osnutka i blagdan Sv. Ante, našeg zaštitnika, a proslavu su uveličali gosti iz Debeljaka. Također je održana Sveta misa uz blagoslov djece i cvijeća. Ostatak večeri protekao je uz pjesmu, priču i ukusnu večeru i kolače, djelo naših članica i ostalih mještana, do kasno u noć. Tijekom mjeseca srpnja obilježavao se Dan osnutka Lukorana tako da smo sudjelovale i na toj svečanosti koja se održavala na Punti. Čast da recitiraju svoje pjesme i zapise imali su naši mještani Ivo Luković, Slavko Bačić i Ante Martinov. U ime organizatora Trgovačke zadruge Lukoran, prisutne je pozdravila gđa Ala Dunić. Ista svečanost ponovljena je i sljedećeg mjeseca kada smo u goste pozvale Udrugu „Luzor“ iz Preka čije članice su iz svog bogatog repertoara izvele odabrane pjesme i jedan skeč. Večer je protekla u druženju, pjesmi i plesu do duboko u noć. 50

U kolovozu smo nastupale u Hrvatskoj Kostajnici gdje su se uz nastup KUD-ova birale i najbolje snaše. Tamo smo se okitile jednom nama dragom nagradom. Naime, KUD Sv. Ante predstavljala je Jole Ivanov sa svojom lukoranskom nošnjom te je ponijela lentu prve pratilje. U rujnu mjesecu nastupale smo u Dubravcima pokraj Duge Rese. Uz izvedbu pjesama i kola, održalo se i natjecanje u raznim disciplanama tako da se i tamo prijavila naša članica Jole Ivanov u disciplini „nošenje kabla punog vode na glavi bez pomoći ruku“. Osvojila je 1. mjesto, a kako i ne bi kad smo mi bodulice navikle sve nositi na glavi. Na 1. Smotri folklora Zadarske županije nastupile smo u drugoj skupini prvog dana održavanja. Nastup nam je dao samopouzdanje i volju za daljnji rad jer je to manifestacija koja obuhvaća sve dijelove naše županije. 15. rujna 2012. g. otvoren je područni odjel vrtića „Lastavica“ u Lukoranu, dječje igralište a i ujedno je otkrivena spomen bista fra. Šimuna Klimantovića na trgu pored crkve Sv. Lovre. Svojim nastupom i pjesmama uveličale smo slavlje. Svoj blagoslov dao je don Mario, župnik naše župe. Program se sastojao od dječjih recitacija koje su izvela djeca iz O.Š. Valentin Klarin sa svojom učiteljicom. Prisutne je prigodnim govorom pozdravila ravnateljica dječjeg vrtića „Lastavica“, gđa Jadranka Selak. Pjesme koje govore o nekad teškom životu u našem Lukoranu recitirali su domaći pjesnici Ive Luković i Slavko Bačić.

Svečanosti je bio nazočan i načelnik Općine Preko, g. Ante Jerolimov koji je u ime investitora Općine Preko otvorio dječji vrtić, dječje igralište i trg fra. Šimuna Klimantovića uz nazočnost mnogobrojnih mještana. Naš KUD Sv. Ante gostovao je i u Cerovcu, malom mjestu pokraj Bizovca u Slavoniji zajedno s prijateljskim KUD-om iz Debeljaka. Odjevene u lukoransku nošnju koju s ponosom nosimo u bilo kojem kraju Lijepe naše, imale smo čast prisustvovati svečanoj Svetoj misi na dan njihova blagdana. Na mjesnom igralištu gdje se je održavao prigodni program, mještani su s oduševljenjem popratili naš nastup. Da bi veselje bilo još veće, naše gošće Ingrid Melada i Jadranka Selak izrazile su želju da odjenu šokačku i ličku nošnju. Crkva hrvatskih mučenika, Udbina To je dokaz da jedna hrvatska žena može biti ono što Hrvatska ima u sebi, a ima sve. Veselje i radost su bili još i veći jer su s nama bili načelnik općine, g. Ante Jerolimov i direktor TZ Preko, g. Ante Brižić. Sve ovo ne bi bilo tako dobro da nemamo podršku Općine Preko na čelu s g. Antom Jerolimovom kojem ovom prilikom zahvaljujem osobno i u ime KUD-a Sv. Ante na moralnoj i financijskoj podršci i potpori. Također zahvaljujem se i Turističkoj zajednici Općine Preko na čelu s g. Antom Brižićem, te se nadam da će nas i u budućnosti isto tako podržavati. Tekst: Desa Pestić

Gostovanje u Gornjoj Gračenici 51


Posli i običaju krez godinu

a pršute i špalete na buri sušiti. Po noći na sviću pojti, jer za Svetoga Osipa kraju dojde sipa.

Jer ako bi doznala, dobro bi te isprebijala, i modrica bi ti se šetemun dun poznivala.

U aprilu kada daži, to zloto iz neba pado. Za Cvjetnicu grančicu masline odlomiti, a za Uskrs pogače i kolubice ispeći, pa sve to lipo blagosloviti. Kada ih ideš, ni mrvica ti na tloh ne smi pasti, jer to je hrona, ča se ide u slosti. U maju kada tri nojbolja cvita cvitaju, šenice, masline i loze, na Mrtečinu koledu užgati i sakreto se kupati, da ti ne zno mati.

U zunju kada počinje leto i dica su završila skulu, triba pobrati kupmiri, žito, sočivo, luk i kapulu. Kumpiri na čufit dignuti, a žito isgrofćati, pa ga u bruštulinu ispražiti, za kafu iskuvati. Sočivo osušiti, a luk i kapulu za gredu zavisiti. dica se moru lipo kupati, a stariji posli obeda malo zaspati. Kada hlod od Zvonigrada na Škrilice dojde,

Vonji mesta moga

is gajetun, ugro i iz groda vozi!

Mote Pulicije još i manje!

Bi sun moli ka sun u tebi prohodi, ka sun tvoj prvi vunj ču!

Gospe moja, a kakov je ono vunj od kore lukoranskoga bora! One okinjene za brodić učiniti! Znun ot vunj dobro, drogi moj Lukorane. jer sun is njin pošo, ka su me istebe, prije puno godin, preko konola, ća, ugro poveli!

Po svitu smo sve is brodima činili, činili ih i vozili, ali je sigurno da ne vonjaju, ni blizu, tako lipo, kako oni od kore, od bora!

U janoru kada je i suncu zima, pa se ne more dignuti visoko, triba stoti doma i ne hoditi okolo. Gudića zaklati i blagovati. Prigvice učiniti i pečenjice peći, pa neka se povrh kamina vidi dima. U veljači kada misec svitli po noći kako i uljenica u kući, a maške mijauču na svakin kantunu, u maškare se obući i kroz selo projti pivajući, i sve što se skupi, neka se pofrući. U morču kada se pupi otvaraju, dica neka se od morčanog sunca čuvaju. Kumpiri triba posaditi,

Nezun ča je prvo bilo, mrta, mrtomica? Možda smrič? Ili je to bila smrdela, ona ča je je Miro ubro, za mriže očrviti? Možda je bi i vunj blaka one, Kojove, okrenjene, batele, ispo murve, na kraju, ko mole rive! Malo je vonja i na naftu, samo, ki zno, jeli o «Jurina» ili «Buđule», za molun rivun. Ali, sve je to «začinjeno» is vonjun znojnoga đempera Mote, Pulicije, ka nas je naveslo, retko is idrun,

Orkula Prije pet godin u vrtlu, posadi sun orkulu. Sada je četire metra visoka. Još toliko, pa će biti od oka. Jer moja orkula, kako i žena moro biti visoka i šesna. Ne da bi mi dola ploda, nego da mi učini hloda. I da mi je znati 52

I s otin vonjun su krez celi život prošo Uvik me je na poštenje vraćo, budi ka je budan tribalo biti a grijo ka je zima i tilu i duši bilo! Prošlo je puno godin ali sun, eto, za nose, sun put našo! Došo sun i jepe skoro isti vonji čujin! Doduše, nimo više ni Koja, ni njegove batele, ni Mira, «Jurina» ni «Buđule»,

grdeline zvati, da na njoj gnjozdo upletu, pa da se tići razletu ! Pa dogodine jopet da se razliću, na radost i sriću, mojim unukama ča su to doživile, u vrtlu ispod orkule.

Evo, Lukorane moj, došo sun doma, ko ništa drugo, svomu unuku brodić od kore učiniti i svoju mu batelu pokozati, Neka se sićo, neka vunj osjeti! A mrta i mrtomica, smrič, planika i resa od mora, naša vala i celo mesto, su uvik vode i strpljivo čekaju! Čekaju da dojdemo, i jo i ti i naši unuci, da povonjomo i osjetimo, vunj ki život znoči! Ivica Luković

s ovcami se živini pojde. Do Kantunodine ih potirati, pa na frenje i pušilulu igrati. U augustu kada je fešta Svetoga Lovre, ča su ga na gradelami pekli kako ča mi pečemo kotleli, goste počastiti s pršutun i punjenim paprikama. Posli toga belo vino piti i ćakulati o običajima. Toga dona moreš se i opiti, niko ti neće zamiriti. U rujnu kada dici počinje skula, uvati te panika kako libri i obuću kupiti, jer storu su već razdrli. Moroš misliti i o grozju, kako kupiti

vriću cukra, da ti vino ne bude gore od prošloga godišća. I rakiju triba ispeći, da se nojde kod kuće, da se rashlodiš kada ti bude vruće. U listopadu kada lišće pado s grun triba uzesti motiku i capun, pa odroditi ono ča smo propuštili dok smo za ljetnih žeg linčorili. I masline triba početi brati, ča su sa stabla pale, jer su ih nike vire napale. U studenome, na Svi Sveti, skale i kljuke vunka iznesti, pa masline češati početi. Masline samliti i ulje doma doniti. Vino triba pretočiti i druge delicije

spremiti, pa zima ča gre, ne će ti nauditi. U prosincu na Banju večer frite ispeći, darove dici podiliti i lipe besibe in reći. Na Božić lipo se obući pa na misu pojti. A na Svetog Stipana na Koledišću oganj užgati, pa preko njega preskokati i kolo zaigrati. Neka se znode da od stoljeća sedmog vode živu Hrvati. Lukoran, marač 2011. Slavko Bačić

TRGOVAČKA ZADRUGA LUKORAN

Nastala je nakon dokinuća Poljoprivredne zadruge Lukoran. O aktivnostima i djelovanju zadruge razgovaramo s direktoricom gospođom Alom Dunić.

su trgovina u Lukoranu i kiosk u Malom Lukoranu. Također, upravljamo ugostiteljskim objektom „Jadranka“ koje je tradicionalno okupljalište mještana, a u ljetnim mjesecima sa svojom prostranom tarasom služi kao pozornica mnogim zabavnim i kulturnim događanjima. Instalirali smo i internetske usluge koje u ljetnim mjesecima služe mnogobrojnim gostima. Trgovačka Zadruga ima 14 članova koji su za učlanjenje temeljem zakonskih propisa uplatili 1.500,00 kn godišnje članarine.

Trgovačka zadruga Lukoran osnovana je na poticaj Općine Preko nakon novog Zakona o zadrugarstvu kojim je bivša poljoprivredna Zadruga dokinuta, a sve u svrhu da postojeća imovina koja je u vlasništvu Općine Preko ostane u djelatnoj funkciji kako mjesno stanovništvo ne bi bilo prisiljeno svakodnevne životne potrepštine kupovati u drugim mjestima. Zapošljavamo petero stalnih djelatnika, a u Naime, radi se o dvije tgovine mješovitom turističkoj sezoni prema potrebi upošljavamo robom i poljoprivrednim proizvodima. To još nekoliko djelatnika. Tekst: Ala Dunić

U tvomu imenu orkula, prepozno sun da si zlotna kula, pa živiš i resteš stoljećima, i svoje plodove darivoš ljudima. Lukoran 11. 03. 2011. - Slavko Bačić

Ispod nje da imo mesta, za dušu staračku, stavi bi ljuljačku da se dica ljuljaju. 53


UDRUGA

Ž E N A S V. F U M E SUTOMIŠĆICA

Malo misto, velikog srca

P

ri kraju svake godine, pa tako i ove, pokušavamo rezimirati događaje i napraviti presjek života u našem mistu, uvidjeti što smo sve preživjeli, pohvaliti se lijepim stvarima i pokušati živjeti još bolje i kvalitetnije na našem školju u našim lipim i pitomim mjestima, te se svi zajedno angažirati kako bi nam život bio ljepši.

Akciju je podržao načelnik Općine Preko g. Ante Jerolimov, direktor TZ Općine Preko g. Ante Brižić, župnik mjesta Sutomišćice don Antun Pečar i liječnik opće medicine dr. Radovan Jozić. Tom prilikom,voditeljica i pokretač akcije “Dan narcisa” za otok Ugljan, Vesna Benić pozvala je sve okupljene žene na redovne godišnje mamografske i ultrazvučne preglede dojki jer pravovremeno otkrivanje bolesti ključ je izlječenja. Druženjem žena sa cijelog otoka, simboličnom prodajom cvijeta narcisa, te pjesmom, mirisom frita i domaćih slastica naših vrijednih žena, ponovno se pokazalo da su one spremne promicati svjesnost o zdravlju dojke te su tom prigodom prikupile više od Krajem ožujka Udruga žena Sv.Fume bile su domaćice 10.000 kuna. četvrte po redu akcije na otoku Ugljanu, “Cvijetom narcisa protiv raka dojke” u koju su se iznova priključile Udruga žena sudjelovala je u proslavi pete godišnjice udruge žena s otoka Ugljana i to udruge žena iz mjesta otvaranja marine u Sutomišćici , gdje su pokazale ono Kukljice, Kali, Preka, Lukorana i žene iz mjesta Ugljan. što kroz cijelu godinu svake nedjelje marljivo vježbaju, Jedna takva skupina je udruga žena Svete Fume, koja svojim djelovanjem i aktivnostima pridonosi kulturnom i humanom razvoju Sutomišćice. Početkom ožujka sudjelovale su na humanitarnom prikupljanju pomoći udruzi Svjetlost (udruga osoba s mentalnom retardacijom) koja je održana u Arsenalu, a organizator događaja bila je udruga žena Luzor iz Preka.Svojim prisustvom i donacijom dale su doprinos ovoj hvalevrijednoj akciji, čestitke na tome. Dan kasnije dale su si oduška i već tradicionalno proslavile međunarodni Dan žena, koji je proveden u ugodnom druženju, pjesmi i plesu u domu Foša.

