Page 1

rad ovi VIJESTI t u ri z a m ba š t i n a                                                        

izgradnja kanalizacije iZOLACIJA OTOKA?

OLIVE ISLAND MARINA GENETIKA MASLINA

Krenuli radovi od Zmorca, preko Diskriminira li Vlada otočno Poljane, do Sutomišćice (str.8.) stanovništvo? (str.12.)

Najbolja mala marina na Jadranu (str.22.)

Školji Naši

Napokon ‘brendiranje’ ulja s otoka Ugljana (str.92.)

List Općine Preko

Prosinac 2014.; Broj 12 www.nasiskolji.hr


Naši Školji

2

Naši Školji

NAŠI ŠKOLJI List Općine Preko

Izdavač: Općina Preko Trg hrvatske nezavisnosti 2 23273 Preko

Tel/Fax. 023/286-226 opcina.preko.hr www.nasiskolji.hr urednistvo@nasiskolji.hr

UREDNIŠTVO Glavni urednik: Ante Brižić Suradnici: Jasna Marcelić Dražena Strihić Andrina Luić Ante Župan Design i priprema: Vlado Jureško

12. broj lista Naši školji tiskan je u prosincu 2014. godine. List se besplatno dostavlja u sva kućanstva Općine Preko.

Tisak: Kerschoffset Zagreb

3

SADRŽAJ    MAGAZINE                                   13 O to čanima uskraćena Ustavna prava ! Otočni načelnici iskazali su zabrinutost zbog mogućih posljedica primjene odredbi Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na povlašteni prijevoz na linijama u javnom pomorskom prijevozu.

Dijete koje ide u školu na otoku nema povlašten prijevoz za slobodne aktivnosti na kopnu, već plaća kartu. Dijete koje pak pohađa školu u Zadru ima pravo na besplatnu kartu. I same otočne iskaznice udar su na novčanike otočana, ali i države i nije jasno zbog čega trebaju ako se na osobnoj iskaznici može vidjeti živi li netko na otoku. (str.12.) »»12

14 V I ŠE O D 2 5 0 . 0 0 0 N O Ć ENJA Dvije turističke zajednice u Općini Preko ostvarile su bolje turističke rezultate nego prošle godine. Ostvarili su ukupno 26.100 dolazaka i 256.054 noćenja. »»92

20 DV I J E PL AV E Z ASTAV E NA OT OKu Nakon plaže Jaz u Preku, koja godinama ispunjava visoke standarde i ponosno vijori “Plavu zastavu”, ove godine na otoku je podignuta još jedna zastava i to u Marini Olive Island u Sutomišćici.

92 genetska identi f ikacija maslina

»»13

»»120

»»120

Prof. dr. Đani Benčić s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, i Mladen Lucin već osam godina intenzivno rade na projektu „Genetska identifikacija maslina na području Zadarske županije” u cilju uvrštenja u nacionalnu kolekciju autohtonih sorti u Vodnjanu i podizanja matičnjaka u Zadarskoj županiji“.

120 J Adranske igre na poljani Prepuna riva znatiželjnih posjetitelja i navijača, osam ekipa, druženje, uživanje i još jedna večer za pamćenje – ovako izgleda opis Jadranskih igara koje su održane na Poljani.

133 sportski vremeplov Podsjetnik na začetak sportskih klubova na otoku Ugljanu »»14

»»20

List Općine Preko | Prosinac 2014.

»»20

»»133

List Općine Preko | Prosinac 2014.


4

Naši Školji

Naši Školji

rijeČ u redništva

5

Školji Naši

B

roj po broj, godinu po godinu i stigli smo do 12. izdanja lista Naši školji, koji su s vremenom postali nezaobilazan čimbenik u kulturnom, sportskom, turističkom i općenito medijskom sadržaju naših otoka. Broj 12 u mnogim stvarima ima izuzetnu simboliku - 12 je apostola, 12 kamenova iz Jordana, 12 žrtvenih kruhova, simbolizira Crkvu i simbol je postojanja. Dan ima dva puta po 12 sati, godina ima 12 mjeseci, 12 je zvjezdanih znakova... Ujedno je to broj prolaznosti vremena i promjene. Iz tog razloga i mi smo odlučili krenuti u - promjene. Naime, već kroz nekoliko dana, s prvim danom nove godine Naši školji, uz tiskano, dobit će i svoje internetsko izdanje. Kako je, na naše zadovoljstvo, u Općini Preko sve veći broj raznih događanja, tako smo odlučili našim čitateljima ponuditi što točnije, bolje i ažurnije informacije, a upravo je portal www.nasiskolji.hr najbolji

način da to i napravimo. Želja nam je stvoriti jedan pravi otočni portal koji će svakodnevno donositi novosti te na taj način biti izvor informacija za sve stanovnike naše općine, ali i šire. Naravno, dobar je to način i da se naša dijaspora na pravi način informira o novostima u svojim rodnim mjestima. Naša mala, ali vrijedna redakcija trudit će se da količinom sadržaja, kvalitetom i objektivnošću opravda vaše povjerenje i u narednom razdoblju. Svi koji nam u tome žele pomoći, bilo dobronamjernim savjetima, informacijama ili pisanjem – svakako su dobrodošli. Uz želju da uživate u čitanju Naših školja želimo vam sretan Božić te veselu i uspješnu 2015. godinu. Vaše uredništvo

Foto: Dubravko Mazić

List Općine Preko | Prosinac 2014.

List Općine Preko | Prosinac 2014.


6

Naši Školji

Naši Školji

riječ načelnika

Dragi mještani Općine Preko,

i

za svih nas još je jedna zahtjevna godina. Svjedoci smo kako naša država i dalje ne uspijeva izaći iz ekonomske recesije, a stanje u zemlji, logično, odražava se na situaciju i u našoj općini. No, unatoč ekonomskoj depresiji koja trese Hrvatsku, Općina Preko uspjela je održati financijsku stabilnost, a istovremeno su svi projekti koje smo predvidjeli za 2014. godinu – uspješno pokrenuti, a neki su u visokom stupnju pripremljenosti. Jedan od ključnih ciljeva koji smo zacrtali preuzimanjem vođenja

Općine Preko bio je – da svako naše domaćinstvo treba dobiti priključak na vodovod, te izgraditi što više kanalizacijske mreže o kojoj smo do prije desetak godina mogli samo sanjati. Sve ove godine borimo se da taj cilj i ispunimo, a novi korak u tom smjeru uslijedio je početkom jeseni kada su nastavljeni radovi na IV. I V. fazi kanalizacijske mreže, od Zmorca u Preku pa do Sutomišćice. Projekt je vrijedan 6,3 milijuna kuna, za što smo se izborili za sredstva iz IPARD programa pretpristupnih fondova Europske unije. Bio je to dug i mukotrpan proces koji je trajao nekoliko godina, ali ga naposlijetku uspješno privodimo

List Općine Preko | Prosinac 2014.

                     

kraju. Radovi bi trebali biti završeni najkasnije do kraja 2015. godine. Veliki obol spomenutom projektu daju i djelatnici naših komunalnih tvrtki ‘’Otok Ugljan’’ i ‘’Obala i parkovi’’, koji odrađuju brojne dodatne radove, koji inače ne ulaze u prihvatljive troškove financirane iz IPARD-a, pa ćemo time općinskom proračunu uštedjeti znatna sredstva. Poslije toga namjeravamo nastaviti izgradnju mreže kandidirajući sve preostale faze koje uključuju sva mjesta u općini, kao i samu mrežu mjesta Poljana, naravno ovisno o financijskim sredstvima koja nam budu na raspolaganju.

K

tome, treba spomenuti da smo krajem ove godine iz EU fondova izborili gotovo 2 milijuna kuna za izradu projektne dokumentacije koja je preduvjet za nastavak izgradnje kanalizacijske mreže. Nažalost, s velikom dozom razočarenja moram istaknuti da je aktualna hrvatska Vlada pokazala najmanje osjećaja prema našoj općini, od svih dosadašnjih. Dovoljno je kazati da niti jedna kuna u ove tri godine njihovog mandata nije uložena u zadarske otoke, a istovremeno se ulagalo u brojne druge dijelove Hrvatske. Iz tog razloga, morali smo preuzeti stvari u svoje ruke, te smo u općini formirali Odsjek za EU fondove. Europski strukturni fondovi trenutno su jedini način da dobijemo financijska sredstva za vitalne projekte po našu općinu, kad već ne dobivamo ništa od hrvatske Vlade i resornih ministarstava. U tom pravcu pokrenuli smo niz projekata te pripremamo dokumentaciju za sljedeće projekte: Obnova tvrđave Sv. Mihovil, uređenje Doma u mjestu Ugljan, nova uljara u Preku, uređenje nogometnog igrališta u Sutomišćici uz postavljanje umjetne trave, nastavak izgradnje kanalizacijskih i vodovodnih mreža, obnova nerazvrstanih cesta, nova ekološka rasvjeta itd. To je samo dio projekata koje namjeravamo pokrenuti u novoj 2015. godini, a koje ćemo kandidirati za sredstva iz europskih fondova. Također, u vrlo visokoj fazi je razrada projekta mini golf terena u Malom Lukoranu, koji planiramo u suradnji s Hrvatskim minigolf savezom, čime bi riješili gorući problem obalnog dijela uvale u Malom Lukoranu. Drago mi je obavijestiti naše mještane da smo nakon tri godine napokon

7

uspjeli dobiti građevinsku dozvolu za izgradnju gatova i šetnice u Sutomišćici te smo ujedno na taj način legalizirali i postojeće stanje. Sasvim sigurno ćemo uložiti velike napore da u suradnji sa Olive Island Marinom završimo projekt do kraja, na korist mještana Sutomišćice i njihovih gostiju.

osim mene u Hrvatskom Saboru, javno kritizirali i Udruga za razvitak otoka, Otočni sabor te su podnijeli ustavnu tužbu Ustavnom sudu o legalnosti navedene odluke koja je svojevrsna diskriminacija otočnog stanovništva. Nadamo se da će resorno ministarstvo u konačnici povući tu nes(p)retnu odluku.

Unatoč smanjenim prihodima koji od nove godine očekuju našu općinu, zbog uzimanja dijela sredstava jedinicama lokalnih samouprava od strane Vlade, nismo pribjegli nikakvim potezima koji bi izravno pogodili naše građane poput dizanja cijene vrtića ili uvođenja prireza, već smo bili prisiljeni djelomično korigirati cijenu komunalne naknade koja se, treba istaknuti, nije mijenjala od 2003. godine.

U nadolazećoj godini očekuje nas i otvaranje luke Gaženica. Iako nam iz nadležnih institucija još nije stigla informacija o točnom terminu otvaranja kao ni o načinu prometovanja, kako prema luci Gaženica tako i prema zadarskom Poluotoku, svakako ćemo se boriti da što više ključnih linija iz Preka ide u smjeru Poluotoka, kako bi naši učenici, studenti i radnici i dalje nesmetano te pravovremeno stizali u Zadar, naravno s adekvatnim brojem linija.

I u novoj godini nastavit ćemo sa socijalno osjetljivom politikom. Naši će studenti i dalje dobivati općinske stipendije. Također, nastavit ćemo subvencionirati stambene kredite za mlade obitelji, umirovljenici s primanjima do 1500 kn i dalje će dobivati našu financijsku potporu, a u proračun smo opet uvrstili sve sportske klubove i kulturne udruge koje djeluju u Općini Preko. Isto tako ćemo obitelji slabijeg socijalnog statusa osloboditi plaćanja dijela komunalne naknade kao i plaćanja vrtića.

P

red nama je godina u kojoj se uvode otočke vinjete s kojima sadašnja Vlada pokušava na neki čudan način regulirati putovanja otočana na kopno. Svi mi načelnici sa otoka Ugljana i Pašmana zajedno smo prosvjedovali protiv te odluke koja je usmjerena protiv otočnog stanovništva, a uz to je i u suprotnosti sa Ustavom Republike Hrvatske. Tu su odluku,

U ovim, blagdanskim danima sva naša mjesta zablistat će novom prigodnom rasvjetom, koja će se iz godine u godinu nadopunjavati i širiti, čime će, vjerujemo, ugođaj Božića dobiti još svečaniju dimenziju u našoj općini. Naravno, tu je mnogo toga što namjeravamo napraviti u sljedećoj 2015. godini, te ćete o svemu biti pravodobno obaviješteni kroz obavijesti, sastanke, ali i putem općinskog weba te nove internet stranice Naših školja - www.nasiskolji.hr. Uz želju da uživate u čitanju novog broja Naših školja, svim mještanima Općine Preko u Domovini i dijaspori, kao i njihovim obiteljima, želim blagoslovljene božićne blagdane te puno zdravlja i uspjeha u nadolazećoj 2015. godini. Vaš načelnik

List Općine Preko | Prosinac 2014.


Naši Školji

8

izgradnja kanalizacije    otok ugljan                                     

Naši Školji

B

udući da je gradnja kanalizacijskog sustava jedan od prioritetnijih infrastrukturnih projekata, Općina Preko još je 2011. godine fazu IV i V prijavila na natječaj tadašnjeg pretpristupnog fonda Europske unije,  mjera 301. Godinu dana kasnije projekt je dobio zeleno svjetlo iz Bruxellesa i Općina Preko potpisala je s  Agencijom za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Memorandum o razumijevanju za gradnju IV. i  V. faze. Uslijedio je postupak javne nabave te je za izvođača radova  kao najbolji ponuđač izabran varaždinski konzorcij Coning Ecogradnja d.d. i Coneco d.d. Budući da je tvrtka ubrzo upala u poslovne i financijske probleme, Općina Preko zatražila

je raskid ugovora s Coningom, što je i učinjeno u lipnju 2013., te zatražila raspisivanje novog natječaja za izvođenje radova. U svibnju ove godine s Agencijom za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju sklopljen je ugovor o dodjeli sredstava iz IPARD programa te sklopljen ugovor s najboljim ponuđačem, tvrtkom Vodoinstalacija d.d. iz Zadra, objašnjava načelnik Jerolimov što je sve prethodilo i zašto se tako dugo čekala realizacija projekta koji je od vitalnoga značaja za Općinu Preko. Dodaje kako su radovi najprije započeli u Poljani, ovaj tjedan na Zmorcu u Preku, postupno će se širiti prema Sutomišćici, a trebali bi trajati devet mjeseci, dakle do početka glavne turističke

9

sezone. Važno je napomenuti da faze IV. i V. objedinjuju dva dijela  kanalizacijskog podsustava. To je glavni vod, žila kucavica buduće kanalizacije, na koju će se u drugoj fazi, za najviše dvije godine, moći spojiti oko 130 kućanstava, napominje donačelnik Karlo Novoselić i upozorava da će se najprije spajati središnja ulica, a za neka će se kućanstva zbog visinske razlike morati raditi dodatni priključci, što će vjerojatno stvoriti dodatne troškove. Zbog vrlo zahtjevnih i opsežnih radova i teške mehanizacije povremeno će biti zatvorene pojedine ulice, ali stanovnici Zmorca, Poljane i Sutomišćice mogu koristiti alternativne prometne pravce. (A.L./A.Ž.)

Gradnja kanalizacijskog sustava jedan od prioritetnijih infrastrukturnih projekata općine

N

a području Poljane potkraj rujna počela je gradnja IV. i V. faze kanalizacijskog podsustava Preko – otok Ugljan, što će Općina Preko u cijelosti financirati sredstvima iz IPARD programa. Prema riječima Ante Jerolimova, načelnika općine, radi se o projektu vrijednom 6,267.698 kuna u sklopu kojeg će se graditi kanalizacija od Zmorca u Preku do Sutomišćice, uključujući kompletnu Poljanu te dio Sutomišćice.

F

aze IV. i V. objedinjuju dva dijela  kanalizacijskog podsustava. To je glavni vod, žila kucavica buduće kanalizacije, na koju će se u drugoj fazi, za najviše dvije godine, moći spojiti oko 130 kućanstava.

List Općine Preko | Prosinac 2014.

List Općine Preko | Prosinac 2014.


10

Naši Školji

Naši Školji

11

komunalni RADOVI

   otok UGLJAN                                      Općina Preko i u 2014. godini, u skladu s financijskim mogućnostima, nastavila je s radovima na izgradnji i poboljšanju infrastrukture u svim našim mjestima. U fotogaleriji pogledajte samo dio radova koje je općina tijekom godine izvela u suradnji s komunalnim tvrtkama Otok Ugljan d.o.o. i Obala i parkovi d.o.o.

List Općine Preko | Prosinac 2014.

List Općine Preko | Prosinac 2014.


12

Naši Školji

Naši Školji

IZOLACIJA otoka?!

Dvadeset i petog studenoga završila je javna rasprava o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama Zakona o otocima koju je organiziralo Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU. Slijedi potom rasprava na sjednici Vlade i upućivanje u saborsku proceduru. Denis Barić, predsjednik Otočnog sabora, predviđa da

   otok                                     Ako toga ima, to trebaju riješiti institucije, ali se nama zbog toga život na otocima ne smije dodatno otežavati – kaže Barić. (A.L.)

P

ravilnik o povlaštenom prijevozu i otočnim iskaznicama koji na snagu stupa  1. siječnja 2015.  godine je protuustavan. Nas će otočane još više izolirati, a sve bi moglo rezultirati i dodatnim odlaskom ljudi s otoka. Naime, ograničavati dnevni prijevoz otočana na kopno na jedno povlašteno putovanje pretvaranje je otoka uz kopno u udaljene otoke koji desetke godina ostaju bez stanovnika – ističe Denis Barić (52), predsjednik udruge Otočni sabor. Pravilnik je, dodaje, diskriminirajući. Dijete koje ide u školu na otoku nema povlašten prijevoz za slobodne aktivnosti na kopnu, već plaća kartu. Dijete koje pak pohađa školu u Zadru ima pravo na besplatnu kartu. I same otočne

iskaznice udar su na novčanike otočana, ali i države i nije jasno zbog čega trebaju ako se na osobnoj iskaznici može vidjeti živi li netko na otoku – kaže Barić uvjeren kako o otocima odlučuju oni koji ne znaju kako se živi na otocima. Ne znaju da je nama more cesta, a trajekt auto. Ovaj pravilnik značit će i potpuno uništavanje gospodarstva na otocima, pogotovo za ribare koji i po nekoliko puta idu s otoka na kopno kako bi mogli privređivati – ističe Barić. Iz Otočnog sabora tražili su sastanak u Vladi, no odgovora nema. Barić opovrgava navode da je jedan od razloga ograničavanja broja odlazaka na kopno po povlaštenoj cijeni zlouporaba besplatnih vinjeta za vozila onih koji na otoke dolaze samo ljeti.

List Općine Preko | Prosinac 2014.

Prema najavama koje smo dobili, očekujemo da će se, do dolaska na dnevni red u Saboru Zakon o regionalnom razvoju i Zakon o otocima, održati tematska sjednica Saborskog odbora za regionalni razvoj i fondove EU posvećena gospodarstvu na otocima, što je Otočni sabor tražio još prije nekoliko mjeseci zbog aktualnog stanja.

13

će zakon „zeleno svjetlo“ u parlamentu dobiti u siječnju 2015., a to znači da će u primjenu, kao što je bilo i planirano, na početku nadolazeće godine. Ovaj Nacrt Zakona je dokaz da se indeks razvijenosti donio zbog uštede u državnom proračunu, a ne prikazuje pravo stanje razvijenosti u Republici Hrvatskoj.

N ačelnici: Oto čanima u skraćena Ustavom zajamčena prava! N

ačelnici Ugljana i Pašmana oglasili su se zajedničkim priopćenjem u kojemu izražavaju nezadovoljstvom Pravilnikom o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na povlašteni prijevoz na linijama u javnom pomorskom prijevozu i prikupljanjem zahtjeva za izdavanje otočnih iskaznica. Citirajući stihove Antuna Mihanovića „Ne spavajte, o otoci naši, lijepi vrti morem plivajući” te odredbe Ustava RH i Zakona o otocima koji jamče svim građanima slobodu i ravnopravnost, načelnici općina Preko, Kali, Kukljica, Pašman i Tkon, smatraju kako je Pravilnik u suprotnosti s Ustavom jer zadire u pravo otočana na jednakost i ravnopravnost s ostalim građanima koji imaju tu “sreću “ da žive na kopnu. „Ograničiti odlazak na kopno po povlaštenim uvjetima jednom ili za školarce dva puta na dan je ponižavajuće, poražavajuće i, u krajnjem slučaju, protuustavno: imaju li stanovnici, đaci, studenti, zaposlenici, umirovljenici kopnenog dijela Lijepe Naše,

koji se koriste nekom vrstom povlaštenog prijevoza, ograničenje ili ga mogu koristiti neograničeno u jednom danu“, pitaju se otočni načelnici te navode kako nam Ustav svima jamči jednake uvjete za obrazovanje. Po ovom Pravilniku, navode, u dijelu Povlašteni prijevoz putnika u Čl. 5 stoji: “ Besplatne karte na linijama imaju učenici/studenti koji svakodnevno putuju izvan otoka u škole”. Što je s učenicima koji pohađaju škole na otocima, a na kopno idu jer su članovi sportskih klubova ili kulturnih društava, jer pohađaju glazbenu školu ili školu stranih jezika, jer idu na liječnički pregled? Oni ne samo da nemaju besplatan prijevoz, nego moraju plaćati trajektnu kartu pa bila ona i po povlaštenim uvjetima. Što je sa starim i nemoćnim osobama, s bolesnicima koji moraju ići na terapije, dijalize, fizioterapije, što je s majkama s malom djecom kojima treba posebna briga i pažnja. Što je s ljudima koji svaki dan odlaze na posao na kopno, i to svoje privilegirano pravo iskoriste u startu, a poslijepodne

na kopnu moraju obavljati neke privatne poslove ili jednostavno dijete odvesti na, primjerice, repeticije? Koliko su to i koji su to „jednakopravni uvjeti zajamčeni Ustavom“? Nama je more cesta, trajekt je naš tramvaj. Tramvaj koji i sami već plaćamo ne samo skupljim životom na otoku, nego i kroz jednakopravni PDV, poreze, trošarine i sve druge zakonima propisane fiskalne i parafiskalne namete. Novi nameti na svakodnevni obični život nameti su maćehe nevoljenoj nahočadi, dok svima nama, posebno mladima, stvaraju stalni osjećaj osamljenosti, izoliranosti i klaustrofobije. Stoga u ime svih stanovnika naših otoka izražavamo najdublje nezadovoljstvo i zabrinutost zbog mogućih posljedica primjene odredbi ovog Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na povlašteni prijevoz na linijama u javnom pomorskom prijevozu, zaključuju načelnici Ugljana i Pašmana.

List Općine Preko | Prosinac 2014.


14

Naši Školji

Naši Školji

15

više od 256.000 noćenja

   tzo preko i tzm ugljan                                     

U

natoč vremenskim neprilikama, Svjetskom nogometnom prvenstvu i smanjenom broju ležajeva na području mjesta Ugljan, gdje je zatvoreno apartmansko naselje Guduće, dvije turističke zajednice u Općini Preko ostvarile su bolje turističke rezultate nego prošle godine. Ostvarili su ukupno 26.100 dolazaka i 256.054 noćenja.

Turistička zajednica Općine Preko evidentirala ukupno, s procjenom za nautiku, 13.765 dolazaka i 132.624 noćenja, a TZ Ugljan 12.335 dolazaka i 123.430 noćenja. Dražena Strihić, direktorica TZ mjesta Ugljan i Ante Brižić, direktor TZO Preko, ne skrivaju zadovoljstvo rezultatima, ali, kažu, to nije prava slika sezone jer nedostaju istiniti podaci iz nautičkih luka. Naravno, sve je to još daleko od idealnog, ali je napredak u odnosu na prethodne godine. U nautičkim lukama, marinama u

Preku i Sutomišćici, službeno je ostvareno samo 900 noćenja, što, naravno, ne odgovara stvarnim brojkama jer marine donose oko 40 posto prometa, barem je tako bilo prethodnih godina. Lani je, primjerice, u dvjema marinama ostvareno 31.699 noćenja, ove godine poslovni rezultati još su bolji, međutim, nepravedna i vjerojatno protuustavna metoda zbrajanja dolazaka i noćenja u nautičkim lukama, odnosno nezbrajanja, pogoduje svakako kopnenim turističkim zajednicama jer se zbraja samo promet u charteru, dok se tranzitni i stalni boravak u marinama uopće ne evidentira, kaže Brižić i pita kako je moguće da se sva noćenja jednog charter broda, koji iz Zadra ili Biograda otplovi sedam dana na Kornate, Telašćicu, Sali ili Ugljan, pripišu luci isplovljavanja? Neovisno o raspodijeli boravišne pristojbe, nastavlja prvi čovjek TZ

List Općine Preko | Prosinac 2014.

Preka, statistika se u nautičkim lukama uopće ne provodi, odnosno provodi se djelomično. Dakle, svi nautičari u tranzitu i nautičari na stalnom vezu u marinama uopće se statistički ne evidentiraju. Vodi se samo statistika u charteru, i to tako da charter tvrtka prijavi crewlistu Ministarstvu turizma, koji je proslijedi Hrvatskoj turističkoj zajednici, oni dalje Županijskoj turističkoj zajednici koja listu na kraju dostavi lokalnim turističkim zajednicama. Mi tek nakon mjesec dana vidimo koliko je bilo nautičara u charteru, a njihovu nacionalnost ne doznamo nikada jer takvih podataka u izvještaju nema. Takvim načinom evidentiranja raste broj noćenja u lukama koje imaju charter brodove, a to su uglavnom marine na kopnu (Zadar, Biograd, Split, Šibenik), dok otočne turističke zajednice ili manja mjesta  ostvaruju vrlo mali broj noćenja jer charter tvrtke radi nižih troškova posluju većinom na kopnu,

objašnjava i podsjeća da je saborski Odbor za turizam još 26. travnja 2012. godine predložio da se ponovno uvede evidentiranje dolazaka i odlazaka u nautičkim lukama te postroži kontrola evidentiranja. Dok se to ne riješi, ni Sali, ni Preko, ni Kukljica ni bilo koje drugo otočno mjesto neće imati potpune i istinite rezultate turističke sezone. Unatoč tome, kontinuirani rad na obogaćivanju ponude, ulaganja u turističku infrastrukturu, podizanju

svijesti iznajmljivača o važnosti edukacije, marketinga, praćenja razvitka tehnologije s naglaskom na internet te općenito dizanjem kvalitete usluga, privlače u Općinu Preko sve više gostiju. Udio domaćih turista bio je oko 35%, a stranaca 65%, od čega su najbrojniji Nijemci, Austrijanci, Česi, Talijani i tradicionalno Slovenci. Tijekom sezone u svim mjestima Općine Preko organizirali smo, ili zajedno s udrugama sudjelovali kao suorganizatori u mnoštvu kulturnih,

* procjena za marinu Preko 3.000 dolazaka i 20.000 noćenja i

Općina Preko - Dolasci i noćenja u 2014. godini MJESTO

DOLASCI

NOĆENJA

* 7.233

* 70.616

1.404

18.367

** 3.509

** 26.197

1.314

15.388

UGLJAN

12.335

123.430

OŠLJAK

177

1.788

RIVANJ

62

526

0

0

26.100

256.054

PREKO POLJANA SUTOMIŠĆICA LUKORAN

SESTRUNJ SVEUKUPNO

zabavnih i sportskih manifestacija. Imali smo razne zabavne programe s popularnim izvođačima, kino na otvorenom, dane maslinova ulja, sajmove otočnih proizvoda, ugljansku olimpijadu, tradicionalne mjesne fešte (Legrica, Čeprljanda, Vela Gospa, Petrova, Sv. Ante, Munješćine, i dr.) razne sportske turnire, a sve u svrhu obogaćivanja turističke ponude.

** procjena za marinu Olive Island Sutomišćica 3.000 dolazaka i 20.000 noćenja

List Općine Preko | Prosinac 2014.


16

Naši Školji

List Općine Preko | Prosinac 2014.

Naši Školji

17

List Općine Preko | Prosinac 2014.


18

Naši Školji

List Općine Preko | Prosinac 2014.

Naši Školji

19

Uz redovita cjelogodišnja ulaganja u poboljšanje ponude, u TZ Preko ističu kako su proteklu sezonu obogatili uvođenjem posebne rasvjete na otočić Galevac i franjevački samostan iz 15. stoljeća. Postavjene su besplatne atraktivne

drvene ležaljke na sve plaže u Preku i taj projekt namjeravaju dogodine širiti na ostala mjesta. Devetu godinu zaredom podigli smo Plavu zastavu u Preku i prvi put u Olive Island Marini u Sutmišćici, organizirali na desetke kulturnozabavnih i sportskih manifestacija, Zadovoljni smo povećanjem broja kreveta u privatnom smještaju, a

iznajmljivanje na crno gotovo je iskorijenjeno. Ponuda privatnog smještaja sve je raznovrsnija i kvalitetnija, ali, nažalost, i dalje nam nedostaje hotelska ponuda, i to je, uz već poslovično visoke cijene trajektne karte za turiste, velika prepreka još jačem turističkom razvoju otoka, zaključuje Brižić.

Tijekom sezone na području TZ mjesta Ugljan organizirali smo mnoštvo manifestacija, a ono po čemu je ovo ljeto bilo baš posebno i što ga je na neki način obilježilo jest projekt “Svako misto svoju klupu ima”. Iznimno smo zadovoljni rezultatom, a još

više prihvaćanjem same ideje kako turista tako i mještana. Pozitivan odjek projekta gura nas naprijed, tako da sad nastavljamo s klupama u ostalim zaseocima, a prije toga krećemo u osnovnu školu u Ugljanu, koja se uključila u projekt. Autorica ovih naših klupa Božica Kliman odraditi će edukativnu radionicu mozaika

kao bi učiteljice s djecom mogle nastaviti, a cilj je na jednom dijelu zida školske zgrade od mozaika napraviti cvijetnu livadu, najavljuje direktorica Dražena Strihić, koja sa suradnicima već radi na planovima i pripremama za novu turističku sezonu.

