Prirucnik rješavanje sukoba

SINDIKAT POLICIJE HRVATSKE Projekt provodi:

U suradnji sa:

“Dijalog za sigurnost sigurnost za dijalog” Rješavanje sukoba

Zagreb, veljača 2016.

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda

www.strukturnifondovi.hr Sadržaj ovog materijala isključiva je odgovornost SPH

Europska unija ulaganje u budućnost

Projekt provodi:

Dijalog za sigurnost sigurnost za dijalog

U suradnji sa:

Impressum

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda

www.strukturnifondovi.hr Sadržaj ovog materijala isključiva je odgovornost SPH

Europska unija ulaganje u budućnost

Projekt “Dijalog za sigurnost - sigurnost za dijalog”

Sindikat policije Hrvatske Bužanova 4, 10000 Zagreb Telefon: 01 23 33 138 23 33 139 Telefax: 01 23 33 140 E-Mail: sph@sindikatpolicije.hr

Pomoćni materijal radionice o rješavanju sukoba Nakladnik: Sindikat policije Hrvatske Za nakladnika: Dubravko Jagić Voditelj projekta: Branka Jalšovec Polovina Napisao i uredio: Miroslav Hoffman Tehnička obrada: Objavito j.d.o.o., Zagreb Layout: Objavito j.d.o.o., Zagreb Tisak: SPH, Zagreb Naklada: 110 primjeraka Tiskanje ovog materijala omogučio je Projekt “Dijalog za sigurnost - sigurnost za dijalog”, kojeg provodi Sindikat Policije Hrvatske u suradnji s Institutom za javnu upravu RH. Projekt je sufinancirala Europska Unija iz Europskog socijalnog fonda.

Copyright © SPH, Zagreb, 2016.

1

Projekt provodi:

Dijalog za sigurnost sigurnost za dijalog

U suradnji sa:

Sadržaj

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda

www.strukturnifondovi.hr Sadržaj ovog materijala isključiva je odgovornost SPH

Europska unija ulaganje u budućnost

Radionica o rješavanju sukoba

Što su sukobi

5

Sastojci sukoba

7

Identitet

7

Predrasude

9

Sukob

11

Uzroci sukoba

13

Oblici sukoba

19

Svrha sukoba

19

Nastanak sukoba

21

Smirivanje sukoba

23

Razumijevanje sukoba

25

Posredništvo (medijacija) sukoba

29

Pojam medijacije

29

Načela medijacije

31

Postupak medijacije

33

Izgradnja mira

35 3

Projekt provodi:

Dijalog za sigurnost sigurnost za dijalog

U suradnji sa:

Što su sukobi

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda

www.strukturnifondovi.hr Sadržaj ovog materijala isključiva je odgovornost SPH

Europska unija ulaganje u budućnost

Sukob nije dobar, ni loš.

Sukob je događaj koji označava kako je vrijeme za promjenu.

Sukob nije dobar, ni loš. Nije pozitivan, niti negativan. Sukob je događaj koji označava kako je vrijeme za promjenu.

Ono što može biti loše (ali, naravno, i dobro) su osobne komponente sukoba: reakcija i način savladavanja. One određuju hoće li razvitak i ishod biti konstruktivan ili će unazaditi, ili razoriti odnose, komunikaciju i/ili okruženje.

Sukob se može riješiti na različite načine. Tijekom ove radionice najviše ćemo se posvetiti medijaciji kao tehnici rješavanja sukoba. Ona smanjuje neprijateljstva, dugoročno sprječava nove sukobe, a može i uspostaviti bolje odnose među bivšim protivnicima. Govoriti ćemo i o slučajevima kada medijacija nije prihvatljiva tehnika rješavanja sukoba, ali i tada cilj ostaje isti: osposobiti se za usmjeravanje sukobljenih strana u iznalaženju prihvatljivih rješenja za sve strane u sukobu, jer uspješno okončan sukob nema pobjednika, već rješenje koje donosi mir, i, u najvećoj mjeri, sprječava nove sukobe.

5

Projekt provodi:

Dijalog za sigurnost sigurnost za dijalog

U suradnji sa:

Sastojci sukoba

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda

www.strukturnifondovi.hr Sadržaj ovog materijala isključiva je odgovornost SPH

Europska unija ulaganje u budućnost

U okolnostima sukoba najčešće se razgovara o tome što se dogodilo, a najvažniji je odgovor na pitanje kome se dogodilo.

U okolnostima sukoba najčešće se razgovara o tome što se dogodilo, a najvažniji je odgovor na pitanje kome se dogodilo. Uzroci sukoba nisu u predmetu sukobljavanja, već u identitetima sukobljenih, sastojcima tih identiteta i, najvažnije, predrasudama duboko usađenim u njih.