54

Priznale su da ih je najviše oduševio posjet klubu Papaya na plaži Zrče u Novalji gdje su se počastile koktelima, te zaplesale uz vruće ritmove.....

Udruga žena Sveta Fume Godina osnutka: 2001. Broj članova: 45 Predsjednica: Natalija Špar 23273 Sutomišćica Otok Ugljan

a to su njihovi prekrasni glasovi i pjesma, te želja da se na kojem nas je zabavljala Ivana Kovač. kulturna tradicija našeg mjesta nikada ne ugasi. Zajedničkim snagama uredili su košarkaško igralište Već tradicionalno pred Uskrs i Božić, posjećuju Glavni su organizatori turnira u malom nogometu i daruju naše starije i nemoćne sumještane koji su naziva Partija, koji Sutomišćicu i sve koji se tamo nađu smješteni u neke od domova za starije i nemoćne, kao i održava stalno budnima, jer su nas muzika sa razglasa i one koji zbog bolesti i nemoći ne mogu izlaziti iz svojih rezultati utakmica razveseljavali po cijele dane. domova. Bilo bi nezahvalno ne spomenuti ljude kojima su U mjesecu lipnju posjetile su otok Pag, otok čipke,sira i Sutomišćica i Poljana u srcu, ali ih je život odveo daleko soli. Tamo su posjetile Benediktinski samostan gdje su od rodnog zavičaja. To je Društvo Sveta Eufemija se opskrbile paškim baškotinima, posjetile su tvornicu Society. Društvo je 2004.g., osnovao Slavko Profaca, sira Gligora, kao i nezaobilazni muzej Paške čipke a od 2005.g. vode ga Vesna Dužić, Walter Blasich i te Muzej soli. Priznale su da ih je najviše oduševio Dijana Dunatov. Društvo okuplja Hrvate koji žive na posjet klubu Papaya na plaži Zrče u Novalji gdje su se području New Yorka i okolice. Svake godine održavaju večeru na kojoj prikupljaju počastile koktelima, te zaplesale uz vruće ritmove..... donacije koje su namijenjene obnovi Župne crkve Ne mogu ne spomenuti tradicionalne Sutomiške Svete Eufemije u Sutomišćici. Na toj večeri učvršćuju munješćine koje ne bi bile atraktivne bez utakmice se prijateljstva, obnavljaju obiteljske veze, a posebno je ženskih sastava Slamorki i Punćorki, koja je ove godine značajno da se mladim generacijama Hrvata rođenim u bila izuzetno zanimljiva jer se pobjednik odlučivao SAD-u, usadi svjesnost o njihovom kulturnom nasljeđu. jedanestercima, a pobjednik ovog ogleda bile su Ove godine su se prikupljenim sredstvima naših Slamorke. Sutomišćaka i Pojanaca iz SAD-a, napravili vitraji u Tog vikenda trebao nas je zabavljati Hari Rončević, ali našoj župnoj crkvi, a vitraje je napravio akademski je nakon duge suše pala kiša, što nikoga nije spriječilo umjetnik Bogdan Moglievskij. da se zabava nastavi bez njega, do kasno u noć. Druga skupina koja se brine o kvalitetnom razvoju Možemo biti sretni što imamo ovakve ljude koji Sutomišćice su svakako oni na kojima svijet ostaje, su uvijek spremni pomoći, možemo zahvaliti našim a to je naša mladež. Oni su organizirani u Udrugu ženama, našoj mladeži i svi se zajedno udružiti i raditi mladih Santa Fe (UM-SF). Moram ih pohvaliti da su za boljitak i prosperitet našeg mjesta, naše Općine i jako poduzetni i složni. Uredili su unutrašnjost doma našeg predivnog škoja. Foša gdje su sagradili i pozornicu, organizirali božičnu Tekst: Vlatka Barić priredbu, zimske maškare, a za Uskrs priredili koncert 55


plaža Zrče 56

U mjesecu lipnju Sutomiške su posjetile otok Pag, otok čipke, sira i soli. Tamo su posjetile Benediktinski samostan gdje su se opskrbile paškim baškotinima, posjetile su tvornicu sira Gligora, kao i nezaobilazni muzej Paške čipke te Muzej soli. 57


MATICA

UMIROVLJENIKA

Kroz godinu su članovi Upravnog odbora posjećivali umirovljenike u bolnicama, u domovima za starije i nemoćne i obilazili ih kod kuće. Za Božić i Uskrs smo posjetili Dom za starije i nemoćne u Preku te ih razveselili darovima. Matica umirovljenika Općine Preko Godina osnutka: 2008. Broj članova: 300 Predsjednica: Mira Marđetko 23273 Preko Otok Ugljan

OPĆINE PREKO I Z V J E Š Ć E O R A D U M AT I C E UMIROVLJENIKA OPĆINE P R E K O Z A 2 0 11 . G O D I N U

Sva aktivnost i rad Matice u 2011. godini provodila se na temelju programa rada i odluke Upravnog odbora. Skupština je najviše tijelo Matice. U prošloj godini zasjedala je jedanput, a Upravni odbor Druženje umirovljenika četrnaest puta. Osim umirovljenika Za svakog umrlog člana, umjesto vijenca dana je Preka, u Maticu su uključeni i pomoć za crkvu. umirovljenici Poljane, Sutomišćice i Nekolicina naših umirovljenika boravila je u lječilištutoplicama Fojnica kao i u Opatiji gdje se se održao Ugljana. sastanak Upravnih odbora Matica Zadarske županije. AKTIVNOSTI I SOCIJALNE Organizirali smo izlet u Šibenik zahvaljujući donaciji POTPORE tvrtke „Pauleta“ pa smo tako omogućili 50-orici

naših članova besplatan jednodnevni izlet u Šibenik Naručila su se drva za ogrjev iz Oliba u dva navrata. i druženje u restoranu „Jadran“ na Brodarici gdje Plaćala su se u tri rate kako bi se olakšao trošak našim je tvrka predstavila promociju svojih proizvoda. U umirovljenicima. poslijepodnevnim satima razgledali smo kulturne i Kroz godinu su članovi Upravnog odbora posjećivali povijesne znamenitosti Šibenika. umirovljenike u bolnicama, u domovima za starije i Za potrebe kafića Matice, kupljeno je 20 stolica i 4 stola nemoćne i obilazili ih kod kuće. Takvih je posjeta bilo Kupljen je komplet novih boća. Očišćena je cisterna. 38. Za Božić i Uskrs smo posjetili Dom za starije i nemoćne u Preku te ih razveselili darovima. Uvjereni smo da bez prostora nema okupljanja pa ni mogućnosti za odgovarajuću djelatnost umirovljenika. 58

Takve su prostorije od velikog značaja za umirovljenike, posebno kad imaju grijanje zimi, a hlađenje ljeti pa je druženje u njima ugodno. Naš prostor treba još malo urediti (obojati), ali dok se ne srede imovinsko-pravni odnosi, ne možemo ništa poduzimati. FINANCIJE Naše prihode ostvarujemo od čajne kuhinje i članarine. Od Općine Preko dobili smo donaciju od 30.000,00 kn i podijelili umirovljenicima po 100,00 kn za Božić. Ovom prilikom zahvaljujemo načelniku općine koji ima puno razumijevanja za potrebe umirovljenika.

Jednodnevni izlet u Šibenik

Protekle smo godine priključeni Matici Zadarske županije, a zatim Matici umirovljenika RH kojoj smo Ovo je bilo kratko izvješće o radu naše Matice obvezni platiti godišnju članarinu. umirovljenika. Bilo je poteškoća u radu, ali kad se Početkom ove godine svaki je član dobio novu člansku aktivnost podredi interesima umirovljenika, odnosno iskaznicu koja je jedinstvena na nivou RH, te će se uz nju Matici i njenim članovima, prepreka ne smije biti. moći ostvariti razne pogodnosti, npr. pri putovanjima, kupovanju u raznim centrima i ostalim prilikama za Čvrsto vjerujemo u aktivnost i privrženost članstva svojoj Matici i Matici umirovljenika Hrvatske koja će koje ćemo na vrijeme biti obaviješteni. se zajedno s nama boriti za ostvarivanje stečenih prava umirovljenika. Tekst: Mira Marđetko

59


UDRUGA

POJONSKO SRCE

Pravila su jednostavna; ‘’treba dojti ča prije, veslati ča jače, sa bilo kakvun batelun, stin da u bateli moro biti preko tristo kili žive vage, a posadu moro činiti baren jedna žena‘’

Udruga mladeži Pojonsko srce Godina osnutka: 2010. Broj članova: 50 Predsjednik: Šime Ivanov 23273 Poljana Otok Ugljan

POLJANA

U

druga Pojonsko srce je počela sa svojim djelovanjem formalno 2010. godine, a inače postoji u strukturama pojonske mladeži već petnaestak godina. Udruga sada ima oko pedeset članova na čelu sa predsjednikom Šimom Ivanovim. Udruga aktivno radi na okupljanju mladeži Poljane te na organizaciji raznih kulturnih i sportskih događanja. Udruga je neprofitabilna organizacija koja uvelike ovisi o donacijama a najveći i najbolji donator je Općina Preko. Kao najveći i najpoznatiji događaj može se navesti malonogometni turnir Pojonsko srce koji iz godine u godinu privlači razne ekipe, ne samo s našeg otoka već i šire, pa samim time i ljude koji bodre svoje ekipe,koji jednostavno dođu uživati u domaćoj atmosferi koja se može osjetiti samo u našem podneblju. Turnir se održava na igralištu Bobac na Petru, a to je ujedno i jedan od najstarijih turnira na ovim prostorima. Mislim da je svima još u sjećanju Deseti jubilarni turnir sa spektakularnim vatrometom i upečatljivom Poljanskom bakljadom, a sve uz stihove pjesme “ Pivaj Dalmacijo “, “ Tamo gdje sam rođen “... . Posebna atrakcija na samom kraju turnira bio je spektakularan dolazak brodom saljske Tovareće muzike. Naravno, Udruga mladih daje sve od sebe da svaki sljedeći turnir podigne za jednu ljestvicu više, pa je tako i posljednji, jedanaesti turnir opravdao sva očekivanja. Prisutni su uživali u turniru i zabavi do ranih jutarnjih sati uz glazbeni sastav Calipso. Ipak turnir nije sve čime se bavi udruga Pojonsko srce.

60

Udruga također organizira i svake godine sve poznatiju ‘’Karijolodu ‘’, takozvani ‘’ Poljanski sport ’’ gdje je najbitnija kreativnost, smijeh, i malo sreće. Držimo da se o samoj Karijolodi ne treba odviše govoriti. To se jednostavno mora doći vidjeti i osjetiti. Kako mladima u Poljani nikad ne nedostaje ideja, osmislili su utrku batelama gdje je bitnija fizička pripremljenost jer se održava na relaciji od Bobca, pa okolo Garofulina, sve do Storog mula. Pravila su jednostavna; ‘’treba dojti ča prije, veslati ča jače, sa bilo kakvun batelun, stin da u bateli moro biti preko tristo kili žive vage, a posadu moro činiti baren jedna žena‘’. Kreativnosti i novih ideja mladeži defnitivno ne nedostaje, pogotovo otkad im je Općina Preko dala na korištenje prostor u Domu - čitaonici.

Tamo se rađaju nove kreativne ideje i sportovi, te se osmišljavaju i rađaju ideje za već postojeća događanja koja svi Poljanci svake godine željno priželjkuju. Na kraju vas sve pozivamo da dođete na sve naše manifestacije i jamčimo vam da sigurno nećete požaliti, a mladi iz udruge Poljonsko srce će učiniti sve da se dobro zabavite i da to nikad ne zaboravite. Tekst: Šime Ivanov

Malonogomentni turnir “Pojonsko srce”

Utrka batelama

Odmjeravanje snage u potezanju konopa 61


UDRUGA MLADEŽI PREKA gODINA OSNUTKA: 2010. BROJ ČLANOVA: 40 PREDSJEDNICA: BLANKA KLARIN 23273 PREKO OTOK UGLJAN

N

akon nekoliko godina stanke , preška mladost ponovno je odlučila oživjeti svoju, već pomalo zaboravljenu udrugu. Na prvim sastancima, zanimanje za pokretanjem i osmišljavanjem sadržaja društvenog života pokazale su sve generacije mladih Prečana, od djece, tinejdžera pa sve do onih koji će uskoro navršiti tridesetu, a koji će prema statutu udruge moći djelovati jedino kao njeni počasni članovi. Ideje su pljuštale sa svih strana, neke pomalo začuđujuće i neostvarive, dok su druge izazivale salve smijeha svih okupljenih. Vrlo brzo mjestom se proširio glas o ponovnom oživljavanju i djelovanju Udruge, a njene članove još su više motivirali prijedlozi i podrška koju su dobivali od svojih sumještana. Lokalna je zajednica izišla u susret mladima, te im je na korištenje ustupila dvoranu popularnog naziva „Centrala“, koju su članovi Udruge zajedno sa svojim prijateljima pretvorili u omiljeno okupljalište mladih Prečana, kao mjesto druženja kroz razne sportove; košarku, mali nogomet, stolni tenis... U suradnji s Općinom Preko i Turističkom zajednicom zaživjeli su i prvi projekti Udruge – „Mayday“, koncert alternativnih bendova, među kojima valja istaknuti mladi preški bend „Propuh“, te dugoočekivani turnir u uličnoj košarci „Streetball Centrala“, nakon kojeg je uslijedila zabava do ranih jutarnjih sati. Tijekom ljetnih mjeseci, Udruga mladeži Preka radila je na očuvanju običaja preških fešti, ali i uvođenju nekih novih komponenti u njihov program. Tako je osmišljen cjelodnevni koncept Priješke legrice kojim su oživljene igre iz djetinjstva naših nana i didova – skakanje u vrećama, utrka u karijolama, nošenje jaja u žlici, a odigrana je i već tradicionalna vaterpolo utakmica između ekipa Kali i Preka. U sklopu proslave Bijele noći održani su turniri u odbojci na pijesku i turnir u vaterpolu, u kojem su pobjedu izborili domaćini. Mladež Preka broji četrdesetak članova koji pripremaju nove projekte za sljedeću godinu, te poziva sve zainteresirane da sudjeluju u radu Udruge, kako bi svojim prijedlozima i aktivnošću doprinijeli zabavnijem životu na otoku. Naposljetku, članovi Udruge svim čitateljima žele blagoslovljene božićne blagdane, te sretnu i uspješnu nadolazeću 2013. godinu. Tekst: Vines Mašina

62

63


UDRUGA

IDRO ČEPRLJANDA UGLJAN

Udruga „Idro“ hvata dobar vjetar Udruga mještana „Idro“ iz zaseoka Čeprljanda u Ugljanu osnovana je prije pet godina s ciljem uređenja i unapređenja Čeprljande, te podizanja kvalitete života njenih mještana.

