Page 1

Autori: Tea Novaković, Maja Jurgec, Damir Jelenski, Suzana Pešorda i Ružica Vuk

GEOGRAFIJA3 Zemlja na dlanu

[Udžbenički komplet za geografiju u trećem razredu gimnazije]

Zemlja na dlanu GEOGRAFIJA 3

Otkrij i nauči

Promjene klime Prirodni uzroci klimatskih promjena Globalno zatopljenje Resursi mora i podmorja Vrste morskih otoka Marikultura Održivi razvoj Subekumenska područja u Hrvatskoj i svijetu Suvremene promjene u gadovima Održivi grad Megagradovi i surpergradovi Veliki hrvatski i svjetski megaprojekti…

Tea Novaković, Maja Jurgec, Damir Jelenski, Suzana Pešorda i Ružica Vuk

Prema novom kurikulumu


GEOGRAFIJA3 Zemlja na dlanu

‘’Ne učimo za školu, nego za život.’’ (lat. Non scholae, sed vitae discimus)


Zemlja na dlanu − Geografija 3 Bibliotheka Geographia Croatica Knjiga 56 Prvo izdanje Autori: Tea Novaković, Maja Jurgec, Damir Jelenski, Suzana Pešorda i Ružica Vuk Autori dodatnih digitalnih sadržaja: autori, doc. dr. sc. Ružica Vuk, Andrijana Horvat, mag. educ. geogr., Klara Somek Urednica: doc. dr. sc. Ružica Vuk Izvršna urednica: Petra Somek, prof. Recenzenti: doc. dr. sc. Dubravka Spevec, Andrea Dalić, prof. Lektura i korektura: Lidija Menges, prof. Korekture: Hrvoje Dečak, mag. nov. Fotografije: fototeka izdavačke kuće Meridijani te autori i izvori koji su navedeni uz svaku fotografiju Dizajn: Petra Somek i Siniša Nikolić Prijelom, grafička priprema i izrada grafikona: Grafički studio Duplerica d.o.o., Ulica Ivana Broza 8a, 10 000 Zagreb, Siniša Nikolić i Ivan Poslek Ilustriranje i pronalazak ilustrativnog materijala: autori, Petra Somek, Andrijana Horvat, mag. educ. geogr., Klara Somek, Hrvoje Dečak, mag. nov. Tisak: Agencija za komercijalnu djelatnost, Zagreb, travanj 2020. godine Nakladnik: Meridijani, Obrtnička 26, 10 430 Samobor Tel.: 01 33 62 367, faks: 01 33 60 321 E-mail: meridijani@meridijani.com www. meridijani.com Za nakladnika: Petra Somek, prof. © Meridijani, izdavačka kuća – niti jedan dio ovog tiskanog ni digitalnog dijela udžbenika ne smije se umnažati, fotokopirati ni na bilo koji drugi način reproducirati bez nakladnikova pisanog odobrenja jer je intelektualno vlasništvo, poput svakog drugog vlasništva, neotuđivo, zakonom zaštićeno i mora se poštovati. ISBN 978-953-239-248-7 Tiskano u Hrvatskoj, travanj 2020. godine Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske odobrilo je uporabu ovog udžbenika Gramaža udžbenika: 460 grama Cijena: 105 kn


Otkrij i nauči

GEOGRAFIJA3 Zemlja na dlanu

[Udžbenički komplet za geografiju u trećem razredu gimnazije]

Tea Novaković, Maja Jurgec, Damir Jelenski, Suzana Pešorda i Ružica Vuk

[Tiskani udžbenik + dodatni digitalni sadržaji] www.meridijani.com/publication/e-udzbenik/geografija-3

Zagreb, 2020. godine


Sadržaj

1. PROMJENE KLIME I GLOBALNO ZATOPLJENJE......................................................... 9 1. Klimatske promjene tijekom geološke prošlosti.......................................................................... 10 2. Klimatske promjene tijekom kvartara............................................................................................ 16 3. Prirodni uzroci klimatskih promjena...............................................................................................21 4. Antropogeni utjecaj na klimu..........................................................................................................26 5. Utjecaj globalnog zatopljenja na atmosferske procese...............................................................31 6. Utjecaj globalnog zatopljenja na hidrosferu i kriosferu............................................................. 36 7. Utjecaj globalnog zatopljenja na život na Zemlji......................................................................... 41 8. Aktivnosti zajednice za smanjenje antropogenog utjecaja na klimatske promjene.......... 46 2. RESURSI MORA I PODMORJA................................................................................. 51 1. Postanak i starost morskog dna....................................................................................................... 52 2. Aktivni i pasivni kontinentski rubovi.............................................................................................. 56 3. Vrste morskih otoka.......................................................................................................................... 60 4. Pacifički vatreni prsten..................................................................................................................... 64 5. Morsko ribarstvo i marikultura........................................................................................................69 6. Rudni i energetski resursi iz podmorja..........................................................................................76 7. Zakonska regulativa o iskorištavanju mora i podmorja.............................................................. 78 8. Održivi razvoj i zaštita mora i podmorja.......................................................................................82 3. DEMOGRAFSKA (NE)ODRŽIVOST HRVATSKE.........................................................86 1. Popis stanovništva i kretanje broja stanovnika Hrvatske..........................................................87 2. Razmještaj stanovništva Hrvatske................................................................................................. 90 3. Migracija stanovništva Hrvatske.................................................................................................... 94 4. Demografska tranzicija u Hrvatskoj...............................................................................................99 5. Biološka struktura stanovništva Hrvatske.................................................................................. 102 6. Populacijska politika i demografska održivost Hrvatske......................................................... 107 4. VAŽNOST ODRŽIVOG RAZVOJA............................................................................ 111 1. Gospodarenje otpadom.................................................................................................................... 112 2. Otpadne vode..................................................................................................................................... 117 3. Ekoremedijacija................................................................................................................................... 121 4. Energetska održivost – korak prema održivom razvoju........................................................... 126 5. Održivi razvoj turizma...................................................................................................................... 130


5. ODRŽIVA VALORIZACIJA SUBEKUMENSKIH PROSTORA U SVIJETU I HRVATSKOJ............................................................................................135 1. Subekumenska područja u Hrvatskoj i svijetu.............................................................................136 6. UČINCI MEGAPROJEKATA I POSLJEDICE TEHNOLOŠKIH ZATAJENJA U HRVATSKOJ I SVIJETU........................................................................................... 146 1. Megaprojekti ili velike intervencije u prostoru.......................................................................... 147 2. Društveno-gospodarski učinci megaprojekata i utjecaj na okoliš.......................................... 153 3. Primjeri i posljedice tehnoloških zatajenja u Hrvatskoj i svijetu............................................158 4. Učinci primjene tehnologije na stanovništvo, gospodarstvo i okoliš................................... 162 7. SUVREMENE PROMJENE U GRADSKIM NASELJIMA I NJIHOVOJ OKOLICI............. 166 1. Suvremene promjene u gradskim naseljima u zavičaju i Hrvatskoj........................................167 2. Socioekonomska polarizacija u gradovima i gradskim četvrtima........................................... 171 3. Funkcije i problemi megagradova i supergradova...................................................................... 175 4. Elementi gradskog sustava.............................................................................................................180 5. Gradska mikroklima.......................................................................................................................... 187 6. Elementi održivog grada na primjeru grada u zavičaju.............................................................193


Kako se služiti ovim udžbenikom

Jedno od sedam poglavlja u ovom udžbeniku (svako ima svoju boju)

Naslov nastavne jedinice

Šifra odgojnoobrazovn0g ishoda

Provjerite predznanje

Ilustracije i slike podižu zornost sadržaja

Podnaslov Osnovni tekst nastavne jedinice

6

Ilustracije objašnjavaju tekst

Važni podatci (masno tiskana slova) Otvor jednog od sedam poglavlja

Provjerite usvojeno znanje

Sadržaj učenja


Riječ na početku Drage učenice, dragi učenici, pred vama je udžbenik iz geografije za treći razred gimnazija u kojemu smo odgojno-obrazovne ishode iz predmetnog kurikuluma razradili u 38 tema. Prema dogovoru vas i nastavnika, neke će teme biti poučavane jedan, a neke više nastavnih sati. Redoslijed tema u udžbeniku ne obvezuje ni nastavnike ni vas na redoslijed poučavanja i učenja. Teme smo objedinili u sedam većih cjelina: promjene klime i globalno zatopljenje, resursi mora i podmorja, demografska (ne)održivost Hrvatske, važnost održivog razvoja, održiva valorizacija subekumenskih prostora u svijetu i Hrvatskoj, učinci megaprojekata i posljedice tehnoloških zatajenja u Hrvatskoj i svijetu te suvremene promjene u gradskim naseljima i njihovoj okolici. Iz naslova ovih cjelina možete zaključiti da ćete ove školske godine svoja geografska znanja i vještine obogatiti spoznajama o sadržajima kojima je zajednički nazivnik održivost. Svjedoci ste stanja u atmosferi zbog kojeg je vaša vršnjakinja Greta Thunberg privukla pozornost svjetskih medija i međunarodnih institucija. Jednaku brigu, kao i o stanju atmosfere, treba posvetiti i moru i podmorju i područjima vrlo rijetke naseljenosti… Naravno, posebnu pozornost svi zajedno moramo usmjeriti i na ostala pitanja od nacionalnog interesa i interesa svakog pojedinca, kao što su demografska održivost Hrvatske, energetska održivost, održivost okoliša i druga. Fasciniraju nas tehnološka dostignuća i megaprojekti, no opravdana je bojazan od tehnoloških zatajenja i njihovih posljedica. Neki od odgovora kako održivo upravljati prostorom navedeni su u sedmom poglavlju u kojemu upoznajete pametne, održive i uključive gradove. Dakle, sadržaj ovoga udžbenika vodi vas do novih geografskih znanja i vještina, a time i do više razine geografske pismenosti, kako biste postali osposobljeni članovi zajednice koji mogu sudjelovati u oblikovanju bolje budućnosti. Za što uspješnije usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda za treći razred gimnazija, sadržaj svake teme organizirali smo na način da vas uvodnim pitanjima usmjerimo na provjeru predznanja i integriranje prije stečenih s novim znanjima. Nakon toga kratki motivacijski tekstovi i prilozi uvode vas u sadržaj teme koja je podijeljena na više potpoglavlja. Uz tekst priložen je velik broj fotografija, geografskih karata i dijagrama kako bismo vam nove sadržaje učinili zornima i lakšim za razumijevanje. Na kraju svake teme su pitanja kojima možete provjeriti naučeno i smjernice za geografsko istraživanje. U cilju razvijanja vaših digitalnih kompetencija za svaku smo temu pripremili aktivnosti u digitalnom dijelu udžbenika. Želimo vam puno uspjeha i zadovoljstva u radu! Autori

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI PREMA KURIKULUMU IZ GEOGRAFIJE OBILJEŽENI SU CRVENOM BOJOM NA MARGINAMA KNJIGE I NA OTVORIMA POGLAVLJA

7


Kako se služiti dodatnim digitalnim sadržajima Dodatne digitalne sadržaje za ovaj udžbenik možete pronaći na mrežnoj stanici: www.meridijani.com/publication/e-udzbenik/geografija-3 U tiskanom izdanju otisnute su ikone koje upućuju na dodatne sadržaje kojih u tiskanoj inačici nema, a koji su dostupni na navedenoj mrežnoj stranici VIDEO

Pogledajte kratak videozapis o temi koja se obrađuje u nastavnoj jedinici FOTO

Pogledajte dodatne fotografije koje još detaljnije pojašnjavaju nastavne sadržaje PROVJERITE NAUČENO

8

Odgovorite na pitanja za provjeru usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda. Pronaći ćete i odgovore. Tu je i interakivni kviz kojim možete provjeriti što ste naučili. Kviz sadrži pitanja s više ponuđenih odgovora među kojima trebate pronaći točan ISTRAŽITE NA INTERNETU

Pronađite popis korisnih linkova koji upućuju na geografske sadržaje na internetu za proširivanje znanja


1 ISHOD GEO SŠ B.3.2. Učenik analizira promjene klime te argumentirano objašnjava utjecaj čovjeka na globalno zatopljenje.

ISHOD GEO SŠ B.3.3. Učenik analizira posljedice globalnoga zatopljenja te aktivnosti međunarodne zajednice u rješavanju toga problema.

Promjene klime i globalno zatopljenje NAKON UČENJA I POUČAVANJA PRVE ČETIRI TEME MOĆI ĆETE: – navoditi dokaze o promjeni klime tijekom geološke prošlosti i u instrumentalno doba – objasniti efekt staklenika – analizirati podatke o glavnim stakleničkim plinovima u atmosferi i globalnoj temperaturi – objasniti utjecaj čovjeka na emisiju stakleničkih plinova – objasniti promjenu klime kao prirodni i antropogeno uvjetovani proces NAKON UČENJA I POUČAVANJA SLJEDEĆIH ČETIRIJU TEMA MOĆI ĆETE: – objasniti utjecaj klimatskih promjena na život na Zemlji – objasniti aktualne prirodno-geografske promjene do kojih dolazi zbog globalnoga zatopljenja – objasniti moguće posljedice globalnoga zatopljenja, negativne (npr. invazivne vrste, klimatske migracije stanovništva, sukobi) i pozitivne (npr. nove poljoprivredne i turističke mogućnosti) – navoditi primjere međunarodne aktivnosti usmjerene smanjenju čovjekova utjecaja na klimatske promjene – usporediti i obrazložiti različite stavove država i organizacija u svijetu oko smanjenja emisije stakleničkih plinova


Promjene klime i globalno zatopljenje

1. Klimatske promjene tijekom geološke prošlosti Provjerite predznanje Koji modifikatori utječu na klimu? Opiši utjecaj pojedinih modifikatora na klimatske elemente. Izradi tablicu geološke prošlosti Zemlje s pet stupaca. U prva četiri stupca upiši nazive eona, geoloških era, perioda i epoha. Posljednji stupac ispuni na temelju teksta ove nastavne jedinice.

Promjene klime 10

Klima je prosječno stanje atmosfere nad nekim područjem te je kao svaki prirodni proces podložna promjenama kroz određeno vremensko razdoblje. U početku razvoja klimatologije znanstvenici su smatrali da je klima nepromjenjiva te da će mjerenjem klimatskih elemenata kroz dulje vremensko razdoblje dobiti što točniju „normalnu“ vrijednost pojedinog elementa. S vremenom se odustalo od te ideje, jer s obzirom na promjenjivost klime ne poRekonstrukcija klimatskih prilika u geološkoj prošlosti iz siga. Dolje su istraživači u jednoj špilji, a desno je polovica prerezane jezgre bušenog stalagmita

U vrijeme u kojem su klimatske promjene i globalno zagrijavanje postale važne političke i društvene teme, moramo se zapitati kakva je bila klima geološke prošlosti. Često čujemo da su temperature zraka postale više od „normalnih“, da nema više „normalnih“ snježnih zima i slično. Imamo li pravo klimu nekog razdoblja samo zato što mi u njemu živimo nazivati „normalnom“? Zašto je važno istraživati i poznavati klimu tijekom geološke prošlosti?

stoji „normalna“ vrijednost, niti određenu klimu imamo pravo proglasiti „normalnom“ samo zato što mi živimo u određenom razdoblju. Napredak znanosti omogućio je brojne dokaze o različitim klimatološkim uvjetima tijekom geološke prošlosti. Pojam promjena klime generalni je termin koji obuhvaća sve moguće oblike nepostojanosti klime. Vrlo često se spominju pojmovi fluktuacija i oscilacija klime. Pod klimatskom fluktuacijom podrazumijeva se nepostojanost klime koja se sastoji od bilo kakva oblika sistematske promjene, pravilne ili nepra-


Promjene klime i globalno zatopljenje

2 0 -2 -4

280

-6

260 240

-8

CO2

Temperatura (°C) Prašina

4

220 200

1,5 1,2 0,9 0,6 0,3

0

50

100 150 200 250 300 350 Tisuća godina prije današnjice

400

Podaci iz ledenih jezgara za proteklih 400 000 godina (plava krivulja označava temperaturu, zelena ugljikov dioksid, a crvena vjetrom nošenu glacijalnu prašinu, prapor ili les)

40 35

kisik (Vol. %)

30 25 20 15 10 5 0 1000

800

600 400 prije milijuna godina

200

Udio kisika u atmosferi tijekom posljednjih milijardu godina. Vidljive su velike oscilacije

0

Klimatske promjene od postanka Zemlje do kvartara Tijekom geološke prošlosti klima se neprestano mijenjala. Iako se danas često spominje čovjek kao glavni krivac globalnog zatopljenja, moramo biti svjesni da je u dalekoj prošlosti, kada se ljudska civilizacija još niti nije razvila, bilo toplijih razdoblja nego je ovo u kojemu mi živimo. Na Zemlji su se izmjenjivala dva osnovna klimatska razdoblja, a to su hladna razdoblja (ledena doba) i topla razdoblja. U Zemljinoj 4,6 milijarde godina dugoj geološkoj prošlosti topla razdoblja trajala su mnogo duže od hladnih. Tako da se može zaključiti da je stanje bez ledenih pokrova u visokim geografskim širinama za naš planet „normalnije“ od ovog današnjeg. Nakon stvaranja, Zemlja je bila vruća i užarena masa te je po njenoj površini tekla magma (rastaljena stijenska masa). Smatra se da je klima u početku bila vruća. Zemlja se intenzivno zagrijavala zbog raspada radioaktivnih izotopa kratkog vremena poluraspada. Uz to je na Zemlji postojao izražen efekt staklenika kao posljedica intenzivne vulkanske aktivnosti. Postupnim hlađenjem površine stvorena je prva oceanska i kontinentska kora u razdoblju hadija. Tijekom arhaika nastavlja se daljnje hlađenje površinskog dijela Zemlje te se formiraju prve litosferne ploče. U takvim uvjetima

ISHODI GEO SŠ B.3.2. i B.3.3.

Analiza utjecaja klimatskih promjena na šumske ekosustave i pojedine vrste drveća

vilne. Ukoliko se radi o pravilnoj fluktuaciji tada se može govoriti o klimatskoj oscilaciji. Paleoklimatologija je znanost koja rekonstruira klimatske prilike tijekom geološke prošlosti. Dokaze o klimama davnih vremena znanstvenici pronalaze u ledenim zapisima, godovima, sedimentima, špiljskim ukrasima, koraljima i sl. Problem je u tome što ima vrlo malo dokaza o dalekoj geološkoj prošlosti. Tako je primjerice najstarija ledena jezgra Antarktike stara samo oko 800 000 godina, nema peludi iz razdoblja prije pojave biljnog života na kopnu, a dubokomorski sedimenti koji sadrže brojne dokaze podliježu subdukciji ispod kontinentskih područja. Period u kojemu se vrše mjerenja klimatoloških elemenata pomoću točnih meteoroloških instrumenata baždarenih prema jedinstvenim međunarodnim kriterijima nazivamo instrumentalni period. S obzirom da postoji propisan način mjerenja, to nam omogućuje usporedbu podataka iz različitih dijelova svijeta, ali moramo biti svjesni da je to vrlo kratak period u odnosu na 4,6 milijardi dugu Zemljinu geološku prošlost.

11


Promjene klime i globalno zatopljenje

broj kvartarnih prosjeka

12

ugljik dioksid (ppmv)

(dijelova na tisuću)

rima današnje Kanade, Finske, Južne Afrike i Indije. -4 Zatim je uslijedilo toplije razdoblje sve do kratkoročni prosjek dugoročni prosjek gornjeg proterozoika kada prije otprilike -3 TOPLO 750 milijuna godina započinje najizraženi-2 ja kontinentalna oledba u povijesti Zemlje. Za tu oledbu popularno se koristi termin -1 „Snowball Earth“, jer je cijeli planet bio 0 kao velika snježna kugla. Oledba je zahvatila čak i područja tropskih geografskih širina. 1 Vjeruje se da su svi oceani bili u potpunosti 2 HLADNO zaleđeni te da je debljina leda iznosila oko glacijalni period 3 jedan kilometar. Glacijalni sedimenti gornjoproterozojske starosti danas su vidljivi 542 500 450 400 350 300 250 200 150 100 50 0 na površini Zemlje na svim kontinentima, milijuni godina osim na Antarktici. Klimatske promjene u fanerozoiku Paleozojska era započinje zatopljenjem klime i transgresijama na kontinentalna tople kore preduvjeti za stvaranje ledenih pokrova nisu područja. U uvjetima plitkih i toplih mora započipostojali. Pojavom prvih biljnih organizama u moru nje procvat života i nagla pojava raznovrsnog života koji počinju stvarati kisik procesom fotosinteze prije poznata pod nazivom „kambrijska eksplozija živootprilike 3,5 milijarde godina polako se mijenja sastav ta“. Na početku ordovicija dogodila se oledba koja je zahvatila samo područje Gondvane, što dokazuje da atmosfere i smanjuje efekt staklenika. Zemljina kora trebala se dovoljno ohladiti za pojavu kontinentalne oledbe ne moraju nužno zahvatiti cijeli prvih hladnih razdoblja te su takvi uvjeti stvoreni planet. Maksimum oledbe dogodio se krajem ordovipred malo više od dvije milijarde godina u razdo- cija na dijelu Gondvane smještenom oko Južnog pola. blju donjeg proterozoika. To su prve oledbe koje Postoje naznake da su se te oledbe djelomično nastaznanost danas može sa sigurnošću potvrditi. Hladna vile i u razdoblju silura. Ove oledbe izazvale su pad klima je u to vrijeme bila raširena na velikom dijelu morske razine, jer je velika količina vode zarobljena u Zemlje o čemu govore dokazi pronađeni na prosto- ledenjacima. Osnovna posljedica bilo je drugo najveće masovno izumiranje u povijesti Zemlje izazvano zahlađenjem vode i nestankom šelfnih prostora. Mjere Model Razdoblje silura i devona općenito je toplo, što dokazuje široko rasprostranjenje koraljnih grebena. Klima je mjestimično bila i vrlo suha, na što ukazuje taloženje evaporita. Iako je srednji paleozoik uglavnom poznat kao toplo razdoblje u geološkoj prošlosti, mjestimično su se pojavljivala hladnija razdoblja. Razdoblje gornjeg paleozoika bilo je klimatološki vrlo različito na sjevernoj i južnoj hemisferi. Tako južnu hemisferu zahvaća karbonsko-permska oledba koja je bila dulja i intenzivnija od ordoprije tisuća godina vicijske. Klima je tada na Gondvani bila Promjene koncentracija ugljikova dioksida u fanerozoiku izrazito hladna i stvoren je ledeni pokrov


+14 +12 +10 +8 +6 +4 +2 0 -2 -4 -6

Cm O S D

C

500

300

400

P Tr J

200

K

Pal

Eocen

Ol

Miocen

100 60 50 40 30 20 10 prije milijuna godina

Pliocen

5

4

Pleistocen

3

2

1000 800 600

ISHODI GEO SŠ B.3.2. i B.3.3.

°C u odnosu prema prosjeku 1960. - 1990. g.

Reljef Zemlje

Holocen

400 200 20 15 prije tisuća godina

10

5

0

Promjene temperature zraka u fanerozoiku Što uočavaš?

Led i i kontinenti kroz geološka razdoblja manji ledenjaci

led

al

13

ledenjaci

led

poteze t e r n t ivne hi a

led tropski led ledenjaci led snježna Zemlja

ledeno

ledeno

PROTEROZOIK

KASNI PALEZOIK

PLEISTOCEN

prije 600-800 milijuna godina

prije 250-325 milijuna godina

prije 0,02 milijuna godina

Međuledeno doba

DANAS

prije 0 milijuna godina

Najizraženija kontinentalna oledba u povijesti Zemlje bila je u proterozoiku. Promjene ledenih pokrova tijekom geološke prošlosti

Najstariji ostaci fosilnih riba pronađeni u gornjokarbonskim naslagama u Novoj Škotskoj


Promjene klime i globalno zatopljenje kontinentskih dimenzija. Te su oledbe uzrokovale najveći pad morske razine u povijesti Zemlje. Istodobno na sjevernoj hemisferi u toploj i vlažnoj klimi raste bujna vegetacija od koje će se kasnije stvoriti goleme naslage ugljena. Formiranje jedinstvenog kontinenta Pangee krajem paleozoika značajno je utjecalo na klimu. Unutrašnjost kontinenta postaje vruća i suha zbog izražene kontinentalnosti, a hladna i suha u višim geografskim širinama. Mezozojska era započinje toplom klimom trijasa. Nastavlja se razdoblje tople i suhe klime na širokom prostoru zbog velike udaljenosti od mora. U tom razdoblju Pangea poprima konačni izgled i maksimum površine. U to vrijeme nema ledenih pokrova. Takva situacija nastavlja se i tijekom jurskog perioda koje obilježavaju tropski klimatski uvjeti u kojima svoj vrhunac doživljavaju dinosauri. Gmazovi dominiraju kopnom, vodom i zrakom. U razdoblju krede nastav-

lja se topla klima uz izostanak ledenih pokrova. Tijekom donje krede bile su najviše temperature ikada u povijesti Zemlje, a one počinju padati krajem krede. Mogući uzrok takve izrazito tople klime je intenzivno riftovanje kao posljedica konačnog raspada Pangee te se pritom oslobađala velika količina ugljičnog dioksida. Stvaranje novih oceana i topla klima dovele su do vrlo visoke globalne razine mora. Nakon generalno toplog mezozojskog razdoblja započinje kenozojska era koju obilježavaju velike varijacije klime. Tijekom paleogena jasnije se razlikuju različiti klimatski pojasevi, dok je u mezozoiku klima uglavnom bila ujednačena. Paleocen obilježava pad temperature za desetak stupnjeva u odnosu na kraj krede, dok u eocenu slijedi novo zatopljenje. Kopno uglavnom prekrivaju guste tropske i suptropske šume. Kao primjer tople eocenske klime može se spomenuti južna Aljaska s prosječnom temperaturom od oko 22 °C. Krajem eocena slije-

14

Morrison formacija stijena na jugozapadu SAD-a najznačajnije je nalazište fosilnih ostataka dinosaura iz gornje jure Koje vrste dinosaura poznaješ?


Promjene klime i globalno zatopljenje

ISHODI GEO SŠ B.3.2. i B.3.3.

15

Hladna morska struja oko Antarktike uzrokovala je njenu oledbu koja traje sve do današnjih dana

di globalno zahlađenje. Zbog pucanja veze Antarktike s Južnom Amerikom i Australijom uspostavlja se kružno kretanje hladnih struja u smjeru kazaljke na satu oko Antarktike što uzrokuje njenu oledbu koja traje sve do današnjih dana. Stvaranje ledenih pokrova na Antarktici na prijelazu iz eocena u oligocen uzrokovalo je globalni pad morske razine. Tijekom oligocena klima postaje nešto toplija i čak se djelomično topi led, ali više nikad nisu dostignute eocenske temperature. Neogen započinje padom temperature, što se posebno odnosi na južnu hemisferu. Izražene oledbe na Antarktici krajem miocena dovode do globalnog pada morske razine. Tako je Sredozemno more nakratko izolirano i isušeno što uzrokuje taloženje debelih naslaga evaporita. Istovremeno s hlađenjem klime na južnoj hemisferi zabilježen je suprotan trend na sjeveru. Pliocen započinje rastom morske razine i globalnim zatopljenjem klime. Krajem pliocena prije otprilike tri milijuna godina te suptropske uvjete zamjenjuje razdoblje ledenog doba koje traje sve do današnjih dana. U tom razdoblju izmjenjuju se faze glacijala s kontinentalnim oledbama i interglacijala u kojima te kontinentalne oledbe izostaju.

Provjerite naučeno Obrazložite pojmove promjene klime, fluktuacije klime, oscilacije klime, varijacije klime, paleoklimatologija i instrumentalni period. Na temelju kojih se dokaza objašnjavaju promjene klime u prošlosti, a na temelju kojih u instrumentalno doba? U kojim je geološkim razdobljima klima bila toplija, a koja su obilježile pojave ledenih doba? Kada je Zemlju zahvatila najizraženija kontinentalna oledba? Opišite njena osnovna obilježja. Opišite klimatske razlike između sjeverne i južne hemisfere tijekom gornjeg paleozoika. Koja su opća obilježja klime na Zemlji tijekom mezozojske ere? Kada započinju oledbe na Antarktici? Što ih je uzrokovalo?


Promjene klime i globalno zatopljenje

2. Klimatske promjene tijekom kvartara U animiranom filmu „Ledeno doba“ susreću se mamut Manfred, ljenivac Sid i sabljastozubi tigar Diego tijekom migracije na koju su krenuli prije 20 000 godina zbog klimatskih promjena i postupnog topljenja leda. Takve nagle klimatske promjene obilježile su klimu cijelog kvartara. Mamut i sabljastozubi tigar u međuvremenu su izumrli, dok su ljenivci preživjeli, iako uz velike gubitke. Ta izumiranja možemo povezati s promjenama klime, a možda i s djelovanjem čovjeka, koji je prema nekim teorijama istrijebio mamute. Koji su uzroci migracija životinja prikazani u filmu Ledeno doba?

Provjerite predznanje Koje su epohe kvartara? Kada je završio zadnji glacijal?

Izmjena glacijala i interglacijala

16

Krajem pliocena započinje ledeno doba koje se nastavlja tijekom cijelog razdoblja kvartara. U njemu su se izmijenila četiri razdoblja s kontinentalnim oledbama koja se nazivaju glacijali i četiri razdoblja bez kontinentalnih oledbi koja se nazivaju interglacijali. Te klimatske izmjene uzrokovale su značajne promjene u globalnoj morskoj razini. Tako je za vrijeme glacijala morska razina bila niža, jer je velika količina vode bila zarobljena u ledenim pokrovima. Mnogi današnji šelfni prostori bili su kopno. Početak interglacijala obilježava transgresija na kontinentske rubove kao posljedica taljenja leda. Kroz cijelo to razdoblje postoje ledeni pokrovi na Antarktici i Grenlandu. U Alpama se izmijenilo pet glacijala, a nazivaju se prema alpskim rijekama Donau, Günz, Mindel, Riss i Würm. Na prostoru Sjeverne Amerike zabilježena su samo četiri glacijala.

Uzroci pleistocenskih glacijacija Postoji više teorija o uzrocima pleistocenskih glacijacija, ali niti jedna nije općeprihvaćena u znanosti. Jedna teorija govori o smanjenju Sunčeve radijacije, dok druga ističe izdizanje planinskih lanaca alpskom orogenezom krajem paleogena. Navedeni su procesi uzrokovali nastajanje ledenog pokrova. Jedna od najčešće spominjanih hipoteza kao ključni faktor naglašava formiranje Panamske prevlake koja je spojila Sjevernu i Južnu Ameriku prije otprilike 3,5 milijuna godina. Naime, spajanje američkih kontinenata dovelo je do stvaranja tople Golfske struje koja donosi vlagu na sje-

Likovi iz filma Ledeno doba

vernu hemisferu. Prema toj teoriji povećana vlažnost zraka dovodi do obilnijih snježnih padalina i formiranja ledenog pokrova. Izmjene glacijala i interglacijala unutar ledenog doba najčešće se objašnjavaju Milankovićevim ciklusima. Prema toj teoriji ciklično se mijenjaju tri orbitalna parametra Zemlje koja dovode do različitog intenziteta Sunčeva zračenja na različitim dijelovima te samim time do različitog zagrijavanja planeta.

Klima posljednjeg glacijala Znanstvenici imaju najviše saznanja o posljednjoj glacijaciji zahvaljujući brojnim očuvanim tragovima, ali smatra se da iste zakonitosti vrijede i za sve prethodne. Tako će mehanizam širenja i povlačenja


Promjene klime i globalno zatopljenje

Su ch

LGM i poslije LGM morene

a W od

Biał

ka

a

Toporowa Cyrhla Brzeziny

dolina Olczyska

dolina Filipka

KW Hu

od

a

LP

dolina Bia łk

a

Su

do

li

na

Hr

ch

a

W

RP

Detaljna geološka karta Tatra planine zadnja glacijacija (Würm) KW - Kotlinowy Wierch (Riss) Hr - Herbik (Mindel) Hu - Hurkotne (Günz)

0

1

2 km

RP - Rusinowa Polana (Donau)

Isječak detaljne geološke karte s tragovima pet glacijala crnogorično-bjelogorične šume praporna tundra niska grmolika tundra tundre i stepe šumska tundra obala današnjeg mora

0

Obala Jadranskog mora u doba pleistocena. Usporedi je s današnjom.

100

200

300 km

leda biti objašnjen na primjeru würmske glacijacije. Postupni pad temperature koji je uzrokovao stvaranje ledenih pokrova na sjevernoameričkom i euroazijskom kopnu započeo je prije otprilike 70 000 godina. Zahlađenje klime bilo je postupno, a kada su jednom stvoreni optimalni uvjeti za stvaranje leda, on se dalje širio poprilično brzo. S obzirom da led ima visok albedo (moć odbijanja svjetlosti), to dovodi do reflektiranja velikog dijela Sunčeve svjetlosti i daljnjeg snižavanja temperature zraka. Ledeni pokrov širio se od sjevera prema jugu ususret vjetrovima koji su nosili snježne padaline. Južna granica ledenog pokrova ovisila je ponajprije o odnosu temperature zraka u ljetnim mjesecima i količine zimskih padalina. Da bi se ledeni pokrov širio, temperatura mora biti dovoljno niska da omogućava zadržavanje leda, ali opet dovoljno visoka da bi održavala visoku vlažnost zraka i obilne padaline. Preniska temperatura može predstavljati limitirajući faktor za daljnju ekspanziju leda, jer klima postaje suha i nema dovoljno snježnih padalina. Upravo iz tog razloga granica ledenog pokrova u Europi bila je znatno južnije nego u hladnom i suhom Sibiru. Proces širenja leda nije bio kontinuiran, već su se izmjenjivale faze širenja leda na jug i povlačenja prema sjeveru, što ukazuje na fluktuacije u temperaturi i količini padalina. Faza ekspanzije ledenog pokrova trajala je oko 50 000 godina te je vrhunac würmske glacijacije nastupio prije 18 000 – 20 000 godina. Faza recesije (povlačenja) leda trajala je znatno kraće, svega oko 10 000 godina. Ledeni pokrovi Sjeverne Amerike i Euroazije u potpunosti su nestali na prijelazu iz pleistocena u holocen prije 11 800 godina, dok su se do današnjih dana zadržali Grenlandski i Antarktički pokrov. Povlačenje također nije bio kontinuiran proces, već je bilo povremenih zastoja. Kada se led jednom počne taliti, daljnje povlačenje odvija se naglo zbog jačeg apsorbiranja Sunčeve svjetlosti tamne podloge, što dovodi do zagrijavanja.

ISHODI GEO SŠ B.3.2. i B.3.3.

Jurgów

LGM ledenjački opseg (Zasadni & Klapyta, 2014)

17


Promjene klime i globalno zatopljenje

Najveće rasprostiranje ledenog pokrova vrhunac würmske glacijacije nastupio je prije 18 000 – 20 000 godina. Koji su dijelovi Europe bili pod ledom?

18

Klima je na početku würmske glacijacije u umjerenim geografskim širinama bila svježa i vlažna. To je uzrokovalo akumuliranje golemih količina snijega koji se postupno pretvarao u firn (zrnati snijeg), a zatim u ledenjački led. Početna akumulacija leda događala se u planinskim prostorima gdje se nakuplja snijeg iznad snježne granice. Na sredini würmskog razdoblja, klima pod utjecajem stvorenog ledenog pokrova postupno postaje sve hladnija i sušnija. Polarna fronta potiskuje se u niže geografske širine i količina padalina u umjerenim širinama se smanjuje. Prema razdoblju kasnog würma nastavlja se trend pada temperature i tako posljednji glacijal završava s vrlo hladnom i suhom klimom. Temperatura zraka bila je niža u razdoblju povlačenja, nego u razdoblju ekspanzije leda! Iz svega navedenog može se zaključiti da je odnos količine padalina i temperature ključan za razvoj ledenog pokrova. Unatoč zahlađenju, led se počeo povlačiti zbog prevelike sušnosti. Ako količina padalina nije dovoljna, ni najniže temperature ne mogu zadržati ledeni pokrov! Povlačenje polarne fronte prema nižim geografskim širinama omogućilo je obilnije padaline u tropskim i suptropskim predjelima. Tako je u tim zonama količi-

na padalina bila obilnija od današnje, dok su umjerene širine primale manju količinu padalina nego što primaju danas.

Holocenske promjene klime Holocenska epoha započinje prije 11 800 godina, a kao završetak pleistocena uzima se kraj posljednjeg glacijala. Klima holocena slična je klimi pleistocenskih interglacijala, iako je malo hladnija. Uočava se pravilnost prema kojoj je svaki novi interglacijal nešto hladniji od prethodnog, a isto vrijedi i za glacijale. Iako je holocenska klima generalno topla, uočavaju se određene izmjene toplijih i hladnijih razdoblja. Holocen započinje općim porastom temperature i deglacijacijom kopna, unatoč postojanju prostornih razlika u brzini povlačenja leda. Temperatura je rasla sve do maksimuma u atlantskom klimatskom optimumu koji je trajao od prije 7500. do prije 5200. godina. To je bilo vrijeme ugodne i povoljne klime. Tada su srednje ljetne temperature bile prosječno 2-4 °C više nego danas na sjevernoj hemisferi. Istovremeno je trajalo vlažno razdoblje na sjeveru Afrike i u Jugozapadnoj Aziji te je Sahara bila naseljeno područje ugodno za život.


Promjene klime i globalno zatopljenje

anomalija temperature (°C)

anomalija temperature (°C)

klimatski optimum

2004*

0,4

srednjovjekovno toplo razdoblje

0,2 0 -0,2 -0,4 -0,6 -0,8

malo ledeno doba

-1

prije tisuća godina

0

200

400

600

800

1000 1200 1400 1600 1800 2000

Holocenske varijacije temperature zraka (crna linija predstavlja prosjek različitih rekonstrukcija)

Varijacije temperature zraka u posljednje dvije tisuće godina. Vidljivo je i malo ledeno doba (crvena linija predstavlja prosjek različitih rekonstrukcija)

Nakon klimatskog optimuma slijedi opće pogoršanje klime koje je trajalo od 2000. pr. Kr. do 5. stoljeća. Klima se na nekim prostorima toliko pogoršala da se čak povezuje sa seobama naroda. Nakon toga slijedi ponovno jedno povoljno klimatsko razdoblje od 400. do 1200. godine, a naziva se sekundarni klimatski optimum (subatlantik). To je općenito topli period o čemu govore podaci o uzgoju žitarica na Grenlandu i uzgoju vinove loze oko 4-5° geografske širine sjevernije nego danas. Iako je to ge-

neralno bilo toplo razdoblje, postoje podaci o izrazito hladnim zimama. Nakon klimatskog optimuma slijedi 200 godina labilnosti klime u Europi s čestim izmjenama poplava i suša te vrlo hladnih i vrlo blagih zima. U ovom razdoblju klima se postupno pogoršava, iako nije kontinuirano nepovoljna. Nakon spomenutih klimatskih varijacija slijedi jedno hladno razdoblje od 1400. do 1850. godine, a poznato je pod nazivom malo ledeno doba. Nastupile su izrazito hladne zime u Europi, a

U Europi su između 1400. i 1850. godine bile izrazito hladne zime. Zaleđena Temza 1677. godine (slika iz Londonskog muzeja)

ISHODI GEO SŠ B.3.2. i B.3.3.

0,6

zadnje glacijalno razdoblje

19


Promjene klime i globalno zatopljenje

Malo ledeno doba trajalo je u Europi do sredine 19. stoljeća. Klizanje na zaleđenom kanalu Rajne u Rotterdamu 1825. godine (motiv nizozemskom slikaru)

20

ledenjaci su se spustili najniže nakon posljednje würmske glacijacije. Također se povećala površina zaleđenog mora u polarnim prostorima. Postoje dokazi o napuštanju brojnih posjeda u Alpama, Norveškoj i na Islandu. Nestaju vinogradi u Engleskoj koji su postojali u razdoblju klimatskog optimuma. Tek krajem 19. stoljeća ledenjaci se ponovno povlače na sjever i klima postupno postaje sve toplija. Postoji tendencija općeg porasta temperature sve do današnjih dana, koja zaokuplja veliku pozornost znanstvene i šire zajednice. O tome će biti više riječi u narednim poglavlji- Sajam na zaleđenoj rijeci Temzi sredinom 17. stoljeća ma. Važno je napomenuti da postoji generalni klimatski prikazan na umjetničkoj slici trend u pojedinom razdoblju, ali da uvijek ima određenih godina koje odstupaju od općeg stanja. Postoje dokazi da Provjerite naučeno su i u toplim razdobljima zabilježene izrazito hladne zime Po kojim se obilježjima razlikuju glacijali i interglaili vruća ljeta unutar hladnog perioda, što nas dovodi do cijali? zaključka da ne smijemo donositi generalne zaključke o Kako izmjena glacijala i interglacijala utječe na klimi na temelju svega nekoliko godina. promjenu globalne razine morske vode? I na kraju pitanje koje zasigurno zanima svakog stanovniŠto su Milankovićevi ciklusi? ka Zemlje: Znamo li kada će završiti interglacijal u kojem živimo? Trenutno znanje kojim raspolažemo nije dovoljUsporedite brzinu faze ekspanzije i faze recesije ledenog pokrova u periodu glacijacije. no da znanost sa sigurnošću ponudi odgovor. Poznavanje duljine prijašnjih interglacijalnih razdoblja može nam Koji klimatološki uvjeti pozitivno utječu na stvarapružiti određene informacije. Obično su trajali oko 11 nje ledenog pokrova? 000 godina. Današnji interglacijal već traje oko 11 500 Koliko je trajalo i koja su osnovna obilježja malog godina, tako da je možda njegov kraj vrlo blizu. Ali isto ledenog doba? tako ovo toplo razdoblje može potrajati još tisućama godina. Iz prethodnih izmjena glacijala i interglacijala naučili smo da promjena nastupa naglo, a ne postupno.


Promjene klime i globalno zatopljenje

ISHODI GEO SŠ B.3.2. i B.3.3.

3. Prirodni uzroci klimatskih promjena

U posljednje vrijeme često smo izloženi informacijama kako čovjek svojim djelovanjem pridonosi globalnom zagrijavanju našeg planeta. Ako znamo da je u vrijeme kada je živio Krapinski neandertalac (prije otprilike 130 000 godina) u Krapini prosječna godišnja temperatura bila oko 5 °C viša od današnje, moramo se zapitati je li baš za sve kriv čovjek ili veću ulogu imaju prirodni procesi. Je li čovjek glavni faktor porasta prosječne godišnje temperature?

21

Krakatau, Indonezija

Provjerite predznanje

Otok Verlaten (Sertung)

Koji prirodni faktori mogu utjecati na promjenu klime? Kako klimatske promjene utječu na život na Zemlji?

Otok Lang

Perboewatan 120 m

Anak Krakatau

300 m

Danan 450 m

otok prije 26. kolovoza 1883. Rakata

Promjene u sastavu atmosfere Atmosfera je Zemljin plinoviti omotač koji se sastoji od mješavine plinova. Promjene u sastavu atmosfere mogu dovesti do klimatskih promjena, jer različiti plinovi različito propuštaju Sunčevu i terestričku radijaciju. U geološkoj prošlosti postojala su razdoblja intenzivne vulkanske aktivnosti koja se često povezuje s klimatskim promjenama, pa čak i masovnim izumiranjima. Tijekom erupcija iz Zemljine unutrašnjosti osim magme izbija ogromna količina vulkanske

820 m

0

5 km

Najjača zabilježena erupcija u geološkoj prošlosti dogodila se na nenaseljenom otoku Krakatau u Indoneziji 1883. godine - u atmosferu je izbačeno 18 km3 materijala, a vulkanski pepeo dosegnuo je visinu od 50 do 80 km. Znaš li što je tamo bilo kasnije?


Promjene klime i globalno zatopljenje prašine. Ona može uzrokovati porast temperature, jer dobro apsorbira Sunčevu radijaciju, dok vrlo teško propušta terestričku i time sprječava gubitak topline s površine Zemlje. No, prevelika količina prašine izaziva suprotan efekt. Visoka koncentracija prašine u atmosferi sprječava prodor Sunčeve kratkovalne radijacije do Zemljine površine. Ogromne količine pepela i dima izbačene u atmosferu erupcijom Krakataua 1883. godine zamračile su područje na nekoliko dana, a bilo je potrebno čak nekoliko godina da se taj gusti vulkanski oblak dima u potpunosti rasprši. Određeni plinovi imaju sposobnost pojačane apsorpcije terestričke dugovalne radijacije, dok istovremeno lako propuštaju kratkovalnu radijaciju. Takve plinove nazivamo staklenički, jer na Zemlji izazivaju efekt sta-

klenika. Zemlja se postupno zagrijava, jer prima toplinu sa Sunca, dok tu istu toplinu teško emitira natrag u svemir. Najpoznatiji staklenički plinovi su vodena para i ugljični dioksid. Što je viša koncentracija vodene pare u zraku, temperatura zraka je viša. Tako je svima poznato da najhladnija jutra slijede nakon vedrih noći u kojima nema puno vodene pare u zraku da zadrži toplinu pri površini. Na koncentraciju vodene pare u zraku čovjek uglavnom nema utjecaj, a staklenički plinovi čija je pojava posljedica antropogenog djelovanja tema su sljedećeg poglavlja.

Ugljikov ciklus Ugljikov ciklus je biogeokemijski ciklus u kojem se ugljik (C) izmjenjuje između biosfere, pedosfere, litosUgljikov ciklus

atmosfera 750 CO2

22 0,5 121,3

5,5

biljke 610 60

proizvodnja fosilnih goriva i cementa

1,6

4000

60

92

zemlja 1,580

rijeke

90

površina oceana 1,020

50 40

morski život 3 6

91,6

100

4

duboki ocean

otopljeni organski ugljik < 700 6

38 100

0,2

sedimenti 150

u milijardama tona

Ugljikov ciklus - ugljik se izmjenjuje između biosfere, pedosfere, litosfere, hidrosfere i atmosfere na Zemlji


Promjene klime i globalno zatopljenje Paleogeografija i reljef Paleogeografske promjene često se dovode u vezu s klimatskim promjenama u geološkoj prošlosti. Kontinenti mijenjaju svoj položaj zbog kretanja litosfernih ploča. Položaj kontinenta u višim geografskim širinama može dovesti do inicijalnog stvaranja ledenog pokrova. Na taj se način objašnjava postanak permokarbonske glacijacije na južnoj hemisferi. Gondvana je bila smještena oko Južnog pola i okružena morem te su stvoreni idealni uvjeti za početak glacijacije. Tako je stvoren i Antarktički ledeni pokrov tijekom kenozojske ere. Raspodjela kopna i mora utječe na smjer morskih struja. Za stvaranje ledenih pokrova smatra se idealan takav smjer morskih struja koje omogućuju transport vlažnog zraka na hladnije kontinente na kojima postoji planinski lanac.

ISHODI GEO SŠ B.3.2. i B.3.3.

fere, hidrosfere i atmosfere na Zemlji. Glavni spremnici ugljika u prirodi su atmosfera, tlo, oceani, litosfera, sedimenti te živi i neživi organizmi. Godišnje kretanje ugljika predstavlja izmjenu ugljika između spomenutih spremnika zbog različitih bioloških, kemijskih i geoloških procesa. Oceani su najveći spremnici ugljika. Ugljik se stalno izmjenjuje između oceana i atmosfere. U području uzlaznih struja oslobađa se u atmosferu, dok se padalinama vraća natrag u ocean. Hladnija voda otapa više ugljikovog dioksida iz atmosfere te polarna područja oceana sadrže veću koncentraciju ugljika. Ugljik se u atmosferi uglavnom nalazi u obliku ugljikovog dioksida. Iako je njegova koncentracija relativno niska (0,039 %), ima vrlo važnu ulogu u održavanju života na Zemlji. Sve zelene biljke koje sadrže klorofil pretvaraju ugljikov dioksid u ugljikohidrate procesom fotosinteze. Ugljik se oslobađa u atmosferu procesom disanja svih živih organizama, raspadanja uginulih organizama, izgaranja organskih tvari poput fosilnih goriva i vulkanskim erupcijama. Ugljik je također jedan od osnovnih sastojaka biosfere i nalazi se u svim živim bićima. Autotrofni organizmi uzimaju ugljikov dioksid te fotosintezom sintetiziraju složene organske spojeve koje heterotrofni organizmi unose u sebe uzimanjem biljne hrane. U organizmima ugljik prolazi kroz razne metaboličke procese, a vraća se u atmosferu putem disanja živih bića te razgradnjom organske tvari mrtvih biljnih i životinjskih organizama. U anaerobnim uvjetima razgradnja organske tvari uginulih organizama može izostati te se stvaraju fosilna goriva (ugljen, nafta, prirodni plin). Taj ugljik će se vratiti natrag u atmosferu njihovim izgaranjem ili eventualno prirodnom degradacijom ležišta. Ugljikov ciklus stalnom izmjenom ugljika održava količinu ugljikovog dioksida uglavnom stabilnom. No, čovjek je svojim djelatnostima poput izgaranja fosilnih goriva i pretjerane deforestacije doveo do povećanja koncentracije CO2 u atmosferi, jer se ugljik oslobađa brže u atmosferu nego što se prirodnim procesima može ukloniti. Dio tog ugljika otopi se u oceanima, ali najveći dio ipak ostaje u atmosferi i pridonosi globalnom zagrijavanju. Globalni porast temperature utječe na slabiju topivost ugljika u vodi te se s vremenom sve manje ugljika prenosi u oceane. Tako je čovjek od početka industrijalizacije do današnjih dana značajno narušio ovaj prirodni proces.

Astronomski uzroci - Milankovićevi ciklusi Prethodno navedenim faktorima poput promjena u sastavu atmosfere, raspodjeli kopna i mora te morskim strujama moguće je donekle objasniti pojavu glacijacija. No, najveći problem predstavlja pronalaženje uzroka izmjene glacijala i interglacijala unutar jedne glacijacije. Pliocensko-kvartarna glacijacija započinje krajem pliocena i traje sve do današnjih dana, dakle mi živimo u ledenom dobu. Ali klima unutar tog tri milijuna dugog razdoblja pokazuje značajne promjene. Tako se dosad izmijenilo pet glacijala i pet interglacijala. Suvremeni čovjek živi u jednom takvom interglacijalu. S obzirom na vrlo teško pronalaženje logičnog objašnjenja za ove pojave vrlo veliku popularnost stekla je teorija srpskog matematičara Milutina Milankovića iz prve polovice 20. stoljeća. Prema toj teoriji ciklično se mijenjaju tri orbitalna parametra Zemlje koja dovode do različitog intenziteta Sunčeva zračenja na različitim dijelovima te samim time do različitog zagrijavanja planeta. Prvi parametar je nagib osi Zemljine rotacije na orbitalnu ravninu koji se mijenja u periodu od 41 000 godina. Kut oscilira od 22,1° do 24,5°, a povećanjem kuta nagiba rastu i amplitude sezonskog ciklusa insolacije, što znači da su ljeta toplija i zime hladnije. Trenutačno je nagib u sredini ciklusa te iznosi 23,4°.

23


Promjene klime i globalno zatopljenje

Promjena nagiba osi Zemljine rotacije vidljiva je na nebu tijekom duge ekspozicije pri fotografiranju

24

Također se ističe promjena oblika Zemljine putanje oko Sunca od kružne do eliptične svakih 92 000 godina. Ekscentricitet se mijenja gotovo od 0 (kružnica) do 0,068 (izdužena elipsa), a to je mjera odstupanja elipse od kružnice. Pri najvećem ekscentricitetu količina primljene radijacije u afelu (položaj kada je Zemlja najudaljenija od Sunca) i perihelu (položaj u kojemu je Zemlja najbliže Suncu) razlikuje se čak 30 %. Trenutna ekscentričnost iznosi 0,017. Treći parametar je osna precesija koja se mijenja svakih 19 000 do 23 000 godina. To je promjena smjera Zemljine osi u odnosu na zvijezde. U slučaju takvog nagiba da kroz perihel i afel prolazimo oko solsticija, sezonske razlike između godišnjih doba bit će izraženije na jednoj polutki u odnosu na drugu. Ukoliko

Promjena nagiba osi Zemljine rotacije

kroz perihel i afel prolazimo oko ekvinocija, sezonski kontrasti bit će na obje polutke podjednaki. Danas je Zemlja u perihelu 3. siječnja, a u afelu 4. srpnja te su godišnja doba na južnoj polutki nešto ekstremnija nego na sjevernoj. Milanković je isticao da sve te orbitalne promjene imaju vrlo mali utjecaj na ukupnu godišnju količinu energije koju Zemlja prima od Sunca. Smatrao je da te promjene uzrokuju značajnije razlike u raspodjeli Sunčeve energije po godišnjim dobima i na različitim geografskim širinama. No, unatoč brojnim pristašama ova teorija ne pruža odgovore na sva pitanja. Prvenstveno se moramo zapitati zašto u razdobljima prije kvartara nisu zabilježene takve promjene glacijala i interglacijala s obzirom da su postojale orbitalne pro-

Precesija Zemljine osi je promjena smjera Zemljine osi u odnosu na zvijezde. Mijenja se svakih 19 000 do 23 000 godina


Promjene klime i globalno zatopljenje

Dosad je najbolje istražen utjecaj Sunčevih pjega na promjene intenziteta Sunčeva zračenja. Sunčeve pjege su tamnija i hladnija područja na površini Sunca, prosječne temperature oko 4000 °C u odnosu na 6000 °C na ostatku površine. Njihova pojava i nestanak povezani su s utjecajem snažnih magnetskih polja. Najčešće se pojavljuju u ciklusima koji traju 11, 22 ili 80-90 godina. Iako bi logičan zaključak bio da pojava pjega uzrokuje slabiji intenzitet Sunčeva zračenja, u stvarnosti one djeluju potpuno suprotno. Veći broj pjega rezultira jačim intenzitetom zračenja, jer su tada okolna područja oko pjega sjajnija i toplija. Pronađene su određene poveznice između aktivnosti Sunčevih pjega i temperatura na Zemlji. Tijekom izra-

Provjerite naučeno

25

Nabrojite prirodne uzroke klimatskih promjena. Kako vulkanske erupcije mogu utjecati na klimatske promjene? Objasnite kruženje ugljika u prirodi. Objasnite Milankovićeve cikluse i njihov utjecaj na klimu. Što su Sunčeve pjege i kako utječu na zagrijavanje Zemlje?