Identitet Identitet je jedinstven sastojak svake jedinke. Kao što ne postoje dvije jednake osobe, tako ne postoje ni dva istovjetna doživljaja sebe, vlastite (p)osebnosti i neovisnosti, svog tjelesnog, i spolnog. Identitet je sve to, ali i doživljaj drugih ljudi, odnos prema njima i društvu u kojem osoba živi.

Evoluira cijelog života, ali ono što je rođenjem i odrastanjem postalo njegovim dijelom, ne nestaje tim razvojem.

Stoga kažemo kako se sastoji od niza slojeva, od kojih su najdublji karakteristike dobivene rođenjem (rasa, spol, nacija), ali je većina nastala osobnim izborima: obrazovanja, prijatelja, sklonosti: muzici, sportu, ili profesiji.

Na identitet značajno utječu drugi, a najviše životni partner, i obitelj. U djetinjstvu, u obitelji se događaju prva poistovjećivanja s roditeljima i njihovim sklonostima. Identificirajući se s tim sklonostima, djeca ih integriraju u vlastitu osobnost. Kada unesu negativna iskustva roditelja, stvaraju temelje predrasuda: vjerske isključivosti, političke netolerancije, nacionalne netrpeljivosti, seksizma; koje će još u adolescentskoj dobi postati dio njihovih identiteta.

Međutim, u toj dobi integracija raznovrsnih, često oprečnih, sklonosti, još nije na razini koja uspješno tvori funkcionalni identitet. Unutarnje dvojbe, proizvode krize (identiteta) ponašanja, koje se u svom najtežem obliku manifestiraju uporabom droge, alkohola i delikvencijom. Čak i kada su izbjegli takve opasnosti, u vrijeme kada preuzimaju uloge odraslih, nesklad između njihovih potreba i mogućnosti društva, rađa nove sukobe.

7

Projekt provodi:

Dijalog za sigurnost sigurnost za dijalog

U suradnji sa:

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda

www.strukturnifondovi.hr Sadržaj ovog materijala isključiva je odgovornost SPH

Europska unija ulaganje u budućnost

Predrasude su duboko ukorijenjene u svijesti i teško ih je mijenjati.

Najčešće ih prate negativni osjećaji, podcjenjivački, neprijateljski stav i ponašanje protiv predmeta predrasuda.

Oni se manifestiraju u kontaktu s drugim ljudima (često nadređenima). Nastaje sve veća razlika između osobnog doživljaja i načina na koji ih doživljavaju drugi. Različitost ovih doživljaja pratiti će ih tijekom cijelog života, jer im je ishodište u navici doživljavanja drugih ljudi kroz jediničnu manifestaciju ponašanja. Drugim riječima, kroz samo jedan sloj identiteta. Nastaje predrasuda, a mišljenje o drugima temeljeno na predrasudi (jediničnoj manifestaciji ponašanja), rađa diskriminaciju.

Predrasude Temelji predrasuda nalaze se u slojevima identiteta, a predstavljaju stav koji nije potkrijepljen, ni temeljen na činjenicama, već je nastao prije stvarnog, izravnog iskustva, ili bez poznavanja činjenica o osobi, skupini ili pojavi.

One su duboko ukorijenjene u svijesti i teško ih je mijenjati. Najčešće ih prate negativni osjećaji, koji su uzrokom podcjenjivačkog, neprijateljskog stava i ponašanja protiv predmeta predrasuda.

Predrasuda se sastoji od tri komponente: spoznajne, radi koje se stvara pozitivno ili negativno mišljenje o onome o čemu nastaje predrasuda, emotivne, koja onome o čemu nastaje predrasuda pridodaje ugodan ili neugodan predznak, te akcijske, koja određuje hoće li se podržati ili napasti osoba, ili skupina o kojoj je nastala predrasuda.

Djelovanje temeljem predrasuda, nije samo nepravedno, već je nužno čin ukidanja ljudskih prava osobe ili skupine protiv koje se djeluje, što često vodi u netrpeljivost prema određenoj skupini, naciji ili vjeri, koju prepoznajemo kao diskriminaciju. Ona je stvarna posljedica stavova nastalih temeljem predrasuda.

Kako se boriti protiv stereotipa i predrasuda?