Prije ove udruge djelovalo je Športsko ribolovno društvo „Sipa“, nakon čijeg su gašenja mještani Čeprljande osjetili potrebu da se udruže kako bi zajedničkim snagama učinili nešto više, te aktivno sudjelovali u svim akcijama koje se tiču njihova mjesta. Udruga broji oko 35 članova, ali svi se mještani Čeprljande zapravo osjećaju članovima udruge i rado sudjeluju u njenom radu. Cilj udruge je što više uključiti mlađe naraštaje u svoj rad koji se i temelji na tome da se mladima pruži što kvalitetniji život i da im se ostavi u nasljeđe nešto više od onoga što imaju sada, te na kraju da oni sami nastave s radom udruge i promicanjem i unaprjeđenjem svoga mjesta. Da udruga ne misli samo na mlađe naraštaje, potvrđuje činjenica da su napravili akciju uređenja prostorija za umirovljenike u kojima se oni nedjeljom i blagdanom okupljaju i druže uz igre na boće i karte. Udruga je prije desetak godina započela projekt uređenja plaža zidanjem mulića na jednoj strani uvale u kojoj se nalazi Čeprljanda, a cilj im je dovršiti taj projekt uređenjem plaže i na drugoj strani uvale, te 64

Uređivanje šetnice produžiti uređenjem šetnice uz postavljenje adekvatne rasvjete, sadnju maslina i borova uz šetnicu koja bi se protezala cijelom Čeprljandom, sve do uvale Ćinta. Ove godine uredio se tzv. „Krug“ u centru Čeprljande u kojem se postavio dio starog mlina za masline, koji se nekad nalazio u Lučinom selu u Ugljanu. To je jedan od šest mlinova koji su postojali u mjestu Ugljan, a budući da se otok Ugljan promiče kao otok maslina, ovo je dobra poveznica na tu temu. Uz mlin je postavljena i info tabla s najvažnijim podacima o mlinu. U sklopu tog projekta uredile su se i žardinjere s cvijećem zbog čega je Čeprljanda zasjala još ljepšim sjajem. Iduće godine planira se nastavak projekta koji još sadrži i otvaranje dječjeg igrališta kojeg je još ostalo opremiti rekvizitima poput klackalica, ljuljački, tobogana i sl. Projekt bi trebao biti završen do Uskrsa 2013. godine.

...spremaju izvornu gastro ponudu, poslužuju goste, zabavljaju ih tradicionalnim igrama te pružaju jedinstven doživljaj sudjelovanja u defileu brodica...

Udruga mještana Idro Čeprljanda Godina osnutka: 2008. Broj članova: 45 Predsjednik: Dragan Karlović 23275 Ugljan - Čeprljanda Otok Ugljan

Udruga je organizator poznate Čeprljandske fešte koja se održava svake prve subote u kolovozu. Svojim mještanima i turistima pružili su uživanje u domaćim gastronomskim specijalitetima, zabavi, glazbi i tradiciji. Posebnost fešte leži u tome što je mještani sami organiziraju i realiziraju, uređuju mjesto za feštu, spremaju izvornu gastro ponudu, poslužuju goste, zabavljaju ih tradicionalnim igrama te pružaju jedinstven doživljaj sudjelovanja u defileu brodica, a sav prihod o fešte udruga utroši u realizaciju svojih projekata uređenja mjesta. U organizaciji fešte, a i ostalih događanja, udruga kontinuirano surađuje s Turističkom zajednicom mjesta Ugljan koja im uvijek rado pruža potporu i pomoć, kako financijski tako i logistički, organizacijski, savjetima i sl. Udruga „Idro“ također rado surađuje i s ostalim udrugama u mjestu, a to su udruge „Điran“ i „Aria“, te rado podupire i njihove projekte, a sve s ciljem podizanja kvalitete života na otoku i unaprjeđenja mjesta i otoka. Neizostavno je spomenuti suradnju s Općinom Preko koja je projektima udruge dala zeleno svjetlo, sudjelovala u njihovom planiranju, izradi, realizaciji i financiranju, te bi se bez njihove potpore vjerojatno malo od ideja i ostvarilo. Ono što je zajedničko svim akcijama udruge „Idro“ jest Čeprljanda, kako kaže predsjednik udruge Dragan Karlović: „Uvik i sve za Čeprljandu, svi zajedno, bez obzira na bilo kakvu pripadnost, religijsku, političku, rasnu ili bilo koju drugu, sve za boljitak Čeprljande.“ Tekst: Dražena Strihić

Dotjerivanje šetnice prije sadnje cvijeća

Šetnica je zasjala novim izgledom 65


Uz ples i glazbu Zmoračani su dijelili srdele pečene na gradelama, rižoto i osvježavajuće napitke.

UDRUGA

DRUŠTVO ZMORAČANA

Društvo zmoračana Kašun Godina osnutka: 2008. Broj članova: 69 Predsjednik udruge: Egon Majer 23273 Preko Otok Ugljan

KAŠUN - PREKO Lj

etna fešte na „Kašunu“ na predjelu Zmorca u Preku održava se već 17-estu godinu zaredom. Stanovnici jednog od najljepših predjela u Preku uz pješčanu uvalu „Jaz“ osnovali su Udrugu „Kašun“ i uz više sponzora iz Preka: „Sonik“, slastičarnicu „Plavi Jadran“ i potporu Općine Preko, priređuje zabavnu ljetnu fešticu za mještane i goste. Na programu je obvezno i prigodna lutrija sa simboličnim nagradama a razveseli sve one koji je kupe pa kad primjerice dobije izlet na Kornate. Na ovoljetnoj fešti posjetitelje je na Kašunu zabavljala grupa „Korni i prijatelji“ iz Zadra, a u pauzama između svirke, glazbu je puštao DJ Šekspir – Josip Batistić. Na prohladnoj nedjeljnoj fešti ples malo bržih ritmova dobro je došao za ugrijati se. Uz ples i glazbu „Kornija“ i prijatelja i DJ-a „Šekspira“ posjetiteljima su Zmoračani dijelili srdele pečene na gradelama, rižoto i osvježavajuće napitke. Bilo je tu još fritula i kroštula, proizvoda vrijednih žena koje svake godine počaste više stotina posjetitelja na svojoj „Zmoraškoj fešti“. Udruga Kašun dosad je poduzela više dobrovoljnih akcija uređenja javno prometnih površina i uređenja mjesne plaže. (J.M.)

66

67


UDRUGA ARIA

Ove godine na Božićnom sajmu, uz udrugu Aria, sudjelovat će i djeca iz Dječjeg vrtića Lastavica - Ugljan i djeca od 1.do 4. razreda iz p o d r u č n e š k o l e Va l e n t i n K l a r i n U g l j a n , s c i l j e m d a z a j e d n o š t o v e s e l i j e obilježe božićno vrijeme te počaste mještane bogatim programom.

Udruga Aria Godina osnutka: 2010. Broj članova: 18 Predsjednica: Ingrid Švorinić 23275 Ugljan Otok Ugljan

UGLJAN KREATIVNOST NA KRAJU OTOKA

U

druga za promicanje kreativnih aktivnosti – Aria, udruga je koja okuplja najmlađe mještane u mjestu Ugljan. Sama ideja pokretanja i registracije ovakve Udruge krenula je od nekolicine majki s malom djecom, a sve zbog nedostatka sadržaja i animacije za najmlađe u mjestu Ugljan. Udruga Aria od svog osnutka okupila je 18 aktivnih članica koje marljivo organiziraju razne manifestacije, igraonice i radionice tijekom godine. Već tri godine zaredom organiziraju se Ugljanske maškare sa bogatim programom za djecu i odrasle, tako da osim obogaćivanja zimske monotonije za najmlađe, razonodu su pronašli i svi uzrasti u mjestu Ugljan. Samoj organizaciji dječjih maškara i večernjeg programa za odrasle prethode radionice originalnih ideja za maškarane kostime kao i tradicionalni obilazak maškara po kućama u svim zaseoka. Ove godine proljetno je buđenje Udruga započela izletom u DINO PARK – Omiš za svoje vrijedne najmlađe i starije članove. U veselom i bogatom ljetnom programu pod nazivom ŠUG (Šetemoni ugljanskih guštov), udruga Aria sudjeluje već nekoliko godina brinući se za najmlađu publiku pa je i ove godine sudjelovala u organizaciji

68

Božićna priča i animaciji za djecu uz interaktivne igre GUSARSKA KARAVANA u srpnju i predstavom za djecu PIPI DUGA ČARAPA u kolovozu. Prema svom godišnjem planu i programu, udruga Aria za kraj godine organizira Božićnu radionicu. Originalne i unikatne rukotvorine vrijednih najmlađih ruku prodaju se na Božićnom sajmu u centru mjesta gdje se uz veselu muziku kiti bor, te samim time prenosi veselje i zajedništvo Božića i u ove malo udaljenije krajeve na otoku. Božićna priča završava animacijom za djecu uz podjelu darova te bogatim domjenkom kojeg prirede vrijedne ugljanske majke. Ove godine na Božićnom sajmu, uz udrugu Aria, sudjelovat će i djeca iz Dječjeg vrtića Lastavica - Ugljan i djeca od 1. do 4. razreda iz područne škole Valentin Klarin Ugljan, s ciljem da zajedno što veselije obilježe božićno vrijeme te počaste mještane bogatim programom.

Osim briga za upotpunjavanje programa i animacije za najmlađe, udruga sudjeluje i u drugim događanjima, tako da sa udrugom Điran i Turističkom zajednicom mjesta Ugljan organizira akciju UGLJAN U CVIJEĆU, te se već nekoliko godina za redom ocjenjuju i biraju najljepši vrtovi i ugostiteljske terase u mjestu Ugljan. Udruga sudjeluje i u ženskom turniru u boćanju koji je dio ljetnog programa ŠUG-a, gdje se odmjeravaju vještine u ovom tradicionalnom otočkom sportu, tako da su razonodu za sebe pronašle i majke. Udruga Aria nije samo udruga za animaciju. Ona je i dosad imala osjećaj za humanitarne akcije. Neke je sama organizirala ili se odazvala na poziv drugih organizatora. Tako će sljedeće godine u ožujku udruga Aria s udrugom Điran sudjelovati u suorganizaciji obilježavanja DANA NARCISA gdje će kao domaćin ugostiti sve udruge žena sa otoka. Naravno, ništa od ovog bogatog i aktivnog djelovanja udruga Aria dosad ne bi ostvarila da nije imala podršku u lokalnoj vlasti i mještanima koji su prepoznali kvalitet programa i volju njenih članica da se život i na ovom krajnjem mjestu na otoku učini kvalitetnijim, ljepšim i zanimljivijim.

Pipi duga čarapa

Izlet u Dino park 69


UDRUGA ARS ULJAN

U

druga je osnovana prije četiri godine na inicijativu nekoliko entuzijasta koji su htjeli pokrenuti likovni život na otoku. Udruga broji dvadesetak članova. Dosad su imali osam zajedničkih izložbi: u Zadru, Benkovcu, Kostreni, Kukljici i tradicionalno, svake godine u Preku.

HRVATSKI CRVENI KRIŽ

DDK

PREKO

ODRŽANA JE TREĆA OVOGODIŠNJA AKCIJA DDK-a PREKO

Miloš, Zvonko Marcelić, Grozdana Gregov, Anka Kuštera, Blanka Rančić, Danijela Šoša, Robert Šoša, Dušanka Gregov, Ivan Kraljev, Marko Treća ovogodišnja akcija dragovoljnog Ivanov, Katica Košta, Josip Špoljarić, Marina Lovrić, Luka Ivanov i Ante Šoša.Jedanaestero darivanja krvi u organizaciji Aktiva DDK Preko održana je 22. studenog uz podršku darivatelja odbijeno je zbog ternutnih zdrastvenih problema, prehlade i sl.

Podrška Općine Preko nam je od iznimnog značenja i uvijek je konstantna, ističe predsjednik udruge Tomislav Košta. Također napominje da udruga održava jednom tjedno tečaj slikarstva koji se održava u prostorijama Pučkog učilišta u Preku, svakog ponedjeljka u trajanju od dva sata. Članovi udruge Ars Uljan: Domenico Duca, Jasna Knežević Duca, Zlata Mašina, Željko Jerolimov, Zdenka Markov Burčul, Senko Sorić, Mirjana Ris, Marlen Valčić Thaner, Davor Klarin, Josip Gregov, Jadran Mašina, Ivo Lončar, Irena Sikirić Rančić, Harold Frković, Eugen Frković, Drago Ivanović Podvinjac, Bernardo Klarin, Branko Kuštera, Bogdan Mogilevskij, Gordana Pazman, Katarina Kraljev, Evelin Dorkin Gregov, Goran Kovačić, Sonja Kačan, Mercedes Ceda Barić, Tomislav Košta i Anselmo Dorkin.

ekipe Zavoda za transfuziju Opće bolnice Zadar predvođena dr. Marijanom Nadinić i Obrok zahvalnosti pod pokroviteljstvom Općine županijskim voditeljem Crvenog križa grada Preko održan je u taverni „Joso“ u organizaciji Zadra, g. Brankom Kolanovićem. voditeljice Aktiva DDK Preko, gđe Jelene Đuriš. Krv su darivali: Renato Kezija, Jakov Sorić, Tekst: Jelena Đuriš Martin Sorić, Ante Lončar, Seka Gregov, Božidar Dunatov, Stanko Sorić, Zlatko Klarin, Anita

Dobrovoljni darivatelji krvi na djelu

Tekst: Jasna Marcelić

70

71


OROGRAFIJA SELA „PREKO”

Brda Preka u starije vrijeme bila su do vrha pošumljena. Na njima je većinom vladala tvrda i jaka crnika, krha planika, i šibasta lopotika uz mrču i nisku šumicu. Između stijena, najviše pri vrhuncu, rasla je trava murava, koju bi težaci brali i sušili, te spremali kao piću svome blagu napose zimi.