Dalton minimum

Maunder minimum

1600.

1650.

1700.

1750.

1800.

1850.

1900.

1950.

Broj Sunčevih pjega

400 godina promatranja Sunčevih pjega Moderni maksimum

2000. godina

ISHODI GEO SŠ B.3.2. i B.3.3.

mjene Zemlje. Također Milankovićeva teorija ne može objasniti postupni pad temperature tijekom kvartara, jer su svaki sljedeći glacijal i interglacijal nešto hladniji od prethodnog. Sljedeći problem predstavlja činjenica da je prema Milankovićevim izračunima posljednji würmski glacijal trajao u razdoblju od prije 144 000 do 21 000 godina, a dokazi govore u prilog činjenici da je zapravo trajao od prije 70 000 do prije 10 000 godina. Milanković također naglašava različit intenzitet zagrijavanja u različitim geografskim širinama te ističe da je zahlađenje u višim širinama bilo praćeno istovremenim zatopljenjem u nižim geografskim širi- Sunčeve pjege su tamnija i hladnija područja na površini nama. Paleoklimatološki dokazi govore o zahlađenju Sunca na cijeloj Zemlji, pa čak i u tropima. zito toplog razdoblja između 900. i 1100. godine postojalo je puno Sunčevih pjega, dok se one pojavljuju u Intenzitet Sunčeva zračenja manjem broju između 1430. i 1850. godine kada traje S obzirom na promjene temperatura na Zemlji tije- malo ledeno doba. U razdoblju od 1645. do 1715. gokom geološke prošlosti, logično je pomisliti da inten- dine pjega uopće nema i tada su zabilježene neke od zitet Sunčeva zračenja nije konstantan. Sunčevo zrače- najsnažnijih zima. U 1950-im godinama zabilježeno nje predstavlja cjelokupni spektar elektromagnetskog je više od 200 pjega što se može povezati s porastom temperatura na Zemlji. zračenja koje dolazi sa Sunca.

Sunčevo zračenje veće je u vrijeme povećanog broja Sunčevih pjega


Promjene klime i globalno zatopljenje

4. Antropogeni utjecaj na klimu Provjerite predznanje Na koje načine čovjek utječe na klimatske promjene? Nabroji stakleničke plinove koji pridonose efektu staklenika.

Svjetska meteorološka organizacija (WMO) objavila je podatak da je srpanj 2019. bio najtopliji mjesec otkad postoje suvremena meteorološka mjerenja. Iako smo već naučili da su klimatske promjene prirodan proces, ne možemo posve zanemariti činjenicu da u vrijeme intenzivne industrijalizacije u posljednjih 150 godina temperature zraka ubrzano rastu. Najvjerojatnije se radi o kombinaciji prirodnih procesa i antropogenog djelovanja. Koje ljudske djelatnosti najviše utječu na klimu?

26 Staklenički plinovi u atmosferi Stakleničkim plinovima nazivamo sve plinove u atmosferi koji apsorpcijom terestričke radijacije sprječavaju vraćanje topline natrag u svemir i time pridonose zagrijavanju Zemljine površine. Najvažniji su ugljikov dioksid (CO2), metan (CH4), dušikov oksid (N2O) i klorofluorougljici (CFC). Također važan staklenički plin je vodena para, ali antropogeno djelovanje na nju nema utjecaja. Ako zanemarimo utjecaj CFC-a, na povećanje efekta staklenika u današnje vrijeme ugljikov dioksid utječe s oko 70 %, metan pridonosi s oko 25 % i oko 6 % otpada na dušikov oksid. Ljudske aktivnosti najviše pridonose povećanju koncentracije ugljikova dioksida u atmosferi. Prije početka industrijske revolucije prirodna izmjena ugljika u prirodi bila je gotovo konstantna, a tu ravnotežu poremetilo je prvenstveno izgaranje fosilnih goriva. Tako se koncentracija CO2 povećala za više od 30 %, od 280 ppm (parts per million, milijuntinka, miligram po kilogramu) oko 1700. godine na vrijednosti iznad 370 ppm u današnje vrijeme. Mjerenja su pokazala da se vrijednosti CO2 u atmosferi povećavaju prosječno za 1,5 ppm na godišnjoj razini na početku 21. stoljeća, uz određene varijacije iz godine u godinu.

Četvrtina utjecaja na globalno zatopljenje otpada na metan koji je glavni sastojak prirodnog plina. Upotrebom prirodnog plina, ali i nekim drugim aktivnostima, čovjek je pridonio povećanju koncentracije metana u atmosferi s oko 700 ppb (parts per billion, milijardinka, mikrogram po kilogramu) prije 1800. godine na otprilike 1750 ppb početkom 21. stoljeća. Iako su koncentracije znatno niže u odnosu na ugljikov dioksid, nikako se ne mogu zanemariti, budući da molekula metana ima otprilike osam puta veći utjecaj na efekt staklenika od molekule ugljikova dioksida. Glavni prirodni izvor metana su močvare, dok su ostali izvori uglavnom posljedica ljudskih aktivnosti poput ispuštanja prirodnog plina iz plinovoda ili bušotina, stočarstva, raspada smeća na odlagalištima otpada i sagorijevanja biomase. Treći po važnosti staklenički plin je dušikov oksid. Njegova današnja koncentracija u atmosferi iznosi oko 0,3 ppm, što je za otprilike 16 % više u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Godišnji rast iznosi prosječno 0,25 %. Glavni izvori dušikovog oksida uglavnom su povezani s poljoprivredom i kemijskom industrijom. Zadržava se dosta dugo u atmosferi te je potrebno dulje vremensko razdoblje za njegovo smanjenje.


0,4 0,2 0 -0,2 -0,4 -0,6 1850.

1900.

1950.

2000.

-0,8 2050. god.

Globalna koncentracija metana (na milijardu dijelova)

Prosječne temperature zraka na Zemlji od 1850. do 2018. godine. Što ti govori ova krivulja?

1800

1700

1600 1984. 1988.

1992.

1996. 2000.

2004. 2008. 2012. 2016. godine

Koncentracija metana u atmosferi od 1984. do 2016. godine

CO2 (ppm)

0,6

Globalna anomalija temperature (°C)

0,8

400

0,7

390

0,6

380

0,5

370

0,4

360

0,3

350

0,2

340

0,1

330

0

320 310 300

temperature CO2 (ppm)

-0,1 -0,2

ISHODI GEO SŠ B.3.2. i B.3.3.

1

Globalna anomalija temperature (°C)

Promjene klime i globalno zatopljenje

-0,3

1964. 1968. 1972. 1976. 1980.1984. 1988.1992. 1996. 2000.2004. 2008. god.

Koncentracija ugljikova dioksida i temperature od 1964. do 2008. godine

Klorofluorougljici su štetni plinovi koji su prvenstveno poznati u svijetu zbog uništavanja ozonskog omotača, ali u ovom kontekstu ih spominjemo kao stakleničke plinove. Jedna CFC molekula ima čak 5000 do 10 000 puta jače djelovanje na efekt staklenika od jedne molekule CO2! Unatoč vrlo maloj koncentraciji u atmosferi njihovo djelovanje nikako nije beznačajno. Također postoje plinovi poput uglikovog monoksida (CO) i nekih dušikovih oksida poput NO i NO2 koji

Ugljikov dioksid u atmosferi, hidrosferi i pedosferi Opišite utjecaj ljudskih djelatnosti i načina života na povećanje stakleničkih plinova.

27


Promjene klime i globalno zatopljenje Intenzivno krčenje šuma pridonosi povećanju ugljikova dioksida u atmosferi

28

indirektno utječu na efekt staklenika. Primjerice ugljikov monoksid ne utječe na zagrijavanje, ali njegove kemijske reakcije mogu dovesti do stvaranja štetnog ugljikovog dioksida. Djelovanje čovjeka može izazvati i suprotan efekt od dosada opisanog. Postoje sitne čestice koje lebde u atmosferi (aerosoli) i uzrokuju hlađenje Zemljine površine jer reflektiraju Sunčevo zračenje i sprječavaju da dođe do površine. Njihova pojava u atmosferi može biti uzrokovana prirodnim procesima, poput ispuhivanja čestica vjetrom u pustinjama, vulkanskim erupcijama ili šumskim požarima. Aerosoli su najčešće povezani s antropogenim utjecajem i pojavljuju se kao posljedica izgaranja fosilnih goriva ili industrijske djelatnosti.

Antropogeni utjecaj na povećanje stakleničkih plinova

ramo biti svjesni da posljedice eventualnog smanjenja emisije CO2 nećemo odmah primijetiti. Ako zamislimo nemoguću situaciju da čovjek sada u potpunosti prestane emitirati CO2 u atmosferu, njegove vrijednosti će se spustiti na razinu iz predindustrijskog razdoblja tek za nekoliko stotina godina. Povećanju ugljikova dioksida pridonosi krčenje šuma. Do smanjenja površina pod šumama dolazi iz različitih razloga. U područjima guste naseljenosti čovjek krči šumu da bi dobio slobodnu površinu za izgradnju naselja i prometnica ili poljoprivrednu površinu. U tropskim kišnim šumama intenzivna sječa posljedica je želje za zaradom od prodaje kvalitetnih vrsta drveća poput ebanovine, sandalovine, mahagonija, itd. Šume su vrlo značajne za ravnotežu ugljikova ciklusa. Apsorpcijom ugljikovog dioksida iz atmosfere potrebnog za proces fotosinteze pridonose reguliranju njegove koncentracije u atmosferi. Osim što se sječom šuma

Fosilna goriva unatoč ubrzanom razvoju znanosti i tehnologije još uvijek predstavljaju nezamjenjivu ili vrlo teško zamjenjivu sirovinu u mnogim područjima ljudske djelatnosti poput prometa, energetike i industrije. Produkti njihova izgaranja su ugljikov dioksid i dušikov oksid. S obzirom na različiti stupanj razvoja između sjeverne i južne hemisfere postoje razlike u ispuštanju ugljikova dioksida. Podaci pokazuju da se čak 95 % izgaranja fosilnih goriva odnosi na sjevernu hemisferu te je na njoj za otprilike 2 ppm viša koncentracija CO2. Zajedno s općim napretkom polako se kod ljudi razvija svijest o potrebi smanjenja ispuštanja CO2 u atmosferu. Razvijene civilizacije potiču korištenje obnovljivih izvora energije poput Sunca, vjetra i vode. No, mo-

Prevelika količina umjetnih gnojiva u poljoprivredi povećava oslobađanje stakleničkih plinova


Promjene klime i globalno zatopljenje

VOC

NOx

SO2

zagađivači u vodi i talog mokro taloženje

Hg VOC

kruti zagađivači u atmosferi

suho taloženje

IZVORI

suho taloženje

plinoviti zagađivači u atmosferi

ISHODI GEO SŠ B.3.2. i B.3.3.

Nastanak kiselih padalina Opišite proces nastajanja kiselih padalina i njihove posljedice.

NOx izvorno

RECEPTORI

antropogeno

trajno gubi taj pozitivan učinak, još se prilikom sječe dodatno oslobađa ugljik koji je bio pohranjen u stablima. Intenzivna poljoprivreda u kojoj se koriste umjetna goriva također pridonosi efektu staklenika jer se iz umjetnih gnojiva oslobađaju dušikovi oksidi.

29

Kisele padaline i oceani Kisela padalina je svaka padalina čija je pH vrijednost ispod 5. Do snižavanja pH vrijednosti dovode dušikovi i sumporovi oksidi koji najčešće nastaju u domaćinstvima, industrijskim postrojenjima i ispušnim plinovima automobila. Ti nemetalni oksidi u vlažnoj atmosferi reagiraju s vodenom parom i pretvaraju se u dušičnu i sumpornu kiselinu. Posljedice kiselih padalina vidljive su na biljkama i u tlu. Kiselina u tlu otapa hranjive tvari poput kalcija koji je jako važan za rast biljaka i izgradnju novih stanica. Također oštećuje korijenje stabala u tlu ili preko padalina dospijeva u lišće ili iglice drveća i oštećuje biljno tkivo. Na biljkama se pojavljuju smeđe mrlje i dolazi do isušivanja. U posljednje vrijeme povećava se kiselost svjetskog mora kao posljedica otapanja ugljikovog dioksida u oceanima. Čovjek pridonosi povećanju koncentracije CO2 u atmosferi te sve veća količina toga plina reagira s morskom vodom. Nakon posljednjeg glacijala pH vrijednost oceana iznosila je 8,3, dok je danas pala na 8,1. Ukoliko se ne zaustavi emisija CO2 u atmosferu, predviđa se da će pH do 2300. godine pasti na 7,4.

Kisele kiše jako utječu na vegetaciju - uništena šuma u Europi

Povećana kiselost svjetskog mora kao posljedica otapanja ugljikovog dioksida u oceanima U kojim je dijelovima svjetskog mora zabilježen najveći rast kiselosti od 1700. do 1990. godine?


Promjene klime i globalno zatopljenje Takva kiselost nepovoljno bi djelovala na organizme 1979. sa skeletom od kalcijeva karbonata jer je poznato da se karbonati otapaju u kiselim uvjetima. Dosadašnja istraživanja već su pokazala da se biološka produktivnost nakon 1980-ih smanjila za 6 %.

1987.

Oštećenje ozonskog omotača

30

Ozonski omotač smješten je u stratosferi na visini od 10 do 50 km i štiti nas od štetnog i smrtonosnog ultraljubičastog zračenja Sunca. Molekula ozona (O3) nestabilna je forma kisika i ima važno svojstvo apsorpcije UV zračenja. To je jedini sastojak atmosfere koji apsorbira ovo zračenje malih valnih duljina. Ozon omogućava život na Zemlji, jer bi u suprotnom UV zrake uništile organske molekule na površini. Ozonski omotač djelomično upija i dugovalno zračenje te time djelomično pridonosi efektu staklenika, ali ne u značajnijoj mjeri. Molekule ozona se prirodnim procesima neprekidno razaraju i stvaraju, ali čovjek svojim djelovanjem dodatno utječe na razaranje ozona. Spojevi klorofluorougljika (CFC), poznatiji pod imenom freoni, uništavaju ozonski omotač na način da molekulu ozona (O3) koja se sastoji od tri atoma kisika razaraju na molekularni kisik (O2) i atom kisika (O) s kojim se vežu, ali je taj spoj nestabilan i uskoro se raspada na kisikov atom i halogene radikale. Tako samo jedna molekula klora može učiniti višestruku štetu, jer nakon raspada spoja s kisikom ponovno uništava drugu molekulu ozona. Tako se u posljednjim desetljećima značajno stanjio ozonski omotač u polarnim krajevima, jer do te reakcije dolazi pri nižim temperaturama. Takve zone stanjenog stratosferskog ozona nazivamo „ozonske rupe“. Prva takva „rupa“ otkrivena je 1985. godine iznad Antarktike. Već 1987. godine potpisan je protokol u Montrealu kojim se predviđalo smanjenje proizvodnje freona za 50 % do 1998. godine. Novija istraživanja otkrila su još veća oštećenja ozona te je od 1996. godine proizvodnja freona gotovo obustavljena. Oni su se najviše koristili u rashladnim uređajima i sprejevima, a njihova upotreba je značajno porasla u 80-im godinama 20. stoljeća. S obzirom da se koncentracije halogenih radikala poput klora i broma sporo smanjuju u atmosferi, mogu se zadržati čak 100 do 200 godina, očekuje se vraćanje ozonskog omotača u stanje u kakvom je bilo prije 1980. godine tek krajem 21. stoljeća.

2006.

2011.

Ozonska rupa iznad Antarktike. U kojem razdoblju se najviše povećala? Istražite novije rezultate znanstvenih istraživanja o smanjenju ozonskih rupa.

Provjerite naučeno Na koje načine čovjek pridonosi povećanju koncentracije ugljikovog dioksida u atmosferi? Što su aerosoli i kako utječu na temperaturu na Zemlji? Kako deforestacija utječe na globalno zatopljenje? Koji kemijski spojevi uzrokuju kisele padaline? Što su „ozonske rupe“ i kako nastaju?


Promjene klime i globalno zatopljenje

Provjerite predznanje Što je globalno zatopljenje? Kako globalno zatopljenje utječe na atmosferske procese?

Efekt staklenika i globalno zatopljenje Efekt staklenika odnosi se na zagrijavanje Zemljine površine i donjih slojeva atmosfere kao posljedica selektivnog propuštanja zračenja. Staklenički plinovi uglavnom propuštaju Sunčevo kratkovalno zračenje, dok veliki dio Zemljinog dugovalnog zračenja apsorbiraju. Efekt staklenika uglavnom se spominje u negativnom kontekstu i povezuje s globalnim zatopljenjem i općim porastom temperatura na Zemlji u posljednjih stotinjak godina. Potrebno je međutim istaknuti da ta pojava omogućava život na Zemlji. Ako pretpostavimo da u atmosferi uopće nema stakleničkih plinova

U posljednjih nekoliko desetljeća vrijeme i klima postaju sve češća tema u medijima. Vremenski ekstremi poput poplava, suša, oluja i toplinskih valova više nisu tako rijetka pojava te njihov utjecaj na život čovjeka izaziva veliku pozornost. Prema procjenama Europske agencije za okoliš u 33 europske države vremenske nepogode su u razdoblju od 1980. do 2017. godine odnijele nešto više od 100 000 života te napravile materijalnu štetu u iznosu od oko 450 milijardi eura. Najsmrtonosniji su toplinski valovi. Procijenjena šteta za Hrvatsku u istom razdoblju iznosi tri milijarde eura, dok je smrtno stradalo 700-injak osoba. Koliki je utjecaj globalnog zatopljenja na porast vremenskih ekstrema i kakve su projekcije klime do kraja 21. stoljeća? Zašto se vremenskim ekstremima posvećuje sve veća pozornost?

tada bi temperatura na Zemlji iznosila -73 °C. Efekt staklenika je prirodna pojava koja postoji od formiranja našeg planeta, ali čovjek svojim djelovanjem u posljednje vrijeme pojačava staklenički učinak. Globalno zatopljenje je postupno zagrijavanje donjih slojeva atmosfere uzrokovano stakleničkim učinkom. Ono postepeno dovodi do globalnih klimatskih promjena te danas predstavlja jedan od najznačajnijih

ISHODI GEO SŠ B.3.2. i B.3.3.

5. Utjecaj globalnog zatopljenja na atmosferske procese

31


Promjene klime i globalno zatopljenje

Staklo

Dio Sunčeve radijacije se reflektira od Zemlje i atmosfere

Insolacija

Najveći dio radijacije se upija na površini Zemlje i zagrijava je

Dugovalna radijacija

Zagrijavanje staklenika sliči zagrijavanju atmosfere

Dio infracrvene radijacije prolazi kroz atmosferu. Dio se upija i reflektira zbog stakleničkih plinova. To zagrijava Zemljinu površinu i smanjuje atmosferu Atmosfe

Zemljina površina

ra

Zemljina površina emitira infracrvenu radijaciju

Efekt staklenika (Izvor: Wikimedia)

°C 1,2 1 0,8 0,6 0,4 0,2

32

0 -0,2

1880. 1895. 1910. 1925. 1940. 1955. 1970. 1985. 2000.

2019. god.

Prosječne srpanjske temperature zraka – usporedba s predindustrijskim prosjekom (1850. – 1900.)

ekoloških problema koji izaziva veliku pozornost javnosti. U 1980-im i 1990-im godinama zabilježena su izuzetno topla razdoblja s iznadprosječnim temperaturama. Te dvije dekade bile su najtoplije od početka instrumentalnog perioda što je izazvalo interes javnosti i stručnjaka. Globalno zatopljenje prepoznato je kao problem te je potpisan Protokol u Kyotu s ciljem smanjenja emisije stakleničkih plinova. U narednim godinama nastavili su se nizati temperaturni rekordi. Donedavno je srpanj 2016. godine bio najtopliji mjesec u povijesti mjerenja, a onda ga je nadmašio srpanj 2019. Ono što posebno zabrinjava nije globalni porast temperature, jer moramo biti svjesni da ove posljednje godine uspoređujemo s vrlo kratkim periodom i da su klimatske promjene normalne i prirodne, već je to porast vremenskih nepogoda. Porast broja tropskih ciklona, poplava, tornada i suša povezuje se s promjenama vremena i klime.

Ono što posebno zabrinjava je porast vremenskih nepogoda. Posljedice uragana Harvey - Port Arthur, Teksas (31. 08. 2017.)

Projekcije klime u budućnosti Na temelju postojećih mjerenja klimatskih elemenata i pretpostavki o količini antropogene emisije stakleničkih plinova u budućnosti izrađuju se brojne projekcije klime za 21. stoljeće. Najteže je pretpostaviti globalnu emisiju stakleničkih plinova, jer to ovisi o brojnim čimbenicima poput broja stanovnika, stupnja gospodarskog razvoja i ukupne potrošnje energije. Sve projekcije predviđaju porast emisije tijekom 21. stoljeća. Projekcije prosječnih globalnih temperatura ukazuju na kontinuirani porast u sljedećih stotinjak godina. Globalni porast temperatura zraka povezan s antropogenom emisijom stakleničkih plinova započinje s industrijskom revolucijom krajem 18. stoljeća. Predindustrijska koncentracija ugljikovog dioksida u atmos-


Promjene klime i globalno zatopljenje

Globalna promjena temperature na površini (°C)

Globalna promjena temperature sa scenarijem s visokim emisijama RCP8.5

4,0

2,0

Globalna promjena temperature sa scenarijem s niskim emisijama RCP2.6

0,0

-2,0 1900.

1950.

2000.

2050.

2100.

godina

Projekcija promjene prosječne temperature zraka na Zemlji u korelaciji s emisijom stakleničkih plinova

feri iznosila je oko 280 ppm, a udvostručenje te količine očekuje se negdje između 2040. i 2070. godine. Prosječna temperatura na Zemlji porasla je do 2000. godine za 0,6 °C, dok se očekuje porast za čak 2-6 °C do kraja 21. stoljeća. Taj široki raspon posljedica je otežanog predviđanja emisije stakleničkih plinova, kao i nepoznanica vezanih uz njihov daljnji utjecaj na klimu. Predviđa se porast od 0,15 °C do 0,6 °C po dekadi i možda nam se to ne čini kao veliki porast za jedno stoljeće, ali koliko nam je poznato temperatura zraka nikada nije toliko brzo rasla u geološkoj prošlosti. Porast od 5-6 °C dogodio se u puno duljem razdoblju od sredine posljednjeg glacijala do toplog interglacijalnog razdoblja.

Prosječna temperatura zraka na Zemlji ne pruža dovoljno informacija o regionalnim promjenama klime. Klimatske promjene neće biti uniformne za cijeli planet i njihov utjecaj na čovjeka nikako neće biti isti. Kopnene površine brže će se zagrijavati, što se posebno odnosi na više geografske širine sjeverne hemisfere zbog izostanka snijega i leda. Najslabije zagrijavanje očekuje se oko Antarktike i u sjevernom Atlantiku zbog dubokog miješanja vode u oceanima. Godišnja količina padalina također je važan klimatski element. S porastom prosječne temperature zraka povećava se evaporacija s oceanskih površina te povezano s time raste količina vodene pare u atmosferi što rezultira povećanom količinom padalina. Projekcije klime predviđaju porast količine padalina za otprilike 3 % po svakom stupnju. Porast nije velik, jer treba uzeti u obzir da topliji zrak može sadržavati više vodene pare. Tako bi klimatske promjene uzrokovale intenzivniji hidrološki ciklus. Posebno se očekuje pojačana količina padalina u visokim geografskim širinama sjeverne hemisfere tijekom zime te u Aziji kroz ljetne mjesece. Suprotno tome, sušnija ljeta predviđaju se za prostor Južne Europe, Srednje Amerike, Južne Afrike i Australije. Ovakve klimatske projekcije rade se i za manja područja, ali su regionalne i lokalne projekcije izrađene s manjom sigurnošću. Također projekcije koje sežu u dalju budućnost sve su manje precizne, jer uvijek postoji mogućnost nekih nepredviđenih okolnosti. Iako su staklenički plinovi glavni faktor promjene klime tijekom 21. stoljeća, ne smijemo zanemariti utjecaj ne-

Projekcija promjene količine padalina (u inčima, 1 inč = 25,4 mm) do 2100. godine

ISHODI GEO SŠ B.3.2. i B.3.3.

6,0

33


Promjene klime i globalno zatopljenje

Promjene prizemne temperature zraka (u °C) u Europi u razdoblju 2041. - 2070. u odnosu na razdoblje 1961. - 1990. (Izvor: DHMZ)

Promjene padalina (u mm/ dan) u Europi u razdoblju 2041. - 2070. u odnosu na razdoblje 1961. - 1990. (Izvor: DHMZ)

34

Projicirane promjene prizemne temperature zraka (u °C) u Hrvatskoj u razdoblju 2011. – 2040. u odnosu na razdoblje 1961. - 1990. prema regionalnom klimatskom modelu (Izvor: DHMZ)

kih prirodnih faktora. Tako na klimu dodatno mogu utjecati promjene orbitalnih parametara Zemlje i vulkanske erupcije, ali smatra se da će njihov utjecaj biti zanemariv u odnosu na emisiju stakleničkih plinova povezanu s antropogenim djelovanjem. Prema globalnom klimatskom modelu razvijenom u Max Planck institutu u Hamburgu, Državni hidrometeorološki zavod izradio je projekciju klime Europe za sredinu 21. stoljeća. Prema rezultatima tog modela u

razdoblju od 2041. do 2070. godine očekuje se porast prizemne temperature zraka u odnosu na razdoblje 1961. – 1990. godine. Zimi se predviđa najjače zatopljenje (>3 °C) na području sjeveroistočne Europe, dok se ljeti najveći porast temperature zraka očekuje u južnoj Europi (>4 °C na Pirenejskom poluotoku). Tijekom zime očekuje se porast količine padalina sjeverno od 45° s. g. š., dok se južnije predviđa smanjenje. Ljeti se u cijeloj Europi očekuje smanjenje padalina, a


Promjene klime i globalno zatopljenje

Ekstremni vremenski uvjeti U klimatskim projekcijama osim predviđanja globalnih temperatura zraka i precipitacije vrlo je važno predvidjeti frekvenciju i intenzitet klimatskih ekstrema u budućnosti. Pojave poput poplava, suša, oluja i ekstremno hladnih i toplih razdoblja imaju puno snažniji utjecaj na naše živote od prosječne godišnje temperature zraka i količine padalina. Očekuje se porast broja ekstremno vrućih dana te pad broja ekstremno hladnih dana. U posljednje vrijeme pojavljuje se nekoliko jakih toplinskih valova koji odnose brojne žrtve tijekom ljetnih mjeseci. Porast ekstremnih vremenskih prilika usko je povezan s intenzivnijim hidrološkim ciklusom. Toplija površina povećava konvekcijsku aktivnost što rezultira češćim snažnim pljuskovima i intenzivnim ljetnim olujama. Neke klimatske projekcije pokazuju da udvostručenje koncentracije ugljikovog dioksida u atmosferi dovodi do udvostručenja broja dana sa snažnim pljuskovima. Uvjeti za pojavu poplava također se udvostručuju. Tako se u budućnosti predviđa manji broj kišnih dana, ali povećana količina padalina tijekom jednog kišnog dana. Globalno se smanjuje broj dana sa slabom kišom. Regionalne studije predviđaju veću vjerojatnost ekstremnih količina padalina tijekom hladnog razdoblja na prostoru Srednje i Sjeverne Europe te manju na području Južne Europe i Sjeverne Afrike. Globalno zatopljenje dovodi do povećanja vlažnosti u dijelovima svijeta gdje prevladava izdizanje zraka, dok se očekuje povećanje sušnosti u krajevima s prevladavajućim spuštanjem. Tako će neki dijelovi svijeta biti pogođeni čestim poplavama, dok će drugi dijelovi patiti od ekstremnih suša. U područjima Južne Europe i Sjeverne Afrike očekuju se duga razdoblja bez padalina, a povišena temperatura zraka uzrokovat će do još bržu evaporaciju padalina.

U budućnosti se očekuje povećani broj tropskih ciklona. Energija za razvoj takvih poremećaja dolazi od latentne topline vode koja evaporira sa zagrijane oceanske površine i kondenzira u olujnim oblacima. Globalno zatopljenje dovodi do porasta temperatura svjetskog mora i samim time do većeg intenziteta i učestalosti tropskih ciklona. Projekcije pokazuju da uz udvostručenje koncentracije ugljikovog dioksida u atmosferi najjači intenzitet vjetra u olujama raste za otprilike 5-10 %, dok maksimum intenziteta padalina raste oko 20-30 %. U umjerenim geografskim širinama također se očekuje porast broja oluja tijekom godine na što utječu dva osnovna razloga. Prvi je povećanje temperature svjetskog mora što dovodi do povećanja energije, a drugi se odnosi na povećanje temperaturnih razlika između kopna i mora, posebno na sjevernoj hemisferi. U posljednje vrijeme sve su češće ljetne oluje praćene velikom količinom padalina u kratkom vremenu i razvojem jakog grmljavinskog nevremena. Također pojavljuje se veći broj pijavica, jer porast temperature mora dovodi do jačeg razvoja intenzivnih vjetrova. Porast broja oluja najviše se očekuje u dijelu Europe blizu Atlantika. Na području Hrvatske mogu se u narednim desetljećima očekivati sve toplija i sušnija ljeta s češćim razvojem jakih oluja, grmljavinskih nevremena i pijavica. S druge strane zime će biti toplije, posebno u unutrašnjosti, ali s više padalina. Ukupna godišnja količina padalina će se smanjiti, a vlažnije zime donekle će kompenzirati sušna ljeta. Istražite antropogeni utjecaj na ekstremne vremenske uvjete na internetskoj stranici https://www.carbonbrief. org/mapped-how-climate-change-affects-extremeweather-around-the-world ili iz drugih izvora.

Provjerite naučeno Što je staklenički učinak? Kako čovjek utječe na globalno zatopljenje? Kakve su projekcije globalnih temperatura za 21. stoljeće? Kakve su projekcije globalne količine padalina za 21. stoljeće? Zašto se u budućnosti očekuje veći broj tropskih ciklona? Kakve su klimatske projekcije za Europu u razdoblju 2041. – 2070. godine? Kakve se klimatske promjene očekuju u Hrvatskoj tijekom 21. stoljeća?

ISHODI GEO SŠ B.3.2. i B.3.3.

najviše u umjerenim širinama Srednje i Zapadne Europe. Projekcije Državnog hidrometeorološkog zavoda za Hrvatsku pokazuju slične trendove u istom razdoblju. Očekuje se porast temperature zraka zimi od 2 °C u kontinentalnom dijelu te 1,6 °C u priobalju, dok je očekivani porast ljeti od 2,4 °C u unutrašnjosti i 3 °C u priobalnom pojasu. Što se tiče padalina predviđa se značajnije smanjenje padalina u Gorskoj i Primorskoj Hrvatskoj u ljetnim mjesecima, dok će se zimi minimalno povećati količina u primorju i na sjeverozapadu Hrvatske.

35


Promjene klime i globalno zatopljenje

6. Utjecaj globalnog zatopljenja na hidrosferu i kriosferu Provjerite predznanje Kako će globalni porast temperature utjecati na razinu svjetskog mora? Kako će globalni porast temperature utjecati na hidrološki ciklus? Hoće li pojedini priobalni gradovi zaista biti pod morem do kraja 21. stoljeća? Često se spominju neka predviđanja koje će priobalne dijelove najjače zahvatiti transgresija uzrokovana kontinuiranim topljenjem ledenjaka u visokim geografskim širinama. Tako su najčešće na popisu Venecija, koja istovremeno uz podizanje mora tone u mulj, London, New Orleans i Krung Thep (Bangkok). Od hrvatskih gradova predviđa se da će najprije biti potopljen Dubrovnik. Koliko su točna predviđanja o povezanosti topljenja ledenjaka i porasta globalne morske razine?

36

Potopljeni New Orleans 2005. godine

Utjecaj na kriosferu Kriosfera obuhvaća sve ledene pokrove, ledenjake, led u moru, snijeg i trajno zamrznuto tlo (permafrost) na Zemlji. Satelitski podaci pokazuju smanjivanje ledenih pokrova i leda u moru u posljednjih nekoliko desetljeća. U razdoblju od 1950. do 1970. godine zabilježeno je smanjenje proljetnog i ljetnog rasprostiranja leda u Arktičkom području za 10-15 %. Istovremeno se smanjila debljina leda u Arktičkom oceanu za čak 40 %. Kontinuirano smanjenje leda u polarnim širinama sjeverne hemisfere posljedica je rasta temperatura zbog globalnog zatopljenja. Postoji mogućnost da je zabilježena redukcija leda samo dio višegodišnjih fluktuacija

u povećanju i smanjenju debljine leda te da nije uopće povezana s globalnim zatopljenjem. Takve oscilacije normalna su pojava zabilježena nekoliko puta u posljednjem razdoblju od 10 000 godina. Na prostoru Antarktike nisu zabilježene značajnije promjene u volumenu ledenog pokrova u istom razdoblju. Povremeno se ledeni pokrov smanjuje, ali također postoje faze lagane ekspanzije što je najvjerojatnije povezano s povećanjem snježnih padalina. S obzirom da su temperature zraka na Antarktici vrlo niske (oko -20 °C) lagani porast temperature uzrokovao je čak lagano povećanje snježnih padalina. Antarktički poluotok na zapadu bilježi veći porast temperature od ostatka kontinenta te su u tom dijelu česta pucanja i lomljenja dijelova ledenih ploča koje plutaju u moru. Takvi komadi leda mogu dospjeti izvan polarnog područja i


Promjene klime i globalno zatopljenje

ISHODI GEO SŠ B.3.2. i B.3.3.

Utjecaj klimatskih promjena na kriosferu u području Arktika

Projekcija promjene ledenog pokrova na Antarktici (gornji red - debljina leda u povlačenju [m], srednji red - brzina povlačenja leda [km/god], donji red - obujam ledenjačkog leda bez ledenih ploha)

37 Topografska karta Antarktike, danas prekrivene ledenim pokrovom

izazvati probleme u pomorskom prometu. Izvještaj Ujedinjenih naroda pokazuje da se u posljednjem desetljeću naglo ubrzalo topljenje leda na oba pola. Površinske temperature zraka na Arktiku su tijekom zime 2016. i 2018. godine bile 6 °C više od prosjeka u razdoblju 1981. – 2010. godine. Led u Arktičkom oceanu smanjuje se tijekom svih mjeseci u godini, što je najjače topljenje u posljednjih 1000 godina. U odnosu na 1979. godinu površina pod debelim, barem pet godina starim ledom, smanjila se za 90 %. Na Grenlandu se stopa topljenja leda značajnije povećala na samom početku 21. stoljeća. Led u Južnom oceanu nije doživio značajnije promjene u volumenu u razdoblju od 1979. do 2018. godine. Jače topljenje leda na Antarktici započelo je kasnije u odnosu na Arktičko područje, tako da je stopa topljenja povećana tek u posljednjih nekoliko godina u odnosu na prethodna razdoblja. Podaci pokazuju da se u posljednje vrijeme smanjuje

Površina permafrosta u Arktičkom prostoru se smanjuje

površina permafrosta u Arktičkom prostoru. Otapanje permafrosta dovodi do stvaranja viška vode na površini i intenziviranja hidrološkog ciklusa. No, unatoč povećanoj količini padalina, evapotranspiraciji i pojačanom odvodnjavanju u Arktički ocean, tlo će se isušiti zbog smanjenja permafrosta i manjeg broja dana pod snježnim pokrivačem. Otapanje permafrosta također utječe na oslobađanje metana i ugljikovog dioksida u atmosferu. Navedene buduće klimatski uzrokovane promjene u kriosferi zasigurno će uzrokovati promjene u ekosistemu poput migracije biljnih i životinjskih vrsta ili sma-


Promjene klime i globalno zatopljenje

Utjecaj na razinu svjetskog mora

38

Postoje brojni dokazi o značajnim promjenama globalne razine mora tijekom geološke prošlosti. Povremeno su bile uzrokovane pomacima litosfernih ploča i promjenom rasporeda kopna i mora. Tako je za vrijeme jedinstvenog kopna razina mora pala, dok je raspad Pangee uzrokovao porast tijekom mezozoika. Kontinentalne oledbe izazivale su globalne padove morske razine (glacioeustatički padovi). Tijekom pliocensko-kvartarne oledbe znatne promjene morske razine uzrokovane su izmjenom glacijala i interglacijala. Tako je primjerice tijekom riss-würm interglacijala prije otprilike 120 000 godina razina svjetskog mora bila 5-6 m viša od današnje, jer je i prosječna temperatura bila nešto viša. Tijekom posljednjeg glacijala würma razina mora je postepeno padala, a na njegovu vrhuncu prije oko 18 000 godina bila je prosječno 100 metara niža od današnje. Tako je Europa zauzimala veću površinu od današnje, a Britansko otočje je bilo dio kopna. Naše Jadransko more bilo je znatno manje. Današnji Sjeverni Jadran bio je dio Padske nizine, a rijeka Po ulijevala se u more kod današnjeg Splita, dok je samo Južnojadranska zavala bila pod morem. Pad razine mora uzrokovao je širenje ledenih pokrova, jer su velike količine vode bile zarobljene u njima. Završetak würmskog glacijala dovodi do transgresije zbog topljenja leda i s time povezanog smanjenja udjela kopnenih površina u svijetu. Globalna razina mora definitivno je povezana s promjenama volumena leda u svijetu, ako razmatramo tako duga vremenska razdoblja. Ali promjene u kratkom razdoblju kao primjerice promjene razine između 10 i 20 cm tijekom 20. stoljeća posljedica su kombiniranog djelovanja nekih drugih faktora. Najveći utjecaj na taj porast ima termalna ekspanzija oceanske vode. Ekspanzija hladne vode je mala, gotovo zanemariva, te promjena temperature neće prouzročiti značajniju promjenu volumena. Međutim u toploj vodi mala promjena temperature može uzrokovati značajan porast razine mora. Tako će porast temperature vode s 5 °C na 6 °C uzrokovati porast razine za samo 1 cm, dok će porast temperature vode s 25 °C na 26 °C rezultirati

Promjena razine mora (mm)

njenja brojnosti jedinki pojedinih vrsta. Oba polarna oceana u budućnosti će biti sve kiselija zbog apsorbiranja CO2 iz atmosfere, što će dovesti do otapanja skeleta od kalcijeva karbonata.

500 400

Procjene prošlosti

Instrumentalni zapis

Projekcije za budućnost

300 200 100 0

-100 -200 1800.

1850.

1900.

1950. godina

2000.

2050.

2100.

Promjene razine mora od 1800. do 2100. godine

porastom od čak 3 cm. Drugi uzrok porasta globalne razine mora je lagano izdizanje Zemljine kore zbog izostatske ravnoteže. Topljenje velikih količina leda koji je tisućama godina pritiskao podlogu uzrokuje lagano izdizanje površine koje traje još i danas. Topljenje leda na Grenlandu i Antarktici, koje se često spominje kao vodeći uzrok suvremenog porasta morske razine, zapravo je tek na trećem mjestu s malim utjecajem. Dakle, globalno zatopljenje nije jedini uzrok porasta morske razine, ali ga zasigurno ubrzava.

Područja ugrožena porastom razine svjetskog mora Prognoze porasta morske razine govore o 50 cm do kraja 21. stoljeća, što se zapravo na prvi pogled ne čini alarmantno. No, s obzirom na činjenicu da polovica svjetskog stanovništva živi u priobalnim područjima, većina će gusto naseljenih područja tada biti poplavljena. Također nestat će plodne poljoprivredne zone, posebno u deltama velikih rijeka. Najugroženija su reljefno najniža područja u priobalju. Stanovništvu koje živi na tim područjima svaki centimetar porasta predstavlja problem. Najugroženija su prostrana deltna područja poput delte u Bangladešu. S porastom mora od pola metra u Bangladešu bilo bi potopljeno 10 % naseljene površine na kojemu živi 6 milijuna stanovnika, što je više nego u cijeloj Hrvatskoj. Zaštita obale od prodiranja mora gotovo je nemoguća, jer država nije dovoljno bogata za izgradnju kvalitetnih brana. Osim što bi izgubili prostor za život također bi izgubili vrijednu i važnu poljoprivrednu površinu, a siromašno stanovništvo te države značajno ovisi o poljoprivredi. Drugi problem je jača izloženost tropskim ciklonima koji su i dosad ponekad odnosili mnoge živote. Sljedeći problem povezan je s intruzijom slane vode u slatku


Promjene klime i globalno zatopljenje

ISHODI GEO SŠ B.3.2. i B.3.3.

KINA

PAKISTAN

Brahmaputra NEP AL

BUTAN

Ganges

hna Meg

BANGLADEŠ

MJANMAR

Bengalski zaljev

INDIJA

0 200 400 km

ŠRI LANKA

Delta Gangesa i Brahmaputre – deltno područje s najvećim rizikom od poplavljivanja morem

podzemnu vodu. Već danas intruzije slane vode ponekad sežu čak 150 km duboko u kopno. Slična sudbina očekuje i deltu rijeke Nil, Mississippi i mnoge druge. Sljedeća ugrožena područja su ona koja su već sada zaštićena od prodiranja mora poput Nizozemske. Više od polovice države čine priobalne ravnice uglavnom ispod razine mora, a radi se o jednoj od najgušće naseljenih država svijeta. Za razliku od Bangladeša država je ekonomski jaka i lakše će se obraniti. Već sada se od mora štiti brojnim nasipima koje u budućnosti samo treba nadograditi. Troškovi obrane od mora procijenjeni su na 12 000 milijuna USD u slučaju porasta od jednog metra. Treća najugroženija područja svijeta su mali i reljefno niski otoci u oceanima poput Maldiva u Indijskom

39

Promjena razine mora prijetnja je polderima – brana u Nizozemskoj

oceanu i Maršalovih otoka u Pacifiku. Troškovi zaštite daleko su iznad financijskih mogućnosti tih siromašnih država. Također poneki priobalni gradovi poput Venecije imaju problem slijeganja u mulj, a porast razine mora taj će problem samo pogoršati. Prodiranje mora u korito i rukavce delti ugrožava ekonomsku, ekološku i demografsku održivost

Utjecaj na zalihe pitke vode Globalno zatopljenje utjecat će na svjetske zalihe pitke


Promjene klime i globalno zatopljenje

40

vode. Mnoga područja bit će pogođena suhim ljetima s dugim periodima bez kiše. Viša temperatura dovodi do pojačane evaporacije, što utječe na smanjeno prihranjivanje podzemnih voda i površinsko otjecanje. Istraživanja na području Sacramento bazena u Kaliforniji pokazuju da smanjenje padalina za 20 % i porast temperature zraka od 4 °C dovode do 20-50 % slabijeg otjecanja u ljetnim mjesecima. Čak i da se količina padalina u budućnosti poveća, porast temperature od 4 °C spustit će vrijednosti otjecanja ispod današnjih. Dodatno će biti pogođena porječja umjerenih širina sjeverne hemisfere zbog izostanka prihranjivanja po- Porast temperature uzrokuje slabije prihranjivanje vršinskih voda od topljenja snijega na proljeće. To će podzemnih voda što dovodi do nestašice pitke vode utjecati na vodoopskrbu stanovništva, poljoprivredu i proizvodnju električne energije u hidroelektranama. Provjerite naučeno Na dodatno smanjenje padalina mogu utjecati deforestacija, kao i redukcija vegetacije u semiaridnim kraKoje su razlike između topljenja leda u Arktičkom jevima. Problem predstavlja porast broja svjetskog stai Antarktičkom području u posljednjih nekoliko novništva zbog kojeg se povećavaju potrebe za pitkom desetljeća? vodom u svijetu, a njene rezerve ubuduće će se smaŠto je permafrost i kako njegovo otapanje utječe njivati. Velike probleme izazvat će i sve češći klimatski na okoliš? ekstremi poput poplava i suša. Koji čimbenici mogu dovesti do globalnih promjena morske razine? Što uzrokuje porast morske razine u posljednjih stotinjak godina? Zašto su područja delti najugroženija u slučaju daljnjeg porasta morske razine? Kako će globalno zatopljenje utjecati na svjetske zalihe pitke vode?

Promjena razine mora prijetnja je otocima male nadmorske visine – glavni grad Maldiva


Promjene klime i globalno zatopljenje

ISHODI GEO SŠ B.3.2. i B.3.3.

7. Utjecaj globalnog zatopljenja na život na Zemlji Provjerite predznanje Kako globalno zatopljenje utječe na život ljudi na Zemlji? Kako se čovjek može prilagoditi na novonastale klimatske uvjete?

Utjecaj na ekosistem

Prema izvještaju Svjetske banke iz 2018. godine klimatske promjene prisilit će oko 143 milijuna ljudi na klimatske migracije. Biljne i životinjske vrste pojedinog Većina migranata dolazit će iz dijelova Afrike, Južne Azije i ekosistema osjetljive su na promjene Latinske Amerike jer će klimatske promjene najjače pogoditi ova klime, promjene u sastavu tla i prosiromašna područja. Klimatske migracije nisu samo neka buduća pojava, one su zapravo već započele. Međunarodna organizacija za mjene u dostupnosti vode. Najmanja migracije objavila je podatak da je još 2008. godine oko 20 milijuna klimatska promjena kroz određeno ljudi ostalo bez svojih domova zbog ekstremnih vremensko razdoblje vodi do značajnih vremenskih uvjeta, što je više nego protjeranih iz domova zbog promjena u sastavu ekosistema. Problem ratnih sukoba. globalnog zatopljenja je što se promjena doKoliko se i kako čovjek može prilagoditi gađa naglo u svega nekoliko desetljeća i većina novonastalim klimatskim uvjetima?

ekosistema ne može se prilagoditi u tako kratkom vremenu. Fosilni zapisi govore da je najbrža moguća stopa migriranja biljaka 1 km godišnje pa mnoge biljke neće imati dovoljno vremena za preseljenje u nova klimatski pogodnija područja. U posljednje vrijeme raste udio bolesnog drveća u šumama. Taj problem najvećim je dijelom povezan s kiselim padalinama i ostalim zagađenjima, dok samo djelomično na njega utječu globalne klimatske promjene. Tako je primjerice u Kanadi dokazano da dio drveća umire zbog toplijih zima i sušnijih ljeta. Često se ta dva uzroka isprepliću, jer je drveće prethodno oštećeno kiselim padalinama osjetljivije na klimatske promjene. Izumiranje šuma u budućnosti još će više pridonijeti globalnom zatopljenju, jer je drveće izvor emisije ugljikovog dioksida. Globalni porast temperature zraka koji se očekuje tijekom 21. stoljeća može uzrokovati preseljenje vegeta-

cijskih zona. Tako se u Europi očekuje pomak listopadnih i miješanih šuma na sjever u zonu borealnih šuma, dok će istovremeno borealne šume migrirati na prostor tundre. Porast zimskih temperatura zraka može dovesti do širenja tipičnih mediteranskih biljaka u prostor umjerene klime, jer zime postaju sve blaže. Porast temperature i količine padalina vjerojatno će u budućnosti omogućiti širenje areala tropskih kišnih šuma. Navedene migracije biljnih vrsta također tjeraju na migraciju životinje koje u njima žive. Neke vrste migrirat će na klimatski pogodnije područje i preživjeti, neke će ostati na istom mjestu i prilagoditi se novonastalim uvjetima te također preživjeti, dok će neke ostati neprilagođene i s vremenom izumrijeti. Problem je što

41


Promjene klime i globalno zatopljenje

Jošuino drvo – primjer biljne svojte koja bi mogla nestati zbog globalnog zatopljenja

Očekuje se uginuće sobova zbog globalnog zatopljenja

42

Altajsko gorje u azijskom dijelu Ruske Federacije Ako se ostvare predviđanja znanstvenika, do kraja stoljeća povećat će se količina padalina te ljetne i zimske temperature što bi moglo pokrenuti preseljenje vegetacijskih zona, a time i migraciju ljudi i životinja u danas subekumenski prostor

neke vrste ne mogu migrirati na velike udaljenosti, dok neke ne mogu pronaći dovoljno veliko novo stanište koje bi im odgovaralo. Globalno zatopljenje već je dosada u posljednjih pola stoljeća uzrokovalo brojne promjene u geografskoj rasprostranjenosti i brojnosti vrsta. Tako su primjerice ugroženi polarni medvjedi čiji se broj smanjuje u posljednje vrijeme. Iako nemaju prirodnog neprijatelja ugroženi su zbog smanjenja prirodnog staništa. Kod njih je zabilježena pothranjenost i gladovanje, jer se led na kojemu love tuljane počinje na proljeće ranije otapati te ne uspiju prikupiti dovoljno masnog tkiva. Iako nas geološka prošlost uči da su izumiranja normalna i da se s vremenom prilagodbom

stvaraju nove vrste, ipak moramo biti svjesni da čovjek snosi dio odgovornosti za ova izumiranja koja se očekuju u budućnosti. Dakle, klimatske promjene mogu uzrokovati smanjenje bioraznolikosti zbog izumiranja određenih vrsta. Ako uzmemo u obzir najnižu predviđenu stopu rasta temperature u budućnosti očekuje se izumiranje 18 % vrsta, srednja stopa rasta će uzrokovati gubitak čak 24 % vrsta, dok se prema najgorem scenariju predviđa nestanak 35 % postojećih vrsta. Predviđeni gubici pokazuju veliku regionalnu varijabilnost. Najveći se gubici očekuju u šumama umjerenih područja, dok će najmanji postotak izumiranja biti u tropskim kišnima šumama, borealnim šumama i tundrama.

Utjecaj na poljoprivredu i opskrbu hranom S obzirom na porast svjetske populacije moramo se zapitati kako će klimatske promjene utjecati na opskrbu hranom u budućnosti? Naša detaljna znanja o potrebnim uvjetima za rast pojedinih kultura, suvremene tehnike uzgoja i primjena genetskog inženjeringa svakako bi trebale značajno pridonijeti savladavanju problema vezanih uz promjenu klime. Generalno gledano ne bi se trebali zabrinjavati oko prilagodbe biljaka čije dozrijevanje traje godinu do dvije, a to je većina prehrambenih kultura. Veći problem predstavlja drveće koje zrelost postiže kroz dulje vremensko razdoblje. Tri čimbenika posebno su važna u razmatranju utjecaja klimatskih promjena na poljoprivredu i proizvodnju hrane. Najvažniji je dostupnost vode u dovoljnoj količini. Najrizičnija su aridna i semiaridna područja


Promjene klime i globalno zatopljenje

ISHODI GEO SŠ B.3.2. i B.3.3.

Zbog globalnog zatopljenja smanjit će se dostupnost vode i značajno smanjiti proizvodnja hrane

smještene u nižim geografskim širinama gdje će se utjecaj klimatskih promjena jače osjetiti, a s druge strane bilježe vrlo brz porast broja stanovnika. Tako će se razlike u mogućnosti opskrbe hranom između bogatih i siromašnih država još više povećati uz porast broja država s problemom gladi. U slabije razvijenim državama većina stanovnika privređuje poljoprivredom, što još dodatno naglašava postojeći problem. U budućnosti se može očekivati sve više ljudi koji su prisiljeni migrirati zbog nemogućnosti bavljenja poljoprivredom u kraju u kojem žive. Posljedice klimatskih promjena pokrenut će migracije poljoprivrednika

Utjecaj na zdravlje čovjeka

u slabije razvijenim državama svijeta. Drugi faktor je povišena koncentracija ugljikovog dioksida koja utječe na povećanje proizvodnje hrane. Viša koncentracija CO2 stimulira fotosintezu i omogućava brži rast biljkama. Treći faktor je temperatura čiji porast negativno utječe na rast pojedinih kultura. Pozitivan utjecaj porasta CO2 ne može uvijek prevladati negativan utjecaj topline i suše. Proizvodnja žitarica u umjerenim geografskim širinama će vjerojatno malo porasti pri umjerenom porastu temperature od 2 do 3 °C, ali pri jačem zatopljenju će pasti. U tropskim i suptropskim širinama predviđa se pad proizvodnje, jer je većina kultura već sada blizu maksimalne temperature pri kojoj može uspijevati. Pojačana sušna razdoblja u tim krajevima samo će dodatno pridonijeti padu proizvodnje. Ako razmatramo svijet u cjelini može se zaključiti da će klimatske promjene imati mali utjecaj na proizvodnju hrane, ali postoje značajne razlike među pojedinim svjetskim regijama. Očekuje se porast proizvodnje hrane u razvijenim državama, jer je njihov rast populacije relativno stabilan. No, slabije razvijene države vjerojatno će doživjeti pad u proizvodnji jer su uglavnom

U toplijem svijetu očekuju se manje zalihe pitke vode i jače zagađenje atmosfere što negativno utječe na našu kvalitetu života na Zemlji. Klimatski ekstremi poput poplava i suša također predstavljaju rizik za zdravlje ljudi. Tropski cikloni, tornada i olujna nevremena već sada odnose brojne živote, a u budućnosti se očekuje još veći broj stradalih. Za vrijeme toplinskih valova u ljetnim mjesecima broj umrlih poraste otprilike dva do tri puta. U ovom stoljeću postalo je normalno da temperatura zraka prelazi 40 °C nekoliko dana tijekom ljeta. Neka istraživanja pokazuju da ekstremne vrućine smanjuju kvalitetu sna, povećavaju nezadovoljstvo kod ljudi te čak mogu dovesti do povećanja rizika od psihičkih bolesti. Porast koncentracije ugljikovog dioksida dovodi do povećanja alergena što produljuje sezonu alergija. Globalno zatopljenje ipak ima jedan pozitivan učinak na zdravlje, a to je smanjenje broja umrlih od ekstremnih hladnoća. Toplina također pridonosi razvoju različitih bolesti. Topli i vlažni uvjeti pogoduju razvoju insekata poput komaraca koji su česti prenositelji zaraznih bolesti poput malarije. Tu bolest tipičnu za tropske krajeve

43


Promjene klime i globalno zatopljenje

Europa

Premještanje snježne granice na sjever Megagradovi 10-20 milijuna stanovnika 5-10 milijuna stanovnika 1-5 milijuna stanovnika Gustoća naseljenosti velika umjerena mala

Sankt Peterburg

Amsterdam Rotterdam delta Rajne Hamburg London

Moskva

Berlin Pariz

Kijev Alpe Venecija

žarište klimatskih promjena rizik od dezertifikacije više padalina manje padalina negativne agrikulturne promjene promjene u ekosustavima utjecaj na planine podizanje razine mora i utjecaj na gradove iscrpljivanje ribarstva rast mogućnosti požara otapanje ledenjaka

Madrid Rim

S

r

e

44 0

d

Istanbul

o z e m n o 400

800

m o r e 1200 km

Posljedice klimatskih promjena u Europi – od toplinskih će valova najviše trpjeti Alpe i Južna Europa

prenose komarci. Porast temperature uzrokuje širenje takvih tropskih bolesti u umjerene širine. U posljednje vrijeme uzročnici teških bolesti iz Afrike preselili su u Europu i tako se primjerice širi groznica Zapadnog Nila po Europi. Najveći problem je što europski zdravstveni djelatnici nisu dovoljno upoznati s tim bolestima, teško prepoznaju simptome i zasad nemamo od-

govarajuće načine liječenja. Više temperature također mogu dovesti do povećanog broja trovanja hranom, jer bakterija salmonele duže živi u toplijim uvjetima. Stanjeni ozonski omotač predstavlja veliku opasnost za zdravlje ljudi, jer smo izloženiji štetnom UV zračenju koje utječe na veću učestalost karcinoma kože, oštećenja oka i imunološkog sustava. Stoga se ne preporuča izlaganje sunčevim zrakama za najtoplijih dana, posebno ne bez zaštite.