9

Projekt provodi:

Dijalog za sigurnost sigurnost za dijalog

U suradnji sa:

Vrste sukoba

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda

www.strukturnifondovi.hr Sadržaj ovog materijala isključiva je odgovornost SPH

Europska unija ulaganje u budućnost

Teško. To nije ni lagana, niti kratkoročna aktivnost. Pogotovo zato što otpor predrasudama zahtijeva više snage, nego li njihovo prihvaćanje. S obzirom da je identitet prožet predrasudama, koje određuju ponašanje i akcije prema drugim osobama i skupinama, lakše je započeti sukob, nego li se boriti protiv predrasuda.

Sukob

Kad u odnosu, najmanje, dvije strane, jedna doživi prijetnju osobnim potrebama, interesima, vrijednostima ili ciljevima, nastaje sukob.

Kad u odnosu, najmanje, dvije strane, jedna doživi prijetnju osobnim potrebama, interesima, vrijednostima ili ciljevima, nastaje sukob. Riječ je o sukobima uvjerenja, jer je izvor sukoba u tome što različiti ljudi na različite načine doživljavaju istu situaciju i što vjeruju svojoj percepciji.

Svakodnevno se susrećemo sa sukobima, u odnosima s prijateljima, u obitelji, na radnom mjestu.

Riječ je o vrlo čestoj i univerzalnoj pojavi koja se očituje kako unutar samog čovjeka, tako i između dvoje ili više ljudi. Do sukoba dolazi u situacijama kada ne možemo odlučiti što učiniti, kada postoji nerazmjer između motiva, ciljeva i načina njihovih ostvarenja.

Sukobi su normalna pojava koja se javlja u svim odnosima, no ako konfliktne situacije ne rješavamo, one mogu imati teške posljedice kao što su agresija, ovisnosti, depresija, pretjerano iscrpljivanje radom i sl.

Iako različiti ciljevi, potrebe i želje, te razlike u interpretaciji činjenica, mogu dovesti do sukoba, najčešći je uzrok što strane u sukobu, ne vide na isti način predmet sukoba, a uglavnom, ni jedna strana ga ne vidi onakvim kakav doista jest.

11

Projekt provodi:

Dijalog za sigurnost sigurnost za dijalog

U suradnji sa:

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda

www.strukturnifondovi.hr Sadržaj ovog materijala isključiva je odgovornost SPH

Europska unija ulaganje u budućnost

Uzroci i oblici sukoba

Najčlešći uzroci sukoba su: slaba komunikacija, različiti vrijednosni sudovi, nejasni zadaci, ograničeni resursi, različiti interesi, ovisnost od druge strane, i neriješeni raniji sukobi.

Uzroci sukoba su mnogobrojni, no, smatra se kako su najčešći: slaba komunikacija, različiti vrijednosni sudovi, nejasni zadaci, ograničeni resursi, različiti interesi, ovisnost od druge strane (nadređenog), i neriješeni raniji sukobi.

Ovi uzroci iniciraju tri osnovne vrste sukoba - Interpersonalne (između osoba), intergrupne (između grupa), i interkulturalne (između kultura), koje se dijele u niz strukturnih oblika: a) Prema uzroku Sukob informacija - nastaje uslijed nedostatka komunikacije ili uskraćivanja informacija.

Sukob interesa - javlja se radi suprotstavljenih načina zadovoljenja istih potreba.

Sukob odnosa - najmanje jedna strana nastupa temeljem predrasuda i djeluje u skladu s njima.

Sukob resursa - dvije ili više osoba žele nešto, čega nema dovoljno za sve.

Sukob vrednota – strane suprotstavljaju sustav vrijednosti i uvjerenja.

Sukob struktura - Jednoj strani nedostatno su objašnjene uloge i procedure. b) Prema događajima Unutarnji (osobni) sukob radi: -

Izbora između podjednako neugodnih opcija,

-

Izbora između podjednako privlačnih opcija,

-

Istovremenog privlačenja i odbijanja,

-

Podijeljenih uloga.

13

Projekt provodi:

Dijalog za sigurnost sigurnost za dijalog

U suradnji sa:

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda

www.strukturnifondovi.hr Sadržaj ovog materijala isključiva je odgovornost SPH

Europska unija ulaganje u budućnost

Vanjski sukob radi: - Razmimoilaženja dvije ili više osoba (interpersonalni) - Razmimoilaženja dvije ili više skupina (socijalni). c) Prema učincima - sukobi koji dovode do konstruktivnih promjena u odnosima (funkcionalni), - sukobi koji dovode do pogoršanja odnosa (nefunkcionalni). d) Prema trajanju - Kratkotrajni, koji su rezultat nesporazuma ili učinjenih pogrešaka koje se brzo uočavaju i rješavaju.

- Dugotrajni, koji su rezultat poremećenih odnosa. e) Prema posljedicama - Posljedičnim, nakon kojih opada motivacija i dolazi do stagnacije.