Danas nažalost ogolili brda, te vidiš na njima gdje strži gola hrid, goli krug, kako to kažu seljani. Na međi prama selu Kale, na južno-zapadnoj strani nahodi se brdo Buštranovac (188 m.). Puk ga je prozvao ovim imenom jer južnji dio mu je sasma kamenit bez ikakva stabla i nahodi se na toj strani samo nešto te parasitne biline, koja obično raste pri kamenu ili se hvata drugog živog stabla. U nekim starim spisima ovo brdo nazivlje se i drugim imenom, to jest Vratar ili uprav Fratar jer je južnji dio sasma ogoljen poput redovničke glave na kojoj se nahodi kruna, to jest „kavka”. Istočni dio brda ima nešto niske gore, te se proteže do drugog vrška, koje se zove Zeleno ili Lečišće (123 m.). Istim pravcem prema istoku iza velikog konala nahodi se brdo Brgačelj, od koga južnji dio spada selu Kali. Visok je nad morem (180 m.). Cijelo je brdo od podanka do vrha izrađeno. Najviše je zasađeno maslinom, lozom i smokvom. Od podnožja do pô brda je obična zemlja crljenica, a pri vrhuncu brda nahodi se bijela pržinasta zemlja koju težaci nazivlju muljara ili sabunika. U ovoj zemlji najbolje uspjeva loza, od koje se dobiva najbolje vino i najslađe grožđe, kad je dobra godižbina, i kad ga velika suša uz žestoko sunce ne isprži. Ista je vrst zemlje na brdu Vršini, koja dohodi na zapad Brgačelja. Između Brgačelja i Vršine nalazi se Završje ili Počivalište, kuda prolazi široki put, koji vodi u goru, ili kako seljani kažu zavrh na južnozapadnu stranu sela. Uz taj put na obronku Brgačelja u baštini zvanoj Draškovići nahodi se podzemna špilja sa malim otvorom. Kad se baci kamen kroz ovaj mali otvor kotrlja se doli više vremena. To je znak da je prostor ispod tog 72

tijesnog otvora dosta velik. Trebalo bi dosta radnje

i ne malo troška, e da se dobije veći otvor, po komu bi se dalo ući u podzemne prostorije i vidjet dokle i kojim se pravcom proteže. Posred puta, koji dijeli Brgačelj od drugog brda prema zapadu, na istoj kosi sagrađeno je Počivalište, koje je četverouglasto. Visina mu je malo više od metra, a strane imaju do blizu tri metra. Četverokut je pun zemlje i ima u sredini zasađeno jedno stablo. Tu obično odlože svoje breme težaci kad se trudni iz radnje vraćaju kući, da tu odahnu. Napose na Počivalište odlože svoje breme žene i djevojke koje dolazu, kako kažu, iz gore, gdje su ubrale breme kića i niskog grma. Sa južne strane Počivališta koči se u zrak dosta oveća košćela (fafuriku) koja se vidi, kako neki kažu i iz Velebita. Tu se u hladu odmaraju osobito žene i djevojke, koje se propituju jedna drugu za djevojačko zdravlje: Istom kosom na zapad, ili kako kažu obično seljani na zmorac više kuća Dunatovih i Šošinih dohodi manje brdo Vršina (117 m.). Pokrivena je lozom i maslinom a pri vrhu ima nekoliko stabala crnike i planike, koja danomice isčezavaju ispod kosijera domaćica, koje više puta nemaju čim da snite oganj na svojem ognjištu. Iza Vršine vrh kuća Gregovih i Sorićevih istom kosom dohodi brdo Križina (120 m.). Ima to ime radi kamenog križa, koji je na vrhuncu usađen. Tu obično ide obhod ili ti procesija, kad je blagoslov polja. Ovo brdo sa svojim zapadnim obronkom tiče među sela Poljane.

brda

preka

Iza brda najzad spomenuta prema jugu koči se brdo sv. Mihovila (265m.) na kome je sagrađen stari Kaštio. Bio je sagrađen od Otaca reda sv. Benedikta, koji su najprije u njemu stanovali. Seljani obično zovu to brdo imenom Kašté —ajmo na Kašté— bi sam na Kaštelu. Ovo brdo većinom ostaje na međi Poljane i Sutomišćice, samo južnji zadnji obronak spada selu Preka. Danas stoji tu posada vojnika mornara, koji paze i dojavljivaju svojim vlastima osobito ratne brodove, koji prolaze ispod dugog otoka ili između otoka Iža i Ugljana. Istim pravcem na jugo na međi Preka dolazi oveće brdo Vela Straža ili Vela Glava (238 m.) koja ima dva vrška koja se obično zovu Mala i Vela Straža. Ispod brda Vele Straže na istoku nahodi se špilja, koju puk zove Pećina. Od Pećine dolinom prama jugu dolazi mala luka, koja se zove zajedno sa dolinom ispod Pećine, Svitla. Ta lučica koja ima i mali most ili ti muo služi puku Velog i Malog Iža kao pristanište kad dolaze u selo Preko, od koga pak obično prebrode se do Zadra. Tu obave svoje posle, te se pri večer vrate u Preko putem gore preko u Svitlu, oklen pak brodicom, koju su tu ostavili, vrate se svojim kućama na Iž.

73


Špilja koja se nahodi u Svitloj, koju puk zove Pećina, po predaji puka bila je glasovita, jer je u njoj proživio svoj pokornički život jedan pustinjak. Ime toga pustinjaka nije baš poznato, neki ga zovu Boško. Pučka predaja, još više njihova mašta gata o životu tog pustinjaka. Hranio se obično travom i nekim posebnim zeljem što još danas raste uz more. Kad je bila hora hranio bi se maginjom, koje bi ubrao iz stabla planike. Služio se je i želudom što bi ubrao po crnikam, koje su tu oko pećine rasle. Služila mu je još hrana školjaka, koje bi pri moru ubrao, najviše ogrca i prilipaka, a rađe još kad bi mogao naći ispod kamena krivelja. Više puta dobio bi pak i nešto kruha od onih koji bi kroz Svitlu prolazili. Piće mu je bilo kišnica voda, koju bi našao u raznim kamenicam naokolo, kojima se čobani i danas služe. Odjeća na njemu, kaže puk, bila je sasma istrošena, krpa na krpi i kad nebi imo konca ni igle više puta bi pričvrstio krpu na staroj odjeći kojom dugom dračom ili tankom zbičicom. Većinom dana prošo bi u molitvi, obično bi klečao na gola koljena, tako da mu je koža na jabučici koljena bila otvrdla kao opanak. Tu u pećini je sveto živio i umro i predaja kaže da je bio svečano pokopan u grobištu sv. Lovre u Lukoranu, gdje po staroj predaji je bila najstarija crkva na otoku i tu se obično od cijelog otoka pokopavali. Pučka mašta izmislila je i to da se to mjesto od Pećine do Lučice zove Svitla jer je taj pustinjak svojim svetim i pokorničkim životom to mjesto rasvijetlio. Pučka mašta hoće i traži da u svakoj pojavi nađe uzroka. Kaže se da taj pustinjak Boško bio je najprije pošten i radišan težak, od onih koji su stanovali oko kanala između jedne i druge kose brda radi straha gusara. Kad se jednom slučajno našo pri moru u Svitloj, tu iznenada banuli turski gusari iz Afrike svojom brzom galijom. Uhvatili ga i silomice odveli sobom i stavili ga, kako je njihov običaj vezali ga do vesla, da im vozi. Puk i danas zove takve jadne sužnje imenom Galijot. Budući da su neki od ovih vezanih veslu bili kao zločinci na to osuđeni puk uzimlje i danas ovu riječ u zlom smislu. Ali što je Bošku najteže bilo, to je što su ga usilovali ti okrutni gusari, da im kaže razne kuće koje su bile posijane između jedne i druge kose brda na otoku Ugljanu. Glasoviti pustinjak iza nekoliko vremena izmakne se iz ruku nemilih gusara, te poslije toliko lutanja vrati se svojoj kolibici gdje se rodio. Počeo je opet svoju radnju kao pošteni težak, ali duša mu nije bila mirna. Savjest ga je pekla i mučila što je gusarima izdao svoju braću i svoje seljane. Eda nađe mira svojoj duši odluči svojom jakom voljom, uzdajući se u pomoć božju, da ostavi svoju kuću, svoju braću, te izglednom pokorom okaje i pokrije sve ono zlo što je bio nanio svojoj braći, o čemu je bio odgovoran pred Bogom i pred ljudima. Zato je odabrao pećinu u Svitloj koju je on prije već dobro poznavao. Kako puk kaže bio je bez obitelji te je 74

i slobodnije mogao izvesti svoju svetu nakanu. Koliko je o ovom pustinjaku prave i objektivne istine ne može se dokazati, te su se i mnoge okolnosti njegova svetog života zaboravile.

Na sjevernoj strani Svitle nahodi se brdo Kobiljak (124 m.) koga sjeverna strana spada obitelji Kosta. Nasađen je lozom i pitomom maslinom; pri vrhuncu ima nešto gore.

Iza Kobiljaka na istok dolazi brdo Noršin (147 m.) koje je većinom pokriveno maslinom; vrh ima malo niske gore a između krugova i skrača dosta tvrde trave murave.

Sjevernu kosu prečkih brda sačinjavaju brda Brgačelj, Vršina i Križina. Južnu kosu prama Ižu sačinjavaju brda Buštranovac sa Zelenim, Noršin, Kobiljak, Vela i Mala Straža sa sv. Mihovilom. Iza sjeverne kose uspinju se još na jugo prije konala tri manja brda imenom Bobovišće, Vršak i Trišnjak. Na jugo ovih brdašca između sjeverne kose i južne teče znameniti konô ili ti potok. Ovaj počimlje od podnožja sv. Mihovila na poljanskoj međi teče kroz baštine Poljane, Preka i Kale te se sliva u zaljev Lamnjane na kaljskoj međi. Kad su velike kiše i poplave nabuji dosta i razlijeva se na bližnje baštine, ruši međe, koji put guli i loze, osobito nosi sobom najbolji cvijet zemlje koji svrši u moru, u Lamnjane. Kad je vrijeme maslina veliki dio njih s vodom svrši u Lamnjanam, te iza velikih kiša dogodi se da prispije u Lamnjane izvanredni broj plovuće ribe, osobito palamida, tuna i lokarda. Ovaj konô ili potok nije još uređen i dogodi se često da voda mijenja svoj tok nanašajući težacima velike štete. Poželjno bi bilo i sasma potrebito na korist svih triju sela, Poljane, Preka i Kale da se težaci slože i po promišljenom planu i nacrtu urede taj konô koji im je dosad pozobao toliko plodne zemlje, toliko ulja popio. Neki posebni nastoje da urede tok vode samo kod svojih baština: ali to nije dosta, trebalo bi da se po planu uredi sve od početka do svršetka. Naš narod nažalost nema još pravog smisla za opće dobro i opći interes. Često se čuje ona uprav glupa—što ću ja raditi za drugoga. Imamo veliku potrebu od ljudi, koji razume opću društvenu potrebu, ljudi koji postojanom, snažnom voljom hoće da to izvedu.

Imamo još mali ispon na školjiću Galevcu od 10 m. gdje se nalazi samostan redovnika Trećoredaca sa donjom gimnazijom. Oveći je ispon na otoku Ošljak koji dosiže 60 m., na njemu stanuje mnogobrojni dvor Valčića. Baš ovih dana tvrda je nada da dobiju toliko željenu pučku školu, jer im je svakako teško da šalju svoju djecu u prešku školu, pa bilo i zimi i ljeti. Preko, u Kolovozu 1926. ( Biskup Josip Marcelić) 75


arhipelaga i na kopnu u zadarskom zaleđu govori podatak da je prije II. Svjetskog rata u Preku bilo 84 gajete i više od 40 drugih brodova.         Robert Bacalja predstavio je Hrvatsku samoupravu iz Sambotela i njihov rad na očuvanju jezika i hrvatskog identiteta u okviru Madžarske. Naglasio je da se razmišlja o pokretanju zajedničkih projekata u sklopu kulturne i umjetničke suradnje između Preka i Sambotela. Večer na Brižićevin dvuoru nastala je zahvaljujući entuzijastima u kolovozu 1991. u okviru obilježavanja stogodišnjice stradanja prieških lavandiera. Manifestacija je  započela najprije kao smotra čakavske  pučke poezije i stvaralaštva, da bi pomalo dobila obrise pjesničke večeri na kojoj nastupaju vodeći hrvatski pjesnici. Malo pomalo, uspoređujući se s Croatiom sklopu kulturnog ljeta, u kamenom redivivom u Selcima na otoku Braču, unijeli smo sva dvoru obitelji Brižić održana je XXII. tri hrvatska dijalekta, tako da  smo ugostili pjesnike „Večer na Brižićevin dvuoru“, večer poezije kajkavce, zatim one koji pišu na standardu, te čakavce hrvatskih pjesnika i pučkih napjeva a za kraj od Istre do evo Komiže, naglašava umjetnički voditelj Večeri, dr. sc. Robert Bacalja.

U

kusi i vino. Matica hrvatska Preko i KUD Preko, pod generalnim pokroviteljstvom Turističke zajednice Općine Preko, i ove godine priredili su večer poezije za sjećanje. Dalmatinski kameni dvor obitelji Brižić svijen od kamenih kuća savršeno je okruženje za slušanje pjesama satkane od niti ljubavi prema svom jeziku, dijalektu, identitetu i domu hrvatskom. Kamena bolotura i ove je godine bivala neprolaznom pozornicom postojanja na kojoj su pjesnici čitali svoje pjesme.