Prilagodba čovjeka na globalno zatopljenje

Sve gladniji kukci uništavat će sve više usjeva

Novonastali uvjeti traže našu adaptaciju. Za zaštitu ljudi od širenja novih epidemija bolesti potrebna je kvalitetnija zdravstvena infrastruktura. U urbanističkim planovima trebalo bi voditi računa o izgradnji svijetlih površina i širenju zelenih zona za smanjenje efekta vrućine. U sušnim područjima trebalo bi smanjiti udio betonskih površina i zamijeniti ih vegetacijom, jer će na taj način infiltracija kišnice u podzemne vode biti olakšana. Također će na mnogim mjestima biti


Promjene klime i globalno zatopljenje

Shistosomijaza Kolera Malarija

0

1000

ISHODI GEO SŠ B.3.2. i B.3.3.

potrebna izgradnja brana za obranu od poplava ili prodiranja mora. Sve navedeno nosi sa sobom određene troškove i jasno je da će se bogatije države lakše prilagoditi, dok će siromašni jače osjetiti posljedice globalnog zatopljenja. Istraživanja pokazuju da se očekuje migracija čak 150 milijuna ljudi uzrokovana klimatskim promjenama do sredine 21. stoljeća. Od toga će dvije trećine preseliti zbog podizanja morske razine i obalnog preplavljivanja, dok će jedna trećina promijeniti mjesto stanovanja radi nemogućnosti bavljenja poljoprivredom zbog suša.

2000 km

45 Zdravstveni rizici u Subsaharskoj Africi kao posljedica klimatskih varijabilnosti

Provjerite naučeno

Trećina klimatskih migranata preselit će se radi nemogućnosti bavljenja poljoprivredom zbog suša

Kako globalno zatopljenje utječe na preseljenje vegetacijskih zona? Što uzrokuje smanjenje brojnosti polarnih medvjeda? Zašto će se u budućnosti povećati jaz u opskrbi hranom između bogatih i siromašnih? Kako toplinski valovi utječu na zdravlje ljudi? Na koji način oštećenje ozonskog omotača ugrožava ljudsko zdravlje? Što su klimatske migracije? Opišite primjere prilagodbi na globalno zatopljenje.


Promjene klime i globalno zatopljenje

8. Aktivnosti zajednice za smanjenje antropogenog utjecaja na klimatske promjene Provjerite predznanje Kako staklenički plinovi utječu na klimatske promjene? Što je definirano Protokolom iz Kyota?

46

Svjetska politika u borbi protiv klimatskih promjena Međunarodna zajednica još krajem 20. stoljeća prepoznala je problem potencijalnih klimatskih promjena u budućnosti. Tako je Svjetska meteorološka organizacija (WMO) kao specijalizirani ured Ujedinjenih naroda (UN) osnovala Međuvladino tijelo za klimatske promjene (IPCC) 1988. godine. Glavni međunarodni sporazum o promjeni klime je Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) koja je stupila na snagu 1994. godine. Cilj je smanjenje i stabilizacija klimatskih promjena. Države potpisnice Konvencije prepoznale su globalno zatopljenje kao svjetski problem u čijem rješavanju vodeću ulogu moraju preuzeti najrazvijenije države. Kao kratkoročni cilj postavljeno je smanjenje emisije stakleničkih plinova, prvenstveno ugljikovog dioksida, u razvijenim državama do 2000. na razinu iz 1990. godine. Dugoročni je cilj stabilizacija koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi da se omogući dovoljno vremena ekosistemima na prilagodbu novonastalim klimatskim uvjetima. Kratkoročni cilj nije ispunjen jer je emisija

U posljednje vrijeme Greta Thunberg, mlada aktivistica za zaštitu okoliša iz Švedske, postala je poznato lice diljem svijeta. Godine 2018. inicirala je „Školski štrajk za klimu“ koji je privukao pozornost svjetskih medija. Prvenstveno se bori za smanjenje emisije stakleničkih plinova. Godinu dana kasnije omogućeno joj je da održi govor u Europskom parlamentu i Ujedinjenim narodima. Reakcije javnosti oko njenih aktivnosti su podijeljene. Što radi svjetska zajednica po pitanju smanjenja antropogenog utjecaja na promjene klime?

stakleničkih plinova 2000. porasla za 10 % u odnosu na 1990. godinu. Postojale su velike varijacije u emisiji među pojedinim državama. SAD je zabilježio porast od 17 %, dok su države članice Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) bilježile porast od 5 %. U državama bivšeg SSSR-a emisija se smanjila za 40 % što je posljedica propasti ekonomije na prijelazu iz komunističkog sistema na tržišno gospodarstvo. Slabije razvijene države najviše su pridonijele porastu

Logotip Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime


Promjene klime i globalno zatopljenje

ISHODI GEO SŠ B.3.2. i B.3.3.

0

dodatak I. i II. za potpisnice s obvezujućim ciljevima potpisnice bez obvezujućih ciljeva

2000

4000

6000 km

države koje nisu potpisnice protokola države koje ne namjeravaju ratificirati protokol, bez obvezujućih ciljeva

države istupile iz protokola, bez obvezujućih ciljeva potpisnice bez obvezujućih ciljeva u drugom razdoblju (2013. - 2020.)

Države i Kyotski protokol 2012. – 2020. godine

emisije, primjerice Kina i Indija. Ukupna emisija plinova u slabije razvijenim državama povećala se za otprilike 37 %. Države potpisnice Konvencije uskoro su shvatile da moraju specificirati i kvantificirati sporazum s ciljem postizanja boljih rezultata. Tako su dogovorile Kyotski protokol 1997. godine kojim je predviđena kontrola emisije šest stakleničkih plinova (ugljikov dioksid, metan, dušikov oksid, fluorirani ugljikovodici, perfluorirani ugljikovodici, heksafluoridi). Protokol je stupio na snagu tek 2005. godine, a od razvijenih država potpisale su ga skoro sve države osim SAD-a. Njime se uvode pravno obvezujući ciljevi smanjenja emisije plinova, no neki su izrazili zabrinutost oko nje-

gove provedbe zbog troškova prilikom implementacije Protokola. Jedan od glavnih nedostataka je što se njime jedino od razvijenih država očekuje da poduzmu određene mjere. Predviđeno je smanjenje emisije stakleničkih plinova za 5,2 % u odnosu na baznu 1990. godinu u industrijaliziranim državama za razdoblje od 2008. do 2012. godine. Svakoj su državi propisane različite kvote smanjenja emisije. Hrvatska je ratificirala Sporazum 2007. godine što je bio jedan od uvjeta za pristupanje Europskoj uniji. U studenom 2016. stupio je na snagu Pariški sporazum kao novi globalni sporazum o klimatskim promjenama i nasljednik Kyotskog protokola. Njime je definiran akcijski plan za ograničavanje globalnog

Pariški klimatski sporazum

Logotip Pariškog sporazuma o klimi

Države potpisnice – ratificirale sporazum Države potpisnice – nisu ratificirale sporazum Države potpisnice – obuhvaćene ratifikacijom Europske unije

47


Promjene klime i globalno zatopljenje Totalna emisija, GT

2012. 1990.

48

Emisija po glavi stanovnika, T/p Kina SAD Europska unija (28) Indija Rusija Japan Njemačka Republika Koreja Međunarodna dostava Kanada UK Brazil Meksiko Saudijska Arabija Indonezija Međunardno zrakoplovstvo Italija Australija Iran Francuska Turska Južna Afrika Poljska Ukrajina Španjolska Tajvan Tajland Kazahstan Malezija Egipat Ujedinjeni Arapski Emirati Argentina Irak Venezuela Nizozemska Vijetnam Pakistan Alžir Češka Uzbekistan

Emisije stakleničkih plinova u odabranim državama i Europskoj uniji 1990. i 2012. godine

Informacije o prilagodbi klimatski promjenama dostupne su na internetskoj stranici Ministarstva zaštite okoliša i energetike

zatopljenja i porast temperature od maksimalno 2 °C do 2100. godine. Također su ciljevi osiguravanje opskrbe hranom, borba protiv klimatskih promjena, razvoj novih „zelenih“ tehnologija i pomaganje slabije razvijenim državama u ostvarenju planova o smanjenju emisije stakleničkih plinova. Problem je u tome što nije utvrđena penalizacija država koje se ne pridržavaju odredbi Sporazuma te je tako SAD istupio iz njega 2017. godine. Sve države članice Europske unije ratificirale su sporazum, pa tako i Hrvatska koja se obvezala da će do 2030. godine smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 40 %, kako bi se ublažile posljedice globalnog zatopljenja. Europska unija pokazala se kao lider u ispunjavanju zadanih ciljeva te izdvaja velika sredstva za njihovo ispunjenje. No, nedavna istraživanja nažalost pokazuju da globalno gledano Sporazum zasada ne ispunjava zadane ciljeve. Problem su SAD i Kina kao najveći zagađivači koji zajedno ispuštaju gotovo 40 % svih stakleničkih plinova. Također su veliki zagađivači Ruska Federacija i Indija. Hrvatska je također uključena u praćenje klimatskih promjena. Ministarstvo zaštite okoliša i energetike osnovalo je 2014. godine Povjerenstvo za međusektorsku koordinaciju za politiku i mjere za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama s ciljem planiranja mjera za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj. U rujnu 2019. nadležno Ministarstvo predstavilo je nacionalnu Strategiju prilagodbe klimatskim promjenama koja predviđa ogromna ulaganja do 2040. godine za provedbu potrebnih mjera u sektoru poljoprivrede, energetike i turizma. Istraživači američkog sveučilišta Stanford proveli su analize povezanosti globalnog zatopljenja i gospodarstva te su utvrdili: vjerojatnost da će se hrvatski BDP smanjiti za 10 % do sredine 21. stoljeća zbog klimatskih promjena iznosi 48 %. Očekuje se smanjenje prinosa poljoprivrednih kultura za tri do osam posto do 2050. godine. Klimatske promjene najviše će utjecati na rast žitarica i okopavina poput kukuruza. Porast temperature Jadranskog mora može dovesti do migracije pojedinih vrsta riba u hladnije vode. Predviđena dulja sušna razdoblja predstavljaju problem za energetiku, jer gotovo pola električne energije u Hrvatskoj dobivamo iz hidroelektrana. Nekim turističkim lokalitetima na obali prijeti opasnost od poplavljivanja zbog podizanja morske razine. Dodatne troškove izazivat će i sve češći klimatski ekstremi po-


Promjene klime i globalno zatopljenje

Mogućnosti rješavanja problema Ljudska zajednica ima na raspolaganju više mogućnosti za ublažavanje klimatskih promjena. Jedna od njih je očuvanje šumskih površina i sprječavanje daljnje deforestacije. Porast svjetske populacije doveo je do pojačane deforestacije u posljednjih pola stoljeća zbog povećanih potreba za poljoprivrednim površinama, prostorom za naselja i prometnice. Najviše su stradale šume umjerenih područja. Šume imaju sposobnost apsorbiranja ugljikovog dioksida te time smanjuju staklenički učinak. Tako jedan četvorni kilometar šume zadržava 100 do 600 tona ugljika godišnje, dok borealne šume imaju sposobnost apsorpcije 100 do 250 tona. Proces obnavljanja šuma svakako bi pomogao u apsorbiranju barem dijela emisije stakleničkih plinova u budućnosti. Moguće je relativno lako postići stabilizaciju metana uz male troškove. S obzirom da je njegovo vrijeme raspada u atmosferi znatno kraće od ugljikovog dioksida, uz male napore može se dosta brzo postići stabilizacija njegove koncentracije ili čak smanjenje u atmosferi. Potrebno je reciklirati otpad u što većoj mjeri da bi se spriječilo ispuštanje metana iz odlagališta otpada. Također je važna sanacija plinovoda koji su oštećeni i eventualno ispuštaju metan, posebno onih na područjima država nastalih raspadom SSSR-a.

Sadnjom drveća protiv globalnog zatopljenja Znaš li za još neke akcije sadnje u Hrvatskoj?

Stabilizacija koncentracije ugljikovog dioksida u atmosferi daleko je veći problem i prema svim prognozama očekuje se porast do kraja 21. stoljeća. Potrebno je napomenuti da stabilizacija emisije CO2 nije isto što i stabilizacija njegove koncentracije u atmosferi. Ukoliko svijet uspije stabilizirati njegovu emisiju, koncentracija u atmosferi će rasti još nekoliko stoljeća, iako kasnije po sve nižim stopama. Ako želimo spriječiti daljnji porast koncentracije CO2 u atmosferi zapravo moramo značajno smanjiti emisiju, što je gotovo nemoguć scenarij. U cilju smanjenja emisije stakleničkih plinova važno je postići očuvanje energije i energetsku efikasnost u našim domovima. Svatko od nas može pridonijeti manjoj potrošnji energije tako da uvijek ugasi svjetlo pri izlasku iz prostorije, isključi kućanske aparate nakon upotrebe ili zagrijava prostoriju na nekoliko stupnjeva nižu temperaturu. Prema podacima iz SAD-a oko 36 % ukupne potrošnje energije otpada na kućanstva, od čega najviše na grijanje prostorija i grijanje vode. Stoga je važno da zgrade imaju efikasnu izolaciju koja će sprječavati gubitak topline. U očuvanju energije pomažu nam štedljivi kućanski aparati i žarulje koje troše manje energije. Istraživanja pokazuju da je otprilike jedna četvrtina emisije stakleničkih plinova povezana s prometom. S porastom životnog standarda i općim gospodarskim razvojem neke države smanjuje se broj stanovnika po jednom automobilu zbog udobnosti, slobode i fleksibilnosti koju pruža svojim korisnicima. Jedan način uštede je povećanje efikasnosti motora da se s istom količinom goriva prijeđe više kilometara, a drugi način

ISHODI GEO SŠ B.3.2. i B.3.3.

put oluja, poplava i suša. Europska agencija za okoliš (EEA) objavila je podatak da se Hrvatska nalazi među tri države s najvećim udjelom štete od nevremena u odnosu na bruto nacionalni proizvod. Troškovi povezani s nevremenom značajno su porasli tijekom 2014. i 2015. godine u odnosu na prijašnje razdoblje, a najviše u poljoprivredi i energetici.

49


Promjene klime i globalno zatopljenje

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancira energetsku obnovu obiteljskih kuća

50

je učinkovitiji javni prijevoz u gradovima koji će smanjiti potrebu za korištenjem osobnih vozila. Jedno od najefikasnijih rješenja problema je povećanje dobivanja energije iz obnovljivih izvora. Tako se za dobivanje energije preporuča korištenje snage vode i vjetra, Sunčeve energije, geotermalne energije i upotreba biomase kao goriva. Da bi upotreba obnovljivih izvora energije zaista zaživjela u praksi, važno je da u troškovima proizvodnje budu kompetitivni s fosilnim gorivima. Bez obzira na dokazane pozitivne utjecaje na okoliš ne možemo očekivati da će obnovljivi izvori energije zamijeniti neobnovljive ukoliko stvaraju veće Energija iz obnovljivih izvora – solarni paneli troškove. S obzirom da su obnovljivi izvori energije još uvijek često skuplji, upotreba fosilnih goriva može se Provjerite naučeno eventualno smanjiti vođenjem pametne politike koja uvodi poreze na emisiju stakleničkih plinova, poticaKoji je cilj Okvirne konvencije UN-a o promjeni je za korištenje obnovljivih izvora energije i potpisiklime? vanjem sporazuma koji obvezuje državu na smanjenje Što je definirano Protokolom iz Kyota? emisije tih plinova na godišnjoj razini. Dakle, samo Koji su osnovni ciljevi Pariškog sporazuma? Koje je pametno vođena politika s ciljem dugoročne koristi za obveze Hrvatska preuzela njegovim potpisivanjem? čovječanstvo, umjesto kratkoročne dobiti, može smaKoje će gospodarske djelatnosti najviše biti pogonjiti emisiju stakleničkih plinova. đene klimatskim promjenama u Hrvatskoj? Na koje sve načine možemo doprinijeti štednji energije? Koje su prednosti i nedostaci korištenja obnovljivih izvora energije?

Vjetrenjače pokreće vjetar i primjer su dobivanja energije iz obnovljivih izvora Gdje si u našoj zemlji vidio/vidjela vjetrenjače?


2 ISHOD GEO SŠ B.3.4. Učenik objašnjava postanak morskoga dna, glavnih reljefnih oblika u podmorju te opisuje utjecaj tektonike, vulkanizma i živoga svijeta na oblikovanje otoka i obala.

ISHOD GEO SŠ C.B.3.1. Učenik analizira održivo upravljanje resursima mora i podmorja s primjerima iz svijeta i Hrvatske.

Resursi mora i podmorja NAKON UČENJA I POUČAVANJA SLJEDEĆIH ČETIRIJU TEMA MOĆI ĆETE: – objasniti postanak i starost morskoga dna i paleomagnetizam kao dokaz – razlikovati osnovna obilježja aktivnoga i pasivnoga kontinentskog ruba, oceanskih bazena, dubokomorskih jaraka i oceanskih hrptova – razlikovati tipove otoka – opisati uvjete za rast koralja i postanak koraljnih grebena i koraljnih otoka – obrazložiti uzroke potresa i vulkanizma u Pacifičkom vatrenom prstenu – obrazložiti nastanak i posljedice cunamija

NAKON UČENJA I POUČAVANJA SLJEDEĆIH ČETIRIJU TEMA MOĆI ĆETE: – opisati iskorištavanje i mogućnosti iskorištavanja mora i podmorja kao izvora energije i hrane – opisati zakonsku regulativu u iskorištavanju mora i podmorja s primjerima iz svijeta i Hrvatske – objasniti ekonomsku ulogu kontinentskog plićaka – analizirati važnost offshore vađenja rudnoga bogatstva te opisuje glavna ograničenja i opasnosti – analizirati važnost i održivost morskoga ribarstva i marikulture – opisati obilježja i posljedice El Niña – objasniti ekološku ulogu i vrijednost koraljnih grebena i mangrova, njihovu ugroženost i potrebu zaštite – objasniti potrebu i mogućnosti zakonske zaštite dijelova mora i podmorja na primjeru Hrvatske


Resursi mora i podmorja

1. Postanak i starost morskog dna Provjerite predznanje Koje su osnovne postavke teorije tektonike ploča? Kako pokreti litosfernih ploča mijenjaju morsko dno?

Postanak morskog dna

52

Njemački meteorolog i geofizičar Alfred Wegener prvi je iznio teoriju o pokretanju kontinenata. Na takvo razmišljanje naveli su ga brojni dokazi koji govore u prilog činjenici da su današnji kontinenti nekada činili cjelinu. Kontinenti se mogu spojiti u cjelinu poput puzzla, pri čemu se posebno uočava podudarnost istočne obale Južne Amerike i zapadne obale Afrike. Wegener je također uočio sličnost u litologiji stijena s obje strane Atlantika, kao i dokaze glacijacije stare oko 300 milijuna godina na području Južne Amerike, Afrike, Indije i Australije. S obzirom da je malo vjerojatno da je cijela Zemlja bila zahvaćena glacijacijom, vjerojatnije je da su ti dijelovi bili spojeni i nalazili se bliže polarnom području. Pronašao je i fosilne dokaze za svoju teoriju. Pojedine fosilne vrste za koje se zna da nisu mogle preplivati na drugi kontinent pronađene su na različitim kontinentima. Bez obzira na evidentne dokaze, Wegenerova je teorija o kontinentalnom driftu odbačena u znanstvenoj zajednici. Razlog tomu je prvenstveno u Wegenerovom objašnjenju kretanja kontinenata. On je objasnio da kontinenti plutaju kroz oceanske bazene i da se zbog otpora koje pružaju stijene oceanskog dna stvaraju planine na rubovima kontinenata. Sile koje ih pokreću su gravitacija i plimne sile Sunca i Mjeseca. Znanstvenici su ideju odbacili, jer se takvo kretanje protivi zakonima fizike.

Morsko dno zauzima veću površinu od kopna i zaslužuje našu pozornost. Gotovo sve što znamo o morskom dnu otkriveno je u posljednjih pedesetak godina zahvaljujući razvoju tehnologije koja je omogućila istraživanje velikih dubina. Otkrivanje starosti morskog dna omogućilo je najvažnijoj geološkoj teoriji da zaživi, a to je teorija tektonike ploča. Kada je A. Wegener ustvrdio da se kontinenti pomiču, bez obzira na brojne dokaze ostali znanstvenici nisu mu vjerovali i teorija nije prihvaćena. Tek u drugoj polovici 20. stoljeća određivanje starosti morskog dna i paleomagnetska istraživanja dala su nepobitni dokaz da se litosferne ploče pokreću te se s vremenom mijenja raspored kontinenata i oceana.

Nakon Drugog svjetskog rata započinju batimetrijska istraživanja oceanskog dna koja će dovesti do ponovnog preispitivanja Wegenerove teorije. Nove tehnologije omogućile su ispitivanje paleomagnetizma, odnosno položaja Zemljinog magnetskog pola u geološkoj prošlosti. Gotovo sve magmatske stijene sadrže mineral magnetit, a to je mineral željeza koji ima magnetna svojstva. Magmatske stijene nastaju hlađenjem iz magme u unutrašnjosti ili lave na površini i kada se ona ohladi na otprilike 600 °C, odnosno temperaturu zvanu Curie točka, čestice magnetita fiksiraju se u stijeni u smjeru magnetskog pola. Tako mineral magnetit služi kao prirodni kompas koji pokazuje smjer magnetskog pola u vrijeme nastanka stijene. Osim u magmatskim stijenama, magnetit se može pronaći u klastičnim sedimentima koji nastaju njihovim trošenjem. Analize magnetita iz stijena oceanskog dna Atlantika pokazale su raspodjelu rezultata u pravilnim trakama paralelnim


Resursi mora i podmorja

Obrnuta magnetska polarnost

Litosfera

Magma

Ispitivanja paleomagnetizma pridonijela su spoznajama o postanku morskog dna

s pružanjem srednjooceanskog hrpta na sredini oceana. Naizmjenično su raspoređene trake koje pokazuju normalni i trake s reversnim magnetizmom. Također se uočava simetričnost traka s obje strane hrpta. Geolog Harry Hess iznosi teoriju o širenju oceanskog dna. Prema njegovoj teoriji nova oceanska kora stvara se na srednjooceanskim hrptovima, razdvaja i postepeno hladi i udaljava od hrpta. Kada se dovoljno ohladi podvlači se pod oceansku ili kontinentsku koru u zonama subdukcije i tamo se rastali u dubokomorskim jarcima. Mjerenja starosti oceanskog dna potvrdila su točnost njegove teorije. Ova nova saznanja o paleomagnetizmu i širenju oceanskog dna doprinijela su stvaranju teorije tektonike ploča u 60-im godinama 20. stoljeća. To je revolucionarna teorija koja predstavlja prekretnicu u geologiji i omogućava objašnjavanje brojnih prirodnih procesa poput stvaranja planinskih lanaca, vulkana i potresa. Važnost teorije tektonike ploča za geologiju uspore-

Starost morskog dna U kasnim 1960-im godinama proveden je program bušenja morskog dna radi uzimanja uzoraka za radiometrijsko datiranje. Cilj je bio dokazivanje točnosti Hessove teorije o širenju oceanskog dna. Ukoliko je njegova teorija točna, najmlađa kora nalazi se uz srednjooceanski hrbat, a udaljavanjem od njega starost mora simetrično raste s obje strane. Mjerenja su potvrdila njegovu teoriju. Na karti je vidljivo da je starost oceanskog dna najmanja duž srednjooceanskih hrptova gdje se stvara nova kora, dok starost raste proporcionalno s udaljavanjem od hrpta u oba smjera. Simetrič-

Srednjoatlantski hrbat

Južna Amerika

širenje morskog dna

Najstarije Najstarije

Najmlađe

Najstarije Najstarije

Prostorni raspored nove i starije oceanske kore ispod Atlanskog oceana

Afrika

ISHODI GEO SŠ B.3.4. i GEO SŠ C.B.3.1.

Normalna magnetska polarnost

đuje se s teorijom evolucije u biologiji, jer iz temelja mijenja shvaćanje svijeta. Suvremena teorija tektonike ploča pruža sasvim drugačije objašnjenje kretanja kontinenata od početne Wegenerove teorije. Prema njoj se kontinenti ne pomiču samostalno, već se pomiču litosferne ploče koje su u pravilu građene od kombinacije kontinentske i oceanske kore. Litosfera se sastoji od Zemljine kore i gornjeg plašta, kruta je i razlomljena na nekoliko većih i manjih litosfernih ploča koje se gibaju. Pokretačku silu predstavljaju spora konvekcijska gibanja topline u Zemljinoj unutrašnjosti. Konvekcijska gibanja odvijaju se u astenosferi koja je plastična i predstavlja izvorište magme. Kruta litosfera se polagano kreće po plastičnoj astenosferi u koju je uronjena. Tamo gdje postoji uzlazni tok topline koja se prenosi iz plašta prema kori nastaju divergentne granice na kojima se događa razmicanje (spreading) litosfernih ploča. Na konvergentnim granicama razvijen je silazni tok topline i događa se subdukcija (podvlačenje) jedne litosferne ploče pod drugu.

53


Resursi mora i podmorja

Starost morskog dna Koji su najstariji dijelovi morskog dna na Zemlji?

54

na raspodjela starosti dokazuje stvaranje oceanske kore procesom razmicanja (spreadinga). Najjednostavniju distribuciju starosti pokazuje Atlantski ocean, jer je srednjooceanski hrbat stvoren relativno nedavno tijekom raspada Pangee. Najkompliciranija raspodjela starosti vidljiva je na području Tihog oceana zbog okruženosti mnogim subdukcijskim zonama. Tako je u istočnom dijelu Pacifika već subducirana kora starija od 40 milijuna godina, dok na sjeverozapadu još postoji kora stara čak oko 180 milijuna godina. Također se uočava veća širina traka koje prikazuju koru iste starosti u Tihom oceanu u odnosu na Atlantski i Indijski, što se objašnjava većom stopom širenja oceanskog dna. Iz svega navedenog možemo zaključiti kako je oceanska kora relativno mlada u odnosu na kontinentsku. Najstarija kora u oceanima stara je svega oko 180 milijuna godina, a većina nije niti upola toliko stara. Prema teoriji tektonike ploča oceanska kora neprestano se stvara na srednjooceanskim hrptovima, udaljava od njih i konzumira u subdukcijskim zonama. Tako se oceanska kora stalno regenerira. Dok na nekim mjestima na Zemlji oceanska kora nestaje i tali se u plaštu, na drugim mjestima se izbijanjem magme stvara nova kora. Budući da na kontinentima nema takvog procesa koji bi neprestano obnavljao koru, ona je znatno starija te je ponegdje zabilježena starost od čak 4 milijarde godina.

Srednjooceanski hrbat jarak nastanak nove kore uništenje stare kore

kora

plašt

Nastajanje nove i nestajanje stare oceanske kore

tnih stijena na kontinentima nastalo je u nekadašnjim oceanima i izdignuto je na kopno tektonskim pokretima. Tako primjerice danas na Medvednici možemo pronaći brojne marinske fosile, školjkaše, puževe, pa čak i zube morskog psa. U marinskim sedimentima nalaze se odgovori na brojna pitanja poput onih kada su se događale globalne klimatske promjene i masovna izumiranja u geološkoj prošlosti te kakva su bila kretanja litosfernih ploča. Često marinske sedimente možemo pronaći na kontinentu. Terigeni (klastični) sediment nastaje akumulacijom materijala koji se stvara na kopnu trošenjem starijih stijena i zatim transportira u morske bazene. Egzogeni Marinski sediment agensi poput vode, vjetra i leda djeluju na stijene i troMorsko područje predstavlja najvažniji taložni okoliš še ih te se one raspadaju na manje fragmente, a zatim na Zemlji. Čak više od polovice današnjih sedimen- ih erodiraju (pokreću s površine) i transportiraju. Taj


Resursi mora i podmorja

0

litogeno

glina

2000

4000

silikatni mulj

6000 km

karbonatni mulj

ISHODI GEO SŠ B.3.4. i GEO SŠ C.B.3.1.

Vrste marinskih sedimenata

Sastav oceanske kore O Si Al Fe Ca K Na

Fosili školjki pronađeni u potoku Globočec na Ivanščici

Mg ostalo

rastrošni materijal prema moru transportiraju rijeke, ledenjaci, vjetar i gravitacijski tokovi. Biogeni sediment nastaje u moru posredstvom orga- Kozmogeni sediment potječe iz svemira i čini gotovo nizama. Kada organizmi koji grade skelet uginu, skele- beznačajan dio u ukupnom marinskom sedimentu. ti se akumuliraju na morskom dnu. Kemijske komponente koje prevladavaju u tim sedimentima su kalcijev karbonat (CaCO3) i kvarc (SiO2). Najvažniji izvori kalcijevog karbonata su foraminifere (jednostanične protozoe) i mikroskopske alge zvane kokolitoforidi. Provjerite naučeno Glavne izvore kvarca predstavljaju protozoe radiolarije i mikroskopske alge dijatomeje. Biogene sedimente Koje je dokaze naveo A. Wegener u prilog svojoj uglavnom nalazimo u pelagičkim nanosima, a rjeđe u teoriji o pomicanju kontinenata? neritskim okolišima. Objasnite Hessovu teoriju o širenju oceanskog dna. Hidrogeni sediment nastaje precipitacijom materijaKako su istraživanja paleomagnetizma pridonijela la otopljenog u morskoj vodi koju najčešće uzrokuju teoriji tektonike ploča? promjene u temperaturi i tlaku. U uvjetima aridne i Koja je razlika između Wegenerove teorije kontinentople klime te slabe cirkulacije vode precipitiraju evatalnog drifta i suvremene teorije tektonike ploča? poritni minerali poput halita, gipsa i anhidrita. Tako Zašto je oceanska kora mlađa u odnosu na kontisu tijekom miocena taložene velike količine soli u Srenentsku? dozemlju zbog prestanka izmjene vode s Atlantikom Gdje se nalazi najmlađa oceanska kora? što je poznato pod nazivom „mesinska kriza“. U tropKako nastaje terigeni sediment u morima? skim područjima iz morske vode mogu precipitirati Koji organizmi predstavljaju najvažniji izvor kalcijekarbonatni minerali poput kalcita i aragonita iako je va karbonata u morima? njihov postanak uglavnom povezan s organizmima.

55


Resursi mora i podmorja

2. Aktivni i pasivni kontinentski rubovi

56

Podmorje je prostor vrlo razvijenog, ali zasad nedovoljno istraženog reljefa. Najdulji planinski lanac na svijetu nalazi se na dnu oceana. To je sustav srednjooceanskih hrptova koji nastaju na granicama litosfernih Provjerite predznanje ploča u ukupnoj duljini više od 80 000 km i zauzimaju 8 % Zemljine Što su srednjooceanski hrptovi? površine. Ponegdje taj planinski lanac izviruje iznad razine mora te Navedite primjere vulkanski i seiztako nastaju otoci poput Azora i mički aktivnih kontinentskih rubova Islanda. Duž hrptova izbija magma iz u svijetu. astenosfere koja se u oceanu hladi i skrutnjava te tako omogućava njihov rast. Prvi je otkriven Srednjoatlanstki hrbat u 19. stoljeću, a kasnije su Oceanska kora i ofioliti otkrivene iste tvorevine Veći dijelovi oceana i mora nalaze se na oceanskoj kori. na dnu Tihog i Indijskog oceana. Ona je tanja od kontinentske, prosječne debljine izme-

sekvence nalaze se sedimentne stijene, vrlo često rožnjaci. Ispod su jastučasti bazalti i žične stijene. Donji dio čine gabroidne stijene, dok se u samoj bazi nalaze ultrabazične stijene. Duboki morski sedimenti (sedimentni pokrov) Pillow lava (bazalt) Dijabaza dubina

đu 4 i 12 km. No, za razliku od kontinentske puno je gušća, prosječno oko 3,3 g/cm3. Sastav oceanske kore poprilično je ujednačen. Nastaje kristalizacijom bazične magme koja nastaje parcijalnim taljenjem ultrabazičnih stijena plašta. Na dnu se nalaze ultrabazične stijene (peridotit). Zatim slijedi intruzivna bazična stijena gabro koja čini najdeblji slijed i nastaje polaganim hlađenjem magme u unutrašnjosti. Na njih nastavljaju se žične bazične stijene poput dijabaza koje nastaju kristalizacijom u pukotinama stijena. Prema vrhu nastavljaju se u efuzivnu bazičnu stijenu bazalt koja nastaje brzim skrutnjavanjem i hlađenjem lave na dnu oceana. Najčešće se nalaze u obliku jastučastih lava. Taj magmatski slijed prekriven je sedimentnim pokrovom koji nastaje taloženjem materijala s kopna ili organizama iz mora. Sedimentni sloj ne mora se nužno razviti i njegova debljina ukoliko postoji ovisi o donosu materijala. Tako je najtanji u blizini srednjooceanskih hrptova, jer se još nije stigao razviti na mladoj oceanskoj kori, a udaljavajući se od njega postupno postaje sve deblji. Sekvenca stijena koja se često može pronaći na kopnu u planinskim lancima i koja prema sastavu odgovara oceanskoj kori naziva se ofiolit. Na vrhu ofiolitne

Gabro

Ultrabazične stijene

Sastav oceanske kore


Resursi mora i podmorja

obala

a sk nt ine na nt di ko pa

kontinentski plićak

abisalna ravnica

konti podnnentsko ožje

oceanski hrbat

morske planine abisalna ravnica

jarak

Reljef oceanskog dna Što utječe na oblikovanje podmorskog reljefa?

ISHODI GEO SŠ B.3.4. i GEO SŠ C.B.3.1.

obala

kontinentski plićak

kontinentska padina kontinentsko podnožje kontinentska kora oceanska kora

Dijelovi kontinentskog ruba, prijelazne zone od kontinenata prema oceanskim dubinama

57 Reljef oceanskog dna Oceansko dno nije jednolično, na njemu su razvijeni reljefni oblici kao i na kopnu. Veći dio oceanskog dna je zaravnjen, ali također postoje različita udubljenja i uzvisine. Na oblikovanje podmorskog reljefa najviše utječu tektonika ploča i vulkanizam. Tri osnovne reljefne cjeline su kontinentski rub, abisalne ravnice i srednjooceanski hrptovi. Kontinentski rub predstavlja prijelaznu zonu od kontinenta prema oceanskim dubinama. Sastoji se od kontinentskog plićaka, kontinentske padine i kontinentskog podnožja ili dubokomorskog jarka. Kontinentski plićak (šelf ) je blagonagnuti dio uz rub kontinenta do 200 m dubine. Njegova širina ovisi o tektonici. Tako je na pacifičkoj obali Sjeverne Amerike širine svega nekoliko kilometara, dok je na atlantskoj strani oko Newfoundlanda širok oko 500 km. Još je prostraniji šelf sjeverne Europe i Sibira u Arktičkom oceanu. Šelfovi su za vrijeme posljednjeg glacijala uglavnom bili dio kopna zbog niže razine mora. Ističu se svojom gospodarskom važnošću jer predstavljaju glavna ribolovna područja, a često se iz njih pridobivaju ugljikovodici. Uglavnom su prekriveni mladim sedimentom porijeklom s kopna. Na području bliže obali prevla-

dava pijesak kojeg prerađuju valovi, dok je u dubljim, udaljenijim i mirnijim dijelovima pretežno mulj. Na vanjskom rubu često se nalazi krupnozrnati sediment taložen za vrijeme glacijala kada je razina mora bila niža. Šelfovi su u potpunosti građeni od kontinentske kore i prema sastavu čine dio kopna bez obzira što su prekriveni morem. Kontinentska padina je strma padina prosječnog nagiba oko 4° do 5° na dubini od 200 do 4000 metara i predstavlja prijelaz iz šelfnog prostora u abisalnu ravnicu. Zbog većih dubina i nagiba teže ih je znanstveno proučavati, no vjeruje se da na njima kontinentska kora postupno prelazi u oceansku. Što se nalazi u nastavku kontinentske padine ovisi o tipu kontinentskog ruba, koji može biti aktivni i pasivni. Kod pasivnog ruba kontinentska padina se blago preko kontinentskog podnožja nastavlja u abisalnu ravnicu, dok se kod aktivnih rubova između kontinentske padine i abisalne ravnice nalaze dubokomorski jarci. Abisalne ravnice su velike zaravnjene površine na dnu oceana koje zauzimaju oko 70 % podmorja. Nalaze se na dubinama od 4000 do 6000 metara gdje vladaju potpuni mrak, hladnoća i visoki tlak. Vrlo su malog nagiba (manje od 1°) i prekrivene debelim slojem sedi-


Resursi mora i podmorja

Srednjooceanski hrptovi – najdulji planinski lanac na Zemlji, koji zauzima 8 % Zemljine površine

58

menata. Sediment djelomično potječe s kopna i taložen je gravitacijskim tokovima, a jednim dijelom taložen je u dubinama nakon uginuća organizama koji padaju na dno. Takva zaravnjena područja stvaraju se samo na mjestima gdje postoji donos velike količine materijala s kopna. Inače je površina oceanskog dna vrlo hrapava te se na njoj izmjenjuju brežuljci i depresije. Srednjooceanski hrptovi predstavljaju najdulji planinski lanac na Zemlji s ukupnom duljinom više od 80 000 km. Razvijaju se na divergentnim granicama litosfernih ploča i pretežno su građeni od bazalta. Širina varira između 1500 i 2500 m, a izdižu se otprilike 2 do 3 km iznad oceanskog dna. Po sredini hrpta pruža se riftna dolina dubine 1 do 2 km te nekoliko kilometara široka. Niti jedan planinski lanac na kopnu nema takvo udubljenje duž najvišeg grebena. Zanimljivo je vulkanski otok

potonuli otok

guyot

da se riftna dolina razvila na srednjooceanskom hrptu u Atlantskom i Indijskom oceanu, dok u Tihom oceanu potpuno izostaje, što je povezano s bržim širenjem dna. Hrptovi su područja plitkih potresa i bazaltnih vulkanskih erupcija. Često predstavljaju mjesta vrućih izvora te se na Islandu pojavljuju gejziri. Na većim dubinama, ukoliko donos materijala s kopna nije dovoljan, vidljivo je razvijen reljef. Tako se na dnu mogu pronaći podmorske planine visine oko 1 km ili više. Neke od njih izviruju iznad razine mora i tvore otoke, dok su neke od njih aktivni vulkani. Podmorske planine sa zaravnjenim vrhom zovu se guyote i prevladavaju u zapadnom dijelu Tihog oceana. Zaravnjen vrh vjerojatno je posljedica erozije uzrokovane radom valova. Iako se danas mnoge guyote nalaze duboko, dakle ispod razine rada valova, vjerojatno je u međukoraljni greben

atol

morska planina

laguna

otok koji tone

plašt

magma hotspot

litosfera astenosfera smjer kretanja tektonskih ploča

oceanska kora

Guyote – podmorske planine sa zaravnjenim vrhom

J


Resursi mora i podmorja Aktivni kontinentski rubovi

morska razina kontinentska padina abisalna kontinentsko ravnica 5 km podnožje

50 kilometara VE = 10X

šelf

padina morska razina podnožje abisalna5 km ravnica

morska kontinentski šelf kopno razina kontinentska padina 5 km oceansko oceanski dno jarak 50 kilometara VE = 10X

riftna dolina

nagib morske planine

srednjooceanski hrbat

šelf

jarak

50 kilometara

vremenu došlo do slijeganja dna ili porasta morske razine. Mnoge podmorske planine i guyote povezane su u lance i njih nazivamo aseizmički hrptovi. Time ih razlikujemo od srednjooceanskih hrptova koje obilježavaju potresi duž riftne doline.

Vrste kontinentskih rubova Aktivni kontinentski rubovi tipični su za konvergentne granice litosfernih ploča. Osnovni proces koji se na njima odvija je subdukcija (podvlačenje). Primjeri se nalaze s obje strane Tihog oceana. Subducirati može samo oceanska kora jer je veće gustoće od kontinentalne. Kontinentalna kora je prelagana da bi se mogla spustiti duboko u unutrašnjost. Oceansko-oceanska subdukcija dovodi do stvaranja vulkanskih otočnih lukova koji su smješteni na oceanskoj kori, a primjer su Marijanski otoci i Mali Antili. Oceansko-kontinentska subdukcija uzrokuje stvaranje vulkanskih otočnih nizova na kontinentskoj kori, a između njih i kontinenta stvara se morski bazen. Primjer je Japansko otočje. Kurilski jarak Japanski jarak Nansei Shoto jarak Mindanaovski jarak

Aleutski jarak

Srednjoamerički Portorikanski jarak jarak Marijanski jarak Yapski jarak Bougainvillski jarak Peruansko-čileanski Javanski jarak jarak Tonški jarak Novohebridski jarak Kermadecov jarak jarak South Sandwich

Dubokomorski jarci na aktivnim kontinentskim rubovima

Shematski prikaz vrsta kontinentskih rubova

Prikaz srednjooceanskog hrpta s riftnom dolinom

Dubokomorski jarak je duboka i uska brazda koja se nalazi između abisalne ravnice i ruba gornje ploče. Njegovo pružanje je paralelno s pružanjem kontinentalnog ili otočnog vulkanskog luka. Na tome mjestu se savija oceanska ploča i tone u astenosferu gdje se tali. U jarcima su izmjerene najveće dubine oceana, poput Marijanske brazde gdje dubina iznosi više od 11 000 metara. Kontinentsko-kontinentska kolizija dovodi do sjedinjavanja dviju kontinentalnih kora kao posljedica potpune konzumacije oceanske kore i na taj način subdukcija završava. Oceanski dio subducirajuće ploče se otkida i jedna kontinentalna kora se plitko podvuče pod drugu što dovodi do izrazitog zadebljanja kore i izdizanja planinskih lanaca poput Himalaja i Alpa. Sve aktivne rubove obilježavaju jaki potresi i izražen vulkanizam. Pasivni kontinentski rubovi nisu obilježeni subdukcijom i za razliku od aktivnih rubova radi se o tektonskim mirnim i stabilnim područjima bez vulkanizma i seizmizma. Sastoje se od šelfa, kontinentske padine i kontinentskog podnožja. Primjer su rubovi Atlantskog oceana.

Provjerite naučeno Koja je prosječna debljina i gustoća oceanske kore? Koje stijene pretežno grade oceansku koru? Zašto su šelfovi gospodarski važna područja? Što je riftna dolina? Koja je razlika između srednjooceanskog hrpta i aseizmičkog hrpta? Od kojih se dijelova sastoji pasivni kontinentski rub? Pokažite na karti primjere dubokomorskih jaraka.

ISHODI GEO SŠ B.3.4. i GEO SŠ C.B.3.1.

Pasivni kontinentski rubovi kopno kontinentski šelf

59


Resursi mora i podmorja

3. Vrste morskih otoka Provjerite predznanje Što su otoci? U kakvim morima žive koralji?

Kontinentski otoci

60

Otok je dio kopna okružen sa svih strana vodom, a po površini manji od najmanjeg kontinenta (Australija). Ukupna površina svih otoka na Zemlji iznosi nešto manje od 7 % kopna. Mogu se pojavljivati pojedinačno (npr. Madagaskar), u skupinama kao otočje (npr. Indonezija) te u otočnim nizovima (npr. Kurili). Prema geološkom postanku dijele se na kontinentske i oceanske. Kontinentski otoci su svojim postankom vezani uz kopno. U geološkoj prošlosti bili su dio kopna, a od

Veliki koraljni greben ispred istočne obale Australije najveća je životna zajednica na svijetu. Ističe se iznimnom bioraznolikošću, pruža stanište brojnim organizmima i uvršten je na UNESCO-ov Popis zaštićene prirodne baštine. Nažalost, u posljednje vrijeme zabilježeno je odumiranje pojedinih dijelova grebena. Glavni razlog su neuobičajeno visoke temperature mora koje dovode do izbjeljivanja grebena. Grebeni postaju bijeli kada ih napuste simbiotske alge, što s vremenom može dovesti do odumiranja. Ugroženosti dodatno pridonose pretjerani izlov ribe, zagađenje mora te preveliki broj posjetitelja godišnje.

Kreta

Bali

Mljet

Cres

Primjeri kontinentskih otoka


Resursi mora i podmorja Ostatak nekadašnjeg vulkana

Vulkanski otok u nestajanju

anske kore

pokreti oce

njega su razdvojeni transgresijom. Primjeri u Europi su otoci Irska i Velika Britanija koji su za vrijeme posljednjeg glacijala bili dio europskog kopna. Svi hrvatski otoci u Jadranu istog su postanka, uz iznimku nekoliko vulkanskih otoka poput Jabuke i Brusnika. Potapanje dijela kopna i nastanak kontinentskih otoka uzrokuje porast morske razine zbog tektonskih i eustatičkih promjena. Porast ili pad morske razine uzrokovan promjenom u volumenu vode ili kapacitetu oceanskog bazena je eustatička promjena. Brzina razmicanja na oceanskom dnu dovodi do promjene u kapacitetu oceanskog bazena. Tako brzo razmicanje uzrokuje porast morske razine, dok sporije dovodi do pada razine. Izmjena glacijala i interglacijala nekoliko je puta dovela do eustatičkih promjena tijekom kvartara. Tijekom glacijala velika količina vode zarobljena je u ledenjacima i morska razina pada, dok topljenje leda tijekom interglacijala dovodi do porasta razine mora. Eustatičke promjene morske razine također mogu biti uzrokovane promjenama temperature oceana. Toplija voda širi se i zauzima veći volumen te dovodi do porasta morske razine. Porast temperature od 1 °C uzrokuje porast razine mora od čak 2 m. Globalno zatopljenje uzrokuje ekspanziju oceanske vode i glavni je uzročnik suvremenog podizanja razine vode. Danas je razina mora oko 120 m viša u odnosu na posljednji würmski glacijal te su stvorena prostrana šelfna područja koja su nekada bila kopno. Ukoliko se u budućnosti otopi sav led na Zemlji, morska razina će porasti za dodatnih 60 m, što će dovesti do nastanka novih kontinentskih otoka potapanjem sadašnjih kopnenih područja. Značajne promjene morske razine također mogu uzrokovati tektonski procesi. Tektonske promjene uključuju izdizanja ili spuštanja određenih dijelova litosfere zbog postizanja izostatske ravnoteže. Primjer su prostori poput Skandinavije koji su tijekom posljednjeg glacijala bili prekriveni debelim slojem leda i danas se još uvijek lagano izdižu nakon oslobađanja od tereta. Tako se Botnički zaljev u posljednjih 18 000 godina, otkad se led počeo topiti, izdignuo za 275 metara.

Aktivni vulkanski otok

Vruća točka

Vulkanski niz Havaja oblikovan je pomicanjem Pacifičke litosferne ploče iznad “vruće točke”

Otočje Havaji - vire samo vrhovi vulkana

Vulkanski otoci Otoke koji nikada u geološkoj prošlosti nisu bili dio kopna i nastali su samostalno nazivamo oceanski otoci. Genetski su vezani uz vulkanske erupcije i rast koraljnih grebena. Vulkanski otoci najčešće nastaju na granicama litosfernih ploča, a postanak onih na sredini litosferne ploče vezan je uz vruće točke. Postanak pojedinih vulkanskih otoka vezan je uz divergentne granice. Na njima se ploče razmiču i u „prazan“ prostor utiskuje magma te tako nastaje nova kora na području srednjooceanskih hrptova. Na mjestima gdje srednjooceanski hrbat izviruje iznad razine mora nastaju vulkanski otoci poput Islanda i Azorskog otočja u Atlantiku. Aleuti su vulkansko otočje u Pacifiku čiji je postanak vezan uz konvergentnu granicu između Pacifičke i Sjevernoameričke litosferne ploče. Ploča koja subducira u dubokomorskom jarku se tali i pretvara u magmu. Vulkanizam je obično na takvim granicama vrlo eksplozivan. Prilikom taljenja ploče oslobađaju se vodena para i ostali plinovi koji daju magmi eksplozivnost. Teorijom tektonike ploča ne možemo objasniti postanak vulkanskih otoka poput Havaja koji su smješteni

ISHODI GEO SŠ B.3.4. i GEO SŠ C.B.3.1.

razina mora

Potopljeni vulkanski krater

61


Resursi mora i podmorja

Primjer vulkanskog otoka na divergentnoj granici - Island

62

na sredini Pacifičke litosferne ploče. Takav vulkanizam objašnjava se postojanjem plaštnih perjanica. To su mjesta gdje se rastaljena vruća masa iz unutrašnjosti (magma) izdiže prema površini. Područje na površini Zemlje do kojeg dopire plaštna perjanica naziva se vruća točka. One mogu uzrokovati i vulkanizam na kopnu kao primjerice u NP Yellowstone, ali nas u ovom slučaju zanima samo podmorski vulkanizam. Havajsko otočje proteže se u smjeru sjeverozapad-jugoistok. Starost otoka raste u smjeru sjeverozapada, a aktivni su samo otoci na krajnjem jugoistoku. Navedeno se može objasniti pomoću vruće točke koja je stacionarna dok se Pacifička ploča pomiče po njoj u smjeru sjeverozapada. Zbog toga su stariji otoci neaktivni jer se više ne nalaze iznad vruće točke.

Primjer vulkanskog otočja na konvergentnoj granici – Aleuti između Aljaske i Kamčatke

Koraljni grebeni Koralji su razred morskih životinja iz koljena žarnjaka. Latinski naziv za koralje Anthozoa u prijevodu znači „cvjetajuća životinja“. Pojavljuju se u obliku pretežno priraslih za podlogu ili slabo pokretnih polipa. Zaštićeni su skeletom od kalcijeva karbonata. Prvi put se pojavljuju u geološkoj prošlosti tijekom gornjeg paleozoika. Žive u toplim morima tropskih širina, pretežno između 30° s. g. š. i 30° j. g. š. Za razvoj im treba čista, plitka i prozirna voda normalnog saliniteta. Koraljni greben je struktura u moru građena od koralja. S vremenom nakupljanjem koralja mogu poprimiti velike dimenzije te predstavljaju najveće strukture izgrađene od živih organizama na svijetu. Oni grade grebene od svojih skeleta koji su prema sastavu kalcijev karbonat. Koraljni grebeni predstavljaju kompleksni morski ekosustav jer pružaju stanište brojnim grebenskim životinjama poput školjkaša, spužvi, bodljikaša i rakova. Jedan su od najproduktivnijih ekosustava na svijetu. Brojne životinje nalaze hranu na grebenima, dok ih neke koriste za zaštitu ili razmnožavanje. Koraljni grebeni mogu rasti samo do razine morske vode, no kasnijim spuštanjem razine vode ili izdizanjem dna postaju vidljivi iznad mora. Razlikuju se tri stadija u razvoju tropskih koraljnih grebena, a to su rubni greben, barijerni greben i atol. Najrasprostranjeniji tip grebena u svijetu je rubni greben koji se proteže duž kopnene mase ili nekog otoka. Brojne primjere nalazimo u Crvenom moru. Mogu se protezati u duljini od nekoliko kilometara duž obale. Rastu do visine vode za srednje razine oseke, a šire se od obale prema pučini. Rast u širinu ovisi o širini plića-


Resursi mora i podmorja

ka, njihov rast prestaje tamo gdje se dno počinje strmo spuštati prema dubini. Kod starijih grebena unutrašnji dijelovi su udubljeni erozijom i tako je stvorena laguna između obale i grebena. Rubni grebeni su zbog blizine obale često ugroženi. Veliki donos sedimenta s kopna može zatrpati koralje i djelomično zaustaviti rast grebena. Također, ugroženi su grebeni formirani oko vulkanskog otoka jer slijevanje lave duž otoka ubija koralje. Razvoj grebena završava u ovom stadiju ukoliko nema porasta morske razine ili spuštanja kopnene mase. U sljedećem stadiju razvijaju se barijerni grebeni. Pružaju se paralelno s obalom ili oko otoka, a od ko- Atol pna su odvojeni dobro razvijenom lagunom koja može biti široka nekoliko kilometara i dubine od nekoliko desetaka metara. Glavni je razlog nastanak ovakvog tipa grebena spuštanje morskog dna. Nisu toliko raProvjerite naučeno sprostranjeni kao rubni grebeni. Najveći takav sustav je Veliki koraljni greben ispred istočne obale Australije. Kako nastaju kontinentski otoci? Navedite primjeSastoji se od preko 3000 samostalnih grebena i proteže re i pokažite ih na geografskoj karti. se u duljini od preko 2000 km, dok je prosječna širina Navedite nekoliko uzroka eustatičkih promjena oko 150 km. Od obale je udaljen otprilike 40 km. morske razine. Kako je nastalo Havajsko otočje? U posljednjem stadiju razvoja grebena oko otoka naZašto su samo otoci na jugoistoku Havajskog staje atol. Da bi nastao atol, otok koji se nalazi u sreotočja vulkanski aktivni? Kako je nastalo Azorsko dini mora nestati. Do njegovog nestanka može dovesti otočje? spuštanje morskog dna, porast morske razine i erozija Što su koralji i u kakvim uvjetima žive? otoka pod utjecajem egzogenih agenasa. Nestankom Kako nastaju atoli? otoka ostaje prstenasti koraljni greben koji okružuje Usporedite naseljenost i važnost kontinentskih i lagunu. Najpoznatiji primjer su Maldivi koji se sastoje vulkanskih otoka. od brojnih atola. Maldivi

ISHODI GEO SŠ B.3.4. i GEO SŠ C.B.3.1.