List Općine Preko | Prosinac 2014.


20

Naši Školji

Naši Školji

DVIJE PLAVE ZASTAVE NA OTOKU

    PREKO I SUTOMIŠĆICA                                     

Š

to je ekologija, zašto je važna, zašto je važno čisto more, kako brinuti o okolišu u kojemu živimo i kakva je uloga pojedinca u zaštiti prirode, samo su neke od tema koje su zanimale mališane Dječjeg vrtića Lastavica, počasne goste na podizanju Plave zastave na plaži Jaz u Preku, koja je na tom popularnom kupalištu podignuta devetu godinu zaredom. Prema riječima Ante Brižića, direktora Turističke zajednice Općine Preko, Plava zastava nije samo veliko međunarodno priznanje nego i obveza da se određeni standard održava i sustavno nadograđuje. Kad bismo govorili u brojkama, održavanje Plava zastava godišnje dosta košta. Samo 20.000 kn iznosi članarina, što je, smatram, iznimno puno. Ostatak novca općina i turistička zajednica troše na održavanje plaže i svih pratećih sadržaja. Poput plaćanja posebnog čovjeka koji svakodnevno brine o čistoći Jaza, postavili smo javne zahode, muški, ženski i posebno za invalide, napravili rampu za osobe s tjelesnim oštećenjima, na plaži je u svakom trenutku dostupna prva pomoć, uređeno je dječje i igralište za odbojku na pijesku, postavljena osmatračnica i psihološka linija u moru za kupače, tuševi, klupe, kante za odvajanje otpada, cvijeće

za koje je ove godine napravljen sustav navodnjavanja, prepreke za motore i automobile, nabraja Brižić što se sve čini da bi se zadovoljili visoki kriteriji koje je pred njih stavila međunarodna ekološka organizacija, te dodaje da se samo za potrošenu vodu ljeti mjesečno izdvaja pristojan novac, a svaki tjedan radi se i analiza mora. Troškovi jesu visoki i na njih se svake godine u proračunu mora računati, koliko god nas pritiskala gospodarska kriza. S druge strane, dobit koju Općina Preko ima u marketinškom smislu i percepciji stranih turista ne može se izraziti u brojkama. Plaže su prvo što turisti primijete kad dođu u neko mjesto na obali i po njima nas najčešće prosuđuju i ocjenjuju. Stranci više vjeruju tim međunarodnim simbolima i markicama kvalitete nego ne znam kakvim usmenim uvjeravanjima. To više čudi odnos resornog ministarstva koje pruža različite financijske potpore i potiče ulaganja u mnoge stvari osim u uređenje plaža i kupališta. Nažalost, takav odnos prenosi se i na brojne jedinice lokalne uprave koje još nisu prepoznale značaj Plave zastave pa stoga ne čudi da je plaža Jaz u Preku jedina otočna plaža u sjevernoj Dalmaciji nositelj

List Općine Preko | Prosinac 2014.

tog međunarodnog ekološkog priznanja, objašnjava Brižić, koji svake sezone podizanje zastave na omiljenom pješčanom kupalištu iskoristi ponajprije za edukaciju najmlađih (A.L.)

21

Na otok Ugljan stigla je druga plava zastava! I to u Olive Island marinu u Sutomišćici, gdje se održala i središnja nacionalna svečanost dodjele ekoloških markica međunarodnog projekta koji je u našu zemlju stigao prije 17 godina. Uz plažu Jaz u Preku, koja je već devet godina nositelj Plave zastave, Olive Island marina u Sutomišćici prvi je put dobila međunarodno priznanje za visoke standarde zaštite okoliša. Prema riječima direktora Tonija Antišina, Plava zastava stigla je u marinu godinu dana nakon što je započela obnova novih vlasnika. -Danas marina ima 200 vezova, napaja se iz obnovljivih izvora energije, gradi se bazen, a knjiga stalnih gostiju dostigla je 70-postotnu popunjenost. Plava zastava najveća je nagrada za trud koji smo uložili da bismo zadovoljili stroge ekološke standarde, kazao je Antišin.

List Općine Preko | Prosinac 2014.


22

Naši Školji

Naši Školji

23

naj bolja mala marina na jadranu

   opatija                                    

U

akciji Turistički cvijet - kvaliteta za Hrvatsku 2014., prvo mjesto za najbolju malu marinu osvojila je Olive Island Marina iz Sutomišćice. Na drugome je mjestu Marina Betina, a na trećemu ACI marina Korčula. Tradicionalno, akcija Turistički cvijet - kvaliteta za Hrvatsku provodi se uz pomoć strukovnih udruga, Udruge poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske i Kamping udruženja Hrvatske te Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, Udruženja marina pri HGK i Ministarstva zaštite okoliša i prirode, a od prošle godine akciji ocjenjivanja destinacija pridružila se i Hrvatska turistička zajednica. Sve to i činjenica da je ove godine čak 48 sudaca obišlo 103 destinacije i ocijenilo 80 hotela, 15 marina i 33 kampa te čak 907 plaža u čak sedam hrvatskih županija govori

koliku je važnost poprimila ova hvalevrijedna akcija. Dodjela nagrada održala se u četvrtak navečer u Opatiji, u sklopu Dana turizma Hrvatske, a u ime Olive Island Marine nagradu je primio Toni Antišin, operativni direktor marine. Foto: Fabio Šimićev

Foto: Boris Kačan

List Općine Preko | Prosinac 2014.

List Općine Preko | Prosinac 2014.


24

Naši Školji

Naši Školji

GRAZ u PREKu

   PREKO                                    

P

rijateljstvo Preka i Graza vječno je kao što su vječni i međusobno isprepleteni vjetar, zemlja i voda, elementi od kojih je simbolično satkana izložba „Graz – Preko“, koja je 8. srpnja otvorena u galeriji Pučkog otvorenog učilišta Dom na žalu u Preku.

dobar vjetar u leđa, a Luisse Kloos, slikajući Alpe, u mislima ima Velebit dok ga gleda iz Preka. Erika Lojen izložila je fotografije mora snimljene prošle godine u Preku, dok je Ingeborg Pock predstavila umjetnine izrađene na platnu i papiru, oslikane bojama od zemlje iz Preka.prošle godine u Preku, dok je Ingeborg Pock predstavila umjetnine izrađene na platnu i papiru, oslikane bojama od zemlje iz Preka.

Putovanje započeto 1963. godine, kada je prva grupa radnika austrijskog industrijskog diva Puch iz Graza stigla na odmor u Preko, traje i danas, u mislima, uspomenama, sjećanjima, na slikarskim platnima, uhvaćena objektivom fotoaparata. Četiri umjetnice, Aurelia Meinhart, Luise Kloos, Ingeborg Pock i Erika Lojen, svaka na svoj način proživljava i reinterpretira sjećanja na to beskonačno putovanje.

Izložbu „Graz – Preko“ otvorio je prof. dr. Robert Bacalja prisjetivši se suradnje koju je s uglednim umjetnicama ostvario u sklopu Oaze Nomadskog sveučilišta iz Turkua u Finskoj, gdje se i rodila ideja o umjetničkom putovanju (povratku) na otok na kojemu je nastala „naizgled čudna zajednica Austrijanaca i Prečana u kojoj je ostvareno jedno toplo, ljudsko povezivanje, odnosno iskreno prijateljstvo“. Puhovci, kako su ih nazivali Prečani, ne samo da su bili prvi organizirani turisti iz tada daleke Austrije, oni su bili začetnici razvoja turizma u Preku koje je u bivšoj državi po uspjesima zauzimalo visoko četvrto mjesto.

Aurelia Meinhardt, zaokupljena vjetrom, odnosno pticama koje ga koriste za let, poručuje da nam ne treba druga energija ako imamo

U povodu pedesete obljetnice tog važnog događaja, prošlog je ljeta u Preku predstavljen projekt „Lichtwechsel/Promjene svjetla“,

List Općine Preko | Prosinac 2014.

plod suradnje austrijskih i hrvatskih umjetnika koji od 2007. rade na međunarodnom projektu „Dolazak u baštinu“ Sveučilišta u Zadru. Lani u prosincu u Grazu je organizirana izložba o „sjećanju na putovanje“ koje se, eto, nastavilo i ovoga ljeta izložbom u Preku. (A.L./A.B.)

25

adac u obilasku otoka

   PREKO                                    

U

Zadru se prošli tjedan održao kongres ADAC Reisen Explorer, godišnje okupljanje članova njemačkog organizatora putovanja. U sklopu četverodnevnog kongresa, ADAC Reisen agenti, VIP predstavnici, menadžeri, novinari i koordinatori obišli su Zadar, šibensku i splitsku regiju, u subotu su posjetili otok Ugljan. U Preku im je domaćin bio direktor Turističke zajednice Općine Preko Ante Brižić koji ih je upoznao s bogatom turističkom ponudom. ADAC Reisen osnovan je 1929. godine kao zajednički pothvat putničke agencije Deutsches Reisebüro i automobilističkog kluba ADAC. U ponudi ADAC Reisen nalazi se oko 10 tisuća hotela i apartmana, ostvari se više od 11.500 letova u suradnji sa 200 zrakoplovnih kompanija te 120 partnera rent-a-car agencija. (A.L./A.B.)

U ponudi ADAC Reisen nalazi se oko 10 tisuća hotela i apartmana, više od 11 500 letova u suradnji s 200 avio kompanija, te 120 partner rent-a-car agencija. ADAC Reisen prati strategiju multi prodajnih kanala uz fokus na mrežu putničkih agencija kojih je više od 10 tisuća u Njemačkoj, a od toga imaju 170 vlastitih podružnica diljem Njemačke, 533 franšize te surađuju s 2.000 partner agencija i preko 7.000 neafiliranih agencija.

List Općine Preko | Prosinac 2014.


26

Naši Školji

Naši Školji

27

novi ugljanski mozaik

ugljan u cvijeću

   ugljan                                    

   ugljan                                    

D

odjelom nagrada i priznanja, 2. rujna završena je akcija „Ugljan u cvijeću 2014“ Pokrenuta 2002. godine kao dio nacionalne kampanje Plavi cvijet HTZ-a, akcija „Ugljan u cvijeću“ lokalnog je karaktera.Okućnice i vrtove ocjenjivala je komisija u kojoj su bile članice udruga Điran i Arija Đurđa Jutriša, Đurđa Barešić i Silvija Iveta, i to prema kriterijima cvjetnosti, hortikulturnog uređenja,

originalnosti i cjelokupnog dojma. priznanje za doprinos očuvanju prirode i podmorja mjesta Ugljan U kategoriji najljepšeg vrta i dobio je Ronilački centar Ugljan, okućnice kuće za odmor, prvo za najljepšu terasu ugostiteljskog mjesto osvojili su Ana i Danko objekta nagrađen je restoran Bosanac, drugoplasirana je Apollo, a priznanje za poseban Lidija Menard, a trećeplasirani doprinos uređenju mjesta Ugljan Elza i Benito Elez. Najljepši vrt i osvojila je Božica Kliman. okućnicu u kategoriji domaćeg (A.L./A.V.) stanovništva ima Dajana Šarin, drugo mjesto osvojila je Mirna Stipanić, a trećeplasirani su Anka Mikecin i Mario Dukić. Posebno

O

d ideje do realizacije prošlo je manje od godinu dana. Od prve radionice do gotove klupe još mjesec i pol. Utrošeno je više od šest kvadrata keramičkih pločica, a svoj mali, osobni, kreativni pečat na klupi je ostavilo više od tisuću ljudi iz mnogih zemalja svijeta. Sve to dio je autorskog projekta „Svako misto svoju klupu ima“ gospođe Božice Kliman koja je sličnu klupu napravila u vrtu svoje vikendice u Ugljanu. Projekt je u organizacijskom i financijskom dijelu podržala Turistička zajednica mjesta Ugljan, a svečano otkrivanje zbilo se 2. rujna ispred turističkog ureda u središtu Ugljana.

K

ako je naglasila direktorica TZ-a Dražena Strihić, radionice su povezale bogatstvo tradicije mozaika, umjetnosti i modernog vremena. Željeli smo potaknuti interes za istraživanjem vlastite kreativnosti te podići ekološku svijest jer se radilo s reciklažom keramičkih pločica. Osim što smo se družili, zabavili i kreativno izrazili, ostao nam je

vrlo opipljiv rezultat – unikatna klupa. Nakon Ugljana, projekt će se nastaviti u ostalim zaseocima, a budući da je interes vrlo velik, morat ćemo izvlačiti iz šešira koje će sljedeće mjesto dobiti klupu, najavila je direktorica Strihić. Autorica projekta Božica Kliman zahvalila je svim sudionicima u projektu, posebno Turističkoj zajednici, majstoru Sahibu Deliću

List Općine Preko | Prosinac 2014.

koji je klupu izlio u betonu, majstoru koji je obavio završno fugiranje i Valentinu Bakoti, predsjedniku TZ-a, čijom je zaslugom klupa dobila znak TZ-a, koji je podsjetio na dugu tradiciju mozaika na Ugljanu i najpoznatiji antički mozaik iz prvog stoljeća koji potječe iz Vile Rustice iz Mulina. Foto: Adam Vidas

List Općine Preko | Prosinac 2014.


28

Naši Školji

Naši Školji

UDRUGA P OJONSKO SRCE

M

   pOLJANA                                    

K K

K

K

P

List Općine Preko | Prosinac 2014.

P N

K

arijolada

U

trka u batelama, originalna pojanska manifestacija

alonogometni turnir Pojonsko srce 2014.

ojonsko srce 2014.

otezanje konopa

arijolada

arijolada

M P

arijolada

alonogometni turnir Pojonsko srce 2014.

alonogometni turnir Pojonsko srce 2014.

arijolada

arijolada

K

M

29

ovouređeno igralište

otezanje konopa

dječje

U

trka u batelama, originalna pojanska manifestacija

List Općine Preko | Prosinac 2014.


30

Naši Školji

Naši Školji

31

UDRUGA MLADEŽI PREKO    pREKO                                    

List Općine Preko | Prosinac 2014.

List Općine Preko | Prosinac 2014.


32

Naši Školji

Naši Školji

UDRUGA ŽENA LUZOR

Umješnost žena u izradi spara, kukičanih ukrasa za bor, pletenina, veza te tkanja kanica, i ostalog, doista je vrijedna divljenja.

   preko                                     i izlaganjem svojih uradaka. Organizirale su i radionicu tkanja te izložbu rukotvorina cijele sekcije u Domu na žalu u Preku koja je izazvala veliki interes naših sumještana, a pogotovo djece. Umješnost žena u izradi spara, kukičanih ukrasa za bor, pletenina, veza te tkanja kanica, i ostalog, doista je vrijedna divljenja, no znamo da u Preku ima još vrijednih i kreativnih žena i djevojaka koje izrađuju zanimljive predmete te ih ovim putem pozivamo da nam se priključe kako bi mogli zajedno raditi na većim projektima.

D

ragi Prečani, suradnici udruge „Luzor“ u općini Preko, a prije svih drage naše članice, želim vam sretne predstojeće blagdane, neka su blagoslovljeni zdravljem, mirom i ljubavlju. Udruga žena „Luzor“ je i ove godine, uz vašu pomoć, realizirala programe u kojima smo se družili i radili na očuvanju baštine, prenošenju znanja starijih na mlade, učenju novih vještina, promoviranju vrijednosti naših „starih“ kao i promociji mladih stručnjaka te dobrotvornim aktivnostima.

Nabrojat ćemo samo neke i iskoristiti ovu prigodu da se još jednom zahvalimo našim najaktivnijim članicama. Ankica Pletikosić, voditeljica sekcije „Fušton“, Marija Košta i Vilma Jozić, uspješno su završile program obučavanja u vještini tkanja na tkalačkom stanu u organizaciji Narodnog muzeja Zadar. Od svih polaznika tog programa jedino su one završile cjeloviti program te nastavile suradnju s Narodnim muzejom na promociji te stare vještine održavanjem radionica

List Općine Preko | Prosinac 2014.

Vilma Jozić voditeljica je pjevačke sekcije „Luzarice“. Luzarice su uz stručnu pomoć nastavnice Marte Dević koja uvježbava i dirigira zborom proširile svoj repertoar i usavršile svoje nastupe čuvajući i dalje pjesme naših „starih“. Svojim su nastupima uljepšale sve naše programe kao i programe Turističke zajednice Preko. Sonja Kačan je svojim projektom „Nit“ uspješno povezala obje sekcije uključivši i druge članice. Organizirala je kićenje bora naše župne crkve za vrijeme prošlih blagdana, zatim Večer duhovne poezije kao i izložbu likovnih radova žena otoka Ugljana, obje u Domu

na žalu u Preku. Ti su događaji unijeli novu kvalitetu u kulturnom životu Preka izazvavši velik interes i dobar prijem. Zahvaljujemo Sonji Kačan na njenom trudu i idejama.

Pozivamo vas da i sljedeće godine pružite podršku našem djelovanju, tim više što ćemo obilježiti deset godina od osnutka Udruge. Projekt Milene Dundov „Žrvanj života“ realizirat ćemo sljedeće godine, zahvaljujući dodatnim sredstvima od Županije, a nadamo se i od sponzora kako bi upravo njime proslavili deset godina rada. Pozivamo Vas ovim putem na suradnju i uključenje u ovaj projekt koji ćemo ostvariti u partnerstvu s KUD-om Preko i Turističkom zajednicom Preko, a želja nam je da se uključe i

33

ostale relevantne udruge Preka. Ovih deset godina brojne su članice omogućile svojim volonterskim radom i kreativnošću, a posebno se prisjećamo i onih koje više nisu s nama, pok. Jele Košta, pok. Marija Košta (pok. Draga) i pok. Jelice Lovrić, počivale u miru. Hvala im. Predsjednica Udruge: Jasna Frankić Brkljačić

U tradicionalnom programu Otočke beside u Jardinu, ovog ljeta, ponovo smo se družili uživajući u našoj besidi koju ustrajno njeguje naša članica i počasna predsjednica, Mercedes Barić. Igrokaz prema njenoj humoreski uvježbala je naša stalna suradnica, dramska umjetnica Milena Dundov a Josipa Jerolimov i Sara Lovrić, naše mlade suradnice, ponovo su oduševile izvedbom. Gosti su nam ove godine bili plesači-učenici predsjednice Udruge, Jasne Frankić Brkljačić, Kud „Sv. Luka“ iz Ždrelca te glumac Špiro Guberina. Program je izazvao lijepe reakcije mještana i još jednom zahvaljujemo svima na odazivu i suradnji. Udruga je aktivno sudjelovala u svim dobrotvornim akcijama u našoj županiji, prikupljajući sredstva prodajnim izložbama, volontirajući u sakupljanju pomoći za Crveni križ, a u tijeku je još jedna takva akcija uz Tjedan solidarnosti te pozivamo sve stanovnike Preka da se uključe donacijama u prehrambenim proizvodima i proizvodima za osobnu higijenu, odlažući ih u kutije koje smo postavili po dućanima u Preku. Hvala.

List Općine Preko | Prosinac 2014.


34

Naši Školji

Naši Školji

otočka besida

Javno priznanje mladim glumcima, među kojima se istakla Josipa Jerolimov, odao je i poseban gost „Otočke beside“, dramski prvak Špiro Guberina, koji je posjetitelje pozdravio prvim prologom Dugog Nosa, negromanta, iz Držićeva „Dunda Maroja“.

   PREKO                                    

D

eseta kulturna manifestacija koju svakog kolovoza u Preku u Jardinu obitelji Mašina organizira Udruga žena Luzor, predstavila je još jednom svu ljepotu i snagu baštinske riječi, kulture, tradicije i običaja. Oslanjajući se na motiv i značenje Velebita kako u stvarnom i duhovnom, tako i u inspirativnom i imaginarnom životu hrvatskoga naroda, u koreo-režiji Jasne Frankić Brkljačić učenice trećeg razreda Srednje plesne škole Blagoja Berse iz Zadra izvele su plesnu predstavu „Vile Velebita“, potpomognute glazbom Mateja Meštrovića, Marka Brkljačića i vokalnim izvedbama Luzarica te klapa Lepant i Bukovica. U drugom dijelu programa svadbenim običajima otoka

Pašmana predstavio se KUD Sv. Luka iz Ždrelca, a potom su dječaci iz Preka Mate Sorić, Luka Vidas i Luka Dunatov te djevojke Josipa Jerolimov, Sara Lovrić i Karmen Sorić izvele tri igrokaza autorice i počasne predsjednice Udruge žena Luzor Mercedes Barić. Britkim humorom, začinjenim svakodnevnom malomišćanskom satirom, pisanom na sočnom preškom jeziku, mladi su glumci, pod redateljskom palicom dramske umjetnice Milene Dundov, izazvali u publici salve smijeha i dobili nekoliko aplauza na otvorenoj sceni te potaknuli pitanje je li došlo vrijeme da Preko dobije svoju malu kazališnu trupu. Sve dosadašnje „Otočke beside“ pokazale su da priješka djeca vole jezik svojih starih. Pokazale su i da mladi dolaze gledati mlade, poticati ih dase se još

List Općine Preko | Prosinac 2014.

više uključuju u naše projekte kojima čuvamo baštinu lokalnog karaktera. Stvorio se jedan most generacija iz čega mladi baštine samo najbolje što im je ostavljeno u naslijeđe, kaže Jasna Frankić Brkljačić, predsjednica udruge, i dodaje da prostora za kazalište ima, ali to je ozbiljan posao koji se ne smije shvatiti olako. Možda bi trebalo krenuti od školske kazališne sekcije iz koje bi izrasla omladinska, a potom i jedan mali otočni teatar u koje bi se uključili mladi s drugih otoka. U Preku i na otoku Ugljanu, napominje, ima nekoliko kazališnih profesionalaca, ali trebalo bi potaknuti edukacijske programe za organizacijsku i produkcijsku nadgradnju koje prate rad svakog teatra.

35

oprostio se autorskim tekstom Ante Miklenića „Povijest sudbine čovjeka“, crticom u kojoj se može prepoznati svatko od nas u barem jednom dijelu života. „Otočka besida“, koju financijski i organizacijski pomažu Općina Preko i Turistička zajednica Općine Preko, završila je predstavljanjem tkalačkih rukotvorina članica udruge, sekcije Fušton, te podjelom prigodnih darova i zahvalnica suradnicima i sudionicima manifestacije. (A.L./A.B.) Špiro Guberina, poseban gost “Otočke beside”

Preko je rasadište kreative, ali nedostaje cjelovita postprodukcijska komponenta, ističe gospođa Frankić Brkljačić. Javno priznanje mladim glumcima, među kojima se istakla Josipa Jerolimov, odao je i poseban gost „Otočke beside“, dramski prvak Špiro Guberina, koji je posjetitelje pozdravio prvim prologom Dugog Nosa, negromanta, iz Držićeva „Dunda Maroja“ te kratkim presjekom svoje prebogate karijere podsjetio na Brešanova Mačka iz „Hamleta u Mrduši Donjoj“, pijanca iz Marinkovićeva „Kiklopa“ i grobara iz Shakespearova „Hamleta“. Od priješke publike

List Općine Preko | Prosinac 2014.


36

Naši Školji

Naši Školji

37

udruga Điran slavi rOĐendan    UGLJAN                                    

P

resjekom rada i predstavljanjem službenog DVD-a, udruga Điran 14. veljače u Domu kulture u Ugljanu obilježila je desetu godišnjicu postojanja. Osnovana kao udruga kojoj je bio cilj da se žene uključe u društveni život zajednice te njegovanje tradicijske i kulturne baštine, udruga Điran danas ima više od pedeset članova, a od 2012. priključili su joj se i muškarci. Pod vodstvom predsjednice i osnivačice Ingrid Vuchich, udruga Điran postala je zaštitni znak Ugljana, a tradicijske vrijednosti koje njeguje i promovira prepoznate su izvan našeg otoka i Zadarske županije. Redovito sudjeluju na smotrama folklora

u Hrvatskoj i u inozemstvu, tako da su dosad već nekoliko puta nastupali u Italiji, Francuskoj, Slovačkoj i Češkoj predstavljajući folklorno blago svoga mjesta. Osim naših starih napjeva, mi uvijek izvedemo i neku lokalnu pjesmu iz kraja u koji dolazimo. Tako smo, primjerice, u Slovačkoj pjevali jednu njihovu narodnu pjesmu, što je bilo više nego dobro prihvaćeno’’, kaže Ingrid Vuchich, koja je 2000. godine iz Italije došla na „otok svojih korijena“. Iako se, kaže, nije rodila na Ugljanu, to je njezin rodni kraj i ona ga osjeća jedino tako. Kada se danas u mislima vrati deset godina unatrag,

List Općine Preko | Prosinac 2014.

priznaje da nije bilo jednostavno osnovati i pokrenuti udrugu. Ne samo zbog organizacije i financija, trebalo je okupiti i ujediniti ljude iz svih devet naselja Ugljana te otrgnuti zaboravu ono što su im u naslijeđe ostavili preci. Najveću financijsku potporu udruga je uvijek dobivala od Općine Preko, a nešto novca zarade i - sami. ‘’Pečemo kolače pa ih prodajemo na feštama, sudjelujemo u organizaciji različitih manifestacija, bavimo se i humanitarnim radom, ekologijom, priređujemo večeri poezije. Novac prikupljamo članarinama, ali i dobrovoljnim prilozima svih članova koji žive za udrugu. Naravno, uvijek su nam dobrodošli sponzori i donatori jer udruga mora ići dalje.

Slavljenice su proslavile svoj 10. rođendan uz brojne prijatelje i goste

Nećemo stati na ovih deset godina, imamo puno planova i projekata. Godinama se naša tradicijska baština zapostavljala, mnogo je toga uništeno i nekad mjesecima tragamo za izvornikom, primjerice,nekog starog napjeva’’, napominje Vuchich i dodaje da jednim od većih uspjeha udruge smatraju obnovu stare narodne nošnje Ugljana. U tome im je pomogao Narodni muzej iz Zadra i dr. Jasenka Lulić Štorić te danas s ponosom ističu da za svoju nošnju posjeduju certifikat izvornosti i originalnosti. (A.L.)

List Općine Preko | Prosinac 2014.


38

Naši Školji

Naši Školji

39

Ugljanska plava noć    UGLJAN                                     Điran koja je izvela najstarije kolo.

P

ovorkom od uvale Mostir do popularne Table ispred škole, mjesta na kojemu se nekad plesalo kolo, 22. lipnja održala se Ugljanska plava noć, smotra folklora kojom je Udruga Điran pozdravila dolazak ljeta i naznačila početak brojnih kulturnih i zabavnih događanja tijekom ljeta. Manifestacija Plava noć obnovljena je prošlog ljeta nakon što je zadnji put održana sada već daleke 1978. godine. Zahvaljujući predanom radu Udruge Điran, koja je pod vodstvom predsjednice i osnivačice Ingrid Vuchich postala zaštitni znak Ugljana, oteta je zaboravu te ponovno okuplja folklorne

skupine i KUD-ove ne samo s otoka Ugljana i Pašmana, nego i drugih dijelova Zadarske županije. Nakon pozdravnog govora načelnika Općine Preko Ante Jerolimova, koji se zahvalio Udruzi Điran na njegovanju tradicijske baštine, program na ugljanskoj rivi otvorili su učenici četvrtog razreda OŠ Valentina Klarina iz Preka, područne škole Ugljan, a izvorne plesove krajeva iz kojih dolaze potom su predstavili KUD Branimir iz Benkovca, KD Kralja Tomislava iz Biograda, KUD Nevijana iz Neviđana na otoku Pašmanu, KUD Kualjske posestrine i pobratini, Sv. Mihovil iz Poljane i Udruga

List Općine Preko | Prosinac 2014.

Ugljanci su se uvijek družili, njegovali tradiciju i baštinu, stare običaje. U ovako velikom broju okupljali su se najmanje jednom godišnje, pjesmom i plesom povezivali domaće i goste. S tom mišlju obnovili smo manifestaciju Plava noć, fritulama i kroštulama počastili posjetitelje, mladima pokazali kako se je nekad živjelo, a strancima bogatstvo naše tradicijske baštine, kazala je predsjednica Udruge Điran Ingrid Vuchich te naglasila da su zadovoljni odazivom posjetitelja i da Svjetsko nogometno prvenstvo, nasreću, nije „pokvarilo“ Plavu noć. (A.L./A.V.)

Ugljanci su se uvijek ovako družili i njegovali tradiciju i baštinu. Okupljali su se najmanje jednom godišnje. Pjesmom i plesom povezivali domaće i goste

List Općine Preko | Prosinac 2014.


