Dario Fo, Papina kći, I. poglavlje

Dario Fo

Papina kći S talijanskoga prevela Ita Kovač

Zagreb, ožujak 2020.

PapinaKciKB.indd 3

01/03/20 13:18

»Bože! Ovako odozgo i potpuno gol, još si ljepši!

Ma od koje si ti loze, Napuljče?« Lucrezia Alfonsu Aragonskom

PapinaKciKB.indd 6

01/03/20 13:18

ÂťU djelu koje smo gledali, gotovo na prosceniju kretala su se neka djeca koja su, kad su one razuzdane groteskne pantomime dosegnule vrhunac, samo zabezeknuto gledala.ÂŤ Lucrezia bratu Cesareu

PapinaKciKB.indd 7

01/03/20 13:18

Sadržaj

Uvod 11 Skok u blato 11 – Otmjene zabave s dražesnim ženama 15 – Blagost i pomilovanje jamstvo su moći 18

Prvi dio

Blažena tombola 21 – Idealna obitelj 27 – Priča o nemogućoj ljubavi. No bez sigurnosne mreže 36 – Brak je zaglavni kamen koji drži svod pod kojim cvjetaju nevjerojatne ljubavne spletke 40 – Kralj lutka koji hoda kao marioneta 44 – Jedan bi kralj morao znati tu i tamo pognuti glavu, osobito pred preniskim gredama 51 – Lucrezia je nestala. Možda je pobjegla ili oteta? Tko zna! 54 – A sad valja smisliti novi scenarij. I paziti da ne bude klaunovski. 60 – Groteska je najbolji način da se dospije do mudrosti 62 – U Rimu se sve što se baci nakon nekog vremena vidi kako pluta po rijeci 65 – Strašljivci neka ne traže slobodu od onih koji drže vlast! 66 – Sveti preokret 73 – Tko se odlučio za iskupljenje grijeha, neka se pripremi na muke 77 – Doista nepredvidljiv ljubavni susret 80 – Da bi se išlo nebeskim putovima, dovoljno je znati čitati kretanje zvijezda 87 – Napulj je lijep danju kad sunce najjače prži, noću uz mjesečinu ili bez nje, ali najljepši je kad si zaljubljen 96 – Trzavice među zaljubljenima 98 –Igra razmjena 103 – Znakovi rasula 108 – Crni mjesec obično izlazi dva puta 110 – Iskreni portret jednog naroda 115 – Polaganje računa... O povlasticama da i ne govorimo 116 – Putovi, čak i najneprohodniji, uvijek vode u Rim 117 – Papisa za probu 128 – Posrednica sebe same 132 – La leçon des italiens 138 – Izvana se može naslutiti ono što je unutra, kako u ljudi tako i u palača 140 – Vihori fantastike 143 – Nikad ne posuđuj topove onome tko bi ih u tebe mogao uperiti 145 – Pisana riječ kao plod

21

8

PapinaKciKB.indd 8

01/03/20 13:18

opčaranosti 152 – Poziv na gozbu uz posluživanje lijesova 156 – Čavrljajući o leševima 158 – Govori o ljubavi i šeće sa šepavcem 163 – Prestati osjećati žudnju bila bi najgora od svih kazni 164 – Borba ratnika prerušenih u lutke 167 – Sijeda žena odjevena u crno uvijek dolazi ne kucajući na vrata 173 – Djeca ni od koga ne nauče prepoznati majčin miris 175

Drugi dio

Pogledati smrti u oči nije dovoljno da postaneš pametniji 181 – À la guerre comme à la guerre 185 – Zastor, kad se spusti, ne uspijeva osušiti suze 188 – Iz neprijateljstva među ženama može se roditi i velika simpatija 191 – Osloboditi zatočenika 195 – Važno je kako život počnemo, ali još je važnije kako ga uspijemo okončati 204 – Najbolniji je rastanak od mudra čovjeka koji te napušta zauvijek 210 – Zapisivati ono što ti se događa često služi tome da zapamtiš samo najbolje trenutke 214 – Žena koja ne priznaje olakotne okolnosti i ne zatvara oči 216 – Loše vijesti često stižu jedna za drugom. Neke su samo gorke, no većinom su najgore 218 – Sve je manje na svijetu ljudi sa smislom za humor 220 – Izvadite stroj za mljevenje mesa, pa ćemo podijeliti komade: tko je brži i nemilosrdniji, prigrabi bolji zalogaj 222 – Kako bez maske preživjeti u grotesknoj komediji 224 – U početku su je zvali »francuska bolest«, potom »španjolska bolest«, a u 16. stoljeću nazvali su je »generalovom medaljom« 234 – Kakav je užitak biti bogat ako oko sebe nemaš siromahe koje možeš sažalijevati 237

181

Bibliografija 245 O prevoditeljici

247

9

PapinaKciKB.indd 9

01/03/20 13:18

Lucrezia

PapinaKciKB.indd 10

01/03/20 13:18

Uvod

Skok u blato O životu, trijumfima i više-manje dokumentiranim izopačenostima obitelji Borgia napisana su razna djela, postavljeni na scenu mnogi kazališni komadi, režirani vrlo kvalitetni filmovi, a nedavno su proizvedene i dvije iznimno uspješne TV serije.