Prostorni raspored koraljnih grebena Gdje ih ima najviše?

Koralji rastu u čistom, plitkom i toplom dijelu svjetskog mora

63


Resursi mora i podmorja

4. Pacifički vatreni prsten Provjerite predznanje Što je Pacifički vatreni prsten? Zašto je Japansko otočje seizmički i vulkanski aktivno područje?

Tektonika Pacifičkog vatrenog prstena

64

Jedna od najvećih tragedija izazvana prirodnim katastrofama dogodila se 26. 12. 2004. godine u Južnoj i Jugoistočnoj Aziji. Smrtonosni tsunami koji se razvio u Indijskom oceanu odnio je oko 230 000 života i razorio velike dijelove obale. Pojavio se kao posljedica iznimno jakog potresa od 9,1 po Richteru s epicentrom pod morem zapadno od indonezijskog otoka Sumatre. Uzrok tog jednog od najjačih ikad zabilježenih potresa je podvlačenje Indo-australske ploče pod Euroazijsku. Zašto su konvergentne granice litosfernih ploča koje se nalaze duž rubova Tihog oceana najopasnija mjesta za život?

Pacifički vatreni prsten (eng. Ring of Fire) je pojas koji u obliku prstena obrubljuje Tihi ocean. To je pojas vulkana i izražene seizmičke aktivnosti. Smatra se vrlo opasnim područjem za život. U tom se pojasu nalazi više od 40 % svih aktivnih vulkana na Zemlji. U zapadnom dijelu Pacifika smješteni su brojni vulkanski otočni nizovi poput indonezijskog i filipinskog otočnog niza, japanskog otočja, Kurila i Aleuta, dok su na istočnom dijelu vulkani smješteni duž planinskog lanca Kordiljera na oba američka kontinenta. Duž gotovo svih rubova Pacifičke litosferne ploče odvija se njena subdukcija pod druge litosferne ploče pa manje nego u zonama divergencije. Zapadne obale je Pacifički vatreni prsten prostor brojnih konvergen- Sjeverne i Južne Amerike uglavnom obilježava andezitni vulkanizam, dakle na površinu izlazi magma tnih granica. neutralnog sastava prema količini SiO2 komponente. Smatra se da magma potječe s dubine od otprilike 100 Vulkanska i seizmička aktivnost km gdje subducirana oceanska ploča tone u astenosKonvergentne granice obilježava neutralni i kiseli vul- feru. Okidač za početak taljenja je oslobađanje vode kanizam, ali se o samom procesu stvaranja magme zna iz subducirajuće ploče. Pri visokoj temperaturi i tlaku u astenosferi događa se parcijalno taljenje kore koje rezultira stvaranjem bazične magme. Na svom polaganom putu prema gore kroz Zemljinu koru bazična magma evoluira u neutralnu procesima diferencijacije i asimilacije. Magmatska diferencijacija općeniti je naziv za različite procese kojima magma mijenja svoj kemijski sastav procesima parcijalnog taljenja i hlađenja, dok se pod asimilacijom podrazumijeva promjena sastava taljenjem okolnih stijena kroz unutrašnjost i obogaćivanje novim mineralima. Na širokim područjima mogu se pronaći velika plutonska tijela najčešće u obliku batolita granitnog saPacifički vatreni prsten - pojas mnogih aktivnih vulkana stava nastala polaganim hlađenjem magme relativno


Resursi mora i podmorja

ISHODI GEO SŠ B.3.4. i GEO SŠ C.B.3.1.

Oceani nastaju razmicanjem kontinenata, tj. širenjem kontinentskog dna - na mjestu razmicanja nastaje oceanski hrbat, a na mjestu podvlačenja dubokomorski jarak

litosfera

kontinentalna kora litosfera

astenosfera

oceansko-oceanska konvergencija

oceanska kora litosfera

65

Japansko otočje nastalo je vulkanskim djelovanjem u zoni subdukcije

gme teško pokretne i vuku se poput tijesta. Viskozitet i eruptivnost su u proporcionalnom odnosu, dakle izrazito viskozne magme na površinu izlaze eksplozivno. Na viskoznost utječe temperatura na kojoj se magma skrutnjava i količina SiO2 komponente. Viskoznost raste s porastom udjela SiO2 i smanjenjem razlike u temperaturi magme pri izlazu na površinu i temperaturi pri kojoj ona kristalizira. S obzirom da kisele magme imaju viši udio SiO2 i nižu temperavulkan i

c na i la k s nin pla

kontinentalna kora litosfera

astenosfera

oceansko-kontinentska konvergencija

kontinentalna kora

vi plasoki to

oceanska kora

ot oc i

ak jar

jar ak

plitko ispod površine. Da bi nastale granitne stijene magma mora biti kiselog sastava (>65 % SiO2). Najvjerojatnije se parcijalno tali donji dio kontinentske kore koja je bogata SiO2 komponentom, jer je teško povjerovati da bi samo taljenje subducirajuće oceanske kore dovoljno obogatilo magmu s SiO2 da bi postala kisela. S obzirom da se kontinentska kora tali pri relativno niskim temperatura, osobito uz prisutnost vode, njeno parcijalno taljenje u donjim dijelovima zaista je moguće. Pacifički vatreni prsten poznat je po izrazito eksplozivnim vulkanskim erupcijama. Hoće li magma na Zemljinu površinu izaći eksplozivno ili relativno mirno prvenstveno ovisi o količini plinova u magmi i viskozitetu magme koji utječe na mogućnost oslobađanja tih plinova u atmosferu. Magme s visokom koncentracijom plinova u pravilu izbijaju eruptivno. Na konvergentnim granicama oslobađa se velika količina plinova, posebno vodene pare, prilikom taljenja oceanske kore. Viskoznost je otpornost tekućine prema tečenju, što znači da su izrazito viskozne ma-

kontinentalna kora litosfera

litosfera astenosfera

drevna oceanska kora

kontinentsko-kontinentska konvergencija

Različite posljedice procesa na konvergentnim granicama litosfernih ploča Usporedite vulkansku i seizmičku aktivnost na prikazanim konvergentnim granicama litosfernih ploča.


Resursi mora i podmorja

Aktivni vulkani Epicentri potresa

Područja najintenzivnije seizmičke i vulkanske aktivnosti Znaš li gdje je seizmička aktivnost najjača u Hrvatskoj?

66

turu kristalizacije, logično je da će one stvoriti najeksplozivnije i najrazornije erupcije. Sve navedeno dovodi do zaključka da su vulkani na konvergentnim granicama eksplozivniji i opasniji od onih na srednjooceanskim hrptovima gdje je uglavnom bazični vulkanizam. U području Pacifičkog vatrenog prstena prevladava neutralni i kiseli vulkanizam te su ovdje zabilježene neke od najvećih erupcija u povijesti poput eksplozije vulkana Krakatau 1883. godine. Sve navedeno odnosi se na područja subdukcije oceanske kore pod drugu oceansku ili kontinentsku koru u dubokomorskim jarcima, dok prostori kontinentalne kolizije poput Himalaje uglavnom nisu obilježeni vulkanizmom. Područja kolizije dviju ploča s kontinentskom korom obilježena su širokom zonom plitkih potresa duž rasjeda. Međutim, mnogo opasniji i razorniji potresi događaju se u subdukcijskim zonama. Kada se gusta oceanska kora spušta u dubokomorski jarak pritom se lagano rasteže pri vrhu i stvaraju se normalni rasjedi. U tom gornjem dijelu do dubine od 300 km potresi su česti i uglavnom nastaju zbog pucanja čvrste kore. Zatim slijedi zona rijetkih hipocentara na dubini između 300 i 450 km, a onda su potresi ponovno česti između 450 i 670 km. Teško je objasniti ove duboke hipocentre, ali najvjerojatnije je uzrok potresa u promjeni mineralnog sastava subducirajuće kore. U kori se s dubinom oslobađaju plinovi, mnogi minerali dehidratiziraju i tako ona postaje sve gušća.

Vulkanski oblak nakon erupcije vulkana PuyehueCordon Caulle (Čile, 2011.)

Ploha po kojoj su ravnomjerno raspoređeni potresi i koja odgovara subducirajućoj ploči zove se Benioff zona. Njen izgled ovisi o kutu pod kojim subducirajuća ploča tone u jarak. Što je ploča koja tone starija i hladnija kut pod kojim tone će biti veći, dok se toplije kore blago podvlače. U neposrednoj blizini subdukcije javljaju se plitki potresi, dok udaljavanjem od nje raste dubina hipocentara. Prema raspodjeli potresa na ploči koja miruje može se odrediti kut pod kojim se subducirajuća ploča spušta u jarak.


Resursi mora i podmorja

Utjecaj na život ljudi Stanovništvo Pacifičkog vatrenog prstena često je izloženo različitim prirodnim nepogodama, a jedna od njih svakako su vulkanske erupcije. Najveću prijetnju čovjeku kod vulkana ne predstavljaju tokovi lave, već vulkanske bombe, blokovi i pepeo koji nastaju drobljenjem stijenske mase uslijed prolaska magme kroz

Potres i tsunami izazvali su oštećenja nuklearne elektrane u Fukushimi 2011. godine

ISHODI GEO SŠ B.3.4. i GEO SŠ C.B.3.1.

Nakon erupcije vulkana Puyehue-Cordon Caulle (Čile, 2011.) vulkanski pepeo prekrio je grad San Carlos de Bariloche u Argentini Istražite ostale posljedice erupcije vulkana PuyehueCordon Caulle.

Zemljinu unutrašnjost. Taj stijenski materijal izbacuje se iz kratera prilikom erupcije i može zatrpati ogromna područja oko vulkana. Ukoliko se stijenski materijal pomiješa s vodom nastaju opasni tokovi zvani lahari. Mogu se razviti vrući oblaci vulkanske prašine i plinova u kojima temperatura dosiže 1000°C i doslovno pale sve pred sobom. Vulkanska prašina zadržava se u prizemnim slojevima atmosfere dosta dugo nakon erupcije te može dovesti do problema dišnog sustava kod ljudi. Također se može na određeno vrijeme smanjiti Sunčeva radijacija, a visoka koncentracija prašine ponekad dovodi do problema u zračnom prometu. Vulkanska otočja Pacifičkog vatrenog prstena poput Indonezije i Filipina jedna su od najgušće naseljenih područja svijeta unatoč stalnoj opasnosti od vulkanskih erupcija. Razlog tome je vulkanski pepeo koji daje plodnost tlu i time pogoduje razvoju poljoprivrede. Vulkanski pepeo čine sitne čestice promjera manjeg od 2 mm koje se izbacuju samo prilikom eksplozivnog tipa erupcije. Magma na svom putu kroz Zemljinu unutrašnjost razara stijensku masu i te sitne čestice izbaci u zrak prilikom erupcije. Tlo koje se mi-

67


Resursi mora i podmorja

Model nastanka tsunamija klizanjem morskog dna koje je pokrenuo jak priobalni potres Tsunamiji ovog tipa dogodili su se mnogo puta u raznim dijelovima svijeta i pogodili su obale na kojima u prošlosti nisu bili zabilježeni tsunamiji

stotina tisuća zgrada bez obzira na vrlo čvrstu gradnju prilagođenu potresima. Ostali najjači potresi pogađali su Aleutsko otočje, Aljasku, Kamčatku, Indoneziju i Tibet. Također veliku opasnost predstavljaju potresni valovi koji se nazivaju tsunami. Čak 70 % svih tsunamija stvara se u Tihom oceanu zbog idealnih uvjeta za razvoj. Izrazito visok i po život opasan tsunami razvija se nakon jakog potresa s epicentrom u podmorju i na velikoj oceanskoj površini, gdje ima dovoljno prostora za razvoj. Kada se počinju razvijati na pučini oni su spori i niski, tako da se ne mogu razlikovati od ostalih valova uzrokovanih vjetrom. Tek pred samom obalom ubrzavaju i raste im visina, tako da je uglavnom prekasno kada se tsunami može uočiti. Eventualno se može predvidjeti da će se tsunami razviti ukoliko se dogodio jak potres u podmorju, ali opet je vrlo teško predvidjeti na koju će stranu krenuti i koja će područja zahvatiti.

68

Posljedice tsunamija - vatrogasci sudjeluju u spašavanju

ješa s pepelom postaje vrlo plodno, jer se obogaćuje različitim mineralima. Ljudi koji žive na ovom području uglavnom su navikli na podrhtavanje tla kao normalnu i relativno čestu pojavu. Od deset najjačih potresa magnitude iznad 8,5 prema Richteru u posljednjih stotinjak godina, svi su se dogodili u Pacifičkom vatrenom prstenu. Jedan od najjačih potresa ikad zabilježenih pogodio je Čile 1960. godine. Čile je ponovno teško stradao 2010. godine kada se nakon potresa razvio tsunami koji je potopio brojna priobalna naselja. Japan je najteže stradao u potresu 2011. godine koji je uzrokovao urušavanje

Provjerite naučeno Pokažite na karti područje Pacifičkog vatrenog prstena. Zašto su najeksplozivniji vulkani smješteni duž Pacifičkog vatrenog prstena? Kako taljenjem bazične oceanske kore nastaje kisela kontinentska kora? Što je Benioff zona? Koje su negativne i opasne popratne pojave vulkanizma? Zašto su vulkanska područja često gusto naseljena? Što je tsunami i kako se razvija?


Resursi mora i podmorja

Provjerite predznanje Koja su najvažnija ribolovna područja u svijetu? Što je marikultura?

Život u moru Život u moru je izuzetno bujan, od mikroskopski malih planktona do ogromnih plavih kitova. Plankton predstavlja osnovnu hranu većim organizmima poput riba i kitova. More je izvor hrane za stalno rastuće svjetsko stanovništvo. Također predstavlja najveći izvor kisika na Zemlji, jer biljni organizmi u moru stvaraju dvostruko više kisika od kopnenih biljaka, tako da suvremeni čovjek na različite načine ovisi o životu u moru. Morsko ribarstvo se ponajprije razvija u onim dijelovima svjetskog mora koja su bogata biomasom. Hladna mora su bogatija planktonom i predstavljaju najvažnija ribolovna područja svijeta. Za razliku od njih, topla mora se ističu većom bioraznolikošću, ali su siromašnija ukupnim živim svijetom. U toplim morima živi manje planktona jer sadrže manje otopljenog kisika i hranjivih tvari. Ako usporedimo naše Jadransko more

Ribe i ostali morski organizmi zauzimaju značajno mjesto u prehrani čovječanstva jer predstavljaju važan izvor proteina i omega-3 masnih kiselina. Riba se lovi i jede još od prapovijesti, a posebno su je cijenili stari narodi poput Egipćana, Kineza i Rimljana. Prema podacima Europskog tržišnog opservatorija za proizvode ribarstva i akvakulture (EUMOFA) europski prosjek konzumacije ribe iznosi 25,5 kg ribe po stanovniku, no postoje velike razlike među državama. Tako u konzumaciji ribe prednjače Portugal i Španjolska. Hrvatska, iako djelomično mediteranska država, značajno zaostaje za tim prosjekom. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) konzumacija ribe u Hrvatskoj iznosi svega 8 do 9 kg po stanovniku.

s Norveškim morem možemo zaključiti da u Jadranu živi više različitih vrsta, ali Norveško more ima bogatiji riblji fond i bolje preduvjete za razvoj ribarstva. Hladna mora zbog bogatstva planktona imaju smanjenju prozirnost te ne djeluju toliko privlačno turistima kao topla. Za ribarstvo su posebno značajni šelfni prostori gdje dopiru Sunčeve zrake do dna. Neka od najznačajnijih ribolovnih područja svijeta nalaze se na sutoku hladnih i toplih morskih struja, zbog bogatstva hranjivim tvarima. Primjer je Newfoundland bank na dodiru Labradorske i Golfske struje. Izrazito bogato ribom je more oko Japanskog otočja te oko Sahalina i Kamčatke na sutoku tople Kuroshio i

ISHODI GEO SŠ B.3.4. i GEO SŠ C.B.3.1.

5. Morsko ribarstvo i marikultura

69


Resursi mora i podmorja 0

2500

Obalna područja - oko 75% ukupnog svjetskog ulova

5000 km

Područja izdizanja vode - oko 25% ukupnog svjetskog ulova Manje od 1% ukupnog svjetskog ulova

Područja svjetskog ribolova ulov akvakultura

tisuće tona 50.000 5000 500 50

70

0

3000

6000

9000 km

Udio glavnih ribolovnih područja u ulovu riba i akvakulturi Pronađite na internetskim stranicama FAO-a podatke o udjelu glavnih ribolovnih područja u ulovu riba i akvakulturi za zadnju dostupnu godinu i usporedite ih sa stanjem na karti. Obrazložite uočene promjene.

hladne Oyashio struje. Velike količine ribe također se love iz područja hladnih morskih struja, a to su zapadna obala Južne Amerike zahvaljujući Humboldtovoj struji, zapadna obala Afrike zbog Benguelske struje i zapadna obala SAD-a uz koju teče Kalifornijska struja. Ribom su također bogate vode oko Antarktike gdje se izdiže hladna voda iz dubine što pridonosi bujanju planktona. U Europi su najvažnija ribolovna područja plićak Dogger bank u Sjevernom moru i Lofotsko otočje u Norveškom moru.

jedan od najstarijih načina iskorištavanja mora. Arheološki nalazi svjedoče da su ljudi lovili ribu već u mlađem paleolitiku. Danas u svijetu ima veliko značenje, posebice u slabije razvijenim državama, gdje osigurava prehranu siromašnog stanovništva. U razvijenijim državama poticaj za razvoj gospodarstva je razvijena svijest o važnosti ribe za zdravu i uravnoteženu prehranu. Ribe osiguravaju oko 16 % proteina životinjskog porijekla. U morskom ribarstvu uglavnom prednjače azijske države poput Kine, Japana, Indonezije, Indije i TajlanMorsko ribarstvo da. Na drugom mjestu među kontinentima je Južna Morsko ribarstvo je grana gospodarstva koja se bavi Amerika gdje su vodeće države zapadne obale Peru i ulovom i uzgojem morskih organizama. Ribarstvo je Čile. Također značajne ribolovne sile su SAD i Ruska


Resursi mora i podmorja

Deset vodećih država u ulovu morske ribe 2016. godine

Čile

Norveška

Egipat

Bangladeš

Vijetnam

Indonezija

Indija

mil. tona

Kina

50 45 40 35 30 25 20 12 10 5 0

Filipini

Norveška

Vijetnam

Japan

Indija

Peru

Ruska Federacija

SAD

Indonezija

Kina

mil. tona

ISHODI GEO SŠ B.3.4. i GEO SŠ C.B.3.1.

16 14 12 10 8 6 4 2 0

Uzgoj ribe u odabranim vodećim državama 2016. godine

71 Količina ribe u prehrani proteinima životinjskog porijekla (prosjek 2013. – 2015. god.)

0

Riblji proteini po stanovniku dnevno (grama) ≤2 4,1-6,0 > 10 2,1-4,0 6,1-10,0 nema podataka

3000

6000

9000 km

> 20 % doprinos ribe u opskrbi životinjskim proteinima

Prosječna godišnja konzumacija ribe po državama svijeta (2013. – 2015. god.) Koliko se ribe konzumira u Hrvatskoj?

Konzumacija ribe po stanovniku (u ekvivalentu žive mase) ≤ 5,0 kg/god 5,1-10,0 kg/god 10,1-20,0 kg/god 20,1-30,0 kg/god 30,1-50,0 kg/god >50,0 kg/god nema podataka

0

3000

6000

9000 km


Resursi mora i podmorja

Ribarska flota u Kanadi

72

Federacija te od europskih država Norveška i Island. Ribarstvo u Hrvatskoj ima dugu tradiciju. Ribarstvo se na istočnoj obali Jadrana razvijalo još od prapovijesti o čemu svjedoče arheološki nalazi. U prošlosti su se gotovo svi otočani bavili ribarstvom. Sredozemno more u cjelini je poprilično siromašno hranjivim tvarima. Jadransko more nije previše bogato biomasom te se ubraja u oligotrofna mora, no ulov je zasada dostatan za hrvatske potrebe s obzirom na činjenicu da hrvatsko stanovništvo ne konzumira puno ribe i ostalih morskih organizama. Sjeverni Jadran je bogatiji ribom zbog nešto niže temperature mora i obilja organskog materijala koje donose tekućice s kopna. Najviše se lovi u zonama uz zapadne obale Istre, na Kvarneru, Kvarneriću i Riječkom zaljevu te srednjem Jadranu oko Jabučke udoline. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede u ulovu prevladava plava riba s čak 85 %, dok znatno manji dio otpada na bijelu ribu i ostale morske organizme.

Marikultura u svijetu Marikultura je dio akvakulture i odnosi se na kontrolirani uzgoj biljnih i životinjskih organizama u morskoj ili bočatoj vodi radi dobivanja hrane. Ovisno prema vrsti organizama koji se uzgajaju, dijeli se na uzgoj riba (piscikulturu), uzgoj školjkaša (konkilikulturu), uzgoj rakova (krustacikulturu), uzgoj algi (algo-kulturu), itd. Odvija se u bazenima i plutajućim kavezima u priobalnim dijelovima. Idealna mjesta su zaljevi i kanali zaštićeni od jakih struja i valova. Razvoj marikulture započinje u 1970-im godinama uzgojem algi u Japanu i kasnije se širi na ostale države Dalekog istoka gdje čini nadopunu morskom ribar-

Ribarska flota u Indiji

stvu i omogućava proizvodnju dovoljne količine hrane za brojno stanovništvo. Porast svjetskog stanovništva neizbježno dovodi do potrebe za osiguranjem većih količina hrane. Uvođenjem kvota izlova pojedinih vrsta u klasičnom ribarstvu sve više država započinje s razvojem marikulture. Umjetni uzgoj morskih organizama danas je jedan od najbrže rastućih sektora u proizvodnji hrane u svijetu i čini sve veći udio u ukupnoj proizvodnji hrane iz mora. S obzirom na porast svjetske populacije i sve veću potražnju za zdravom hranom te smanjenje ulova iz klasičnog morskog ribarstva za očekivati je daljnji porast umjetnog uzgoja u svijetu. Organizmi koji se uzgajaju na ovaj način moraju prije svega biti popularni i traženi proizvodi koji postižu visoku cijenu na tržištu te jednostavni i jeftini za uzgoj. Prednost je također ukoliko postižu veličinu dovoljnu za tržište u roku godine dana te su otporni na različite bolesti. Umjetni uzgoj riba je dosta kompliciran jer neke vrste ne mogu postići spolnu zrelost u umjetnim uvjetima te se često ribe love u prirodnom staništu i u kaveznom uzgoju se samo dohranjuju. Najuspješnije vrste u umjetnom uzgoju su školjkaši, posebice dagnje i kamenice. Također je vrlo uspješna proizvodnja škampa, a i skoro petina ukupne svjetske marikulture odnosi se na alge.


Resursi mora i podmorja

Marikultura u Hrvatskoj

ISHODI GEO SŠ B.3.4. i GEO SŠ C.B.3.1.

započelo s dohranom tuna u kavezima. Od školjkaša uzgajaju se dagnje i kamenice. Neki od lokaliteta s razvijenom marikulturom su Limski zaljev, Malostonski zaljev, Šibenski kanal i Novigradsko more. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede ukupna godišnja proizvodnja iznosi oko 12 000 tona ukupne vrijednosti oko 120 milijuna eura. Veliki dio ribe i školjkaša proizvodi se za europsko tržište, posebice je veliki izvoz u Italiju, dok je tuna namijenjena japanskom tržištu.

73 Marikultura u Grčkoj

Takav način uzgoja morskih organizama ima brojne prednosti u odnosu na klasično ribarstvo. Kavezni uzgoj daje veće prinose po jedinici površine te osigurava veću proizvodnju hrane u svijetu i veću zaradu. Također doprinosi očuvanju ribljeg fonda u morima jer su pojedine vrste već toliko izlovljene da su postale ugrožene. Od nedostataka ističu se ekološki problemi vezani uz zagađenje mora. Velika količina organizama na malom prostoru dovodi do stvaranja masnih mrlja i neugodnih mirisa tako da se marikultura ne može razvijati na istim lokalitetima gdje i turizam. Od brojnih država s izlazom na more njih 15 sudjeluje s više od 90 % u proizvodnji organizama iz marikulture. Većina vodećih proizvođača su azijske države, poput Kine, Indonezije, Indije, Vijetnama, Filipina i Japana. Od ostalih država ističu se Čile, Egipat i Norveška. U Hrvatskoj postoje optimalni uvjeti za razvoj marikulture. More je umjereno toplo, gibanja nisu previše izražena, a prema organskoj produkciji je oligotrofno. Komercijalna proizvodnja morske ribe u Hrvatskoj započela je početkom 1980-ih godina, a prve uzgajane vrste bile su lubin i orada. Zatim se 1996. godine

Provjerite naučeno Zašto hladna mora predstavljaju najvažnija ribolovna područja svijeta? Pokažite na karti svijeta najvažnija ribolovna područja. Zašto su Peru i Čile vodeće južnoameričke države u izlovu morske ribe? Koje su najvažnije ribolovne zone na Jadranu i zašto? Što je marikultura i gdje se počela razvijati? Koji su najvažniji organizmi koji se proizvode u marikulturi? Na kojim je lokalitetima razvijena marikultura u Hrvatskoj?


Resursi mora i podmorja

6. Rudni i energetski resursi iz podmorja Provjerite predznanje Nabrojite nekoliko država u svijetu koje pridobivaju ugljikovodike iz podmorja. Koja se rudna bogatstva nalaze u podmorju?

Ugljikovodici iz podmorja

74

U posljednjim desetljećima raste interes za naftom i plinom u podmorju zbog povećane potražnje za energijom u svijetu i velikim zalihama ugljikovodika u podmorju. Danas se skoro polovica proizvedene nafte i nešto više od jedne četvrtine prirodnog plina dobiva iz offshore bušotina. Od zanemarivih količina dobivene offshore nafte u 1930-im godinama proizvodnja je narasla na značajnih 30 % na početku 21. stoljeća i njezin udio u ukupnoj proizvodnji kontinuirano raste. Mikroorganizmi koji su nakon uginuća zatrpani marinskim sedimentom dovode do stvaranja ugljikovodika u anaerobnim uvjetima jer je na taj način spriječena razgradnja organske tvari. Najveće dokazane rezerve nafte u podmorju nalaze se u Perzijskom zaljevu, Meksičkom zaljevu, priobalju južne Kalifornije i Sjevernom moru. Nešto manje količine nalaze se ispred sjeverne obale Aljaske, u kanadskom Arktičkom području te u morima oko Azije i Afrike. S vremenom se očekuje pad rezervi nafte na kopnu i povezano s time povećani interes za pridobivanje nafte iz podmorja. Jadransko more također ima dokazane poprilično velike rezerve nafte i plina. Italija već desetljećima istražuje i eksploatira ugljikovodike iz jadranskog podmorja. Dosada su proveli opsežna istraživanja na otprilike 1400 istražnih U podmorju se skrivaju razna rudna bogatstva

Prije nekoliko godina provedena su detaljna istraživanja hrvatskog dijela jadranskog podmorja s ciljem utvrđivanja rezervi ugljikovodika. Nakon utvrđivanja rezervi isplativih za eksploataciju i osnivanja Agencije za ugljikovodike prekinute se sve daljnje aktivnosti i dosad se nije krenulo s eksploatacijom. Glavni razlog je pritisak javnosti i ekoloških udruga koji smatraju da će eksploatacija nafte iz podmorja ugroziti turizam na Jadranu. Predstavlja li zaista offshore pridobivanje ugljikovodika potencijalnu opasnost za okoliš?

bušotina. Trenutno imaju nekoliko naftnih i stotinjak plinskih platformi s ciljem povećanja proizvodnje u sljedećih nekoliko godina. Hrvatska u sjevernom Jadranu eksploatira prirodni plin od 1999. godine i on čini više od 50 % ukupne domaće proizvodnje. Tijekom 2013. i 2014. godine provedena su detaljna 3D seizmička snimanja hrvatskog dijela podmorja i dokazane rezerve nafte i plina isplative za eksploataciju. Crna Gora i Albanija su također provele istraživanja i uskoro se očekuje prva naftna platforma u crnogorskom primorju. Italija trenutno


Resursi mora i podmorja

Tihi ocean

Kaspijsko jezero

Meksički zaljev i Karipsko more

Perzijski zaljev

Atlantski ocean

3000

6000

Indijski ocean

9000 km

Offshore proizvodnja plina: 2006. 0-100 Mm

Južnokinesko more

Zapadna Afrika

Tihi ocean

0

Proizvodnja nafte i plina na offshore naftnim i plinskim poljima 2006. godine Gdje su najveće dokazane rezerve nafte u podmorju?

Sredozemno more

3

100-200 Mm

3

Plinska polja Naftna polja

Offshore proizvodnja nafte: 2006. +200 Mm

3

0-100 Mt

100-200 Mt

+200 Mt

ISHODI GEO SŠ B.3.4. i GEO SŠ C.B.3.1.

Sjeverno more

+400 Mt

EKSPLOATACIJSKO POLJE IZABELA

ISTRA Izabela

EKSPLOATACIJSKO POLJE SJEVERNI JADRAN

Ivana

75

Božica Ana Vesna Irina Adreina

Platforma za iskorištavanje resursa podmorja

ima oko pet puta veću proizvodnju ugljikovodika i petnaest puta veće dokazane rezerve od nas. Veće dokazane rezerve posljedica su detaljnijih istraživanja jer imaju skoro deset puta više istražnih bušotina od Hrvatske. U Hrvatskoj se nakon tih najnovijih istraživanja nije započelo s eksploatacijom nafte niti su otvorena nova plinska polja. Kao najveći problemi ističu se ekološki rizik i nemogućnost simbioze turizma i naftne industrije. Međutim, suvremena tehnologija omogućava pridobivanje ugljikovodika s minimalnom vjerojatnosti ekološke katastrofe i bez ikakvih zagađenja u kontroliranim uvjetima rada. Naftne platforme također ne bi smetale turizmu, jer je našim zakonima definirano da istražno područje mora biti 10 km odmaknuto od obale i 6 km od otoka, dakle platforme ne bi bile vidljive s obale. Procijenjene rezerve omogućile bi priljev od nekoliko milijardi kuna godišnje u državni proračun te bi značajno pridonijele smanjenju državnog deficita. Također bi bili vidljivi indirektni učinci na naše gospodarstvo poput rasta ukupne potrošnje,

Anamaria

Ika Inga

Plinska polja Morska granica između hrvatskog i talijanskog epikontinentalnog pojasa Granica eksploatacijskog polja EKSPLOATACIJSKO POLJE MARICA 0 25 50 km ITALIJA

Marica Katarina

Eksploatacijska polja u sjevernom Jadranu

porasta BDP-a, smanjenja nezaposlenosti i jačanja ostalih ekonomskih pokazatelja. Ukoliko se bojimo potencijalne ekološke katastrofe moramo biti svjesni činjenice da sve države koje imaju izlaz na Jadransko more dijele isti rizik. Neupitno je da će potencijalna nesreća u našem susjedstvu imati štetne posljedice i za Hrvatsku. Dakle, rizik postoji oko nas samim time što Hrvatska već eksploatira plin, a naše ostale susjedne države također eksploatiraju ugljikovodike.

Metalne i nemetalne sirovine u podmorju Morsko dno izvor je brojnih ruda, ali problem predstavlja njihova teška dostupnost, što je često povezano


Resursi mora i podmorja

Prostorni raspored ležišta manganovih nodula

0

76

3000

6000

9000 km

s visokim troškovima eksploatacije. Fosforit je sedimentna stijena koja sadrži različite fosfatne minerale. Ponekad pijesak i mulj mogu sadržavati preko 18 % fosfata, a fosfati se također nalaze i u obliku nodula. Bez obzira na velike procijenjene rezerve u oceanima još uvijek nema komercijalne eksploatacije. Metalni sulfidi su naslage bogate bakrom, olovom, cinkom i srebrom, a njihov postanak vezan je uz divergentne granice litosfernih ploča. Nastaju tako da oceanska voda ulazi duboko u pukotine oceanske kore i ispire metale iz stijena. Takva vruća voda obogaćena metalima izlazi na oceansko dno na području srednjooceanskog hrpta i u dodiru s hladnom vodom dovodi do precipitacije metalnih sulfida. Takve naslage pronađene su u Crvenom moru te na području Srednjoatlantskog i Istočnopacifičkog srednjooceanskog hrpta. Također se stvaraju na konvergentnim granicama ploča gdje se ploča obogaćena metalima tali u astenosferi i tako se izdižu fluidi bogati metalima. Morsko dno predstavlja značajan izvor mangana i željeza. Manganove nodule sadrže značajnu količinu mangana i željeza te nešto bakra, nikla i kobalta. To su okrugle i tvrde tvorevine koje nastaju na dnu dubokog oceana. Od nemetalnih sirovina najznačajnije su naslage pijeska i šljunka u podmorju. Njihova eksploatacija najprofitabilnija je grana industrije vezana uz bogatstva podmorja nakon industrije nafte. Uglavnom se koriste kao sirovine za građevinsku industriju. Pojedine europske države poput Islanda značajno ovise o pijesku i šljunku iz podmorja zbog malih zaliha na kopnu. Pojedine naslage sedimenata mogu biti obogaćene cijenjenim mineralima poput dijamanata, platine i zlata. Iz mora se također mogu pridobivati evaporitni mine-

opsežna pokrivenost nodula koja lokalno prelazi 90% uobičajeni noduli, ponekad umrljani

rali od kojih su gospodarski najznačajniji halit i gips. U uvjetima tople i suhe klime morska voda isparava te raste koncentracija otopljenih soli koja dovodi do njihove precipitacije.

More kao izvor energije Ocean predstavlja različite oblike obnovljive energije. Sunčevo zračenje pokretač je gotovo svih oblika energije iz mora, osim plimne snage koju pokreće privlačna snaga Mjeseca i Sunca. Takav način dobivanja energije ima brojne prednosti poput minimalnog negativnog utjecaja na okoliš, velikih količina energije koja se može proizvesti, dostupno je tako dugo dok postoji Sunčevo zračenje i uglavnom je proizvodnja energije neovisna o vremenu. S obzirom na jake vjetrove koji se razvijaju na kontaktu kopna i mora energija se može proizvoditi u offshore vjetroelektranama. Funkcioniraju na istom principu kao

Plimna elektrana na ušću rijeke La Rance


Resursi mora i podmorja

njihovi ekvivalenti na kopnu, a mogu proizvesti više energije, jer su vjetrovi na moru često jači i konstantniji nego na kopnu. Primjere takvih elektrana nalazimo na istočnoj obali SAD-a. U Europi odlične uvjete za dobivanje energije na taj način imaju Zapadna i Sjeverna Europa. Prostor Sjevernog mora je plitak i izložen jakim vjetrovima s Atlantika, što je idealno za razvoj offshore vjetroelektrana. Energija se također može dobivati iz elektrana koje pokreće snaga morskih struja. Problem kod ovog tipa elektrana predstavlja činjenica da bi hidroturbine trebalo postaviti u vodi, a s obzirom na njeno korozivno djelovanje, njihov bi životni vijek bio kratak. Oceanski valovi predstavljaju snažan izvor energije. Na taj se način može proizvesti čak više energije nego u hidroelektranama na rijekama, ali postoje dva velika nedostatka. Jedan je razorna snaga valova pa elektrane moraju biti tako konstruirane da ih olujni valovi ne unište, a drugi nemogućnost konstantne proizvodnje energije. S obzirom da se u njima energija može proizvoditi samo za vrijeme olujnog vremena mogu služiti kao nadopuna nekom drugom izvoru energije. Prva takva komercijalna elektrana puštena je u promet 2000. godine na jednom malom škotskom otočiću. Plimne elektrane grade se na oceanskim obalama gdje se razvija visok plimni val. Nedostatak je kao i kod prethodnog tipa činjenica da se energija ne može proizvoditi konstantno zbog periodične izmjene plime i oseke. Jedna od najpoznatijih elektrana ovog tipa u svijetu smještena je na estuarijskom ušću rijeke La Rance na francuskoj atlantskoj obali. Razlika između plime i oseke iznosi 13,4 metra. Izgrađena je otprilike 3 km dalje od samog ušća u more radi zaštite od jakih valova. Postoje mnoga mjesta na svijetu gdje bi se mogla sagraditi plimna elektrana, tako da je ovaj način dobivanja energije definitivno nedovoljno iskorišten. Najveći energetski potencijal ima toplina pohranjena u toplom površinskom sloju oceana. U žarkom pojasu čak

Peniche (Portugal) - elektrana pokretana snagom morskih valova

Elektrana pokretana snagom morskih struja (Pentland Firth, Škotska)

90 % površine zauzimaju oceani. Velika temperaturna razlika između površinskog sloja vode i vode ispod termokline predstavlja značajan izvor energije. Energija se dobiva tako da topli površinski sloj vode zagrijava vodu koja dolazi iz donjih slojeva i dovodi do isparavanja, a ta vodena para se onda koristi za pokretanje turbina.

Provjerite naučeno Zašto u posljednje vrijeme u svijetu jača interes za naftom iz podmorja? Kakva je trenutna situacija s eksploatacijom nafte i plina iz hrvatskog dijela Jadrana? Gdje su najveća nalazišta metalnih sulfida u moru? Koje se nemetalne sirovine mogu pridobivati iz mora? Gdje su u Europi povoljni uvjeti za izgradnju vjetroelektrana u moru? Kako funkcioniraju plimne elektrane? Koja je najpoznatija u Europi? Istražite ekonomske učinke i ekološke posljedice iskorištavanja resursa podmorja.

ISHODI GEO SŠ B.3.4. i GEO SŠ C.B.3.1.

Offshore vjetroelektrana Middelgrunden (Øresund)

77


Resursi mora i podmorja

7. Zakonska regulativa o iskorištavanju mora i podmorja Provjerite predznanje Na koje se sve načine može iskorištavati more i podmorje u gospodarske svrhe? Što je isključivi gospodarski pojas?

Konferencije UN-a o pravima mora

78

Od davnih vremena vjerovalo se da morski okoliš predstavlja nepresušni izvor hrane, ruda i ostalih resursa za potrebe svjetskog stanovništva. Iako je takvo razmišljanje generalno bilo opravdano u prošlosti, demografska eksplozija i tehnološki napredak doveli su do povećane eksploatacije morskih resursa što neizbježno dovodi do značajnih promjena u ekosustavu. Da se pojedini resursi nepovratno smanjuju dokazuju primjeri pojedinih ribljih vrsta i ostalih morskih organizama koje je čovjek doveo do istrebljenja, kao i smanjenje podmorskih zaliha nafte u šelfnim područjima. Sve navedeno dovodi do neizbježnih pitanja, tko posjeduje oceane i oceansko dno i tko ima pravo na eksploataciju resursa? Nizozemski pravnik Hugo Grotius je 1609. godine ustvrdio da more pripada svim narodima svijeta što se temelji na njegovoj pretpostavci da je riblji fond kao najvažniji morski resurs neiscrpan. No, i dalje se postavljalo pitanje ima li država kojoj pripada dio obale na moru ili oceanu pravo na kontrolu jednog njegovog dijela. Početkom 18. stoljeća pojavljuju se prvi pokušaji utvrđivanja širine priobalnog pojasa koji kontrolira pojedina država. Sve do 19. stoljeća bilo je nekako uobičajeno dijeliti more na otvoreno gdje sve države imaju jednaka prava i uski pojas uz obalu države koji je bio pod njenom vlašću. Eksploatacija rudnih bogatstava i nafte iz podmorja tijekom 20. stoljeća definitivno je dovela do potrebe za boljom pravnom regulacijom iskorištavanja mora i podmorja. Tako je 1958. godine održana prva Konfe-

Svjetsko more predstavlja međusobno povezanu cjelinu svih oceana i mora na Zemlji koji ukupno čine oko 72 % površine. More je oduvijek predstavljalo najjeftiniji prometni put među državama i kontinentima. Iz mora dobivamo velike količine hrane. S obzirom da se riblji fond relativno brzo obnavlja more spašava brojne prenapučene države od gladi. Također predstavlja važan izvor soli te različitih minerala i metala. U novije vrijeme skoro trećina nafte pridobiva se iz podmorja kontinentskih šelfova. S obzirom da su more i podmorje važan izvor mnogih resursa, u novije vrijeme pojavila se potreba za zakonskom regulativom o pravu iskorištavanja pojedinih dijelova mora.

rencija Ujedinjenih naroda o pravima mora u švicarskom gradu Ženevi. Dogovoreno je da svaka država koja ima izlaz na more može iskorištavati šelfno područje ispred svoje obale. Budući da nije dobro definirano što točno obuhvaća kontinentalni šelf, dogovor je propao. Sastali su se ponovno dvije godine kasnije, no ponovno bez značajnih dogovora o širini teritorijalnog mora. Tek na trećoj Konferenciji UN-a koja se održavala povremeno u razdoblju 1973. – 1982. godine usvojen je novi Zakon o moru. Konvencija je stupila na snagu 1994. godine. Njome je utvrđeno teritorijalno more koje se pruža u širini od 12 nautičkih milja (22 km) od obale. Zatim slijedi 200 nautičkih milja širok isključivi gospodarski pojas. U slučaju da širina kontinentalnog šelfa prelazi 200 nautičkih milja taj pojas može biti maksimalno širok 350 nautičkih milja. Utvrđeno je pravo prolaza svih plovila kroz sve dijelove mora, pa i teritorijalno more neke države. Tim


Resursi mora i podmorja

ISHODI GEO SŠ B.3.4. i GEO SŠ C.B.3.1.

ratificirale potpisale, ali nisu ratificirale  nisu potpisale

Konvencija Ujedinjenih naroda o pravu mora i države u svijetu

zakonom je 42 % površine svjetskog mora ušlo pod Brodovi se smiju kretati po plovnim rutama koje je kontrolu priobalnih država. Pomorska prava pojedinih odredila obalna država, moraju štititi okoliš, ne smiju obavljati vojne djelatnosti i ne smiju ribariti. Pravo na država moraju biti usklađena s Konvencijom UN-a. gospodarsko iskorištavanje ima isključivo država koja Razgraničenje mora nad tim dijelom mora ima suverenitet. Pravo mora dio je međunarodnog prava koji sadrži pra- Obalna država ima pravo proglasiti vanjski pojas do vila o pravnim režimima na pojedinim dijelovima mora udaljenosti od 24 nautičke milje od vanjske granii njihovu razgraničenju. Dio mora nad kojim obalna dr- ce unutrašnjih morskih voda. Država u tome pojasu žava ima suverenitet i dio je njenog državnog teritorija može obavljati nadzor kako bi spriječila kršenje svojih zove se obalno more, a ono se dijeli na unutarnje morske propisa u teritorijalnom moru. vode i teritorijalno more. Uski pojas uz samo kopno čine Država ima pravo proglasiti isključivi gospodarski unutarnje morske vode koje obuhvaćaju luke, zaljeve i pojas u širini od maksimalno 200 nautičkih milja od sve otoke ukoliko nisu previše udaljeni od kopna. Kod razvedenih obala poput hrvatske jadranske obale unutarnje morske vode su obično šire nego kod država bez otoka i otočića. Strani brodovi imaju pravo ploviti ovim područjem mora samo ako im dozvoli obalna država i pod uvjetima koje ona odredi te pridržavajući se pritom njenih propisa i zakona. Pravo gospodarskog iskorištavanja mora i podmorja ima isključivo država kojoj unutarnje morske vode pripadaju. Teritorijalno more proteže se od vanjske granice unutarnjih morskih voda u smjeru pučine u širini od 12 nautičkih milja. Na vanjskoj granici teritorijalnog mora završava suverenitet pojedine države. Ukoliko dvije države smještene jedna nasuprot drugoj dijele uski morski prostor tada će teritorijalno more biti uže, prema međunarodnom pravu svakoj će pripasti polovica morskog područja ukoliko se same nisu drugačije dogovorile. Unatoč činjenici da područje teritorijalnog mora pripada pojedinoj državi, međunarodno pravo dozvoljava stranim brodovima nesmetan prolaz.

Granice podmorskih prostora Republike Hrvatske

0

25

50 km

79


Resursi mora i podmorja

granica teritorijalnog mora 3M

vanjski pojas pojas ograničenog 12 M prava 24 M

teritorijalno more unutarnje more

1 nautička milja (M) = 1852 m

200 M

isključivi gospodarski pojas

otvoreno more

pravo na istraživanje, iskorištavanje i gospodarenje morskim resursima

morski pojas izvan državnih jurisdikcija do vanjskog ruba kontinenta, maksimalno do 350 M od granice teritorijalnog mora ili 100 M od izobate 2500 m, koje god je veće

obalno more epikontinentalni morski pojas

opseg prava suvereni teritorij

80

međunarodno podmorje

država ima pravo iskorištavati resurse podmorja i morskog dna do udaljenosti 200 nautičkih milja od vanjske granice obalnog mora

nakon udaljenosti od 200 nautičkih milja nužno je odobrenje Komisije

nakon udaljenosti od 200 nautičkih milja nužno je odobrenje Komisije

suvereno pravo na more i epikontinentalni morski pojas

suvereno pravo na epikontinentalni morski pojas

država nema prava na gospodarenje morem

vanjske granice obalnog mora. U gospodarskom pojasu obalna država ima prava na istraživanje, iskorištavanje i gospodarenje morskim resursima. Ima pravo određivati kvote ulova pojedinih vrsta, a ukoliko ima mogućnosti, ima pravo sama izloviti cijeli taj ulov. Ako nije u mogućnosti sama izloviti onda daje pravo drugim državama na ulov uz naknadu. Podmorje do udaljenosti od 200 nautičkih milja od vanjske granice obalnog mora naziva se epikontinentalni pojas. Država kojoj pripada epikontinentalni pojas ima pravo iskorištavati resurse s morskog dna poput nafte, ali nema automatski pravo na gospodarenje morem ukoliko nije proglasila isključivi gospodarski pojas. Sve što se nalazi izvan obalnog mora ili isključivog gospodarskog pojasa pripada području otvorenog mora. Otvorenom moru pripada i zračni prostor iznad njega, ali ne i podmorje koje čini dio epikontinentalnog pojasa ili pripada zoni međunarodnog podmorja. Na otvorenom moru vrijedi obveza očuvanja morskog okoliša. Ono ne pripada niti jednoj državi, a sve države svijeta bez obzira imaju li izlaz na more ili ne na njegovoj površini imaju pravo na slobodu plovidbe, ribolova, polaganja podmorskih kabela i znanstvena istraživanja. Podmorje izvan obalnog mora i epikontinentalnog pojasa pripada zoni međunarodnog podmorja. Države ne mogu uspostaviti suverenitet nad tom zonom, a istraživanje i iskorištavanje zone mora se odvijati u skladu s interesima cijelog čovječanstva. Također je definirano da su države dužne međusobno surađivati radi zaštite i očuvanja morskog okoliša u zoni.

Razgraničenje mora prema međunarodnom pravu Objasni pojedine cjeline

Prostori otvorenog mora na Jadranu (Izvor: Granice podmorskih prostora jadranskih država,Vokić, Žužul i Filipović, 2015.)

Dakle, obalne države imaju pravo iskorištavati resurse s morskog dna na prostoru obalnog mora i svom dijelu epikontinentalnog pojasa. One također mogu dozvoliti stranoj kompaniji eksploataciju nafte u tom dijelu, ali uz određenu naknadu i uz uvjet da se pridržavaju


Resursi mora i podmorja

Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas RH (ZERP)

HRVATSKA

Zakonska regulativa u Hrvatskoj Svakoj državi izvan teritorijalnog mora automatski pripada pravo na epikontinentalni pojas kojim je obuhvaćeno iskorištavanje resursa s morskog dna. Tako Hrvatska u svom dijelu epikontinentalnog pojasa pridobiva prirodni plin od 1999. godine. No, epikontinentalni pojas se ne odnosi na morsku vodu, već isključivo na morsko dno. Ukoliko država želi pravo na iskorištavanje mora u istoj širini kao što je epikontinentalni pojas mora tražiti proglašenje isključivog gospodarskog pojasa. Njegovo proglašenje je isključivo subjektivno pravo svake obalne države, ali joj ne pripada automatski. Hrvatska zasada nije proglasila isključivi gospodarski prostor, kao što nije niti iskoristila pravo na proglašenje vanjskog pojasa. Zašto Hrvatska nije proglasila svoj isključivi gospodarski pojas? Hrvatska iz određenih diplomatskih razloga, prvenstveno zbog protivljenja Slovenije i Italije, nikada nije tražila proglašenje isključivog gospodarskog pojasa. Kao određenu zamjenu proglasila je zaštićeni ekološko-ribolovni pojas (ZERP) 2003. godine. Njime je obuhvaćen dio Jadranskog mora od vanjske granice teritorijalnog mora do crte razgraničenja epikontinentalnog pojasa sa susjednom Italijom. Iako ZERP sadrži sve bitne elemente isključivog gospodarskog pojasa, problem je u tome što je Hrvatska u vrijeme predpristupnih pregovora s Europskom unijom obećala da se njegove odredbe neće odnositi na države članice EU. Tako je pravno izjednačila prava talijanskih i slovenskih ribara s hrvatskima na području ZERP-a i on kao takav zapravo gubi smisao. U hrvatskom ZERP-u naveliko love talijanski ribari, dok su slovenski zastupljeni u nešto manjoj mjeri. Kada je Hrvatska pokušala ukinuti tu povlasticu za države članice EU naišla je na oštre reakcije susjednih država i postojala je opasnost produljenja pregovora i samim time kasnijeg pristupanja EU. Iz svega navedenog slijedi zaključak da ZERP nema smisla s obzirom da su hrvatska prava izjednačena s pravima država članica EU, a naši susjedi zainteresirani za ribarenje u tom prostoru su upravo države članice (Italija i Slovenija). Tako je Hrvatska ovaj dio Jadrana pretvorila u svojevrsno „europsko more“

ITALIJA

0

25

ISHODI GEO SŠ B.3.4. i GEO SŠ C.B.3.1.

zakona te države. Obalne države imaju pravo na iskorištavanje morskih voda u smislu gospodarenja ribljim fondom na području obalnog mora i isključivog gospodarskog pojasa ukoliko su ga prethodno proglasile.

50 km

Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas

umjesto da sama njime gospodari. Jedan od strateških ciljeva Hrvatske kao pomorske države s dugom tradicijom ribarstva svakako bi trebao biti proglašavanje isključivog gospodarskog pojasa u budućnosti.

Provjerite naučeno Zašto se tek u 20. stoljeću pojavila potreba za detaljnim definiranjem prava država na iskorištavanje mora i podmorja? Što je dogovoreno na trećoj Konferenciji UN-a o pravima mora? Navedite osnovne razlike između epikontinentalnog pojasa i isključivog gospodarskog pojasa. Što je obalno more? Kako je reguliran prolazak brodova kroz teritorijalno more neke države? Što je zaštićeni ekološko-ribolovni pojas (ZERP)?

81


Resursi mora i podmorja

8. Održivi razvoj i zaštita mora i podmorja Provjerite predznanje Nabrojite neke izvore zagađenja mora. Zašto je u posljednjem stoljeću morski ekosustav postao sve ugroženiji?

Izvori zagađenja morskog ekosustava

82

Svjetsko stanovništvo u posljednjih stotinjak godina ubrzano raste i predstavlja sve veću opasnost za more. Nažalost, mora često predstavljaju posljednju destinaciju otpadnih produkata stanovništva s kopna. Iako more ima značajnu sposobnost autopurifikacije (samopročišćavanja), predugo se nakuplja negativni utjecaj čovjeka i vidljive su brojne negativne posljedice. Pod zagađenjem mora podrazumijeva se svaka tvar koja je dodana u more i ima na njega štetan utjecaj. Jedan od izvora onečišćenja predstavlja nafta. Naftne mrlje posljedica su modernog gospodarstva usmjerenog na naftu kao jednog od osnovnih energenata. Uzrok može biti nesreća na tankeru prilikom transporta. Jedna od najvećih takvih havarija dogodila se na brodu Exxon Valdez kod Aljaske 1989. godine. Prilikom offshore eksploatacije također može doći do stvaranja naftne mrlje poput one u Meksičkom zaljevu 1979. godine koja je dosad najveća zabilježena. Iako se najčešće radi o spletu nesretnih okolnosti, također postoji primjer namjernog izlijevanja nafte tijekom rata u Perzijskom zaljevu 1991. godine. Nafta je prema kemijskom sastavu ugljikovodik, sastoji se pretežno od vodika i ugljika. Budući da je organskog podrijetla nafta je biorazgradiva pomoću mikroorganizama i samim time smatra se jednom od najmanjih opasnosti za morski okoliš. Milijunima godina nafta prirodnim putem povremeno istječe iz rezervoarnih stijena na morskom dnu bez značajnijih posljedica za ekosustav. Budući da se kod nesreća uglavnom radi o

U posljednje vrijeme plastika predstavlja jedan od najvećih ekoloških problema u svjetskom moru. Oko 90 % smeća u moru čine različiti oblici plastičnog otpada koji se razgrađuju tek kroz nekoliko stotina godina. Zanimljivo je da jednu plastičnu vrećicu prosječno koristimo svega 12 minuta, a potrebno je čak 1000 godina da se razgradi u okolišu. Tijekom raspadanja plastika tvori male čestice mikroplastike i sve češće predstavlja opasnost za morske životinje koje stradavaju od posljedica gutanja i probave, zaplitanja u plastiku ili gušenja. S obzirom da ribe često tijekom života pojedu mikroplastiku moramo se s pravom zapitati je li hrana iz mora i dalje najzdravija prehrana kao što je bila nekada.

izlijevanju većih količina nafte one mogu privremeno dovesti do ugibanja morskih organizama, no dosada se uglavnom pokazalo da se vrste oporavljaju nakon određenog vremena. Tako su neke vrste postale još brojnije deset godina nakon naftne havarije kod Aljaske. Istraživanja pokazuju da se skoro polovica izljeva nafte odnosi na prirodne podmorske izljeve, dok je 53 % antropogenog uzroka. Od tih antropogenih uzroka 72 % otpada na izljeve goriva iz brodova i automobila, 22 % na transport nafte i naftnih derivata tankerima te svega 6 % na naftne izljeve prilikom pridobivanja iz podmorja. Morska plovila i tankeri smatraju se najvećom opasnošću jer su naftni derivati puno teže razgradivi i sadrže opasnije spojeve od sirove nafte. Izrazito toksičan učinak na morski sustav ima živa, jedini metal u tekućem stanju pri sobnoj temperaturi. U Japanu su u prvoj polovici 20. stoljeća prilikom proizvodnje acetaldehida koristili živu koju su kasnije bacali u more. Petnaest godina kasnije zabilježeni su


Resursi mora i podmorja

ISHODI GEO SŠ B.3.4. i GEO SŠ C.B.3.1.

