OPĆINA vs. KANTON
Rasti, rasti, moj zeleni bore U oblasti šumarstva u federalnom entitetu već duži vremenski period po-stoji pravni vakuum budući da je federalni Zakon o šumama, presudom Ustavnog suda FBiH, stavljen izvan snage, kao i kasnije donesena Uredba o šumama. Jedan od ključnih razloga stavljanja izvan snage ovog zakona bilo je neuvažavanje prijedloga i sugestija jedinica lokalne samouprave, odnosno kršenje njihovih prava koja im jamči Europska povelja o lokalnoj samoupravi. Bosna i Hercegovina je ratificirala spomenutu povelju 2002. godine, ali je u praksi ona dezavuirana svuda gdje je to bilo moguće. Stoga su općine Vareš i Olovo, kao iznimno bogate šumama a potpuno obespravljene dosadašnjom zakonskom regulativom ove oblasti, udružile snage odnosno ujedinile svoja općinska vijeća da bi donijele odluku o osnivanju Foto: K. Božić vlastitog šumsko-privredno poduzeća na svom području. S aspekta Kantona, u ovom slučaju Zeničko-dobojskog, kojemu je Federacija dodijelila pravo na gospodarenje šumama i prepustila ovlasti za pravno uređenje ove oblasti, to je protumačeno kao odmetništvo, premda je i kantonalni Zakon o šumama, skupa s federalnim, proglašen neustavnim i nevažećim. No, na izvanrednoj sjednici općinskih vijeća Vareša i Olova održanoj 2. srpnja 2013. godine u Varešu, vijećnici se nisu dali omesti niti nakon obraćanja resornoga kantonalnog ministra koji je pokušavao ishoditi "odgodu" donošenja, kako će zatim reći, neprovedivih odluka. Načelnici općina Vareš i Olovo, kao predlagači odluka o zabrani sječe drugima i o osnivanju lokalnog poduzeća, poručili su Kantonu da nakon jednog neustavnog Zakona o šumama njegovi poslanici nemaju uporište niti legitimitet za donošenje i drugog takvog. Općine su se pritom pozvale na pravo da zaštite javno dobro na svom području – od zaista nepobitnog javašluka – upozorile Kanton da im duguje golema sredstva za raniji period i kazale da ne žele više biti taoci kantonalnog Šumsko-privrednog društva sa sjedištem u Zavidovićima koje od 2004. godine neshvatljivo i nekažnjeno gomila gubitke. Kanton se, međutim, glasom ministra uporno hvatao za pravo raspolaganja šumama, dodijeljeno od Federacije, i trubio da općine ne mogu sebi uzeti u ovlast formirati poduzeće, već ga na njihovu području može formirati isključivo Kanton, na prijedlog svoje Vlade odnosno odlukom Skupštine. Međutim, ta u Zakon ugrađena riječ “može” svima bolje upućenim u kantonalnu dobrohotnost prejako zaudara na kondicional. Pa kada se stvar ogoli do kraja ovdje je jasno da Kanton želi i dalje neodgovorno crpiti šume Vareša i Olova za račun sebe i drugih svojih općina koje nemaju taj resurs ali imaju lobije, poslanike i ministre, dok s druge strane predstavnici Olova i Vareša svoju jedinu snagu vide u jedinstvu na općinskoj razini i nastoje biti domišljati u pravnom kaosu koji su zakonodavci s viših instanci sami proizveli. S treće strane ima i onih koji su uvjerenja da Kantonu treba dati još jednu šansu, iako je njegovo gospodarenje dosad izgledalo kao ostavljanje lisici da pričuva kokoši. Piše M. Marijanović to znači vakuum o kojem je ovdje riječ? Već 20 mjeseci oblast šume je nezaštićena; vrši se sječa i ostvaruje dobit, no nema uplata onih naknada koje su bile regulirane Zakonom dok je on postojao. Hoće li štogod od te sječe biti naknadno izmireno u proračun? – pitanje je na koje se sumnjičavo vrti glavom, pogotovu što općinama nisu izmirena niti sva potraživanja iz ranijeg, "zakonom pokrivenog" perioda. Na to su se u Varešu referirala općinska vijeća Vareša i Olova kad su se sastala pod jednim krovom i s dvostrukim obrazloženjem: probuditi se i poraditi na zaštiti svojih prava, ali i resursa na svom području. Okupilo se 19 vareških i 16 olovskih vijećnika (jedan je olovski nedostajao). Tu su dakako i općinski načelnici: vareški
Š
6
Avdija Kovačević i olovski Džemal Memagić. Od pozvanih gostiju popunjene samo dvije stolice u prvom redu: u jednoj mladi kantonalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Bojan Bošnjak, u drugoj Nevzeta Elezović, direktorica Kantonalne uprave za šumarstvo. U zadnjim redovima na epilog čeka nekolicina vareških poduzetnika koji se bave preradom drveta. Datum, 2. srpnja 2013. Sjednica počinje u podne. Na dnevnom redu dvije, govori se, povijesne odluke: o zabrani nastavka sječe i eksploatacije šume te izvlačenja šumskih sortimenata na području općina Vareš i Olovo, i o osnivanju Javnog poduzeća "Šumsko-privredno društvo Šumarstvo Vareš i Olovo" d.o.o. Vareš. Prva se odluka obrazlaže u članu 1 "nepostojanjem zakonskog osnova za BROJ 223
obavljanje takve djelatnosti, kao ni obveze pravne osobe koja gazduje šumama da vrši uplatu naknade za iskorištavanje šuma u korist općina na čijem se području vrši promet i ostvaruje dobit". Druga se odluka u svom članu 1 poziva na "odredbe Europske povelje o lokalnoj samoupravi i Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji BiH". U rustičnoj dvorani općine Vareš, apatiju već znanih glasova i predvidivih istupa razbili su olovski vijećnici, pokazavši da imaju i oni svojih šoumena, ali i razboritih diskutanata. No, vareški je općinski načelnik u startu pozvao da se u raspravu ne unose političke emocije. Netko je uzgred osmislio sintagmu "balvan-gradovi", aludirajući da su ove općine isključivo tako tretirane u Zeničko-dobojskom kanSRPANJ 2013.