- Bez posljedičnim, koji završavaju rješavanjem sukoba. f) Prema znacima - Vidljivi, koje prate verbalni sukobi, prijave, postupci, žalbe…

- Ne vidljivi, kada su akcije sukobljenih strana prikrivene.

15

Projekt provodi:

Dijalog za sigurnost sigurnost za dijalog

U suradnji sa:

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda

www.strukturnifondovi.hr Sadržaj ovog materijala isključiva je odgovornost SPH

Europska unija ulaganje u budućnost

g) Prema obliku - Stvaralački, dolazi do napretka, nalaze se nova rješenja

Najbolji put do rješenja stvaralačka akcija, kojom će se riješiti uzrok sukoba.

i metode.

- Rušilački, također dolazi do neželjenih promjena, uz razočaranje, i pad motivacije.

Istodobno, sukobi nose više opisanih karakteristika. Njihova je priroda uglavnom složena, te je rješenje moguće tek nakon što ustanovimo strukturu sukoba. Primjerice, sukob resursa, kratkoročan, bez posljedica, izvanjski, vidljiv i stvaralački: dvije ekipe, s po 8 članova, spremaju se za odlazak u pratnju izbjeglica od granice do prihvatnog centra u Slavonskom Brodu. Jedna je ekipa dobila zaštitnu odjeću, dok za drugu ekipu nema kabanica. Nastaje sukob jer ekipa koja nije dobila kabanice traži da se postojeće podijele onima čiju su zadaci više povezani s boravkom na otvorenom prostoru, čemu se druga ekipa protivi, jer su zadaci članovima samo provizorno određeni i mijenjaju se temeljem potreba na terenu. Nezadovoljstvo ekipe koja nije prikladno opremljena eskalira, nezadovoljni odlaze na zadatak, ali je situacija motivirala voditelja da uloži dodatne napore i pronađe komplete zaštitne odjeće. Pronalazi ih u Požegi, odakle djelatnik dostavlja kabanice u Slavonski brod.

Analiza sukoba je pokazala kako je najbolji put do rješenja stvaralačka akcija, kojom će se riješiti uzrok sukoba, čime sam sukob postaje kratkoročan, i bez posljedica. Time je sukob postao i funkcionalan, jer je ukazao kako nedostatak opreme nije nastao radi manjka, već propusta u sustavu.

17

Projekt provodi:

Dijalog za sigurnost sigurnost za dijalog

U suradnji sa:

Svrha sukoba

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda

www.strukturnifondovi.hr Sadržaj ovog materijala isključiva je odgovornost SPH

Europska unija ulaganje u budućnost

Svaki sukob može biti svrsishodan ili nesvrsishodan, što prvenstveno ovisi o ponašanju strana u sukobu, a ne o predmetu sukoba.

Istinski sukob je stanje u kojem, bez obzira što radimo, uvijek postoji razlika između onog što želimo i što imamo.

Kada je sukob svrsishodan, dovodi do pozitivnog ishoda.

Nastaju pozitivne tenzije, pražnjenjem emocija homogenizira se skupina, koja se opredjeljuje za rješavanje zajedničkog problema. Otvara se mogućnost rješavanja sukoba i izbjegavanja novih sukoba.

U suprotnom primjeru, nesvrsishodnog sukoba, dolazi do cijelog niza pojedinačnih negativnih ishoda, koji isključuju mogućnost pozitivnih promjena. Naime, svaki pojedini element, iako istovjetan kod oba oblika sukoba, kada nosi negativni predznak djeluje kao pojedinačni sukob, što dovodi do eskalacije, koja vrlo brzo isključuje mogućnost bilo kakvog napretka.

Eskalacija je najveća opasnost svakog sukoba, jer njome sukob prerasta u nasilje. Sa stanovišta rješenja sukoba, eskaliranjem postaje svejedno je li nasilje verbalno ili fizičko. Kad je izgubljena kontrola nad sukobom, nanesena šteta onemogućava svako pozitivno rješenje.

Nastanak sukoba Istinski sukob je stanje u kojem, bez obzira što radimo, uvijek postoji razlika između onog što želimo i što imamo.

To je stanje gubitka kontrole, te je takav sukob uzrok jakih, dugotrajnih patnji. Takvi konflikti nisu česti, mnogo češće se ljudi nalaze u situacijama koje izgledaju kao pravi konflikti, ali to nisu. Nazivaju se lažni konflikti, jer u tim situacijama uvijek postoji bar jedno ponašanje koje će razriješiti sukob, ali to ponašanje osoba u konfliktu rijetko želi upotrijebiti.