Valdez Whittier

uvala Cook

Aljaska

Kenai Seward 4. dan 65 km

Homer

7. dan 145km 11. dan 225 km 19. dan 400 km

of lik he S c na jt es

38. dan 480 km

14. dan 290 km

Aljaški zaljev

40. dan 560 km

Aljaska

Otočje Kodiak 0

50

100 km

Naftna mrlja nakon havarije broda Exxon Valdez kod Aljaske 1979. godine; desno: posljedice havarije

6% izljevi goriva iz brodova i automobila

22 % 72 %

transport nafte i naftnih derivata tankerima izljevi prilikom pridobivanja iz podmorja

Antropogeni uzroci izlijevanja nafte u more

Plastika u moru ugrožava brojne organizme, posebno kornjače

prvi utjecaji na ljudsko zdravlje. Kod ljudi se počeo razvijati degenerativni neurološki poremećaj koji zahvaća živčani sustav uzrokujući sljepoću, tremor, oštećenja mozga, urođene mane, paralizu, pa čak i smrt. Ta se bolest danas prema imenu japanskog zaljeva u kojemu se dogodilo zagađenje naziva Minamata bolest. Ovo otrovanje živom prva je velika katastrofa koju je uzrokovalo zagađenje mora. Ljudi su oboljeli jer su konzumirali ribu koja je bila zagađena živom. Odmah je zaustavljeno bacanje žive u more i danas više nije previsoka koncentracija u Minamata zaljevu, što dokazuje da se živa u međuvremenu raspršila u morskom okolišu. Veliki broj stanovnika na Zemlji svakodnevno proizvodi ogromne količine otpada koji djelomično završava u moru. Većina otpada pada na dno i s vremenom se biorazgrađuje. Najveći problem predstavlja plastika koja pluta na površini, nije biorazgradiva i za potpunu razgradnju potrebno je barem nekoliko stotina godina. Predstavlja veliku opasnost za morske organizme. Tako su stradale brojne morske kornjače koje su pojele plastiku jer su je vjerojatno zamijenile s meduzama ili nekim drugim prozirnim planktonom kojim se hrane. Iako je plastika jedan od materijala koji nije dopušteno legalno odlagati u more, u današnjem svjetskom moru plutaju ogromne količine plastike. Jedan od rastućih problema povezan sa sve većim brojem plovila u moru je ispuštanje otpadnih sanitarnih voda

83


Resursi mora i podmorja

Izljev nafte u Meksičkom zaljevu nakon puknuća naftne platforme Deepwater Horizon (Macondo puknuće) 2010. godine; desno: posljedice te havarije

84

u more. Vrlo često problem predstavljaju male luke koje nemaju mogućnost pražnjenja sanitarnih voda te ih brodovi ispuštaju direktno u more. Sve veći promet, posebno porast broja kruzera, dovodi i do sve više fekalnih zagađenja priobalnog mora Jadrana. Do određenog zagađenja također dovodi ispuštanje kanalizacijskog mulja, iako je to dozvoljeno nakon primarnog pročišćavanja. Ostale pojave koje zabrinjavaju suvremenog čovjeka su širenje invazivnih stranih vrsta u nove okoliše i eutrofikacija oceana. Invazivne vrste su one koje se lako šire i prilagođavaju novim okolišima kojima prirodno ne pripadaju i tamo najčešće uzrokuju određenu štetu. Za njihovo širenje često su krive antropogene aktivnosti. Tako je ispuštanjem balastnih voda iz tankera u naše Jadransko more unijeta tropska alga Caulerpa taxifolia koja uzrokuje cvjetanje mora. Vrlo brzo postaje dominantna u okolišu i uzrokuje nestajanje drugih alga koje su dotada živjele na tome području.

Eutrofikacija oceana je pojava umjetnog obogaćivanja vode hranjivim tvarima što može rezultirati opasnim razmnožavanjem fitoplanktona. Velika područja zahvaćena eutrofikacijom često se pojavljuju blizu ušća velikih rijeka i povezana su s hipoksičnim uvjetima (smanjenje kisika). Rijeke često prenose velike količine nutrijenata povezanih s intenzivnom poljoprivrednom proizvodnjom.

Zaštita mora

Strana invazivna vrsta u Hrvatskoj, riba sunčanica (Lepomis gibbosus Linnaeus) Na internetskim stranicama http://www.invazivnevrste. hr/ istražite nove informacije o invazivnim vrstama.

Suvremeni čovjek trebao bi biti ekološki osviješten i svjestan svih rizika koji za okoliš predstavljaju naše aktivnosti. Gospodarski i tehnološki razvoj nose sa sobom određene opasnosti za okoliš, no upravo zahvaljujući tom razvoju brojne negativne posljedice mogu se prevenirati ili barem umanjiti njihov utjecaj.


Resursi mora i podmorja

ISHODI GEO SŠ B.3.4. i GEO SŠ C.B.3.1.

Spomenik žrtvama katastrofe u Minamata zaljevu živa rudnik vulkan elektrana na ugljen

prehrambe ni lan ac

metil-živa

Tako se uvelike mogu smanjiti posljedice naftnih mrlja na morski ekosustav. Današnja moderna tehnologija za offshore pridobivanje ugljikovodika značajno je smanjila mogućnost izlijevanja nafte, tako da na brojnim primjerima u svijetu vidimo da je moguća simbioza naftne industrije i turizma, za čiji je razvoj osnova čisto more. Iako je prevencija izlijevanja nafte najbolja moguća zaštita, u suvremenom svijetu koji značajno ovisi o ugljikovodicima ponekad se ne može izbjeći nesreća. Tada je važno kvalitetno pristupiti čišćenju mora. Kada se nafta pomiješa s morem ona u početku pluta na površini jer je manje gustoće od vode. Zatim počinje raspadanje prirodnim procesima. Hlapljiva komponenta isparava kroz nekoliko dana, dok se ostatak nakuplja u grudice i polako tone prema dnu. U prvim danima nakon zagađenja kada je nafta još na površini može se očistiti različitim apsorbirajućim sredstvima ukoliko je more relativno mirno i nije došlo do jačeg miješanja nafte s vodom. Postoje određene bakterije koje mogu uspješno razgraditi naftu. Proces čišćenja naftnih mrlja mikroorganizmima koji je biorazgrađuju naziva se bioremedijacija (biološko obnavljanje okoliša). Potrebno je ispustiti dovoljnu količinu tih organizama u zagađeno more. Tako se pristupilo čišćenju Meksičkog zaljeva nakon naftnog onečišćenja i metoda se pokazala uspješnom bez negativnog utjecaja na okoliš. Ujedinjeni narodi (UN) su 1972. godine pokrenuli program pod nazivom Akcijski plan za ljudski okoliš. Njime je obuhvaćeno 12 vrsta okoliša i određene su procedure praćenja i procjenjivanja utjecaja različitih čimbenika na zagađenje. Sredozemno more je definirano kao kritična zona zbog svoje zatvorenosti i spore obnove vode iz Atlantskog oceana preko Gibraltara te izražene litoralizacije. Kao glavni izvori zagađenja u Sredozemlju definirani su kanalizacija, industrijske otpadne vode, pesticidi i nafta. Nekoliko godina kasnije donijeta je Konvencija o zaštiti morskog okoliša i obalnog područja Sredozemlja u Barceloni. Postoji niz međunarodnih konvencija koje sadrže propise o zaštiti morskog okoliša. Najtemeljitiji međunarodni dokument o sprječavanju zagađenja mora s brodova je MARPOL konvencija (od eng. Maritime polution) donijeta 1973. godine i dopunjena pet godina kasnije. Osnovna zadaća konvencije je sprječavanje zagađenja mora uljima, kemikalijama i ostalim štetnim tvarima, fekalijama i otpadom s brodova.

Uzroci razvoja Minamata bolesti U zaljevu Minamata u Japanu došlo je u 20. stoljeću do katastrofe jer su se ljudi desetljećima trovali jedući ribu i školjke zagađene živom, koju je u more ispuštala obližnja tvornica. Umrlo je nekoliko stotina ljudi, mnogi su ostali invalidi, a brojna djeca rađala su se s teškim oštećenjima živčanog sustava

Provjerite naučeno Što je autopurifikacija mora? Koji su najčešći uzroci izlijevanja nafte u moru? Što je Minamata bolest i zašto se razvila u Japanu? Zašto plastični otpad predstavlja veliku opasnost za živi svijet u moru? Što su invazivne vrste i kako se šire izvan svog prirodnog staništa? Kako se mogu očistiti naftne mrlje u moru? Što je definirano MARPOL konvencijom?

85


3 ISHOD GEO SŠ B.A.3.7. Učenik istražuje demografsku sliku Hrvatske, obrazlaže demografsku (ne) održivost te argumentirano iznosi vlastite prijedloge mjera populacijske politike.

Demografska (ne)održivost Hrvatske NAKON UČENJA I POUČAVANJA SLJEDEĆIH ŠEST TEMA MOĆI ĆETE: – objasniti provedbu, sadržaj i značenje popisa stanovništva – usporediti promjenu broja stanovnika Hrvatske i upravno-teritorijalnih jedinica po popisnim godinama – izraditi i analizirati tematsku kartu gustoće naseljenosti Hrvatske po županijama, izdvojiti područja različite naseljenosti te obrazložiti najvažnije razloge neravnomjerne naseljenosti – objasniti utjecaj migracija na promjenu broja stanovnika RH – objasniti specifičnosti demografske tranzicije Hrvatske i posljedice za demografsku održivost – analizirati promjenu biološke strukture te objasniti posljedice senilizacije na održivost – objasniti problematiku polarizacije naseljenosti – kritički vrednovati mjere populacijske politike i predložiti mjere demografske obnove


Demografska (ne)održivost Hrvatske

Provjerite predznanje Zašto je važno poznavati kretanje broja stanovnika neke države i njenih administrativnih jedinica? Tko u Hrvatskoj provodi popis stanovništva? Koji su podatci javno dostupni iz popisa stanovništva?

ISHODI GEO SŠ B.A.3.7.

1. Popis stanovništva i kretanje broja stanovnika Hrvatske

Jeste li znali da prema popisu stanovništva iz 2011. godine u Hrvatskoj živi 130 828 osoba koje nose ime Ivan, 126 646 osoba imenom Marija te 21 618 osoba prezimena Horvat? Spomenuti popis proveden je pod krilaticom „Popis 2011. jer zemlju čine ljudi“. Koliko ljudi čini našu zemlju i što se događa s brojem stanovnika Hrvatske? U čemu je značenje popisa stanovništva? Možemo li utjecati na porast broja stanovnika?

Što je popis stanovništva? Popis je glavni, opsežan i bogat izvor podataka o stanovništvu. Uključuje sustavno prikupljanje i evidentiranje podataka o sveukupnom stanovništvu nekog područja, odnosno države. Pretpostavlja se da su popisi stanovništva provođeni još u starom vijeku. Prvi moderni popis stanovništva proveden je 1749. godine u Švedskoj, no općeprihvaćena metodologija i znanstvena načela modernih popisa razrađeni su tek prilikom popisa u Belgiji 1846. godine. Suvremeni popisi provode se periodično (najčešće svakih 10 godina), obuhvaćaju cjelokupno stanovništvo, podatci su prikupljeni neposredno od stanovništva te se odnose na kritični trenutak (dan kad je prostorna pokretljivost stanovništva najmanja). Popisnice koje se koriste prilikom popisa sastoje se od niza pitanja na temelju kojih se obradom podataka dobiva kompletna struktura stanovništva. Kako bi bilo omogućeno jednostavnije pretraživanje i upotreba popisnih podataka, države članice Europske unije i države članice EFTA-e u suradnji s Eurostatom razvile su aplikaciju Census Hub (Popisno čvorište). Aplikacija omogućuje korisnicima pristup popisnim podatcima svake države sudionice ovoga projekta, u sklopu kojeg je i Hrvatska.

spisi koji se čuvaju u državnim arhivima. No, ti izvori ne sadrže podatke za sva područja Hrvatske, nisu vremenski niti metodološki usporedivi. Prvi cjelovit popis na prostoru Hrvatske proveden je 1857. godine, po koncepciji stalnog stanovništva. Prije tog popisa u Habsburškoj Monarhiji popis je proveden i za vrijeme Marije Terezije, tzv. terezijanski (1754.), sa svrhom povećanja daća, a trebao se provoditi svake treće godine. Poznat je i jozefinski popis (1785./1787.) sa svrhom evidentiranja stanovništva sposobnog za vojsku te katastarske izmjere zemljišta. Prema tom popisu na prostoru Ugarske, Hrvatske i Erdelja živjelo je 8,7 milijuna stanovnika, a najveći udio činili su seljaci (više od 90 %). Popisi stanovništva u Hrvatskoj Osim popisa iz 1857. godine, cjelovitim se smatra Podatke o stanovništvu Hrvatske prije provedbe orga- i popis 1869. godine. Od 1880. popisi se provode niziranih popisa sadrže urbari, porezne knjige, matične uglavnom kontinuirano i to za austrougarske vladaknjige krštenih i umrlih osoba, sudski i različiti vojni vine (1880., 1890., 1900. i 1910.), a nakon njih ju-

87


Demografska (ne)održivost Hrvatske

Naseljenost Hrvatske kroz povijest

88

Zahvaljujući arheološkim nalazištima i povijesnim izvorima znamo da je prostor Hrvatske naseljen u kontinuitetu od prapovijesti do danas. Špilja Šandalja kod Pule, Hušnjakovo brdo u Krapini, špilja Vindija i Veternica samo su neki od lokaliteta koji kriju arheološke nalaze iz paleolitika. Gradnja suhih i organiziranih naselja započela je u neolitiku, a glavna nalazišta pronađena su u blizini Zadra, Šibenika te na otoku Hvaru. Vučedolska kultura dokaz je postojanja života na području Slavonije u bakreno doba. Grčki i rimski pisci pisali su o Delmatima, Histrima, Japodima, Liburnima kao prvim etničkim zajednicama na prostoru Hrvatske. Kelti, Grci i Rimljani dali su svoj doprinos rastu i razvoju stanovništva i gospodarstva na našem prostoru prije dolaska Hrvata. Što zadiremo dublje u prošlost, podatci o brojčanom kretanju stanovništva su oskudniji te ih treba uzimati s oprezom. Pretpostavlja se da je početkom 10. stoljeća na prostoru od Mure i Drave pa do Jadranskog mora živjelo oko 1,5 milijuna stanovnika. U to su doba uvjeti za razvoj poljoprivrede bili ograničeni, često su se javljale epidemije i oskudica hrane pa je broj stanovnika sporo rastao. Iako je krajem 18. i početkom 19. stoljeća u zapadnim dijelovima Europe unaprijeđena poljoprivreda koja je dovela do veće produktivnosti, bolje prehrane stanovništva i većeg rasta stanovništva Europe, na prostoru Hrvatske još su uvijek prevladavali loši uvjeti života te je zabilježen mali porast broja stanovnika.Drugi razlog bilo je iseljavanje pred Osmanlijama.

5

mil. stan

4 3 2

2001. 2011.

1991.

1981.

1948. 1953. 1961. 1971.

1931.

1921.

1910.

1900.

1890.

1880.

0

1869.

1 1857.

goslavenski popisi (1921. i 1931.) koji se nastavljaju i nakon Drugog svjetskog rata (1948., 1953., 1961., 1971., 1981. godine). U neovisnoj Hrvatskoj popisi su provedeni 1991., 2001. i 2011. godine. Popis priprema, organizira i provodi Državni zavod za statistiku. Hrvatska je uz Bugarsku, Rumunjsku, Slovačku i Mađarsku jedina država Europske unije koja provodi klasičan popis stanovništva, terenskim radom, uz pomoć anketa. Upravo iz tih razloga sljedeći popis koji će se provoditi od 1. travnja do 7. svibnja 2021. godine trebao bi biti posljednji proveden na takav način.

Kretanje broja stanovnika Hrvatske od 1857. do 2011. godine

stanovništva Habsburške Monarhije. Te 1857. godine na prostoru Hrvatske živjelo je 2 181 499 stanovnika. Do danas je provedeno ukupno 16 popisa i porast je zabilježen gotovo u svim popisima do kraja 20. stoljeća. Iznimka su međupopisna razdoblja 1910. – 1921. i 1931. – 1948. godine zbog svjetskih ratova i njihovih posljedica. Gledajući razdoblje od prvog do posljednjeg popisa, uočava se kako je bilo potrebno otprilike 120 godina da bi se broj stanovnika udvostručio. U sljedećih 20 godina (1971. – 1991.) na prostoru Hrvatske broj stanovnika porastao je samo za otprilike 350 000 (što je jednako sveukupnom muškom stanovništvu Grada Zagreba). Najveći broj stanovnika Hrvatske utvrđen je popisom 1991. godine te je iznosio 4 784 265. Od tada do danas broj se smanjuje, točnije, u posljednjih 20 godina nestalo je gotovo pola milijuna stanovnika kao posljedica Domovinskog rata, iseljavanja i niskih stopa nataliteta s tendencijom daljnjeg smanjenja. Važno je napomenuti da posljednja tri provedena popisa stanovništva nisu metodološki potpuno usporediva.

Smanjenje stanovništva po upravnoteritorijalnim jedinicama

Svedemo li popisom utvrđeni broj stanovnika 1857. godine na današnji županijski ustroj, najmnogoljudnije hrvatske županije bile su Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Primorsko-goranska, Splitsko-dalmatinska i Ličko-senjska. Iako se podatci o broju stanovnika ne mogu neposredno uspoređivati jer je došlo do proKako se mijenjao broj stanovnika Hrvatske mjene u statističkoj definiciji ukupnog stanovništva i po popisnim godinama mijenjale su se granice pojedinih županija, vidljivo je Broj stanovnika Hrvatske možemo pratiti od prvog kako je Ličko-senjska županija peta najmnogoljudnija popisa koji je obuhvatio naš teritorij u sklopu popisa županija 1857. godine, a danas županija s najmanjim


Demografska (ne)održivost Hrvatske Broj stanovnika Hrvatske, županija i regija 2001. i 2011. godine

Tis. stanovnika

700

Ličko-senjska županija Grad Zagreb

600 500

Županija

Broj stanovnika 2001.

2011.

2011.

1931.

2001.

115 584

1991.

124 467

1971.

175 951

Koprivničko-križevačka

1981.

128 899

184 769

1948. 1953. 1961.

141 787

Varaždinska

1921.

Karlovačka

0

1910.

172 439

100 1900.

132 892

185 387

1890.

142 432

Sisačko-moslavačka

1880.

Krapinsko-zagorska

200

1869.

300

1857.

400

Zagrebačka

Kretanje broja stanovnika Ličko-senjske županije i Grada Zagreba od 1857. do 2011. godine 800

Tis. stanovnika

700 600

309 696

317 606

Bjelovarsko-bilogorska

133 084

119 764

Primorsko-goranska

305 505

296 195

Ličko-senjska

53 677

50 927

Virovitičko-podravska

93 389

84 836

Požeško-slavonska

85 831

78 034

Brodsko-posavska

176 765

158 575

100

Istarska

206 344

208 055

Dubrovačko-neretvanska

122 870

122 568

Međimurska

118 426

113 804

Grad Zagreb

779 145

790 017

Republika Hrvatska

4 437 460

4 284 889

Kontinentalna Hrvatska

3 010 452

2 872 954

Jadranska Hrvatska

1 427 008

1 411 935

1880.

1869.

1857.

0

2011.

454 798

2001.

179 521

463 676

1991.

204 768

Splitsko-dalmatinska

1981.

Vukovarsko-srijemska

200

1971.

300

1961.

109 375

1953.

112 891

1948.

Šibensko-kninska

Rijeka

400

1931.

Osijek

305 032

1921.

170 017

330 506

1910.

162 045

Osječko-baranjska

1900.

Zadarska

1890.

Split

Zagreb

500

Izvor: https://www.dzs.hr/

Kretanje broja stanovnika četiriju najvećih hrvatskih gradova od 1857. do 2011. godine

brojem stanovnika. U nešto više od 150 godina Ličkosenjska županija zabilježila je pad broja stanovnika za više od 100 000 ili 96 %. U istome razdoblju najveći porast zabilježen je u Gradu Zagrebu (1857. godine 48 266 stanovnika, a 1971. godine 629 896) pa je Grad Zagreb zabilježio porast za više od 2000 %. Grad Zagreb i Zagrebačka županija jedine su županije u regiji Kontinentalna Hrvatska u kojima je zabilježeno povećanje broja stanovnika u ukupnom stanovništvu u zadnjem međupopisnom razdoblju. Istovremeno na području Jadranske Hrvatske blagi porast broja stanovnika zabilježile su Zadarska (+ 4,91 %) i Istarska županija (+ 0,82 %). Obje regije karakterizira pad broja stanovnika, ali je on puno dinamičniji i izraženiji u regiji Kontinentalna Hrvatska koja je u deset godina izgubila oko 138 000 stanovnika, a najveći apsolutni pad zabilježen je u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Izvor: https://www.dzs.hr/

Provjerite naučeno Objasnite na koji se način provodi popis stanovništva i u čemu je njegovo značenje. Na stranicama Državnog zavoda za statistiku pronađite Popisnicu te istražite koji su podatci ključni prilikom popisa stanovništva. Uz pomoć dijagrama objasnite promjenu broja stanovnika Hrvatske od 1857. do 2011. godine. Uz pomoć digitalne baze podataka na stranici Državnog zavoda za statistiku usporedite promjenu broja stanovnika Hrvatske i upravno-teritorijalnih jedinica po popisnim godinama. Uz pomoć digitalne baze podataka na stranici Državnog zavoda za statistiku istražite promjenu broja stanovnika mjesta u kojemu živite. Promjenu broja stanovnika prikažite linijskim dijagramom. Izdvojite čimbenike koji su utjecali na takvo kretanje broja stanovnika.

ISHODI GEO SŠ B.A.3.7.

800

89


Demografska (ne)održivost Hrvatske

2. Razmještaj stanovništva Hrvatske Provjerite predznanje Kako analiziramo razmještaj stanovništva nekog prostora? Kako izračunavamo opću gustoću naseljenosti? Kako kartografski prikazujemo gustoću naseljenosti?

Prema popisu stanovništva 2011. godine u gradu Zagrebu je zabilježeno 688 163 stanovnika, u naselju Končarev Kraj (općina Plitvička jezera) samo jedan stanovnik, a 150 hrvatskih naselja bilo je bez stanovnika. O čemu ovisi naseljenost nekog područja? Gdje živi većina hrvatskog stanovništva? Postaju li hrvatska sela demografska pustoš?

ŠTO JE GUSTOĆA NASELJENOSTI?

90

Gustoća naseljenosti važan je demografski pokazatelj koji se koristi za usporedbu opće naseljenosti jer u relativnoj vrijednosti pokazuje broj stanovnika koji živi na nekom području. Ovisno o površini koja se s brojem stanovnika stavlja u odnos, razlikuje se više tipova gustoće naseljenosti. Među njima se izdvajaju agrarna gustoća, fiziološka gustoća, opća gustoća naseljenosti, poljoprivredna gustoća, ruralna gustoća, urbana gustoća.

Hrvatska − gusto ili rijetko naseljena država? Opća ili aritmetička gustoća naseljenosti pokazuje omjer broja stanovnika s površinom. Prema popisu 2011. godine u Hrvatskoj je živjelo 75,7 stan./km2. U skladu s tim podatcima, Hrvatska je gušće naseljena od Europe u kojoj živi 69 stan./km2. No, uspoređujući prosječnu gustoću naseljenosti Hrvatske s europskim regijama vidljivo je kako je Hrvatska naseljenija rjeđe od Zapadne Europe (165 stan./km2). Istodobno je puno gušće naseljena od Istočne Europe u kojoj živi samo 45 stanovnika po jedinici površine kao i od skandinavskih država. Unatoč tome, Hrvatskoj pripada samo 0,6 % stanovništva Europe i za nju je karakteristična, baš kao i za prostor Europe i svijeta, neravnomjerna naseljenost. Neravnomjerna naseljenost očituje se u različitoj gustoći naseljenosti hrvatskih regija i županija. Samo je osam hrvatskih županija gušće naseljeno od hrvatskog prosjeka, dok je 13 županija ispod prosječne gustoće naseljenosti Hrvatske. Od

osam županija gušće naseljenih od prosjeka, šest se nalazi na prostoru regije Kontinentalna Hrvatska, a samo su dvije u regiji Jadranska Hrvatska. Stoga je gustoća naseljenosti Kontinentalne Hrvatske znatno veća od prosjeka za Hrvatsku i iznosi 94,4 stan./km2, a gustoća naseljenosti Jadranske regije iznosi 57,8 stan./km2. Unutar regije Kontinentalna Hrvatska izdvaja se područje Grada Zagreba i Zagrebačke županije kao posebno područje demografske koncentracije jer na 6,5 % površine Hrvatske živi 25,8 % ukupnog stanovništva države. Izuzmemo li Grad Zagreb kao upravno-teritorijalno jedinicu posebnog statusa, najgušće naseljena je Međimurska županija u kojoj je gustoća naseljenosti dvostruko veća od državnog prosjeka. Druga je krajnost Ličko-senjska županija u regiji Jadranska Hrvatska, gdje na 9,5 % površine živi samo 1,2 % hrvatskog stanovništva.


Demografska (ne)održivost Hrvatske

%0

Županija

2

4

6

8

10

12

14

16

18

20

Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis 2011.

Udio županija u ukupnom broju stanovništva Hrvatske 2011. godine

Gledajući na razini Hrvatske, rjeđe naseljeni prostori su prirodno, reljefno i klimatski nepogodni te prometno izolirani dijelovi Gorske Hrvatske, Dalmatinske zagore i pojedinih otoka. Uz njih, rubno položeni dijelovi Središnje Hrvatske, a nakon Domovinskog rata i Slavonija bilježe sve manju gustoću naseljenosti. S druge strane, gusto naseljeni prostori su prirodno, reljefno i klimatski povoljni prostori među kojima se ističu panonsko-peripanonski i jadranski prostor.

Zašto je stanovništvo Hrvatske neravnomjerno naseljeno? Razmještaj stanovništva rezultat je različitih čimbenika koji su djelovali na prostor od početka naseljavanja do danas. Veliku ulogu u naseljavanju stanovništva imaju prirodno-geografski čimbenici među kojima se ističu reljef, klima, poljoprivredno zemljište i ostali prirodno-geografski resursi. Od gospodarskih čimbenika, na naseljenost utječu stupanj gospodarske razvijenosti, gospodarska struktura stanovništva i običaji. Način i upravljanje državom čine političke čimbenike, a stope rodnosti i smrtnosti te migracija stanovništva najvažniji su demografski čimbenici koji utječu na oblikovanje naseljenosti. Neravnomjerna naseljenost Hrvatske rezultat je međudjelovanja različitih čimbenika kroz povijest. U doba

Broj st. 2011.

Broj Površina stanovnika 2 u km na km2 3060 103,8

Zagrebačka županija 317 606 Krapinsko-zagorska 132 892 1229 županija Sisačko-moslavačka 172 439 4468 županija Karlovačka županija 128 899 3626 Varaždinska županija 175 951 1262 Koprivničko-križevačka 115 584 1748 županija Bjelovarsko-bilogorska 119 764 2640 županija Primorsko-goranska 296 195 3588 županija Ličko-senjska županija 50 927 5353 Virovitičko-podravska 84 836 2024 županija Požeško-slavonska 78 034 1823 županija Brodsko-posavska 158 575 2030 županija Zadarska županija 170 017 3646 Osječko-baranjska 305 032 4155 županija Šibensko-kninska 109 375 2984 županija Vukovarsko-srijemska 179 521 2454 županija Splitsko-dalmatinska 454 798 4540 županija Istarska županija 208 055 2813 Dubrovačko-neretvanska 122 568 1781 županija Međimurska županija 113 804 729 Grad Zagreb 790 017 641 Republika Hrvatska 4 284 889 56 594 Kontinentalna Hrvatska 2 872 954 31 889 Jadranska Hrvatska 1 411 935 24 705 Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis 2011.

108,1 38,6 35,5 139,4

ISHODI GEO SŠ B.A.3.7.

Gustoća naseljenosti hrvatskih županija 2011. godine

Županija Ličko-senjska Požeško-slavonska Virovitičko-podravska Šibensko-kninska Međimurska Koprivničko-križevačka Bjelovarsko-bilogorska Dubrovačko-neretvanska Karlovačka Krapinsko-zagorska Brodsko-posavska Zadarska Sisačko-moslavačka Varaždinska Vukovarsko-srijemska Istarska Primorsko-goranska Osječko-baranjska Zagrebačka Splitsko-dalmatinska Grad Zagreb

66,1 45,4 82,6 9,5 41,9 42,8 78,1 46,6 73,4 36,7 73,2 100,2 74,0 68,8 156,1 1232,5 75,7 94,4 57,8

agrarnog društva odlučujuću ulogu u razmještaju stanovništva imali su prirodno-geografski i demografski čimbenici. S pojavom industrijskog društva naglasak je na gospodarskim i društvenim čimbenicima. Gradovi i naseljenost Središnje Hrvatske slabo su se razvijali zbog povijesnih razloga, prije svega zbog višestoljetne podređenosti Beču i Budimpešti, no procesi industrijalizacije i urbanizacije u drugoj polovici 19. stoljeća potaknuli su unutarnju migraciju stanovništva kojom je u toj regiji ostvarena najveća demografska koncentracija. Zbog razvoja prerađivačke industrije stanovništvo seli iz sela u veće gradove, ali i iz manjih gradova prema većima, osobito prema gradu Zagrebu. Da spomenuti proces traje i u 20. stoljeću, dokazuje činjenica da je 1961. u Zagrebu živjelo 17,1 % stanovništva Hrvatske,

91


Demografska (ne)održivost Hrvatske

92

a do 2011. godine u zagrebačkoj urbanoj aglomeraciji 25,8 %. Uz Zagreb, u doba industrijalizacije povećava se i udio stanovništva Rijeke, Splita, Osijeka, Karlovca i Siska koji jačaju kao industrijska središta. Daljnju polarizaciju u razmještaju stanovništva prouzročila je ratna agresija na Hrvatsku koja je uzrokovala „pražnjenje“ Istočne Hrvatske i dijela Gorske Hrvatske, osobito Like, ali i doseljavanje stanovništva iz susjedne Bosne i Hercegovine devedesetih godina prošlog stoljeća na područje Zagreba i Zagrebačke županije. Tim procesima dodatno je demografski ojačala Središnja Hrvatska. Zagreb je i dalje privlačan za doseljenike kao najveće funkcionalno središte Hrvatske, ali se stanovništvo manjim dijelom doseljava u naselje Zagreb, a znatno većim u satelitska naselja oko njega. Stoga gradska aglomeracija Zagreb kontinuirano bilježi demografski rast. Zaprešić, kao jedan od satelita u Zagrebačkoj gradskoj regiji, 2011. godine zabilježio je porast broja stanovnika 12 % u odnosu na 2001. godinu, slijede Sesvete s porastom 20,4 % i Dugo Selo 17,7 %. Slični procesi vidljivi su i oko drugih većih gradova Hrvatske. Tako na prostoru Sjevernog hrvatskog primorja grad Rijeka u posljednjem desetljeću gubi stanovništvo, a Kastav bilježi porast, dok se na prostoru Dalmacije (Južnog hrvatskog primorja)

0

40

80

porast (%) 26 i više 11 do 25 4 do 10 0 do 3 pad (%) 0 do -3 -4 do -10 -11 do -25 -26 i više

Gradovi i općine prema promjeni broja stanovnika 2001. – 2011. godine Usporedite promjenu broja stanovnika upravnih gradova i općina. Koje su administrativne regije zabilježile najveću pozitivnu, a koje najveću negativnu promjenu u međupopisnom razdoblju 2001. – 2011. godine?

Gusto i rijetko naseljena područja Hrvatske - lijevo Split, desno Lika

120km


Delnice – gradsko naselje na najvećoj nadmorskoj visini u Hrvatskoj (698 m)

ISHODI GEO SŠ B.A.3.7.

Zvonimir Tanocki

Demografska (ne)održivost Hrvatske

93

Begovo Razdolje – naselje na najvećoj nadmorskoj visini u Hrvatskoj (1060 m)

ističe Solin s porastom 27,5 % u zadnjem međupopisnom razdoblju, što je najveći zabilježeni relativni rast broja stanovnika među hrvatskim gradovima. No, prije svega neravnomjernu naseljenost na prostoru Hrvatske uzrokuju reljef i klima. Reljefno najpogodniji prostori Hrvatske su ravnice do 200 metara nadmorske visine, koje obuhvaćaju 53,4 % teritorija Hrvatske i na kojima živi gotovo 90 % ukupnog stanovništva. Prostori između 201 i 500 metara zauzimaju 25,6 % teritorija i tu živi oko 9 % stanovnika Hrvatske, a iznad 500 metara živi manje od 2 % stanovnika. Stalno naselje na najvećoj nadmorskoj visini je Begovo Razdolje (općina Mrkopalj, Primorsko-goranska županija) na 1060 metara nadmorske visine i u njemu je 2011. godine živjelo 48 stanovnika. U istoj županiji nalazi se i najviše gradsko naselje Delnice s 5952 stanovnika (2011. godine), na 698 metara nadmorske visine.

Provjerite naučeno Objasnite nejednak udio stanovništva pojedinih županija u ukupnom stanovništvu Hrvatske. Preuzmite podatke iz Priopćenja DZS-a 7.1.3. o procijenjenom broju stanovnika za posljednju dostupnu godinu i izračunajte udio županija u ukupnom stanovništvu Hrvatske. Usporedite stanje prema Popisu stanovništva 2011. godine s rezultatima vašeg istraživanja. Uz pomoć priloženih tablica i geografske karte izdvojite područja pojedinih kategorija naseljenosti Hrvatske. Obrazložite najvažnije razloge neravnomjerne naseljenosti Hrvatske. Kako se neravnomjerna naseljenost odražava na organizaciju prostora i infrastrukturu? Uz pomoć priložene tablice s površinom hrvatskih županija i Priopćenja DZS-a 7.1.3. o procijenjenom broju stanovnika za posljednju dostupnu godinu izradite i analizirajte tematsku kartu gustoće naseljenosti Hrvatske po županijama.


Demografska (ne)održivost Hrvatske

3. Migracija stanovništva Hrvatske Provjerite predznanje Prema kojim kriterijima razlikujemo prostorno kretanje stanovništva? Koja vrsta migracije ima najveći utjecaj na promjenu broja i strukture stanovništva u ishodišnim područjima?

Hrvatska kao migracijska zemlja i migracijski valovi

94

Migracija je, uz prirodno kretanje stanovništva, odrednica općeg kretanja koja utječe na ukupan broj stanovnika, ali i prostorni razmještaj te biološki i društvenogospodarski sastav stanovništva. Povoljna prirodnogeografska obilježja Hrvatske bila su ključna u formiranju prostora za naseljavanje. Zbog toga je prostor današnje Hrvatske stoljećima izložen migracijskim kretanjima stanovništva. U doba paleolitika stanovništvo migrira u potrazi za hranom, a današnji prostor Hrvatske nisu zaobišla ni naseljavanja Kelta, ni grčka kolonizacija ni seoba naroda. No, daleko veće prostorne posljedice imala su i imaju odseljavanja stanovništva s prostora današnje Hrvatske. Prvi značajniji emigracijski val zahvatio je prostor Hrvatske u 15. i 16. stoljeću. U tom razdoblju stanovništvo emigrira zbog osmanskih prodora u sigurnija područja Habsburške Monarhije i na Apeninski poluotok. Potomci tih iseljenika danas žive u Austriji, Mađarskoj, Slovačkoj, Italiji, Rumunjskoj. Nakon odlaska Hrvata, na opustjeli teritorij doseljene su skupine naroda iz Jugoistočne Europe te je stvoren etnički i vjerski mozaik. U 80-im godinama 19. stoljeća pokrenut je novi val koji je trajao sve do početka Prvoga svjetskog rata. Taj val bio je masovnog karaktera (pretpostavka je da je u 1880-im iz Europe iseljavalo između 700 000 i 800 000 ljudi godišnje). Iseljenici su najviše kretali prema Sjevernoj i Južnoj Americi te Australiji. Iako je već u prvoj polovici 19. stoljeća u Novi svijet krenuo zna-

Hrvatska se tradicionalno smatra emigracijskom zemljom, a tu činjenicu dodatno naglašava trend negativnog migracijskog salda posljednjih deset godina. Kada je počela migracija hrvatskog stanovništva? Tko su migranti i kamo idu? Koga vode sa sobom? Koje su posljedice migracija? Potiču li migracije pojavu egzodusnih područja unutar Hrvatske? Spomenik hrvatskim iseljenicima u Hamburgu

čajan broj pojedinaca s prostora današnje Hrvatske, početkom drugog migracijskog vala, iseljavalo je stanovništvo obalnog područja Dalmacije i Primorja, a od početka 20. stoljeća i stanovništvo iz drugih područja Hrvatske, posebice iz sjeverne Hrvatske. Među razlozima iseljavanja ističu se ukidanje kmetstva, prezaduženost seljaka, agrarna prenapučenost i prezaduženost, filoksera, vinska klauzula i drugi. Zlatna groznica i avanturizam bili su dodatni pull faktori zbog koji su ljudi odlučili napustiti domovinu. To je potaknulo lančano iseljavanje kod kojeg iseljenici odlaze u Novi svijet slijedeći primjer očeva, rođaka ili susjeda. Iseljenici iz Dalmacije naseljavali su područje Južne Amerike (Čile), obalno područje Louisiane i Kaliforniju, dok je odredište iseljenika iz sjeverne Hrvatske bila Sjeverna Amerika, točnije industrijski gradovi na istoku SAD-a.


Demografska (ne)održivost Hrvatske

150

300

Švedska

450km

Danska Ujedinjeno Kraljevstvo

Nizozemska Njemačka

Belgija

Francuska

Švicarska

ISHODI GEO SŠ B.A.3.7.

0

Austrija

Italija

Hrvatski iseljenici u Sjedinjenim Američkim Državama početkom 20. stoljeća Iz kojih se djelova Hrvatske najviše stanovnika iseljava u SAD i zašto?

Prvi svjetski rat nakratko je zaustavio iseljavanje iz Europe, pa tako i Hrvatske, a u međuratnom razdoblju odredišta hrvatskih iseljenika postaju Francuska, Njemačka i zemlje Beneluxa zbog restriktivnih useljeničkih zakona SAD-a. Kriza kao posljedica Prvog svjetskog rata i slabija privlačnost spomenutih zemalja bili su razlog slabijeg iseljavanja u odnosu na prijeratno doba. Nakon Drugoga svjetskog rata odvijale su se dvije vrste migracija s različitim odredištima. Od Drugog svjetskog rata do šezdesetih godina 20. stoljeća pre-

SJEVERNA AMERIKA 650 000 San Francisco Los Angeles

Kanada 150 000

vladavaju politički i ekonomski uzrokovane migracije. Hrvati se ponovno iseljavaju u prekomorske zemlje, na prostor Angloamerike i Latinske Amerike. Šezdesetih i sedamdesetih godina 20. stoljeća, s pojavom putovnica, Hrvatska ostaje bez velikog dijela muške radne snage koja odlazi na tzv. privremeni rad u Njemačku, Austriju, Švicarsku, Italiju i druge države.

EUROPA 420 000

Detroit Toronto

Milwaukee Chicago St. Louis

Važniji smjerovi iseljavanja Hrvata u europske zemlje posljednjih pola stoljeća U kojem je smjeru teklo odseljavanje Hrvata u Europu? Koje se države ističu po broju hrvatskih iseljenika posljednjih pola stoljeća? Obrazložite odgovor. Jesu li te države odredišta i suvremenim ekonomskim emigrantima iz Hrvatske?

New York Pittsburgh

SAD 500 000

Cleveland

Venezuela 4 000 Brazil 15 000

Peru 500 Bolivija 500

Paragvaj 500 Čile 120 000

Sao Paolo

Buenos Aires

JUŽNA AMERIKA 300 000

Rio de Janeiro

Urugvaj 4 500

Montevideo

Argentina 150 000

AUSTRALIJA i NOVI ZELAND 255 000

Australija 240 000 JUŽNA AFRIKA 6 000

0

Sydney Melbourne

Auckland Hamilton Wellington

Novi Zeland 15 000 2000

4000

6000km

Iseljavanje Hrvata u prekomorske zemlje – glavni smjerovi i procjena broja 90-ih godina 20. stoljeća Na koje su kontinente Hrvati odselili? Zašto su Hrvati za novu domovinu odabrali većinom države Sjeverne i Južne Amerike? U kojim američkim gradovima živi većina Hrvata? Koji su pull faktori bili ključni prilikom odabira novog prostora za život i rad? Na koji kontinent Hrvati nisu odseljavali? Pokušate navesti razloge tome.

95


Demografska (ne)održivost Hrvatske

96

Političke prilike devedesetih godina 20. stoljeća te ratna agresija na Hrvatsku potaknule su novi val emigracije Hrvata, ali i unutarnje raseljavanje stanovnika. Smatra se da je devedesetih godina raseljeno oko 550 000 stanovnika, a uz njih je više od 150 000 Hrvata iselilo na područje zapadnoeuropskih država u potrazi za političkom i ekonomskom sigurnošću. Procjene o ukupnom broju Hrvata koji su napustili zemlju kreću se od 2 do 3,6 milijuna. Napravljene su na temelju procjena hrvatskih diplomatskih i katoličkih misija, popisa stanovništva u državama u kojima iseljenici žive kao i na temelju procjena hrvatskih zajednica širom svijeta. Posebno je važan podatak o procjeni broja iseljenika tijekom 19. i 20. stoljeća koji ukazuje da je samo u tom razdoblju zemlju napustilo više od milijun ljudi. Na temelju procjena, smatra se da je oko 1 200 000 hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka u SAD-u, oko 350 000 u Njemačkoj, po oko 250 000 u Argentini, Australiji i Kanadi, 200 000 u Čileu. Značajan broj Hrvata živi u Austriji, Švicarskoj, Italiji, Švedskoj, Francuskoj, Novom Zelandu itd. Hrvati u 12 europskih država žive kao autohtone manjinske zajednice, a u devet država imaju priznat status nacionalne manjine.

Suvremeni migracijski tokovi Za Hrvatsku je od 2009. godine karakterističan negativan migracijski saldo koji posebno jača ulaskom Hrvatske u Europsku uniju jer je uklonjena barijera pokretljivosti. Time se ponovno aktivirala tradicija iseljavanja u Njemačku (više od 50 % ukupnog broja iseljenih) koja je intenzivirana od ljeta 2015. godine kada Njemačka otvara tržište rada za Hrvate. U zadnjem desetljeću najveći broj odseljenih zabilježen je 2017. godine kada su Hrvatsku napustile 47 352 osobe. Među odseljenima prevladavaju muškarci (udio veći od 55 %), a sklonost migracijama pokazuje većinom mlado stanovništvo (najveći broj odseljenih je u dobi do 25 do 39 godina). Županije iz kojih odlazi najveći broj ljudi su Grad Zagreb, Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska. Uzroci iseljavanja su složeni, no najviše se ističu ekonomski među kojima su gospodarska kriza, loša poduzetnička klima, nezaposlenost, dugo čekanje na zaposlenje, slabo plaćeni poslovi, nizak životni standard i drugi. Koliki je točan broj odseljenih Hrvata teško je procijeniti jer se podatci Državnog zavoda za statistiku i podatci stranih statističkih

Njemačka 59,3 % Austrija 7,0 % Bosna i Hercegovina 7,0 % Irska 5,6 % Srbija 3,6 % Švicarska 2,4 % Švedska 2,2 % Italija 1,8 % ostale zemlje i nepoznato 11,1 % Izvor: Državni zavod za statistiku, Migracija stanovništva Republike Hrvatske u 2018. godini

Hrvatski državljani odseljeni u inozemstvo 2018. prema odredišnoj državi Među osam vodećih odredišnih država, koliki je udio odseljenih u članice EU-a? Kojim integracijama pripadaju ostale odredišne države (od vodećih osam)? U kojim se europskim regijama nalazi osam vodećih odredišnih država? Što možete zaključiti iz navedenoga o smjerovima suvremenih migracija? Navedite glavne privlačne faktore kojima te države privlače hrvatske iseljenike. Uz pomoć podataka iz istog izvora (Priopćenje DZS-a 7.1.2.) izradite kružni dijagram za 2015. godinu. Usporedite stanje u dvije navedene godine i obrazložite trendove.

50

Tis. stanovnika

45 40 35 30

Doseljeni iz inozemstva Odseljeni u inozemstvo

25 20 15 10 5 0

2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.

Izvor: Državni zavod za statistiku, Migracija stanovništva Republike Hrvatske u 2018.

Vanjska migracija stanovništva Hrvatske 2009. – 2018. godine Usporedite broj odseljenih i doseljenih u razdoblju od 2009. do 2018. godine. Od koje godine jača intenzitet odseljavanja? U kojoj je godini zabilježen najveći broj odseljenih? Kakav je migracijski saldo u prikazanome razdoblju?


Demografska (ne)održivost Hrvatske

Izvor: Državni zavod za statistiku, Migracija stanovništva Republike Hrvatske u 2018.

Unutarnja migracija stanovništva Hrvatske Tis. stanovnika 40 35 30 25 20 15 10 5 0 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. među naseljima istoga upravnog grada/općine među upravnim gradovima/općinama iste županije

Najveći broj doseljenika u posljednjih 10 godina zabilježen je 2018. godine kada je u Hrvatsku doselilo 26 029 osoba, a od ukupnog broja 39,8 % doselilo je iz Bosne i Hercegovine. S obzirom na spolnu strukturu, među doseljenicima prevladavaju muškarci (77,6 %). U unutarnjim migracijama godišnje sudjeluje 65 000 – 80 000 stanovnika Hrvatske. Najveći udio preseljenog stanovništva je u dobi 25 – 39 godina te najviše sele između županija. Najveću međužupanijsku migraciju bilježe Grad Zagreb i Zagrebačka županija.

Hrvatska na migrantskoj ruti Godine 2015. Europu je zahvatila velika migrantska kriza koja se smatra najvećim i najsloženijim europskim problemom nakon Drugoga svjetskog rata. Početkom rujna 2015. mađarski premijer Orban zatvorio je granične prijelaze prema Srbiji i započeo izgradnju ograde pa je migrantska kriza usmjerena prema Hrvatskoj. Pretpostavlja se da je više od 600 000 ljudi prošlo kroz Hrvatsku. Cilj migranata bile su države Zapadne Europe, a Hrvatska se našla na tzv. Balkanskoj ruti. Posljednjih godina veći je pritisak migranata na hrvatsku granicu prema Bosni i Hercegovini nego na granicu prema Srbiji. Među tim je migrantima manji broj izbjeglica, a prevladavaju ekonomski migranti.

među županijama

Posljedice migracija na Hrvatsku Izvor: Državni zavod za statistiku, Migracija stanovništva Republike Hrvatske u 2018.

Preseljeno stanovništvo unutar Republike Hrvatske u razdoblju od 2009. do 2018. godine Usporedite broj preseljenog stanovništva unutar Hrvatske među naseljima istoga upravnog grada/ općine, među upravnim gradovima/općinama iste županije i među županijama. Koji tip unutarnje migracije prevladava u Hrvatskoj u prikazanome razdoblju? Istražite i objasnite uzroke tome.

ureda uglavnom ne poklapaju. Iako je u Hrvatskoj 2012. godine usvojen Zakon o prebivalištu u skladu s kojim su emigranti obavezni odjaviti prebivalište prilikom odlaska, strani statistički uredi imaju prijavljen puno veći broj Hrvata. Osim stanovništva koje je iz Hrvatske odselilo trajno, značajan je broj Hrvata na privremenom radu u inozemstvu. Mnogi tu činjenicu smatraju početkom trajnog iseljavanja. Osim procesa emigracije, Hrvatska je zahvaćena i imigracijom. Iako je duži niz godina zabilježen negativan migracijski saldo, značajan je broj doseljenih osoba.

ISHODI GEO SŠ B.A.3.7.

Tis. stanovnika 90 80 70 60 50 40 30 20 10 0 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.

Migracije na Hrvatsku ostavljaju pozitivne i negativne posljedice. Među pozitivnim posljedicama, koje su malobrojne, ističu se prije svega socijalne, kulturne i tehnološke inovacije koje su dio širenja procesa globalizacije preko odseljenika. Odseljenici u novoj zemlji usvajaju nova znanja i iskustva koja prenose u domovinu. Od negativnih posljedica ističe se trend sve većeg odlaska muške radne snage, većinom u dobi od 25 do 44 godine. Time iz Hrvatske odlazi produktivna radna snaga u reproduktivnoj dobi pa su posljedice vidljive na dobnoj strukturi radne snage i fertilnog kontingenta. Osim što dolazi do poremećaja na tržištu rada (zbog ekonomske migracije prisutan je manjak radnika u brodogradnji, turizmu, građevinarstvu..), smanjenja fertilnog i radno sposobnog dijela stanovništva, migracija utječe i na smanjenje ukupnog broja stanovnika pa dolazi do poremećaja dobno-spolne strukture stanovništva. Uspoređujući broj rođenih s brojem odseljenih, primjetno je kako godišnje više stanovnika odseli nego

97


Demografska (ne)održivost Hrvatske ljavanja, važno je kontinuirano pratiti broj iseljenika, a to trenutno nije moguće jer nemamo registar stanovništva. Zbog toga ne možemo s točnošću tvrditi koliko je ljudi napustilo Hrvatsku zbog privremenog rada, a koliko ih je trajno iselilo.

98

Iz Hrvatske u posljedenje vrijeme odlaze visokoobrazovani ljudi poput liječnika i inženjera

što ih se u Hrvatskoj rodi. U mnogim tradicionalno emigracijskim područjima na taj su način ubrzani procesi starenja, depopulacije i gospodarske devitalizacije prostora. Uz navedeno, dolazi do prenaseljenosti gradskih područja uz istodobno pražnjenje sela. Na proces napuštanja ruralnih naselja dodatno utječe i unutarnja migracija. Odlaze li visokoobrazovani ljudi („odljev mozgova“), šteta je još veća jer iz zemlje odlazi znanje, iskustvo, sposobnost i kapital, koji su mogli utjecati na pozitivne gospodarske promjene i promjene u društvu. Da bismo znali koliko su snažne i jake posljedice ise-

Provjerite naučeno Objasnite kako su povijesne migracije utjecale na današnju demografsku sliku Hrvatske. U kojim državama, prema procjeni, ima najviše hrvatskih iseljenika? Obrazložite odgovor. Istražite na Internetu gdje sve postoje organizacije Hrvata i čime se bave. Objasnite kratkoročne i dugoročne posljedice iseljavanja za demografsku (ne)održivost Hrvatske.


Demografska (ne)održivost Hrvatske

Provjerite predznanje Kako teorija demografske tranzicije objašnjava demografski razvoj neke države/prostora? Koje su odrednice prirodnoga kretanja stanovništva? Kakve su stope rodnosti, smrtnosti i prirodne promjene u Hrvatskoj u usporedbi s europskim i izvaneuropskim državama?

Predtranzicijska etapa Predtranzicijsku etapu demografskog razvoja Hrvatske obilježile su visoke stope mortaliteta i nataliteta (fiziološki natalitet). U uvjetima čestih epidemija, prirodnih nepogoda, ratova, nehigijenskih uvjeta, što se više djece rodilo veća je bila vjerojatnost da će ih više preživjeti. Životni vijek ljudi bio je kratak, a budući da je poljoprivreda bila djelatnost o kojoj je ovisila egzistencija najvećeg dijela društva, govorimo o agrarnom društvu. Takvi uvjeti vladali su u Hrvatskoj do 1880. godine.

Etapa demografske tranzicije Demografska tranzicija označava prijelaz iz visokih na niske stope nataliteta i mortaliteta. U sklopu demografske tranzicije razlikuju se tri podetape. Prva podetapa, rana tranzicija, započela je u Hrvatskoj osamdesetih godina 19. stoljeća, padom stopa mortaliteta otprilike ispod 30 ‰ kao rezultat boljih higijenskih uvjeta, preventivne zdravstvene zaštite te izdašnijih izvora hrane. Visoki prirast stanovništva u tome razdoblju za koji se često koristi naziv demografska ekspanzija, osim što proizlazi iz pada mortaliteta, uvjetovan je i dalje visokim stopama nataliteta. U to doba većina ljudi živi na selu i bavi se poljoprivredom. Do druge podetape, središnje tranzicije dolazi padom stopa nataliteta, na manje od 30 ‰ te se visoki prirodni prirast iz rane podetape počinje smanjivati. Pad nataliteta prati nešto slabiji pad mortaliteta. Do sma-

ISHODI GEO SŠ B.A.3.7.

4. Demografska tranzicija u Hrvatskoj

Za Hrvatsku je od proglašenja samostalnosti karakterističan prirodni pad broja stanovnika jer godišnje umire više ljudi nego što ih se rodi. Vrijednosti prirodnog pada, zbog sve nižeg nataliteta, ali i mortaliteta s tendencijom rasta, iz godine u godinu su sve više. U 19. stoljeću na prostoru današnje Hrvatske prirodna promjena bila je niska, ponekad pozitivna, ponekad negativna, no natalitet i mortalitet su bili izrazito visoki. Godine 1950. u Hrvatskoj je bilo 95 500 živorođenih, a 2018. samo 36 945, što znači da se u 68 godina broj živorođenih više nego prepolovio. Što je uzrokovalo tranziciju nataliteta i mortaliteta na prostoru Hrvatske? 99 Ima li Hrvatska gospodarski razvoj u skladu s demografskim razvojem karakterističnim za visokorazvijene države? Može li Hrvatska opstati u takvim uvjetima?

Tis. stanovnika 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 0 1950. 1960.

umrli živorođeni

1970.

1980.

1990.

2000. 2010. 2017.

Izvor: Državni zavod za statistiku, Žene i muškarci u Hrvatskoj 2019.