Koji je razlog tolikog zanimanja za živote njezinih članova? Nedvojbeno besramni nedostatak moralne čistoće, koji im se pripisuje u svakom trenutku njihove priče. Život razuzdan u svakom smislu, od seksualnosti do društvenog i političkog ophođenja.

Među velikim piscima koji su nam pripovijedali o dramama, cinizmu i ljubavima te moćne obitelji tu su, primjerice, Dumas, Victor Hugo i Maria Bellonci. No jedan od najpoznatijih svakako je John Ford, elizabetinac s početka 17. stoljeća koji je na scenu postavio Šteta što je kurva, djelo gotovo sigurno nadahnuto navodnim avanturama Lucrezije Borgie i njezina brata Cesarea, koji su, uvjereno tvrdi legenda, bili ljubavnici. Naša prijateljica Margherita Rubino provela je istraživanje o dramama napisanima u doba kad je živjela obitelj Borgia i otkrila čak dvojicu autora (Giovanni Falugi i Sperone Speroni) koji su posegnuli za njihovom pričom, ali 11

PapinaKciKB.indd 11

01/03/20 13:18

Francesco Sforza

Lodovico il Moro

PapinaKciKB.indd 12

01/03/20 13:18

prikrivši je iza njezina navodna starorimskog podrijetla, ni manje ni više nego Ovidijeva.

Svakako, izrežemo li iz talijanske renesanse priču o papi Aleksandru VI. i njegovoj svojti, dobivamo potresnu sagu u kojoj likovi nemaju nikakva poštovanja prema protivnicima, a često ni prema vlastitim bližnjima. Žrtva koju se još od najranije dobi neprestano prinosilo bez dvojbe je bila Lucrezia. I otac i brat u svakoj bi prilici upravo nju bez trunke milosti gurnuli u grotlo financijskih i političkih interesa. Nikoga nije ni najmanje briga što misli ta umiljata djevojčica. Žensko je, uostalom, tim su se sudom vodili i otac, budući papa, i brat, koji će postati kardinal. Štoviše, u nekim je trenucima Lucrezia bila običan paket okruglih grudi i divnih gluteusa. Aha, da, i oči su joj pune čari.

No strahote se u Italiji nisu događale samo u rimskom okruženju. Dovoljno je zaviriti u Milano i u tamošnje obitelji Visconti i Sforza: u više ćemo ih navrata susresti u našoj priči, i to u ulozi protagonista.

Godine 1447. umire bez muških nasljednika Filippo Maria Visconti; iza njega ostaje samo nezakonita kći Bianca Maria, koja tom prilikom biva priznata kako bi se mogla udati za Francesca Sforzu, čiji je otac, kondotjer, bio plebejskih korijena. Otac mu je, naime, bio mlinar. I tako se rađa nova dinastija. Mlada žena donosi na svijet osmero djece, među kojima su i Galeazzo Maria i Lodovico, onaj kojeg će poslije nazivati Moro1.

1 Maur (nap. prev.)

13

PapinaKciKB.indd 13

01/03/20 13:18

Galeazzo Maria bio je, kako se kaže u Napulju, sciupafemmene, odan jurnjavi za suknjama plemkinja i prostitutki. To mu je donijelo toliko neprijatelja da je u njegovu ubojstvu sudjelovao velik broj saveznika. Izboden je pred crkvom svetog Stjepana upravo na dan kad se dotični svetac slavi, 26. prosinca 1476., od ruke čak trojice počinitelja: Giovannija Andree Lampugnanija, Gerolama Olgiatija i Carla Viscontija. Koliko zavjerenika, kao da je Julije Cezar!

Galeazza Mariju trebao je naslijediti sin Gian Galeazzo, kojem je tada bilo samo sedam godina. No Moro uz pomoć Francuza preuzima regentstvo i koristi nedoraslu nećakovu dob da znatno proširi vlastitu moć.

Njegovim zlodjelima, međutim, tu nije kraj. U namjeri da se definitivno riješi suparnika, a kako ga se ne bi moglo optužiti za njegovo ubojstvo, odlučuje vlastitog nećaka malo-pomalo trovati. Nakon duge agonije dječak doista umire, a njegov stric Lodovico il Moro, lijući gorke suze nad njegovim lijesom, nasljeđuje Milansko Vojvodstvo.

Zašto smo govorili o toj lozi? Za početak, zato što će Moro za koju godinu sklopiti brak s Beatrice d’Este, čiji će brat Alfonso, također d’Este, postati mužem Lucrezije Borgie. No rodbinskim vezama tu nije kraj: Isabella d’Este, Alfonsova i Beatriceina sestra, udat će se za Francesca Gonzagu, markiza od Mantove, koji će, kao što ćemo vidjeti, također imati svoje prste u raznim tračevima o našoj Lucreziji. A pogledamo li bolje, krug se ni ovdje ne zatvara.

