ZNANOST I TEHNOLOGIJA
Islamski dekorativni detalj
dirni prostor na kojem se europska kršćanska kultura isprepletala s arapskom kulturom bilo je Sredozemlje. Upravo su Sicilija i Pirenejski poluotok bili područja najsnažnije razmjene kulturnih tradicija i prožimanja tih kultura. Još je jedna ulazna točka bio i Konstantinopol. U prijenosu znanstvenih i filozofskih misli iznjedrenih u arapskoj kulturi veliku su ulogu imali prevoditelji arapskih znanstvenih djela na latinski – jezik znanosti i kulture onodobne Europe. Uz Adelarda iz Batha (o. 1070. – o. 1152.), Ivana iz Seville (12. st.), Gerarda iz Cremone (1114. – 1187.) i Platona iz Tivolija (12. st.), istaknuto je i ime Hermana Dalmatina (o. 1100. – o. 1155.), učenjaka vjerojatno podrijetlom iz Istre, koji je još za života stekao glas vrsnog prevoditelja i tumača arapskih i grčkih znanstvenih djela iz astronomije, filozofije i matematike. Mnoge novine su u Europu iz islamskog svijeta došle zahvaljujući i dodirima tijekom križarskih ratova. IZVORI
Bilo da se muhamedansku zabludu naziva sramnim imenom hereze ili odvratnim imenom poganstva, protiv nje valja djelovati, to jest pisati. Ali Latini, a pogotovo modernisti, pošto su uništili antičku kulturu, povodeći se za riječju Židova koji su se nekada divili apostolima zato što su poznavali više jezika, znaju samo jezik svoje rodne zemlje. Tako nisu ni mogli uvidjeti golemost te zablude niti joj prepriječiti put. Stoga se moje srce raspalilo i neki me oganj zahvatio u meditiranju. Razljutio sam se gledajući Latine kako ne znaju uzroka takve propasti i kako ih neznanje lišava moći da joj se odupru; nitko nije odgovorio, jer nitko nije znao. Pošao sam, dakle, pronaći stručnjake za arapski jezik koji je tom smrtnom otrovu omogućio da opustoši više od pola kugle zemaljske. Mnogim molitvama i novcem sklonuo sam ih da s arapskoga prevedu na latinski jezik povijest i nauk toga zlosretnika, pa čak i njegov zakon koji se zove Kur’an. A da vjerodostojnost prijevoda bude potpuna, te da nijedna greška ne iskrivi naše razumijevanje, kršćanskim sam prevodiocima pridodao i jednog Saracena. Evo imena
Herman Dalmatin (crtež prema srednjovjekovnoj ilustraciji). Prouči u literaturi što je poznato o Hermanu Dalmatinu i napiši o tome sastavak.
kršćana: Robert iz Kettena, Herman Dalmatinac, Petar iz Toleda; Saracen se zvao Muhamed. Pretraživši temeljito knjižnice toga barbarskog naroda, ova je momčad izvukla odatle jednu debelu knjigu koju oni bijahu objavili za latinske čitaoce. Posao je bio izvršen one godine kada sam ja pošao u Španjolsku i sastao se ondje s gospodarom Alfonsom, carem pobjednikom Španjolaca, to jest ljeta Gospodnjeg 1142. Petar Časni iz Clunyja, Suma čitava krivovjerja i đavolje sekte Saracena ili Išmaelita.
U rječniku potraži značenje riječi suma. Kakav je piščev stav prema islamu i muslimanima? Koja je po njemu svrha znanja arapskog jezika? Odredi vlastito mišljenje prema piščevu stavu. Pokušaj razumjeti taj stav u okviru kršćanskog srednjeg vijeka te raspravi o tome s nastavnikom/icom.
Budući da su imali široko razgranatu trgovačku djelatnost koja ih je vodila od zapadnog Sredozemlja i Atlantskog oceana do Dalekog istoka, te unaprijedili geografiju i kartografiju, Arapi su razvili i znatan interes za druge zemlje i narode. Dosta je sačuvanih arapskih putopisa i geografskih djela koji sadrže podatke o životu i običajima na današnjem hrvatskom prostoru. Najstariji poznati arapski pisac koji je Hrvate zabilježio već u 9. stoljeću je Al-Đarmi. I kasniji arapski pisci spominju Hrvate, pa tako Ibn Rustah (10. st.) čak raspoznaje da na istočnoj jadranskoj obali postoji „pleme“ Neretvana koji žive između rijeka Cetine i Neretve. Ta svjedočanstva još nisu dovoljno vrednovana u povijesnoj znanosti.
201