Prirodno kretanje stanovništva Hrvatske od 1950. do 2017. godine Objasnite kretanje broja rođenih i umrlih u Hrvatskoj od 1950. do 2017. godine. U kojem je razdoblju zabilježen veći pad broja rođenih? Kakva je prirodna promjena na početku, a kakva pri kraju prikazanog razdoblja? Kada dolazi do prijelaza iz pozitivne prirodne promjene u negativnu?


Demografska (ne)održivost Hrvatske

epidemija kolere

50

‰ 60

predtranzicijska etapa

‰ 50 45 posttranzicijska etapa

tranzicijska etapa

40

50

40

40

30

I. svjetski rat II. svjetski rat

35 30 n

25

30

20 20

1800.

1850.

1900.

1950.

1941.−1950.

0

1931.−1940.

2000.

1921.−1930.

1950.

1911.−1920.

1905.

1901.−1910.

1860.

1891.−1900.

1800.

m

natalitet mortalitet

1881.−1890.

0

10 10

natalitet mortalitet

1871.−1880.

10

n = natalitet m = mortalitet

15

1861.−1870.

20

2000.

Demografska tranzicija u zapadnoeuropskim državama (lijevo) i u Hrvatskoj (desno)

njenja stopa nataliteta dovele su tridesetih godina 20. stoljeća ubrzana industrijalizacija i urbanizacija koje su uzrokovale odlazak sa sela. Osim muškaraca sa sela odlaze i žene koje se u gradu zapošljavaju te se zbog neprikladnih stambenih uvjeta, vrlo malog broja ustanova za djecu predškolske dobi, ali i manjka stanova u gradovima, odlučuju na manji broj djece. Prijelaz na niske stope nataliteta i mortaliteta započeo 100 je 50-ih godina prošloga stoljeća kada stope mortaliteta padaju ispod 15 ‰, a završava s tranzicijom nataliteta (ispod 15 ‰) osamdesetih godina. Tim obilježjima Hrvatska ulazi u treću podetapu, odnosno kasnu tranziciju. Smanjivanje stopa nataliteta je i dalje brže od stopa mortaliteta zbog povećanja udjela starog u ukupnom stanovništvu. Hrvatska se razlikuje od većine zapadnoeuropskih država u kojima je demografska tranzicija bila vezana uz proces modernizacije. Da je proces modernizacije kasnio za procesom demografske tranzicije dokazuje činjenica kako u Hrvatskoj tranzicija mortaliteta nije počela sa smanjenjem infantilnog mortaliteta, kao u većini zapadnoeuropskih država, već sa produljenjem životnog vijeka. Tako se od 1880. do 1910. godine udio umrle dojenčadi i djece do pete godine starosti u ukupnom broju umrlih povećao sa 48 % (oko 1880.) na čak 50 % (oko 1910. godine). Demografsku tranziciju u Hrvatskoj dodatno su ubrzala dva svjetska rata i brojno iseljavanje (uglavnom mlađeg) stanovništva početkom 20. stoljeća, a još i više brojno iseljeništvo 60-ih godina prošloga stoljeća. Za prijelaz iz tranzicijske u postranzicijsku etapu, bile su ključne promjene stopa nataliteta i mortaliteta. U razdoblju nakon Drugog svjetskog rata (1946. – 1954.) došlo je do tzv. natalitetne kompenzacije pri-

likom koje je vidljivo povećanje stope nataliteta. Sljedećih petnaest godina (1955. – 1970.) stope nataliteta se smanjuju, da bi od 1970. do 1980. godine došlo do stabilizacije stopa nataliteta (između 14 i 15 ‰). Od 1980-ih nastupa razdoblje smanjenja stopa nataliteta. U istome se razdoblju stopa mortaliteta smanjuje sporije od stopa nataliteta.

Posttranzicijska etapa Početkom osamdesetih godina 20. stoljeća Hrvatska je ušla u posttranzicijsku etapu demografskog razvoja. U literaturi je za tu etapu raširen naziv kvaziposttranzicija. Riječ je o pojavi koja je u Hrvatskoj umjetno izazvana. Nju su pospješile već spomenute, industrijalizacija, urbanizacija, a u novije doba Domovinski rat 60

Tis. stanovnika

50 40 30 20 10 0

2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. umrli

živorođeni

Izvor: Državni zavod za statistiku, Prirodno kretanje stanovništva Republike Hrvatske u 2018.

Prirodno kretanje stanovništva Hrvatske od 2009. do 2018. godine Usporedite broj živorođenih i umrlih 1950. (dijagram na 99. str.), 2009. i 2018. Kakva je prirodna promjena stanovništva u prikazanom razdoblju, u usporedbi sa sredinom i krajem 20. stoljeća? Pokušajte na temelju prikazanog procijeniti kakve će u sljedećem desetljeću biti stope rodnosti, smrtnosti i prirodne promjene.


Demografska (ne)održivost Hrvatske

1950.

1960.

1970.

1980.

muškarci

1990.

2000. 2010.

žene

2017. god.

Izvor: Državni zavod za statistiku, Muškarci i žene u Hrvatskoj 2019.

Prosječna starost umrlih osoba u Hrvatskoj od 1950. do 2017. godine Izračunajte koliko je porasla prosječna starost umrlih osoba u prikazanom razdoblju. U kojem je razdoblju vidljiv najveći rast prosječne starosti umrlih osoba kod muškaraca i žena? Je li rast ujednačen kod oba spola?

i iseljavanje. To razdoblje obilježavaju vrlo niske stope prirodnog prirasta koje su iz nulte stope prešle u negativne vrijednosti odnosno u prirodni pad. Nakon 1990. godine prirodna promjena stanovništva postaje sve negativnija kao nastavak smanjivanja stopa nataliteta, ali i utjecaja Domovinskog rata i iseljavanja stanovništva. Godine 2010. prirodna promjena iznosila je – 8735 stanovnika, a 2017. godine – 16 921. Takvo prirodno kretanje, uz već navedene razloge, rezultat je i niskih stopa fertiliteta, povećanja prosječne starosti umrlih osoba, odnosno, sve dužeg očekivanog trajanja života te visokih stopa mortaliteta koji u društvu s velikim brojem starog stanovništva ima tendenciju rasta.

Posljedice demografske tranzicije Zbog niskih, a u zadnja dva desetljeća negativnih stopa prirodne promjene stanovništva, prostor Hrvatske zahvaćen je procesima depopulacije i starenja stanovništva te se očekuje daljnji rast stopa mortaliteta i sve veći pad broja stanovnika. Depopulacija i starenje stanovništva smatraju se velikim demografskim i socijalnim problemom. Osim povećanja stopa mortaliteta zbog velikog udjela starog stanovništva, navedeni procesi potaknuti su i padom stopa fertiliteta te produljenjem životnog vijeka. U razdoblju do 1991. do 2011. godine smanjio se ukupan broj žena u fertilnoj dobi, koji i dalje značajno pada. Stopa fertiliteta u Hrvatskoj se smanjila sa 2,21 (1965.) na 1,42 (2017.) što znači da se ukupno stanovništvo generacijski ne obnavlja. Jedan od uzroka smanjenja stopa fertiliteta jest modernizacija. Žene se kasnije odlučuju na brak, a time i na manji broj djece koju rađaju u sve ka-

Tisuća Tisuća 40 7 35 6 30 5 25 4 20 3 15 2 10 1 5 0 0 1950. 1960. 1970. 1980. 1990. 2000.2005. 2010. 2015. 2017. god. sklopljeni brakovi razvedeni brakovi

ISHODI GEO SŠ B.A.3.7.

dob 90 80 70 60 50 40 30 20 10 0

Izvor: Državni zavod za statistiku, Muškarci i žene u Hrvatskoj 2018.

Sklopljeni i razvedeni brakovi od 1950. do 2017. godine Usporedite broj sklopljenih i razvedenih brakova u prikazanome razdoblju. Što zaključujete? Koje je godine zabilježen najveći, a koje najmanji broj sklopljenih brakova? Što se događa s brojem razvedenih brakova? Pokušajte predvidjeti trendove u broju sklopljenih i razvedenih brakova u sljedećem petogodišnjem razdoblju.

snijoj životnoj dobi. Posljedica modernizacije očituje se i u sve manjem broju sklopljenih brakova u Hrvatskoj. Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku svaki treći sklopljeni brak završi razvodom. Uz navedeno, važan uzrok depopulacije i starenja stanovništva jest i emigracija 101 mladog stanovništva, čime se dodatno gubi biološki potencijal. GEO ISTRAŽIVANJE Iz publikacija i baza Državnoga zavoda za statistiku prikupite podatke o prirodnom kretanju stanovništva vašeg naselja/upravnoga grada/općine/županije, zatim podatke o prosječnoj starosti stanovništva, sklopljenim i razvedenim brakovima i napišite esej o demografskoj održivosti odabranoga prostora. Prikupljene podatke organizirajte u tablice i grafički prikažite odgovarajućim dijagramima i tematskim kartama.

Provjerite naučeno Opišite proces demografske tranzicije u Hrvatskoj. Objasnite specifičnosti demografske tranzicije Hrvatske u usporedbi s razvijenim državama Europe. Izdvojite posljedice demografske tranzicije. Objasnite posljedice demografske tranzicije za demografsku održivost Hrvatske.


Demografska (ne)održivost Hrvatske

5. Biološka struktura stanovništva Hrvatske Provjerite predznanje Koji faktori utječu na sastav stanovništva prema spolu i dobi? Živi li u Hrvatskoj više žena ili muškaraca? Koji spol ima veći udio u starijim dobnim skupinama? Koji su čimbenici utjecali na starenje hrvatskog stanovništva?

SASTAV STANOVNIŠTVA PREMA SPOLU

Popis stanovništva 2011. godine pokazuje izrazito nepovoljno stanje i trendove u biološkoj strukturi, odnosno u strukturi prema spolu i dobi. Biološku strukturu važno je poznavati jer izravno utječe na fertilni i radni kontingent stanovništva. Sastav stanovništva prema spolu pokazuje brojčani odnos muškog i ženskog stanovništva, a analizira se za ukupno stanovništvo i velike dobne skupine. Sastav stanovništva prema dobi iskazuje se udjelom jednogodišnjih, petogodišnjih ili velikih dobnih skupina u ukupnom broju stanovnika. Za istraživanje bioreprodukcije izdvajaju se predfertilna, fertilna i postfertilna dob, a za ocjenu radnog potencijala stanovništva predradna, radna i postradna dob. Prema popisu stanovništva 2011. godine broj starog stanovništva nadmašio je broj mladog. Uz starenje stanovništva, uočava se i porast broja osoba visoke životne dobi (80 i više godina) uz istodobno smanjenje broja osoba u fertilnoj dobi važnih za biološku reprodukciju stanovništva. Može li opstati država u kojoj prevladava staro stanovništvo?

Brojčani odnos muškog i ženskog stanovništva razlikuje se među državama, ali i unutar pojedine države. Mijenja se pod utjecajem društveno-gospodarskih i općih kulturoloških obilježja. Prema popisu stanovništva 102 2011. godine u Hrvatskoj je bilo 48,2 % muškaraca i 51,8 % žena u ukupnom stanovništvu. Takav udio muškog i ženskog stanovništva u ukupnom stanovništvu posljedica je ratnih stradanja muškog stanovništva, većim dijelom muške emigracije te prosječno duljeg životnog vijeka žena. Osim udjela muškog i ženskog u ukupnom stanovništvu, pokazatelj sastava stanovništva prema spolu je koeficijent maskuliniteta (broj muških na 100 ili 1000 žena) i/ili koeficijent feminiteta (broj žena na 100 ili 1948. godine koeficijent feminiteta iznosio je 113,5 1000 muških stanovnika). Prema popisu stanovništva kao posljedica ratnog stradavanja muškog stanovništva u Drugome svjetskom ratu te jačeg poslijeratnog iseljavanja muškaraca, ali i njihove veće smrtnosti. Prema popisu stanovništva 1991. godine koeficijent feminiteta iznosio je 106, 2001. godine 107,7 a 2011. godine 107,0. U prosjeku se rađa 5 - 6 % više muške djece (difemuškarci rencijalni natalitet) te u mlađim dobnim skupinama 48,2 % 51,8 % prevladava muško stanovništvo, a vidljiv je manjak žene djevojčica. U kasnijoj životnoj dobi taj se udio ujednači, a u starijim dobnim skupinama prevladavaju žene zbog biološke otpornosti (diferencijalni mortalitet). Primjetna razlika vidljiva je kod stanovništva starijeg od 70 godina koja se s godinama povećava tako da je Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011. među stanovništvom starim 80 i više godina samo 44 muškarca na 100 žena. Sastav stanovništva Hrvatske prema spolu 2011. godine


Demografska (ne)održivost Hrvatske

0-14 godina

15-64 godine

65 i više godina

UKUPNO

1953.

1039

873

683

935

1971.

1047

946

650

938

1991.

1049

996

590

904

2001.

1048

988

619

928

2011.

1054

998

641

931

godina

ISHODI GEO SŠ B.A.3.7.

Koeficijenti maskuliniteta u ukupnom stanovništvu i po velikim dobnim skupinama

SASTAV STANOVNIŠTVA PREMA DOBI Sastav stanovništva prema dobi rezultat je zajedničkog djelovanja odrednica rodnosti, smrtnosti, migracija te drugih vanjskih faktora kao što su ratovi, prirodne katastrofe i slično. Hrvatsko stanovništvo u prosjeku je sve starije. Prosječna starost u proteklih 60-ak godina povećana je s 30,7 godina 1953. godine na 43,05 godina 2017. godine. Prema procjeni za 2017. godinu prosječna je starost muškaraca 41,3, a žena 44,8 godina. Na razini županija stanovništvo je u prosjeku najstarije u Ličko-senjskoj (45,3 godine prema popisu 2011.), Šibensko-kninskoj (44,1) i Karlovačkoj županiji (44,0 godine). Prosječno najmlađe stanovništvo imaju Međimurska županija (40,0), Zagrebačka (40,6) i Brodsko-posavska županija (40,6 godina). Sastav stanovništva prema dobi najčešće se analizira po udjelu velikih dobnih skupina u ukupnom stanovdobna skupina 80+ 70-79 60-69 50-59 40-49 30-39 20-29 10-19 0-9 0

10

20

30

40

50

60

70

80

90 100 110

muškaraca na 100 žena

Izvor: Državni zavod za statistiku, Muškarci i žene u Hrvatskoj 2019.

Broj muškaraca na 100 žena prema dobnim skupinama, procjena sredinom 2017. godine Usporedite broj muškaraca na 100 žena po dobnim skupinama. U kojim je dobnim skupinama koeficijent maskuliniteta veći od 100? U kojoj je dobnoj skupini gotovo izjednačen broj muškaraca i žena? U kojim je dobnim skupinama koeficijent feminiteta veći od 100?Objasnite demografske procese koji su utjecali na takav koeficijent maskuliniteta i feminiteta.

Najveći udio starog stanovništva među županijama ima Ličko-senjska županija

ništvu. U Hrvatskoj je sve nepovoljniji odnos udjela mladog (0 – 19 godina), zrelog (20 – 59 godina) i starog (60 i više godina) stanovništva pri čemu se udio mladog stanovništva smanjuje, a zrelog i starog povećava. Godine 2011. broj stanovnika starijih od 65 godi- 103 na prvi je puta nadmašio broj mladih (0 – 14 godina). Razlozi takve situacije u Hrvatskoj su brojni, no prije svega to je posljedica niskih stopa nataliteta s tendencijom daljnjeg smanjenja. Uz pad nataliteta, na povećanje udjela zrelog i starog stanovništva utječe i porast očekivanog trajanja života koje za mušku djecu rođenu 2016. godine iznosi 74,9 a za žensku djecu 81,3 godine. Najveći udio starog stanovništva među županijama ima Ličko-senjska županija (24,7 % stanovništva starijeg od 65 godina), a najmanji Zagrebačka (15,1 %), Međimurska (15,6 %) i Splitsko-dalmatinska županija (16,6 %). Najveći udio mladog stanovništva (0-14 godina) imaju Brodsko-posavska županija (17,1 %) i Vukovarsko-srijemska županija (17 %), a najmanji Primorsko-goranska (12,5 %) i Istarska županija (13,4 %). Navedeni podaci ukazuju na veću prostornu diferenciranost starog nego mladog stanovništva. Biološka struktura stanovništva grafički se predočava vrpčastim dijagramom (dobno-spolnom „piramidom“). Iz njega se može iščitati prošlo i sadašnje stanje, ali i predvidjeti buduće kretanje stanovništva. Osnovni tipovi dobno-spolnih struktura stanovništva su ekspanzivni (broj stanovnika raste), stacionarni (broj stanovnika stagnira), konstriktivni (broj stanovnika opada) i regresivni (stanovništvo odumire). Prema popisu stanovništva


Demografska (ne)održivost Hrvatske muškarci

% 30 65 i više god. 0 - 14 god.

25 20 15 10

7

5 0

6

5

4

3

2

muškarci

1953.

1961.

1971.

1981.

1991.

2001.

2011.

Udio stanovništva u dobi od 0 do 14 godina i 65 i više godina po popisima od 1953. do 2011. godine Opišite promjene udjela mladog i starog stanovništva u prikazanome razdoblju. Kada je udio starog stanovništva udvostručen u odnosu na 1953. godinu? Koje je godine udio starog stanovništva nadmašio udio mladih?

Sastav stanovništva Hrvatske prema dobi i spolu 1900., 1953. i 2011. godine te projekcija za 2051. godinu Usporedite udjele mlade dobne skupine (0-14 ili 0-19 godina) na prva tri dijagrama i opišite promjene od 1900. do 2011. godine. Zašto dijagram za 1953. godinu ima dvije „krnje“ petogodišnje skupine? Jesu li ti skupine vidljive na dijagramu za 2011. godinu? Obrazložite odgovor. Usporedite udjele stare dobne skupine (60 i više ili 65 i više godina) na prva tri dijagrama i opišite promjene od 1900. do 2011. godine. Kakve se promjene u sastavu stanovništva Hrvatske očekuju do 2051. godine? Na temelju kojih je pokazatelja napravljena ova projekcija?

žene

1

2

1953. godina

3

4

5

6

žene

85 + 80 - 84 75 - 79 70 - 74 65 - 69 60 - 64 55 - 59 50 - 54 45 - 49 40 - 44 35 - 39 30 - 34 25 - 29 20 - 24 15 - 19 10 - 14 5-9 0-4

Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011.

1900. godine Hrvatska je imala izrazito mladu populaciju, s velikim udjelom mlade dobne skupine što je dobar pokazatelj daljnje bioreprodukcije stanovništva. 104 Na dijagramu dobno-spolne strukture stanovništva iz 1953. godine na dvije su petogodišnje skupine vidljive posljedica Prvog i Drugog svjetskog rata (tzv. „krnja piramida“). Usporedba dijagrama za 1953. i 2011. godinu pokazuje da je Hrvatska u kratkom razdoblju doživjela temeljitu mijenu dobnog sastava stanovništva. Još 1953. godine Hrvatska je imala mladu populaciju jer je udio mlade dobne skupine (0-19 godina) iznosio 36,8 %, a 2011. smanjen je na 20,9 %. U samo šest desetljeća udio mladog stanovništva drastično je smanjen, a udio starog stanovništva (60 i više godina) povećan s 10,3 na 24,1 %. Dakle, hrvatsku populaciju obilježava vrlo brzo starenje (senilizacija) i visok stupanj ostarjelosti. Populacija Hrvatske nalazi se između duboke

1

1900. godina 85 + 80 - 84 75 - 79 70 - 74 65 - 69 60 - 64 55 - 59 50 - 54 45 - 49 40 - 44 35 - 39 30 - 34 25 - 29 20 - 24 15 - 19 10 - 14 5-9 0-4 0 % 0

6 5 4 3 2 1 0 % 0 1 2 3 4 5 6 muškarci

4

3

2

1

2011. godina 85 + 80 - 84 75 - 79 70 - 74 65 - 69 60 - 64 55 - 59 50 - 54 45 - 49 40 - 44 35 - 39 30 - 34 25 - 29 20 - 24 15 - 19 10 - 14 5-9 0-4 0 % 0

1

2051. god. (procjena) 85 + 80 - 84 75 - 79 70 - 74 65 - 69 60 - 64 55 - 59 50 - 54 45 - 49 40 - 44 35 - 39 30 - 34 25 - 29 20 - 24 15 - 19 10 - 14 5-9 0-4 0 % 0

muškarci

3

2

žene

1

2

3

4

žene

1

2

3

7


Demografska (ne)održivost Hrvatske

KOEFICIJENT STAROSTI (u %)

INDEKS STAROSTI

60 i više godina

60 i više godina / 0-19 godina

ukupno

žene

muškarci

ukupno

žene

muškarci

1953.

10,3

11,6

8,8

27,9

33,8

22,2

1961.

11,8

13,3

10,1

34,3

41,1

27,7

1971.

15,0

16,9

12,9

47,2

56,2

38,5

1981.

15,0

17,6

12,1

52,6

65,3

40,4

1991.

17,7

21,0

14,3

66,7

83,3

50,8

2001.

21,6

24,9

18,1

90,7

110,8

71,6

2011.

24,1

27,4

20,5

115,0

139,0

92,3

ISHODI GEO SŠ B.A.3.7.

Koeficijent starosti i indeks starosti po popisima od 1953. do 2011. godine

Izvor: Državni zavod za statistiku, Žene i muškarci u Hrvatskoj 2019.

Usporedite koeficijent starosti i indeks starosti muške i ženske populacije. Kod kojeg spola su veće vrijednosti? Objasnite procese starenja stanovništva Hrvatske prema indeksu starosti i koeficijentu starosti. prosječna starost u godinama 45

muškarci

žene

40 35 30 25 20 15

STANOVNIŠTVO HRVATSKE MEĐU NAJSTARIJIM JE U EUROPI

10 5 0

indeksa starosti je 40,0 (40 starih na 100 mladih). Oba su pokazatelja već 1971. godine prešla kritične vrijednosti. Prema popisu 2011. godine indeks starosti iznosio je 115, a koeficijent starosti 24,1 % (60 i više godina). Najveći indeks starosti zabilježen je u Ličko-senjskoj (166,0) i Primorsko-goranskoj županiji (155,3) a najniži u Međimurskoj županiji (91,8). 105

1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011. 2017. Izvor: Državni zavod za statistiku, Muškarci i žene u Hrvatskoj 2019.

Prosječna starost stanovništva Hrvatske u razdoblju od 1953. do 2017. godine Objasnite promjenu prosječne starosti stanovništva Hrvatske od 1953. do 2017. godine. Za koliko se povećala prosječna starost stanovništva Hrvatske u prikazanome razdoblju? Jesu li prosječno stariji muškarci ili žene?

i izrazito duboke starosti, odnosno na pragu najvišeg stupnja ostarjelosti. Glavni uzroci takvog stanja su smanjenje nataliteta, ruralni egzodus, dugotrajno iseljavanje te izravni i posredni ratni gubici. Duboka starost stanovništva Hrvatske vidljiva je i iz pokazatelja starosti stanovništva kao što su indeks starosti i koeficijent starosti. Indeks starosti je brojčani omjer starog (60 i više ili 65 i više) i mladog stanovništva (0 – 19 ili 0 – 14 godina) dok koeficijent starosti prikazuje udio starih (60 i više godina) u ukupnom stanovništvu. Smatra se da stanovništvo počinje starjeti kada udio starih (60 i više godina) dosegne 12 % (ili kada udio starih 65 i više godina dosegne 8 %). Kritična vrijednost

Stanovništvo Hrvatske ušlo je u fazu duboke starosti. Sve upravno-teritorijalne jedinice u Hrvatskoj obuhvaćene su demografskim starenjem. S udjelom starog stanovništva (65 i više godina) od 17,7 %, hrvatsko stanovništvo je među najstarijim u Europi. Uz povećanje udjela starog stanovništva, uočava se porast broja osoba vrlo visoke životne dobi. Tako je udio stanovništva starog 80 i više godina 2011. godine iznosio 3,9 %, dok je 1953. iznosio samo 0,8 %. Starenje stanovništva utjecalo je i na smanjenje udjela žena u fertilnoj dobi, koje je važno za biološku reprodukciju stanovništva. Godine 2011. udio žena u reproduktivnom razdoblju (15 – 49) iznosio je 43,9 %, dok je 1953. iznosio 52,7 %. Za reprodukciju je osobito bitan kontingent žena od 20 do 29 godina, čiji je udio u ukupnom broju žena 2011. godine iznosio samo 12,2 %. Iz toga proizlazi da osim što demografsko starenje stanovništva Hrvatske utječe na sve nižu stopu rodnosti (smanjenje žena u fertilnoj dobi koje se odlučuju na manji broj djece) uz istodobno povećanje stope smrtnosti, ono djeluje na pogoršanje dobno-spolnog sastava stanovništva pa


Demografska (ne)održivost Hrvatske

Turska Irska Island Makedonija Crna Gora Francuska Švicarska Austrija Grčka Hrvatska Finska Srbija Italija Njemačka 0

10

Izvor: Eurostat

20

30 40 50 prosječna starost (god.)

Prosječna starost stanovništva u odabranim europskim državama 2010. godine Usporedite prosječnu starost stanovništva Hrvatske s odabranim europskim državama. Što uočavate? Kakve su po razvijenosti države koje imaju prosječno najstarije stanovništvo?

i na starenje radno aktivnog stanovništva. Starenjem radno aktivnog stanovništva doveden je u pitanje gospodarski i društveni opstanak koji ugrožava sveukupni razvoj države (problem mirovinskog, zdravstvenog i 106 sustava socijalnog osiguranja). Iako se Hrvatska nalazi uz visokorazvijene države po udjelu staroga stanovništva, njezin gospodarski razvoj nije na takvom stupnju pa nam prijeti produbljivanje gospodarske i društvene krize. Želimo li usporiti daljnje starenje stanovništva nužno je povećati stope rodnosti, povećati zaposlenost mlađe populacije i spriječiti emigraciju radnog i reproduktivnog stanovništva.

Razlike između urbanih i ruralnih naselja 2011. godine Pod utjecajem migracija selo-grad prisutne su značajne razlike u sastavu stanovništva prema spolu između urbanih i neurbanih naselja. U urbanim je naseljima višak ženskog stanovništva u dobnim skupinama od 25 do 49 godina, a u neurbanim naseljima osjetan višak ženskog stanovništva u najstarijim godištima. Brojčani manjak ženskog stanovništva u fertilnoj skupini pridonosi daljnjoj depopulaciji ruralnih područja. S druge strane, višak ženskog stanovništva u gradskim naseljima pridonosi smanjenju stope sklopljenih brakova i stope rodnosti. Prisutne su i regionalne razlike u sastavu stanovništva prema spolu između pojedinih županija. Najviši koeficijent feminiteta ima Grad Zagreb (113,9), a najniži Ličko-senjska županija (100,9). Iako je u svim županijama višak žena u dobnoj skupini 65 i više godina, to je posebno prisutno u Krapinsko-zagorskoj, Varaždinskoj i Virovitičkopodravskoj županiji u kojima je gotovo dvostruko više žena nego muškaraca u staroj dobnoj skupini. GEO ISTRAŽIVANJE Na internetskim stranicama Državnog zavoda za statistiku potražite podatke o sastavu stanovništva prema spolu za svoju županiju i upravni grad/općinu. Nacrtajte dijagram dobno-spolne strukture stanovništva (na milimetarskom papiru ili koristeći excel ili drugi alat), usporedite ga s dijagramom za Hrvatsku i opišite po čemu se razlikuje dobno-spolna struktura stanovništva vaše županije/upravnoga grada/općine od strukture na razini države.

ZANIMLJIVOSTI

Koeficijent dobne ovisnosti Pokazatelj stupnja ostarjelosti je i koeficijent opterećenosti radnog kontingenta (15-64 godine) starim (65 i više godina) i mladim stanovništvom (0-14 godina). Koeficijent dobne ovisnosti starih (broj starih osoba na 100 osoba u radnoj dobi) 2011. godine je 26,4. Za cijeli svijet taj je pokazatelj upola manji. Visoki koeficijent dobne ovisnosti starih odražava se na problem punjenja mirovinskih fondova. Istovremeno, koeficijent dobne ovisnosti mladih iznosio je 22,7, a u svijetu dvostruko više. Nizak koeficijent dobne ovisnosti mladih znači da će u sljedećim desetljećima fertilnog i radno sposobnog stanovništva biti sve manje. Time je dovedena u pitanje mogućnost bioreprodukcije stanovništva i održivost tržišta rada zbog malobrojnosti domaće radne snage.

Provjerite naučeno Kako se izračunavaju koeficijent feminiteta i koeficijent maskuliniteta? Zašto se u mladoj dobnoj skupini javlja diferencijalni natalitet? Zašto je u zrelom stanovništvu veći diferencijalni mortalitet muškaraca? Objasnite prostorne razlike u sastavu stanovništva prema spolu između urbanih i ostalih naselja te između pojedinih županija. Objasnite uz pomoć tablica i dijagrama proces demografskog starenja stanovništva Hrvatske i posljedice tog procesa.


Demografska (ne)održivost Hrvatske

Hrvatska je u 28 godina političke samostalnosti izgubila gotovo pola milijuna stanovnika. Da se tome ne nadzire kraj potvrdile su i procjene UN-a prema kojima će Hrvatska sredinom 21. stoljeća imati samo 3,5 milijuna stanovnika. U takvim je uvjetima nužno definirati mjere na državnoj razini kako bi se zaustavili negativni trendovi. Postoje li u tvojem gradu/općini mjere kojima se nastoji utjecati na demografske trendove? Koje su to mjere i kakvi su njihovi učinci?

Provjerite predznanje Kako nazivamo skup mjera usmjerenih na odgovarajući demografski razvoj nekog područja? Koje su države tijekom povijesti određenim mjerama utjecale na broj stanovnika? Jesu li donesene mjere imali pozitivne ili negativne posljedice za navedene države? Obrazložite odgovor.

DEMOGRAFSKA (NE)ODRŽIVOST HRVATSKE Za Hrvatsku su u dvadesetom stoljeću karakteristični brzi i nekontrolirani procesi deagrarizacije, deruralizacije i urbanizacije koji su doveli do demografske neravnoteže i neravnomjernog gospodarskog razvoja. Spomenute trendove pratila je emigracija stanovništva. Posljedica spomenutih procesa je negativno prirodno kretanje stanovništva koje je utjecalo na poremećaj dobno-spolne i gospodarske strukture stanovništva što se očituje u društvenom i gospodarskom razvoju Hrvatske. Projekcije stanovništva Hrvatske za daljnje razdoblje pokazuju smanjenje ukupnog broja stanovnika, ali i velike promjene u udjelu stanovništva u radno-sposobnoj dobi. Usporedno sa smanjivanjem broja sta-

107 novnika u radno-sposobnoj dobi, dolazi do ubrzavanja procesa starenja. Prema većini pokazatelja dobne strukture svrstavamo se među najstarije države na svijetu. Starenjem stanovništva dovodi se u pitanje opstanak gospodarskog, zdravstvenog i mirovinskog sustava. Sve manji broj radno sposobnog stanovništva, umirovljenicima bi mogao smanjiti životni standard. Mirovinski izdaci su sve veći te bi se isti prema projekcijama mogli značajno povećati. U Hrvatskoj je već provedena reforma mirovinskog sustava na način da su uvedeni fondovi te je produljena starosna granica za odlazak u mirovinu koju se nastoji podići.

Usporedba stanovništva po kontingentima 2001. i 2011. godine Popisna godina

Žene u fertilnoj dobi

ISHODI GEO SŠ B.A.3.7.

6. Populacijska politika i demografska održivost Hrvatske

Radno sposobno stanovništvo (15 – 64 god.)

60 i više godina

65 i više godina

75 i više godina

15 – 49 godina

20 – 29 godina

2001.

1 080 121

295 723

2 828 632

955 566

693 540

236 708

2011.

972 984

269 853

2 873 828

1 031 373

758 633

344 230

Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis 2011. i Popis 2001.

Usporedite odnos radno sposobnog i starog stanovništva (65 i više) u zadnja dva popisa. Što se događa s brojem radno sposobnog stanovništva? Usporedite broj žena u fertilnoj dobi 2001. i 2011. godine. Zašto je broj žena starosti od 20 do 29 godina izdvojen kao posebna dobna skupina u tablici?


Demografska (ne)održivost Hrvatske Negativne promjene zabilježene su i kod kretanja broja ženskog stanovništva u fertilnoj dobi (15 do 49 godina) kod kojih je zabilježeno smanjenje uz istodobno povećanje broja žena u starijoj dobi. Opisane niske vrijednosti nataliteta i fertiliteta dovode Hrvatsku u stanje neodrživosti. Postavlja se pitanje kako ograničiti i smanjiti čimbenike koji ih uzrokuju? Populacijska politika mogla bi ublažiti posljedice za Hrvatsku ako bi bila usmjerena na povećanje nataliteta. Uz to, potrebne su mjere kojima bi se ublažile posljedice migracije stanovništva. Gospodarski razvoj Hrvatske zasigurno bi spriječio „odljev mozgova“, ali i iseljavanje sveukupnog reproduktivnog stanovništva čime Hrvatska gubi i radnu snagu i biološki potencijal. Potrebne su i mjere koje bi vratile barem dio iseljenika u domovinu. Populacijska politika je skup mjera kojima se nastoji postići odgovarajući demografski razvoj djelujući na demografske procese, prije svega na prirodno i prostorno kretanje stanovništva. Ciljevi i modeli populacijskih politika razlikuju se među državama, ovisno o njihovom društveno-političkom sustavu. Da bi se pro108 vela cjelovita i odgovarajuća populacijska politika potrebna je prije svega analiza sadašnjeg stanja, definiranje ciljeva koji će imati dugoročni učinak, definiranje sredstava kojima će se ciljevi ostvariti te neprekidno praćenje i analiza učinaka. Razlikuje se četiri tipa populacijskih politika: ekspanzivna (pronatalitetna i imigracijska), restriktivna (antinatalitetna i emigracijska), redistributivna i eugenička. Eugenička politika nema izravno demografsko značenje jer se provodi u sklopu zdravstvene politike te se uz pomoć nje radi na podizanju kvalitete života.

POPULACIJSKA POLITIKA REPUBLIKE HRVATSKE Negativna demografska obilježja Hrvatske sve se jače očituju kroz dugogodišnji pad broja stanovnika, dugogodišnju negativnu prirodnu promjenu, sve niže stope nataliteta, mortalitet s tendencijom daljnjega rasta zbog velikog udjela staroga stanovništva, negativnu migracijsku bilancu, polarizaciju naseljenosti, depopulaciju te ubrzani proces starenja (senilizacije) stanovništva. Od devedesetih godina 20. stoljeća Hrvatska je suočena s prirodnom depopulacijom koja traje već punih osamnaest godina. Da se tome ne nadzire kraj potvrdile su i procjene UN-a prema kojima će Hrvat-

ska sredinom 21. stoljeća imati samo 3,5 milijuna stanovnika. U takvim je uvjetima nužno definirati mjere populacijske politike kako bi se zaustavili negativni trendovi. Godine 1996. donijet je Nacionalni program demografskog razvitka, strateški i dugoročni projekt Vlade Republike Hrvatske. U Programu se navodi da je cilj Hrvatske provođenje ekspanzivne populacijske politike, u obje varijante, i pronatalitetnoj i imigracijskoj, kombiniranim s mjerama redistributivne populacijske politike. Program donosi niz poticajnih mjera koje se odnose na pomoć i zaštitu roditeljskog statusa, dječji doplatak, stambene kredite za obitelji, porezne olakšice, potpore za školovanje, besplatnu socijalno-zdravstvenu zaštitu i slično. U programu se ističu mjere koje će utjecati na smanjenje emigracije uz istodobno privlačenje povratnika koji bi se uključili u gospodarski i društveni razvoj Hrvatske. Kako bi se prostor Hrvatske demografski ravnomjernije razvijao, u programu se ističe jači poticaj društvenom i gospodarskom razvoju pojedinih dijelova Hrvatske. Šest godina kasnije kao zamjena spomenutom dokumentu, donijeta je Nacionalna obiteljska politika, a 2006. Nacionalna populacijska politika. Nijedna od spomenutih strategija nije dala očekivane rezultate jer su se provodile samo djelomične mjere u kratkome razdoblju te nisu bili analizirani njihovi učinci i potreba za mijenjanjem. U programu Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016. – 2020. godine navodi se da će politika Vlade biti usmjerena na poticanje porasta nataliteta uz osiguranje minimalnog i podizanje postojećeg životnog standarda, uz mjere podizanja porodiljne naknade, dječji doplatak te prava i status roditelja odgajatelja u obitelji s četvero i više djece. Kao drugi cilj navodi se stambeno zbrinjavanje mladih po povoljnim uvjetima kroz poticanu stanogradnju i subvencioniranje kamata na stambene kredite te poticanje naseljavanja i zapošljavanja u ruralnim sredinama u cilju ravnomjernijeg razvoja svih krajeva Hrvatske. Da bi se spriječilo iseljavanje mladih iz Hrvatske Vlada će graditi modele razvoja na ostanku mladih i povratku iseljenih. U formiranje mjera populacijske politike uključila se i predsjednica države koje je predložila niz mjera kako bi potaknula javnu raspravu o alarmantnim demografskim trendovima i žurnoj potrebi njihova rješavanja. Ona neposredne mjere populacijske politike svrstava u


Demografska (ne)održivost Hrvatske

PRIMJERI PROVOĐENJA POPULACIJSKIH POLITIKA U HRVATSKIM GRADOVIMA I NA OTOCIMA Dosadašnji dokumenti populacijske politike koje je usvojila Vlada Republike Hrvatske uglavnom se ne bave stanovništvom u demografski ostarjelim područjima. Kod populacijskih politika naglasak je stavljen na povećanje rađanja te je briga o stanovništvu demografski ostarjelih i egzodusnih naselja uglavnom prepuštena jedinicama lokalne samouprave. Unutar Hrvatske, pojedini upravni gradovi i općine provode demografske mjere. Grad Zagreb ističe se po osnivanju Ureda za demografiju u zagrebačkoj gradskoj upravi koji je donio Mjere demografske politike. Cilj programa je revitalizacija zagrebačke, a time i hrvatske populacije. Među mjerama ističu se: novčana pomoć za roditelja odgojitelja, novčana pomoć za opremu novorođenog djeteta, sufinanciranje dječjih vrtića, sufinanciranje produženog boravka u školama, besplatni udžbenici za sve osnovnoškolce i srednjoškolce u Gradu Zagrebu, stipendiranje učenika i studenata. Uz demografske mjere, postoje i mjere kojima se radi na podizanju kvalitete života, a među njima su razvoj gospodarstva, inovativnih tehnologija i novog zapošljavanja, podrška djeci, mladima i obitelji u vidu socijalne i zdravstvene politike i slično. Za prvo dijete visina novčane pomoći u Gradu Zagrebu iznosi 1800 kuna, za drugo dijete 3600 kuna, a za treće i svako sljedeće 54 000 kuna. S obzirom da je Splitsko-dalmatinska županija u međupopisnom razdoblju 2001. – 2011. godine zabilježila pad broja stanovnika, donijete su posebne demografske mjere čiji je cilj zaustavljanje depopulacijskih trendova, demografska obnova ruralnih područja i otoka, smanjenje migracija prema priobalnim gradovima, poticanje mladih na zasnivanje obitelji, poticanje obitelji na rađanje djece i slično. Gradovi i općine na

prostoru spomenute županije podijeljeni su u pet kategorija određenih na osnovi razlike broja stanovnika i razlike prirodnog kretanja 2001. – 2011. godine. Za svu novorođenu djecu dodjeljuje se novčanu pomoć, ovisno o kategoriji u kojoj je njihova lokalna zajednica. Tako u Općini Zadvarje novčana pomoć za prvo dijete iznosi 10 000 kuna, u Općini Milna na otoku Braču 9000 kuna, a u Općini Gradac 7500 kuna. Za treće rođeno dijete u Općini Lovreć novčana pomoć iznosi 50 000 kuna, u Općini Runovići 40 000 kuna, a u gradu Visu 176 000 kuna. Na sličan način i Grad Dubrovnik raspoređuje novčane pomoći s obzirom na depopulacijska područja pa tako roditelji novorođene djece koji žive u povijesnoj gradskoj jezgri, na Elafitskim otocima i na području Gornjih sela dobivaju 10 000 kuna novčane pomoći, a ostali 2500 kuna za prvo novorođeno dijete u obitelji. „Sritna dica, sritna Smokvica“ naziv je demografskih mjera pokrenutih u Općini Smokvica na otoku Korčuli u borbi protiv demografske krize. Tako je 2017. godine među mjerama istaknuta novčana donacija u cilju demografske obnove u iznosu od 5000 kuna za svako novorođeno dijete, donacija za školske udžbenike od 109 2. – 8. razreda, dječji darovi za svu djecu zaključno s 4. razredom osnovne škole. ISHODI GEO SŠ B.A.3.7.

tri grupe: financijske naknade i olakšice, usluge o skrbi djece te vrijeme predviđeno za obiteljske dopuste, slobodne dane i slično. Unatoč ambicioznim ciljevima pojedinih Vlada i optimističnim očekivanjima postavljeni demografski ciljevi nisu se ostvarili, a demografski trendovi sve su nepovoljniji. Iz toga proizlazi da je potrebno poduzeti mjere obiteljske politike koje će osigurati obnavljanje stanovništva.

ZANIMLJIVOSTI

Naknada koja se isplaćuje roditeljima za rođenje djeteta Prema podacima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dostavljenim Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku do 28. veljače 2019. godine: Među županijama najveći iznos za rođenje prvog djeteta isplaćuje Sisačkomoslavačka županija – 3 000 kn, slijede Karlovačka i Varaždinska županija s iznosom od 1 500 kn, a Osječko-baranjska, Zadarska i Zagrebačka isplaćuju 1 000 kn. Za rođenje drugog djeteta poredak je isti: Sisačko-moslavačka županija 3 000 kn, Karlovačka i Varaždinska županija 1 500 kn. Za treće dijete najveći iznos isplaćuje Zadarska županija - 5 000 kn, Sisačko-moslavačka daje 3 000 kn, Karlovačka i Varaždinska županija iznos od 1 500 kn. Kod upravnih gradova za prvo dijete najveći iznos, 10.000,00 kn isplaćuju Vrlika, Imotski i Opatija te Grad Dubrovnik ali samo roditeljima koji žive u povijesnoj gradskoj jezgri, na Elafitskim otocima i na području Gornjih sela. Slijede Belišće, Novi Vinodolski, Otok,


Demografska (ne)održivost Hrvatske Pag, Vis i Vrbovsko s 5 000 kn, Ilok i Novalja s 4 000 kn. Za drugo dijete na prvom je mjestu Imotski s iznosom od 20 000 kn, a slijede Opatija i Vrlika s iznosom od 15 000 kn, te Pag, Vis i Dubrovnik (ali samo roditeljima koji žive u povijesnoj gradskoj jezgri, na elafitskim otocima i na području Gornjih sela) s iznosom od 10 000 kn. Za treće dijete, najveći iznos od 120 000 kn dobivaju roditelji u Komiži, slijede Zagreb s 54 000 kn te Imotski s 50 000 kn. Pag i Crikvenica daju 30 000 kn, Šibenik 21 000 kn, a iznos od 20 000 kn dobivaju roditelji u Opatiji, Visu i Vrlici. I dok većina navedenih gradova nakon trećeg djeteta iznos ne povećava, Opatija i Vis to čine, tako da je iznos koji roditelji dobivaju za četvrto dijete u Opatiji 25 000 kn, dok se na Visu iznos za svako sljedeće dijete povećava za 10 000 kn te tako za četvrto dijete dobivaju 30.000,00 kn, za peto 40 000 kn, šesto 50 000 kn itd.

110

Među općinama u iznosu za prvo dijete ističe se Sali s iznosom od 60 000 kn, a slijede Vir i Vrsi s 12 000 kn te Gola i Zadvarje s 10 0000 kn. Sali je prvi među općinama i kod iznosa za drugo dijete - 60 000 kn. Vir isplaćuje iznos od 24 000 kn, Preko 15 000 kn, Pašman i Vrsi 12 000 kn. Kod trećeg djeteta prvo mjesto dijele Sali i Blato sa 60 000 kn, Lovreć i Cista Provo isplaćuju 50 000 kn, Vir 48 000 kn, Runovići 40 000 kn, Jasenice 35 000 kn. Kao i kod gradova, neke općine nakon trećeg djeteta ne povećavaju iznos naknade, no među gradovima koji to čine ističe se Vir koji za četvrto dijete isplaćuje iznos od 96 000 kn, a za peto 192 000 kn. Blato za četvrto, ali i svako sljedeće dijete isplaćuje 72 000 kn, Sali i Preko 60 000 kn, Cista Provo i Lovreć 50 000 kn. Jasenice za četvrto dijete isplaćuju iznos od 45 000 kn, a iznos se za svako sljedeće dijete povećava za 10 000 kn.

GEO ISTRAŽIVANJE Istražite na internetskim stranicama Vlade Republike Hrvatske i resornog Ministarstva proces donošenja i provedbe Strategije demografske revitalizacije Hrvatske. Istražite na internetskim stranicama Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku nalazi li se vaša županija/upravni grad/općina među jedinicama lokalne uprave i samouprave među izdvojenim pozitivnim primjerima provedbe mjera obiteljske politike. Koje biste vi mjere predložili za demografsku revitalizaciju svojeg zavičaja? Provedite istraživanje među roditeljima svojih vršnjaka ili drugom ciljnom skupinom stanovništva o mjerama koje bi njima bile prihvatljive i poticajne.

Provjerite naučeno Kojim se mjerama može usmjeravati razvoj Hrvatske u cilju demografske održivosti? Kakvi su učinci dosad provedenih mjera?


Važnost održivog razvoja

ISHODI GEO SŠ C.3.5.

4 ISHOD GEO SŠ C.3.5. Učenik analizira važnost održivoga razvoja na primjerima iz zavičaja i Hrvatske.

Važnost održivog razvoja NAKON UČENJA I POUČAVANJA SLJEDEĆIH PET TEMA MOĆI ĆETE: – objasniti važnost i načine gospodarenja otpadom – opisati važnost i načine pročišćavanja otpadnih voda – obrazložiti potrebe i opisati primjere ekoremedijacije (npr. odlagališta otpada, kamenoloma, rijeka) – obrazložiti važnost energetske održivosti – objasniti problematiku zbrinjavanja nuklearnoga otpada na primjeru NE Krško – objasniti važnost održivoga razvoja turizma s aspekta kapaciteta prirodne osnove – analizirati ekološko stanje u zavičaju s aspekta održivoga razvoja – usporediti ekološko stanje u zavičaju s primjerima održivoga razvoja u Hrvatskoj i svijetu

111


Važnost održivog razvoja

1. Gospodarenje otpadom Provjerite predznanje Kako nastaje otpad? Zašto je otpad globalni problem suvremenog društva? Kako je organizirano zbrinjavanje otpada u vašem zavičaju?

ŠTO JE OTPAD?

Zbog sve većeg broja stanovnika, razvoja industrije i tehnologije te gospodarskog rasta čovječanstvo se susreće sa sve većom količinom otpada. Koliko otpada proizvodimo i kako smanjiti količinu? Na koji način gospodariti otpadom? Na ta pitanja suvremeno društvo ne može dati potpune odgovore. Otpad nije smeće. No, ako ga odbacimo, on će to postati te će ugrožavati zdravlje ljudi i okoliš. Hrvatska ima mnogo odlagališta prepuna smeća. Da bi se spriječilo daljnje nagomilavanje smeća, potrebno je smanjivati, prikupljati, odvajati te reciklirati otpad čime bismo pospješili očuvanje prirodnih resursa.

Prema Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, otpad je skup tvari biološkog, kemijskog ili nuklearnog porijekla, koji nastaje isključivo ljudskom djelatnošću te je neadekvatan za daljnju upotrebu na klasičan način i zahtijeva određene načine obrade i primjene. Prema mjestu nastanka otpad može biti komunalni i proizvodni, a prema svojstvima otpad 112 dijelimo na inertan, neopasan i opasan. U komunalni otpad svrstavamo otpad nastao u kućanstvu i otpad koji je po prirodi i sastavu sličan njemu, dok je proizvodni otpad nastao procesima u industriji, obrtu i slično. U Republici Hrvatskoj je 2017. godine proizvedeno više od 1,7 milijuna tona komunalnog otpada te više od 2,1 milijuna tona proizvodnog otpada. Godišnja količina komunalnog otpada iznosi 416 kilograma po stanovniku. S obzirom na porijeklo otpada, najve3,7 % ći udio nastaje u kućanstvima. Pod utjecajem turizma 1,6 % 0,4 % 0,2 % 5,1 % količina proizvedenog komunalnog otpada najveća je papir i karton glomazni otpad 6,9 % u priobalnim županijama, Istarskoj, Zadarskoj i Dubiootpad 34,5 % brovačko-neretvanskoj. Od gospodarskih djelatnosti staklo 8,3 % plastika najveći proizvođači otpada su uslužne djelatnosti i graelektronički otpad đevinarstvo. metal U organiziranom sakupljanju komunalnog otpada sudrvo tekstil djeluje 99 % stanovništva. Sve hrvatske općine i uprav8,7 % baterije i akumulatori ni gradovi imaju organizirano sakupljanje i odvoz koostalo 16,0 % 14,5 % munalnog otpada, no samo se u 82 % jedinica lokalne samouprave komunalni otpad prikuplja odvojeno. Izvor: Hrvatska agencija za okoliš i prirodu Kategorije otpada su: ambalažni otpad, električni i Odvojeno sakupljeni komunalni otpad Hrvatske 2017. elektronički otpad, otpadne gume, otpadna ulja (opagodine sna i neopasna), otpadna vozila, otpadne baterije i Koja vrsta komunalnog otpada ima najveći udio u akumulatori, otpad koji sadrži azbest te posebne katekomunalnom otpadu Hrvatske? Kako su raspoređene ostale vrste komunalnog otpada? Koja vrsta komunalnog gorije otpada (medicinski otpad, otpadni mulj, otpad iz proizvodnje TiO2 i PCT, otpadni tekstil i obuća). U otpada ima najmanji udio?


Važnost održivog razvoja

ISHODI GEO SŠ C.3.5.

nekim se klasifikacijama u kategorije otpada svrstava i biootpad (biološki razgradivi otpad).

GOSPODARENJE OTPADOM Gospodarenje otpadom mnogi smatraju gorućim problemom suvremenog društva. Republika Hrvatska odlučila se za održivi razvoj unutar kojeg je važno djelotvorno gospodariti materijalima i energijom kako bi se očuvali priroda i okoliš. Gospodarenje otpadom uključuje postupak sprječavanja nastanka otpada, pripremu za ponovnu uporabu, recikliranje, druge postupke oporabe (npr. energetska oporaba) i zbrinjavanje otpada. Postupak se provodi pod nadzorom, a mjesto zbrinjavanja otpada naknadno se održava. Prema Planu gospodarenja otpadom, za prostor Hrvatske, predviđeno je 13 centara za gospodarenje otpadom uz pomoć kojih bi se trebao provesti cjelovit sustav gospodarenja otpadom. Centri će obuhvatiti više funkcionalno i tehnološki opremljenih građevina unutar kojih će biti postrojenje za mehaničko-biološku obradu otpada, postrojenje za obradu otpadnih voda, prostori za odlagalište i odlagališta za ostatni otpad. Centri za gospodarenje otpadom djelovat će kroz pretovarne stanice koje će zaprimati otpad sakupljen na udaljenim lokacijama. Izgrađena su dva centra za gospodarenje otpadom CGO Kaštijun, kapaciteta 90 000 t/god (Istarska županija) i CGO Marišćina, kapaciteta 100 000 t/god (Primorsko-goranska županija), a u tijeku je provedba projekta CGO Bikarac (Šibensko-kninska županija) i CGO Biljane Donje (Zadarska županija). U Hrvatskoj postoji i postrojenje za mehaničko-biološku obradu otpada (MBO) u Gradu Varaždinu. Mehaničko-biološkom obradom nastaje biološki obrađen otpad koji se može oporabiti i inertni otpad. Inertni otpad je neopasan otpad koji ne podliježe biološkim, fizikalnim i/ili kemijskim promjenama. Mehaničko-

Postrojenje za mehaničko-biološku obradu otpada u Gradu Varaždinu

Centar za gospodarenje otpadom Marišćina

biološka obrada ima višestruke koristi: smanjuje se količina otpada za odlaganje, troškovi odlaganja, biorazgradivost otpada, ali i emisija bioplina, proizvodnja metana, količina procjednih voda, negativni mirisi te troškovi rada i održavanja na prostoru deponija. Da bi sustav gospodarenja otpadom funkcionirao, važna je ponovna uporaba otpada. Republika Hrvatska donijela je Plan gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2017. – 2022. kojim su stvorene pretpostavke za razvoj kružnog gospodarstva. Razvoj kružnog gospodarstva potiče Europska unija prema načelu: „Uzmi minimalno koliko treba, napravi i pazi na okoliš, po- 113 pravi i obnavljaj, recikliraj i ponovno koristi”. Dakle, takvo je gospodarstvo usmjereno na ponovno korištenje ugrađenog materijala, izbjegavanje korištenja toksičnih materijala i smanjenje otpada. Umjesto vađenja, jednokratnog korištenja i bacanja sirovina, usmjerenost je na ponovnu uporabu i recikliranje. Tako se proizvodu produljuje korisnost uz istodobno sprječavanje onečišćenja do kojeg bi došlo kod proizvodnje novog proizvoda, također, štede se energija i sirovine koje bi se utrošile prilikom spomenute proizvodnje. Time ponovna uporaba ima pozitivne učinke na oko-

U nekim zemljama povučeni su iz uporabe jednokratni plastični proizvodi


Važnost održivog razvoja

Balirani otpad na prostoru varaždinskog Brezja

2018. godine donijet je Program sanacije lokacije Brezje prema kojem je lokaciju nužno sanirati na način da se otpad ukloni te se zbrine mehaničko-biološkom obradom. Nakon uklanjanja i oporabe otpada, potrebno je iz lokacije ukloniti izvore onečišćenja te ju dovesti u zadovoljavajuće stanje za korištenje prema planiranoj namjeni. Sanacija prostora imala bi višestruke koristi. Osim poboljšanog stanja okoliša, smanjila bi se emisija negativnih utjecaja na njega te bi se prema Prostornom planu izvršila prenamjena zemljišta u proizvodno-poslovnu zonu čime bi došlo do otvaranja novih radnih mjesta, a samim time i većih prihoda za jedinicu lokalne samouprave. PRIMJER DOBROG GOSPODARENJA OTPADOM „Zlarin - otok bez plastike“ Otok Zlarin, površine otprilike 8 km2, administrativno je dio Šibensko-kninske županije te je poznat kao otok koralja. Pretpostavlja se da je tijekom turističke sezone i do 15 000 komada plastične ambalaže, među kojom prevladavaju vrećice, završilo po otoku i u moru. Kako bi se tome stalo na kraj, na otoku je pokrenut projekt u koji su uz stanovnike otoka uključeni Turistička zajednica, Mjesni odbor te uslužni objekti. Oni su potpisali povelju „Za Zlarin bez plastike“ u kojoj su prisegli da više nikada neće koristiti jednokratnu plastiku u svome poslovanju i tijekom održavanja manifestacija. Neke plastične proizvode u potpunosti su prestali koristiti, a neke su zamijenili alternativnim proizvodima. Tako su plastične vrećice zamijenjene papirnatim škartocima, biorazgradivim vrećicama i platnenim torbama, a jednokratne plastične čaše višekratnim, perivim čašama. Da otočani u očuvanju okoliša i razvrstavanju otpada idu korak dalje govori i činjenica kako je na otoku podignut javni komposter. Foto: Romeo Ibrišević

114

PRIMJER LOŠEG GOSPODARENJA OTPADOM Varaždinsko Brezje Do problema s odlaganjem otpada u Varaždinskoj županiji došlo je 2005. godine kada je zatvoreno dotadašnje odlagalište otpada Grada Varaždina i četiriju općina. Nova lokacija odlagališta postaje Brezje, lokacija u južnom dijelu Grada Varaždina, koja je služila za mehaničku obradu i skladištenje otpada pune tri godine. Dopremljeni miješani komunalni otpad je mljeven, iz njega su izdvojeni feromagnetični materijali te je baliran višestrukim omotavanjem s folijom u šest slojeva. Pretpostavlja se da je danas na tome mjestu više od 100 000 tona baliranog miješanog komunalnog otpada u 125 000 bala na ukupnoj površini od 30 000 m2. Osim baliranog otpada na lokaciji se nalaze asfaltirane podloge, prometnice te sabirna jama. Godine 2008. gradske vlasti dogovorile su interventnu sanaciju lokacije Brezje s tvrtkom koja je izgradila MBO, no do isporuke baliranog otpada na obradu u tvornicu nije došlo. Zbog dugotrajne izloženosti baliranog otpada vanjskih utjecajima i mehaničkom oštećenju dijela bala, otpad dolazi u kontakt s padalinama te je izložen atmosferskim utjecajima. Kao rezultat toga nastaju onečišćene procjedne vode i odlagališni plin što doprinosi stvaranju neugodnih mirisa i njihovom širenja na širem području odlagališta. U razdoblju od 2007. do 2009. godine provedeno je ispitivanje zagađenosti, odnosno kvalitete ekosustava na lokaciji Brezje od strane Zavoda za javno zdravstvo Varaždinske županije je te utvrđeno da je kakvoća vode kod baliranog otpada onečišćena i kao takva nije ispravna za piće. Lokacija otpada nalazi se na vodozaštitnom području, 5 km udaljenom od vodocrpilišta „Bartolovec“ kojim se osigurava vodoopskrba dijela Varaždinske županije pa mogućnost njegova onečišćenja predstavlja opasnost za stanovništvo. Dodatnu opasnost za stanovništvo, ali i za okolno područje predstavlja mogućnost zapaljenja sadržaja baliranog otpada. Kako do toga ne bi došlo,


Važnost održivog razvoja

ISHODI GEO SŠ C.3.5.