19

Projekt provodi:

Dijalog za sigurnost sigurnost za dijalog

U suradnji sa:

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda

www.strukturnifondovi.hr Sadržaj ovog materijala isključiva je odgovornost SPH

Europska unija ulaganje u budućnost

Sukob nastaje u nekoliko koraka:

Tijekom nastanka sukoba, upletene osobe ne razumiju što se uopće događa, i posve su nesvjesne suprotstavljenih ciljeva.

Prvi korak naziva se „Neugoda“: raspolažemo činjenicama, koje smo sebi protumačili onako kako smo ih doživjeli. Znamo kako i druga strana raspolaže istim saznanjima.

Obzirom na osobno tumačenje, ne razmišljamo kako su ostali vidjeli iste činjenice, ali osjećamo kako nešto nije u redu. Osobni pristup nas sprječava razumjeti uzroke „težine“ u zraku.

U tom trenutku događa se drugi korak „Incident“: Dolazi do oštre razmjene informacija s drugom stranom. Javlja se osjećaj uznemirenosti.

Na sceni je treći korak sukoba, „Nesporazum“: Razmišljajući o problemu, razumijevamo kako su činjenice različito protumačene, što stvara zabunu i navodi na potrebu razjašnjavanja.

Međutim, pokušaj razjašnjavanja različito protumačenih činjenica, samo nas uvodi u sljedeći korak razvitka sukoba: „Napetost“, kada se partneri u sukoba sagledavaju sa sve većim negativnim predznakom.

Nastali emotivni naboj sprječava svrsishodno rasuđivanje.

Razmišljamo kako odgovoriti na neprijateljstvo. Nalazimo se u dugotrajnoj fazi sukoba:“Krizi“.

Tijekom opisanih pet koraka nastanka sukoba, dogodilo se njegovo izbijanje, kada upletene osobe još ne razumiju što se uopće događa, i posve su nesvjesne suprotstavljenih ciljeva. U komunikaciji se upire u drugu stranu, čime se obostrano pojačava agresija.

Dolazi do izjašnjavanja o neprijateljstvu, sukob eskalira. I jedna i druga strana izjašnjavaju se o svojim zahtjevima, povećavajući ih, na vidiku je nasilje, a sukob postaje javan.

Bez obzira koliko trajao, iz sukoba neće biti izlaza ukoliko se svađa nastavi.

21

Projekt provodi:

Dijalog za sigurnost sigurnost za dijalog

U suradnji sa:

Smirivanje sukoba

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda

www.strukturnifondovi.hr Sadržaj ovog materijala isključiva je odgovornost SPH

Europska unija ulaganje u budućnost

Kada se upotrebljavaju tehnike mirnog rješavanja, smirivanje se događa tijekom procedure u osam koraka.

Sukob se može smiriti neposrednim razgovorom sudionika, putem posrednika, ili arbitražom. Kada se upotrebljavaju tehnike mirnog rješavanja, smirivanje se događa tijekom procedure u osam etapa. One se mogu obaviti razgovorom sukobljenih strana, ili putem posrednika, kada svaka strana svaku etapu raspravlja s neutralnom osobom, koja iznalazi rješenje.

1. Utvrđivanje činjenica U prvoj fazi potrebno je utvrditi činjenično stanje, tako da se definira u čemu su strane u sukobu suglasne, a što su elementi nesuglasja.

2. Prihvaćanje Strane u sukobu se sporazumijevaju o potrebi rješavanja sukoba, što od svake strane traži prihvaćanje dijela odgovornosti za sukob.

3. Usaglašavanje Obje strane iznose svoje viđenje sukoba. Rezultati će već u ovoj fazi biti bolji ukoliko strane izravno komuniciraju i aktivno slušaju.

4. Definicija Određivanje temelja sukoba, ili, drugim riječima, definicija što je problem.

5. Analiza Koji su pravi razlozi sukoba. Kako bi se odgovorilo na to pitanje potrebno je jasno definirati potrebe i interese svake strane. Razumijevanje odakle problem dolazi, i kako se uklapa u aktualna zbivanja, te kakve su trenutne okolnosti, od presudne je važnosti pri osmišljavanju učinkovitog rješenja.

23

Projekt provodi:

Dijalog za sigurnost sigurnost za dijalog

U suradnji sa:

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda

www.strukturnifondovi.hr Sadržaj ovog materijala isključiva je odgovornost SPH

Europska unija ulaganje u budućnost

Ujedno, nužno je ustanoviti kriterije po kojima će se ocjenjivati nova rješenja. Ovaj dio procesa rješavanja problema je, zapravo, povlačenje iz trenutnog stanja, kako bi se ono procijenilo i odredilo što, doista, treba mijenjati.