40

Naši Školji

Naši Školji

41

KUD SVETI MIHOVIL    POLJANA                                    

N

aše je djelovanje kroz 2014. godinu bilo doista ispunjeno i sve zacrtane planove smo ostvarili, iako nas je sve manje što nije samo problem našeg KUD-a već svih društava općenito, jer mladi neće i ne žele sudjelovati. Mi smo zbog toga posebno tužni pa ovim putem pozivamo sve koji žele na bilo koji način ispuniti i predočiti svoje talente neka nam se pridruže, kako bi mogli nastaviti rad kojeg smo im mi utrli staze. Tijekom proteklih godinu dana

održali smo Božićnu priredbu u Poljani, Božićnu priredbu u Preku, sudjelovali u natječaju Božićnih napjeva u Zagrebu, sudjelovali na promociji knjige ‘’Bedem ljubavi’’ u Zadru, gostovali udruzi Điran na Ugljanu, sudjelovali na Večeri folklora u Ugljanu, bili sudionici seminara ‘’Tradicija Zadarske županije’’ održanog u Zadru. Predstavili smo i korizmeni igrokaz ‘’Muka’’ u crkvi Kraljice Mira u Poljani, održali prikaz ‘’Ispovid’’ u Slavonskom Brodu,

List Općine Preko | Prosinac 2014.

gostovali u Kožinu i Diklu gdje smo održali ‘’Muku’’, održali priredbu na otvorenom pod nazivom ‘’Crvena suknjica’’, sudjelovali na Smotri folklora u Zadru… Zasigurno ćemo do kraja godine imati još nastupa, jer nam dolazi Božićno vrijeme. Biserka Perić Foto: Arhiva KUD-a, Ante Brižić

List Općine Preko | Prosinac 2014.


42

Naši Školji

Ovaj je članak malo drukčiji od prethodnih. Želim iskustva koja smo stekli kroz naš rad prenijeti kroz riječi pod jednim nazivnikom - Biti u dodiru s ljudima. U okruženju u kojem živimo mi smo u neprestanom dodiru s Bogom i spoznajom da je ljepota otoka i težina života na otoku jedna stvar iste medalje. To

Naši Školji

je ljubav koja nas nadahnjuje da živimo sretnije. Mi članice društva „Sv. Mihovil“ doista smo sretnije i bogatije, jer smo kroz sve ove godine spoznale da ni bol ni jad ne mogu biti prepreka za bolji i sretniji život. To možemo ilustrirati našim nastupom u Slavonskom Brodu u kojem smo izvele prikaz „Života na

Ispovid čovika sa škoja

Tvoje prislovno svijeto ime

Ti si meni do kamen i muore I samoću moju Na ovin škoju živen

U ispovidi ćeš znati A moja će duša Kajanje iskati Na kolenima kjačin Ispovidon grih slabosti Grih nedozrile vire Tvoje istinske jubavi očinske

I u nodi se uzdon u Te Kjačin prid Tobon Bože muoj Niti na bumboku niti na vuni Nego u parmezaliću tucnin Sa zeru škrte zemjice Na oštroj stini Skužoj mi Bože Rob san škoja Od pradidova vrimena Duša i stina Kadinama mi je vijezona A moja je ispovid Skrušena i prosta Na ovuoj stini Čoviku sa škoja I sve ću Ti reći Tuo moren samo Tebi A i ki oće vonka škoja Čuti naš glos I sve moje grihe Sve moje beštime Sve grube riči Ča san uvridi

Žujave ruke sklopon Dok mi vitri Sa zmuorca Po tilu pišu friži Lušću tilo Modri koluri Rišu muku I sve više mi sliči tilo Na tvoje presvijeto Krvovo tilo Na škoju mi Diše i stina I na njuoj mi Tvoja svitlost gori U samoći u kojuoj živen Ti si mi lumin I sve moje brimeDojen Ti I svu prazninu Ispuni mi Snogun presvijetog imena Kad me razdiru patnje

I u suzama cvilin Jo te još uvik prosin Prosti prosti mi Bože muoj A dice nimo Rasuti su po svitu Po mi na njih oko brči Da in moren glosa čuti I od dicije dicu viti Svaka stina suhozida Pusti trudi brez počinka Okolo mene sve sa vene Utiši me Dobri Bože Škurete rasklimone Krez barkuni hjidi zrok Zavijo tužan brecavi Zvuon Svaki nas jedon Manje po jedon I ostaje vijezona Stina i jo I niko nieće čuti Ka tužni zabreco Zvuon Poletiti će u prozno Galeba glos A meni u grlu grop Nim od žalosti Pružon ruke prama križu

List Općine Preko | Prosinac 2014.

43

školju“ gdje se isprepliću slike muke i blagoslova što smo tu na našem školju gdje nam more kroji našu sudbinu, ali ne bez ljubavi Božje. Stoga ću Vam donijeti u jednom djelu skraćeni prikaz u kojem ćete, vjerujem svatko na svoj način, prepoznati sebe...

Ča je u muoru na siki Di su svuoj zovit doli didi I vopili kaj jo Prosti prosti mi Bože muoj U Tvoje ruke stovljon Sve brime moje I predojen se u nodi Da živen od milosti Tvoje

Skužoj, skužoj mi Bože muoj Za sve moje muke Moje grihe Ča san uvridi Tvoje nevino prisvitlo tilo

Zoto u vrime sušno

Svaka rana muoga tila Svaka stina pustog škoja Svaka muoja suza slona Od Tebe mi je nojveći dor

Čekon s viron Da otvoriš obloke neba I ispuniš Dažjen zemju I proznu gustiernu

Ti si moje vaze grihe I meni oprošćienje do Ti si Spasiteju muoj Uz moje rame sto

Skužoj mi Bože Tuji nan ljudi dohodu Niki tuji jazik govoru A i boje je ča nas više i ni Jerbo nas niko više ne razumi

Nauči si nas kako Na škoju živiti I svi križi života nositi

I sa dok kjačin Prid Tvojin prisvijetin križen Ča moren drugo Kaj ponizni čovik s škoja Zaprositi Te

Koliko grihov imon Za sve se njih kajen Jerbo Te ljubin Bože muoj

I ako san od svih Zaboravjen i bijedan

Napisala: Biserka Perić

List Općine Preko | Prosinac 2014.


44

Naši Školji

Naši Školji

Potom smo sudjelovale u manifestaciji Dani narcisa u Lukoranu, gdje smo u ime Udruge, ali i mještana Sutomišćice, pridodali financijska sredstva za daljnje liječenje oboljelih žena.

UDRUGA ŽENA Svete fume     SUTOMIŠĆICA                                     

G

otovo ne okrenuvši se još je jedna godina iza nas. I svake godine ista pitanja i nedoumice, je li plan ispunjen koji smo si zadali, ostvarujemo li ciljeve zbog kojih smo kao civilna Udruga osnovani. Ove godine, za Udrugu žena Sv. Fume, uistinu je teško jednoznačno odgovoriti i o tome izvijestiti sve naše mještane i sve čitatelje Naših Školja, što se događalo u toku godine..Naime, bremenita i teška bi i ova godina. Naši se redovi prorjeđuju. Preminula je i nadamo se otišla na neko bolje mjesto, naša jedinstvena,

neponovljiva, a uvijek u sjeni, ostavila nam rupu u duši, prazno mjesto u zboru, naša predraga Dragica, i odnijela sa sobom svoj neponovljiv smijeh…ha ha ha… Znam da će sve članice odmah osjetiti o čemu se ovdje govori, i da će jedna od njih reći: da mi je samo još jedanput čuti njeno ha..ha..ha Sve aktivnosti u ovoj godini pretežito su bile usmjerene pomoći starima, bolesnim,nemoćnima i potrebitima. Kao i svake godine u povodu Uskrsa posjetile smo Dom za stare i nemoćne u Preku. Tom prigodom sudjelovale smo u

List Općine Preko | Prosinac 2014.

I ponovno malo opuštanja. Majčin dan, kratko, ali slatko proslavile smo u Marini Sutomišćica, i evo nam ljeta. Kao i vrapci na grani tako i cijeli otok zna da je to vrijeme kad Sutomišćica „pomunjesa“. A nemojmo biti skromne, ipak je najduhovitiji onaj ženski nogomet. Mlado i staro, Slamorke i Punćorke, igraju, trče, padaju, kao da će milijun dolara zaraditi, ali neće naravno, niti je to cilj. Ali, u tom „paketu“ zabave vrijedne žene zaradile su prodajom frita popriličnu svotu, koju su namijenile i uručile jednoj potrebitoj obitelji.

Svi mještani su sudjelovali. Bez zadrške. Značajnim prilogom uključila se i Općina Preko, velikim srcem i razumijevanjem načelnika Ante Jerolimova. Ponovno slijedi organizacija humanitarnog karaktera, sakupljanje pomoći za poplavljene u organizaciji Općine Preko. Prikupljale smo pomoć namijenjenu ciljanoj Županji. Ne ponovilo se. Veselili smo se u Marini u povodu podizanja Plave zastave, gdje nas je vlasnica pozvala da zapjevamo, a potom smo posjetili na Ugljanu manifestaciju „Plava noć 2014“.

45

U vrijeme kad će ovaj tekst biti pred Vama Organizirat ćemo Božićni koncert s mladima i školskom djecom. Jesmo li ostvarili plan? Usudila bih se reći jesmo. Jest da je cilj Udruge zaštita i promicanje kulturne baštine, tradicije, običaja, ali valja promicati i ljudskost, humane vrijednosti, osjećaj prema boli i patnji drugih. Valja promicati davanje, sebe i svega što ima. Eto zato smo i u ovoj godini uspjele. Male žene velikih srca. Jadranka Selak

Krajem godine sudjelujemo, u organizaciji Crvenog križa, u “Danima solidarnosti”.

razgledanju radova štićenika Doma, te ih i kupile, kako bi dale prilog i poticaj za nove radove. Posjetile smo stare i nemoćne u mjestu. Kako je život skalinada, došla je na red i skalina da se malo „otkačimo“. Rečeno – učinjeno . U povodu Dana žena pustili smo duši na volju, pa pleši, pjevaj, veseli se ženo Sutomišćice. Najljepše u ovoj priči je sjajna povezanost mladih žena i „malo“ starijih, od 17. Do 80. To je „brand“ Sutomišćice, ne dajmo da se to zatre.

List Općine Preko | Prosinac 2014.


46

Naši Školji

List Općine Preko | Prosinac 2014.

Naši Školji

47

List Općine Preko | Prosinac 2014.


48

Naši Školji

Naši Školji

KUD SVETI ANTE LUKORAN

   LUKORAN                                  U pomoći za poplavljena područja sakupljala se je hrana i odjeća a mi smo odvojile od svog fonda te smo kupile ono što je tada ljudima bilo najpotrebnije.

Da ne zaboravimo ni ove godine naše stare i nemoćne koje posjećujemo, te malo popričamo s njima, jer oni su naši dragi stari. Kako dani brzo idu tako je došlo vrijeme za SMOTRU ZADARSKE ŽUPANIJE. Dolaskom ranije u grad imale smo dosta slobodnog vremena, te smo prošetale zadarskom rivom do POZDRAVA SUNCU I MORSKIM ORGULJAMA.

Godina se bliži kraju tako i moj zapis zalaganja KUD-a u protekloj godini. Mislim da dajemo sve od sebe kako bi ostale i opstale, a to možemo jednim dijelom zahvaliti OPĆINI PREKO, i našem načelniku ANTI JEROLIMOVU, koji nam daje podršku i vjeruje u nas. Zahvaljujem u ime svih članova KUD-a Sv. Ante svim suradnicima koji za nas imaju razumijevanja i koji nas podržavaju u našim aktivnostima. Pozdravljamo sve čitatelje Desa Pestić

Tamo smo za svoju dušu otpjevale i otplesale kolo. Na naše oduševljenje, šetači koji su nas promatrali bili su, vjerujemo, ugodno iznenađeni dijelom kulturne tradicije Lukorana. Sve se to zabilježilo i ovjekovječilo, te poslalo na internetsku stranicu Lukorana MARE DUNAT.

K

UD Sv. Ante osnovan je 1990.godine. Od osnutka do danas brojčano se prepolovio, što ne znači da nismo aktivne. Naprotiv,mi smo uporne i ustrajne, s velikim srcem i voljom da se održimo i da damo do znanja da nismo zaboravile Lukoran i njegove običaje. Nastojat ćemo i dalje biti uporne, složne i nesebične, te ćemo dokazati da mi žene možemo, kad hoćemo, učiniti sve što zamislimo.

Na humanitarnoj akciji Dan narcisa koji se održava svake godine ali u drugom mjestu, ove je godine na red došao i Lukoran. Sve članice kuda i mještani bili su uključeni u program te humanitarne pomoći. Tom prilikom smo pozvali goste KUD-a SV. Luka iz Ždrelca da upotpune program. Prikupilo se dosta novčanih priloga što nam je posebno drago, a mi kao KUD osim organizacije smo naravno, pomogle i novčano.

Ni ovu godinu nismo preskočile ZADARSKI KARNEVAL, a da nas bude brojčano više u skupini uključile smo i djecu iz vrtića, te školsku djecu. Djeca su nas motivirala te smo bili jedna od najveselijih skupina na karnevalu. Ove godine smo bile politički nastrojene pa smo si dale slobodu da skupinu nazovemo PINOKIO U SABORU, jer maškarama je sve dozvoljeno.

U humanitarnoj pomoći za poplavljena područja sakupljala se je hrana i odjeća a mi smo odvojile od svog fonda te smo kupile ono što je tada ljudima bilo najpotrebnije.

List Općine Preko | Prosinac 2014.

Još jednom smo pokazale da imamo veliko srce uključivši se u humanitarnu akciju „Memorijalni koncert za IVICU BAČIĆA (BAĆU)“ koji se održao u PUNTI. Tu smo nesebično donirale novčanu pomoć koja je u konačnici namijenjena ZADARSKOJ KARDIOLOGIJI.

49

Ova godina suđena je za humanitarnu pomoć pa ću i dalje nastaviti u tom stilu.

List Općine Preko | Prosinac 2014.


50

Naši Školji

Naši Školji

51

udruga aria ugljan    ugljan                                   za dodjelu nagrada najboljih ulja. Humanitarnom Akcijom „Dalmacija Slavoniji“ – pomoć poplavljenim područjima. Sadnjom cvijeća u suradnji sa TZM Ugljan u cilju uljepšavanja mjesta Ugljana. Festivalom otočkih proizvoda također u suradnji sa TZM Ugljan gdje smo osim svojih rukotvorina upotpunili ponudu tradicionalnim gastronomskim slatkim delicijama našeg mjesta.

U

druga za promicanje kreativnih aktivnosti Aria iz Ugljana i ovu proteklu godinu marljivo je organizirala razne manifestacije, igraonice i radionice kako za one najmlađe tako i za starije članove, a sve na radost mještana i posjetioca Ugljana. I ovu godinu se možemo pohvaliti na uspješnoj suradnji sa Udrugom Điran iz Ugljana te uključenjem najmlađih naših članova u očuvanje folklorne baštine našeg mjesta. Tako su prvi put nastupale s tradicionalnim Ugljanskim kolom na smotri folklora Plava noć koja je održana u lipnju na Ugljanu i na 3. Smotri folklora

Zadarske županije u Zadru. Kao i svih ranijih godina tako i ovu godinu u suradnji s udrugom Điran neizostavno je sudjelovanje u humanitarnoj akciji Dani Narcisa, a prikupljena sredstva namijenjena su prevenciji i ranom otkrivanju raka dojke. Ova manifestacija održava se pod zajedničkim sloganom u svim gradovima Hrvatske. Ostalim sudjelovanjima kao Udruga možemo se pohvaliti : “Danima Maslinovog Ulja “ predstavljanjem rukotvorina od drva masline, sapunima od maslinovog ulja te izradom medalja

List Općine Preko | Prosinac 2014.

Akcijom UGLJAN U CVIJEĆU u suradnji sa TZM Ugljan i Udrugom Điran - odabirom najljepših vrtova i ugostiteljskih terasa u mjestu. Turnirom u ženskom boćanju. Za one najmlađe mještane i posjetioce ovog ljeta organizirali smo Dalmatinske igre uz animaciju na školskom igralištu u izvedbi grupe animatora „Amicus“ iz Zagreba. Kraj godine završavamo tradicionalnom Božićnom radionicom u prostoriji Udruge te Božićnom priredbom u suradnji sa O.Š. Valentin Klarin p.o. Ugljan i Dječjim vrtićem Lastavica p.o. Ugljan.

List Općine Preko | Prosinac 2014.


52

Naši Školji

Naši Školji

udruga IDRO Čeprljanda    ugljan                                  

A da „Idro“ nije aktivno samo ljeti oko pripremanja fešte, može se primijetiti čim dođete u Čeprljandu. U proteklih nekoliko godina puno se toga napravilo,

U

druga mještana „Idro“ iz Čeprljande u Ugljanu već je poznata po svojoj aktivnosti i složnosti da je to nepotrebno i isticati. Iako je u članstvu na papiru tek tridesetak ljudi, članovima udruge osjećaju se svi mještani Čeprljande pa čak i njeni gosti. Imamo tako primjera da turisti koji godinama dolaze u Čeprljandu sa zadovoljstvom pomažu u pripremama za poznatu Čeprljandsku feštu. Bilo je tako i ove godine, 2. kolovoza na fešti

koja u svojoj gastronomskoj ponudi nudi domaće mesne i riblje specijalitete te slastice, a posebno ističemo ovogodišnji trud mještana pri pripremanju „saura“ – tradicionalnog ugljanskog jela od manula. Primjenom tog tradicionalnog načina pripremanja i posluživanja hrane dodatno su obogatili gastronomsku ponudu fešte čime je ona dobila veću važnost i vrijednost. Osim gastro specijaliteta, nije nedostajalo ni glazbene zabave za koju se pobrinula Ivana Kovač te klapa

List Općine Preko | Prosinac 2014.

od uređenja plaža (mulića), preko cvjetnih gredica, uređenja „Kruga“ sa starim mlinom za masline, dječjeg igrališta do obnovljenog društvenog prostora Gumline.

53

Ove godine radi se na čišćenju i uređenju pojilišta Jama, koje su nekoć koristili domaći težaci za zalijevanje vinove loze, maslinika i ostalih poljoprivrednih kultura („verdure“), za napajanje stoke, a isto tako pojilištem su se koristile ptice i životinje. Trenutno se na pojilištu i na putu do njega radi na uređenju okoliša, a nadalje se planira postaviti klupice, koševe te interpretacijsku ploču o povijesti, flori i fauni samog lokaliteta kao i čitavog mjesta Ugljan. Pojilište „Jama“ nalazi se na putu prema brdu Kuran i dio je projekta uređenja „Pješačke staze od pojilišta Jama do vidikovca Kuran“ Općine Preko i Turističke zajednice mjesta Ugljan s kojima udruga „Idro“ uvijek rado surađuje i od kojih dobiva pomoć o potporu kako za ovaj tako i za sve dosadašnje projekte. (D.S.)

Babalubam. Dnevni je pak program obilježio tradicionalni defile brodica duž obale mjesta Ugljan, na kojem svake godine sudjeluje sve više brodica budući da se osim mještana uključuju i turisti sa svojim plovilima. Uoči fešte već nekoliko godina organizira se i karaoke party „Čeprljanda traži zvijezdu“ na kojem je i ove godine sudjelovalo 20-ak natjecatelja zabavljajući prisutne svojim veselim nastupima. Goste fešte u Čeprljandi zabavljala je Ivana Kovač

List Općine Preko | Prosinac 2014.


54

Naši Školji

Naši Školji

DVADESET godina kaš una    preko                                    

Z

moraški kašun, ljetna fešta koju već 20 godina priprema i organizira Udruga Kašun iz Preka, nije tek jedno od uobičajenih sezonskih događanja po ustaljenom receptu: red glazbe, red spize… Kako kaže predsjednik udruge Egon Majer, Prečani, otočani iz drugih mjesta i turisti vole Zmoraški kašun jer je to mala, intimna fešta na kojoj se ljudi druže, razgovaraju, zabavljaju i dobro osjećaju. A tako je i tijekom cijele godine na njihovu Zmorcu, dijelu Preka koji ih gotovo spaja

sa susjednom Poljanom, gdje se održao stari običaj da ljudi pomažu jedni drugima te da su gosti i prijatelji uvijek dobrodošli. Upravo je njegovanje tih starih običaja i potaklo Zmoračane da se organiziraju u udrugu, čiste i uređuju svoj kvart, brinu o ostavštini predaka i ljeti organiziraju poznatu feštu. Dvadeset godina mi se trudimo da svima koji dođu na Zmorac napravimo pozitivan ugođaj, da se kod nas osjećaju dobrodošlima.

List Općine Preko | Prosinac 2014.

Sa skromnim budžetom udruge, ali jako puno vlastita rada i odricanja te velike pomoći općine i turističke zajednice, obnovili smo staru javnu špinu na rivi, koju zbog njezina pravokutnog oblika zovemo Kašun, uredili boćalište, brinemo o okolišu, čistimo podmorje. I prije nego što smo osnovali udrugu, u koju su učlanjeni gotovo svi stanovnici Zmorca, mi smo se družili i nekako uvijek lakše organizirali nego ostali kvartovi u Preku. Na početku smo sve sami financirali, svaka kuća davala je dobrovoljni prilog od kojeg se kupovala hrana, a žene su pekle fritule i kroštule. Sada nam pomaže općina i ona je najveći sponzor, Kali tuna uvijek rado izađe ususret i daruje nekoliko kašeta ribe, a za ostalo se snađemo sami, pričaju predsjednik Majer i tajnik Nikola Kuštera.

55

2014. godine Zmoraški kašun ušao je u službeni ljetni program TZO Preko.

dodaje Viktor Kožul koji je, prema riječima predsjednika Majera, pravi majstor vatrometa i boćanja. Na jubilarnoj fešti Zmoraški kašun, koja se održala prvog kolovoškog vikenda, goste je zabavljala klapa Puntamika iz Zadra, Udruga žena Luzor iz Preka i Udruga Posestrine i pobratimi iz Kali izvele su folklorni program, a prije službenog večernjeg dijela održao se defile brodica od Zmorca do trajektnog pristaništa i odigrala vaterpolo utakmica između Preka i Kolpomorta iz Zadra, dok su ekipe Juga i Zmorca odmjerile snage u boćanju. (A.L./A.V.)

Posebno su ponosni na to što je njihova fešta ušla u službeni program Turističke zajednice Općine Preko, što je prepoznata kao zanimljivo zabavno događanje koje na najbolji mogući način promovira Preko. Sve što se na fešti konzumira besplatno je, uvijek pripremimo tri, četiri jela, ljudi su opušteni, nema naguravanja zbog hrane i pića,

List Općine Preko | Prosinac 2014.


56

Naši Školji

Naši Školji

57

dani narcisa u lukoranu

Fešta svetog ante

   lukoran                                    

    MALI lukoran                                     

U

K

šestoj po redu akciji Dan narcisa, koja se 23. ožujka za otoke Ugljan i Pašman održala u Lukoranu, dragovoljnim prilozima za kupnju uređaja za intraoperativnu radioterapiju prikupljeno je 9000 kuna. Međusobno povezivanje žena iz Kukljice, Kali, Preka, Lukorana, Sutomišćice i Ugljana te žena iz Ždrelca s otoka Pašmana hvalevrijedna je gesta jer su žene iznova pokazale da promiču svijest o važnosti preventivnih pregleda kao što su mamografski

i ultrazvučni pregledi dojke, kazala je Vesna Benić, napominjući da je velik odaziv pokazao i da otočanke spremno stoje uza svoje oboljele sumještanke kojima je potrebna psihološka i duhovna pomoć u trenucima kada doznaju da boluju od te opake bolesti te kasnije u svim fazama liječenja. Dobrovoljnim prilozima odazvale su se udruga žena Kukljica, Kualjska žena, Kančolica, Luzor, Sv. Fume, Điran, Arija te KUD-ovi Sv. Ante i Sv. Luka. Kao i sve dosadašnje, akciju je podržao

načelnik Općine Preko i saborski zastupnik Ante Jerolimov, direktor TZ Općine Preko Ante Brižić te donačelnica Kukljice Ivona Cukar, a Vesna Benić još se jednom zahvalila gospođi Alli Dunić i KUD-u Sv. Ante iz Lukorana za pomoć u organizaciji, svima koji su se odazvali te najavila da će se sljedeće godine Dani narcisa održati u Ždrelcu na otoku Pašmanu. (A.L./A.B.)

ao i svake godine, blagdan sv. Ante Padovanskog, koji je ujedno i Dan Općine Preko, obilježen je u Malom Lukoranu misnim slavljem ispred kapelice u središtu mjesta. Na proslavu su stigli posjetitelji s cijelog otoka Ugljana, susjednog Pašmana, rodbina i prijatelji razasuti po drugim dijelovima Hrvatske i inozemstvu. Poslije mise do dugo u noć trajala je fešta koju su, uz Općinu Preko, organizirali uprava i igrači NŠK sv. Mihovil te brojni mještani. (A.B.) Fešta Sv. Ante ispred kapelice trajala je do dugo u noć

Akcija prikupljana dobrovoljnih priloga

List Općine Preko | Prosinac 2014.

Međusobno povezivanje žena iz Kukljice, Kali, Preka, Lukorana, Sutomišćice i Ugljana te žena iz Ždrelca s otoka Pašmana hvalevrijedna je gesta jer su žene iznova pokazale da promiču svijest o važnosti preventivnih pregleda kao što su mamografski i ultrazvučni pregledi dojke.

List Općine Preko | Prosinac 2014.


58

Naši Školji

Naši Školji

59

dobrovoljni darivatelji krvi    preko                                    

D

obrovoljno društvo darivatelja krvi iz Preka nakon provedene ovogodišnje treće po redu akcije sakupilo je 91 dozu krvi. Dobrovoljne akcije darivanja DDK Preko organizira s Crvenim križem Zadar i Odjelom za transfuziju Opće bolnice Zadar. Društvo je osnovano 1991. godine u Preku, i od tada u kontinuitetu funkcionira uz financiranje Općine Preko i Zadarske županije iz proračuna s osnova poticanja humanitarnih djelatnosti. Članstvo DDK je svake godine sve brojnije, a što posebno veseli je sve veći broj mladih ljudi koji žele dati svoj humani doprinos društvu. ‘’Društvo funkcionira na način da tijekom kalendarske godine organiziramo tri davanja krvi u Preku, pratimo rad drugih Društava, objavljujemo javne pozive za darivanja na Odjelu transfuzije Opće bolnice Zadar i brinemo o članstvu u ostvarivanju pogodnosti koje mogu ostvariti. Ovdje bih se posebno zahvalila požrtvovnom radu Odjela za transfuziju Opće bolnice Zadar Ivne Lucin dr. med., Vjere Visković dr. med. te medicinskom osoblju koji dolaze u Preko izvan svoga radnog vremena. Posebna zahvala i Crvenom križu Zadar i Branku

Kolanoviću koji prati rad DDK Preko i velika nam je pomoć u organizaciji akcija darivanja krvi. Veseli nas dolazak novih članova u društvo, posebice mladih ljudi, koji i na ovaj način žele dati svoj doprinos radu ove humanitarne organizacije. Prema njihovim riječima motiv za članstvo u DDK Preko je uredan i transparentan rad, međusobna druženja upoznavanje. Onako kako već mladi ljudi k o m u n i c i r a j u m e đ u s o b n o ’’ , rekla nam je o radu DDK Prekopredsjednica Jelena Đuriš. DDK Preko jedno je od uspješnijih društava u Zadarskoj županiji s obzirom na broj stanovnika i broj sakupljenih doza dragocjene tekućine koja nekom znači život. Među članstvom ima i veterana darivanja krvi kao što je Jakov Sorić s 64 darivanja, Šime Vidas 59, Kačan Marin s 58, Marcelić Veronika 57, Gregov Grozdana s 45. Društvo je za svoj rad dobilo zahvalnice od Zadarske županije a članovi zahvalnice za humani doprinos u društvu.

financiranje rada Društva i pomoć za obrok zahvalnosti za darivatelje. Svaku akciju naše članice poprate s domaćim kolačima i sokovima. Ovdje želim izreći zahvalu Seki Gregov, jer svaku akciju poprati izvrsnim domaćim fritulama, kao i potpredsjednici Svemirki Brižić na svestranoj pomoći u radu Društva i organizaciji godišnjih akcija’’, ističe predsjednica DDK Preko Jelena Đuriš. (J.M.)

Među članstvom ima i veterana darivanja krvi kao što je Jakov Sorić s 64 darivanja. Šime Vidas 59 je puta darovao krv, Marin Kačan 58, Veronika Marcelić 57, a Grozdana Gregov 45 puta. Društvo je za svoj rad dobilo zahvalnice od Zadarske županije, a članovi zahvalnice za humani doprinos u društvu.

Članstvo DDK je svake godine sve brojnije, a što posebno veseli je sve veći broj mladih ljudi koji žele dati svoj humani doprinos društvu.

DDK Preko organizira dobrovoljne akcije u POU „Dom na žalu“ kojima zahvaljujemo na ustupanju prostorija. Veliku zahvalu Općini Preko i načelniku Anti Jerolimovu za

List Općine Preko | Prosinac 2014.

List Općine Preko | Prosinac 2014.


60

Naši Školji

Naši Školji

gradišće u sutomIšćici     SUTOMIŠĆICA                                      godina ispisuju mnoge sutomiške obitelji i gradišćanski Hrvati koji neprekidno dolaze na otok Ugljan.

Imao sam 27 godina kada sam prvi put došao, dakle, ne pripadam prvoj generaciji turista koja je zavoljela Sutomišćicu, ali moje je srce ostalo ovdje i vjerojatno ću se uvijek vraćati u kuću barba Marija i tete Smiljane. Jer to nije samo veza Sutomišćice i Gradišta, to je veza Hrvatske i Austrije, Zadra i Beča, pokrajine Gradišće i Zadarske županije. Iako je mala, nama je Sutomišćica najveća u srcu. Kad se spuštamo s glavne ceste, naša djeca plaču od uzbuđenja, ja sam malo čvršći pa ću reći da

sam samo dirnut, a kada odlazimo, supruge plaču od trajekta do Austrije. A dan prije odlaska uopće ne razgovaraju, opisuje gospodin Tyran odnos gradišćanskih Hrvata prema Sutomišćici. Volio bi dolaziti češće ili kupiti neku staru kuću, ali obveze u Austriji to im ne dopuštaju, premda ne isključuje tu mogućnost. Kao nacionalna manjina u Austriji, objašnjava, gradišćanski Hrvati mogu opstati samo ako održavaju živu vezu sa svojim matičnim narodom, i to kulturnu, povijesnu i jezičnu.