U Hrvatskoj je plastična ambalaža još uvijek u prevelikoj uporabi, ali možemo ju barem reciklirati

iz kožarske industrije, otpad iz proizvodnje i prerade, zauljena zemlja, kiseline, lužine, otpad iz proizvodnje umjetnih gnojiva i slično. Neke od njih su uspješno sanirane, poput Koksare Bakar, odlagališta opasnog otpada Lemić brdo kraj Karlovca, Mravinačke kave kod Solina i sl. Uz „crne točke“ u Hrvatskoj postoje i lokacije onečišćene opasnim otpadom. Neke od njih su uspješno sanirane, a među njima se ističu onečišćeno zemljište bivše Tvornice elektroda i ferolegura u Šibeniku (2015.), bivša tvornica »Borovo« u Vukovaru – I. faza (2009.) i Grad Komiža – otok Biševo sanacija katrana s plaže Salbunara (2008.).

MJERE I CILJEVI ZA UNAPRJEĐENJE liš. Postojeća regulativa Europske unije podrazumijeva GOSPODARENJA OTPADOM da do 2020. godine recikliramo 50 % papira, plastike Kako bi se ostvarili ciljevi u svrhu sprječavanja nastani metala te 75 % građevinskog otpada. U sklopu pri- ka otpada donesene su mjere grupirane u tri skupine. mjene te regulative, do 2020. godine onemogućuje se Mjere koje mogu utjecati na okvirne uvjete koji se stavljanje na tržište jednokratnih plastičnih proizvoda odnose na stvaranje otpada uključuju poticanje po(plastične slamke, plastični pribor za jelo, štapići za novnog korištenja materijala od rušenja, organizaciju uši, štapići za miješanje napitaka...) s ciljem smanjenja informativno-edukativnih kampanja na temu sprječajednokratne plastične ambalaže. Od ukupne količine vanja nastanka otpada od hrane te rad na unaprjeđekomunalnog otpada 2017. godine u Hrvatskoj, na od- nju sustava prikupljanja i obrade podataka o otpadu 115 lagališta je upućeno 72 % otpada, a na oporabu 24 %, od hrane. dok je ostatak privremeno uskladišten ili zbrinut. Pre- Druga skupina mjera odnosi se na mjere koje mogu ma regulativi Europske unije daleko smo od cilja jer bi utjecati na dizajn i fazu proizvodnje i distribucije u se trebalo odlagati maksimalno 10 % otpada. sklopu kojeg je promicanje održive gradnje i uspostava GRAĐEVINE I UREĐAJI ZA GOSPODARENJE OTPADOM U razdoblju od 2005. do 2017. godine ukupno je bilo evidentirano 316 lokacija službenih odlagališta, a na njih 305 odlagao se komunalni otpad. Uz odlagališta i centre za gospodarenje otpadom u Hrvatskoj postoje reciklažna dvorišta (izgrađena i mobilna) gdje se zaprima i skladišti manja količina posebnih vrsta otpada (problematični otpad, otpadni papir, metal, staklo, plastika, tekstil, glomazni otpad, jestiva ulja i masti, deterdženti, boje, lijekovi, EE otpad, baterije i akumulatori te građevni otpad od manjih popravaka iz kućanstava). Godine 2016. sve su hrvatske županije, s izuzetkom Šibensko-kninske, imale reciklažna dvorišta. No, u Hrvatskoj ne postoji odlagalište opasnog otpada. Osim toga, pojedine lokacije toliko su opterećene proizvodnim otpadom zbog dugotrajnog lošeg i neprimjerenog gospodarenja da su dobile naziv „crne točke“. Na prostoru „crnih točaka“ odlagan je otpad

sustava doniranja hrane. Posljednja skupina mjera usredotočena je na utjecaj na fazu potrošnje i korištenja te je u sklopu toga plani70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0%

2015.

2016.

2017.

2018.

2019.

2020. 2021.

2022.

Izvor: Plan gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2017. - 2022. godine

Dinamika postizanja cilja odvojenog prikupljanja pojedinih vrsta komunalnog otpada Analizirajte dijagram i obrazložite što se očekuje u svezi s udjelom prikupljanja pojedinih vrsta komunalnog otpada? Hoće li Hrvatska ostvariti plan? Obrazložite odgovor.


Važnost održivog razvoja

Foto: Siniša Nikolić

ra organizacija komunikacijske kampanje za građane, poticanje sprječavanja nastanka otpadnih plastičnih vrećica, promicanje kućnog kompostiranja, poticanje zelene i održive javne nabave i poticanje razmjene i ponovne uporabe isluženih proizvoda. Važno je poraditi na mjerama za unaprjeđenje sustava gospodarenja komunalnim otpadom. Da bi se smanjila ukupna količina komunalnog otpada potrebno je i dalje odvojeno prikupljati papir, staklo, plastiku, metal, biootpad i glomazni komunalni otpad. Planirano je do 2022. godine povećati količinu odvojeno prikupljenih vrsta komunalnog otpada na 60 %. Da bi to uspjelo potrebno je izgraditi još reciklažnih dvorišta, centre te postrojenja za sortiranje odvojeno prikupljenog otpada.

116

ZANIMLJIVOSTI

Odvojeno prikupljanje otpada Hrvatska se obvezala do 2020. godine dostići stopu od 50 posto odvojeno prikupljenog otpada, a šest mjeseci prije roka to je ostvareno u samo 13 od 558 jedinica lokalne samouprave, u 11 općina i dva upravna grada, u Krku i Prelogu. Na razini županija najuspješnija je Međimurska županija u kojoj je bilo devet od deset najnaprednijih općina i upravnih gradova u Hrvatskoj, a među njima se izdvajala općina Belica sa 69,7 % odvojeno prikupljenog otpada. Među upravnim gradovima najviša stopa ostvarena je u Prelogu (65 %) i na Krku (62,7 %). Nadomak cilju bili su Čakovec (46,96 %) i Koprivnica (42,46 %). Među najnaprednijima upravnim gadovima bili su još Ludbreg (34,45 %), Mursko Središće (34,19 %), Jastrebarsko (31,61 %) te Slavonski Brod (30,66 %).

Istražite kakvo je trenutno stanje u odvojenom prikupljanju otpada.

Provjerite naučeno

Kante za odvojeno skupljanje otpada na otoku Krku

Opišite načine gospodarenja otpadom. Objasnite važnost gospodarenja otpadom na lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini. Ikona za istraživanje: Istražite i opišite na koji je način sanirana Koksara Bakar. Postoji li u vašem zavičaju odlagalište otpada? Istražite postoje li informacije i podatci u literaturi ili na internetu vezani uz odlagalište otpada u vašem zavičaju. Posjetite odlagalište otpada te u razredu prezentirajte svoja opažanja i raspravite o mogućim poboljšanjima u procesu gospodarenja otpadom.


Važnost održivog razvoja

Kako nastaju otpadne vode? Kako je u tvojem naselju riješeno pitanje otpadnih voda? Ima li naselje kanalizaciju ili se otpadne vode skladište u septičkoj jami? U koju svrhu se mogu upotrebljavati pročišćene otpadne vode?

KARAKTERISTIKE OTPADNIH VODA Kada voda promijeni svoja fizikalna, kemijska ili biološka svojstva te joj se izmijeni kakvoća, ona postaje neupotrebljiva. Takve vode nastale zbog antropogenog djelovanja nazivaju se otpadne vode. Do promjene kakvoće vode može doći zbog djelovanja različitih tvari koje se ispuštaju u vodotoke, a među njima se ističu netopive i topive tvari, organske tvari, toplinsko onečišćenje, otrovne tvari, radioaktivne tvari, mikroorganizmi i slično. One potječu iz različitih izvora. Kod otpadnih voda razlikujemo komunalne vode, industrijske, poljoprivredne i padalinske vode. Izvor komunalnih otpadnih voda su primarno stambeni (kućanstva) i manji poslovni objekti (uredi, manji industrijski pogoni) te javni prostori. Protok komunalne otpadne vode je stalan, uz oscilacije tijekom dana. Industrijske otpadne vode nastaju iz industrijskih procesa ili postrojenja. Tu pripadaju i procjedne vode koje nastaju na odlagalištima otpada. S obzirom na vrstu i način tehnološkog procesa, razlikuju se biološki razgradive otpadne vode koje se u okolišu razgrađuju i biološki nerazgradive koje se u okolišu akumuliraju. Poljoprivredne otpadne vode potječu iz poljoprivrednih i privrednih djelatnosti zbog primjene zagađivača u ratarstvu (ispiranje tla, dodavanje gnojiva i zaštitnih sredstava…), kod uzgoja stoke i peradi (otpadne tvari iz staja, otpadci kod uzgoja, istjecanje vode zagađene gnojivima…) te zagađenja zbog proizvodnog procesa (otpadna voda iz tovilišta i klaonica, posljedice uporabe strojeva…). Padalinske vode čine slivne vode koje nastaju na urbanim, ruralnim i agrarnim površinama. Ovise o mnogo čimbenika, među kojima se ističu intenzitet i vrsta prometa, trajanje i intenzitet padalina, trajanje sušnog razdoblja i sl.

Industrijske revolucije, a s njima i ubrzani tehnološki razvoj u kojem su ključnu ulogu imala fosilna goriva, doveli su do onečišćenja i prekoračenja prirodnog kapaciteta okoliša uz istodobno povećavanje različitih zagađivača. Među zagađivačima ističu se otpadne vode, tekući otpad koji odlazi iz različitih objekata, uključujući naše domove, i vraća se u prirodu. Ako otpadne vode nisu pročišćene, narušavaju stanje okoliša izravno ugrožavajući obnovljive tvari. Kako bi se stanje okoliša dovelo u red, globalni moćnici preporučuju veću kontrolu emisija te smanjenje njihova negativnog djelovanja na okoliš i ljude. Kako je u tvojem naselju riješeno pitanje otpadnih voda? Ima li naselje kanalizaciju ili se otpadne vode skladište u septičkoj jami? U koju svrhu se mogu upotrebljavati pročišćene otpadne vode?

117

Foto: Romeo Ibrišević

Provjerite predznanje

ISHODI GEO SŠ C.3.5.

2. Otpadne vode

Industrijske otpadne vode

Otpadne vode promijenjenog su mirisa, boje i temperature. Miris je posljedica proizvodnje plinova kod razgradnje tvari dok je boja od sivo-smeđe do crne. Temperatura otpadne vode ovisi o izvoru zagađenja. Tako na primjer, prehrambena industrija, termoelektrane i nuklearne elektrane kod ispuštanja procesnih otpadnih voda povisuju temperaturu vode te takva


Foto: Igor Legaz

Važnost održivog razvoja

Izlijevanje otpadnih voda kod Dubrovnika (snimljeno u srpnju 2019.)

118

Izlijevanje otpadne voda iz industrijske lagune pokraj kninske Tvornice vijaka (travanj 2019.)

voda sadrži manje kisika i samim time utječe na promjenu životnih uvjeta staništa.

PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA Pojedine tvari dospjele u otpadnu vodu mogu štetno djelovati na okoliš, ali i na žive organizme pa je procesom obrade potrebno smanjiti njihovu koncentraciju prije nego se otpadne vode ispuste u okoliš ili se ponovno upotrijebe. Za pročišćavanje i obradu otpadnih voda postoji različita tehnologija. Ovisno o svojstvu i stupnju, pročišćavanje otpadnih voda može biti meha-

ničko (primarna obrada), biološko (sekundarna obrada) i fizikalno-kemijsko (tercijarna obrada). Spomenuti procesi većinom se kombiniraju. Mehaničko pročišćavanje otpadnih voda obuhvaća postupak uklanjanja krupnih tvari kao što su lišće, staklo i ostatci tekstila uz pomoć rešetaka i sita. Ostatci krupnih tvari mogu se i usitniti u manje čestice pomoću usitnjivača kako ne bi došlo do začepljenja te se odvode na daljnje pročišćavanje. Kod mehaničkog pročišćavanja nezaobilazan je proces taloženja kod kojeg se izdvaja pijesak mineralnog porijekla iz otpadnih voda uz pomoć taložnika (pjeskolova). Kod takvog pročišćavanja važni su i postupci flotacije kod koje se uklanjanju tvari manje gustoće od gustoće vode (ulja i masti). Posljednji koraci su procesi egalizacije i neutralizacije otpadnih voda, odnosno zadržavanje otpadnih voda u spremniku kako bi se izjednačila temeljna svojstva vode i proces promjene koncentracije vodikovih iona miješanjem kiselih i bazičnih otpadnih voda ili dodavanjem reagensa. Kod mehaničkog pročišćavanja otklanja se manji dio onečišćenja dok veći ostaje u otpadnim vodama te mora proći kroz dodatne biološke ili fizikalno-kemijske procese. Biološko pročišćavanje je oponašanje procesa samopročišćavanja do kojeg dolazi u prirodi kada se razgrađuju organske otpadne tvari uz pomoć mikroorganizama te se one pretvaraju u plinove i biomasu. Kod takvog procesa velik je značaj biljnih uređaja koji se temelje na radu prirodnih močvarnih sustava u kontroliranim uvjetima. Oni se sastoje od jednog ili više bazena kroz koje prolazi otpadna voda te se uz pomoć fizikalnih, bioloških i eventualno kemijskih procesa pročišćava. Prednosti biljnih uređaja su niži troškovi izgradnje i rada, osiguravanje daljnjeg života na staništu, korištenje lokalnih materijala za izgradnju i zaustavljanje širenja neugodnih mirisa. Nedostatak je potreba za zemljišnim prostorom, potreba za blago nagnutim terenom te spori procesi obrade otpadne vode. Fizikalno-kemijski postupak obrade otpadne vode nastavlja se na mehaničko pročišćavanje i uključuje proces ionske izmjene kod kojih tvari (ionske smole), smještene u posude kroz koje se propušta otpadna voda, mijenjaju ione s ionima iz otpadne vode. Procesom pročišćavanja nastaje mulj koji se najčešće transportira u zgušnjivač mulja kako bi mu se smanjio volumen te u postrojenje za strojnu dehidratizaciju nakon čega je spreman za odvoz.


Važnost održivog razvoja

ISHODI GEO SŠ C.3.5.

2017. 2016. 2015. 2014. 0

20

40

ostale vode

60

80

100 120

djelatnosti

140 160

kućanstva

180 200 Mil. m3

Izvor: Statistički ljetopis 2018.

Uređaj za mehaničko pročišćavanje otpadnih voda kod Zaprešića

Otpadne vode iz javne kanalizacije od 2014. do 2017. godine Opišite porijeklo vode koja čini najveći udio u otpadnim vodama iz javne kanalizacije. Objasnite promjene udjela tih voda. Kako se mijenja udio otpadnih voda pojedinih djelatnosti?

PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA U HRVATSKOJ U Hrvatskoj je u tijeku izgradnja javnog sustava odvodnje koja uključuje i izgradnju uređaja za pročišćavanje vode. No, prema izvješću Hrvatskih voda provedba razvojnih projekata odvodnje i pročišćavanja odvodnih voda kasni u odnosu na dinamiku određenu Ugovorom o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji. Godine 2018. isporučitelji vodnih usluga prijavili su prikupljenih 379 mil. m3 otpadne vode od čega se oko 75 % prikupljene otpadne vode pročišćavalo. Od

ukupne vode koja se pročišćava, oko 60 % pročišćava se biološki, 32 % mehanički, a ostalo kombiniranim sustavom. Od ukupne količine pročišćene vode gotovo 77 % završi u crnomorskom slijevu, točnije najveći 119 udio pročišćene vode završi u rijeci Savi. Broj kanalizacijskih priključaka iznosi gotovo 570 000, što je 45 % od ukupnih vodovodnih priključaka, pa je vidljiv zaostatak razvijenosti usluga javne odvodnje za uslugama javne vodoopskrbe. Postoje velike razlike u pokri-

Foto: Varkom by Godar

Uređaj za biološko pročišćavanje otpadnih voda u Varaždinu


Važnost održivog razvoja venosti sustava odvodnje među županijama, ponajviše među gradovima i općinama. U Hrvatskoj postoji nekoliko većih biljnih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda čiji je rad ekonomski i ekološki opravdan. Među njima izdvaja se biljni uređaj u Vinogradcima kraj Belišća, čija se pročišćena voda ulijeva u melioracijski kanal te se iskorištava za natapanje poljoprivrednih površina. Po biljnim uređajima poznati su i Žminj u Istri, autokamp Glavotok na otoku Krku, autokamp Bijar na otoku Cresu, Goričica kod Siska i drugi.

VAŽNOST PROČIŠĆENIH OTPADNIH VODA Nepročišćene otpadne vode jedan su od najvećih i najčešćih izvora onečišćenja podzemnih voda, rijeka i mora. Problemi posebno dolaze do izražaja u području većih gradova. Zbog toga je potrebno izgraditi pročišćivače kako bi se smanjio rizik zagađenja okoliša, ali i kako bi se očuvao biljni i životinjski svijet te zdravlje ljudi. Zaštitom voda štite se rezerve vode za piće, unaprjeđuje ekološka funkcija kopnenih voda i mora, osobito na mjestu gdje je kakvoća narušena te smanju120 je količina opasnih tvari koje djeluju u svojstvu zagađivača. Zahvaljujući visokorazvijenim tehnologijama danas se pročišćene otpadne vode mogu koristiti na razne načine, pa i kao voda za piće. Primjer je flaširana reciklirana voda NEWater, koja je dospjela na tržište Singapura. No, takav proces zahtijeva velika ekonomska ulaganja. Zbog toga se većinom koriste u većim gradovima za navodnjavanje i zalijevanje javnih površina, čišćenje ulica, kod sustava za zaštitu od požara, za pranje automobila… U poljoprivrednoj djelatnosti pročišćena otpadna voda koristi se za navodnjavanje i zalijevanje, u staklenicima te u akvakulturi. Pročišćena se voda u industriji koristi kao voda za proizvodnju, rashladna voda i voda za ispiranje, a određenu važnost ima i u rekreaciji i zaštiti okoliša (punjenje rijeka i jezera, stanište divljih životinja). Ponovna uporaba pročišćene vode ima velike prirodne, društvene i ekonomske prednosti.

GEO ISTRAŽIVANJE Ikona za istraživanje: Istražite ulogu pročišćene vode u Namibiji, odnosno u njenom glavnom gradu Windhoeku. Istražite kako se pročišćava otpadna voda u vašem naselju i kako se koristi pročišćena voda. Može li se u zbrinjavanju otpadnih voda u vašem zavičaju ostvariti napredak?

Provjerite naučeno Koju vodu svrstavamo u otpadnu vodu? Navedite vrste otpadnih voda. Opišite načine pročišćavanja otpadnih voda. Procijenite važnost biološkog pročišćavanja otpadnih voda. Opišite nužnost i važnost pročišćavanja otpadnih voda.


Važnost održivog razvoja

Provjerite predznanje Što su divlja odlagališta otpada? Postoje li u vašem naselju/županiji? Obrazložite prijetnje za okoliš i ljude zbog divljih odlagališta otpada.

ŠTO JE EKOREMEDIJACIJA? Briga o okolišu danas potrebna je za bolje sutra. Zbog toga je nužna sanacija pojedinih onečišćenih dijelova okoliša, a posebno područja oko nuklearnih postrojenja ili industrija radioaktivnih materijala. Sanacija okoliša uključuje smanjenje izloženosti negativnim procesima i emisijama iz onečišćenog tla, podzemnih ili površinskih voda i zraka. Svrha nije samo uklanjanje izvora onečišćenja već zaštita ljudi i okoliša od potencijalno štetnih učinaka. Takav proces vraćanja onečišćenog ili kontaminiranog područja u njegovo prvobitno stanje koje nije štetno za ljude i živi svijet naziva se ekoremedijacija. Složenost ekoremedijacije ovisi o složenosti onečišćenog područja. Ako je veće onečišćenje, ekoremedijacija će biti veći i financijski skuplji proces. Danas postoje tvrtke koje su se specijalizirale za oporavak okoliša. U sklopu ekoremedijacije, ističe se bioremedijacija, proces sanacije zagađenog okoliša uz pomoć mikroorganizama koji transformiraju opasne spojeve u manje opasne sve do njihove konačne degradacije. Kod bioremedijacije nema unošenja dodatnih kemikalija u okoliš, nema potrebe za izgradnjom dodatnih postrojenja za proces sanacije pa je samim time ekonomski isplativija od ostalih metoda remedijacije. Nakon završenog procesa bioremedijacije nema novog, dodatnog otpada. S obzirom na te karakteristike, proces bioremedijacije svrstava se u zelene tehnologije jer način rada odgovara načelima održivog razvoja.

PRIMJENA I ZNAČAJ EKOREMEDIJACIJE Kontaminirana mjesta nastala su u prošlosti zbog lošeg upravljanja tehnologijom, ali i zbog nedostatka odgovarajućih i učinkovitih zakona i propisa o zaštiti okoliša. U nekim je slučajevima neadekvatan nadzor

ISHODI GEO SŠ C.3.5.

3. Ekoremedijacija

Dugogodišnjim neprimjerenim upravljanjem tehnologijama, lošim gospodarenjem otpadom te nepostojanjem primjerenih zakona i propisa za zaštitu okoliša došlo je do onečišćenja i devastacije prirodnog krajolika te izravne opasnosti za njega i za ljude koji u njemu borave. Kako bi se uspostavila prirodna ravnoteža i zaustavio daljnji negativni utjecaj na živu prirodu, potrebno je sanirati onečišćene lokacije te ih dovesti u prvobitno stanje ili im nakon sanacije promijeniti namjenu. U Hrvatskoj je u prošlosti bilo mnogo divljih odlagališta otpada, odnosno neuređenih prostora koji nisu bili predviđeni za odlaganje otpada, a to su postali. Danas se radi na njihovom saniranju pa je zakonom zabranjeno odlagati otpad na područja koja nisu za to namijenjena. Je li vam poznato neko odlagalište otpada ili onečišćeno područje koje je promijenilo namjenu? Koje mjere i postupke treba provesti kako bi onečišćen prostor ponovno postao čist i siguran za boravak ljudi?

121

prouzročio kontaminiranje većeg područja. Kontaminirana područja stvorena su i nuklearnim nesrećama ili kao posljedica rada nuklearnih elektrana. Kako onečišćeni dijelovi u konačnici mogu dovesti do negativnih zdravstvenih posljedica na lokalno stanovništvo, moraju se poduzeti odgovarajuće akcije. Sanacija onečišćenih dijelova okoliša kao što su površinske ili podzemne vode ili tlo, može se primijeniti na više načina. Primjena radnji na kontaminirano mjesto može uključiti izolaciju, imobilizaciju ili uklanjanje izvora onečišćenja, na primjer uz pomoć sredstava za dekontaminaciju površina ili uklanjanje onečišćenih dijelova okoliša. Drugi način je procjena rizika izloženosti ljudi u onečišćenom području i pronalazak načina da se spriječi povezanost ljudi i izvora onečišćenja ili radijacije. To može uključiti evakuaciju, izolaciju područja ili prenamjenu zemljišta i životnih navika lokalnog stanovništva. Ova dva načina su komplementarna. Ako se primjenjuje sanacija, nekoliko čimbenika treba uzeti u obzir. Nema brzih rješenja. Vraćanje kontaminiranog mjesta u prvotno stanje nije uvijek nužno, niti


Važnost održivog razvoja

Primjeri sanacije kontaminiranih mjesta

122

PRIMJER EKOREMEDIJACIJE U SVIJETU Sanacija svakog područja je specifična i ovisi o karakteristikama određenog mjesta, vrsti/izvoru onečišćenja i dostupnim tehnologijama. S obzirom na to i troškovi sanacije razlikuju se od mjesta do mjesta. U svijetu postoji nekoliko programa sanacije okoliša kojima je cilj uspostaviti stanje ekološke ravnoteže. Među tim se programima izdvajaju Program upravljanja okolišem u SAD-u, sanacija nalazišta uranija na prostoru bivše Istočne Njemačke (DDR) ili Projekt Wismut, sanacija nekadašnjih nalazišta uranija u srednjoj Aziji, sanacija kontaminiranih područja nakon nuklearnih nesreća u Fukushimi i Černobilu, sanacija kontaminiranog mjesta nastalog kao posljedica teške radiološke nesreće u brazilskom gradiću Goiâniji… Program upravljanja okolišem u SAD-u, kao najveći program sanacije okoliša, zadužen je za sanaciju 107 mjesta u državi čija je površina gotovo 10 000 km2. Ostalo je još 16 područja na kojima je potrebno izvršiti sanaciju. Među njima je i Nacionalni laboratorij Los Alamos (LANL) koji se nalazi u saveznoj državi New Mexico. LANL osnovan je 1943. godine, za vrijeme trajanja Drugog svjetskog rata i služio je kao tajno postrojenje za istraživanje i razvoj prvog nuklearnog oružja. Mjesto je odabrano zbog svog položaja kako bi se mogao testirati eksploziv. Područja na koja je usmjereno djelovanje Programa upravljanja okoliša su: energetska sigurnost, nuklearna deaktivacija i sigurno upravljanje zalihama, zaštita od nuklearnih prijetnji i zaštita od novih prijetnji prilikom sanacije područja. Nacionalni laboratorij Los Alamos surađuje s Ministarstvom obrane, Odjelom za sigurnost i Obavještajnom zajednicom u svrhu pružanja tehničkih

Sanacija šuma oko stambenih područja, farmi i javnih površina u prefekturi Fukushima

rješenja za predviđanje i/ili sprječavanje katastrofalnih prijetnji, suzbijanja novih strateških i tehnoloških katastrofa i poboljšanja sigurnosti. Projekt sanacije tog područja uključuje obradu, skladištenje i odlaganje različitih vrsta radioaktivnog i opasnog otpada, uklanjanje i odlaganje zakopanog otpada, zaštitu vodozaštitnog područja, uklanjanje ili deaktivaciju nepotrebnih objekata. Za podršku LANL-u okrug Los Alamos usvojio je određene strateške ciljeve kao dio cjelokupnog strateškog plana za gospodarsku revitalizaciju prostora, aktivno korištenje i mogućnost prenamjene zemljišta. Za sanaciju prostora LANL-u je dodijeljeno po 220 milijuna američkih dolara za 2018. i 2019. godinu dok je za 2020. godinu predviđeno dodatnih 195 milijuna američkih dolara. Na cjelokupnoj površini identificirano je 2100 kontaminiranih točaka, u rasponu od malih izljeva do velikih odlagališta otpada. Dosad je maknuto 93 % otpada koji se nalazio na tlu i očišćeno je više od 50 % površine. MRAVINAČKA KAVA – OD AZBESTA DO ZONE ZA REKREACIJU Na područje bivšeg kamenoloma Mravinačka kava kod Solina dovožen je azbestni otpad iz kruga tvornice „Salonit“ u prosincu 2006. te siječnju i veljači 2007. godine. Azbestno-cementni otpad na tom je prostoru prekriven slojevima geotekstila, geomembrane i zemljom visine do 35 cm. Svi slojevi imali su riješenu drenažu, a završni sloj prekriven je zemljom u visini od 100 cm na kojoj je zasijana trava. Nakon što je utvrđeno prekoračenje dopuštenih vrijednosti i koncentracije azbestnih čestica u zraku, izabrane su metode i postupci sanacije te izvršena obuka radnika koji će raditi na postupcima sanacije. Azbest je kancerogena supstanca pogubna za ljudsko zdravlje, stoga je hitno trebalo provesti sanaciju tog područja. Onečišćeno područje zahvatilo je površinu od 33 000 četvornih metara. Prije početka sanacije provedeni su istražni radovi, izrađen Idejni projekt sanacije i Studija utjecaja na okoliš. U sanaciji su sudjelovale i Hrvatske ceste koje su gradile brzu ceste Solin – Klis te su višak materijala iz iskopa dovozile kako bi se on iskorištavao u svrhu sanacije. U prvoj fazi sanacije azbestno-cementni otpad stabiliziran je tekućim betonom, prekriven geosintetičkim materijalima te zatrpavan kameno-zemljanim materijalom. Potom je izveden projekt odvodnje padalinskih voda i izrade šumskog puta. Završna faza uključila je i hortikulturno uređenje cijele lokacije čime se onečišćena lokacija


Važnost održivog razvoja

Sanacija bivšeg kamenoloma Mravinačka kava

trebala dovesti u prihvatljivo stanje da bi se prostor prenamijenio u zonu za rekreaciju koja je predviđena Prostornim planom Grada Solina. KOKSARA BAKAR – OD TEŠKE INDUSTRIJE DO PODUZETNIČKE ZONE „BAKAR“ Koksara u Bakru, izgrađena na nasutom terenu uz morsku obalu, započela je s radom krajem 70-ih godina 20. stoljeća. Za vrijeme rada koksare prerađeno je 16 milijuna tona koksa, 544 000 tona sirovog katrana te oko 5 milijuna m3 koksnog plina. U koksari je bilo zaposleno 570 djelatnika koji su radili u teškim uvjetima, nedovoljno tehnološki opremljeni. Zbog problema oko nabave rezervnih dijelova i problema oko otpreme katrana, došlo je do curenja katrana u okoliš što je rezultiralo onečišćenjem zemljišta. Takvi onečišćeni dijelovi nisu sanirani već su prekriveni novim materijalom. Na taj je način katran cijeđenjem dospijevao u dublje slojeve litosfere. Zbog navedenih negativnih utjecaja na okoliš, Vlada Republike Hrvatske donijela je odluku o hitnom zatvaranju

Bakar u vrijeme rada koksare, u vrijeme sanacije i današnje stanje

ISHODI GEO SŠ C.3.5.

Iz tvornice „Salonit“ na područje bivšeg kamenoloma Mravinačka kava dovožen je azbestni otpad

Koksare koja 1994. godine prestaje s proizvodnjom koksa. Nakon toga objekti su demontirani, sanirano zemljište, prodan razrijeđeni materijal te iznajmljene nekretnine. Kroz desetak godina srušena je većina objekata i dimnjak. Ekološki projekt sanacije tla, razgradnja podmorskog tunela i sanacija podmorja završena je 2010. godine s ukupnim troškom od 300 milijuna kuna. Proces sanacije onečišćenog tla proveden je u nekoliko faza. Nakon pripremnih radova iskapano je onečišćeno tlo do čistog terena i provedena analiza uzoraka. Potom je izvršen proces solidifikacije, vezanje opasnih tvari u čvrsti materijal, miješanjem s cementom, aditivom i vodom pa se takav materijal ponovno vratio u iskop. U sklopu treće faze dodatno se saniralo tlo onečišćeno katranom i uljem dok se u četvrtoj fazi uklonila postavljena oprema i uredilo sanirano zemljište. Danas je plato nekadašnje koksare u vlasništvu Grada Bakra te je prema Prostornom planu, zajedno s morskim dijelom – lukom brodogradilišta, uključen u poduzetničku zonu „Bakar“ u svrhu poticanja gospodarskog razvoja i poduzetničkih aktivnosti Grada Bakra.

123


Važnost održivog razvoja

124 Primjeri sanacije kontaminiranih područja

je moguće. Iako sanacija okoliša ima za cilj smanjiti onečišćeno djelovanje i time zaštiti ljude, pojedina obnovljena mjesta mogu se kasnije koristiti u razne svrhe, npr. industrijske, rekreativne, a ako su u potpunosti očišćene i kao stambene. Prije samog postupka sanacije, potrebno je izvršiti temeljnu procjenu stanja i formulirati željeni cilj jer su upravo to preduvjeti rada. Pravilno planiranje je važan korak svake sanacije kako bi se došlo do optimiziranog stanja. Kod procjene stanja važno je istražiti postoji li radijacijsko zračenje na stanovništvo. Ako postoji, nužno je uz stanovništvo zaštiti i radnike koji će provoditi sanaciju. Sanacija se treba provesti na način da široj zajednici donese više koristi nego štete. Budući da je sanacija uglavnom aktivnost koja obuhvaća rad s otpadom, potrebno je uzeti u obzir količine i svojstva otpada koji će nastati tijekom procesa. Troškovi postupka sanacije uglavnom su visoki i prije nego se krene u sanaciju nužno je pronaći izvore i sredstva financiranja. Mjesta ne moraju biti nužno kontaminirana radioaktivnim spojevima, mogu biti kontami-

nirana i drugim tvarima poput teških metala i opasnih organskih spojeva. Svako područje ima svoje karakteristike pa treba uključiti najbolji mogući način sanacije okoliša kako bi se postigla ravnoteža između rizika, troškova, koristi, raspoloživih tehnologija, ali i prihvaćanja od lokalne zajednice. Prije provođenja sanacije nužno je uzeti u obzir i činjenicu da kontaminirano mjesto ne mora uvijek dovesti do ugrožavanja zdravlja stanovništva. Ponekad je prirodno zračenje u pozadini veće od zračenja na onečišćenom prostoru. Glavni pokretač projekta sanacije su znanstveni dokazi o mogućim rizicima, uključujući i mišljenje javnosti. Stoga su dobra komunikacija i učinkovito djelovanje svih sudionika ključne komponente za uspješan projekt sanacije.

BIOREMEDIJACIJA U HRVATSKOJ U Hrvatskoj je sanacija bioremedijacijom većinom vezana uz naftna onečišćenja. Prilikom rekonstrukcije benzinske postaje u Petrinji iskopano je više od 1200


Važnost održivog razvoja

Onečišćene kninske lagune Tijekom ratnog razaranja iz oštećenog spremnika bivše tvornice vijaka u Kninu u odvodnu lagunu isteklo je 250 m3 štetnih tvari. Uz to, voda u lagunama onečišćena je i zbog dugogodišnjeg ispuštanja nepročišćenih tehnoloških otpadnih voda. Uslijed intenzivnijih padalina vodostaj rijeke Orašnice raste pa se rijeka često izlije iz korita, a pri povlačenju vode sadržaj iz lagune povuče u vodotok. Onečišćenje se Orašnicom prenosi u Krku čime je ugrožen nacionalni park, ali i stanovništvo koje se iz Krke opskrbljuje pitkom vodom. U posljednjih 10 godina prijavljeno je 11 onečišćenja i intervencija. Krajem 2019. godine potpisan je sporazum o sufinanciranju sanacijskog programa koji sadrži prijedlog mjera za otklanjanje štete. Koja će metoda biti primijenjena još nije odlučeno. Spominju se bioremedijacija tla i spaljivanje zagađenog tla iz lagune.

ISHODI GEO SŠ C.3.5.

ZANIMLJIVOSTI

125 U Hrvatskoj je sanacija bioremedijacijom većinom vezana uz naftna onečišćenja

tona tla te je dodatnim kemijskim analizama utvrđeno da je onečišćena naftnim ugljikovodicima. Tlo je čišćeno procesom bioremedijacije čiji se napredak pratio svakih 30 dana. Nakon 90 dana pročišćeno je više od 90 % tla, a proces bioremedijacije prekinut je nakon 120 dana. Pročišćeno tlo iskorišteno je kao građevinski Početkom 2020. godine još nije počela sanacija materijal u uređenju okoliša. onečišćenih laguna u Kninu GEO ISTRAŽIVANJE Istražite vama prostorno najbliži primjer uspješne ekoremedijacije u Hrvatskoj ili kontaminirana mjesta na kojima bi trebalo provesti ekoremedijaciju.

Provjerite naučeno Skicom prikažite mjere i aktivnosti koje se provode u procesu ekoremedijacije. Pojmove na skici možete ilustrirati fotografijama. Opišite primjere uspješno provedene ekoremedijacije u Hrvatskoj ili svijetu.


Važnost održivog razvoja

4. Energetska održivost − korak prema održivom razvoju Provjerite predznanje Objasnite pojam održivi razvoj. Opišite strukturu proizvedene električne energije u Hrvatskoj. Kako proizvodnja i potrošnja energije utječu na klimatske promjene?

VAŽNOST ENERGETSKE ODRŽIVOSTI Dva globalna problema s kojima se suočavamo jesu ne126 dostatak energije i nedovoljna sigurnost opskrbe energijom s jedne strane te zagađenje okoliša i klimatske promjene s druge strane. Znanstvenici upozoravaju da se približavamo vremenu u kojem će zagađenje dostići takve razmjere da može ugroziti i/ili potpuno uništiti sposobnost Zemlje da se obnavlja. Klimatske promjene postaju neizbježne te će živi svijet osjetiti brojne

GOSPODARSTVO (uspješno poslovanje)

ODRŽIVO GOSPODARSTVO

ODRŽIVI RAZVOJ SOCIJALNA PRAVEDNOST

OKOLIŠ (zaštita okoliša, resursi)

ZDRAVO LOKALNO OKRUŽJE

DRUŠTVO (društvena odgovornost)

Koncept održivosti

Svjetska komisija za okoliš i razvoj pri UN-u definirala je održivi razvoj kao „razvoj koji zadovoljava potrebe današnjice, a pritom ne ugrožava potrebe budućih generacija“. Dovodi li se današnjim načinom života u pitanje opstanak budućih generacija? Jesmo li umjereni u iskorištavanja prirodnih dobara? Ostavljamo li dovoljno dobara za buduće generacije? Odakle dobivamo energiju? Što možemo učiniti kako bismo učinkovitije upravljali njome? Održivost energetskog sustava izazov je za suvremeni svijet. Kako bismo smanjili ovisnost o tržištu fosilnih goriva primorani smo okrenuti se obnovljivim izvorima energije. Njihovom upotrebom smanjuje se emisija stakleničkih plinova te se pospješuje borba protiv klimatskih promjena.

negativne posljedice. Kako bi se smanjila emisija negativnih utjecaja na okoliš i potaknuo održivi razvoj, važno je ostvariti energetsku održivosti. Energetska održivost podrazumijeva efikasno korištenje energije i korištenje dostupnih obnovljivih izvora energije. Mnogi zbog tih razloga traže da se na svjetskog razini ukinu subvencije industriji fosilnih goriva te da se one usmjere prema zelenim tehnologijama i energetskoj efikasnosti. Zelena (čista) energija iz obnovljivih izvora (sunce, voda i vjetar) je učinkovita i istodobno rješava problem nestašice energije i problem zagađenja. Njome se postiže energetska sigurnost koja utječe na gospodarski rast, otvaranje novih radnih mjesta i poboljšanje sveukupnih životnih uvjeta. Kako bismo sačuvali okoliš za buduće generacije te im osigurali kvalitetan život i funkcioniranje gospodarstva potrebno je potaknuti transformaciju izvora energije i prateće infrastrukture počevši od kućanstava, industri-


Važnost održivog razvoja

ISHODI GEO SŠ C.3.5.

STANOVNIŠTVO OKOLIŠ

GOSPODARSTVO

održiva uporaba energije ODRŽIVI RAZVOJ

Važnost energetske održivosti

je i uslužnog sektora. Važnost energetike prepoznata je i na razini Europske unije koja je donijela energetsku i klimatsku Strategiju 2030 koja je usmjerena na energetsku sigurnost, integrirano europsko energetsko tržište, energetsku učinkovitost koja pridonosi ograničavanju potražnje, dekarbonizaciji gospodarstva, istraživanju, inovacijama te konkurentnosti. U razdoblju do 2030. godine cilj je smanjiti emisiju stakleničkih plinova do 40 % u odnosu na 1990. godinu te dosegnuti minimalni udio od 27 % potrošene energije iz obnovljivih izvora. U posljednjem desetljeću potrošnja obnovljive energije više se nego udvostručila u Europskoj uniji. Godine 2017. obnovljiva energija činila je 17,5 % potrošene energije, što je u skladu s planom za 2020. godinu, za koju je cilj 20 %.

„Šparna hiža“, Koprivnica – prva zgrada energetskog A+ razreda izgrađena u Programu poticane stanogradnje u Hrvatskoj

sti i vruće izvore, vodnu snagu, potencijalnu energiju plime i oseke te morskih valova i toplinsku energiju mora. Prva hrvatska geotermalna elektrana otvorena je u studenom 2019. godine kod Bjelovara, a iste se godine počela graditi solarna elektrana na otoku Visu (najveća u Hrvatskoj) koja bi trebala zadovoljiti potrebe otoka za električnom energijom sedam mjeseci 127 godišnje. Kako bi se pospješila energetska održivost Hrvatske, posebnu pažnju treba usmjeriti na energetsku učinkovitost u graditeljstvu. Prema Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, u Hrvatskoj obiteljske kuće čine 68 % stambenog fonda koji je odgovoran za 40 % od ukupne potrošnje energije na nacionalnoj

ENERGETSKA ODRŽIVOST HRVATSKE Ulaskom u Europsku uniju Hrvatska se obvezala prihvatiti europsko-klimatsko-energetski paket o poticanju uporabe energije iz obnovljivih izvora. Hrvatska se mora uskladiti s europskim ciljevima smanjenja potrošnje i smanjenja emisije stakleničkih plinova te stvaranja preduvjeta za održiv energetski razvoj. Važan je razvoj onih energetskih potencijala kojih ima najviše, a to su spomenuti obnovljivi izvori energije. Udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije iznosio je u 2017. godini 21,5 %. Hrvatska na raspolaganju ima energiju vjetra, Sunčevu energi- Velika 1 u Cigleni kraj Bjelovara - prva geotermalna ju, biomasu, toplinsku energiju Zemljine unutrašnjo- elektrana u Hrvatskoj


Važnost održivog razvoja PROBLEMATIKA ZBRINJAVANJA NUKLEARNOG OTPADA

Gradnja solarne elektrane na Visu (2019.)

razini. Budući da je većina kuća izgrađena bez ili uz minimalnu toplinsku izolaciju, mjere energetske učinkovitosti mogu značajno smanjiti njihovu potrošnju na koju otpada i do 70 % na grijanje, hlađenje i pripremu potrošne tople vode. Cilj mjera povećanja energetske učinkovitosti je 128 smanjenje potrošnje energije, smanjenje troškova za energente, smanjenje emisije CO2 u atmosferu te poboljšanje životnih uvjeta. Osim energetske obnove kuća, u Hrvatskoj se potiče i energetska obnova višestambenih zgrada, nestambenih zgrada, javih zgrada te energetski učinkovita gradnja. Energetska učinkovitost potiče se i u prometu kroz sufinanciranje nabave energetski učinkovitijih vozila, planiranje održivog razvoja gradskih prometnih sustava te uvođenje energetski učinkovitijih vozila u javni prijevoz. Važno je i smanjenje potrošnje energije u industriji, smanjenje intenziteta javne rasvjete, ali i edukacija građana, predstavnika poslovnog i javnog sektora o važnosti energetske održivosti te sustavno gospodarenje energijom. Među čistim proizvođačima energije ističu se i nuklearne elektrane. Tijekom svog rada one ne proizvode gotovo nikakve emisije stakleničkih plinova ili onečišćujućih tvari u zrak. Njihova prednost je i stabilna opskrba energijom. No, u javnosti se javljaju nesuglasice vezane za utjecaj nuklearnih elektrana na okoliš zbog zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva. Isti problem javlja se i u Hrvatskoj koja je dužna zbrinuti dio otpada Nuklearne elektrane Krško, čiji je suvlasnik.

Odlaganje radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva predstavlja jedan od glavnih problema u primjeni nuklearne tehnologije. Radioaktivni otpad, osim u primjeni nuklearne tehnologije, nastaje i kao posljedica ionizirajućeg zračenja u različitim djelatnostima poput industrije, energetike, medicine, znanosti i istraživanja. Tu vrstu otpada, koja predstavlja potencijalnu opasnost za ljude i okoliš, treba tretirati i zbrinuti na adekvatan način. Način zbrinjavanja radioaktivnog otpada ovisi o napretku tehnologije i znanosti. Što je tehnologija razvijenija, način zbrinjavanja radioaktivnog otpada bit će učinkovitiji. Radioaktivan otpad nastao u Hrvatskoj dosad se zbrinjavao na tri načina. Dio otpada se čuvao u adekvatnim prostorima toliko dugo dok mu se radioaktivnost nije spustila na prirodnu razinu. Drugi dio otpada bio je zbrinut i čuvan u dva privremena skladišta, na Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada i u zatvorenom skladištu Instituta Ruđer Bošković. Ostali dio otpada uključivao je ponovno korištenje radioaktivnog materijala, u druge svrhe. Postoje tri lokacije u Hrvatskoj u kojima se nalazi prirodni radioaktivni materijal. Na prostoru termolektrane u Plominu i bivšoj tvornici Jugovinil u Kaštelima nalaze se odlagališta pepela i šljake nastale izgaranjem ugljena, a na prostoru Petrokemije u Kutini nalazi se odlagalište fosfogipsa nastalog preradom fosfatne rude u umjetno gorivo. Na tim odlagalištima prisutne su povećane koncentracije uranija i radija te zbog toga te tri lokacije moraju biti pod regulatornim nadzorom. Uz takav otpad Hrvatska mora zbrinuti svoj udio radioaktivnog otpada (nisko i srednje radioaktivni otpad) te istrošeno nuklearno goriva iz Nuklearne elektrane Krško kojoj je u vlasništvu 50 %. Nakon iskorištenja u reaktoru, istrošeno gorivo odlaže se u duboki bazen čija voda služi kao zaštita od intenzivnog radioaktivnog zračenja i kao rashladno sredstvo. Potom se istrošeno nuklearno gorivo odlaže u objektu za suho skladištenje. Republike Hrvatska i Slovenija dogovorile su da se lokacija NE Krško može koristiti za privremeno skladištenje radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva do kraja radnog vijeka elektrane (do 2025.). Ako se do toga vremena ne postigne dogovor o trajnom zbrinjavanju (na neodređeno vrijeme, bez namjere da se ikad vadi), države su dužne u roku od dvije


Važnost održivog razvoja

godine završiti s odvoženjem i radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva, svaka polovicu ukupne količine. Najizglednija lokacija za zbrinjavanje hrvatskog dijela radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora ionizirajućeg zračenja jest lokacija Čerkezovac u Općini Dvor, na južnim obroncima Trgovske gore. Kako bi navedena lokacija postala prostor trajnog zbrinjavanja navedenog otpada potrebno je provesti postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš te postupak dobivanja dokumentacije. U slučaju potvrde lokacije Čerkezovac slijedi izrada projekta i izgradnja odgovarajuće infra-

129

Potencijalna lokacija za radioaktivni otpad još uvijek nije određena GEO ISTRAŽIVANJE Istražite značenje pojma energetsko siromaštvo. Kako se može utjecati na smanjenje energetskog siromaštva?

Provjerite naučeno

UN 2030 agenda za održivi razvoj

ISHODI GEO SŠ C.3.5.

Nuklearna elektrana Krško

strukture. Građevine trebaju biti izgrađene s vodonepropusnim barijerama i kontroliranom odvodnjom uz odgovarajuće praćenje stanja okoliša koji uključuje mjerenja u zraku, vodi, tlu, živom svijetu, poljoprivrednim proizvodima i ostalom što služi ljudima. Prema planu, nisko i srednje radioaktivni otpad stizao bi na lokaciju upakiran i obrađen na odgovarajući način (kondicionirani) te bi se na lokaciji Čerkezovac dugoročno skladištio (40 godina) nakon čega bi se odlagao na Trgovskoj gori. Potencijalna lokacija je goruće pitanje u neriješenim odnosima Republike Hrvatske i Federacije Bosne i Hercegovine jer se stanovništvo nama susjedne države ne slaže s izborom lokacije. Budući da se lokacija nalazi u graničnom području, oko 800 m od rijeke Une te 1 km od vodovoda za Bosanski Novi, stanovništvo Bosne i Hercegovine tvrdi da prostor nije geološki podoban za smještaj takvog objekta.

Na koje se načine može ostvariti energetska održivost? Obrazložite važnost energetske održivosti. Opišite ekološko stanje svoga zavičaja. Provode li se mjere energetske učinkovitosti? Koje su informacije o energetskoj učinkovitosti dostupne na Nacionalnom portalu energetske učinkovitosti? Argumentirajte tezu: „Nuklearna energija je čista energija“. Objasnite problematiku zbrinjavanja nuklearnog otpada na primjeru Nuklearne elektrane Krško.


Važnost održivog razvoja

5. Održivi razvoj turizma Provjerite predznanje Koji su oblici turizma razvijeni u Hrvatskoj? Kakva je uloga turizma u BDP-u i zaposlenosti? U koje doba godine Hrvatska prima najveći broj turista? Kako se to odražava na okoliš i atrakcijsku osnovu?

PLITVIČKA JEZERA: KAKO SMANJITI ANTROPOGENI UTJECAJ NA OKOLIŠ

Hrvatska je turistička država u čijem je BDP-u turizam 2017. godine sudjelovao s visokih 19,6 %. O turizmu ovisi gospodarski razvoj naše zemlje. Za vrijeme ljetne sezone pojedina hrvatska mjesta posjeti i trideset puta više gostiju od broja stanovnika tih mjesta. Velika posjećenost predstavlja velik izazov za lokacije osjetljive na utjecaj posjetitelja, što dovodi do mogućih štetnih posljedica. Osim degradacije prostora, čime se smanjuje njegova vrijednost, prevelika posjećenost negativno utječe i na pojedine gospodarske djelatnosti, ali i na lokalnu zajednicu. Turisti dolaze cestom, vodom i zrakom što stvara pritisak na ekosustav. Pojedine hrvatske luke postaju odredišta međunarodnih kružnih putovanja. Količina onečišćenog zraka kojeg za sobom ostavi jedan kruzer koji prevozi 3000 putnika jednaka je količini onečišćenja koje proizvede 12 000 automobila. Može li hrvatski turizam opstati u takvim uvjetima? Hoće li Hrvatska i dalje biti među top destinacijama Europe ako joj se uništi ekosustav i kvaliteta života? Što možemo učiniti da to spriječimo? Prijeti li nam globalna kriza okoliša?

Nacionalni park Plitvička jezera, upisan na UNESCO-ov Popis svjetske baštine, najposjećeniji je nacionalni park Hrvatske. Od 29 630 ha površine parka 3 % je značajnije izmijenjeno antropogenim utjecajem i na toj površini nastoji se zadržati posjetitelje. U jezerskoj zoni za posjetitelje postoji oko 20 kilometara sta130 za s mostićima te 8 brodova na dvije linije koji mogu prevesti oko 600 ljudi po satu te osam panoramskih vlakića s istim kapacitetom po satu. Broj posjetitelja se u posljednjih deset godina udvostručio. Posjećivanje je sezonalno, više od 80 % ljudi park posjeti od svibnja do kolovoza. U ljetnim mjesecima maksimalni dnevni broj posjetitelja sve je veći, 2017. godine iznosio je rekordnih 16 000 Tis. posjetitelja posjetitelja po danu (1,7 milijuna posjetitelja tijekom 18 godine) čime se premašuje kapacitet postojećeg sustava 16 prihvata posjetitelja. Maksimalni prelazak kapaciteta 14 12 prihvata događa se od 10 do 13 sati. Kao posljedica 10 spomenutog, u ljetnoj sezoni javlja se prevelik pritisak srpanj kolovoz maksimalan dnevni kapacitet prihvata posjetitelja

2010.