Nakon ovog istraživanja, treba provjeriti valjanost definicije problema iz prvog dijela postupka (razumijevanje problema). Često se ustanovi kako je problem različit od njihove izvorne interpretacije.

Korisna metoda koja će pomoći u analizi su Kiplingova pitanja (Tko, što, kako, kada, zašto), na koje odgovara svaka strana u sukobu. Ovom jednostavnom tehnikom najlakše je ustanoviti srž problema. Primjerice: 1.

Tko? Je stvorio problem.

2.

Što? Je stvorilo problem.

3.

Kada? Je nastao problem.

4.

Kako? Je nastao problem.

5.

Zašto? Je nastao problem.

Usporedba odgovora pomoći će: a) Identificirati potrebe svake strane, i b) Definirati problem.

25

Projekt provodi:

Dijalog za sigurnost sigurnost za dijalog

U suradnji sa:

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda

www.strukturnifondovi.hr Sadržaj ovog materijala isključiva je odgovornost SPH

Europska unija ulaganje u budućnost

Kada se sukobljene strane slože oko potreba i problema, može se potražiti rješenja.

Kada je otkriven pravi problem, i istražene njegove okolnosti, predstoji generirati moguća rješenja.

Treba ih predložiti, a ne analizirati.

6. Predlaganje rješenja Kada je otkriven pravi problem, i istražene njegove okolnosti, predstoji generirati moguća rješenja. Treba ih predložiti, a ne analizirati. Vrlo često se ideja, koja se na prvi pogled čini lošom, može razviti u vrhunsku rješenje. Stoga, svaka nova ideju zaslužuje razmatranje.

Razmatranje znači istraživanje okolnosti, i bilježenje njenih dobrih i loših strana. Još uvijek ne treba ocjenjivati ideje, a strane u sukobu moraju razumjeti kako predlaganje rješenja ne znači njihovo prihvaćanje.

7. Odabir rješenja U sljedećem koraku potrebno je odlučiti koja rješenja zadržati, a koja zanemariti. Svako pojedino rješenje treba promatrati kao cjelinu, a sud o tome je li rješenje upotrebljivo, ili nije, donosi se dogovorom obje strane.

8. Sporazum Kada su rješenja ugovorena, vrijeme je za sporazum.

Pregovarači signaliziraju spremnost koristeći riječi (npr. mislim da smo sve dogovorili) i govor tijela koji podržava izrečeno.

Nije potrebno ubrzavati ovaj proces, kako suparnici žurbu ne bi pogrešno protumačili i počeli se povlačiti. Još jednom treba usmeno ponoviti cijeli dogovor i tražiti suglasnost druge strane. Ujedno, dobro je ugovoriti redovite susrete tijekom vremena nakon sukoba, kako bi se provjerilo je li ugovoreno rješenje djelatno i zadovoljava li obje strane.

27

Projekt provodi:

Dijalog za sigurnost sigurnost za dijalog

U suradnji sa:

Medijacija sukoba

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda

www.strukturnifondovi.hr Sadržaj ovog materijala isključiva je odgovornost SPH

Europska unija ulaganje u budućnost

Konstruktivno rješavati sukobe, znači prihvatiti kako se sukobi ne mogu riješiti ako: nije jasno definiran uzrok sukoba, nisu otklonjeni nesporazumi, ...

Sukobi u pravilu nisu posljedica planirane akcije, već nastaju spontano. Razvijaju se iz početnog, prikrivenog oblika, kada svaka strana nastoji iznaći mogućnost pobjede, do otvorenog sukoba, kada strane odbijaju suradnju.

Konstruktivno rješavati sukobe, znači prihvatiti kako se sukobi ne mogu riješiti ako: nije jasno definiran uzrok sukoba, nije pronađen zajednički interes sukobljenih strana za prekidom sukoba, nisu otklonjeni nesporazumi, nisu ispunjene potrebe sukobljenih strana, prihvaćene promjene, te nije definirana odgovornost.

Uz pridržavanje tih pravila, možemo izabrati tehniku rješavanja sukoba: pregovaranje ili medijaciju. Kako smo pregovaranje obradili na posebnim radionicama, u nastavku ćemo obraditi rješavanje sukoba uz učešće posrednika (medijatora).

Posredništvo (medijacija) sukoba Pojam medijacije Medijacija, ili posredovanje je tehnika razrješenja sukoba koja podrazumijeva sudjelovanje neutralnog, i od strana u sukobu prihvaćenog, posrednika. Cilj medijacije je na konstruktivan način pronaći zajedničko rješenje.