61

Jezik otoka Ugljana jako je blizak našem jeziku, čakavskom, jer mi smo uglavnom čakavci ikavci. Osnova nam je čakavska ikavica, a to smo pronašli ovdje. I to nas veže, a jezik je nama jedan od najvažnijih faktora identifikacije. I tu se zatvara taj magični krug, napominje Tyran i dodaje da su gradišćanski Hrvati, 750 kilometara od svoje kuće, kod barba Marija pronašli svoj jezik. (A.L.)

Teško je, kaže, pobrojati sve goste koji su iz Gradišta dolazili u Sutomišćicu, ali svi oni ostavili su snažan pečat i dubok trag.

Z

a sve je kriv balun koji je s otoka Brača krenuo put Beča!!! Na tom dugom putu zaustavio se u Sutomišćici, i to zahvaljujući barba Mariju Patrasu, 82-godišnjem pioniru sutomiškog turizma. Otkud u toj priči Brač, otkud balun, kakve sve to veze ima sa Sutomišćicom, razgovaramo s barba Marijom nakon velike fešte kojom je početkom kolovoza obilježeno 45 godina turizma u tom malom otočnom mjestu. Stjecajem okolnosti, u mladosti sam nekoliko godina živio u Postirama na Braču, bavio se ugostiteljstvom, bio čak i predsjednik ondašnjeg

nogometnog kluba Kolektivac, današnjeg NK Sardi, jednog od najstarijih otočnih klubova na Jadranu. Za jednoga gostovanja u Beču, gdje smo igrali protiv slavnog Rapida, upoznao sam Demetra Karalla, dugogodišnjeg predsjednika Hrvatskoga gradišćanskoga kulturnog društva u Beču, započeo je svoju priču vitalni barba Marijo. Vrlo brzo vratio se na svoj rodni otok i 1967. postao vlasnikom prve službene registracije za bavljenje turizmom u restoranu i pansionu koji je vodio sa suprugom Smiljanom. Sve što se kasnije događalo, postala je povijest koju zajedno već 45

List Općine Preko | Prosinac 2014.

Danas, s ove vremenske distance, ne možemo govoriti o klasičnom odnosu turista i domaćina. Mi smo prijatelji, veliki prijatelji, posjećujemo se i zimi. Supruga Smiljana i ja bili smo gosti i na tradicionalnom Hrvatskom balu koji gradišćanski Hrvati u dvorcu Schönbrunn organiziraju od 1868. godine. Prvih godina, kada je s obitelji redovito dolazio Demetar Karall, u Sutomišćicu su znala doći i po dva, tri autobusa iz Gradišta. Gostovali su nogometaši, folklorna društva, ponajprije Kolo-Slavuj, čiji su umjetnici nastupali i u ondašnjim hotelima tvrtke Turisthotel u Zadru. Neki su prvi put vidjeli more kad su došli na Ugljan, prisjeća se gospodin Patras, na čiju se priču nadovezuje Petar Tyran, hrvatski književnik, pjesnik, publicist iz Gradišća, urednik Hrvatskih novina, koji u Sutomišćicu dolazi bez prekida već 32 godine.

List Općine Preko | Prosinac 2014.


62

Naši Školji

Naši Školji

24. večer na brižićevin dvuoru    preko                                     retrospektivu dosadašnjih pjesničkih večeri na kojima su kroz dvadeseti tri godine neprekidnog održavanja gostovali Luko Paljetak, Tonko Maroević, Ante Stamač, Mladen Dorkin, Jakša Fiamengo  Zvonimir Sutlović, Drago Štambuk,  Joja Ricov, Pajo Kanižaj, Tomislav Marijan Bilosnić, Goran Rem, Miroslav Mićanović, Milorad Stojević, Nikola Kraljić, Ernest Fišer, Ivan Kutnjak, Valentina Šinjori, Marina Valković, Ante Sikirić, Tomislav Maričić- Kukljičanin, Tomislav Meštrić, Zvonimir Sutlović ; Jurica Czenar, Peter Tyran, Stjepan Blažetin i Tomislav Žigmanov. 

U

rukoveti čakavske pjesničke večeri, starinskih narodnih napjeva i recitala klasične glazbe na gitari početkom kolovoza uživali su brojni ljubitelji „domaće riči“ na 24. Večeri na Brižićevin dvuoru u Preku.

Poetska manifestacija uz „Croatiu redivivu - Ča, Kaj, Što - baštinski dani“, koja se održava u Selcima na Braču najstarija je u Dalmaciji, od 1991. godine okuplja vodeće književnike i pjesnike iz Hrvatske i dijaspore. Matica hrvatska

Stoga su pozvali i pjesnike koji su gostovali na prvoj „Večeri na Brižićevin Dvuoru“ Joju Ricova, Preko priredila je i ovaj puta Slavka Govorčina,  Tomislava nezaboravnu večer poezije u Meštrića,Tomislava Marijana tradicijskom dalmatinskom dvoru  Bilosnića čije je pjesme iz zbirke kojeg su svile kuće obitelji Brižić, „Odiseij“ čitao Robert Bacalja, Biloglav i Jurin. Večer je počela Stjepana Blažetina iz Pečuha, milozvučnom starinskom pjesmom Zvonka Sutlovića iz Iža, Petera „Snaži me“ koju je izvela Udruga Tyrena iz Beča. Glumica Milena žena „Luzor“ iz Preka uklopivši Dundov čitala je stihove Ante se stihom u kameni ambijent Valčića pjesnika iz Ošljaka, dvora s „cvićem na boloturi“.   a snažan dojam na nazočne ostavila je izvedba pjesme kaljskog Ove godine,  voditeljica Jelena pjesnika „Muore majo“ Zorana Rušev Mogilevski u najavi Perinića Džoa. Josip Batistić programa rekla je kako je Matica govorio je stihove Mercedes Cede hrvatska Preko, odlučila prirediti Barić i Josip Jurina. „Jo i gospodor“

List Općine Preko | Prosinac 2014.

63

i „Špeć“ pjesme pok. pjesnikinje Milene Rakvin Mišlov iz Kali čitala njezina kćer Kristina Mišlov Jelavić.  Prof. dr. sc. Robert Bacalja prorektor zadarskog sveučilišta iz Matice hrvatske Preko srdačno je pozdravio sve nazočne ljubitelje čakavske poezije,  te Antu Jerolimova, načelnika Općine Preko i saborskog zastupnika, Jasena Mesića saborskog zastupnika, Tihomila Maštrovića sa zadarskog sveučilišta i druge goste.  „ Morao sam postati ptić, da spasim svoje slavuje“ prekrasnu pjesmu „Ptić“ u značenju na hrvatskom jeziku „Sokol“ govorio je Peter Tyran gradišćanski Hrvat iz Beča, a Stjepan Blažetin iz Pečuha u čijim se pjesmama osjeća utjecaj Joje Ricova, čitao je svoje stihove „Kiša“ i Kufer“. Tomislav Meštrić  čitao je Madrikula“ i „Na dvoru“, a Zvonko Sutlović čakavski pjesnik iz Iža, koji je u uvodu rekao da je iz Iža u Preko došao „priko Svitle“ kako su nekad Ižani dolazili u Preko, govorio je vedre stihove o rođenju sina. Mihovil Valčić iz Zadra, pjesničku večer ukrasio je akordima klasike na gitari. Lijepa mlada pjesnikinja Silvija Buvinić iz Pražnica na Braču podarila je ovoj večeri stihove na bračkoj čakavici, dok je Nikica Jurun iz Sumartina čitao humorne stihove Zlatana Jakšića „Paketi“.  Pjesnikinja iz Varaždina na kajkavskom narječju pročitala je pjesme o svojem lijepom Varaždinu i ulasku Hrvatske u Europsku uniju. Književnik i pjesnik Joja Ricov ovu je večer posvetio je pok. Ivu Mašini iz Preka,  pozdravio sve nazočne zahvalivši se prof. Tihomilu Maštrovića, a poseban pozdrav uputio je „bratu po pjesmi“ Stjepanu Blažetinu čitajuči svoje

poznate pjesme „Kakva zvir je čovik“. “Sušna zikva na školju“ antologijsku dalmatinsku pjesmu  za koju je stihove napisao Slavko Govorčin pjesnik iz Iža, otpjevala je Petra Sutlović iz Iža. Sugestivnu rustikalna izvedba utihnula je noćni pjev zrikavaca i zacaklila oči mnogih gledatelja. (J.M./A.B.)

Matica hrvatska Preko priredila je i ovaj puta nezaboravnu večer poezije u tradicijskom dalmatinskom dvoru kojeg su svile kuće obitelji Brižić, Biloglav i Jurin.

List Općine Preko | Prosinac 2014.


64

Naši Školji

izvedba oratorija u dubrovniku    dubrovnik                                    

U

okviru „Pasionske baštine“, oratorij „Zadnja postaja“ skladatelja i dirigenta Iva Nižića, u izvedbi Mješovitog pjevačkog zbora sv. Cecilije Župe Preko, Komornog zbora Condura Croatica iz Zadra, Folklorne skupine „Kanica“, Udruge „Luzor“ iz Preka i Malog dječjeg zbora izveden je u dubrovačkoj katedrali Gospe Velike. Tema „Zadnje postaje“ nadahnuta je teškim životom otočana u svjetlu križa, kamena, plavog polja i jedra, režirala je Milena Dundov, poznata glumica Kazališta lutaka iz Zadra.

List Općine Preko | Prosinac 2014.

Naši Školji

Oratorij više puta je dosad izveden, a praizvedbu je doživio u Zadru 2010. godine. Prema riječima Milene Dundov, za dojmljivost scene u subotnjoj izvedbi zaslužno je upravo ozračje posebnosti dubrovačke katedrale, što je pridonijelo izvanrednom prijemu kod publike u prepunoj katedrali. Pod ravnanjem maestra Iva Nižića, glazbeno-scensko djelo izveli su pjevači zborova, glumci Folklorne skupine „Kanica“ i Udruge žena „Luzor“ te Malog dječjeg zbora, dok su tekst izvrsno interpretirali Josip Batistić, Nada Lončar i Karmen Sorić. Pjevane solo dionice izveli su bariton Mateo Marnika i soprani Jelena Rušev Mogilevskij i Marija Buturić. Scenu je postavio Robert Košta, a scenske svjetlosne efekte potpisuje Ivo Nižić, oboje iz Hrvatskog narodnog kazališta Zadar.

Publika je oratorij odlično primila, a nakon predstave katedralni župnik don Stanko Lasić zahvalio je maestru Ivu Nižiću i svim izvođačima na izvrsnoj izvedbi. U svom toplom obraćanju naglasio je da je poveznica Dubrovnika i Preka dr. Josip Marcelić, dubrovački biskup od 1894. do 1928. godine. Na njegov poticaj, naglasio je don Lasić, na blagdan Blagovijesti Marija Petković postavila je temelje redovničke U obnovi dubrovačke zajednice Kćeri milosrđa sv. Franje.

Pasionski oratorij „Zadnja postaja“ priča je o otočnoj obitelji, u svojoj ponekad jednoličnoj svakodnevici, viđena očima djeteta, sjetno ispričana, prožeta zadivljenom snagom ljubavi i vjere koja čuva obitelj, temelje i baštinu otočnog čovjeka. Skladatelj Ivo Nižić napisao je oratorij nadahnut pučkim crkvenim pjevanjem otoka Ugljana i teškim životom otočana, vezujući ga u umjetničkoj interpretaciji s Kristovom mukom i spasenjem po njoj.

Zaslugom biskupa Marcelića, naveo je don Stanko Lasić, sagrađene su crkve na Korčuli u Smokvici, Račišću, Majkovima, Vitaljini, Brgatu, Trpnju, Osojniku, Dubi Pelješkoj. katedrale restaurirao je oltar, dao izraditi kipove sv. Josipa i sv. Vlaha te kipove na krovu, djelo kamenoresca Marina Radice iz Korčule, te oltarić s kipom sv. Antuna. Na zid iza oltara ugradio je Tizianov poliptih Marijina uznesenja kojoj je katedrala posvećena.U popodnevnim satima, prije izvedbe oratorija, domaćini su na tradicionalni način procesijom Stradunom do katedrale predstavili goste iz Preka. Procesiju je predvodila dubrovačka bratovština, a pjevali su se „Benedicite“, priješki „Puče moj“ i „Ispovidajte se Gospodu“. U nedjelju, na svetoj koncelebraciji predvođenoj dubrovačkim biskupom mons. Matom Uzinićem, gosti iz Preka pjevali su na misi,

65

a Svetu propovijed održao je don Zvonimir Ćorić, župnik Župe Preko.Nakon svete mise katedralni župnik don Stanko Lasić predao je prigodne darove maestru prof. Ivu Nižiću i redateljici Mileni Dundov, koji su se zahvalili na toplom prijemu i organizatorima gostovanja, Župnom uredu Gospe Velike Dubrovnik i Pasionskoj baštini iz Zagreba. Dubrovački domaćini u znak zahvalnosti gostima iz Preka omogućili su razgledavanje čuvenih znamenitosti Groda. (J.M./A.B.)

dr. Josip Marčelić, dubrovački biskup od 1894. do 1928. godine

List Općine Preko | Prosinac 2014.


66

Naši Školji

Naši Školji

67

božićna prodajna izložba

matica umirovljenika

   preko                                    

    OTOK UGLJAN                                     

Dom za stare i nemoćne Preko nekad se odvijaju u sobama, nekad u zajedničkim prostorijama, a za lijepog vremena radi se vani. Novac od prodajne izložbe uložit će u materijal koji će koristiti na sljedećim terapijama, a cijena pojedinog izloška određena je prema količini utrošenog materijala, objašnjavaju socijalne radnice i medicinske sestre, njih ukupno sedam, koje podjednako uživaju u izradi različitih predmeta sa svojim korisnicima. (A.L./A.B.)

S

vijećnjaci, kutijice za nakit, adventski ukrasi, heklane i pletene košarice… Različiti uporabni i ukrasni predmeti od recikliranog papira, plastike, stakla, kamena, drveta, voska. Puno pjesme, smijeha, domaćih slastica i dobrih želja za predstojeće blagdane pripremili su i ove godine na Božićnoj prodajnoj izložbi korisnici i djelatnici Doma za starije i nemoćne osobe iz Preka. Godinu dana marljivo su radili na radnim terapijama ispunjavajući slobodno vrijeme, družeći se i otkrivajući kreativni potencijal za koji možda nisu ni znali da ga imaju, kaže Radmila Bulat, medicinska sestra i voditeljica prečkog doma koja je s kolegama osmislila terapije za dvadeset i jednog korisnika. Prilagođene su psihofizičkom stanju, godinama,

List Općine Preko | Prosinac 2014.

M

atica umirovljenika općine Preko je humanitarna, nestranačka organizacija koja djeluje više od 50 godina u našem mjestu. U ovoj godini Matica broji 336 članova, tu su uključeni žitelji mjesta Preka, Poljane, Sutomišćice i Ugljana. Jedna je od najbrojnijih u Zadarskoj županiji. Naša dva člana prisustvuju i na Skupštini matice Zadarske županije. Matica redovno donosi svoj program rada i to na Godišnjoj skupštini na koju se odaziva velik broj članova. Skupština bira Upravni i Nadzorni odbor koji se sastaju više puta godišnje. Upravni odbor, na čelu s predsjednicom, nositelj je svih aktivnosti Matice. Prvenstveno se trude oko učlanjenja, a zatim da članovi ispune svoja očekivanja u organizaciji kojoj su dali povjerenje. Cilj je poboljšati kvalitetu življenja u našoj sredini i to druženjem i razumijevanjem koje je prilagođeno ovoj životnoj dobi. Matica djeluje i radi u prostoru kojeg je Općina Preko dala na korištenje. Tu se nalazi čajna kuhinja Matice i boćalište, gdje se ljudi rado okupljaju. Od velikog je značenja da se umirovljenici mogu sastati, zaigrati na

karte, družiti se i zabavljati u toplom i uređenom prostoru. Zahvalni smo za razumijevanje koje Općina pokazuje za potrebe umirovljenika. Prilikom božićnih blagdana od Općine dobijemo donaciju koju podijelimo svim članovima. Glavne aktivnosti se odnose na brigu o umirovljenicima: Dva puta godišnje nabavljaju se drva po povoljnoj cijeni uz plaćanje u tri rate. Obilazimo bolesne članove u bolnicama, Domovima i kod kuće. Za umrle članove dajemo prilog za crkvu umjesto vijenca. Prisustvujemo novogodišnjoj sjednici županijske Matice u Zadru. Održavamo dobre odnose sa umirovljenicima iz Kali i Kukljice, kao i s ostalim Maticama u županiji. Više puta godišnje organiziramo izlet i hodočašće na teret Matice. Rado primamo nove članove, prijedloge i savjete i želimo da naša Matica traje dugo i bude na dobrobit umirovljenika. Predsjednica: Mira Marđetko

List Općine Preko | Prosinac 2014.


68

Naši Školji

Naši Školji

69

ŠUTNJA NIJE UVIJEK ZLATO

ženski turnir u boćanju

   ugljan                                    

   UGLJAN                                    

je i vanjska radna terapija, rekao je ravnatelj dr. sc. Mavar.

U

okviru programa Tjedan mentalnog zdravlja, koji se odvija pod nazivom „Šutnja nije uvijek zlato”, u Psihijatrijskoj bolnici Ugljan otvorene su novouređene prostorije za potrebe „Odsjeka radne terapije i rehabilitacije“. Ravnatelj bolnice dr. sc. Mladen Mavar srdačno je pozdravio nazočne goste i djelatnike te kratko predstavio povijest i razvoj radne terapije u PBU. U Psihijatrijskoj bolnici Ugljan od njezinog osnutka 1955. godine prema tadašnjim mogućnostima rada gradili su se i uređivali prostori namijenjeni radnoj terapiji. Radna terapija važan je i neizostavan oblik liječenja psihijatrijskih bolesnika s ciljem uspostavljanja njihove biološke i psihosocijalne ravnoteže. Nakon osnutka radne terapije koja je podijeljena na mušku i žensku zbog prirode zanimanja, ustanovljena

Radna terapija u PBU ima dugu povijest s dobrim rezultatima. Tako je ranije Odjel za radnu terapiju i resocijalizaciju pacijenata vodio jedan neuropsihijatar, a u stručnom timu su se nalazili viši medicinski tehničar i 14 radnih terapeuta, psiholog, socijalni radnik, a u okviru radnorekreacijske terapije zaposlena su bila i 2 fis-terapeuta, 2 muzikoterapeuta, likovni pedagog, literarni pedagog i andragog. U desetak bolničko-tehničkih radionica štićenici su se mogli osposobiti za oko 40 zanimanja mehaničara, zidara, stolara, električara i druga, naveo je u svojem izlaganju ravnatelj. Otvaranju Odsjeka za radnu terapiju nazočili su i posjetitelji iz Doma za odrasle osobe Zemunik, Doma za odrasle osobe sv. Frane iz Zadra, Doma za odgoj djece i mladeži Zadar, OŠ „Voštarnica“, HZZ-a, Caritasa Zadarske nadbiskupije, Udruge „Ludruga“ , Ante Jerolimov saborski zastupnik i načelnik Općine Preko, županijski,

List Općine Preko | Prosinac 2014.

gradski i općinski dužnosnici. Nakon kraćeg programa kojeg su izveli štićenici PBU pripremljenog u okviru radne terapije Ante Jerolimov rezanjem svečane vrpce otvorio je novouređeni Odsjek radne terapije smješten u lijepo uređenom zelenom okolišu PBU. Program je nastavljen stručnim skupom „Mentalno zdravlje u zajednici“. Moderatorica skupa Arlena Sabljar, dr. med. otvorila je stručni skup i predstavila sudionike dr. sc. Vitomira Višića s radom „ Demencije i palijativna skrb“, Jasminku Jurišić-Šango dr. med. s radom „ Organski uvjetovani poremećaji u ponašanju i emocionalnoj poteškoći mladih“, Vesnu DragačPaić dr. med. „Zaštitne mjere izvršenja liječenja od alkoholizma“, Nikolinu Klamer dipl. soc. Rada „ Skrbništvo iz perspektive osoba lišenih poslovne sposobnosti“ te dr. sc. Mladena Mavara „ Unaprjeđivanje psihosocijalnih metoda rehabilitacije osoba s poremećajem mentalnog zdravlja“. (J.M.)

D

a boćanje nije samo muški sport, dokazuju već godinama ženske ekipe Ugljana na tradicionalnom turniru u boćanju za žene koji se održava u sklopu zabavnosportske manifestacije ŠUG kup. Među osam ekipa, predstavnica svih ugljanskih zaselaka, najbolje su i ove godine bile četiri igračice Điran Sela pobijedivši u finalu ekipu Čajniz 16:11. Treće mjesto osvojila je ekipa Čeprljanda.

Dobro smo se zabavljale, a izgleda da je presudilo iskustvo jer mi smo najstarija ekipa turnira, dok su naše protivnice bile najmlađe, komentirala je pobjedu Sjajna Koubek, koja se u mladosti aktivno bavila kuglanjem. Njezine kolegice, Bosanka Belić, Luzorka Stanić i Karmen Tomić, iskusne su igračice, osobito voditeljica ekipe Karmen Tomić koja je već nekoliko puta igrala na različitim turnirima. Sve žene u ekipi Điran

sela aktivne su članice Udruge Điran, koja je ove godine proslavila desetu obljetnicu osnutka. Na boćalištu Azur u središtu mjesta, u tri dana snage su odmjerile ekipe TZ Ugljan, Sušica, Điran Selo, Điran Muline, Neopisive, Čajniz, Čeprljanda i Udruga Aria. Sve oglede sudili su Velimir Kovačić i Nenad Tomić. (A.L.)

List Općine Preko | Prosinac 2014.


70

Naši Školji

Naši Školji

71

preški umjetnici u zagre bu

   ZAGREB                                    

U

mjetnička udruga Ars Uljan, KUD Preko i Matica Hrvatska predstavili su se sa svojim novim umjetničkim ostvarenjima u petak, 5. prosinca 2014. u Zadarskom klubu u Zagrebu. Dan uoči blagdana sv. Nikole zagrebačkim Zadranima, uglavnom onima porijeklom iz Preka, darovali su bogatu i raznovrsnu umjetničku večer. Ne mali broj gostiju podijelio je radost stvaralaštva s likovnim umjetnicima iz Preka te uživao u gozbi knjige ‘’Umorne ruke’’ Senka Sorića. Vrijedno je naglasiti kako se ovo posljednje okupljanje mještana Preka u Zagrebu održalo nakon punih 25 godina kada su daleke 1989. imali svoj prvi veliki skup, zavičajnu večer, u Hotelu Internacional. U minulih četvrt stoljeća održano je više, što većih što manjih okupljanja, i svi

su podjednako zračili veseljem i radošću susreta, s naglašenim emocijama i uvijek s predstavljanjem novih umjetničkih ostvarenja ne zanemarujući sjećanja na bogatu prošlost svoga mjesta odrastanja. Umjetnička udruga Ars Uljan iz Preka predstavila se po prvi puta u Zagrebu izložbom biranih likovnih ostvarenja svojih članova. Dodajmo kako su izložbu u Zadarskom klubu 19. studenoga 2014. postavili Bogdan Mogilevskij i Tomislav Košta, uoči blagdana sv. Krševana, zadarskim studentima u Zagrebu za dar povodom Dana Grada Zadra. Nazočna publika, u minula dva tjedna, mogla je vidjeti više radova različitih slikarskih tehnika, formata i likovnih tema te nekoliko skulptura. Izloženi su radovi Anselma Dorkina, Evelin Dorkin Gregov, Kristine Jordan, Ive Kalajdžića, Bernarda Klarina, Tomislava Košte, Katarine Kraljev, Jadrana Mašine, Silvane Mihaljević, Bogdana Mogilevskija, Konstantina Mogilevskija Irene

List Općine Preko | Prosinac 2014.

Sikirić, Senka Sorića i Svijetlane Tanje Sorić. Rad i višegodišnje stvaralaštvo Umjetničke udruge Ars Uljan predstavio je Bogdan Mogilevskij, predsjednik Udruge naglasivši izuzetnu povezanost stvaralaštva članova Ars Uljana i publike, posebice one u Preku i možemo kazati na cijelom otoku Ugljanu, što ih samo nadahnjuje na još bogatije i raznovrsnije stvaralaštvo. Središnji događaj te umjetničke večeri bilo je predstavljanje fotomonografije ‘’Umorne ruke’’ Senka Sorića. Naglasimo kako je ta fotomonografija nastala povodom 50 godina umjetničkog, više nego plodnog, rada svestranog umjetnika Senka Sorića. Osvrte i dojmove koji su objavljeni u toj hvalevrijednoj monografiji, čitali su: Milena Dundov, Šime Mihatov, Jasenka Lulić Štorić, Bogdan Mogilevskij i Marija Mihatov. Fotomonografija ‘’Umorne ruke’’ objavljena je u nakladi Gradske knjižnice Zadar. Istaknimo kako je predstavljanje knjige popraćeno recitalom više autorskih pjesama Senka Sorića, objavljenih u toj fotomonografiji, u interpretaciji dramske umjetnice Milene Dundov, a glazbeni dio večeri začinio je Mihovil Valčić s više glazbenih izvedbi na gitari.

Spomenimo usput kako je čast uloge domaćina i voditelja programa pripala autoru ovih redaka. U završnom dijelu programa književnik i likovni kritičar Joja Ricov svojim nadaleko poznatim krasnoslovljenjem povezao je likoslovlja Umjetničke udruge Ars Uljan i fotomonografije ‘’Umorne ruke’’ Senka Sorića. Naglasimo na kraju kako Joja Ricov u svom prikazu nije skrivao izuzetno poštovanje i divljenje Senkovim umjetničkim dosezima ostvarenim posebice na području fotografije, usporedivši ga s braćom Brkan i Josom Špraljom, svjetski poznatim fotografima koji su svojim fotografskim umijećem baš kao i Senko Sorić duboko vezani za zadarski kraj. U istinitost takvog prikaza i usporedbe možete se uvjeriti već i samim površnim prelistavanjem te više nego izuzetne i tehnički vrlo dobro izvedene fotomonografije. Pomnijim čitanjem najnovije knjige Senka Sorića ‘’Umorne ruke’’ može se ustvrditi kako je autor ostvario vrlo značajno djelo koje

se može iščitavati višeslojno, ne samo kroz umjetničku fotografiju i osebujnu poeziju samog autora, već i kao značajan prikaz jednog dijela izvorne etnografske baštine i nadasve kao nezaobilazan doprinos proučavanju povijesti mjesta Preko, posebice onog vezanog za umjetnička etnofolklorna ostvarenja i stradalničku prošlost žitelja te važnosti i uloge žena u svakodnevno životu. Na samom kraju programa Joja Ricov i Šime Mihatov otpjevali su poznatu pjesmu ‘’Mene zovu bodulom’’ začinivši tako ovaj susret još vedrijim i veselijim što je potrajalo do kasnih sati u neobaveznom druženju i planiranju nekog novog okupljanja u skorašnje vrijeme. Pavao Jerolimov

Središnji događaj te umjetničke večeri bilo je predstavljanje fotomonografije ‘’Umorne ruke’’ Senka Sorića. Naglasimo kako je ta fotomonografija nastala povodom 50 godina umjetničkog, više nego plodnog, rada svestranog umjetnika Senka Sorića. Osvrte i dojmove koji su objavljeni u toj hvalevrijednoj monografiji, čitali su: Milena Dundov, Šime Mihatov, Jasenka Lulić Štorić, Bogdan Mogilevskij i Marija Mihatov.

List Općine Preko | Prosinac 2014.


72

Naši Školji

Naši Školji

73

Foto: Boris Kačan

List Općine Preko | Prosinac 2014.

List Općine Preko | Prosinac 2014.