No, specifičnost profiliranja programa na Brižićevin dvuoru dala nam je, za pravo reći večeras da smo mi prva manifestacija koja je pokušala dati presjek i hrvatske kulture i književnosti koja se događala i događa izvan granica Republike Hrvatske. Već je sredinom devedesetih ovdje u dvoru nastupio hrvatski pjesnik iz dijaspore, nas mještanin Melkior Mašina, a zadnjih nekoliko godina predstavili smo pjesnike iz Gradišća Juricu Czenara, Petera Tyrana (koji je naš stalni gost), zatim pjesnika iz Pečuha Stjepana Blažetina, iskoristili smo priliku kad su bili prošle godine na proputovanju moliški Hrvati pa su nam kod Špine na Velin Mulu izveli svoje pučke napjeve, ples tarantu i čitali poeziju na svojem govoru (govorenje Na Naso).

i kulturu i da misle hrvatski, da šalju svima poruke kako su hrvatski misleći ljudi i kako su dio jedinstvenog nacionalnog bića, naglasio je Robert Bacalja. Tekst: Jasna Marcelić Foto: Adam Vidas

Gostovali su nam Koljnofski štrabanci i ovogodišnji pjesnik iz dijaspore, gospodin Tomislav Žigmanov iz Subotice, bački Hrvat, ali jednako tako i zbor Đurđice iz Sambotela, odnosno zbor Hrvatske samouprave iz Madžarske. Zašto to radimo? Pa najprije da bismo se upoznali, ali i da bi spoznali vrijednost i nastojanje svih tih ljudi koji su ostali izvan granica Hrvatske da sačuvaju svoj jezik

U programu su nastupili hrvatski pjesnik Jakša Fiamengo iz Splita, Tomislav Žigmanov sa svojim pjesmama, Vlatko Majić iz Paga i Ante Tičić iz Povljane na Pagu. Udruga žena „Luzor“ iz Preka otpjevala je nekoliko pučkih napjeva, a kao posebni gosti ove godine na XII. Večeri na Brižićevin Dvuoru nastupili su ženski zbor „Đurđice“ i muški zbor iz Sambotela iz Madžarske. Zanimljive crtice iz života mještana Preka s početka XX. stoljeća koje su sakupljale 70-ih godina prošlog stoljeća dvije djevojke iz Preka Vera Gregov Vukova i njezina prijateljica, pročitala je zadarska umjetnica, glumica Milena Dundov. Do 1909. godine, napisale su mlade istraživačice, u Preku su se djevojke prilikom udaje odijevale u crvenu odjeću, a nakon 1909. godine djevojke su se počele udavati u plavoj tradicionalnoj odjeći. O razvijenoj poljoprivredi, vinogradarstvu, maslinarstvu na obiteljskim imanjima diljem Zadarskog 76

77


Pisma o gradnji nove crikve Na početku dvadesetog vijeka, odlučiše ljudi sela Preka; Crkva nova treba da se gradi, svi se slože i stari i mladi. Nije prošlo niti pola vijeka, eto crkve nove nasred Preka. Podigli je ljudi, siromasi, da se mole da im selo krasi. Od temelja pa sve do oltara, gradilo se novcem milodara. Župnici su mnogo truda dali, u svemu se zdušno pomagali.

M

ješoviti pjevački zbor Condura Croatica u župnoj crkvi Gospe od Ružarija u Preku održao je koncert duhovne glazbe “Zadarsko – prečki” pjevački ansambl pod ravnanjem maestra prof. Ive Nižića izveo je bogat program duhovnih skladbi.

Mješoviti pjevački zbor

Condura Croatica Koncert je prvotno bio namijenjen svim onima koji ove godine slave jubilej života 70 ili 50 godina, no od te se namjene ipak na kraju odustalo. Koncert duhovne glazbe u Preku sadržajno je isti kao i dva izvrsna već ranije održana koncerta u Zagrebu i Zadru u katedrali Svete Stošije, a u povodu izlaska knjige „Hrvatski crkveni glazbeni leksikon“. Koncert duhovne glazbe koncipiran je kao povijesni prikaz bogate hrvatske glazbene baštine počevši od korala iz 12. stoljeća, početak višeglasja preko renesanse do modernog doba.  Izborom glazbe željeli smo spojiti glagoljašku baštinu na koju se naslanjamo i latinsku koja je zastupljenija u drugim krajevima.

Orbis Factor, Sanctus – Sanctae Mariae Jadrensis iz 12. st., „Popule Meus“ i „Ave Maria“ Luisa Da Vittorie, „Veličit duša moja gospoda“ Sergeja Tostokulakova. U spomen na Ljubu Stipišića izveli smo dio iz pasionskog oratorija „Kalvarija“. Na koncertu za orguljama je svirao Ante Buturić. Mihovil Buturić na klarinetu je izveo skladu Klobučara, a Marija Buturić otpjevala je solo dionicu pjesme Pie Jesu. O bogatom i plodnom radu Mješovitog zbora „Condura  Croatica“ izraslom iz Akademskog zbora Filozofskog fakulteta u Zadru osnovanog 1993. godine pod vodstvom prof. Iva Nižića, govorila je bliska suradnica zadarska glumica Milena Dundov. Zbor broji 40 članova iz Zadra i članova Župnog crkvenog zbora sv. Cecilije iz Preka. Milena Dundov u svom dugogodišnjem radu postavila je na scenu više pasionskih oratorija prof. Iva Nižića koji su dobili više stručnih priznanja. Jedan od velikih projekata na kojem su  zajedno radili je postavljanje na scenu romana „Planine“ Petra Zoranića pisanog u prozi i stihu. Glazbu je napisao prof. Ivo Nižić, a režirali su Milena Dundov i pok. Marin Carić. Publika u novoobnovljenoj župnoj crkvi Gospe od Ružarija oduševljenim pljeskom nagradila je izvrstan koncert „Condure Croatice“ pozivajući ih na ponovni dolazak u Preko.

Koncert je počeo pjesmom „Kyrie“ iz 11. Koralne mise Tekst: Jasna Marcelić 78

Otac Benko, otac Ljubo, Gabrijel, fra Ante, Časne sestre i ostali, Noseć kante, malte. Svi su dali mnogo radnih sati, svima hvala, neka Bog im plati!

Župna crkva Gospe od Ruzarija, trobrodna je crkva sagrađena 1965. godine prema nacrtu Ml. Fučića, a posvećena je 1967. godine. U svetištu ima mozaik, kameni oltar prema puku i veliko brončano raspelo. U njoj je pokopan biskup Josip Marcelić. Godine 2010. novi oltar u sklopu novouređenog svetišta blagoslovio je zadarski nadbiskup Želimir Puljić.

Radilo se, vuklo, sa svih strana, bez visoke dizalice, krana. Na svu gradnju sve je dobro prošlo, nikad nije do nesreće došlo. Samo jednom zgoda nevesela, zadesila oca Gabrijela! Noseć crijepa po strmome krovu, Oklizne se, ljudi pomoć zovu, Klizilo je sve do samog ruba, ajme! ljudi zgubit takvog druga. Tuj se srećom nađe majstor Brne, zadrži ga da se ne prevrne.

Gospe od Ruzarija, Preko

Draga Gospo Ružarice, neka ti je hvala! Što si tako mnogo dobrih ljudi Preku dala! Dobrih ljudi, majki, svećenika, da nas uče da nam budu dika. Crkva naša, Gospe ime nosi, daj da u njoj milost, Tvoja rosi. Nad oltarom evo Tvoga Krista, vjekovima neka nama blista. Srećko Marcelić 79


JE OPĆI ZNAK KOJI SVAKO DIJETE RAZUMIJE

R A Z G O V O R

S

M I L E N A

S

ve što znam i što sam naučila u i o teatru došlo mi je od najvećega profesionalca i ljubitelja kazališta, od Mile Gatare. On je bio okosnica i mjerilo svega što glumac treba biti i kako se mora ponašati. Bio je to obrazovan čovjek, znao je sve o glumi i kazalištu, o umjetnosti, govorio je strane jezike, ukratko bio je svestran. Bila je tada tamo naša stara ekipa, što je beskrajno ljubila kazalište, osobitim entuzijazmom ga stvarala. Bio je tu veliki Branko Stojaković, pa danas akademik Luko Paljetak, Tonči Dolički, pa Ivo Nižić i puno još velikih imena, nabraja Milena Dundov. Opće je poznato da su hrvatski lutkari među vodećima u Europi, zadarski su među prvima u Hrvatskoj, a među zadarskima je svakako vodeća Milena Dundov. I to dugi niz godina i desetljeća. Ova velika zadarska umjetnica je danas službeno u mirovini, ali ona, naravno ne miruje. U isto vrijeme radi na više zapaženih projekata, onih koji pobiru najbolje nagrade. Kad je netko umjetnik, on radi uvijek, dok ima nešto reći, on to i govori, znade kazati Milena Dundov i to sama dokazuje. Pozivaju je oni koji znaju da će ona doista ispuniti i najzahtjevnija očekivanja. Već dvadesetak godina, primjerice, radi sa zadarskim sjemeništarcima, momcima koji se spremaju za svećenička zvanja i na specifičnim radionicama ona ih uči kako se razmišlja, kako se govori javno, kako zapravo koristiti riječ, to vrlo moćno oružje u njihovu zvanju.

80

R A Z L O G O M

D U N D O V

Majstorica čakavice. Riječ je moćna, treba znati kako je upotrijebiti, a ne zloupotrijebiti, ističe Milena, koja nerijetko u svojim projektima surađuje i s našim najvećim recitatorom, velikim majstorom riječi, Zlatkom Crnkovićem. A kako tek Milena recitira čakavicu! Poznati pjesnik Joja Ricov je kazao da je ona najbolja hrvatska čitačica čakavice! Ona, koja je provela djetinjstvo u majčinom rodnom Preku, odlično govori priješki, ali udajom je postala Kualjka, pa govori i tu specifičnu, tešku čakavicu. No, same preške žene joj kažu da ona govori i bolje od njih samih, što se vidi na njezinom redovnom sudjelovanju na već nadaleko poznatim Brižićevim dvorima, gdje je i jedna od organizatorica. Na toj otočnoj kulturnoj manifestaciji sve se događa na čakavici, ne samo lokalnoj, jer ima je i iz naših drugih krajeva, a odnedavno su osmislili i program “ča, što, kaj”. Tamo se čuje riječ, pjesma, vidi se domaći ples, otočna tradicija... Ali Milena ne želi da se pomisli kako je ona sama tome zaslužna, ni govora, pa ističe one bez kojih se ne bi moglo poput Roberta Bacalje, Marije Rušev, Senka Sorića, ali je tu bila i pokojna Marija Mihatov, pa “Kanica” i drugi. Ona dakle i tamo tako lijepo izvorno izgovara domaću riječ, isto kao što je izgovara i na brojnim promocijama, osobito poezije na čakavici, koje u pravilu ne prolaze bez ove umjetnice koja ih svojim nastupom itekako začini. I kad je tako u Klubu Zadrana u Zagrebu čitala kaljsku poeziju, prisutni su bili fascinirani.

akademika Zlatka Boureka, dobila najveću nagradu, pretvaraj u note! I doista, te njegove note su redovno Nagradu za životno djelo za doprinos glumačkoj nagrađivane. A njihovi oratoriji, svojevrsne pasionske umjetnosti hrvatskoga lutkarstva. drame uglavnom govore o teškom, mukotrpnom životu naših ribara i težaka i odlično ih publika prima. O Mileni Dundov se može puno toga napisati i pisalo More, ta čudesna sila se puno, ali dovoljno se osvrnuti na njezine zadnje radove, sve značajne projekte, sve s odličnim kritikama Sve što znam i što sam naučila u i o teatru došlo mi i s nagradama. Ona zapravo i je od najvećega ne počinje neki projekt ako nije profesionalca i sigurna da će to ispasti vrhunski. ljubitelja kazališta, Toliko ima umjetničkoga iskustva od Mile Gatare. da teško može pogriješiti. Tako On je bio okosnica je bilo primjerice i s predstavom i mjerilo svega što “Postolar i vrag” Augusta Šenoe, glumac treba biti i koju je režirala ove godine u svome kako se mora ponašati. matičnom kazalištu, u Kazalištu Bio je to obrazovan lutaka Zadar, gdje je profesionalno čovjek, znao je sve o provela gotovo četiri desetljeća glumi i kazalištu, o i kojemu se stalno vraća. Ova umjetnosti, govorio je predstava se vratila iz Splita s strane jezike, ukratko Marulićeva festivala s nagradom za - bio je svestran. najbolje lutke Mojmira Mihatova. Bio je tu i veliki Milena većinom sada obnavlja Branko Stojaković, stare zadarske predstave, provodi pa danas akademik svojevrsnu smjenu generacija Luko Paljetak, Tonči ubacujući u njih nove, mlade Dolički, pa Ivo Nižić i glumce, “na kojima svijet ostaje”. puno još velikih imena, Režirala je tako ove godine iznova nabraja Milena. i “Tri prašćića” Walta Disneya. I na kraju moramo Milena Dundov dosta i već dugo istaknuti kako je radi s preškim snagama s kojima Milena jedna od je osvajala pasionske pozornice u nas i izvan granica rijetkih umjetničkih duša, a da nije istodobno i Hrvatske. I zadnje uprizorenje, pasionski oratorij narcisoidna, da joj nije baš stalo do reklame, do “Zadnja postaja” postao je izuzetno zapažen, a Milenina isticanja, što nije svojstveno ljudima s pozornice. Tome je dramatizacija i režija. Naravno, na glazbu i tekst Ive u prilog idu činjenice da ona ne čuva kritike i članke Nižića, s kojim puno surađuje i odlično se nadopunjava o sebi i svome radu, a ni nagrade i diplome ne drži po i s kojim je dosad odradila niz oratorija, pa su nastupali zidovima ili vitrinama. Skulpturu, primjerice, koju je s njima i na Europasiji. U ovome zadnjem oratoriju za prije dvije i pol godine dobila za životno djelo još nije zbor i soliste imaju puno izvođača, veliku i upečatljivu donijela kući, a ono što je donijela stoji u kutijama u scenu, a uz crkveni zbor Svete Cecilije iz Preka, ormarima. Zašto, Milena? sudjeluje i zadarski Komorni zbor Condura Croatica, te izvorna folklorna skupina Kanica i udruga Luzor. S Tekst: Elza Radulić – Toman profesorom Ivom Nižićem radi, dakle, dugi niz godina, a jednom mu je čak rekla - ja ću pisati, a ti riječi

Ipak, Mileni Dundov je lutkarska predstava na prvome mjestu. Ona ju je proslavila, a može se reći i obrnuto, Milena je itekako pomogla približavanju lutkarstva publici, i ne samo dječjoj. Nije stoga nimalo čudno što je 2008. godine na Vukovarskom proljeću prva, uz 81


PUČKO OTVORENO UČILIŠTE

DOM NA ŽALU - PREKO

Međunarodni projekt “Putovanje, Izložba slika Art Forum Zadar „Ljepota prijateljstvo i sjećanje - kulturološki različitosti„ Predstavilo se 14 likovnih umjetnika: aspekti početka turizma u Preku” o kojem B. Antunović, M. Blagdan, M. Ciglar, A. Dugandžić,

su okupljenima govorili prof.  dr. sc. Robert Bacalja i akademski slikar Luise Kloos iz  Graza i Josip Zanki. Povod  za ovaj projekt je pedeseta  obljetnica početka dolazaka  radnika austrijske tvrke Puch na odmor u Preko.