U tijeku procesa medijacije svaka strana u sporu slobodno, lišena opterećenja pregovaranja, iznosi svoje stavove, pojašnjava svoj odnos prema sporu, te ishode koji zadovoljavaju njezine interese. Pri tome uživaju pogodnosti pažljivog slušatelja, koji usmjerava razgovor, uočava zajednička stajališta i interese, te pomaže utvrditi rješenje.

Medijator vodi računa o postupku, ali sukobljene strane moraju donijeti odluke o tome kako će spor biti riješen.

Medijacija je najpoželjnija tehnika rješavanja sukoba.

29

Projekt provodi:

Dijalog za sigurnost sigurnost za dijalog

U suradnji sa:

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda

www.strukturnifondovi.hr Sadržaj ovog materijala isključiva je odgovornost SPH

Europska unija ulaganje u budućnost

Njome sudionici u medijaciji sami dolaze do rješenja, što povećava njihovu želju za dogovorom, jer se nalaze u prilici poštovanja njihovih mišljenja i vrijednosti.

Postupak medijacije, je povjerljiv i jamči zaštitu svih interesa.

Time, medijacija stvara pozitivno ozračje, što potiče izgradnju odnosa. S obzirom da je to brza i učinkovita tehnika rješavanja sukoba, ona je i pristupačnija od pregovaranja i arbitraže.

Sudjelovanje neutralnog posrednika ima i još jednu značajnu prednost: sudionici su, više nego li tijekom pregovaranja ili arbitraže, prisiljeni slušati. Time se izgrađuje kultura dijaloga i kreativnog rješavanja sukoba. Često je posljedica promjena stava o sukobu.

Načela medijacije

Temeljna načela medijacije su dragovoljnost, povjerljivost i jednakost.

Temeljna načela medijacije su dragovoljnost, povjerljivost i jednakost.

Strane u sukobu sporazumno pokreću i sudjeluju u postupku medijacije, koji je povjerljiv i jamči zaštitu svih njihov interesa. Uz to, izjave iznesene u postupku medijacije ne mogu se bez odobrenja koristiti kao dokaz u bilo kojem drugom postupku.

Konačno, stranke su u postupku medijacije izjednačene u pravima i obavezama.

Postupak medijacije Medijacija se sastoji od 6 elemenata: 1) uvodne napomene, 2) izjave o problemu obiju stranaka, 3) prikupljanje podataka, 4) identifikacija problema, 5) pregovaranje i generiranje opcija, i 6) postizanja sporazuma.

31

Projekt provodi:

Dijalog za sigurnost sigurnost za dijalog

U suradnji sa:

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda

www.strukturnifondovi.hr Sadržaj ovog materijala isključiva je odgovornost SPH

Europska unija ulaganje u budućnost

Neometeno izjašnjavanje o prob lemu obliku je problem i doživljaj problema svake strane u sukobu.

Posrednik će nakon upoznavanja odrediti raspored sjedenja, čime će psihološki otkloniti svaku mogućnost osjećaja ugroženosti bilo koje od stranaka. Slijedi uvodna riječ, kojom naglašava svoju neutralnost i pojašnjava uloge stranaka u postupku. U slučaju kada je prije medijacije dostavljena dokumentacija, posrednici će dati svoje viđenje problema i provjeriti točnost dostavljenih podataka. Slijedi upoznavanje s protokolom i vremenskim okvirom za proces.

Medijacija ima utvrđena pravila za posredovanje. Ona pomažu tijeku procesa, jer propisuju, primjerice, kako stranke ne smiju prekidati jedan drugoga, te kako će svaka strana imati priliku izložiti svoju stranu priče.

Izjave o problemu svaka strana dobiva priliku neometenog izjašnjavanja o problemu. Izjava nije nužno nabrajanje činjenica, već je to oblikovanje problema i doživljaja problema svake strane u sukobu. Na taj način posrednik dobiva više informacija o emocionalnom stanju svake stranke. Na kraju ovog dijela postupka, medijator će ponuditi svoje viđenje izjava stranaka, ali ne zato da bi time utjecao na istinu o sukobu, već usmjerio potraga za rješenjem.

Prikupljanje podataka U sljedećoj fazi posrednik nastoji eliminirati emotivne prepreke svake stranke. To čini postavljajući niz ciljanih pitanja, često koristeći izjave stranaka i tražeći dijelove o kojima su stranke suglasne. Time pomaže izgraditi odnos između stranaka.