74

Naši Školji

Naši Školji

ZBORNIK OTOKA UGL JANA     OTOK UGLJAN                                     

Z

nanstveni skup naslovljen Prošlost i sadašnjost otoka Ugljana održan je početkom prosinca 1994. godine u Zadru, Kalima i Preku. Radovi s toga skupa napokon su objelodanjeni, nepunih deset godina kasnije, kao redovni tekući svezak Zadarske smotre u izdanju Matice hrvatske te kao zaseban zbornik naslovljen Otok Ugljan. Taj redovni tekući svezak sadrži više godišta Zadarske smotre te ne treba čuditi kako je objavljen, isto tako i zbornik, na nešto više od 960 stranica. Za znanstveni skup prijavilo se 53 predavača te je prikupljanje radova iz raznih razloga bilo vrlo otežano. Bez obzira na poteškoće izdavača prigodom prikupljanja radova vrijedno je istaknuti kako je u ovom zborniku objavljeno 50 radova iz pera 38 sudionika skupa. Objavljeni prilozi u zborniku razmatraju različita pitanja, kulturne i povijesne događaje te građu iz prošlosti i sadašnjosti vezanih za otok Ugljan. Kako u uvodniku zbornika navodi urednik prof. Šime Batović, ujedno i predsjednik Pripremnog odbora skupa, prilozi obrađuju arheologiju, povijest, zemljopisna svojstva, geološka i hidrološka svojstva, biljni svijet, vjerski život, običaje, umjetnost,

glagoljicu i glagoljaše, stare mjere, poljodjelstvo, književnost, graditeljstvo, ribarstvo, proizvodnju hrane i ljekovito bilje, turizam, zdravstvo, kulturni i športski život, gospodarstvo, govore, pjevanje, glazbu, čakavsko pjesništvo, zaštitu spomenika kulture, devastaciju kulturno-povijesne baštine, Ugljan u Domovinskom ratu, ekološke probleme, i niz drugih pitanja. Istaknimo kako je na kraju zbornika objavljeno opsežno kazalo osobnih imena te zemljopisnih naziva. Održavanjem znanstvenog skupa i objavljivanjem zbornika osvijetljeni su i dotaknuta mnoga kulturna, arheološka i povijesna pitanja, razdoblja, faze i raznolika građa, pa su najstarija prošlost, život i kulturna baština Zadru najbližeg otoka sada mnogo bolje poznata nego ranije. Naglasimo kako su time ostvareni dobri temelji i smjernice za buduća istraživanja, skupljanje i čuvanje njegove baštine. Da je kojim slučajem Matici hrvatskoj pošlo za rukom prikupiti sve radove svih sudionika skupa isto tako bi se nametnulo pitanje koliko se toga još treba i mora istraživati. Vjerujemo kako ne će trebati dugo čekati kako bi se ostvarili novi znanstveni skupovi i novi zbornici.

List Općine Preko | Prosinac 2014.

Vrijedno je istaknuti kako su iz rada ovoga znanstvenoga skupa i razmatranja pojedinih pitanja proizašli brojni zaključci i smjernice o budućem razvoju otoka, medu kojima su važniji zabilježeni na kraju zbornika. Nažalost mnogi od tih zaključaka, gotovo većina, još nisu provedeni u djelo, ili su na početku ostvarivanja. Tako su među inim doneseni zaključci kako treba ostvariti osnivanje i uređenje muzeja ribarstva u Kalima, osnivanje i uređenje jednoga zavičajnoga muzeja otoka Ugljana u Preku, skupljanje rječnika govora i narječja otoka, povijesnoga nazivlja mjesta i položaja, skupljanje podataka o arheološkim i povijesnim spomenicima, izrada popisa glagoljskih spomenika, kao i popisa kulturno-povijesnih spomenika i nacrt njihove zaštite i obnove, osiguranje zaštite i uređenje spomen područja građevina iz rimskoga doba u Mulinama, popis i snimanje seoskog graditeljstva i njegova zaštita, obnavljanje gospodarstva (maslinarstvo, vinogradarstvo, voćarstvo, stočarstvo, pčelarstvo i dr.), bušenjem i vodospremama osigurati opskrbu vodom, razvoj turizma uskladiti s razvojem gospodarstva i s osiguranjem uvjeta života domaćega pučanstva,

75

pa s prirodnim mogućnostima, u knjižnici u Preku ili u Kalima skupiti sve tiskane radove i djela o Ugljanu i sva djela Ugljanaca ili onih koji su povremeno djelovali na Ugljanu ili pisali o Ugljanu, te u Zadru osnovati Zavod za razvoj zadarskih otoka. Usprkos velikim poteškoćama prilikom izdavanja ovoga zbornika Matica hrvatska objavila je hvalevrijedno djelo i obogatila spoznaje o prošlosti i sadašnjosti otoka Ugljana i nadam se potaknula istraživače na dopunu nepoznanica i objelodanjivanje novih spoznaja. Pavao Jerolimov

Objavljeni prilozi u zborniku razmatraju različita pitanja, kulturne i povijesne događaje te građu iz prošlosti i sadašnjosti vezanih za otok Ugljan. Prilozi obrađuju arheologiju, povijest, zemljopisna svojstva, geološka i hidrološka svojstva, biljni svijet, vjerski život, običaje, umjetnost, glagoljicu i glagoljaše, stare mjere, poljodjelstvo, književnost, graditeljstvo, ribarstvo, proizvodnju hrane i ljekovito bilje, turizam, zdravstvo, kulturni i športski život, gospodarstvo, govore, pjevanje, glazbu...

List Općine Preko | Prosinac 2014.


76

Naši Školji

Naši Školji

77

tečaj slikanja

LANCUNI

   PREKO                                   

   PREKO                                   

M

ercedes Ceda Barić, Evelin Dorkin-Gregov, Izabella Franov, Sonja Kačan, Katarina Kraljev, Jasna Marcelić, Zlata Mašina, Helena Mazić, Irena Sikirić-Rančić, Jelena Uhoda, Marlen Valčić-Thanner, Marina Višić, Mira Šimićev. Trinaest žena iz Preka, Kali, Sutomišćice i Ugljana, trinaest različitih godišta, zanimanja, sudbina ... Prije tri godine na tečaju slikanja okupio ih je Tomislav Košta i tada je započela njihova zajednička priča. U galeriji Dom na žalu u Preku, svoje su radove objedinile i prvi put javno predstavile na izložbi „Otočka žena s kistom u ruci“ koja je otvorena 28. lipnja. Prema riječima Sonje Kačan i Mercedes Cede Barić, svaka od žena u slikanju je pronašla duboko skriveni dio sebe, način da izrazi svoju intimu, pogled na svijet, želje i maštanja. Ipak, većini je slikanje odlična radna terapija ili, kao što je rekla 78-godišnja gospođa Barić, svakodnevni lijek. Kad slikam, ništa me ne boli, slikanje

me liječi i opušta. Ne mislim o problemima, usredotočena sam samo na to što radim i tada vrijeme jednostavno stane, opisuje počasna predsjednica Udruge žena Luzor Mercedes Ceda Barić zašto toliko voli svoj novi hobi. Crtala je, kaže, posljednji put u osnovnoj školi. Nije mislila da ima dara za to, pisanje je bio njezin umjetnički izričaj, o čemu svjedoče dosad dvije objavljene knjige, a u pripremi je i rječnik preškoga govora koji je započela pripremati još 1981. godine u Americi. Na tečaj slikanja dovela ju je njezina prijateljica i suradnica iz Udruge Luzor Sonja Kačan, koja se također bavi pisanjem. Ni ja nisam nikad crtala iako sam oduvijek željela ovjekovječiti predivan pogled na Preko iz moje kuće. Eto, zahvaljujući Tomislavu Košti, uspjela sam ne samo naslikati tu sliku, nego 22 ulja na platnu različitih motiva, najčešće prirode koja me okružuje, kaže gospođa Kačan, za koju je slikanje

List Općine Preko | Prosinac 2014.

također terapija koja joj pomaže da se lakše nosi sa svakodnevicom. A upravo o tome na otvorenju izložbe govorio je i dr. Vitomir Višić, inače zaposlen u Psihijatrijskoj bolnici Ugljan, ističući blagotvornost svakodnevnog bavljenja nekim umjetničkim ili praktičnim hobijem kod ljudi koji su doživjeli stres, tragediju ili su naprosto pritisnuti egzistencijalnim problemima. Izložbu je otvorio načelnik Općine Preko i saborski zastupnik Ante Jerolimov koji je u šali komentirao da će i sam uskoro uzeti kist u ruke jer se u Preku, čini se, svi bave slikanjem! (A.L./A.V.)

N

itko ne zna koliko je običaj star niti postoji ijedan pismeni trag koji bi nas barem približno odveo u prošlost i objasnio zašto se na čistu srijedu stanovnici Preka pokrivaju plahtama, posipaju brašnom i u tami hodaju po mjestu. Priča se isključivo prenosi usmenom predajom, po nekima još od vremena kada su franjevci došli na otočić Galevac (Školjić), a to je bilo 1446. godine. Bez ikakva posebnog dogovora, tek uz podsjetnik Turističke zajednice i POU Dom na žalu, i ove su se godine, na čistu srijedu, nakon večernje mise, mladi i stari Prečani okupili na Dvorini, i u tišini, izgovarajući samo „blam“…. „blam“…., formirali dugu povorku koja je vijugala središtem Preka. Koliko znamo, ovakav se običaj na Pepelnicu u Hrvatskoj njeguje jedino kod nas. Pamtim ga od djetinjstva, o njemu su nam pričali najstariji Prečani, a tako ga i mi prenosimo na ovu mladost koja se ovdje okupila, kazao nam je Senko Sorić, poznati preški fotograf, koji je ovjekovječio kolonu u kojoj se preksinoć okupilo 65 djevojaka i mladića, njihovih roditelja, baka i djedova. „Lancunima“ se, prema njegovim riječima, Prečani

poistovjećuju sa svojim pokojnicima koji su se u neka davna vremena umatali u bijelu plahtu i tako pokapali. Posipaju se brašnom koje simbolizira pepeo i uz riječi: “Čovječe, spomeni se da si od praha nastao i u prah ćeš se pretvoriti”, čisti ulaze u korizmu i čekaju Uskrs. Karakteristično je za ovaj naš običaj da ljudi ne izlaze iz kuća, kolonu promatraju skriveni iza zavjesa, jer je bitno da je obred što tiši i spokojniji kako bi se duše pokojnih i živih što više približile. Zato se i nose svijeće i nekada je to bila jedina svjetlost koja je obasjavala „lancune“, objašnjava gospodin Sorić. Prisjeća se da su „u lancune“ uvijek išle sve generacije, žene i muškarci, na čelu i začelju povorke nosio se feral, odnosno zvono, a izgovaranjem riječi „blam“ simbolizira se zvonjava crkvenih zvona koja će do Uskrsa utihnuti ili se, pak, žele istjerati zli duhovi i pozvati puk na čišćenje od grijeha. Nekada je u povorci bilo i do 400 Prečana, a sve je bilo mnogo efektnije i mističnije nego danas jer nije bilo javne rasvjete, dodaje Sorić. (A.L./A.B.)

List Općine Preko | Prosinac 2014.


78

Naši Školji

Naši Školji

SJENE SJEĆANJA

KUŽINA

DALMATINAC

SUZA ZA POKOJNIM DJEDOM

MINDULA

Jesen tmurna kišna Po otpalom lišću Hodam Valovi na moru Bjeli

Mola šporka od kamena crna i puna buž bila je moja kužina.

Dalmacijo moja srce sam ti da, dušu mi nosiš, ka brod na morima.

Negdje iznad duge, znam, srest ćemo se, pokojni djede. Slušat ću opet mudre i blage tvoje riječi, i hodat ćemo nebom i biti sretni. Dobri dida moj, dide, dido, djede moj. Kad god poželim čujem tvoj “ča”. Tvoj glas danas čujem Kao balzam, melem za pijanu suzu moju. Suza za pokojnim djedom. Bog mu dao mir svoj.

Komu si se ti zamirila, ka imoš samo jeno ime – Mindula.

Ko vunene niti zapleteni U drhtaju vjetra More obalu grli Koraci nijemi Sjene sjećanja Čuvam u srcu Poput svetišta Ni godine što teku Kao rijeka hitro Izbrisati neće Sjećanja na tebe

U kantunu komin, okolo njega seja. Iza seje dvi dašćine, a iza njih gudić spi. Tote se kuvalo nami i blogu, pekla cripnja, grijalo od studeni. Na crnim komoštramin stalno je visi ružan crni brunac. U njemu iće oli za nos, oli za blogo. Danas kužina sva na botuni puna sjaja i lipotje.

Na ovoj pučini života Što svojim tijekom Neumitno plovi Moji snovi donose te k meni A ja U šapatu zaigranog vala Stihove nižem Pišem pišem,,,,

To ni to. Nima dima, nima mirisa, gudić ne spi.

Biserka Perić

Sjajna Koubek

PRIJEŠKA SJETA Komin i uljenica goru šijest pjatov na stolu čičvorda se jos kuvo u bruncinu ča visi na storomu crnomu kominu pjet pjatov na stolu a nasrid stola šterika na špaheru na drva jedna teća velika u teći se kuvo za dvo dona fažuo

Još i danos stoji uspravno mola kamena crna kužinica Pokidane komoštre, brunac, zaruzino, ali bez nos, i gudić ne spi.

svi jedva čekaju, da teća duojde na stuo četiri pjata na stolu, ozguor stola letrika gori da se kokoša ispečije čekaju svi tri pjata na stolu, zubi činu vodu svima uligne se frigaju na špaheru od plina

List Općine Preko | Prosinac 2014.

Žuti cvit brnistre, miris smilja se širi, moj otac i mati tu me odgojili. Lastavica gnjijezdo pod krovom napravila, svako jutro rano pismom me budila. Maslina di raste i mendule cvitaju, moj otac i mati tamo me čekaju.

Franko Sorić (iz zbirke “Neki drugi život”)

Dalmacijo moja srce san ti da, dušu mi nosiš, ka brod na morima.

jedon pjat na stolu, mikrovele je već zazvonilo di su ona vrimena kad se zajedno ilo i pilo nemo pjata na stolu, tišina ko u grobune čuje se ni frizidjer, ni perilica ni makina za robu Osman Hodža

Sve su one nami činile zazubice, bile one store mindule ili mojske mindulice. Kako to da masline zovu orkula, grambučela i dromnjica, a smokve; crnka, pašmunka, ugljunka ili zemljica, a tebe samo mindula ili mindulica ! ?

Mercedes Ceda Barić

dvo pjata na stolu, fijanak se kuvo na špaheru od strujije ali na stolu se tuguje umisto da se smije

A mindul imo puno šorti. Jene imaju beli, a druge roza cviti. Jene cvitaju kolo Božića, a druge za Svetoga Osipa. Jene su gorke, pa smo ih zvoli gorčice, a druge su slake, pa se zovu slačice. Jene su imale jedun jadrk, pa smo ih zvoli samice, a druge su imale dvo, pa su bile dvojice.

KAKO JE BEPO POSIKO SEBE… Bepo segutra ni niti medicinu popi. I socijalni zubi je staviti o preše zaburavi. Evo, nema un vrimena ni da ga boli. Sirotan. Jedino ča ga muči je jesu li mu masline popadale, i je mu ki kukoli zabunun u svoju vriću stavi. („.. Ručica mu se opahla..“) Uvika isto, o ponedijka pa do svetoga dona. I jope

Ipak, tebe su više nego njih, volila dica jer si in u proljeću, pored čeperićov bila glovni izvor vitaminov. A, broli smo ih kolo Vele Gospe i koru in gulili, pa ih na suncu sušili. Nana bi ih u skrinju pod lokot stavljivala, i na Banju veče dici darivala.Jenu tebi, drugu tebi, tretu tebi, četvrtu tebi, petu tebi. I norunžu na kraju, pa tako redun koliko te dopade. Ujutro bi ih u žep klali, i veselo na Koledišće pošli, pa na kokošicu, utrg ili tupac–oštrac zaigrali. Ako si izgubi, žo ti je bilo, ako bi dobi, drogo bi ti bilo. Tako se je, ka smo bili moli, u Lukoranu živilo. Slavko Bačić

ispočetka…

dosta. I maslin, i svita, i sebe…

Sve ča slušo ovih don, sve ča mu se u ušima zaplete je:

Uze je šegac, natašće, ljut i maslinu posiko koda sebe soma kido.

„Jesu rodile?“ („..Slabo moj Bepo, slabo!“) „Je ploćaju kako?“ („..Slabo, slabo..“)

I nako ni bi neki ljubitelj toga nekoga DJEVIČANSKOGA uja…

„Jesi ih poli? („.. Nis, nis…)

(To je baš tako bilo, i nikako drugačije. Doli na škoju, u vrime o maslin, ka druge teme skoro da i nimo…)

E, njemu je dosta!!! E, sa mu je

Franić Marin

„Jesu zelene?“ („.. Je, je..“ )

79

List Općine Preko | Prosinac 2014.


80

Naši Školji

Naši Školji

O ŠL JAČKA SLIKa

Školu su svojim sredstvima Valčići izgradili davne 1929. godine i kao takva radila je do 1963.

   OŠLJAK                                     broda u škver. Sa novoizgrađenim istezalištem koji elektromotorom izvlači brod dovoljno je tek dvoje ili troje ljudi bez obzira na veličinu i težinu broda da se bez problema isti izvuče i krene sa potrebnim radovima. Valja istaći da je izgradnju istezališta financijski omogućio naš sumještanin gosp. Mario Valčić.

I

ove godine kao i proteklih, u vrijeme jesenskih i zimskih mjeseci, Ošljačka slika uvijek je ista. Malo je njegovih mještana koji na njemu borave stalno, a ne samo ljeti kada je situacija po ovom pitanju potpuno drugačija. O tome kako žive i što rade ti malobrojni Valčići tijekom zime, već sam pisao u proteklim brojevima, malo se toga događa čitatelju zanimljivoga. Čak i u ona vremena kad se obično okupe Valčići u nešto većem broju - u vrijeme branja maslina, ove godine to je izostalo zbog vrlo slabog uroda.

No, i za ovu godinu važno je napomenuti nekoliko događanja koja su je obilježila, a prije nego li je ostavimo za sobom. Ponajprije to je izgrađnja novog istezališta brodova u našem škveru. Gradnja je tekla oko dva mjeseca i pri tom je prije izgradnje kopovima povećana dubina na ulazu u škver kako bi brodovi veće dužine, a time i težine bez problema mogli biti na novome navozu. To je do sada bio problem jer se za istezanje većeg broda moralo sakupiti i veći broj ljudi koji bi pomagali prilikom izvlačenja

List Općine Preko | Prosinac 2014.

81

Svake se godine, pa tako i ove odrade radne akcije čišćenja i okolnog uređenja i održavanja, kako u samom mjestu tako i oko cijelog otoka. Uređivalo se tako oko naše Skule, igrališta ispred nje, uređen je zog, betonirana je glavna vodovodna cijev na izlazu iz mora do glavnog ventila. Tu je svakako potrebno napomenuti kako još treba izraditi i signalizaciju o zabrani sidrenja oko cijevi, za koju je nadležna Općina Preko. Signalizacija bi trebala biti postavljena što je moguće ranije, a najkasnije do početka ljetne sezone 2015. Tada je i promet brodovima najfrekventniji, a već smo imali nekoliko puta neprilike po ovom pitanju, na sreću bez posljedica.. Ošljak odavno ima riješena pitanja struje, telefona i vode. No, još uvijek nije riješno po pitanju kanalizacije i to postaje s vremenom sve veći problem. I mada je kvalitetno projektno riješenje napravljeno prije više od trideset godina, ono

nikad nije ralizirano. U današnja vremena vrijede neka nova pravila i sada se radi na tome da se iznađu rješenja i krene u realizaciju ovog doista kapitalnog projekta. O tome kada bi se to moglo napokon i dogoditi, preuranjeno je govoriti. Zasigurno, o tome će se još pisati i u budućim brojevima ovog lista. Od 2011. godine kad je održana prva „Večer na Ošljaku“ a kao osvrt na veliki jubilej 250 godina dolaska obitelji Valčića na Ošljak, ove 2014., održana je i treća po redu, tematski vezana za 85. obljetnicu izgradnje škole na otoku. Podsjetiti ću Vas, školu su svojim sredstvima Valčići izgradili davne 1929. i kao takva radila je do 1963. godine. “Večer“ je imala dva izvedbena dijela. Prve večeri prema programu u Školi je otvorena umjetnička izložba fotografija „Ogledalo mora u Zadarskom kanalu“ autorica Jasne Marcelić i Ane Dobrović. Prof. dr. sc. Robert Bacalja, književnik i pjesnik čakavske poezije, u programu je nastupio govoreći svoje neobjavljene pjesme za zbirku u pripremi. Pjesme su poetski doživljaj pjesnikovih putovanja u Hrvatskoj i Europi.

V

alja istaći da je izgradnju istezališta financijski omogućio naš sumještanin Mario Valčić, sa suprugom Ritom. Bračni par Mario i Rita su u ove protekle dvije godine donirali Ošljaku preko 800.000,00 kn za kompletnu sanaciju stare škole na Ošljaku, sanaciju istezališta, vatromet na fešti, troškove turnira u boćama i dr. Hvala im!

Pjesnička vrsta koja se oslanja na poeziju Vladimira Nazora, Tina Ujevića i druge. Milena Dundov, poznata hrvatska glumica i redateljica, čitala je pjesnikove

List Općine Preko | Prosinac 2014.


82

Naši Školji

stihove iz objavljenih zbirki čakavske poezije „Kolo muora i mocir“ i „I Sve pasivo“. Moja malenkost je poeziju popratila i prikladnim gitarskim recitalom. Druga večer bila je posvećena jazz glazbi, a nastupio je sastav„Dina & Mel“ u kojoj su nastupili Dina Bušić, kao vokal, Melita Ivković na gitari, Josip Marcelić na kontrabasu i Mladen Moraca na bubnjevima. Koncertu „Dina & Mel“ u prekrasnom prirodnom

Naši Školji

ambijentu Ošljaka nazočio je velik broj ljubitelja jazza s Ošljaka, Ugljana i Zadra. Ovom bi se prilikom kao organizator još jednom zahvalio pokroviteljima i donatorima „Večeri na Ošljaku“ Općini Preko, Turističkoj zajednici Općine Preko, Marini Preko i Ribarskoj zadruzi Sloga iz Kali. Planovi i pripreme za četvrto izdanje „Večeri na Ošljaku“ već su u tijeku. Sedmu godinu za redom u mjesecu kolovozu mještani

83

Ošljaka organiziraju i svoju „Lazarešku feštu“. Veselje, smijeh i zabava još je jedna prilika za opuštanje uz glazbu, dobru hranu, a ponajprije natjecanje u boćama koje započinje i nekoliko dana ranije, dok se finala igraju na sam dan fešte. Upravo ovo natjecanje je postalo okosnica fešte i njen je najzanimljiviji dio. Na natjecanje se prijavljuju svi uzrasti, a ove godine je posebno bilo dječje finale, usudio bih se reći čak dojmljivije od finala „odraslih“. Roditelji, nane i didi zdušno su navijali za svoje, što je atmosferu činilo posebnom. I vatromet je ove godine bio poseban. Koristimo ovu priliku da se još jednom zahvalimo Općini Preko na financijskoj potpori. No, kao i svake godine, upravo fešta najavljuje kraj još jedne sezone i još jednog „šušura“, te ponovno vraćanje Ošljaka u zimsku kolotečinu. I onda, sve ispočetka. Do sljedećeg susreta uz lijepe pozdrave Vaš, Mihovil Valčić

Sedmu godinu za redom u mjesecu kolovozu mještani Ošljaka organiziraju i svoju „Lazarešku feštu“. Veselje, smijeh i zabava, a ponajprije takmičenje u boćama koje započinje i nekoliko dana ranije, dok se finala se igraju u sam dan fešte

List Općine Preko | Prosinac 2014.

List Općine Preko | Prosinac 2014.


84

Naši Školji

Naši Školji

85

Jedinstveni ljetni program    sestrunj                                    

U

organizaciji Mjesnog odbora i mladeži otoka Sestrunja te podršku Općine Preko Sestrunjci su i ove godine osmislili kulturno-zabavnosportski program kojemu je krajnji cilj pretočiti ljeto u lijepa sjećanja, dobru zabavu i nova prijateljstva, kaže uime organizatora Danijel Fatović. Glavno i središnje događanje, poznata, nezaobilazna i tradicionalna pučka fešta otoka Sestrunja Sestrunjska noć, održala se 26. srpnja. Posjetitelje je zabavljala grupa Vista

iz Zadra, a gosti su se razonodilii uz povlačenje konopa između Zmorca i Juga, Sestrunjsko kolo te izložbu starina i neizostavne gastronomske delicije koje su pripremili mještani, rekao je Danijel Fatović. Sljedeći vikend, 1. kolovoza, na Sestrunju su se održale Dječje ljetne igre, svojevrsna otočna olimpijada puna zanimljivih igara i poligona, dan poslije, 2. kolovoza, jedinstveni Sestrunjski ljetni karneval, a posljednji dan vikenda, 3. kolovoza, Sestrunjska šulicada, morske igre za odrasle.

List Općine Preko | Prosinac 2014.

Sestrunjci su ove godine otišli i korak dalje te su uoči velike fešte napravili nove majice na kojima je otisnut obris otoka okružen imenima uvala i vrhovima brda i brežuljaka. (A.L.) Foto: Facebook Otok Sestrunj

List Općine Preko | Prosinac 2014.


86

Naši Školji

Naši Školji

P OVEZANOST RIVNJA SA ZADROM

    NEKAD I DANAS                                     

Parob rod “CRES”

Paro brod “ KU PA RI ”

azvoj pomorstva u Zadru postoji još, može se slobodno reći, od prapovijesti. Od kada postoje ljudi javljala se potreba za spajanjem raznih krajeva preko mora, a to znači i održavanje komunikacija Zadra sa svojim otocima, a otkad je naseljen Rivanj, recimo sa predcima sadašnjih žitelja, bila je potreba za putovanjima bilo u Zadar, bilo na otoke Ugljan ili Sestrunj. Kakve su brodove Rivanjci imali, koliko ih je bilo i čijeg su vlasništva bili, ne može se točno reći, jer nikakvih podataka iz vremena od prije četiri ili pet stotina godina, pa i ranije, nema. Poznato je da se u Zadru tijekom srednjega vijeka razvila velika i kvalitetna izgradnja brodova, da je u 16. stoljeću Zadar raspolagao flotom od 300 brodova raznih veličina i namjena i da je još u 15. stoljeću prvi škver na otocima počeo s radom na Ižu Velom, a potom i na Silbi.

U 19. stoljeću osniva se nekoliko pomorskih društava zaprijevoz putnika: Pirelli i Conzorti, Societa a vapore zaratina, Dalmata i drugi. Zadarska obitelj Borelli kupila je 1888. godine prvi parobrod koji se zvao „Vrana“, a prvu putničku prugu uspostavila je Austrija 1840. godine na liniji Trst - Zadar – Split Dubrovnik – Krf - Perast. Prvu pak prugu koja je povezivala zadarske otoke uspostavlja Lloyd Austrija 1880. na liniji Trst – Silba – Molat - Zadar, a 1892. godine prvi se pu uspostavlja lokalna pruga na linijama Zadar - Sali, Zadar - Iž Veli i Zadar - Silba, a parobrodi počinju pristajati u Božavi, Brbinju, Velom Ratu, Istu i Preku. Rivanj i Sestrunj se nigdje ne spominju, ali putovati, naročito u Zadar, bilo je poneked izuzetno potrebno. Ljudi su se, pogotovo između dva svjetska rata, snalazi na raznorazne načine. Ili bi se prebacivali na ugljanske Muline, zatim išli pješke

R

List Općine Preko | Prosinac 2014.

Paro brod “ PA Š MA N ”

2010. godine pušta se u promet novoizgrađeno trajektno pristanište, kada se i Rivanj uključuje u redovito funkcioniranje trajektnog prometa.

do mjesta Ugljan ili pak do Preka i tamo čekali nekakva prijevoznika koji bi ljude prebacivao do Zadra. Drugi je način, naročito na Rivnju, bio da bi zainteresirana osoba za putovanje do Zadra, sjedila na brdu kod crkvice sv. Jelene i promatrala da li iz pravca Iža ili s Dugog otoka ide kakva gajeta na vesla ili jedro prema Zadru. Ako bi se takav brod zamijetio, a morao je proći tjesnacem između Rivnja i Ugljana, zainteresiran bi požurio ići, nešto preko kilometar puta, do rivanjske uvale Lokva i, ako bi uspio stići prije gajete, dozivao bi i gajeta bi pristala uz kameniti mandrač i „pokupila“ namjernika, jasno više iz potrebe za veslačem nego iz želje da namjernika preveze u Zadar. Tako je godine 1917. Joso Radulić htio ići u Zadar po lijekove i žureći da stigne barku ukrcao se. Vidjevši Josu, staroga čovjeka, poštedjeli su ga veslanja, a ononako umoran i znojan sjedio je više sati do grada. Kupio jelijekove i nekako se vratio na Rivanj, ali je „zaradio“ upalu pluća i za nekolko dana umro! Mještani su dugo godina govorili: Presikla ga je punta.

godine 1926. uvedena je redovita pruga dva puta tjedno na relaciji Preko-Sali, dva puta tjedno OlibPreko i jedan puta tjedno Šibenik -Olib. Od 1928. do 1931. godine jedan puta tjedno plovio je brod na liniji Šibenik-Preko-Obrovac, te jedan puta tjedno na liniji Šibenik– Nin-Preko i Preko-Nin-Biograd. Rivanj prvi put dobiva redovitu brodsku liniju tek na jesen 1945. godine i to na relaciji Zadar–Muline– Rivanj–Sestrunj–Savar–Brbinj– Dragove-Božava–Zverinac–SolineVeli Rat. Prugu je održavao brod „Rivanj“ Brodarskoga poduzeća u Zadru, a prije Drugoga svjetskog rata u vlasništvu obitelji Štrmelj iz ugljanske Sušice. Brod nitko nije zvao po imenu, nego se jednostavno govorilo: Prugu čini Štrmelj. Par godina potom istu relaciju su zamijenili drugi, također drveni, brodovi „Viševica“, „Vošćica“, „Kavranić“, a zatim „Vrbnik“ sagrađen još 1931. godine pod imenom „Vila“. Među brodovođama tih drvenjaka najpopularniji su bili Ugljanci – „Rivnjem“ je zapovijedao Tome Štrmelj, a „Vrbnikom“ Vinko Celent.