K. Jordan, T. Košta, D. Laća, B. Martinović, N. Ružić Varda, I. Sikirić Rančić, M. Tomas, M. Megyeri Zubčić, R. Zrilić i B. Žuža. Svjetski poznat bas bariton Boris Martinović koncertom je otvorio „Ljepotu različitosti“

„ŽENA I MORE“, Ivo Lončar - U Preku Umjetnička izložba portreta Tomislava je u suradnji s likovnom udrugom Ars - Uljan i u Košte “Lica” - Otvaranju ove po mnogočemu organizaciji POU ‘’Dom na žalu’’ upriličio svoju drugu samostalnu izložbu. Spomenimo usput kako je prvu izložbu napravio uči Božića 1997. godine u Zadarskom klubu u Zagrebu. Između ta dva razdoblja sudjelovao je na nizu skupnih izložbi (u Zadru, Preku, Kukljici, Benkovcu i drugdje) Udruge Ars - Uljan čiji je dugogodišnji član.

82

jedinstvene i zanimljive izložbe prisustvovao je velik broj Prečana, jer je slikar Tomislav Košta slikao portrete svojih sumještana u prostoru karakterističnom za osobu koja je naslikana. Portreti „Lica mjesta“ smješta svoje likove na javna mjesta u poznate situacije, u šetnji rivom, u publici pored „zoga“ za boće, pri jutarnjoj kavi.

IZLOŽBA BRODOVI - ARS ULJAN

Umjetnička izložba likovnih i kiparskih radova i fotografije predstavljena je u POU Dom na žalu Preko. Na izložbi je sudjelovalo 22 umjetnika. Po prvi puta izloženi su radovi polaznika tečaja slikanja u ulju kojeg je vodio slikar Tomislav Košta. Motivi izložbe su sunce i modro Jadransko more.

II. izložba DLR “Mala Sirena” - Na ovogodišnjoj su predstavljeni polaznici radionice: Angela Šoša, Dora Kralj, Duje Benjamin Dorkin, Filip Sorić, Leon Dunatov, Petar Špoljarić, Renzo Barić, Šimun Mašina, Toni Kiković, Jure Kraljev i Sara Klarin. Njihov je rad koordinirala i osmišljavala voditeljica radionice, likovna umjetnica Irena Sikirić Rančić.

83


PUČKO OTVORENO UČILIŠTE

Maškarice za najmlađe - POU “Dom na

žalu” i TZO Preko organizirali su i ove godine već tradicionalne Priješke maškare za najmlađe. U programu u Domu na žalu sudjelovao je i posebni gost iz našeg najpoznatijeg karnevala u Rijeci, Vilenjak Tedi. Žiri koji su činili mame i tate izabrao je najmaštovitije maske večeri, a svima sudionicima su uručene posebne diplome.

Izložba slika “Romi i život” - Izložba fotografija prof. dr. sc. Jaroslava Balvina iz Češke Republike koja govori o životu Roma. Poticaj za ovu izložbu dao je prof. dr. sc. Zvonimir Kotarac, osnivač i predsjednik Udruge hrvatsko-češkog prijateljstva i Udruge za zaštitu i promicanje ljudskih prava Muška Družba.

I. ljetna škola Priješkog kola za mladež Sveučilište u Zadru u suradnji sa Sveučilištem u i odrasle - U POU „Dom na žalu“ udruga TIM Padovi, organizirao je osmi po redu međunarodni organizirala je ljetnu školu kola za Prečane i znanstveni   skup „Književnost, umjetnost, prijatelje Preka. Cilj je bio uz ugodno druženje kultura između dvije obale Jadrana”. Skup oživjeti baštinu naših starih. Voditelj škole bio je Senko Sorić, dugogodišnji voditelj izvorne folklorne skupine Kanica koji već desetljećima podučava mještane Priješko kolo.

84

se je održao od 25. do 27. listopada u Zadru i u Preku.  Treći dan Međunarodnog znanstvenog skupa „Književnost, umjetnost, kultura između dviju obala Jadrana/ i dalje od mora“ u subotu održano je u POU „Dom na žalu“ u Preku. 

DOM NA ŽALU - PREKO

Udruga žena „Luzor“ iz Preka - IV. Večer poezije - Stihove su govorili Mercedes Ceda Barić,

Miljenko Gregov, Julija Marcelić, Ante Toni Valčić, Milena Dundov, Anđelka Funčić i dvije mlade nade pjesništva u Preku učenice četvrtog razreda OŠ „Valentin Klarin“ Karmen Gregov i Renata Perin. Mješoviti zvor Udruge žena „Luzor“ otpjevao je nekoliko pjesma u svojoj obradi.

Predstavljena je knjiga don dr. Jerolima IV. Dječji festival plesa TIM-FEST“-Na Lenkića „Eutanazija u moralno-teološkoj festivalu se okupilo sedam plesnih skupina Tim prosudbi” - O pojmu eutanazije s osnove Kali   plesači predškolskog uzrasta, TIM Preko crkvene nauke i teološke znanosti govorio je o. Jozo Milanović. Objašnjavao je pučke i stručne pojmove vezane za pomoć pri umiranju. Don Mario Soljačić,  predstavio je autorov rad i nastanak knjige.

mlađi, Tim Sutomišćica, TIM Preko stariji, te plesačice suvremenog plesa Glazbene škole Blagoje Bersa iz Zadra. Po prvi puta na festivalu su nastupili plesači „Prvi ples“iz Sv. Filipa i Jakova mlađi i stariji uzrast. Tekst: Jasna Marcelić 85


g

alerija u susjedstvu

PREKO - Izložba fotografija „Odbljesci PREKO - Izložba fotografija Ivo Preka u valovima mora“ autora Kalmana (Mutić) Dunatov, autora Senka Sorića Žihe priređena je u kamenom dvorištu Katije i - predstavljena je u kultnom cafe baru “Vale”. Ante Sorića Lolovi poznatog djelatnika u hrvatskoj kulturi. Kalman Žiha redoviti je profesor Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu a fotografijom se bavi duže vrijeme.

Fotograf Senko Sorić u izradi portreta Iva Dunatova poslužio se estetskom fotografijom izražavajući ljudsko poštovanje i pažnju prema čovjeku iz svoje okoline, šaljući poruku cijeloj zajednici da uvažava i poštuje svoje članove s posebnim potrebama.

PREKO - Izložba „Svitlo Hrvatskog križa“ UGLJAN - Izložba fotografija „Martirij“ - povodom Dana pobjede i Domovinske zahvalnosti U Galeriji „Baul“ u Ugljanu protekle turističke

Zlatko Franić priredio je izložbu posvećenu Danu domovinske zahvalnosti i Danu pobjedu koji se slavi 05. kolovoza. Zlatko Franić za izložbu je pripremio dvadeset i jednu umjetninu simbolično ih povezavši s 21 godinom  državnosti Republike Hrvatske. Ukrašene umjetničke skulpture napravljene su od  topovskih granata kalibra od 80, do 120 mm.

Tekst: Jasna Marcelić 86

sezone bila je otvorena izložba fotografija Željka Jovića iz Splita. Ciklus fotografija Željka Jovića pod nazivom „Martirij“, u „Galeriji Baul“ autor se predstavio s 20 fotografija ciklusa o ribama. Riječ je o fotografijama nastalim na Splitskoj ribarnici, peškariji, gdje autor u bogatoj ponudi moguće solucije za obiteljski ručak prepoznaje prizore mučnog stradanja te ih bilježi fotografskim aparatom

LANCUNI

Čista srijeda. Prekom prolazi povorka mještana umotanih u bijele lancune i lica posutim brašnom. Time je nastavljena stoljetna tradicija kojom svake godine Prečani iznova pokazuju poniznost prema Bogu, spremnost na odricanje tijekom korizme te na Pepelnicu poručuju sebi i svima nama: «čovječe, sjeti se da si prah». 87


Otok Rivanj

Život na dvije obale

N

edjelju poslije Petrove okupe se svi Sestrunjci, dođu i oni iz grada, zateče se tamo mnogo onih iz široka i daleka svijeta i tako predvođeni don Josom po cijelom selu idu s kipom Bogorodice koja ih štiti, a Sestrunjci ju slave u manjoj crkvi posvećejoj Gospi od Zdravlja. Don Joso poslije sestrunjske Petrove slično provodi i na Rivnju čiji nebesku zaštitnicu svetu Jelenu Križaricu nose u procesiji kroz staro selo na samom vrhuncu otoka. Sestrunjsku organizaciju na duši nosi Ive pošćer, a Dušan taj posao preuzima na Rivnju. Bogorodicu nose kršni i odvažni momci – stariji i mlađi, a svetu Jelenu rivanjske djevojke. Tako je odvajkada bilo i tako će biti dok je svijeta i vijeka na tim kukakvnim ali dragim školjima.

P

a tko kaže da otok moru ne daje ljepotu, a more otoku život. Zar bi ti koštunjavi ljudi i žene zabrađene najčešće crnim facolom uspijeli održati se i podići potomstvo na ispijenom i golom kamenu, na škrtoj zemlji okruženoj crnoilistom makijom i opojnim ružmarinom – da nema mora, sinjega mora … I kad silno jugo podiže valove ko gora visoke i kad bura fijuče pa raspjenjeno more udara o hridi na sjevernoj strani Sestrunja i Rivnja, a na Ugljanu sve do Sušice, ti naši školji uljepšavaju krajolik našega Jadrana i kad se sve smiri, vjetar prestane i pojavi se bonaca bez daška vjetra. Dok zvijezde usred noći, na vedrom nebu, trepere kao krijesnice, stječe se dojam da smo u sredini prostora kojega nadvisuje nebeska kapa da nas štiti od svih zlih sila, od štriga i kodlaka. Uvijek je tako bilo i uvijek će tako biti – i ljepote i radosti, tuge i sreće, psovki i pohvala, uspomena na ljude i događaje, prijateljstva i svađe, rađanja, vjenčanja i smrti…

Lj

epotu i radost osjećamo pod stare dane kad nam navru misli i sjećanja jer smo nekad ko djeca prelazili kanal preko mora i odlazili na Sestrunj kod učitelja Brnetića da nam otvori vrata i pokaže put kroz život, kako bi rekao pjesnik. Majke su nas u gajeti na vesla prevozile sa željom da im djeca ne ostanu slijepa kod zdravih očiju. A kad smo se, poslije škole, vraćali doma, na početku puta kod Sv. Petra užgali bismo oganj, zapalili zeleni smrič i gusti crni dim vidjele bi majke s druge strane kanala i dok bismo mi nogostupom došli do mora i one bi s gajetom doveslale do mjesta ukrcaja. I tako sve dok Dragica nije stigla iz Međimurja na Rivanj učiti nas. Njen dolazak iz daleka na mali otok nas djecu nije toliko veselio glavno je bilo znati je li Dragica daje srdele … Na tom smo kanalu zasnovali svoju misao o ljepoti svijeta, na kanalu koji nas spaja sa svijetom kao što mostovi spajaju prostore i ljude, na kanalu koji nas hrani. Tu smo osjetili i vjeter i njegov vihor i kišu i žegu, a gdjekad i snijeg koji i na moru zamete pa te baci na tvrdu mračnu stazu iz koje nema povratka. Tekst: Ladislav Radulić

88

89


Kartolina sa Sestrunja Na Sestrunju, osim uobičajenih otočkih nevolja o kojima vas ne želimo zamarati, uvijek ima nešto novo, pozitivno i vrijedno spomena. Koje god godišnje doba dođe na Sestrunj, uvijek se dogodi neka nova „novitada“. Malo je to mjesto ali se u njemu uvijek nešto događa, u njemu svatko nađe nešto za sebe. Otočka zima koja odmah asocira isključivo na probleme i nepovezanost s kopnom, ipak ima i svoje čari. Svi koji dolaze na Sestrunj iz većih sredina složit će se da je malo mijesta na kojima još može uživati u čistom zraku i beskrajnoj tišini. Još kad nas nebo počasti snijegom, tada se otok pretvara u bajku. U proljeće kada sve živne, i na Sestrunju je drugačija slika. Krenu druženja, radne akcije i uređivanje mjesta. Unatoč financijskim problemima uvijek se uspije nešto napraviti, pa se tako obnovila i proširila cesta prema uvali Hrvatin, betonirao se i uredio dio obale u luci Kablin, obnovio dio šetnice u uvali Žalić, a i kultno okupljalište svih Sestrunjaca i njihovih gostiju - „Dućan“. U jednoj od od radnih akcija mještana, „Dućan“ je dobio novo ruho. Kada dođe ljeto, poveća se broj ljudi pa svi gledaju gdje će se zabaviti. Tu glavu ulogu ima mladež Sestrunja koja svake godine organizira razne feštice i sportske turnire kako bi ljeto na otoku učinila što zanimljivijim. Od važnijih događanja ovog ljeta svakako treba spomenuti „Sestrunjski ljetni karneval“ i tradicionalnu pučku feštu „Sestrunjska noć“. Navedene manifestacije i ostali sportski i zabavni sadržaji na otok prvenstveno privuku mlade ljude, međutim, i oni nešto stariji, mladog duha, nađu ponešto i za sebe. Jesen donosi mir i još uvijek lijepo vrijeme, a ljudi svaki lijepi trenutak vremena provedu u prirodi, u svojim maslinicima ili na moru ili u ćakuli uživajući u idili koju pruža naš lijepi otok Sestrunj.

90

Svaka kartolina završava pozdravom, pa tako i ova. Pozdrav svim čitateljima od mještana otoka Sestrunja!