33

Projekt provodi:

Dijalog za sigurnost sigurnost za dijalog

U suradnji sa:

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda

www.strukturnifondovi.hr Sadržaj ovog materijala isključiva je odgovornost SPH

Europska unija ulaganje u budućnost

Problem Identifikacija Kada već postoji određeni odnos povjerenja, pristupa se identifikaciji problema. Posrednik nastoji da stranke jasno odrede problem, što je temeljni preduvjet uspješnog rješenja. Pri tome nastoji da stranke izraze svoje potrebe i naprave razliku između potreba i želja. Proces traje tako dugo dok potrebe obiju strana nisu jasno precizirane, a zajednički ciljevi usaglašeni.

Stvaranje Opcije / postizanja dogovora Nakon što se sudionici izjasne o želji postizanja sporazumnog rješenja, posrednik će predložiti brainstorming za istraživanje mogućih rješenja. To može dovesti do konačnog dogovora, koji zaključuje sukob i postavlja temelje za buduće odnose.

Ako su prethodni koraci korektno i pravilno provedeni, pravo će se rješenje nametnuti. Medijator se jedino mora potruditi da strane postignu potpunu suglasnost da će ono zadovoljiti njihove potrebe.

Kako bi rješenje bilo u potpunosti provedeno, određuje se postupak provedbe.

35

Projekt provodi:

Dijalog za sigurnost sigurnost za dijalog

U suradnji sa:

Izgradnja mira

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda

www.strukturnifondovi.hr Sadržaj ovog materijala isključiva je odgovornost SPH

Europska unija ulaganje u budućnost

Među pojedincima, skupinama i narodima neizbježno nastaju sukobi. Oni se ne mogu iskorijeniti, ali se mnogo može učiniti na njihovoj prevenciji. Od svih oblika prevencije, najdjelotvornije je rješavanje sukoba mirnim putem, koje eliminira razlike među ljudima, umanjuje stereotipe i predrasude.

Strategije izgradnje mira podrazumijevaju pristup kojim se u situaciji sukoba, neće razviti napad na drugu osobu nego zajednički napad na problem.

Naime, svako podvrgavanje nasilju je imanentan oblik sukoba, a svaki sukob uvijek je posljedica nekog oblika ugnjetavanja, te uključuje ugnjetavača (antagonistu) i potlačenog (protagonistu). Na sceni života su i svjedoci, promatrači koji svojom šutnjom, ravnodušnošću, strahom i pasivnošću omogućavaju ugnjetavaču da nesmetano tlači žrtvu.

Vrlo često promatrači zaključuju: “Što ja tu mogu?”, ali nikada ne odgovaraju na to pitanje.

Kada bi gledatelji prešli zamišljene barijere, i preuzeli ulogu protagonista, promijenilo bi se zbivanje. Počela bi potraga za rješenjem, nastala bi mogućnost promjene, i zbiljske akcije. Većina ipak ostaje u sigurnom prostoru pasivnosti.

Rasprava, sukob ideja, dijalog, argumenti i protuargumenti sve to potiče, pokreće, obogaćuje, priprema za djelovanje.

I upravo transformacija koja se događa preoblikovanjem gledatelja u protagonista, jest ono što čini spoznaju o mogućnosti promjene društva, zbilje, stvarnog života. Osviješten, ojačan i empatiziran, čovjek se više ne smije samo zadovoljiti interpretacijom različitih društvenih problema, već se treba uhvatiti u koštac s njima, treba uvjeriti vlasti i zahtijevati od njih da uključe svoje građane kao „protagoniste svojih života“.

Onaj koji vrši neku opresiju, agresiju, ugnjetava, u sukobu je s potlačenim. To su osobe ili grupe koje su socijalno, kulturno, politički, ekonomski, rasno, seksualno ili na bilo koji drugi način zakinute za pravo dijaloga. Pritom termin

37

Projekt provodi:

Dijalog za sigurnost sigurnost za dijalog

U suradnji sa:

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda

www.strukturnifondovi.hr Sadržaj ovog materijala isključiva je odgovornost SPH

Europska unija ulaganje u budućnost

„nasilje“ upotrebljavamo kako bi označili posljednju razinu ugnjetavanja.

Pokušamo li preventivno djelovati kako bi konstruktivno riješili sukob i izbjegli nasilje, te zaštitili žrtvu, otvaramo puteve oslobođenja, kanale u kojima promatrači mogu djelovati i mijenjati tijek događaja, u kojima nismo samo svjedoci tragedije, već protagonisti radnje.

U suprotnom, razoružani smo u djelovanju, postavljeni pred zid.

Svi ljudski odnosi trebali bi biti dijaloške prirode: između muškarca i žena, rasa, obitelji, grupa i nacija, dijalog mora prevagnuti. U stvarnosti, svi dijalozi teže k tome da postanu monolozi koji stvaraju odnos tlačitelja i potlačenih.

39