Redovita plovidba na istočnoj obali Jadrana uspostavljena je tek 1924. godine. U šibenskom okružju kojemu je pripadalo i zadarsko otočno područje bila je pruga Šibenk– Biograd-Molat pet puta tjedno, a

Do sredine prošloga stoljeća osposobljeno je više parnih brodova željezne konstrukcije koji su potpuno zamijenili drvene putničke brodove, pa je u sastavu Jadranske linijske plovidbe iz Rijeke, kao državnoga

87

privrednog poduzeća, bila 41 plovna jedinica. Na ovoj su pruzi naše otočane počeli prevoziti, tada supermoderni parobrodi, „Ugljan“, „Pašman“, „Kupari“, „Cres“ itd., brodovi kapaciteta od 200 do 250 putnika. Vozni je red u to vrijeme izgledao ovako: iz Rivnja u Zadar ponedjeljkom ujutro; iz Zadra za Rivanj utorkom poslije podne; srijedom u Zadar i povratkom za Rivanj; četvrtkom ujutro iz Rivnja u Zadar; petkom poslije podne povratak za Rivanj, a subotom kao srijedom – nedjeljom brod nije prometovao. Koncem pedesetih godina, te brodove s pogonom na ugljen, počinju mijenjati brodovi na dizelgorivo „Porozina“, „Postira“, „Punat“, „Trogir“, „Tuzla“ kapaciteta oko 450 putnika i istovremeno nešto manji kapaciteta oko 350 putnika „Karlovac“, „Ohrid“ i slični. Svi ti brodovi izgrađeni su u domaćim brodogradilištima. U proteklih stotinu godina Rivanjci su prošli teški put povezivanja sa Zadrom raznim prijevoznim sredstvima, od slučajne gajete, pa preko starih drvenjaka do parobroda, motornih putničkih brodova i do brze, udobne i točne „Paule“ s  vrlo uslužnom posadom. Sad opet nažalost voze se s često neispravnom „Oleom“ i ne baš ljubaznom posadom. Ladislav Radulić

P

ored putničkih brodova Jadrolinija uvodi za Rivanj sredinom osamdesetih godina i trajektnu liniju, ali samo za prijevoz putnika. Trajekti pristaju uz rivu za pristajanje putničkih brodova, a tek 2010. godine pušta se u promet novoizgrađeno trajektno pristanište tako da se i Rivanj, kao posljednji otok zadarske otočne skupine, uključuje u redovito i normalno funkcioniranje brodskog i trajektnoga prometa.

P

očetkom devedesetih godina Jadranska linijska plovidba, do tada jedini prijevoznik, počinje modernizirati flotu pa uvodi novi tip broda – katamarn, koji se odlikuje većom stabilnosti i brzinom. Prvi takav brod za naše otoke, a time i za Rivanj, vozi od 1992. godine, katamaran „Olea“, a 2006. godine brodske pruge za otoke održavaju i druge prijevozničke tvrtke, pa Rivanj za Zadrom povezuje brodarska tvrtka G&V u vlasništu dubrovačkoga kapetana Lenka Garbina, a prije nekoliko godina opet na pomorsku scenu stupa Jadrolinija s katamaranom „Olea“.

List Općine Preko | Prosinac 2014.


88

Naši Školji

Naši Školji

JESEN U “DomU na ŽALU”    preko                                 1 i 2 ART RADIONICA - Otok djetinstva 2. Art radionica – Otok djetinjstva 2 pod vodstvom akademske slikarice Manuele Vladić Maštruko

3 USKRSNI KONCERT Uskrsni koncert polaznika glazbene škole Blagoje Bersa podružnice Preko

4 LIKOVNA RADIONICA IZRADE MASKI »»9

»»1

Likovna radionica izrade maski pod vodstvom akademske slikarice Manuele Vladić Maštruko

5 ZIMSKI SEMESTAR U POU U tijeku su upisi u zimski semestar

6 i 7 ljetna likovna radionica

POU Dom na žalu i ove se godine može podičiti svojim aktivnostima. Pored osnovne djelatnosti obrazovanja odraslih (tečajeva stranih jezika, informatike idr.) učilište djeluje kroz aktivnosti kao što su: dječji programi (tečajevi engleskog jezika i osnove fotografije te likovne, plesne i dramska radionice), rekreativni programi yoge i zumbe, izložbe, priredbe, predavanja, koncerti i seminari te u suradnji s vanjskim suradnicima glazbena i autoškola.

89

»»5

»»2

»»6

»»3

»»7

»»4

»»8

Blago iz mora pod vodstvom likovne umjetnice Irene Rančić

8 mala sirena »»10

Otvorenje izložbe slika dječje likovne radionice Mala sirena

9 i 10 božićni sajam Božićni sajam u Domu na žalu

11 Dječja radionica Dječja likovna radionica Mala sirena

»»11

List Općine Preko | Prosinac 2014.

List Općine Preko | Prosinac 2014.


90

Naši Školji

Naši Školji

91

otočka umjetnost    otok ugljan                                  LIKOVNA RADION I CA

i zl ožb a fo t o g r a fij a

iz l o ž b a S L IKA

UM JE T N I ČK A I Z LO Ž BA

LI KOV N A R A D I O N I CA

i z lo ž ba SLIKA

             

             

             

             

             

              

KARNEVAL

ZADARSKI KANAL

nježni divovi

GRAZ - PREKO

MALA SIRENA

OTOČKA ŽENA S KISTOM

Više od 50 sudionika likovne radionice u POU Dom na žalu u Preku izradili 33 karnevalske maske posvećene morskom svijetu koji ih okružuje.

U POU „Dom na žalu“ u Preku, izložba umjetničkih fotografija „Ogledalo zadarskog arhipelaga“ Ane Dobrović i Jasne Marcelić..

Akademske slikarice, Dubravka Kolanović i Manuela VladićMaštruko, postavile su u galeriji Dom na žalu izložbu „Nježni divovi

U Galeriji „Dom na žalu“, umjetnička izložba četiri umjetnice iz Graz-a .

Treću godinu zaredom likovna radionica koju vodi slikarica Irena Sikrić Rančić, u POU Dom na žalu predstavila je završne radove svojih polaznika.

U Galeriji „Dom na žalu“ u Preku, umjetnička izložba u organizaciji Udruge žena Luzor iz Preka.

fotomonografij a

i zl ožb a fo t o g r a fij a

iz dava š t vo

UM JET N I ČK A I Z LO Ž BA

i z lo ž ba f o t o gr a f i ja

i z lo ž ba SLIKA

             

             

             

             

             

              

umorne ruke

foto tečaj

vidrić i matoš u fokusu

ARS ULJAN

podmorje

MASLINA

Galerija “POU Dom na žalu”, Fotomonografija “Umorne ruke” Senka Sorića.

Galerija POU „Dom na žalu” uzložba fotografija polaznika ljetnog foto tečaja pod vodstvom Senka Sorića.

Ogranak Matice hrvatske u Zadru objavio je knjigu »Interpretacije, metodičke sugestije, osvrti« Mladena Dorkina, zadarskog sveučilišnog profesora rodom iz Preka. .

Ljetna izložba udruge ARS ULJAN“ u galeriji „Dom na žalu“ u Preku.

Izložba Ronilačkog kluba Sveti Roko iz Bibinja u Galeriji „Dom na žalu“ u Preku.

U Galeriji „Baul“ u Ugljanu, umjetnička izložba slika slikarice Danice Đurđe Ferine.

List Općine Preko | Prosinac 2014.

List Općine Preko | Prosinac 2014.


92

Naši Školji

Naši Školji

genetska identifikacija maslina    LUKORAN                                  

I

ako su stare dvije tisuće godina i povezane putovima koje su prije isto toliko godina gradili Rimljani, masline otoka Ugljana većini ljudi još uvijek su velika nepoznanica. Nasreću, ne i za Mladena Lucina, koji ih „na noge“ obilazi već dva desetljeća i svaku poznaje u dušu. U znanstvenim skitnjama često prati prof. dr. Đanija Benčić s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji već osam godina intenzivno radi na projektu „Genetska identifikacija maslina na području Zadarske županije u cilju kolekcioniranja u nacionalnu kolekciju autohtonih sorata u Vodnjanu i podizanja matičnjaka u Zadarskoj županiji“.

Matičnjak i postupak izvornosti primarni je cilj projekta, a turistička karta samo jedan od segmenata koji će iznjedriti i arheološku kartu te stvoriti povijesnu, ekološku, nutricionističku i farmakološku priču na temelju koje će se proizvod brandirati, a to, u marketinškom smislu, otvara neslućene mogućnosti. Dr. Đani Benčić i Mladen Lucin - provjera unesenih GPS mjerenja

List Općine Preko | Prosinac 2014.

Što se krije iza na prvi pogled dosadnog i nerazumljivog naslova, pokušali smo doznati za jednog lutanja između Mulina i Kukljice. U najkraćim crtama, kako je objasnio dr. Benčić, riječ je o projektu koji bi trebao promijeniti ne samo znanstvenu sliku o ugljanskim maslinama, nego otvoriti posve novo poglavlje u priči koja bi se u budućnosti trebala zvati Maslinski putovi otoka Ugljana. Nevjerojatno zvuči podatak da na otoku ima oko 100 kilometara uređenih putova i staza, s ostacima antičke parcelacije i koordinatama starih maslina, a da nijednu instituciju to ne zanima. Turistička karta s koordinatama ovisi o sazrijevanju svijesti ljudi u nekim županijskim službama. Buduća karta županije trebala bi imati ucrtane vinske i maslinske ceste, s kušaonicama i podrumima, zonama vinograda i maslinika, kaže Lucin. Projekt genetske identifikacije maslina, koji je sada već u trećoj fazi, ističu dr. Benčić i Lucin, vrlo je skup, oko 600.000 kuna, a potencijalna dobit u budućnosti višestruko je veća, zapravo nemjerljiva. Dosad su financijski pomogli Sveučilište u Zagrebu, Zadarska županija i Grad Zadar te mnogi pojedinci koji besplatno rade. Najveću logističku podršku dala je Općina Preko. Matičnjak i postupak izvornosti primarni je cilj projekta, a turistička karta samo jedan od segmenata koji će iznjedriti i arheološku kartu te stvoriti povijesnu, ekološku, nutricionističku i farmakološku priču na temelju koje će se proizvod brandirati, a to, u marketinškom smislu, otvara neslućene mogućnosti. Svako stablo treba imati svoju oznaku i pričati svoju priču, drži dr. Benčić

93

i pojašnjava kako dosadašnji rezultati istraživanja pokazuju da na Ugljanu postoje sorte koje se isto zovu, ali su različite, te da je mnogo autohtonih sorata. Imamo dosta nepoznatih sorata, ali i onih koje su stoljećima poznate pod imenom drobnica, oštrica, vižica, orkula, oblica, puljka i desetak drugih koje nemaju imena, trebamo ih tek otkriti iako su stare tisuću ili dvije godina. Upravo su te nove sorte velik izazov za budućnost jer se mogu zaštititi, nazvati novim imenom, a sve to daje nam velike mogućnosti za promociju i brandiranje. Cilj je proizvesti ulje od sorti koje nitko nema , a ovdje su prisutne možda 2000 godina, navodi dr. Benčić i dodaje da bi udruge i zadruge trebale biti glavni interesenti za rezultate istraživanja jer je to temelj njihova strateškog planiranja, u cilju stvaranja branda maslinova ulja. To će, kaže, biti konačni pečat kvaliteti unikatnog ugljanskog ulja. (A.L.)

Obnovljeni maslinik, ogledni primjer – kažu Lucin i dr. Benčić

Geodet Alen Petani dr. Đani Benčić upisuju koordinate za maslinu nepoznate sorte u mjestu Ugljan

Da biste došli na željenu lokaciju, koordinate antičkih lokacija dovoljno je upisati u tražilicu Google Earth: 44 07 23,26 – 15 05 55,30 44 05 56,19 – 15 08 08,43 44 05 33,93 – 15 10 26,24 44 02 01,96 – 15 12 00,36 44 02 01,96 – 15 12 02,36 44 01 16,55 – 15 15 08,34

Buketni oblik sadnje maslina, između kojih se vjerojatno sijalo žito ili neka druga kultura, u Lukoranu, Pod stražom

List Općine Preko | Prosinac 2014.


94

Naši Školji

Naši Školji

95

dani maslinova ulja    ugljan                                    

M

iomir Kliman, Istranin porijeklom iz Ugljana, pobjednik je Dana maslinova ulja otoka Ugljana, edukativno-promotivne manifestacije koja se u petak navečer drugi put održala u organizaciji Turističke zajednice mjesta Ugljana. Drugo mjesto osvojio je Vojko Škopić, a treće Nikša Ivanac, obojica iz Ugljana. Ova nagrada rezultat je dobrih ugljanskih gena i istarskih maslina. Prvi put se natječem i, priznajem, iznenađen sam osvojenim prvim mjestom, kazao je na dodjeli priznanja u Domu kulture Miomir Kliman u čijem masliniku nedaleko od Pule prevladavaju autohtone istarske sorte buža i bilica, nekoliko talijanskih sorti, ali i orkula s Ugljana. Drugoplasirani Vojko Šopić okitio se ove godine i srebrnom medaljom na natjecanju u Vodicama te zlatnom na Danima masline u Biogradu. Zaželjevši nagrađenima uspjeh te dolazak na sljedeću manifestaciju, direktorica TZ Ugljan Dražena Strihić kazala je kako se nada da će ih nagovoriti da se prijave i za dodjelu oznake Hrvatski otočni proizvod te tako još više doprinijeti promociji bodulskih maslinovih ulja. Kada smo lani organizirali prve Dane maslinova ulja, željeli smo ponajprije Ugljan promovirati kao otok stoljetnih maslina i odličnog ulja. Sada vidimo da su velik interes izazvali i naša gastronomija, stručna predavanja o maslinarstvu, degustacija i ocjenjivanje ulja. Uistinu smo zadovoljni, a to nas obvezuje da za sljedeću godinu priredimo još raznovrsniji i bogatiji program. Želim naglasiti i da je manifestacija otvorena svima, dakle uljarima iz svih krajeva Hrvatske, a kako smo krenuli, možda naša smotra postane i internacionalna, kazala je direktorica turističke zajednice.

List Općine Preko | Prosinac 2014.

Na druge Dane maslinova ulja pristiglo je 15 uzoraka ulja iz Kali, Ugljana i Pule. Natjecali su se, osim nagrađenih, Zoran Karlović, Nedo Milin, Nenad Tomić, Karlo Novoselić, Silvijo Strihić, Vojko Štrmelj, Negoslav Alavanja, Samostan sv. Jeronima, Nenad Petar Funčić, Božo Rakvin, David Kolega, Joso Grzunov. Ulja su ocjenjivali stručnjaci iz Udruge senzorskih analitičara Olea iz Zadra, a stručna predavanja održali su Mladen Lucin i Šime Marcelić.

U organizaciji Edite i Nikše Ivanca, u bistrou Jazina u Ugljanu održana je degustacija mladog maslinova ulja. Prvo mjesto osvojilo je ulje Marije Škopić, drugoplasirani je Vjeko Škopić, a treći Nikša Ivanac.  O mladom ulju sudili su građani, posjetitelji degustacije.

Foto: Senko Sorić

List Općine Preko | Prosinac 2014.


96

Naši Školji

Naši Školji

EKSTREMNO KIŠNA GODINA

Upravo u ovako velikoj količini kiše, koja je pala usred ljeta, treba tražiti razlog zbog čega se je razvilo nekoliko generacija maslinove muhe, koje su uništile ovogodišnji urod maslina. Nisu bila dovoljna samo dva prskanja, koja se obavljaju prije pucanja pupa, i kada je plod masline veličine zrna pšenice. Prskanje je trebalo obaviti još najmanje u dva navrata i to nakon obilne kiše koja je padala 8. i 10. srpnja (ukupno 130 litara) i već spomenutog 30. srpnja (100 litara).

   LUKORAN                                    

V

rijeme je došašća i uskoro će božićni blagdani. Bliži se kraju 2014. godina i datum izlaska „Naših školjov“. U zadnjem trenutku zamoljen da nešto napišem za „Školje“, razmišljam po čemu je tekuća godina - posebna. I odmah mi pada na um, da je posebna po ekstremnoj količini kiše, pa ću iznijeti podatke izmjerene na mojoj kišomjernoj postaji Lukoran – Zmorac.

Naime, dolaskom u mirovinu kupio sam kišomjernu posudu, pa od 2008. godine mjerim količinu kiše. Kako bih mogao pratiti trend i uspoređivati podatke molio sam Državni hidrometeorološki zavod RH, zapravo bivšeg ravnatelja toga zavoda i profesora meteorologije i oceanografije na Pomorskom fakultetu u Rijeci g. Branka Gelu, našeg mještanina, da mi dade podatke o prosjeku kiše koja padne u Zadru.

PROSJEK KIŠE U LITRAMA ZA ZADAR OD 1961. DO 1990. GODINE SIJEČANJ 77 VELJAČA OŽUJAK TRAVANJ SVIBANJ LIPANJ SRPANJ KOLOVOZ RUJAN LISTOPAD STUDENI PROSINAC SVEUKUPNO

72 74 60 61 52 35 63 98 112 119 94 917

Iz tablice je razvidno je da su na ovom području prosječno najkišovitiji jesenski mjeseci: studeni sa 119, listopad sa 112 i rujan sa 98 litara kiše. Zimski mjeseci su na drugom mjestu, proljetni na trećem i na zadnjem ljetni.

To je 75% više od tridesetgodišnjeg prosjeka za Zadar ili skoro 300% više od količine kiše, koja je pala u 2011. godini. Srpanj je mjesec s prosječno najmanje kiše u godini sa svega 35 litara, a ove godine na mojoj kišomjernoj postaji izmjerio sam 306 litara što je skoro devet puta više od dugogodišnjeg prosjeka za Zadar. Samo u srijedu 30. srpnja ove godine izmjerio sam točno 100 litara kiše. Skoro 3 puta više palo je u jednome danu, nego što je prosjek za cijeli taj mjesec. Toga dana kiša je padala u dva navrata. Prijepodne je palo 74 litre a poslijepodne još 26.litara.

List Općine Preko | Prosinac 2014.

Rujanska količina kiše od 325 litara, 3 puta je veća od prosječne zadarske količine od 98 litara. Enormna količina kiše u rujnu smanjila je razinu sladora u grožđu, pa je i kakvoća vina loša. Prema tome, 2014. godina na ovom području biti će zapamćena po velikoj količini kiše i to u najnepovoljnije doba, što

97

je izravno utjecalo na plodove dviju najzastupljenijih kultura u Dalmaciji. Maslini i vinovoj lozi. Daj Bože da se ne ponovi! Na kraju ću spomenuti da je u Zadru 10. rujna 1986. godine, samo u pet sati, od 7 ujutro do podne palo 353 litre kiše na četvorni metar, što je najveća zabilježena količina kiše u jednome danu na području bivše države. Nažalost, tom je prigodom u Diklu bujica odnijela u more jednu djevojčicu, koja se utopila. Slavko Bačić

KOLIČINA KIŠE LUKORAN - ZMORAC GODINA

2008.

2009.

2010.

2011.

2012.

2013.

2014.

SIJEČANJ

83

213

198

28

10

152

107

VELJAČA

5

113

152

5

0

90

257

OŽUJAK

93

63

62

32

0

148

62

TRAVANJ

68

85

50

29

116

76

91

SVIBANJ

54

21

93

24

42

165

30

LIPANJ

53

86

23

56

21

63

48

SRPANJ

13

14

38

47

11

3

306

KOLOVOZ

13

23

45

0

2

62

51

7

68

113

18

113

162

325

LISTOPAD

38

160

37

156

170

126

13

STUDENI

127

164

189

46

142

199

188

PROSINAC

129

145

131

124

176

14

124*

SVEUKUPNO

683

1.155

1.131

565

806

1.328

1.602

RUJAN

List Općine Preko | Prosinac 2014.


98

Naši Školji

Naši Školji

99

pomidor težine 1322 grama

hrvATSKI OTOČNI PROIZVOD - MUŽAR

    MALI lukoran                                     

   PREKO                                    

K

ada je prošle godine u kolovozu iskopala glavicu kapule tešku gotovo kilogram, gospođa Ljubica Telac iz Malog Lukorana nije ni sanjala da će već sljedeće ljeto plodovi njezina rada u povrtnjaku oboriti novi rekord. Pomidor sorte volovsko srce težio je 1322 grama! Gledala sam ga danima kako zori, znala sam da će biti golem, ali ipak sam se iznenadila kad sam ga stavila na kućnu vagu.Osim što su iznimno rodili, većina ih prelazi pola kilograma. Stabljike se svijaju pod težinom pa sam ih već nekoliko puta morala dodatno vezati, govori gospođa Ljubica dok ponosno pokazuje golemi pomidor, ali i ostalo povrće koje je ovoga ljeta rodilo više i bolje nego inače. Glavice crvenog luka ponovno su nadprosječne, tikvice, mahune, krumpir, fažol, ali pomidor je ipak premašio sva očekivanja, kaže i pojašnjava da je to vjerojatno zbog optimalnog omjera vlage, sunca i dobre lukoranske zemlje koja se dodatno hrani kokošjim gnojem, bogatim dušikom, što je vrlo bitno baš za povrtnjake. Presadnice svih pomidora koje je posadila u svibnju kupuje na

List Općine Preko | Prosinac 2014.

zadarskoj tržnici kod obitelji iz Ravnih kotara koja se profesionalno bavi uzgojem presadnica povrća. Šljivar i volovsko srce omiljeni su u njezinoj obitelji, ali nikad, ponavlja, nisu bili ovako rodni. Znam da je volovsko srce sorta čiji plodovi pod normalno dosežu pola kilograma, ali svejedno mislim da će se gospodin koji mi je prodao presadnice ugodno iznenaditi kad mu kažem da je moj rekorder imao 1322 grama. Često svrate i turisti, žele kupiti kilogram, dva pomidora ili naš lukoranski krumpir, a sjećam se da je godinama dolazio jedan turist iz Slavonije i kupovao najmanje pet vreća krumpira, dodaje. Golemi pomidor izazvao je veliko zanimanje svih susjeda, čiji su vrtovi također prepuni velikih zrelih rajčica. Možda se Lukoranci odvaže i svoje pomidore izlože na Fešti od rajčica koja se svakog ljeta održava u Umagu. Od 2009. godine rekord drži pomidor iz Savudrije, također volovsko srce, koji je težio 1395 grama. Samo 73 grama više od pomidora gospođe Ljubice iz Malog Lukorana. (A.L.)

K

amen – dizajn Mario vlasnika Barbare i Maria Pletikosića iz Preka za svoj proizvod „Mužar“ od Ministarstva regionalnog razvoja dobio je oznaku Hrvatski otočni proizvod. Oznaka HOP je odraz kvalitete proizvoda, velikog truda i požrtvovnog rada koji se ulaže u svaki predmet koji izađe iz klesarske radionice „Kamendizajna“. U povodu dobivanja HOP Župan Zadarske županije Stipe Zrilić priredio je primanje za dobitnike, srdačno im čestitao na vrijednom priznanju uz podjelu prigodnih darova. Mužar je jedan od proizvoda izrađen od bračkog kamena s uporabnom vrijednošću u kućanstvu koje je „Kamen – dizajn Mario“ počeo klesati 2012. godine. Oznaku HOP

nije lako dobiti,

HOP-a

kriteriji su zahtjevni, prema kojima komisija procjenjuje dobivene proizvode. P r i m j e r i c e proizvodnja treba biti na otocima, traži se autohtonost, kao i to da pridonose promociji otoka i Hrvatske u cjelini, rekla nam je o načinu ocjenjivanja i mogućnostima d o b i v a n j a Barbara Pletikosić.

Posebnost kamenog asortimana „Kamen-dizajna Mario“ je što se njihovi proizvodi mogu upotrebljavati u kućanstvu, te kvalitetno održavati. Rad u našoj radinosti započeli smo izradom minijaturnih kamenica za ulje, posuda za sol, papar, razne stalke, zidne satove, pepeljare, male čašice za žestice i drugo. Naši su proizvodi našli svoje kupce, danas već s radošću možemo reći da ih ima diljem svijeta i tako smo krenuli izlagati na prodajnim i ocjenjivačkim sajmovima. Sudjelujući na sajmu pri održavanje sportske manifestacije „Škraping“ na Pašmanu proizvode je uočio Rade Nekić iz Udruge inovatora Zadarske županije. Zajedno s Udrugom inovatora

Hrvatske te Zadarskom županijom pomogli su nam s inicijalnim sredstvima za nabavu osnovnih strojeva za obradu kamena bez kojih je nemoguće razmišljati o ozbiljnom poslu, govori nam o otežanim početcima rada i izlasku na javno tržište Barbara Pletikosić. Kvalitetu i atraktivnost kamenih predmeta prepoznale su ocjenjivačke i stručne komisije na Festivalu suvenira Zadarske županije osvojili su zlato za prezentiranu 16 puta umanjenu repliku jednog od bunara sa srednjevjekovnog Trga pet bunara u Zadru, a srebro za suvenir grada Zadra. Nagrade i medalje osvajali su na Agro Arki, na više inovatorskih izložbi, a najnovija je s inovatorske izložbe u Mađarskoj. (J.M.) Foto: Barbara Pletikosić U ove dane blagdana ponudili su nešto sasvim novo, decentni nakit od „Veselja“ ili „Sivca“ kamena iz stoljetnih kamenoloma otoka Brača.

List Općine Preko | Prosinac 2014.


100

Naši Školji

Naši Školji

101

BIBLIOBUS

ZAPLEŠIMO ZAJEDNO

    OTOK UGLJAN                                   

    OTOK UGLJAN                                   

BIBLIOBUS - KNJIŽNICA NA KOTAČIMA

vadesetak novih i nekoliko D obnovljenih članstava upisao je u evidenciju knjižničar Gradske knjižnice Zadar Marko Vrandečić.

Mnogo više bilo je znatiželjnika koji su došli samo vidjeti knjižnicu na kotačima koja je prvi put doplovila na njihov otok, a već za 15 dana doći će s popisom željenih knjiga i potvrditi članstvo. Bit će među njima, kako je naglasila odgajateljica Branka Kolega, i cijeli područni odjel Dječjeg vrtića Lastavica iz Sutomišćice, koji je uz učenike iz Ugljana, Lukorana, Sutomišćice, Poljane i Preka samo razgledavao omiljene slikovnice, knjige, priče, bajke, igračke… Bibliobus dva puta posjećuje Preko, a onda po rasporedu Kukljicu, Ždrelac, Dobropoljanu, Tkon, Ugrinić, Kraj, Pašman i Neviđane. (A.L.)

druga Tim koja se bavi promicanjem U ritmike i plesa izradila je program za ovu školsku godinu. U organizaciji Udruge ove jeseni krenule su sa radom dvije plesne sekcije; plesna igraonica za djecu vrtićke dobi i tečaj suvremenog plesa za djecu nižih razreda osnovne škole kao pripremni razred za upis u prvi razred plesne glezbene škole, a pored toga upravo se vrše upisi i za treću sekciju tj., tečaj suvremenog plesa za tinejdžere koja s radom započinje u siječnju 2015.godine.

Satovi plesa održavaju se u prostoru Pučkog otvorenog učilišta Dom na žalu i to utorkom i subotom plesna igraonica za vrtićku djecu, te petkom i subotom tečaj suvremenog plesa za niže razrede osnovne škole. Cilj nam je da kroz naše programe djeca uče o svom tijelu u prostoru, o ritmu, koreografiji te kroz zabavu u prijateljskom okruženju stječu socijalne vještine. U skladu s misijom udruge TIM na ovaj način želimo potaknuti što više djece da se bave plesom te stasaju u ljude koji se znaju prepustiti čaroliji glazbe i nastave plesati. Prijave i informacije na e-mail adresi timpreko@gmail.com ili u Domu na žalu. Tihana Lončar Mazić

List Općine Preko | Prosinac 2014.

List Općine Preko | Prosinac 2014.


102

Naši Školji

Naši Školji

103

DOBRODOŠLICA P RVAŠIĆIMA     O.Š. Valentin klarin                                     

P

rigodnim programom učenici petog razreda, ravnatelj Kristijan Smud i učiteljica Mila Ivaneža zaželjeli su 8. rujna dobrodošlicu učenicima prvog razreda matične škole Valentina Klarina u Preku. Josipu Uhodu, Melitu Brižić, Natali Smud, Adriana Kačana, Ivana Dunatova, Niku Višića i Ivana Marfata dočekale su na klupama crtanke u koje će prenijeti dojmove prvog dana ulaska u svijet odraslih. Učiteljica će ih spremiti na dno školskog odmara i pokazati ih na kraju četvrtog razreda. Kada se za četiri godine budemo

rastajali, bit će više vike i smijeha jer će im biti čudno što su napisali ili nacrtali prvog dana školovanja. Radim to sa svim generacijama i znam da se uvijek čude svojim prvim radovima, objašnjava učiteljica Mila Ivaneža. Djecu su u učionici dočekale i knjige koje su roditelji naručili preko škole, a svaki učenik ponosno je prvog dana donio pernicu i torbu. Pernice su omiljeni školski rekvizit, i to u svim razredima. Velike su, nezgrapne i teške, pola stvari u njima je bespotrebno, ali djeca ih iz nekog razloga vole.