Tekst: Ivo Šužberić

91


Otok Ošljak

P

ri samom kraju godine - rezimirati i kronološki poredati sljed događanja u godini koja je skoro za nama, pa tako i u onoj prethodnoj, sve bi se moglo svesti pod zajednički nazivnik velike obljetnice - 250 godina od dolaska i naseljavanja prvih pripadnika obitelji Valčić na Ošljak. Kroz godinu, pogotovo u zimska vremena, na Ošljaku živi vrlo mali broj ljudi, sve redom oni u mirovini koji brinu o svojim domaćinstvima, okućnicama, intradama, maslinama, kaićima i svemu što zaokuplja žitelje školja. Preko tjedna često, prošećete li rivom, najčešće nećete sresti nikoga ili tek ponekog Valčića. Tek vikendima Ošljak malo oživi na dan ili dva kad se svojim didovima i nanama pridruže ostali članovi obitelji ako to vremenske prilike dopuste. Jedino u vrijeme branja maslina, na Ošljaku se sakupi nešto veći broj Valčića nego li je to uobičajno. No u proljeće, na otoku je zamjetno veći broj ljudi i tada se organiziraju i poneke akcije na koje pozove Mjesni odbor pa se tako ove godine obnovio porat i škver nakon dugog niza godina, očistio i uredio „vodopad“, kako ošljačani zovu svoju mjesnu gusternu. Obnovila se i fasada zgrade ošljačke škole izgrađene vlastitim sredstvima još davne 1929. godine. Osim vanjske fasade, promijenjeni su svi prozori i grilje te vrata koji su bili u izuzetno derutnom stanju. Još uvijek se čeka na unutarnje uređenje kojeg se nadamo započeti kad to materijalne mogućnosti dopuste. Svi su vanjski radovi također financirani vlastitim sredstvima. 92

Upravo suprotno zimskim mjesecima, ljeti Ošljak vrvi životom. Velik dio Valčića je na otoku, mlado i staro, a mnogi Valčići iz dijaspore vraćaju se kao i svake godine u ljetno vrijeme. Jedan dio Valčića odrađuje ljetnu turističku sezonu, pa svi zajedno s njihovim gostima čine jedan popriličan ljetni „šušur“. Povodom velike obljetnice, 250 godina od dolaska obitelji Valčić na otok Ošljak, u mjesecu srpnju 2011. organizirao sam „Večer na Ošljaku, 1760. – 2010. dva i pol stoljeća Valčića na Ošljaku“ s kojom smo uz klapsku pjesmu, čakavsku poeziju i ponešto tekstova o samoj povijesti Ošljaka i Valčića na njemu, na primjeren i dostojanstven način obilježili ovaj velik i važan obiteljski jubilej. Bio je to osvrt na obljetnicu koju smo obilježavali godinu dana ranije (1760. – 2010.), ali tada bez prikladnog programa. Uz pokroviteljstvo Općine Preko i Turističke zajednice općine Preko, na „Večeri“ su gostovale muška klapa „Cantus“ iz Sv. Filipa i Jakova, ženska klapa „Uzorita“ iz Sukošana, gđa Milena Dundov, doajen zadarskog lutkarskog kazališta, gospodin Slavko Govorčin, doajen čakavke pisane riječi i poezije, gosp. Ante Toni Valčić ošljački čakavski pjesnik čije je tekstove govorila gopođa Milena Dundov. Povijesnice, tekstove o povijesti obitelji i otoka, čitao je Ante Toni Valčić, a na kraju su nastupili i Postolar Tripper, grupa koja je upravo pjesmom „Ošljačka saga“ osvojila najprije zadarsku, a potom i hrvatsku glazbenu scenu. Naravno, kako i prilički ovakvim događanjima, „Večer“ smo završili zajedničkim domjenkom i pjesmom. Kako su dugo poslije “Večeri“ stizali samo riječi hvale i pozitivni komentari, Općina Preko i Turistička zajednica općine Preko potvrdno su odgovorili na želju i htijenje da se „Večer na Ošljaku“ nastavi priređivati svako ljeto u mjesecu srpnju te stekne tradiciju kao kulturna priredba koja bi ponudila

jedinstveni kulturni doživljaj i dodatno obogatila i turističku sezonu. Za 2013. godinu u planu je prirediti izložbu fotografija u prostoru škole, te recital klasične gitare, a sljedeće večeri, nastup novosnovanog zadarskog ansambla „Ars Cantabile“, te ženske klape „Kondura“. Ovu II. po redu „Večer na Ošljaku“ posvetio bih tematski upravo ošljačkoj školi koja će 2014. godine obilježiti 85 godina od njene izgradnje čime smo još jednom istakli potrebu unutarnjeg uređenja i definiranja ovog prostora kao mjesta okupljanja svih Valčića, prostora važnog u životu Ošljaka. Već tradicionalno Ošljak ima svoju feštu koja se organizira sredinom kolovoza. Novost u posljednje

dvije godine je organizacija turnir, te ples, pjevanje i zabava do kasno u noć. Ujedno je to i ispraćaj još jednog ljeta jer već dva tjedna poslije započinje nova školska godina, a Ošljak opet polako i sigurno ulazi u vrijeme kada šečući po rivi sretnete tek ponekog Valčića. Na kraju, htio bih Vam uputiti lijepe pozdrave s Lazareta uz stihove Ante Tonija Valčića: „Nider se tako Sunce ne rođo, Nider tako ne sviću zore, Nider tako kai na školju suri kamen ne grli muore“ Vaš, Mihovil Valčić

93


2000

GODINA M A S L I N A R S T VA

Sl.1-Mulinski tijesak kompjuterska rekonstrukcija (R.Maršić)

A

ntički kompleks za preradu maslina u Mulinama na otoku Ugljanu, jedinstven primjer takvog pogona u čitavom Sredozemlju, ponukao je Mladena Lucina iz Preka na zanimljiv eksperiment. S pokojnim dr. Borisom Ilakovcem sudjelovao je u izradi replike „Rimske uljare iz II. st.“ u veličini 1:50 (izrada T.O.Eva). Nakon toga Lucin je otkrio masline starosti oko 2000 godina i izradio repliku ranokršćanske uljenice iz antičkog doba (projekt “Dva milenija maslinarstva otoka Ugljana”). Ove je godine izradio repliku Mulinskog tijeska u veličini 1:20 i uporabio ga za tijesak male količine maslina (koja je sameljena u Kalima) i tako dobio maslinovo ulje s okusom antike.

Sl.2- Rekonstrukcija proizvodnje „Mulinskog tijeska“ u omjeru 1:20 (M. Lucin)

arheoloških ostataka Mulinskog tijeska u Mulinama na otoku Ugljanu. Od njega je sve i krenulo unatrag desetak godina (nakom istraživanja u Mulinama kojeg su prije 32 godine pokrenuli općina Preko i dr. Smiljan Koš s maslinama ima promjer je 10 cm, mažice su Glušćević). U izradi replike korišteno je i iskustvo od gaze, a pod presu je stavljeno 200 g samljevenih starih majstora iz uljara Preka, Kali, Kukljice, Ugljana maslina. U staklenoj posudici se vidi sloj ulja koji pliva i Sestrunja. Pri izradi došlo se do nekoliko zanimljivih na otpadnoj vodi (murka). Eksperiment je potvrdio saznanja. statički izračun dr. B. Ilakovca na temelju pronađenih

94

Samljevene masline punile su se ručno u torbe, odnosno mažice, te stavljale pod presu. Procjenjuje se da je za 10 sati dnevnog rada na 5 presa uz pauze za promjene torbi sa samljevenim maslinama, uljara mogla preraditi oko 3.900 kg dnevno što čini oko 117.000 kg mjesečno. Koristio sam podatak da se nekad u Preku i drugim uljarama radilo više od 4 mjeseca. Uzimajući u obzir postojanje bazena u kojemu su se masline močile u moru da se ne usmrde u koji je moglo stati oko 143.000 kg, što je bilo dostatno za više od mjesec dana rada pa se prerada mogla odužiti i na 6 mjeseci, kaže Lucin, računanjem se dobiva količina od 702.000 kg u sezoni, što nadalje čini 84.240 litara ulja ili 3.240 amfora volumena 26 litara. Prema procjeni količine uroda i postojećih parametara volumena samog očuvanog Sl.3-Rekonstrukcija mulinske „Uljarne“ iz II stoljeća. objekta, može se pretpostaviti da je tada na otoku bilo (Z. Klarin) između 40 ili 50 tisuća stabala maslina. Dana 27. srpnja ove godine model projekta Dva Ovo su procjene do kojih se došlo prema količinama milenija maslinarstva otoka Ugljana predstavljan je u maslina prerađenim u rimskoj uljari u Mulinama. Ministarstvu poljoprivrede pred povjerenstvom koje su Nepoznanica su količine koje su se mogle preraditi činili Ivan Ciprijan, viši stručni savjetnik te savjetnici Andreja Čakoja i Marija Čakić. na rimskim vilama (posjedima) kojih je bilo dosta na otoku, na malim postrojenjima. Nastavak će ovisiti o raspoloživim sredstvima. Pomaci Znači na otoku se moglo preraditi oko 700 000 kila su ostvareni na drugi način. Profesor Benčić je usmjerio maslina, a naši stari maslinari spominju podatak da svoja dva studenta da za diplomske radove uzmu teme su sve uljare na otoku znale preraditi (prije pedesetak iz projekta te su dobivena dva znanstvena rada koja godina) do tri milijuna kilograma maslina, naglasio je Lucin koji podsjeća kako je za uljaru u Mulinama su studenti nedavno obranili. Nikolina Štefuljak iz posebnost i da nisu pronađeni arheološki podatci Zagreba je obranila rad na temu „MOGUĆNOST neke uljare iz antike na cijelom Mediteranu koja bi REVITALIZACIJE DIJELA MASLINARSTVA OTOKA nadmašila njene tehničko-tehnološke podatke pa se s UGLJANA KROZ TRADICIONALNI UZGOJ I pravom kaže da je to bio najmoćniji stroj onog doba EKSTRAKCIJU ULJA U OKVIRIMA EU. Jurica na čitavom Sredozemlju. Isto tako, nigdje do sada nije Javor iz Zagreba je obranio rad MOGUĆNOST nađen bazen poglavito tih dimenzija u kojem su se REVITALIZACIJE TRADICIONALNIH MASLINIKA OTOKU UGLJANU ZA EKOLOŠKU masline konzervirale do prerade. Otok Ugljan s pravom NA PROIZVODNJU MASLINA I POVRĆA, DIJELA nosi naziv „Otok maslina“, ističe Mladen Lucin. OTOKA UGLJANA KROZ Knjižica Centurijacija otoka Ugljana autora mr. MASLINARSTVA Marjana Kadija, koja bi početkom godine trebala ići TRADICIONALNI UZGOJ I EKSTRAKCIJU ULJA U u tisak, kazuje nam da je uređeni ager otoka Ugljana OKVIRIMA EU. iznosio oko 3400 ha. Prema modelima analize nekih autora koji daju procjene o mogućem broju stanovnika Cilj projekta je zaštititi posebnost koja traje 2000 na tim rimskim imanjima uzimajući u obzir različite godina, stvaranje prepoznatljivog i jedinstvenog kulture (masline, vinograd, žitarice, voće, pašnjak i dr.) mjesta na Mediteranu u proizvodnji ulja na temelju pokazuje se da bi jedan posjed mogao imati oko 187 ha revitalizacije povijesnih nalaza, komercijalizacije i na njemu oko 48 obitelji po 168 osoba x 18 posjeda na proizvoda i turističke valorizacije arheoloških nalaza. 3400 ha. Prema tome bi otok Ugljan mogao imati oko Rekonstrukcijom Uljare (sl.3.) dobili bismo jedinstven spomenik maslinarstva iz antike na izvornoj lokaciji na 3024 stanovnika. Mediteranu, što praktički znači i na svijetu. Primjenom Temeljem ovih podataka, učenici gimnazije Vladimir u svakodnevnoj praksi prvih znanstvenih radova uz Nazor iz Zadra, Ante Lucin iz Preka i Lujo Stanišić iz primjenu i drugih mjera koje prezentiraju naši i drugi Petrčana su s temom istraživačkog rada antičkog ulja iz znanstvenici (Agrogel), ali i onih koji će vjerojatno Mulina: kako se proizvodilo i da li je bilo na cijeni kao doći, budi se pomalo i otočno maslinarstvo. i danas, osvojili prvo mjesto na Županijskom natjecanju Tekst: Ivan Stagličić i treće mjesto na državnom natjecanju u Dubrovniku. 95


D

robnica, poljopriverdan zadruga Preko ubrala je ovogodišnji urod maslina već 20. listopada i preradila ih u ekolokoj uljari, a sve pod kontrolom nadzorne ekološke stanice Biotehnikon iz Splita., koja stalno prati i kontrolra radove u masliniku koji moraju biti po ekološkim principima i normama. Ubrano je 380 kg maslina i dobiveno 40 litara ulja. 95% ubranih maslina je sorta drobnica a samo 5% sorta orkula. Ovo je zapravo prvi pravi urod obnovljenih maslina nakon četri godine rada na obnovi i održavanju maslinika. S obzirom na probleme suše tijekom ljetne sezone kada smo svakodnevno dovozili vodu u maslinik i zalijevali masline, uspjeli smo sačuvati naročito mlade masline. U maslinku ima 170 starih maslina i 230 mladih maslina. Ove godine i neke mlade masline dale su prvi urod.

PRVO EKOLOŠKO MASLINOVO ULJE NA NAŠEM OTOKU

VAKO SE UŽALO

IZLOŽBA U ULJARI

Ovim putem želim se zahvaliti don Mariju Soljačiću, koji je obavijestio mještane o berbi i pozvao ih da pomognu u branju maslina. Branju maslina odazvali su se: Don Marijo Soljačić, Marija Sorić, Anka Marcelić, Božena i Ivo Dunatov, Ante Mazić, Sonja Kačan, Marijo Gregov, Jerolimov Frano i Jelica, Jerolimov Dragica, Frano i Vanja Markulin, Ivo Jerolimov, Slavko Mašina, Mile Stipanov, Toni Mašina, Tomislav Ivanov, Anselmo Kuštera, Julija Marcelić, Mladen Mazić, te zaposlenici na preradi maslina: Rade Lončar, Josip Rušev, Saša Ignjačić, Mate Lucin, Martin Šoša, Martin Sorić, Luka Košta, te upraviteljica Mladenka Mašina. Dobiveno ulje pakirati će se u bočice od 2,5 dl i na sebi će imati eko - markicu, a veći dio bit će upotrebljen za sudjelovanje na natjecanjima u kvaliteti maslinovog ulja. Na prvo značajnije natjecanje u kvaliteti mladih maslinovih ulja koje će se održati u Vodicama u mjesecu prosincu, već su dostavljeni uzorci, te očekujemo da će kvaliteta našeg ulja biti visoko rangirana. Vjerujemo da će ovaj eko maslinik biti poticaj mnogim maslinarima da se i oni uključe u eko program obnove i obrade maslina, za što se uvijek mogu obratiti upraviteljici zadruge. Zajedničkim radom na razvoju ekologije u maslinarstvu možemo napraviti jedan prepoznatljiv ekološki proizvod naše općine. Eko u nazivu Preko može od sada imati i novu dimenziju prepoznatljivosti, poglavito kao turistička destinacija s eko masalinikom , eko - vrtom, eko - uljem i ostalim ekološkim proizvodima. Tekst: Mladenka Mašina

96

97


MALONOGOMETNI TURNIR SUTOMIŠĆICA 2012.