14

PapinaKciKB.indd 14

01/03/20 13:18

Da bi se dobro razumjelo ozračje koje je u 15. stoljeću vladalo u Rimu i u cijeloj Italiji, nije naodmet, prije nego što počnemo, podsjetiti na neke događaje. U tu će nam svrhu poslužiti vrlo ilustrativno pismo što ga jedan upravo posvećeni mladi biskup piše jednom svom drugu iz sjemeništa.

Otmjene zabave s dražesnim ženama Biskup pripovijeda o jednoj papinskoj proslavi tijekom koje su se bonae femmene, odnosno otmjene kurtizane, pozvane na ceremoniju, izvijale spuštajući se stražnjicom do poda na kojem su gorjele mirisne svijeće. Svaka je plesačica, podižući dakako odjeću, gasila svoju svijeću, potom ustajala i vlastitim spolovilom obuhvaćala takozvani mokul dobro pazeći da ga ne sruši. Aplauza nije nedostajalo.

Naposljetku, još jedna spomena vrijedna epizoda dovodi nas ravno na prag naše pripovijesti: dana 29. srpnja 1482. papa Inocent VIII. pada u komu i njegov se kraj očekuje u idućih nekoliko dana.

O njemu je Savonarola, bespoštedni kritičar biskupa i papa, govorio: »[Izgovor za] umjetnost isto je ono prokletstvo koje obeščašćuje prijestolje svetog Petra u Rimu [...]. Govorimo o papi Inocentu VIII., u čijem je životu nevino jedino njegovo ime.« 15

PapinaKciKB.indd 15

01/03/20 13:18

papa Inocent VIII.

PapinaKciKB.indd 16

01/03/20 13:18

Pa ipak, Dumas2, koji je napisao izvrsnu priču o obitelji Borgia i papama koji su joj prethodili, kaže nam kako su ga nazivali »ocem naroda«, s obzirom na to da se, zahvaljujući njegovim ljubavnim aktivnostima, broj njegovih podanika povećao za osam sinova i osam kćeri3, koje je, naravno, u životu protkanu velikom požudom, imao s različitim ženama. Ne zna se kako ih je birao s obzirom na to da je, poznato je, bio strahovito kratkovidan. No znamo da je kao pratitelja angažirao jednog biskupa koji bi mu pri svakom susretu prišapnuo ime, spol, dob i fizički izgled osobe koja mu je ljubila ruku.

Valja, međutim, priznati da je taj papa grešnik imao snažan osjećaj za obitelj. Pažnja koju je poklanjao djeci prije bi se mogla smatrati istinskom ljubavlju nego nedostojnim nepotizmom.

Uspijevao je, naime, pronaći primjerene rasplodnice – kako bi se loza nastavila na najbolji mogući način – među kćerima moćnih i uglednih ljudi počevši od infantkinje miljenice Lorenza de’ Medicija, koja se udala za njegova prvorođenca Franceschetta Cyba. A i mladiće za svoje brojne kćeri.

Jacob Burckhardt u svojoj knjizi Kultura renesanse u Italiji opisuje neke zanimljive strane ponašanja Inocenta VIII. i njegova Franceschetta: njih su dvojica, pripo2 Alexandre Dumas, I Borgia, Sellerio, Palermo, 2004.

3 Ivi, str. 19.

17

PapinaKciKB.indd 17

01/03/20 13:18

vijeda, »čak osnovala banku za svjetovna pomilovanja u kojoj se za visoke svote mogao dobiti oprost za bilo koji zločin, čak i za ubojstvo: od svake razrješujuće naknade sto pedeset dukata pripadalo je Papinskoj komori, a ostatak Franceschettu.

Tako je Rim, osobito posljednjih godina tog pontifikata, vrvio ubojicama i [delinkventima] pod zaštitom [i sa zajamčenim imunitetom].«

Blagost i pomilovanje jamstvo su moći No ono što nas najviše zanima jest činjenica da se toj već prilično brojnoj grupi hulja tog srpnja 1492. priključuje novih dvjestotinjak. Činit će vam se paradoksalnim, ali upravo je tako: više od dvjesto ubijenih, dakle jednako toliko ubojica, u samo nekoliko tjedana, jedan za drugim.

Otkuda pokolj tolikih razmjera?

Objašnjenje je jednostavno: po smrti svakog pape u Rimu se dogodi gomila ubojstava jer se slijedom stoljetne tradicije po svršetku svake konklave na kojoj se bira novi pontifeks pomiluje svakoga tko je u danima međuvlašća počinio neki zločin.

Prema tome, svatko čiju dušu muči želja za osvetom okoristi se upražnjenom stolicom da si dâ oduška – ubiješ danas, a zahvaljujući sigurnom općem oprostu grijeha, već si sutra slobodan. Kakva divna vremena!

18

PapinaKciKB.indd 18

01/03/20 13:18

Sad kad smo dočarali ozračje, možemo početi, i to upravo od te papine smrti i onog što se neposredno nakon nje dogodilo.

19

PapinaKciKB.indd 19

01/03/20 13:18