Pernice su njima kao neke male Pandorine kutije iz kojih nikad ne znaju što će izaći, kroz smijeh govori učiteljica Maltež koja, iako je dočekala i ispratila mnoge generacije, sa svakom novom osjeća uzbuđenje i malu tremu. Baš kao i sedmero prvašića među kojima neki nisu mogli zaspati noć prije škole, a neki se, pak, ujutro teško probuditi. Svima je zajedničko da su prvi dan škole jedva čekali, da poznaju većinu slova i da se raduju novim obvezama. (A.L.)

prof. kristijan smud, novi ravnatelj

List Općine Preko | Prosinac 2014.

napokon dočekali prvi dan škole Osnovna škola Valentina Klarina u Preku jedna je od najvećih otočnih škola u Hrvatskoj. Ove godine pohađat će je 325 učenika u dvije smjene, sedmero manje nego lani. Ukupno je upisano 43 učenika prvog razreda, i to sedmero u Preku, u područnoj školi u Poljani osam je prvaša, troje iz Sutomišćice i petero iz Poljane, u Lukoranu je troje novih učenika, u Ugljanu pet, Kukljici šest i Kalima 13. Od 1. rujna škola ima novog ravnatelja, profesora zemljopisa i povijesti Kristijana Smuda, koji je na tome mjestu zbog odlaska u mirovinu zamijenio prof. Mariju Šoša. Profesor Smud bivši je učenik OŠ Valentina Klarina, devet je godina predavao zemljopis i povijest, a bivša ravnateljica Šoša nekad mu je bila razrednica. Ona mu je, kaže, olakšala prve dane na novome poslu jer je naslijedio dobar kolektiv i uhodanu organizacijsku strukturu.

List Općine Preko | Prosinac 2014.


104

Naši Školji

Naši Školji

105

hajdučka priča

PRIČE IZ DAVNINE

    O.Š. Valentin klarin                                     

    O.Š. Valentin klarin                                     

U

sklopu terenske nastave, u pratnji svojih nastavnika, posjetili smo Memorijalni centar Nikole Tesle u Smiljanu i Ivaninu kuću bajki u Ogulinu.

nogometni uspjesi ivana gudelja U

holu naše škole dana 25. studenog za učenike i mještane otoka Ugljana, održana je promocija knjige autora Blaža Duplančića, Ivan Gudelj – hajdučka priča. Prije predstavljanja knjige goste je pozdravio i poželio im dobrodošlicu ravnatelj škole Kristijan Smud, a Zbor je otpjevao eko-himnu škole. Uslijedio je kratak film o nogometnim uspjesima Ivana Gudelja, koji su učenici i posjetitelji

odgledali s velikom pozornošću. Nakon filma o Ivanu Gudelju su govorili bivši nogometaši i njegove kolege igrači Hajduka: Vilson Džoni i Ivo Jerolimov, potom autor knjige, Blaž Duplančić.

govoreći nam da se snovi uz malo truda i vjere mogu ostvariti te da će na našim putevima biti prepreka koje upornošću i zalaganjem možemo svladati.

Na kraju nama učenicima se obratio Ivan Gudelj. Govorio nam je kako je za fizičko i duhovno zdravlje važno baviti se športom, ali da nam škola uvijek bude na prvom mjestu.

Stella Melada, 8.a razred

Posebno nas je inspirirao

List Općine Preko | Prosinac 2014.

Kad smo stigli u Memorijalni centar, dočekao nas je vodič i odveo do replike Teslinog laboratorija . Nakon posjeta laboratoriju pogledali smo zanimljiv film o djetinjstvu, potom, životu i stvaralaštvu u Americi ovog svjetski poznatog znanstvenika. U rodnoj kući detaljnije smo se upoznali s njegovim izumima i patentima.

Slobodno vrijeme iskoristili smo za fotografiranje prekrasne prirode. Ugodnom vožnjom stigli smo do sljedećeg odredišta, Ogulina. Prvo smo posjetili Ivaninu kuću bajki, multimedijalni i interaktivni centar. Kroz centar nas je vodila pripovjedačica bajki.

bajku. Ovaj kreativni zadatak nam se veoma svidio jer smo mogli svoju maštu iskoristiti na najbolji mogući način. Na kraju smo obišli i razgledali grad Ogulin. Posebno nas je oduševio Đulin ponor i legenda v e z a n a u z n j e g o v n a z i v.

Na različitim ekranima provjeravali smo svoje znanje o životu i stvaralaštvu Ivane Brlić Mažuranić.

Ovakav vid nastave za nas učenike bio je vrlo zanimljiv i poučan.

Jedna grupa učenika sudjelovala je na radionici Napišimo svoju

Stella Melada, 8.a razred

kuća bajki, ogulin Memorijalni centar Nikole Tesle u Smiljanu List Općine Preko | Prosinac 2014.


106

Naši Školji

NAS TAVA NA dru gačiji način     O.Š. Valentin klarin                                     

terenska nastava u zoo maksimir

Naši Školji

K

rajem listopada ove školske godine učenici 5.a i b te 6.a i b razreda Osnovne škole „Valentin Klarin“ zajedno s predmetnim nastavnicima imali su terensku nastavu u Zoološkom vrtu Maksimir u Zagrebu. Kraj Ježeve kućice, simpatične suvenirnice, čekala ih je djelatnica Zoološkog vrta koja je učenicima održala radionice o zaštićenim i neobičnim životinjskim vrstama. Tu su imali prilike dodirnuti nojevo pero, zmijinu kožu, ali i držati slonov zub što je učenicima bilo jako zanimljivo. Upoznali su i simpatičnog ježa s Madagaskara koji se odaziva na ime Branko. Nakon radionica petaši su imali nastavu hrvatskoga jezika i tjelesnog odgoja, a šestaši engleskoga jezika i biologije. Svi su se složili da je puno zabavnije učiti o životinjama iz prve ruke, a zato ne postoji bolje mjesto od

107

Zoološkog vrta. Na povratku je u autobusu petaša bilo jako zabavno i bučno jer su sudjelovali u kvizu „Naučio sam...“ u kojem su petaši pokazali koliko toga se može naučiti u jedan dan gledajući i slušajući. Linda Bilan, prof.

Svi su se složili da je puno zabavnije učiti o životinjama iz prve ruke, a zato ne postoji bolje mjesto od Zoološkog vrta.

ZOO MAKSIMIR ZAGREB

List Općine Preko | Prosinac 2014.

List Općine Preko | Prosinac 2014.


108

Naši Školji

Naši Školji

109

VRTIĆKI MATURANTI

MJESEC KNJIGE ZA NAJMLAĐE

    Općina preko                                     

    Općina preko                                     

N

a poziv ravnateljice Jadranke Selak, a u povodu Mjeseca knjige koji se tradicionalno obilježava od 15. listopada do 15. studenoga, vrtić Lastavica su posjetili djelatnici Gradske knjižnice Zadar. U druženju s knjižničarkom Dajanom Brunac, mališani su čitali slikovnice, stvarali svoje priče i na kraju sami napravili jednu slikovnicu. Svake godine knjižničari Gradske knjižnice Zadar u Mjesecu knjige obilaze predškolske ustanove kako bi poticali čitanje i razvijanje ljubavi prema lijepoj pisanoj riječi. U sklopu dolaska bibliobusa na otok Ugljan, prvi dan družili smo se s djecom iz Lukorana i Ugljana, a drugi s mališanima iz Preka i Sutomišćice. Svako dijete dobilo je straničnik i naučilo čemu on služi, razgovarali smo o posuđivanju knjiga, prisjetili se njihova posjeta knjižnici u Zadru i bibliobusu koji redovito dolazi na njihov otok, kazala je knjižničarka Dajana Brunac te još jednom naglasila kako je iznimno važno za razvoj djeteta da mu se čita od najranije dobi. (A.L.)

U

z pregršt smijeha, pjesme i pokoju suzu, 22 mališana, budućih školaraca, 11. lipnja oprostili su se od svojih vrtićkih prijatelja, odgajateljica i ravnateljice. Ovo nije zbogom, nego jedno veliko doviđenja jer ćemo se i dalje susretati i viđati. Vrata vrtića za vas će uvijek biti širom otvorena, bit ćete dobrodošli kao najbolji prijatelji. Bili ste sjajna i nezaboravna generacija, djeca kakvu se samo poželjeti može. Ponosni smo na vas i mi i vaši roditelji, danas smo malo tužni, ali već se unaprijed radujemo vašim uspjesima u školskim klupama i budućem životu, kazala je Jadranka Selak, ravnateljica Dječjeg vrtića Lastavica u Preku, na prigodnoj svečanosti u POU Dom na žalu posvećenoj vrtićkim maturantima. (A.L.)

List Općine Preko | Prosinac 2014.

List Općine Preko | Prosinac 2014.


110

Naši Školji

Naši Školji

Jedem ribu i meso -za zdravo srce program

    Općina preko                                     

111

KRUH KAO SIMBOL OBNOVE I BLAGOSTANJA

    Općina preko                                     

namirnica i napitaka. Tako, recimo, naša djeca piju isključivo vodu ili čaj, kuha se puno povrća, koristimo pretežno bijelo pileće meso, a kad ga paniramo, jer djeca to vole, sušimo ga u pećnici umjesto da ga pržimo u dubokom ulju. I inače meso nikad ne pržimo, kao ni krumpir, kazala je ravnateljica vrtića Jadranka Selak, koja je cijeli protekli tjedan sa svojim stručnim osobljem djecu pripremala za jučerašnju prezentaciju.

V

olim pomagati mami i spremati. Jedem ribu i meso za zdravo srce. A meni je čudno što moj brat ne voli ribu“ – bio je to odgovor na pitanje „Što ja radim da mi srce bude zdravo?“ jednog šestogodišnjeg dječaka u Dječjem vrtiću Lastavica u Preku koje je, kao prvi otočni vrtić u Zadarskoj županiji, uključen u projekt Zavoda za javno zdravstvo „Srca mala kažu: hvala!”. Istoimenu slikovnicu mališanima iz Preka i Sutomišćice predstavile su odgojiteljica i autorica projekta Ivana Haberle te profesorica sociologije i pedagogije Silvija Tomić Bilan koje su u jednosatnoj multimedijalnoj prezentaciji od djece doznale što je sve potrebno da bismo bili zdravi, zadovoljni i sretni. Program dječjeg vrtića Lastavica u velikom se dijelu poklapa s projektom Zavoda za javno zdravstvo Zadarske županije i zbog toga smo iznimno zadovoljni. Počevši od jelovnika, pripreme hrane od zdravih

List Općine Preko | Prosinac 2014.

O važnosti prevencije kardiovaskularnih bolesti kod djece u predškolskoj dobi govorila je Ivana Haberle naglasivši kako je dobro da je prepoznata potreba da se u najranijoj dobi utječe na navike djece kako bi očuvali vlastito zdravlje. Ovaj projekt osmišljen tako da svi zajedno povedemo više računa o tome kako nam se hrane djeca. Žalosno je što je većina škola opremljena aparatima u kojima se mogu nabaviti slatkiši i slatki sokovi, a to je više stvar lošeg marketinga nego brige za zdravlje djece, napomenula je Haberle i dodala da se slikovnica „Srca mala kažu: hvala!”, nakon predstavljanja u svim zadarskim vrtićima, otisnula na put po Zadarskoj županiji te da je u pripremi novi projekt, u koji je uključena i ravnateljica Dječjeg vrtića Lastavica iz Preka Jadranka Selak, a bit će posvećen prevenciji ozljeda kod predškolske djece. (A.L.)

K

ruh je oduvijek bio simbol obnove i blagostanja. Simbol zajednice, obitelji i vjere. Znaju to i u Dječjem vrtiću Lastavica u Preku, gdje se tradicionalno svakog listopada, u svim područnim odjelima, slave plodove zemlje. Mališani triju vrtićkih skupina, Dupini i Zečići iz Preka i Ribice iz Sutomišćice, u želji da doznaju sve o nastajanju kruha, blagovanju kruha, tradicijskim običajima, prehrambenim navikama i ekološki zdravoj hrani, proveli su zajedno nekoliko dana i na završnoj svečanosti u Preku 30. listopada pokazali što su naučili.

Naša djeca, a vjerujem da je tako i u ostalim vrtićima, najviše se raduju i uživaju obilježavanju Dana kruha i plodova zemlje. Dva posljednja dana zajedno su pripremali i pekli razne krušne proizvode, od slatkog i običnog kruha, pogača, sitnih kolača, keksa, peciva svih oblika... Da bi obrok bio slasniji, sami su na kraju iscijedili nekoliko kilograma naranči i pripremili sok kojim su ponudili goste na priredbi, kazala nam je prof. Jadranka Selak, ravnateljica vrtića. Uz pratnju gitare Blanke Klarin i sintisajzera Andrijane Marcelić, djeca su izvela prigodni recitativni i pjevni program, a krušne proizvode

blagoslovio je don Zvonimir Ćorić, preški župnik, koji je naglasio kako obilježavanjem Dana kruha zahvaljujemo Bogu na svim plodovima, radostima, uspjesima i darovima kojima smo podareni. Ovakva događanja, napomenula je ravnateljica Selak, nemaju samo edukativni karakter. Ona potiču djecu na zajedništvo, potiču životnu i duhovnu snagu, podižu svijest o ekološkoj poljoprivredi i zdravoj prehrani, izgrađuju pozitivne stavove i stvaraju emocionalni odnos djeteta i prirode. (A.L./A.Ž.)

List Općine Preko | Prosinac 2014.


112

Naši Školji

Naši Školji

113

MAŽORETKINJE P ETE U EUROPI     OTOK UGLJAN                                      U rujnu ove godine, u Rumunjskoj se je održalo 16. europsko prvenstvo mažoretkinja na kojem su „Mažoretkinje otoka Ugljana i Pašmana“ osvojile visoko peto mjesto. Trenerica Mažoretkinja otoka Ugljana i Pašmana, Željka Pasariček izuzetno je zadovoljna postignutim mjestom na eminentnom natjecanju u rumunjskom gradu Targovistu na kojem je u tri dana nastupilo oko 2000 mažoretkinja iz devet europskih država. Tri dana prvenstva proteklo je brzo, u natjecanju i druženju s mažoretkinjama iz cijele Europe. U Zadru je u travnju, održano

natjecanje Hrvatskog mažoret saveza Južne regije i Prvenstvo Zadarske Županije. Natjecanje se održalo u sportskoj dvorani Višnjik. Na natjecanju su sudjelovale mažoretkinje iz Nina, Gospića, Otočca, Zadra, Pakoštane te mažoretkinje otoka Ugljana i Pašmana. Ugljanske i Pašmanske   mažoretkinje u juniorskoj su formaciji osvojile 1.mjesto u Južnoj Hrvatskoj i Zadarskoj Županiji. Mažoretkinje otoka Ugljana i Pašmana su predstavile svoj rad i ostvarile vrh u svojoj karijeri, te su se direktno kao prvakinje, plasirale na Državno prvenstvo RH u Vinkovcima. Tamo su se borile protiv 25 gradova i

List Općine Preko | Prosinac 2014.

osvojile visoko 3. mjesto. Ujedno su dobile posebnu nagradu saveza za “najveći doprinos u mažoret plesu u 2014. godini”. Mažoretkinje odlaze kao trećeplasirane u Hrvatskoj na Europsko Prvenstvo u Rumunjsku, u rujnu o.g., gdje ostvaruju visoko treće mjesto. Mažoretkinje uvježbavaju svega devet godina na i jako puno treniraju, što se vidi po vrhunskim rezultatima koje postižu. Prepoznatljive su diljem Hrvatske i Europe gdje ponosno predstavljaju otok i Općinu Preko. Mažoretkinje su registrirane kao KUD Preko i punopravni su član

Hrvatskog mažoret saveza.

defile koji se pleše 100 metara.

velika ljubav prema mažoret plesu.

U grupi mažoretkinja imamo formacije:

Mogu reći kao trener i plesni pedagog da sam jako sretna i drago mi je jer su djevojke postale profesionalke, i to rade s ljubavlju i voljom.

Željka Pasariček

4 - 6 godina = dječji sastav 7 - 10 godina = kadet 11 - 14 godina = juniori 15 - 24 godina = seniori Mažoret ples je jedan od najtežih plesnih oblika jer se uz koreografiju i plesne korake plešu i tehniciraju mažoret plesom što je izuzetno zahtijevno i teško. Na natjecanjima suci i delegati ocjenjuju timove za: umjetnički dojam, opći dojam, tehniciranje štapom, izgled formacije, cjelokupnu koreografiju koja se pleše 12x12 metara i

U timu je predvodnica B e r n a r d a Klarin iz Preka. Djevojka koja je osnovnu, srednju i sad na fakultetu ostala u mažoret plesu što je jako pohvalno jer to je prije svega

List Općine Preko | Prosinac 2014.


114

Naši Školji

Naši Školji

L JETNA ŠKOLA JEDRENJA

DOŽIVOTNO ISKUSTVO Željeli smo da upoznaju život svojih predaka koji su se svakodnevno borili s morem i vjetrom. Vjerujem da novostečena iskustva neće nikad zaboraviti, a ako svoje znanje prenesu barem na još jednu osobu, mislim da će cilj i svrha ove škole biti potpuno ispunjeni, napominje kapetan Ivanov.

115

Klasa Optimist Škola jedrenja Lukoran JK Uskok, Zadar

   Lukoran                                     VIŠE OD 30 POLAZNIKA Iako su zbog nevere morali prekinuti regatu, tridesetak djevojčica i dječaka s otoka Ugljana i Pašmana pokazali su posljednjeg vikenda u kolovozu što su u dva mjeseca naučili u Školi jedrenja u klasi Optimist u Lukoranu.

FESTIVAL RADOSTI MALIH JEDARA Bio je to, u najboljem smislu riječi, festival radosti malih jedara. Održana su tri plova, nažalost, finalni smo morali prekinuti zbog iznimno lošeg vremena, ali ipak smo zadovoljni, kaže kapetan Tihomir Ivanov, inicijator ideje da se u ljetnim mjesecima organizira dječja škola jedrenja.

STRUČNI NADZOR Uz pomoć kapetana Slavka Bačića i Ive Mustaća, stručni nadzor trenera Dina Petešića, Roberta Sandalića i Filipa Eškinju te podršku Općine Preko i Jedriličarskog kluba Uskok iz Zadra, djeca su svladala mnogo više od osnova jedrenja.

List Općine Preko | Prosinac 2014.

Klasa Optimist Škola jedrenja Lukoran JK Uskok, Zadar

Klasa Optimist Škola jedrenja Lukoran JK Uskok, Zadar

Klasa Optimist Škola jedrenja Lukoran JK Uskok, Zadar

I TURISTI POHAĐAJU ŠKOLU Škola jedrenja u Lukoranu održana je ove godine drugi put, pohađala su je djeca od 7 do 11 godina, a među njima je bio i jedan dječak iz Beča koji je s roditeljima ljetovao na otoku Ugljanu.

ŠKOLA SE NASTAVLJA IDUĆE LJETO Kapetan Ivanov prisjeća se kako su lani obitelji iz Barotula i Dobropoljane na Pašmanu svaki dan dovozili djecu u školu, a i ovoga ljeta bilo ih je iz svih mjesta, što dovoljno govori o potrebi da se škola nastavi i sljedeće godine.

ODLIČAN ODAZIV MLADIH Uistinu smo zadovoljni odazivom malih jedriličara, koji su za trajanje škole pokazali da su ozbiljni, odgovorni, spretni i da vole more. Jedriličare je bodrila brojna publika za trajanja regate, jedino nam je vrijeme pokvarilo dodjelu diploma, dodao je Ivanov.

Klasa Optimist Škola jedrenja Lukoran JK Uskok, Zadar

Klasa Optimist Škola jedrenja Lukoran JK Uskok, Zadar

Klasa Optimist Škola jedrenja Lukoran JK Uskok, Zadar

(A.L./A.V.)

List Općine Preko | Prosinac 2014.


116

Naši Školji

Naši Školji

ante šoša najbolji strijelac vakanze    preko                                    

Posebno bih pohvalio Luku Mazića i Zvonimira Sorića koji su, uz mene, sudjelovali na svim utakmicama i bili su vrlo angažirani. Nisu dolazili samo na utakmice već su svakodnevno trenirali preko ljeta. Naravno da i dogodine planiramo igrati VAKANZU, a u planu nam je i organizacija turnira u Preku, a razmišljamo i o prijavi na Biogradsku divlju ligu’’, zaključuje Šoša. VK Preko: Ante Šoša - kapetan, Luka Mazić, Lovro Jurin, Martin Sorić, Zvonimir Sorić, Mate Martinović, Šime Olivari, Luka Matacin, Roko Hordov, Lovre Kolega. Vanjski stručni suradnik: Vid Dunatov.

N

J

edan od najzanimljivijih sportskih projekata pokrenutih posljednjih godina u Zadru svakako je VAKANZA - Vaterpolski amaterski kup antivaterpolista i neplivača zadarskog akvatorija. Nastala kao svojevrsni pandan dubrovačkoj Divljoj ligi kroz proteklih sedam godina etablirala se kao jedno od najboljih ljetnih amaterskih turnira u vaterpolu, pa ne treba čuditi da su organizatori VAKANZE ove godine dobili i domaćinstvo završnice Red Bull Sidruna, natjecanja koje objedinjuje amaterske turnire na više jadranskih lokacija.

No, ono što je nama posebno važno činjenica je da već pet godina na VAKANZI nastupaju i vaterpolisti Preka, koji su ove godine bili među favoritima za naslov, a na kraju su spletom nes(p)retnih okolnosti završili na solidnom četvrtom mjestu. ‘’Nismo zadovoljni rezultatom jer su nam ambicije i mogućnosti svakako bile znatno veće. Željeli smo osvojiti naslov. No, ako ćemo tražiti uzrok zašto nismo išli do kraja, onda je to svakako činjenica da momčad nije bila kompletna niti na jednoj utakmici. Štoviše, neke ključne utakmice u završnici turnira igrali

List Općine Preko | Prosinac 2014.

smo sa samo jednom zamjenom, jer su neki igrači bili spriječeni doći, zbog posla ili fakultetskih obveza. Unatoč takvim problemima igrali smo dosta dobro, pa je za nas četvrto mjesto naposlijetku odličan rezultat’’, kaže nam kapetan Ante Šoša, koji je ove godine sa Dinom Pavićem iz momčadi Sukošana podijelio trofej za najboljeg strijelca VAKANZE, sa 22 postignuta pogotka. ‘’Meni je donekle utješna nagrada trofej najboljeg strijelca turnira, ali ona bi puno više vrijedila uz osvajanje prvog mjesta. To je naš cilj za iduće ljeto.

astupe vaterpolista Preka na poznatom zadarskom

turniru VAKANZA, za Naše Školje ekskluzivno je komentirao organizator turnira Borut Gatara: ‘’Momčad Preka koja je još nastupala i pod imenom Viaz prisutna je na VAKANZI vec 5 godina. Izuzetno korektna, u skladu sa sportskim duhom VAKANZE, ova ekipa za svaku je pohvalu pogotovo ako se zna da na utakmice dolazi brodovima budući su “s druge strane” kanala. Posebno se ističe Ante Šoša, ovogodišnji prvi strijelac turnira. Mislim da je ovo najbolja moguća nagrada za ovog izuzetnog mladića koji je posljednjih godina znao biti izabran i u najbolju momčad turnira. Nas organizatore veseli činjenica da jedna ekipa sa otoka redovito prisustvuje na turniru. Vjerujemo da njihovo vrijeme tek

117

dolazi te da bi se sasvim sigurno u narednim godinama, a možda već i u 2015. godini mogli okruniti naslovom pobjednika. Sigurno da će ih zanimljivo biti vidjeti dogodine u međunarodnoj konkurenciji, kao i na jednom od kvalifikacijskih turnira koji bi se mogao odigrati i u samom Preku’’. Ante Župan

Nas organizatore veseli činjenica da jedna ekipa sa otoka redovito prisustvuje na turniru. Vjerujemo da njihovo vrijeme tek dolazi te da bi se sasvim sigurno u narednim godinama, a možda već i u 2015. godini mogli okruniti naslovom pobjednika. Sigurno da će ih zanimljivo biti vidjeti dogodine u međunarodnoj konkurenciji, kao i na jednom od kvalifikacijskih turnira koji bi se mogao odigrati i u samom Preku’’.

List Općine Preko | Prosinac 2014.


118

Naši Školji

Naši Školji

Jadranske igre na poljani    poljana                                     Prepuna riva znatiželjnih posjetitelja i navijača, osam temperamentnih i izuzetno dragih ekipa, druženje, uživanje i još jedna večer za pamćenje – ovako ukratko izgleda opis Jadranskih igara koje su po prvi puta održane u mjestu Poljana na otoku Ugljanu. Prve Jadranske igre u ovom divnom otočkom mjestu ispunile su sva očekivanja domaćina, ali i organizacijskog tima koji je prezadovoljan onime što smo jučer doživjeli od naših novih prijatelja koji su pokazali izuzetno

gostoprimstvo te nam pružili ruku prijateljstva odmah po dolasku u mjesto, iako se nismo poznavali. No kao što već svi znamo, čari Jadranskih igara spajaju nespojivo – male i velike, sjever i jug, starije i mlađe, pa su tako odmah po dolasku spojile i nas s domaćinima kojima se odmah na početku ovog izvještaja od srca zahvaljujemo na svemu što su učinili kako bismo se kod njih osjećali ugodno.

List Općine Preko | Prosinac 2014.

Iako novi u cijeloj priči, naše su se ekipe jako dobro snašle u igrama, a posebno ih trebamo pohvaliti za igru utrka magaraca u kojoj su ostvarivali impresivne rezultate te pokazali da kada ‘tovar’ sluša i svoju prvu trku može odraditi gotovo savršeno. Ali ova igra nikako nije bila presudna, već je to ponovno bila igra potezanje konopa, a ovog je puta pobjedila tehnika povlačenja koja je

ekipi Žuti bloci donijela i ukupnu pobjedu te kartu za drugi krug natjecanja na Viru.  Pobjednici su u naše četiri igre skupili ukupno 39 bodova, a drugoplasirana ekipa Apostoli po završetku je igara imala samo tri boda manje (36). Trećeplasirana je u Poljani sa ukupno 32 boda bila ekipa Šušulice.  Dan nakon, još uvijek puni dojmova i lijepih uspomena, možemo reći

119

sljedeću stvar: igre u Poljani bile su pun pogodak, a mi se toplo nadamo ćemo ovaj divan događaj ponoviti i dogodine na istom mjestu s istim divnim ljudima. Otočka atmosfera totalno nas je začarala, u tolikoj mjeri da se nismo željeli vratiti na kopno. No igre moraju dalje… Izvor: jadranskeigre.com

Navala ekipa za sudjelovanje bila je itekako velika, no samo ih osam može sudjelovati. To su bile ekipe Jelenko (Zagreb, Rijeka, Zadar, Celje), Apostoli (Poljana), Šušulice (Poljana), Pomalo (Kukljica), Prva pomoć 194 (Poljana), Karanfili (Preko), Santa fe (Sutomišica) i Žuti bloci (Lukoran) koje su se natjecale u igrama leteći vaterpolo, mošarka, utrka magaraca te u potezanju konopa.

List Općine Preko | Prosinac 2014.


120

Naši Školji

Naši Školji

121

Navala ekipa za sudjelovanje bila je itekako velika, no samo ih osam može sudjelovati. To su bile ekipe Jelenko (Zagreb, Rijeka, Zadar, Celje), Apostoli (Poljana), Šušulice (Poljana), Pomalo (Kukljica), Prva pomoć 194 (Poljana), Karanfili (Preko), Santa fe (Sutomišica) i Žuti bloci (Lukoran) koje su se natjecale u igrama leteći vaterpolo, mošarka, utrka magaraca te u potezanju konopa.

List Općine Preko | Prosinac 2014.

List Općine Preko | Prosinac 2014.


122

Naši Školji

Naši Školji

godina uspjeha za nk sv. mihovil    otok ugljan                                      a jedan od najvažnijih segmenata treninga stjecanje je sportske kulture što je iznimno važno za daljnji uspjeh u sportu, ali i životu. U ostvarenju naših programa iznimno nam pomaže korištenje sportskih dvorana pri osnovnim školama ‘’Valentin Klarin’’ u Preku i ‘’Vladimir Nazor’’ u Neviđanima’’, kaže nam predsjednik kluba Dario Korenov.

N

ogometni športski klub Sv. Mihovil i ovu je 2014. godinu okrunio brojnim rezultatskim uspjesima. No, važnije od samih rezultata je stvaranje kvalitetnih mladih ljudi od polaznika škole nogometa na čemu sustavno radi stručno osoblje kluba. Od animacije, brojnih sastanaka, druženja s roditeljima kako bi se što više mladih uključilo u sportske aktivnosti i naposljetku usvojilo sportski i kolektivni duh. Pored vrlo aktivne škole nogometa, kako na otoku Ugljanu tako i na Pašmanu, otočki je klub protekle sezone nastupao u Županijskoj nogometnoj ligi u četiri natjecateljske kategorije najmlađih

uzrasta i to ‘Papaline’ (od 6 do 8 godina), ‘Tići’ (8-10), ‘Mlađi pioniri’ (10-12) ‘Pioniri’ (12-14 godina). “Cilj nam je iz godine u godinu nastaviti dobar rad s djecom popraćen brojnim sportskim uspjesima. Vrijedi istaknuti kako je ove godine u naš klub učlanjeno više od stotinu djece, polaznika škole nogometa i natjecateljskih uzrasta. Djeca se uključuju u rad naše škole nogometa već sa 4,5 godina starosti i tamo ih naš stručni kadar usmjerava u osnove bavljenja nogometom, uz rekreativan dio prepun zanimljivih treninga. Cilj je da već u mladoj dobi savladaju tehnike pravilnog kretanja i trčanja,

List Općine Preko | Prosinac 2014.