ŽENSKA ODBOJKAŠKA ŠKOLA PREKO

MALONOGOMETNI TURNIR “POJONSKO SRCE”

MAŽORETKINJE UGLJAN-PAŠMAN Mažoretkinje Otoka Ugljana i Pašmana vratile se s peharima s Regionalnog natjecanja u Karlovcu

Nastupilo je 18 ekipa, a finala su se dohvatili Poljana i Ugljan. U rezultatski krajnje dramatičnoj utakmici UGLJANCI su slavili tek nakon udaraca iz penala. Prava ‘rovovska bitka’ vodila se između golova svih 40 minuta. Na koncu je Domagoj Kombura ‘pročitao’ šut Pavina za feštu mladića u zelenim dresovima. U revijalmom susretu su bez pobjednika 4-4 igrali veterani – Sutomišćica i Poljana. (D.K.)

Malonogometni turnir Pojonsko srce odigran je 11 godinu za redom i okupio je 17 momčadi s Dugog otoka, Pašman i iz Zadra. Pred početak finala ugašena su sva svjetla da bi potom u jednu od najljepših otočnih uvala osvjetlio veličanstveni vatromet. Ekipa ‘’ŠKORPIONI’’ iz Kali u finalu je pobijedila domaću ekipu ‘’POLJANA’’ 6:4 i zasluženo osvojila  medalje, pehar i novčanu nagradu od 5.000,00 kn. (D.K.)

MALONOGOMETNI TURNIR “UGLJAN 2012.”

Turnir, koji su organizirali mladi Ugljanci, trajao je cijeli tjedan okupivši deset  momčadi s Ugljana i Pašmana. Zasluženu pobjedu u finalu protiv Delora, Kaljani su  ostvarili većim trudom i boljom realizacijom brojnih  prilika, osobito u drugom dijelu dvoboja. 1. Škorpioni, Kali; 2. Deloro, Pašman; 3. Ugljan (D.K.)

98

Odbojkaški klub Zadar u studenome prošle godine u Preku je otvorio školu odbojke koju vodi Nina Hrabrov, dugogodišnja igračica Zadra. Upisane su djevojke osnovnoškolske dobi. Trenutačno ima 12 polaznica s cijelog otoka. Treninzi su u dvorani OŠ “Valentin Klarin” utorkom, četvrtkom i subotom. Želja nam je da djevojaka bude i više, kaže Nina Hrabrov koja se nada da bi sadašnja škola odbojke mogla prerasti u klub. (J.M.)

Trenerica Željka Pasariček na natjecanje u Karlovac povela je 18 djevojčica u klasi juniora i kadeta koje su oduševile suce svojim nastupom od daleko jačih skupina mažoretkinja iz većih gradova poput Pule, Gospića, Ogulina, Karlovca. U mažoretkinje otoka Ugljana i Pašmana uključeno je oko 50 djevojčica u dobi od 8 do 15 godina.(J.M)

VATERPOLO KUP PREKO 2012.

U organizaciji Udruge mladeži Preko na omeđenom prostoru mora između otočica Galevca i Preka održana je sportska manifestacija „Vaterpolo Kup Preko 2012“. Za Kup Preko 2012. igrale su četiri ekipe iz Preka, Zadra i Sukošana. Svaka ekipa odigrala je po dvije utakmice. U finalu sastali su se „Vakanza“ i „Kruti viaz“ iz Preka. Rezultat je 7:11. (J.M.) 99


NŠK SV. MIHOVIL

igrališta i silne želje za izgradnjom novog igrališta.

Više od tisuću djece u proteklih 15 godina NŠK Sv. Mihovil je športski odgojio na prostoru u dužini od 50 kilometara - kazao je Damir Korenov, voditelj škole nogometa. Uloga nas roditelja je zaista velika u odgoju djece osobito mislim kada se pored školskih obveza Još jedna aktivnije bave sportom. Imam dvoje djece. godina uspjeha Moj stariji sin od pete godine trenira nogomet i otočne mladosti postiže odlične rezultate i u školi. Sada sa 15 godina, nastavlja srednju školu i dalje igra. Isto se može reći i za mlađega koji je u osnovnoj školi - objasnila je rajem svake godine NŠK Sv. Mihovil Tajana Lucin, majka dvojice mladih nogometaša.

Ugljan - Pašman

K

organizira veliki turnir za mlade nogometaše: za natjecatelje u sve četiri kategorije Tekst: Dario Korenov i za polaznike škole nogometa otoka Pašmana i Ugljana. Natjecanje se odvijalo kao i svake godine u športskoj dvorani OŠ “Valentin Klarin” u Preku. Više od 80-ak mladih nogometaša predstavilo se na turniru, a svakom sudioniku turnira dodijeljene su nagrada i diploma za proteklu godinu. Školu nogometa pohađa više od 100 djece.

Mora se priznati kako svima nama usko vezanima za rad i život ove športske sredine ovakvo okupljanje zaista najviše znači. Osobito bih naglasio i prisustvo roditelja kako bi se uvjerili kako njihova djeca iz godine u godinu napreduju i shvaćaju da pored primarnih obveza prema školi, život u programu kluba puno znači kako bi ih usmjerili zdravom životu. Nadovezao bih se na riječi predsjednika kako od pet općina na oba otoka jedino Općina Preko prati izuzetno zahtjevni život kluba, osobito kad se uzme u obzir financijsko stanje, održavanje minimalnih uvjeta oko 100

101


BARCELONA 2012.

BARCELONA FOOTBALL FESTIVAL

TURNIR ŽIVOTA OTOČKE MLADEŽI

O

sim sjajnih dojmova iz središta Katalonije, mladi otočani kući su ponijeli i sjajne rezultate. Stariji pioniri osvojili su drugo, a Posjet stadionu Nou Camp mlađi pioniri treće mjesto. KATEGORIJA PIJONIRA – OSVOJENO Na turnir Barcelona football festival među nogometašima iz brojnih europskih zemalja prijavili su se i mlađi uzrasti NŠK Sv. Mihovil. Otočani su nastupili u kategorijama mlađih i starijih pionira i bili su jedini hrvatski klub. Dakako da je boravak u blizini Barcelone iskorišten i za posjet stadionu Nou Camp na kojem svoje utakmice igra “blaugrana”. Riječ je o jednom od najvećih svjetskih stadiona u čije je riznice Barcelona pohranila na desetke trofeja. Turnir je odigran u gradiću Santa Susanna, 50-ak km udaljenom od Barcelone. Stariji pioniri osvojili su drugo, a mlađi pioniri treće mjesto. Stariji su pioniri do finala došli postigavši čak devet, a ne primivši ni jedan pogodak. Posebno priznanje dobio je Darijo Smolić koji je proglašen najboljim igračem starijih pionira.

2. MJESTO NA TURNIRU Momčad u sastavu: SV. MIHOVIL: Šime Škara, Marki Gobin, Josip Telac, Luka Blaslov, Renato Burić, Darijo Smolić (1), Berta Mičić, Antun Brkić, Jeronim Žunić, Karlo Butić, Toni Kolega. Treneri: Damir Korenov i Krešimir Jaklin. KATEGORIJA MLAĐIH PIJOINIRA – OSVOJENO 3. MJESTO NA TURNIRU Momčad u sastavu: Jure Božin, Dino Strihić, Marko Stevanović, David Zelenčić, Kevin Kolega, Mauricio Lucin, Toni Dundov, Lovre Kurtin, Mate Sorić, Filip Brižić, Mate Dundov, Erik Mekelenić, Martin Jona, Lovre Stagličić. Treneri: Krešimir Jaklin, Damir Korenov i Krševan Santini.

Privilegija je nastupiti na ovakvom turniru. Dočekati ovako nešto i postići uspjeh sigurno spade u nešto najbolje u mom sportskom životu. Uz brojne pehare koje smo do sada osvojili na raznim natjecanjima i turnirima ova dva će imati posebno mjesto u našim vitrinama. Raduje me što su u Barceloni s djecom bili i brojni roditelji - kazuje trener Damir Korenov. Tekst: Dario Korenov 102

Dodjela pehara i medalja

103


utakmici uzeli su stariji i iskusniji kolege.Nakon utakmice nastavilo se u dobrom raspoloženju uz feštu koja se uz mnogobrojne sugrađane nastavila do ranih jutarnjih sati.

KK OTOK UGLJAN

K

Iznenađenje B1 košarkaške lige

Početkom listopada u Preku odigrana je uzvratna prijateljska utakmica između veterana KK Otoka Ugljana i Biograda u kojoj su naši veterani zabilježili pobjedu. Svaka pobjeda se broji, ali je rezultat bio brzo zaboravljen s obzirom na dugogodišnje prijateljstvo te se nastavilo natjecanje u zabavi i pjesmi.

ošarkaši Otoka Ugljana najugodnije su iznenađenje B-1 košarkaške lige - Jug. U momčadi vlada odlična atmosfera, dečki daju sve od sebe i vesele se svakom novom susretu. Ambicije su im porasle te se ozbiljno žele uključiti u borbu za prvo mjesto, a samim time i proboju u A - 2 ligu.

Kapetan ekipe je Ante Šoša koji rado ističe kako su oni samo amateri i da se košarkom bave isključivo iz ljubavi, Međutim, svi daju sve od sebe da redovito dolaze na treninge i budu kompletni, kako bi klub Momčad s trenerom Ljubom Šošom trenira tri puta postizao dobre rezultate. tjedno u dvorani O.Š. Valentin Klarin u Preku, dok K.K. Otok Ugljan njeguje napadačku košarku, a subotom obično igraju ligaške utakmice. Nakon ljetne momčad nerijetko postiže i 90 koševa po utakmici.

Košarkaški klub Otok Ugljan sastoji se od sljedećih kategorija: B1 liga – Jug; Ekipa seniora: Anđelo Ivanov, Lovre Lekaj, Ante Šoša, Martin Šoša, Marino Pantalon, Hrvoje Ćuška, Lovre Perin, Nikola Jadrijev, Marko Graić, Ivo Uhoda, Danijel Popović, Stipe Nižić, Sebastijan Košta, Andro Klarin, Jere Mašina, Karlo Sorić, Kristijan Valiđić i trener Ljubo Šoša. Takmičenje u B1 ligi sezona, 2012/2013. Predkadetska selekcija: Trener Jakov Borčić

VETERANI KK OTOK UGLJAN Veterani KK Otok Ugljan d.o.o. iz godine u godinu sve su aktivniji, s obzirom da spadaju u kategoriju veterana , oni su upravo zbog bavljenja sportom sve mlađi i vitalniji. Početkom svibnja prošle godine drugu godinu zaredom, sudjelovali su na 23. Međunarodnom prvenstvu Hrvatske za veterane koje se održalo u Makarskoj.

stanke dečki se rado prijave na poneki Streetball turnir kako bi održali kondiciju. Da bi sve stvari u klubu bile na svom mjestu, brine se predsjednik kluba Vedran Jadrijev koji hvali svoju momčad, ali ističe velik problem u radu kluba, a to su daleka putovanja, jer većina momaka studira izvan grada Zadra, pa im nije na ruku putovati u Preko, što im oduzme gotovo pet sati vremena.

rezultata, na ovom turniru dohvatili su izvrsno treće mjesto. Dva igrača naših veterana, Davor Marcelić i Mario Miličević izabrani su u petorku prvenstva. Ove su godine u mjesecu svibnju sudjelovali na međunarodnom turniru u Crikvenici gdje su nakon tri odigrane utakmice osvojili deveto mjesto, no razveselila ih je titula koju je osvojio Branko Kolega, a to je titula NAJ VETERANA 2012.g.

Takmičenje u Županijskoj ligi, sezona 2013. Škola košarke: 30-ak djece uzrasta od 6 do 14 godina. Takmičenja: Prijateljske utakmice s drugim školama košarke Tekst: Ante Brižić 104

Već tradicionalno, sudjelovali su na međunarodnom košarkaškom turniru u Ljubljani. Turnir koji je okupio osam momčadi iz više zemalja održao se 26. i 27. studenog 2011.g. Naviknuti na postizanje dobrih

U konkurenciji 22 momčadi zauzeli su deveto mjesto. U srpnju prošle godine obilježili su desetu godišnjicu formiranja kluba. Za tu prigodu odigrali su međusobnu utakmicu starih protiv mladih. Pobjedu u toj napetoj

Pred njima je još bezbroj utakmica, zajedničkog druženja i novih titula, no ono što oni ističu da je najvažnije je upravo zajedničko driuženje, smijeh i pjesma. Ponosni smo na njih što pronose ime našeg otoka diljem regije i što su svugdje rado viđeni i dobrodošli gosti jer su puni dobrog duha i pozitivne energije. Tekst: Vlatka Barić

105


Prvi broj NAŠIH ŠKOLJA tiskan je u prosincu 2005. godine i odmah je ušao u kategoriju stvari i uspomena koje čuvamo u svojim domovima, valjda zauvijek. Godine 2012. izdan je 10. jubilarni broj. List je oduvijek težio pokriti sva područja djelovanja otočana i predstaviti uspješne i poduzetne pojedince i tvrtke, te ga tako učiniti još privlačnijim kod odabira za novo mjesto prebivališta, odmora ili mjesto vašeg novog poslovnog ulaganja. U Našim Školjima donose se najnovije informacije o djelovanju lokalne samouprave i pravodobno se informira javnost o aktualnim projektima.

BROJ

106

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

Naši školji 2012  

List Naši školji

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you