Sam natjecateljski pogon u četiri spomenute kategorije zahtijeva puno truda obzirom da djeca nastupaju diljem Zadarske županije. Kako usklađujete treninge i brojne nastupe gotovo 10 mjeseci u godini? ‘’Naši uvjeti daleko su od zadovoljavajuće razine, počevši od samog igrališta u Sutomišćici. Problem su i same dimenzije travnjaka, kao i njegova kvaliteta što nam svake nove sezone stvara sve više problema. Krajem ove godine smo uz pomoć Općine Preko uspjeli donekle renovirati svlačionice i tuševe, što nam je od iznimno velike važnosti za kvalitetu treninga. Inače, financijska pomoć Općine nam je presudna jer smo jedina momčad u Županiji koja ima otežane uvjete prijevoza (na svako gostovanje putuje se trajektom) pa nam to znatno povećava troškove.

Na putovanja, primjerice, potrošimo trećinu klupskog proračuna. Nadalje, zbog nedostatnih dimenzija igrališta nemamo pravo nastupa sa kadetima, juniorima i seniorima što nam je iznimno žao, no nadamo se da ćemo u skoroj budućnosti poraditi na tome. Unatoč svim problemima, gotovo svake godine naših nekoliko igrača karijeru nastavi u mlađim uzrastima NK Zadar, što i nama predstavlja određeno priznanje. Dvojica naših kadeta od ove sezone igraju u zagrebačkoj Lokomotivi koja je filijala Dinama, što znači da se naš rad prati i u trenutno najboljem hrvatskom klubu. Od poznatih igrača poniklih u Sv. Mihovilu izdvajamo Marina Tomasova bivšeg igrača Hajduka koji trenutno igra u Njemačkoj, najboljeg strijelca belgijske lige Ivana Santinija te stopera pulske Istre 1961 Šimu Gregova’’. Ova je godina okrunjena brojnim uspjesima u Županijskoj ligi, ali i na brojnim turnirima. Na što ste posebno ponosni? ‘’Sama statistika naših nastupa zavrjeđuje vrlo visoku ocjenu, a to govore i podaci Županijskog nogometnog saveza koji nas

je svrstao među tri najbolja kluba počevši od organizacije utakmica pa do plasmana u svim kategorijama u posljednjih 10 godina. Primjerice, tri puta smo bili prvaci - dva puta s pionirima i jednom s juniorima. Sudjelovali smo na brojnim turnirima, domaćim i inozemnim – u Barceloni, Hevizu, Zagrebu, Rijeci, Splitu, Dubrovniku, Sinju… Ove smo godine na turniru u Dubrovniku bili najbolji u kategoriji tića, a ista generacija je na turniru u Zagrebu sa brojnim prvoligaškim momčadima bila četvrta. U Igalu (Crna Gora) bili smo treći s pionirima’’.

123

ljubavi prema nogometu. U klubu sam od samog osnutka u veljači 1996. godine i prolazio sam sve dobre, ali i loše trenutke. No, svakako treba odati priznanje svim ljudima koji su kroz ove godine prošli kroz klub, posebno treneru Damiru Korenovu koji je u stručnom stožeru kluba od samog osnutka, a posljednjih pet godina obnaša dužnosti voditelja škole nogometa. Od 2006. godine u klubu nam se priključio talentirani mladi trener Krešimir Jaklin koji ima iznimne rezultate s mladim uzrastima, a svojedobno je nastupao i za našu seniorsku momčad. Od ove sezone stručni kadar ojačali smo i sa Nikolom Veršićem, bivšim igračem Zadra i nekih europskih momčadi, koji će nam biti od velike pomoći u radu s mladim uzrastima. Sam kraj ove godine usmjeren je u renoviranje klupskih prostorija i uređivanje igrališta kako bi naši nogometaši imali što bolje uvjete, ali i da bi nam inspekcija nogometnog saveza potvrdila da možemo i dalje nastupati na našem igralištu u Sutomišćici. Djeci treba omogućiti da uživaju u sportu i da pod stručnim nadzorom teže zdravijem životu’’. (A.Ž. - Foto: Arhiv NŠK)

Moramo spomenuti i jednu zanimljivost – Zadarski županijski savez ne bilježi dosad primjer da na čelu jednog nogometnog kluba ista osoba obnaša već četvrti predsjednički mandat u nizu, kao čelnik Sv. Mihovila Dario Korenov. ‘’Istina. Za tako nešto mora se imati puno entuzijazma i

List Općine Preko | Prosinac 2014.


124

Naši Školji

Naši Školji

125

Tri puta smo bili prvaci - dva puta s pionirima i jednom s juniorima. Sudjelovali smo na brojnim turnirima, domaćim i inozemnim – u Barceloni, Hevizu, Zagrebu, Rijeci, Splitu, Dubrovniku, Sinju… Ove smo godine na turniru u Dubrovniku bili najbolji u kategoriji tića, a ista generacija je na turniru u Zagrebu sa brojnim prvoligaškim momčadima bila četvrta. U Igalu (Crna Gora) bili smo treći s pionirima’’

Cilj nam je iz godine u godinu nastaviti dobar rad s djecom popraćen brojnim sportskim uspjesima. Vrijedi istaknuti kako je ove godine u naš klub učlanjeno više od stotinu djece, polaznika škole nogometa i natjecateljskih uzrasta. Djeca se uključuju u rad naše škole nogometa već sa 4,5 godina starosti.

List Općine Preko | Prosinac 2014.

List Općine Preko | Prosinac 2014.


126

Naši Školji

Naši Školji

127

MALONOGOMETNI TURNIR “PARTIJA”     SUTOMIŠĆICA                                     

List Općine Preko | Prosinac 2014.

List Općine Preko | Prosinac 2014.


128

Naši Školji

Naši Školji

KK OTOK uGL JAN u b ORbI ZA VRH b1 LIGE

organizacija svake domaće utakmice košta nas oko tisuću kuna. No, snalazimo se uz pomoć dobrih ljudi, ali bi nam naravno svaki novi sponzor bio od velike koristi’’. (A.Ž., foto: arhiv KK)

KK Otok Ugljan 2013/2014: Danijel Popović, Ivo Uhoda, Jere Mašina, Sebastijan Košta, Ante Šoša, Martin Šoša, Kristijan Sorić, Josip Marcelić, Stipe Nižić, Lovre Perin, Toni Ivoš, Lovre Kolega, Vice Bralić, Dino Žugić, Josip Jerolimov, Karlo Sorić.

    OTOK UGLJAN                                     

D

obra košarka opet se igra u školskoj dvorani u Preku. Seniorska momčad KK Otok Ugljan odlično je ušla u novu sezonu te će se, prema svemu sudeći, boriti za sam vrh B-1 lige Jug u kojoj se natječe 7 klubova, za razliku od prošle sezone kada je u trećem rangu hrvatske košarke nastupalo rekordnih 13 klubova. ‘’Ovu sezonu smo otvorili s omjerom 4-1 i osim

malog kiksa u Poličniku možemo se pohvaliti pobjedama protiv DOŠKA, Amfore i Dalmatia Lionsa s kojima ćemo se, kako sada stvari stoje, boriti za vrh ljestvice. Ove smo sezone proširili i roster prve momčadi. Za razliku od proteklih nekoliko godina kada smo nastupali isključivo sa igračima s otoka, ove sezone pridružila su nam se 3, 4 igrača iz Zadra. Kostur

129

ekipe ostao je isti, dobro treniramo i sa spomenutih par pojačanja ove godine ciljamo na vrh tablice’’, kaže nam kapetan Ante Šoša.

KK Otok Ugljan 2014/2015: Danijel Popović, Ivo Uhoda, Jere Mašina, Sebastijan Košta, Ante Šoša, Martin Šoša, Kristijan Sorić,, Stipe Nižić, Lovre Perin, Josip Jerolimov, Domagoj Bašić, Antonio Mišić, Matej Segarić, Ivan Piasevoli, Kristijan Šoša, Frane Mrva.

Klupske ambicije i dalje su vezane uz B-1 ligu, ali sportski motiv uvijek je prisutan da se pokuša ući u borbu za vrh ljestvice i plasman u A-2 ligu. ‘’Kostur ove momčadi su domaći igrači i na to smo izuzetno

ponosni. U budućnosti se također planiramo osloniti na igrače iz vlastitog omladinskog pogona. Ukoliko s njima budemo mogli izboriti plasman u viši rang, onda ćemo o tome razmisliti. Zasad to nije realno. Veliki problem stvara nam pravilo o zaštićenom godištu, pa smo zbog toga doveli nekoliko mlađih igrača iz Zadra. Prošlu smo sezonu završili na šestom mjestu u konkurenciji 13 ekipa, uz omjer od 12 pobjeda i isto toliko poraza. Ove sezone očekujemo još bolji omjer i napredak na ljestvici’’, rekao je trener prve momčadi Ljubo Šoša. Financije su u sportu uvijek nezahvalna tema, a tajnik KK Otok Ugljan Vedran Jadrijev kaže da se pokrivaju - uz pomoć prijatelja kluba… ‘’Najveći sponzor nam je Općina Preko koja nam kroz proračun osigurava 65 tisuća kuna. Uskače i nekoliko manjih sponzora i to je uglavnom – to. Troškovi putovanja su veliki, a

List Općine Preko | Prosinac 2014.

List Općine Preko | Prosinac 2014.


130

Naši Školji

Naši Školji

131

Izborili prvu ligu i nastupili na Kutiji šibica

OSTALI AMATERSKI KLUBOVI

   otok ugljan                                     

   otok ugljan                                     

M

alonogometni klub Ugljan najmlađi je sportski kolektiv u općini Preko. Klub je počeo djelovati prije tri godine nastupom u trećem rangu Županijske malonogometne lige da bi u samo tri godine dogurao do prvoligaškog statusa. - ‘’Cilj nam je te prve sezone bio ulazak u viši rang. Željeli smo biti među prva dva kluba kako bi izborili plasman u drugu ligu. Na koncu smo sezonu zaključili na prvom mjestu s tri boda više od drugoplasiranog. U premijernoj sezoni ubilježili smo samo dva poraza i jedan remi. Sljedeću sezonu, onu u Drugoj županijskoj ligi nismo znali što nas očekuje. Namjera nam je bila upustiti se u borbu za vrh, ali su rezultati premašili sva očekivanja. Na kraju smo sezonu uvjerljivo završili na prvom mjestu sa 20 bodova prednosti ispred drugoplasiranog, sve to bez ijednog poraza’’, kaže nam voditelj kluba Domagoj Kombura.

MNK UGLJAN, sezona 2014/2015. Domagoj Kombura, Mario Šljaka, Hrvoje Kombura, Stipe Belić, Marino Šarin, Marko Bugarija, Šime Maruna, Deni Kolega, Lovre Kolega, Ivan Kardum, Karlo Franov, Mišel Gobin, Josip Kapović, Krešimir Jaklin.

Obje sezone Ugljanci su imali i najboljeg strijelca lige. - ‘’Tako je, naš je Deni Kolega postizao preko 50 pogodaka po sezoni. Ove sezone, pak, igramo u prvoligaškom društvu. Nadamo se da ćemo biti u prvih šest i tako izboriti doigravanje. Ove sezone nastupili smo i na najjačem malonogometnom

List Općine Preko | Prosinac 2014.

turniru u Hrvatskoj, legendarnoj Kutiji šibica, tako da je iza nas uistinu sadržajna sezona’’. Klub ima oko 25 članova, njihov proračun s otprilike 70 posto potpomaže Općina Preko, a ostalo prikupe od malih sponzora, kaže Kombura. - ‘’Treniramo tri puta tjedno u školskoj dvorani u Preku. Tijekom godine nastupali smo na svim turnirima održanim na otoku, ali i na nekima u Zadru. Treba svakako istaknuti drugo mjesto na turniru Mornarica gdje smo u finalu nesretno izgubili od najjače ekipe u županiji - Murvice. Na otoku smo osvojili turnire u Ugljanu, Lukoranu, Kalima i Pašmanu. Bili smo drugi u Kukljici te treći na turnirima u Poljani i Sutomišćici’’.

MNK UGLJAN

Veterani KK Otok Ugljan

Mlađi veterani KK Preko

List Općine Preko | Prosinac 2014.


132

Naši Školji

Naši Školji

133

OTOČKI NOGOMETNI SUDAC

sportskI vremeplov

   otok ugljan                                     

   otok ugljan                                     

nastupima u Mađarskoj’’, kaže nam talentirani sudac iz Preka. Siguran sam da su, pored moje ljubavi za nogometom, veliku pozitivnu ulogu imali moji roditelji. Na vrijeme su prepoznali da je za djecu izuzetno važno bavljenje sportom, pa je mojim putem krenuo i brat Mauricio. Pored školskih obaveza, djetinjstvo smo odlično nadopunjavali treninzima što je rezultiralo da smo bili uspješni u svim poljima.

N

akon više od 20 godina otočki je nogomet početkom ove sezone dobio člana sudačke organizacije u Nogometnom savezu Zadarske županije. Riječ je o Tomislavu Lucinu, rođenom 1996. godine, dugogodišnjem članu NŠK Sv. Mihovil. Pored trogodišnje obaveze prema pomorskom fakultetu, sportski život nastavit će i sa – zviždaljkom u ruci. To je, u svakom slučaju, hvalevrijedna odluka pa će idućih godina na ovakav način predstavljati otočki nogomet na terenima županijskih nogometnih liga, a možda i šire. Nogomet je moj sport koji jako volim. Koliko mi je važan potvrđuje i činjenica da sam već sa pet godina počeo trenirati u mladim uzrastima Svetog Mihovila. Svaki

trening je bio priča za sebe, a moj prvi trener bio je Damir Korenov koji nas je naučio doista puno o osnovama nogometa. Od samog kretanja, zatim rada s loptom, do onoga što je možda i najvažnije za mlade ljude – sportske kulture. Sve to donijelo mi je još više želje i ljubavi prema nogometu, a pogotovo jer smo u to vrijeme postizali zavidne rezultate. Uz Damira Korenova tada nas je trenirao i Krešimir Jaklin, što je dodatno doprinijelo uspjehu naše generacije koja je u sezoni 2009./10. superiorno osvojila prvo mjesto u Županijskoj ligi, ostavivši za sobom vršnjake iz Zadra, Arbanasa, Primorca i Velebita. . Spomenuo bih i brojne uspjehe na turnirima u Zagrebu, Sinju, Grobniku te na međunarodnim

List Općine Preko | Prosinac 2014.

Vaterpolo klub “Galeb” Preko, 1935. Stoje s lijeva na desno: Adam Gregov, Valentin Gregov, Srećko Mašina i Lave Gregov; čuče: Miljenko Perić, Miljenko Gregov i Ljubo Trta (djelatnik pošte Preko, porijeklom iz Zlarina kod Šibenika).

Kakva su očekivanja od sudačke karijere? Vidjet ćemo. Paralelno igram nogomet u seniorima novigradskog NOŠK-a. Sa suđenjem sam krenuo početkom ove sezone nakon tečaja koji je trajao šest mjeseci. Smatram da sam zadovoljio u prvom dijelu sezone, a sudio sam i neke utakmice u domaćinskom programu. Na kraju bih istaknuo svoju želju, ali i želju ostalih mladih nogometaša na otoku. Ona je, naravno, da dobijemo jedno pravo igralište koje Sv. Mihovil kao klub koji egzistira već više od 18 godina uistinu i zaslužuje’’.

Ženska rukometna ekipa iz Sutomišćice, 1973.. Stoje: Ivo Kukučević Đođa, Meri Pavin, Mladenka Mičić, Nenad Vlakić, Ugodna Mičić, Berislav Mičić Beri; čuče: Đenko Vlakić, Senka Pršut, Lidija Pajkin, Jadranka Gržanov i Grozdana Šimićev.

List Općine Preko | Prosinac 2014.


134

Naši Školji

Naši Školji

NK “Preko” oko 1975.. Stoje s lijeva na desno: Ivo Jerolimov Vukas, Anđelo Gregov Kapulin, Frano Nižić Kunsulov, Ivo Dunatov, Mirko Brižić Čićin; čuče: Zlatko Klarin Pepek, Miljenko Jerolimov Maina, Boško Brižić Kurta i Mirko Lucin Mikec

Utakmica Sutomišćica - Kukljica, 1976...

135

NK “Poljana” oko 1975.. Stoje s lijeva na desno: Mirko Hromin, Zvonko Ivanov, Božidar Ivanov, Mirko pavin, Marko Ivanov; čuče: Marinko Šarin, Nedjeljko Fioravanti, Mladen jadrijev i Željko Fioravanti.

Stoje s lijeva na desno: NN, Vojislav Tito Franin Mikulin, Josip Bepo Markoćev, Rade Hromin Mišalov Juogo, NN, NN; čuče: NN, NN, Vjekoslav Hromin

NK Poljana krajem 70-tih.

Utakmica Preko - Kukljica, 1978.

List Općine Preko | Prosinac 2014.

Stoje s lijeva na desno: Svetko Hromin Ekilo, Nevenko Ivanov, romano Hromin, Marinko Šarin, Mirko Pavin; čuče: Bernard Franin, Branko Stanin, Mirko Ivanov, Mladen Jadrijev i Marko Ivanov.

List Općine Preko | Prosinac 2014.


136

Naši Školji

Naši Školji

137

NK “Poljana” iz 1956.. Oproštajna utakmica Eda Lolina između Poljane i Sutomišćice godine

Stoje s lijeva na desno: Aldo Grdović, Marko Ivanov, Zvonko Hromin, Vojislav Franin, Šime Hromin, Darinko Ivanov,; čuče: Marinko Franin, Jordan Hromin, Ivan Luštica i Milorad Blasić.

NK Lukoran iz 1958.

NK Poljana - trostruki osvajači Kupa “Vinko Mičić”

Stoje s lijeva na desno: Ivo Hrabrov, Šime Hromin, Ivan Luštica, Biser Franin, Zlatko Hrabrov, Marko Edi Ivanov; čuče: Stanko Grbas, Ante Sikirić, Venko Telac, Aldo Grdović i Romano Ivica Vlakić

Stoje s lijeva na desno: Marko Edi Ivanov, Aleksandar Pantalon, Stanko Ivanov, Dinko Babin, Marinko Luštica, Šime Hromin i Dinko Šarin; čuče: Svetko Hromin i Marinko Šarin.

NK Poljana oko 1960. Stoje s lijeva na desno: Ivan Luštica, Marinko Franin, Marko Edi Ivanov, Silvio Luštica, Marko Ivanov, Josip Kiki Ivanov; čuče: Nedjeljko Perić Grilov, Aldo Grdović i Jordan Hromin.

List Općine Preko | Prosinac 2014.

Vaterpolo klub “Galeb” iz Preka, prije II. Svjetskog rata.

List Općine Preko | Prosinac 2014.


138

Naši Školji

Naši Školji

139

NK “Jadran” Sutomišćica, 1956. NK Preko između 1960. i 1965. S lijeva na desno: Zlatko Lovrić, Viktor Kožul i Mirko Lončar

Stoje s lijeva na desno: Vojislav Franin Mikulin, Đenko Šimunov, Marko Pavin Milin, Miro Lončar, Josip Ivanov Markoćev, Vinko Vlakić; čuče: Vjekoslav Hromin, Mate Kereš, Mario Provaca, NN i Mario Barić

NK Preko na igralištu u Sutomišćici. S lijeva na desno: Melko Mazić Ćoza, Ivo Jerolimov, Mile Mazić Reljin, Bruno Gregov, Šime Mazić, Miljenko Uhoda, Viktor Kožul, Zdravko Šoša i Ivo Nižić Bičvorić.

Nogometni klub mjesta Ugljan na igralištu u Sutomišćici

NK Jadran iz Sutomišćice, 1983.. Pobjednik Kupa.

Nogometno igralište u Sutomišćici.

IZVOR: Tomislav Mihatov “Sportski vremeplov”; Facebook

List Općine Preko | Prosinac 2014.

List Općine Preko | Prosinac 2014.


140

Naši Školji

IN MEMORIAM

Ante Sorić volio se družiti sa svojom širom obitelji te prijateljima koje je rado ugostio u svojem domu u Preku. Jedna od zadnjih umjetničkih izložbi koju je priredio za prijatelje i obitelj bila je u njegovom kamenom dvorištu u hladu mandarina i naranči „Jadranski kameni gradovi“ hrvatskog slikara Hrvoja Šercara

Ante sorić (1929.-2014.)

A

nte Sorić rodio se u Preku 1929. godine kao deveto od trinaestoro djece, osnovnu školu i gimnaziju u sjemeništu završio je Šibeniku, a Pravni fakultet u Zagrebu. Iznimno veliki promotor hrvatske, europske i svjetske likovne umjetnosti, darovit menadžer koji je umjetnost približio širokoj publici. Začetnik je novog doba hrvatskih muzeja, doba koje zahvaljujući njemu i danas traje. U svojem Preku  i Jelsi na Hvaru rodnom gradu supruge Katje boravio je više puta godišnje, veseleći se prinosu mladih nasada maslina i mandarina koje je s veseljem sadio. S radošću prihvatio je i volonterski obnašao dužnost ravnatelja POU „Dom na žalu“, za svoj rad u Preku  imao je veliku podršku i pomoć obitelji.

i europskih slikara. Osim izložbi umjetnina, organizirao je promocije djela hrvatskih književnika, pjesnika, znanstvenika s Filozofskog fakulteta u Zadru. S posebnim žarom poticao je suradnju među pučkim učilištima Preka, Pazina, Blata na Korčuli organizirajući međusobne posjete i izložbe. S poznatim talijanskim slikarom Ugom Mafijem, u Domu na žalu organizirao je ljetnu umjetničku školu iksilografije. 

„Dom na žalu“ bio je domaćin Međunarodne ljetne škole filma koju je organizirao s režiserom Sergejem Stanojkovskim i Goethe Institutom Croatien za 19 učenika osnovne škole iz Pazina i Preka. Želeći približiti publici kameni prostor romaničke crkvice  iz 11. stoljeća u Preku  u U Galeriji „Dom na žalu“ njoj je organizirao više izložbi ravnateljsku dužnost obnašao Hrvoja Šercara, Jadrana Mašine, je od od 2007. do 2011. godine. Popovića. Ante Sorić je volio Za to vrijeme priredio je više umjetnost i među poznatim desetak izložbi poznatih hrvatskih hrvatskim i svjetskim umjetnicima

imao je mnogo prijatelja koji su rado dolazili i željeli izlagati u Preku. U povodu obnove klaustra srednjevjekovnog samostana sv. Pavla Pustinjaka na Galevcu – Školjiću priredio je izložbu „Sjetni osmjeh marionete“ dubrovačkog s lik a ra Ru d o lf a P at e r a s prijateljima akademicima Tonkom Maroevićem i Lukom Paljetkom. Ante Sorić volio se družiti sa svojom širom obitelji te prijateljima koje je rado ugostio u svojem domu u Preku. Jedna od zadnjih umjetničkih izložbi koju je priredio za prijatelje i obitelj bila je u njegovom kamenom dvorištu u hladu mandarina i naranči „Jadranski kameni gradovi“ hrvatskog slikara Hrvoja Šercara, a kojom se Republika Hrvatska prije nekoliko godina predstavila u UNESCO-u u Parizu.  Posljednji ispraćaj Ante Sorića bio je 20. listopada na Krematoriju u Zagrebu. (J.M.))

IN MEMORIAM Plava trava zaborava, grupa Modus, klapa Šufit te drugi prijatelji okupili su se na otoku Ugljanu u mjestu Lukoran 11. srpnja kako bi memorijalnim koncertom odali počast glazbeniku Ivanu Bačiću - Baći koji je iznenadno preminuo ove godine. Ovaj hrvatski branitelj, prijatelj i mještanin Lukorana kroz svoju najveću ljubav, glazbu te humanitarnim radom, zadužio je glazbenike grada Zadra, poručili su organizatori koji su se, kažu, koncertom, za koji se nadaju da će postati tradicionalan, odlučili odužiti za sve što je napravio kao glazbenik, hrvatski branitelj i dobar prijatelj. Organizator koncerta je Novi link d.o.o., a suorganizator je Hrvatska glazbena unija. Pokrovitelj koncerta je Općina Preko, a izvršni producenti Danijel Melada i Željko Dukić. Izvor: Zadarski list

List Općine Preko | Prosinac 2014.


Školji Naši

Prosinac 2014.; Broj 12

List Općine Preko

Žute Stranice YELLOW PAGES TURISTIČKE USLUGE – TOURIST SERVICES TZO Preko (+385 23) 286 108 TZM Ugljan (+385 23) 288 011 NAV Travel (+385 23 286 730

HOTELI – HOTELS Vila “Stari dvor“, Ugljan (+385 23) 288 688 Pansion „Rušev“ Preko (+385 23) 286 266 Pansion „Lazaret“ Ošljak (+385 23) 286 515 Pansion „Stivon“ Ugljan (+385 23) 288 388

KAMPOVI – CAMP SITES Kamp „Kamp Novi“ Lukoran (+385 23) 284 090 Kamp „Stipanić“ Ugljan (+385 23) 288 035 Kamp „Mario“ Ugljan (+385 23) 288 172 Kamp „Makelenić“ Ugljan (+385 23) 288 105 Kamp „Pavlešina“ Ugljan (+385 23) 288 102 Kamp „Tomas“ Ugljan (+385 23) 288 164 Kamp „Porat“ Ugljan (+385 23) 288 318 Kamp „Mostir“ Ugljan (+385 23) 288 091

RESTORANI – RESTAURANTS – KONOBE Restoran „Ko’ mene“ Preko (+385 23) 286 634 Restoran „Jardin“ Preko (+385 23) 286 385 Taverna „Joso“ Preko (+385 23) 286 818 Restoran „Lantana“ Sutomišćica (+385 23) 268 264 Restoran „Frakalo“ Lukoran (+385 23) 091 563 8306 Restoran „Kaleta“ Ugljan (+385 23) 288 523 Restoran „Apollo“ Ugljan (+385 23) 288 395 Konoba „Barbara“ Preko (+385 23) 286 129 Konoba „roko“ Preko (+385 91) 950 0031 Konoba „Petrina“ Preko (+385 23) 286 860 Konoba „Makara“ Lukoran (+385 95) 912 1247 Bistro „Garofulin“ Poljana (+385 23) 268 328

Pizzeria „Domenik“ Preko (+385 95) 578 8843 Pizzeria - Fast food „Gajo“ Preko (+385 98) 916 4368 Pizzeria „Mocca“ Poljana (+385 23) 268 114 Pizzeria „Muline“ Ugljan (+385 23) 288 150 Bistro „Trapula“ Ugljan (+385 91) 533 4056 Pizzeria „Cima“ Ugljan (+385 23) 288 642 Pizzeria „Mareta“ Ugljan (+385 23) 288 245 Pizzeria „Azur“ Ugljan (+385 23) 288 253 Pizzeria „Jazina“ Ugljan (+385 23) 288 525

INTERNET CORNER NAV Travel, Preko (+385 95) 11 22 330 Caffe-bar „Azur“ Ugljan (+385 23) 288 253 Caffe-bar „Ritam“ Ugljan (+385 23) 288 247 Pizzeria „Cima“ Ugljan (+385 23) 288 642

RENT A BIKE –BOAT–SCOOTER -CAR NAV Travel, Preko (+385 95) 11 22 330

MJENJAČNICA – EXCHANGE OFFICE - CAMBIO Munita, Preko (+385 95) 11 22 331

BANKA – BANK OTP banka, Preko (+385 62) 201 416 PBZ banka, Preko (+385 23) 223 078

POŠTA – POST OFFICE Preko (+385 23) 223 755 Lukoran (+385 23) 284 016 Ugljan (+385 23) 288 200

MARINE I PRIVEZIŠTA Marina Olive Island, Sutomišćica (+385 23) 335 808 Marina Preko, Preko (+385 23) 286 230 169 Muline Berth, Ugljan

USTANOVE – INSTITUTIONS Policijska postaja Preko (+385 23) 92 Lučka kapetanija Preko (+385 23) 286 183 Općina Preko (+385 23) 286 226 Komunalno poduzeće: (+385 91) 286 3776 Matični ured, Preko (+385 23) 286 148 POU „Dom na žalu“ – Preko (+385 23) 286 001

ZDRAVSTVO – HEALTH INSTITUTIONS hitna medicinska pomoć - 194 Ambulanta Preko (+385 23) 286 181 Ambulanta Ugljan (+385 23) 288 101 Psihijatrijska bolnica Ugljan: (+385 23) 208 200 Ljekarna Preko (+385 23) 286 179 Ljekarna „Valčić“ Preko (+385 23) 286 030 Stomatolog, Preko (Dr.Jurin) (+385 23) 286 045 Stomatolog, Preko (Dr.Taraš) (+385 23) 286 550

BENZINSKA POSTAJA – GAS STATION INA, Preko (+385 23) 286 214

AUTO SERVIS – CAR SERVICES Autoservis „B&S“, Ugljan (+385 23) 288 500 Autoservis „Šarović“, Ugljan (+385 23) 288 139

OSTALO - OTHER Cvijećarnica „Kate“, Preko (+385 23) 286 322 ŽUPNI URED PREKO: (+385 23) 286 173 ŽUPNI URED UGLJAN: (+385 23) 288 472 Župni ured sutomišćicz: (+385 23 268 384) ELEKTRA PREKO: (+385 23) 286 110 JADROLINIJA PREKO: (+385 23) 286 008 LIBURNIJA ZADAR: 060 305 305 TAXI SERVICE: (+385 99) 374 1400 PRAONICA RUBLJA: (+385 23) 286 061


Svim našim čitateljima u domovini i dijaspori želimo blagoslovljen Božić i puno sreće u novoj 2015. godini! Općinsko Vijeće i načelnik Općine Preko

Naši školji 2014  
Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you