2011.

2012.

2013.

2014.

2015.

2016.

Foto: Romeo Ibrišević

8 6 4 2 0

2017.

Izvor: Plan upravljanja NP Plitvička jezera

Prosječan broj posjetitelja NP Plitvička jezera po danu tijekom srpnja i kolovoza u razdoblju od 2010. do 2017. godine Koliki je maksimalan dnevni kapacitet prihvata posjetitelja u Nacionalnom parku Plitvička jezera? Što se događa s prosječnim dnevnim brojem posjetitelja u NP tijekom srpnja i kolovoza u posljednjih sedam godina? Navedite pozitivne i negativne posljedice sve većeg broja posjetitelja.

Na Plitvičkim jezerima se drastično povećala količina fekalnih voda zbog prevelikog broja turista, koji ne prati odgovarajuća infrastruktura


Važnost održivog razvoja

PRITISAK NA STARU GRADSKU JEZGRU DUBROVNIKA I LUKU GRUŽ

ISHODI GEO SŠ C.3.5.

Plitvička jezera - broj posjetitelja nadmašuje dnevni kapacitet prihvata posjetitelja

ma i projektima, među kojima se ističu Akcijski plan upravljanja posjetiteljima kao i uvođenje biorazgradive ambalaže, odvajanje otpada, iskorištavanje bio otpada, tiskanje materijala na eko papiru i slično.

Dubrovnik je najprivlačnija kruzerska destinacija u Hrvatskoj te jedna od top deset tranzitnih luka Mediterana. Obilježje kruzerskog turizma u Dubrovniku je sezonsko jer 90 % putnika grad posjećuje od svibnja do listopada, neravnomjerno tijekom dana. Rekordan broj putnika s kruzera zabilježen je 2013. godine kada je iznosio više od 1,1 milijun, a maksimalno dnevno opterećenje 11. kolovoza, kada je u gradu boravilo 14 016 ljudi. Iako UNESCO, pod čijom je zaštitom grad, sugerira da je maksimalni održivi prihvat posjetitelja 8000 tijekom turističke sezone, 2017. godine u 18 dana taj je broj premašen. Iako povećanje prometa kruzing turizma utječe na rast ekonomije određene destinacije, u ovom slučaju Dubrovnika, tom vrstom turizma intenziviraju se brojni negativni utjecaji. U luci je prije svega negativna posljedica izražena u 131 vizuri, jer kruzer zaklanja pogled. Nadalje, velik broj pristiglih putnika radi gužvu u gradu čime dolazi do preopterećenosti kapaciteta luke i stare jezgre grada te do prometne zagušenosti. Kruzer zagađuje zrak ispušSve veća izgradnja novih smještajnih kapaciteta nim plinovima motora, otpadne vode s plovila zagađudegradira prirodni prostor oko Nacionalnog parka ju more kao i količina stvorenog otpada (ostatci hrane, Plitvička jezera papira, kartona, boca). Unatoč spaljivanju većeg dijela na jezerske ekosustave, ali i skretanje posjetitelja s ure- proizvedenog otpada na kruzeru, pepeo završi u moru. đenih staza te parkiranje osobnih automobila na zabra- U otpadnim vodama kruzera koje se ispuštaju u more njenim mjestima, čime se dodatno ugrožava ekosustav. Kako bi se smanjio utjecaj na prirodni sustav, od 2019. primjenjuje se sustav prodaje ulaznica po satu i ulazu s ograničenim brojem ulaznica te pronalazak rješenja za ilegalno parkiranje u parku. Postojeći ekosustavi osim prekomjernog broja posjetitelja ugroženi su i neriješenim sustavom odvodnje onečišćenih otpadnih voda iz naselja, onečišćenjem iz prometnica, gubitkom vode iz jezerskog sustava i sličnim procesima. U okolici NP prisutan je trend izgradnje novih smještajnih kapaciteta koji prirodni prostor degradiraju smanjujući mu vrijednost te ga transformiraju u turistificiran prostor neprimjeren za to područje. Kako bi nacionalni park bio uspješniji u borbi protiv prekomjernog utjecaja na okoliš, njegovi zaposlenici rade na brojnim aktivnosti- Kruzeri u Dubrovniku


Važnost održivog razvoja

132

PUT PREMA ODRŽIVOM TURIZMU Primjeri iz svijeta 1. Intenzivni razvoj skijališnog turizma u austrijskoj pokrajini Štajerskoj, u dolini Trieben, utjecao je na migraciju životinja te posebno na smanjenje populacije divokoza. Kada je 2013. godine izdan novi vodič za skijališni turizam, koji je uključivao razvoj skijališnih staza na području utočišta životinja, vlasnik zemljišta velikog dijela doline upozorio je nadležne institucije o problemu pa su pokušali naći rješenje za zaštitu staništa divokoza i skloništa za divlje životinje. U sklopu projekta održana su predavanja o poremećaju alpskih vrsta, definirana su područja koje koriste i ljudi/turisti i životinje, odabrana su i definirana područja utočišta za životinje, održane su konferencije o pronalasku rješenja odvajanja skijaša i divljih životinja te su na kraju projekta dogovorene nove staze za skijaše i utočišta za divlje životinje, poštujući osjetljivost prirodne sredine. Za skijaše ne postoje zabrane već se putem brošura i info-ploča podiže svijest o potrebi normalnog funkcioniranja životinjskog svijeta i očuvanja biološke raznolikosti. Evaluacija će se provesti 2020. godine te će tada doći do potrebnih izmjena.

Primjeri dobre prakse iz Hrvatske 1. Nagrada za doprinos razvoju turizma u kategoriji Održivi turizam, u području brige za okoliš, 2015. godine pripala je Plavom svijetu – Institutu za istraživanja i zaštitu mora sa sjedištem u Velom Lošinju. Organizacija je osnovana prije dvadeset godina sa svrhom provedbe znanstvenih istraživanja i aktivnosti zaštite morskog ekosustava i njihovih ugroženih vrsta te edukacije javnosti kako bi se spriječio daljnji prekomjerni izlov morskih organizama, čime dolazi do gubitka biološke raznolikosti, ali i zagađenja te drugih negativnih antropogenih utjecaja. Zahvaljujući organizaciji osnovan je rezervat za dupine u cilju njihovog očuvanja i očuvanja njihovog staništa.

Lošinjski rezervat za dupine

2. U nacionalnom park Gran Paradiso na sjeverozapadu Italije s ciljem smanjenja pritiska na prirodnu sredinu pokrenut je projekt održive mobilnosti Šetnja po oblacima. U sklopu projekta potiče se hodanje i bicikliranje te promiče upotreba shuttle autobusa koji su opremljeni posebnim uređajima za smanjenje potrošnje i emisije onečišćujućih tvari. U tome dijelu bogatom raznovrsnim biljnim i životinjskim svijetom tijekom kolovoza vrijedi posebna regulacija prometa kako bi se smanjilo zagađenje zraka i buke koju stvaraju automobili.

2. Otoku Cresu veliki ekološki i estetski problem stvarala je odstrižena vuna. Kako bi se riješili desetaka tona takvog proizvoda, počeli su obrađivati odbačenu vunu i stvarati autohtoni proizvod u koji su uključeni dijelovi obuće i odjeće, igračke, modni dodatci i slično. Da bi projekt bio uspješniji, provode se tečajevi i radionice, kako bi što više ljudi bilo uključeno u obradu vune.


Važnost održivog razvoja

nalaze se brojne bakterije, virusi, štetni sastojci kao i crijevni paraziti kojima može doći do kontaminacije riba i školjaka, što se može negativno odraziti na ljude koji ih konzumiraju kao hranu. Zbog navedenog, javlja se problem održivosti te potreba planiranja i kontroliranja daljnjeg razvoja kruzing turizma. Kako bi se smanjili negativni učinci, potrebno je razvoj kruzing turizma provoditi u skladu s načelima održivog razvoja. Nužno je uspostaviti odgovarajuću lučku infrastrukturu u sklopu koje će biti sustav za preuzimanje otpadnih voda. Važno je raditi na daljnjoj dispreziji termina uplovljavanja brodova i daljnjem ograničavanju broja posjetitelja na dnevnoj bazi kako bi se smanjio pritisak na luku i gradsku jezgru, ali i kako bi i stacionirani turisti i lokalni stanovnici bili zadovoljniji boravkom u gradu.

ODRŽIVI RAZVOJ TURIZMA Zbog intenzivnog razvoja masovnog turizma i njegovih loših učinaka na okoliš, devedesetih godina 20. stoljeća pojavljuje se koncept održivog turizma. Taj oblik turizma u potpunosti uzima u obzir trenutne i buduće gospodarske, društvene i okolišne učinke, brine se o potrebama posjetitelja, djelatnosti, okoliša i destinacije. To podrazumijeva optimalno korištenje prirodnih potencijala uz očuvanje prirodne baštine i bioraznolikosti, očuvanje autentičnosti lokalnih zajednica, tradicionalnih vrijednosti i kulturne baštine.

ISHODI GEO SŠ C.3.5.

Stradun pod najezdom turista

Postoji više različitih definicija održivog turizma, no najraširenija i općeprihvaćena je definicija Svjetske turističke organizacije koja ga formulira kao turizam koji zadovoljava potrebe turista i receptivnih regija u sadaš- 133 njosti, pri čemu se čuvaju i unaprjeđuju mogućnosti za budućnost. Zbog toga je važno uspostaviti ravnotežu između okoliša, stanovništva i gospodarstva. Cilj održivog turizma je krajnje zadovoljstvo za sve njegove dionike: turiste, lokalno stanovništvo i turističke kompanije. Pri tome važni su održivost, boljitak i blagostanje lokalne zajednice, kvaliteta radnih mjesta, društvena pravednost, lokalno upravljanje, kulturno bogatstvo, održavanje i poboljšavanje kvalitete krajobraza, podržavanje očuvanja prirodnih staništa, učinkovito korištenje resursa te čistoća okoliša. Načela na kojima se zasnova održivi razvoj turizma su ekološka održivost, sociokulturna održivost te ekonomska i tehnološka održivost. Budući da je turizam skup aktivnosti koje u Hrvatskoj bilježe porast i ostvaruju velik udio u BDP-u važno je uočiti i njihove negativne strane. Među njima su potrošnja ograničenih resursa i generiranje otpada i otpadnih voda, čime okoliš dodatno trpi. U sklopu Strategije razvoja turizma Republike Hrvatske donijet je Akcijski plan zelenog turizma čiji je jedan od ciljeva postizanje održivosti turizma. Ključni model u planiranju održivog turizam je formiranje maksimalnog održivog prihvata posjetitelja, ne narušavajući pritom prostorni, biološki, ekonomski, društveno-socijalni i


Važnost održivog razvoja

ZANIMLJIVOSTI

Oznaka zelene plaže – potvrda održivog razvoja turizma

kulturni okoliš. Takav model ne ograničava razvoj turizma, već ga usmjerava prema dugoročno najboljim učincima za okoliš, lokalnu zajednicu, turiste, investitore i poduzetnike. Ozelenjivanje turizma uključuje i učinkovitost u potrošnji ograničenih resursa, smanjivanje emisije stakleničkih plinova, smanjenje količine otpada i efikasnije upravljanje njime, očuvanje i zaštitu prirodnih i kulturnih vrijednosti te jačanje veza s 134 lokalnim stanovništvom i poduzetnicima. Kako bi se postigli ciljevi održivog turizma i ostvarili željeni rezultati, važno je da svi dionici (vlade, nevladine organizacije, lokalne zajednice, turisti) djeluju zajednički, ulažu dodatan napor i budu spremni preuzeti odgovornost. Uz to, važno je kontinuirano i sustavno unaprjeđenje okolišne održivosti turizma u Hrvatskoj, na razini turističkih destinacija i na razini ugostiteljsko-turističkih pružatelja usluga. GEO ISTRAŽIVANJE Istražite ima li u vašem zavičaju osnove za razvoj održivog turizma? Jesu li iz vašeg zavičaja projekti održivog turizma predstavljeni na internetskoj stranici Održivi turizam Hrvatska (http://www.odrzivi. turizam.hr/)?

Logotip međunarodne godine održivog turizma

„1000 stabala Valamara“ Hotelska tvrtka Valamar Riviera 2019. godine pokrenula je najveću zelenu inicijativu ovakvog tipa u hrvatskom turizmu u sklopu koje će godišnje zasaditi minimalno tisuću novih stabala u svojim destinacijama duž jadranske obale. Već u prvoj godini provedbe inicijative u Valamar hotelima, ljetovalištima i kampovima zasađeno je više od tisuću stabala te više od 50 000 raznih sadnica poput visokih grmova i trajnica. Inicijativa će se nastaviti u narednom razdoblju kao i intenzivna briga o zaštiti i obnovi autohtonih biljnih vrsta. Osim sadnje drveća i bilja Valamar kontinuirano brine i o zdravlju postojećeg biljnog fonda koji uključuje više od 30 000 stabala na ukupnoj površini od 589 hektara od Istre do Dubrovnika. Time Valamar kao lider u turizmu u Hrvatskoj daje svoj direktan doprinos u očuvanju okoliša i sredine u kojoj posluje. Inicijativa predstavlja nastavak razvoja programa društveno odgovornog poslovanja Zeleni Valamar u sklopu kojeg se sustavno provode aktivnosti iz područja zaštite okoliša. Valamar koristi 100 % zelenu električnu energiju iz obnovljivih izvora, čime je u razdoblju od 2015. do 2019. smanjena emisija stakleničkih plinova za čak 65 %. U proteklih šest godina ugrađeno je 5200 četvornih metara solarnih panela, a 2018. godine u potpunosti su izbačene plastične slamke iz upotrebe.

Provjerite naučeno Obrazložite koji oblik turizma nazivamo održivi turizam. Kako turizam može pridonijeti ostvarenju ciljeva održivog razvoja? Objasnite važnost održivog razvoja turizma s aspekta kapaciteta prirodne osnove na primjerima iz Hrvatske i svijeta.


Održiva valorizacija subekumenskih prostora u svijetu i Hrvatskoj

ISHOD GEO SŠ B.3.5. Učenik analizira obilježja, raspored i mogućnosti održive valorizacije subekumenskih prostora u svijetu i Hrvatskoj s pomoću geografske karte i IKT-a

NAKON UČENJA I POUČAVANJA OVE TEME MOĆI ĆETE: – analizirati geografsku raspodjelu ekstremnih subekumenskih okoliša u svijetu i pokazati ih na geografskoj karti – obrazložiti nastanak najvećih svjetskih vrućih i hladnih pustinja (BWh i BWk) – objasniti geografsku rasprostranjenost i uzroke slabe naseljenosti tropskih kišnih šuma – objasniti geografsku rasprostranjenost tajgi – objasniti uzroke nastanka subpolarnih i polarnih pustoši – objasniti uzroke slabe naseljenosti visokogorskih krajeva – objasniti tradicionalni način života i glavne gospodarske djelatnosti u ekstremnim subekumenskim okolišima – analizirati suvremenu valorizaciju ekstremnih subekumenskih okoliša te mogućnosti i ograničenja njihove buduće valorizacije s aspekta očuvanja okoliša – analizirati geografsku raspodjelu subekumenskih područja u Hrvatskoj te njihovu valorizaciju uz očuvanje okoliša

Foto: Branko Kladarin

ISHODI GEO SŠ B.3.5.

5

Održiva valorizacija subekumenskih prostora u svijetu i Hrvatskoj

135


Održiva valorizacija subekumenskih prostora u svijetu i Hrvatskoj

1. Subekumenska područja u Hrvatskoj i svijetu Provjerite predznanje Koja su područja u svijetu najrjeđe naseljena? Kako prirodnogeografski faktori utječu na razmještaj stanovništva u tim područjima? Kakva je gospodarska i ekološka važnost najrjeđe naseljenih područja u svijetu?

OBILJEŽJA I GEOGRAFSKA RASPODJELA SUBEKUMENSKIH PROSTORA Ekumena je stalno naseljeni dio kopna, a anekumena je nenaseljeni. Subekumena je demografska polupustoš, odnosno povremeno naseljeni dio kopna s malom gu136 stoćom naseljenosti do 6 stan./km2. Uzroci slabe i rijet-

ke naseljenosti nepovoljni su geografski uvjeti kao što su surova klima, nedostatak plodnog tla, nadmorska visina, nepovoljni vodni uvjeti kao i nepovoljan geografski položaj. Osnovno obilježje subekumenskih prostora je skromni potencijal za proizvodnju hrane pa stoga nije moguća veća gustoća naseljenosti. Subekumena i anekumena obuhvaćaju dvije trećine kopna na Zemlji.

stan./km2

Gustoća naseljenosti u svijetu 2019. godine Izradite tablicu s imenima kontinenata i uz svaki kontinent upišite koja područja ubrajamo u anekumenu, a koja u subekumenu. Koja nizinska područja predstavljaju subekumenski okoliš? Koji je prirodnogeografski faktor presudan za njihovu povremenu naseljenost? Koja reljefno izdignuta područja pripadaju subekumeni? Zbog kojeg prirodnogeografskog faktora u tim područjima vladaju ekstremni uvjeti? Koja su područja u svijetu dio subekumene zbog nedostatka padalina i visokih temperatura zraka? Usporedite površinu subekumene i ekumene. Što zaključujete? Na kojem kontinentu najveći dio površine pripada subekumeni (i anekumeni)? Koji kontinent ima najmanji udio površine koji pripada subekumeni?


Održiva valorizacija subekumenskih prostora u svijetu i Hrvatskoj

0-10 11-25 26-50 51-75 76-100 101-150 151-200 201-300 301-500 501-1000 >1000

ISHODI GEO SŠ B.3.5.

Gustoća naseljenosti (stan./km2)

Gustoća naseljenosti u Hrvatskoj 2011. godine Koja su područja u Hrvatskoj nenaseljena? Koja područja Hrvatske možemo ubrojiti u subekumenu? Objasnite geografski položaj tih područja s obzirom na prirodnogeografske regije i državne granice.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine

137

VRUĆE I HLADNE PUSTINJE U SVIJETU (BWh i BWk)

350

Uzroci nastanka pustinja

30

300

Suhi suptropski prostori koji se nalaze između 18 i 35° sjeverne geografske širine te 22 i 32° južne geografske širine tijekom cijele su godine pod utjecajem suptropskih maksimuma. U tom pojasu nalaze se najveći pustinjski prostori na Zemlji, koji su prekinuti samo na istočnim dijelovima kontinenata. Padaline padaju samo povremeno jer polje visokog tlaka ne dopušta dolazak vlažnog zraka, a zbog spuštanja zraka ne može doći do nastanka konvekcijskih padalina. Uz zapadne obale Sjeverne i Južne Amerike, Afrike i Australije teku hladne morske struje, koje dodatno uzrokuju suhoću u ovim geografskim širinama. Dnevne amplitude temperature zraka veće su od godišnjih i prosječno iznose između 12 i 22 °C, a zabilježena je i amplituda od 35 °C. Noću se zrak iznad pustinje jako hladi jer nema dovoljno vodene pare koja bi upijala dugovalno zračenje Zemlje, koje se stoga gubi u svemiru. Noćne

25

250

20

200

15

150

10

100

5

50

Temperatura u °C

35

0

S V O T S L S K R L S P

količina padalina u mm

Ouagadougou (Burkina Faso)

Klimatski dijagram vruće pustinjske klime

0

35

350

30

300

25

250

20

200

15

150

10

100

5

50

0

S V O T S L S K R L S P

0

količina padalina u mm

Temperatura u °C

Yuma (SAD)

Klimatski dijagram hladne pustinjske klime


Održiva valorizacija subekumenskih prostora u svijetu i Hrvatskoj temperature spuštaju se do 12 °C u toplom i do 10 °C u hladnijem dijelu godine, a do 0 °C vrlo rijetko. Noćno hlađenje uzrokuje povećanje relativne vlage u zraku koje onda uzrokuje kondenzaciju vode na biljkama i tlu. Ta vlaga omogućava nastanak skromnog biljnog i životinjskog svijeta. Veći dio sjeverne Afrike zauzima pustinja Sahara, a uz nju još postoje Libijska, Nubijska i Arapska pustinja. Pustinje pokrivaju Arapski poluotok, dijelove Pakistana, Irana, Afganistana, velike dijelove Australije, sjeverozapadnu Indiju, dijelove Meksika, obalu Čilea, poluotok Kaliforniju i jugozapadne dijelove SAD-a. Vruća pustinjska klima obilježava se oznakom BWh. Postoje i hladne pustinje (Bwk) koje su nastale pod utjecajem reljefa i kontinentalnosti. Takve su pustinje u Srednjoj Aziji, koje su jako udaljene od oceana i od kojih ih dijele visoki planinski lanci koji stvaraju efekt kišne sjene. Na isti način nastale su i pustinje u Patagoniji.

Razlozi slabe naseljenosti, tradicionalni način života i gospodarske djelatnosti u pustinjama 138 Tijekom duge povijesti ljudi su se adaptirali na negostoljubiv pustinjski okoliš koristivši se skromnim izvorima hrane i vode. Pustinjske i polupustinjske krajeve naseljavala su razna plemena kao što su Sani u Africi ili Pintupi (Bindibu) u Australiji, a opstanak su osiguravali lovom i skupljanjem plodova. Zbog skromnih prirodnih resursa ljudi u pustinji su se prilagodili, postali su vješti u svom okolišu, strpljiviji, skromniji i racionalniji. Upotreba bumeranga primjer je vještine lova i prilagodbe okolišu. Tijekom vremena pustinjski ljudi pripitomili su domaće životinje kao što su deve, konje, Pustinjski okoliš

koze, ovce ili pse. Te životinje postale su izvor mlijeka, hrane i materijala za odjeću i obuću. Pustinjski i polupustinjski prostori zbog nedostatka padalina nisu plodni pa se ljudi okupljaju u dijelovima pustinja gdje se pojavljuju izvori vode ili oko velikih rijeka koje protječu kroz pustinju. Oaze su dijelovi pustinja u kojima je podzemna voda dostupna ljudima, a razlikujemo oaze s lako dostupnom podzemnom vodom, arteške oaze i oaze s dubokim bunarima. U oazama nastaju naselja čija veličina ovisi o veličini izvora vode i o udaljenosti od naseljenih dijelova kao što su druge oaze ili morske obale. Voda u oazama omogućava opskrbu pitkom vodom i navodnjavanje poljoprivrednih kultura kao što su datulje, vinova loza, agrumi, razno drugo voće i povrće. Ljudi su počeli navodnjavati pustinje, a najbolji primjer je Izrael. Pustinjsko područje s vodom omogućuje više žetvi godišnje, ovisno o kulturi koja se uzgaja, što donosi viškove zbog kojih se razvija i trgovina. Primjer pustinjske trgovine su karavane koje čine više ljudi koji zajednički lakše prebrode brojne nedaće pustinjskog života, kao što su opskrba hranom i vodom, orijentacija, obrana od napadača, međusobna pomoć u slučaju zdravstvenih problema članova karavane i sl. Trgovina karavanama donosila je visok profit, ali i vrlo velik rizik od pljačkaša i oluja. U današnje doba trgovina karavanama jako se smanjila zbog razvoja drugih vrsta prometa. Voda u pustinji izuzetno je važna za napajanje stoke kao što su koze i ovce koje služe za dobivanje mlijeka i mliječnih proizvoda te deva koje su izuzetno važne za tradicionalni način života u pustinji. Deve služe kao najbolje prijevozno sredstvo po teško prohodnom pustinjskom pijesku po kojem suvremena prijevozna


Održiva valorizacija subekumenskih prostora u svijetu i Hrvatskoj

2

3

1 Pripadnici plemena Pintupi (Australija) 2 Karavana u pustinji 3 Pripadnici naroda San (Južna Afrika) 4 Hrana u pustinji 5 Nastambe u pustinji: tradicionalne pustinjske kuće i pustinjski šatori 6 Način odijevanja i čaj u pustinji

4

5

6

ISHODI GEO SŠ B.3.5.

1

139

sredstva vrlo teško prolaze. Važnost deva očituje se u činjenici da su dugo bile moneta za trgovinu i razmjenu, a još i danas su nezamjenjive te ih s pravom nazivaju „kraljice pustinje“. Pustinje su teško prohodne i prostrane, zbog čega se kroz pustinje vrlo rijetko grade prometnice, a dodatna poteškoća je nastanak pustinjskih dina koje se pomiču relativno brzo. Pustinjska klima i okolišni uvjeti pustinjskim stanovnicima uvjetuju gradnju nastambi. Kamen je glavni građevinski materijal, a vrlo često nastambe su izdubljene u mekšim pješčenjacima. Većina kuća ima ravni krov jer su padaline vrlo rijetke. Dio pustinjskog stanovništva živi nomadskim načinom života pa svoje nastambe, šatore, sele sa sobom.


Održiva valorizacija subekumenskih prostora u svijetu i Hrvatskoj Pustinjska klima određuje i način odijevanja. Zbog snažne radijacije pokrivala za glavu važan su dio tradicionalnog odijevanja, a preporuča se pokrivanje cijelog tijela zbog zaštite od snažnog sunčevog ultraljubičastog zračenja, zbog kojeg može doći do opeklina. Zbog nedostatka vode ljudi su naučili raditi polako, kako bi spriječili nepotrebno znojenje. U oazama ljudi su postali vješti u šivanju i pravljenju odjeće na mnoge načine. Pustinjska prehrana je skromna i ljudi su tijekom vremena naučili manje jesti, pa je rijetkost vidjeti pretilog čovjeka u pustinji. Zbog nedostatka vode kojom bi se pralo puno tanjura, običaj je jesti rukama iz jedne posude.

U prostorima tropskih kišnih šuma zime nema, a temperaturna razlika između dana i noći veća je od temperaturne razlike između najtoplijeg i najhladnijeg mjeseca. Zbog velike količine vodene pare u zraku jako je sparno, teško se diše i ova klima nepovoljno djeluje na radne sposobnosti čovjeka. Ovu klimu čovjek lakše

TROPSKE KIŠNE ŠUME Tropske kišne šume nastaju na područjima oko ekvatora do visine od 1000 metara nad morem s prašumskom klimom (Af ) gdje su srednje mjesečne temperature uvijek iznad 18 °C, a padalina ima prosječno oko 2500 mm godišnje.

140

Područja tropskih kišnih šuma Na kojim su područjima u Amerikama, Africi i Aziji raširene tropske kišne šume?

Stanovništvo, nastambe i hrana u tropskim kišnim šumama

Požar u amazonskoj prašumi


Održiva valorizacija subekumenskih prostora u svijetu i Hrvatskoj zilu se na novostvorenim plodnim poljima uglavnom uzgaja soja.

TAJGE Na sjevernoj polutki, u prostorima s vlažnom borealnom klimom uz Arktik nalaze se tajge, vazdazelene šume četinjača. Najveći utjecaj na nastanak tajgi ima klima.

ISHODI GEO SŠ B.3.5.

podnosi uz obale oceana nego u unutrašnjosti, zbog vjetra zmorca koji malo smanjuje velike vrućine. Takva klima pogoduje rastu vegetacije, pa su tipične vlažne tropske kišne šume koje dosežu visinu i do 80 m, a po hektaru se može naći čak i do 100 različitih vrsta drveća. U najsušem mjesecu padne više od 60 mm padalina koliko je potrebno za nastanak gustih tropskih kišnih šuma. Područje tropskih kišnih šuma nalazi se do 10° sjeverno i južno od ekvatora u Africi, Srednjoj i Južnoj Americi te u Aziji.

Uzroci slabe naseljenosti tropskih kišnih šuma

Rasprostranjenost tajgi Chicago (SAD) 25

350

20

300

15

250

10

200

5

150

0

100

-5

50

-10

S V O T S L S K R L S P

141 količina padalina u mm

Temperatura u °C

U tropskim kišnim šumama prašumska klima omogućava bujan rast biljaka, što otežava izgradnju prometnica i naselja i zbog toga je naseljenost rijetka. Vlažna klima pogodna je za nastanak brojnih bolesti koje dodatno ograničavaju naseljenost, a takvim nepovoljnim uvjetima prilagodila su se razna plemena s ograničenim brojem pripadnika, što ovisi o mogućnostima pribavljanja hrane i životnih potrepština. Tradicionalni način života prašumskih plemena određen je posebnostima okoliša koji omogućava bujan rast biljaka, ali u prašumi nije moguće uzgajati poljoprivredne kulture, zbog čega nema puno raznolike hrane. Hrana se dobiva lovom i skupljanjem plodova, a tek manjim dijelom uzgajanjem biljnih kultura ili uzgajanjem životinja. Za prehranu se uzgajaju jam, batat, manioka i dr. Krčenjem prašuma pokušavalo se dobiti obradive površine na kojima je moguće dobivati dvije do tri žetve godišnje. Proces nepovratnog krčenja i uklanjanja tropskih kišnih šuma nazivamo deforestacija, a taj proces najizrazitiji je u Brazilu. Od 1970. godine u Brazilu iskrčeno je više od 700 000 km2, površina veličine gotovo 14 površina Republike Hrvatske. Deforestacijom se dobivaju vrijedno drvo za prodaju i velika plodna područja i pašnjaci, a tek ponegdje i površine za gradnju prometnica ili brana. Krčenjem šuma bez ponovnog pošumljavanja smanjuju se ili gube prirodna staništa za brojne životinjske vrste, čime se narušava biološka raznolikost i negativno utječe na okoliš, klimu i zdravlje ljudi. Brazilska prašuma je intenzivnom deforestacijom do sada smanjena na 85 % svoje prvobitne veličine. Deforestacija brazilske prašume u zadnjih desetak godina provodi se izrazito ekološki štetnim potpaljivanjem požara, koji agresivno tjeraju i ubijaju životinje koje nemaju drugo stanište. U Bra-

Klimatski dijagram vlažne snježnošumske klime (Df)

0

Vlažna borealna klima može imati vruće (Dfa), toplo (Dfb) i svježe ljeto (Dfc) dok je zima u pravilu vrlo hladna. Vruća ljeta imaju krajevi udaljeniji od polova, a svježa krajevi bliže polovima. Prosječno godišnje padne između 650 i 900 mm padalina, a najviše padalina ima u kasno proljeće i rano ljeto, u vrijeme kada je kut upada Sunčevih zraka najveći. Udaljavanjem od oceana količina padalina se smanjuje. Zimi padne vrlo malo padalina i to u pravilu snijeg, koji se dugo zadržava na tlu. U prostorima s toplim ljetom rasprostranjena je tajga, crnogorična šuma sastavljena od raznih vrsta jela, smreka, bora i ariša. U Kanadi još nalazimo i stabla čuge (Tsuga). Ovakvu klimu imaju Aljaska, Kanada, sjever SAD-a, Skandinavija i sjeverni dijelovi Europe i Azije. Razlikujemo nekoliko tipova tajgi: svijetle tajge sastavljene od običnog bora, ariša i nekih listopadnih vrsta, a tamne su u pravilu sastavljene od


Održiva valorizacija subekumenskih prostora u svijetu i Hrvatskoj

1

2

1 Tajga 2 Prometnica kroz tajgu 3 Splavarenje drva rijekom Jenisej 4 Trgovina krznom 5 Vađenje nafte u tajgi (Sibir) 6 Rudnik u tajgi

142 3 4 5

6

smreke. Makroeko sustav tajgi najhladnija je šumska zona sjeverne polutke. Eurosibirska tajga zauzima oko 7 milijuna km2 što ju čini najvećim cjelovitim šumskim područjem sjeverne polutke. U prizemnom sloju tajge nalaze se brojne grmolike i zeljaste cvjetnjače, mahovina i lišajevi. Sjeverno tajga prelazi u tundru, a na jugu u mješovite, pa na kraju u listopadne šume umjerene klimatske zone. U Mongoliji tajga prelazi u stepe. U Hrvatskoj prostore slične tajgama nalazimo na visinama iznad 1000 metara nadmorske visine i u njima je vrlo rijetka naseljenost. U Hrvatskoj, naseljeno mjesto na najvišoj nadmorskoj visini je Begovo Razdolje (1060 m).

Život u tajgi Zbog nepovoljnih uvjeta života gustoća naseljenosti u tajgama je vrlo mala. Nepovoljna klima onemogućava proizvodnju hrane za veći broj stanovnika. Tradicionalne gospodarske djelatnosti su lov, ribolov i gospodarenje šumskim bogatstvom. Budući da u tajgama


Održiva valorizacija subekumenskih prostora u svijetu i Hrvatskoj

20

350

10

300

0

250

-10

200

-20

150

-30

100

-40

50

-50

S V O T S L S K R L S P

količina padalina u mm

Temperatura u °C

Dickson (Kanada)

Klimatski dijagram klime tundre

ISHODI GEO SŠ B.3.5.

žive brojne životinje s krznom, lov i trgovina krznom dugo je bila glavni razlog dolaska ljudi u tajge i izvor prihoda. U posljednjih dvjesto godina pronalazak raznih rudnih ležišta rezultiralo je nastankom brojnih većih i manjih naselja u surovom okolišu, a kao čimbenik naseljavanja posebno se ističu nalazišta nafte i prirodnog plina. Iskorištavanje mineralnih sirovina, a posebice nafte, nosi potencijalne ekološke opasnosti za osjetljiv okoliš tajge te je potrebno pažljivo organizirati djelatnosti iskorištavanja. Taiga je izuzetno osjetljiv eko sustav u kojem je zbog nepovoljne klime vrijeme obnove vegetacije i životinjskog svijeta izrazito dugo. Guste šume i nepogodno tlo otežavaju i jako poskupljuju gradnju prometnica koje na velikim udaljenostima spajaju mjesta s malim brojem stanovnika. Održavanje prometnica jako je skupo, pa čak ni veliki profit iskorištavanja rudnih bogatstava ne može bitno utjecati na to.

0

SUBPOLARNE I POLARNE PUSTOŠI Subpolarne i polarne pustoši smještene su oko Zemljinih polova, a glavni uzrok njihova nastanka je izrazito nepo- Tundra u toplom dijelu godine voljna klima tundre. Klimu tundre imaju područja na krajnjim sjevernim dijelovima Aljaske, Kanade, Skandinavskog poluotoka, Ruske Federacije te na Antarktici. U klimi tundre veći dio godine temperature su ispod 0 °C, a tek nekoliko mjeseci ljetna temperatura dosiže maksimalnih 10 °C. Takva klima uzrokuje vrlo slabu vegetaciju tundre koja uspijeva preživjeti usprkos dugotrajne pokrivenosti ledom i snijegom. U tundri se uspijeva održati i slab životinjski svijet. Naseljenost je izuzetno slaba, a malobrojni Inuiti bave se ribolovom i lovom na tuljane, morževe, kitove i karibue. Po zaleđenom tlu kreću se psećim zapregama ili krpljama. U toplijem dijelu godine kajacima i kanuima plove po kratkotrajno odmrznutom moru. Istraživačka postaja u području s klimom vječnog leda Inuiti ljeti žive u kožnim šatorima, a u hladnijem dijelu godine u čvršćim nastambama od kamena, drveta ili leda. Kugluktuk Nastamba od leda zove se iglu. Ponegdje su u tundri pronađena nalazišta mineralnih sirovina oko kojih su nastala manja ili veća naselja. Primjer naselja nastalog zbog otkrića mineralnih sirovina je Kugluktuk na krajnjem sjeveru Kanade, koji se do 1996. nazivao Coppermine iz čega zaključujemo da je naselje nastalo oko rudnika bakra. Na popisu 2011. godine naselje je imalo 1491 stanovnika. Tundra je ekološki osjetljiva, a posljedice izlijevanja velike količine dizelskog goriva 2004. godine u Kugluktuku još će se dugo osjećati. U područjima s klimom vječnog leda

143


Održiva valorizacija subekumenskih prostora u svijetu i Hrvatskoj

Selo na Tibetu Inuiti u tradicionalnoj odjeći

144

Iglui nastambe Inuita

(EF) zbog ekstremnih uvjeta nema stalne naseljenosti, već povremeno djeluju istraživačke postaje.

VISOKOGORSKI KRAJEVI

Životinje visokogorskih područja (krave, alpaka, ljama,

Visokogorski krajevi su prostori planina iznad granice koze) šume, a u prostorima umjerene geografske širine to je iznad 1000 metara nadmorske visine. U prostorima bliže ekvatoru granica šume je na oko 2000 metara, a oko polarnica je bitno niža. Veći dio planinskih prostora je nenaseljen. Značajnija je naseljenost u visokogorskim krajevima Anda u Južnoj Americi, na Stjenjaku u Sjevernoj Americi, u Alpama, Pirenejima i Kavkazu u Europi, na Himalaji, Tibetu i Hindukušu u Aziji, na vulkanskim planinama Afrike (Kenija, Kilimanjaro) te na planini Atlas ne sjeverozapadu Afrike. Visokogorski krajevi imaju nepovoljne klimatske uvjete uz nedostatak obradivog tla te je stoga gustoća naseljenosti izrazito mala. Stanovnici visokogorskih krajeva mo- Napušteni gradovi raju se prilagoditi na rijedak zrak s manje kisika i na niži i rudnici atmosferski tlak. U prostorima gdje su planinski obronci prekriveni travom moguće je bavljenje stočarstvom i uzgojem prilagodljivijih vrsta stoke, kao što su ljame i al-


Održiva valorizacija subekumenskih prostora u svijetu i Hrvatskoj

ZANIMLJIVOSTI

• Najveća oaza na svijetu je Hasa (arapski Al Ahsa) u istočnom dijelu Saudijske Arabije, a u njoj živi oko 600 000 stanovnika te ima više od 2 500 000 stabala datulja. Na području oaze nalaze se čak četiri grada i sveučilište, a trajno je naseljena još od neolitika. Nalazi se na UNESCO-ovu Popisu svjetske baštine. • Deve su odlično prilagođene pustinjskom okolišu građom stopala koja omogućavaju lakše kretanje po užarenom pijesku, a bez vode i hrane mogu preživjeti i desetak dana zahvaljujući velikoj količini masnog tkiva u grbama. Dolaskom na pojilište deva može popiti i do 150 litara vode, a zanimljivo je da žeđ može utažiti slatkom, boćatom pa čak i slanom vodom po čemu je jedinstvena među sisavcima. • Devino mlijeko izuzetno je značajan izvor hrane i zdravlja za pustinjske stanovnike. Bogato je inzulinom, ima nezasićene masne kiseline, malo kolesterola, vitamin C, minerale, a odlična je zamjena za majčino mlijeko. • Ispijanje toplog čaja u pustinji je dobar način osvježenja jer topla tekućina ne čini preveliku razliku kao što bi to činila hladna pića.

ISHODI GEO SŠ B.3.5.

pake u Južnoj Americi ili jakovi na Tibetu i Himalaji, a krave, ovce ili koze u Alpama. Stoka služi za dobivanje mlijeka i mliječnih proizvoda, kože, mesa te za prijevoz i rad. Ponegdje se naseljenost u visokogorskim krajevima pojavila oko nalazišta mineralnih sirovina, ali nakon iscrpljivanja nalazišta izvor prihoda nestaje te ljudi odseljavaju, a za njima su ostali napuštena naselja koja u SAD-u nazivaju „gradovi duhova“. Naseljenost u visokogorskim prostorima veća je uz putove i na prijevojima. Novija gospodarska grana za stanovnike visokogorskih krajeva je pratnja i pomoć alpinistima u osvajanju himalajskih vrhova, a najpoznatiji svjetski pomagači su Šerpe na Himalaji. U zadnjih pola stoljeća u visoko- Planinski prijevoji iskorišteni su za gorskim dijelovima Alpa razvio se skijaški turizam. gradnju prometnica Vrlo mali dio Hrvatske je u visokogorskim dijelovima, a naseljenost je izuzetno rijetka.

Šerpa Skijalište u visokogorskom kraju, Zermat, Švicarska (3 899 m)

Provjerite naučeno Dopunite tablicu u koju ste upisali imena kontinenata i područja anekumene i subekumene tako da u sljedeći stupac upišete naziv faktora koji ograničava naseljenost i život ljudi, zatim u sljedeći stupac kratko opišite način života (nastambe, tradicionalne djelatnosti, mogućnosti valorizacije), a u posljednji stupac mogućnosti i ograničenja suvremene valorizacije tih ekstremnih subekumenskih okoliša s aspekta održivog razvoja. Napišite geografsku priču u kojoj ćete objasniti geografsku rasprostranjenost i uzroke slabe naseljenosti subekumenskih područja u svijetu i Hrvatskoj (tropskih kišnih šuma, tajgi, subpolarnih i polarnih pustoši te visokogorskih krajeva), suprotnost između tradicionalnog načina života i suvremene valorizacije te nužnost i važnost održivosti subekumenskih područja.

145


Učinci megaprojekata i posljedice tehnoloških zatajenja u Hrvatskoj i svijetu

146

6 ISHOD GEO SŠ C.3.3. Učenik istražuje i analizira pozitivne i negativne učinke megaprojekata na okoliš te njihovu održivost

ISHOD GEO SŠ C.B.3.4. Učenik istražuje uzroke i raspravlja o posljedicama tehnoloških zatajenja na stanovništvo, gospodarstvo i okoliš na primjerima iz Hrvatske i svijeta

Učinci megaprojekata i posljedice tehnoloških zatajenja u Hrvatskoj i svijetu NAKON UČENJA I POUČAVANJA SLJEDEĆIH DVIJU TEMA MOĆI ĆETE: – opisati primjere velikih intervencija u prostoru (megaprojekti) – obrazložiti na primjerima društveno-gospodarske učinke gradnje megaprojekata – analizirati utjecaj na okoliš i održivost megaprojekata na primjerima iz Hrvatske i svijeta

NAKON UČENJA I POUČAVANJA SLJEDEĆIH DVIJU TEMA MOĆI ĆETE: – analizirati industrijske, prometne, nuklearne, energetske i informatičke havarije – istražiti pozitivne i negativne učinke primjene tehnologije na stanovništvo, gospodarstvo i okoliš – pretpostaviti moguće posljedice zatajenja tehnologije za okoliš i prostornu organizaciju


Učinci megaprojekata i posljedice tehnoloških zatajenja u Hrvatskoj i svijetu

Provjerite predznanje Koje se građevine ubrajaju u sedam svjetskih čuda antike? Čemu su služile te građevine? Zašto su te građevine fascinantne iz perspektive 21. stoljeća?

ŠTO SU MEGAPROJEKTI? Megaprojekti su velike intervencije u prostoru koje nastaju radom ljudi. Za njih je potrebna priprema koja uključuje istraživanje prostora u kojem će se projekt realizirati uključujući izradu studija o utjecaju projekta na tlo, podzemlje, okoliš, biljni i životinjski svijet. Megaprojekti mogu imati krajnji i pozitivan i negativan učinak na društveno-gospodarske i ekološke aspekte prostora te ih je potrebno oprezno provoditi. Od postanka prvih civilizacija traje izgradnja megaprojekta u prostoru. Osim što ljudi grade nevjerojatne građevine, idu i korak dalje pa sebi u potpunosti prilagođavaju prostor proširivanjem obala, izgradnjom impozantnih građevina usred pustinja, spajanjem obala golemim mostovima i slično. Razvojem i usavršavanjem ljudskih djelatnosti te tehnologije, megaprojekti su sve kompleksniji i prostorno obuhvatniji.

DUBAI − OD PUSTINJE DO REMEK-DJELA INŽENJERSTVA Dubai u Ujedinjenim Arapskim Emiratima je za mnoge neobična oaza fantastičnih nebodera nastala u pustinji. Taj se grad ne prostire samo po pijesku, već izvire i iz mora. Umjetni otoci sa skupocjenim vilama krase njegovu obalu. Turizam, trgovina i graditeljstvo održavaju grad danju i noću. Dubai, nekad beduinsko stajalište, danas je postao cilj svakog putnika vođenog znatiželjom i interesom za upoznavanje neobične mje-

ISHODI GEO SŠ C.3.3. i C.B.3.4.

1. Megaprojekti ili velike intervencije u prostoru

Kineski zid duljine više od 20 000 kilometara, piramida u Gizi napravljena od 2,3 milijuna kamenih blokova, Panamski kanal koji povezuje dva oceana na različitim nadmorskim visinama, Hooverova brana u koju je ugrađeno 3 360 000 kubičnih metara betona, Burj Kalifa visok 829,9 metara… samo su neki od projekata za koje je teško vjerovati da su nastali radom ljudi. Možete li nabrojiti još neke nevjerojatne građevine koje možemo uvrstiti u čuda svijeta? Zašto čovjek gradi takve građevine? Koliko mu je vremena potrebno da ih izgradi? Znate li da Norvežani rade na izgradnji autoceste duljine 1100 kilometara za koju će potrošiti 47 milijardi dolara kako bi povezali svoju razvedenu obalu? Koje su pozitivni učinci gradnje takvih megaprojekata? Čemu oni služe? 147

Hooverova brana u SAD-u

šavine bliskoistočnog konzervativizma i zapadnjačkog užurbanog života. Niti jedno mjesto na svijetu ne privlači toliko kapital kao Dubai, pa čak ni Las Vegas. To je grad izgrađen za prodaju, iznajmljivanje, zabavu, i u konačnici, za spas gospodarstva kad izvori presuše. Prekrasni otočići Dubaija nisu samo turistička atrakcija. Oni su golemi megaprojekt. Ujedinjeni Arapski Emirati postali su svjesni činjenice da je nafta neobnovljiv izvor energije koji im neće potrajati još dugo.


Učinci megaprojekata i posljedice tehnoloških zatajenja u Hrvatskoj i svijetu

148

Dubai

Zbog tih se razloga kraljevska obitelj Dubaija odlučila pretvoriti emirat u financijsko središte i neodoljivo turističko odredište. Više od dva desetljeća traju radovi kako bi se grad preobrazio u svjetsku turističku meku koja može preživjeti bez profita dobivenog prodajom nafte. Na tom putu stajali su brojni izazovi. Jedan od većih bio je geografski položaj Dubaija. Taj grad, smješten na obali Perzijskog zaljeva, imao je samo 70-ak kilometara obale. Nije lako dodati stotine kilometara obala jednom gradu, ali upravo to uspijeva Dubaiju, izgradnjom umjetnih otoka.

Palmini otoci inženjerski su projekt nevjerojatnih razmjera. Do 2001. godine uz obalu nije bilo ničega osim tople, plitke zaljevske vode. Potom je iz morskog dna iskopano tri milijarde kubičnih metara pijeska i upotrebom GPS tehnologije oblikovano stablo iz kojeg se grana 16 poluotoka okruženih otokom u obliku polumjeseca. Umjetni otoci Dubaija, među kojima se najveći prostire na 1380 ha, izgrađeni su u potpunosti bez betona i čelika, samo od velikih količina iskopanog pijeska i lokalnih stijena. Upravo je taj projekt bio najviše kritiziran od ljudi koji se bave zaštitom okoliša. Izgradnja otoka drastično je promijenila valove, temperaturu, uzrokovala pojačanu eroziju u Perzijskom zaljevu, ali i nestanak cijele kolonije koralja. Koraljni grebeni važno su stanište morskih životinja. Smatra se da ublažavaju silinu valova i tako sprječavaju eroziju pješčanih obala. Kako bi potaknuli bogatiji biljni i životinjski svijet podzemlja, izvođači radova na morsko dno bacili su dva borbena zrakoplova da stvore nove grebene. Unatoč tome, Svjetski fond za prirodu dijeli mišljenje da su Ujedinjeni Arapski Emirati „pet puta neodrživiji od bilo koje druge države na planetu“. Iako su projektanti tvrdili kako će na otoku u obliku palme živjeti oko 120 000 stanovnika, on je trenutni dom za otprilike polovicu ljudi od predviđenog broja. Nisu svi stanovnici sretni zbog umjetno napravljenog raja. Problem čini cirkulacija vode u zatvorenoj laguni, ali i kanali između palminih grana koji su ispali preplitki, pa se u njima pojavljuju alge. Još dva otoka čija je gradnja bila planirana ostali su nedovršeni zbog pada vrijednosti nekretnina u Dubaiju. Strategija izgradnje Dubaija je uspjela unatoč svim pozitivnim i negativnim aspektima. Danas nafta donosi vrlo mali prihod Dubaiju, a BDP je zabilježio eksplozivan rast. Relativno blagi zakoni i vjerska umjerenost učinili su Dubai ugodnim za useljenike koje su privukle poslovne prilike. Grad je postao raznolik, uglavnom tolerantan, u regiji s prevladavajućim etničkim i vjerskim sukobima.

Palmini otoci – megaprojekt Ujedinjenih Arapskih Emirata


Učinci megaprojekata i posljedice tehnoloških zatajenja u Hrvatskoj i svijetu Staro tlo Novo tlo Postojeći gradovi Novi gradovi

Sneek nasip Afsluitdijk

Den Oever

FR I ES L A N D

Wieringen Stavoren

Wieringerwerf

Lemmer

Wieringermeer

Jezero IJseel

Medemblik

Noordoostpolder

Enkhuizen

H O L L A N D

Prije tridesetak godina Nizozemska je na svoju političku kartu dodala jednu novu provinciju, Flevoland. Novi dio nije nastao iz postojećeg teritorija niti je Nizozemska anektirala dijelove susjednih zemalja. Nova nizozemska provincija nastala je isključivo zahvaljujući polderima i nasipima. Povijest otimanja zemlje moru i formiranje poldera ima dugu prošlost. Tisućama godina rijeke Schelde, Maas i Rajna akumulirale su sedimente na području prema Sjevernome moru šireći tako ilovastu glinu po širem području delte i u obalnom pojasu. Revitalizacija zemljišta uz rubove plitkog mora u Nizozemskoj počela je prije više od 2000 godina. Frizijci, narod koji se prvotno naselio na prostor Nizozemske, gradio je humke (terpen), niska brda na kojima su sagrađena sela i kuće kao zaštitu od močvarnog područja. Kasnije su izgradili brane oko nasipa kako bi imali na raspolaganju veću površinu zemljišta, koje su isušivali te koristili u poljoprivredne svrhe. Od srednjeg vijeka Nizozemci koriste vjetrenjače za ispumpavanje vode na močvarnim područjima, stvarajući poldere. Polderi su danas okruženi nasipima. Budući da su ta područja niža od razne mora, postoji mogućnost izranjanja vode ispod nasipa pa je nužno vodu crpkama ili vje-

Sjeverno more

Emmeloord

Hoorn

Vollenhove

Urk nasip Houtridbijk

Jezero Marker Edam Volendam Marken

Ketelmeer Kampen

Eastern LELYSTAD

Oostvaarders Plassen

Elburg

Flevoland

Veluwemeer

Almere

IJmeer

AMSTERDAM

Southern Gooimeer

IJssel

Dronten

Harderwijk

Zeewolde

0

crpne stanice ustave i brane 10

20 km

Provincija Flevoland (2018.)

trenjačama preusmjeravati u okolne kanale. Na nizo- 149 zemskim polderima živi otprilike 60 % stanovništva i na njima se ostvaruje 70 % BDP-a države. Primjer rada vjetrenjača i crpnih stanica koje ispumpavaju vodu stvarajući poldere

1. – 2. godina Oko područja plitkog mora grade se dugi zemljani nasipi, a voda se postupno crpi s ograđenog područja 3. – 6. godina Preko tla polaže se prostirka od pletenih grančica i zrakoplovima se sadi trska

Nastanak poldera u Nizozemskoj

ISHODI GEO SŠ C.3.3. i C.B.3.4.

POLDERI − STALNA BITKA S MOREM

7. godina Trska se spaljuje, a njezin pepeo zaorava u tlo 8. godina Zemlja je spremna za obrađivanje i gradnju kuća i cesta


Učinci megaprojekata i posljedice tehnoloških zatajenja u Hrvatskoj i svijetu li su prirodni rezervati na drugim mjestima. Dijelovi Nizozemske (Zeeland) izgradnjom mosta Zeeland i tunela Waterschelde postali su povezaniji s ostatkom zemlje. Iako je projekt službeno završen 1997. godine i na njega je potrošeno 7 milijardi dolara, Nizozemska i dalje radi na dogradnji infrastrukture kako bi projekt funkcionirao. Nizozemska Nizozemci se osobito boje znanstvenih predviđanja o globalnom zatopljenju koji im može prouzročiti brojne probleme. Poraste li razina mora, postoji rizik od češćih i jačih poplava koje mogu ugroziti poldere. Nizozemska vlada svjesna je takvih izazova te ulaže napor Belgija u planiranje projekata kojim bi se spriječili takvi događaji. Jedan od primjera je projekt u Nacionalnom parku Biesbosch u kojem su uništili prvotno izgrađene nasipe i poplavili dio prostora (Noordwaard) kako bi spriječili potencijalno pucanje nasipa i poplavu u gusto Gradnja brana i ustava za sprječavanje poplava naseljenom području. Neke od novih ideja u sprječau Nizozemskoj vanju poplava su izgradnja kuća na štulama, ali i proBrojne poplave tisućama godina ugrožavaju poldere jektiranje „plutajućih“ kuća. U budućnosti bi mogla i stanovništvo Nizozemske. Nakon razorne poplave biti izgrađena cijela sela povezana plutajućim pločnikoja je pogodila tu državu 1953. godine evakuirano cima i cestama. 150 je više od 70 000 ljudi te je krenula izgradnja najvećeg projekta u povijesti te države – Projekta delta (Deltawerken). Mnogi taj projekat svrstavaju u sedam čuda modernog doba. Projekt je uključio izgradnju niza glavnih i pomoćnih brana, ustava, pregrada i nasipa od obale prema Sjevernom moru. U sklopu projekta, koji je trajao 30 godina, izgrađeno je 3000 kilometara morskih nasipa i otprilike 10 000 kilometara unutrašnjih nasipa oko rijeka i kanala. Izgrađene brane imaju otvore kroz koje voda ulazi i izlazi te to pomaže u očuvanju prirodnog okoliša. Istodobno, ventili se mogu zatvoriti u vrijeme oluja kako bi se spriječile poplave. Najimpozantniji dio projekta jest izgradnja osam kilometara duge brane koja povezuje dva otoka u provinciji Zeeland. Brana je međunarodno priznati projekt zaštite od poplava. Prvotni su planovi uključivali zatvorenu branu. No, to je izazvalo brojne prigovore jer bi voda iza brane izgubila slanost te bi nestale biljke i životinje prilagođene životu u boćatoj vodi. Napravljena brana može se zatvoriti u slučaju opasnosti. Pomični dio dugačak je gotovo tri kilometara i podijeljen na tri otvora. Realizacijom projekta zaštićeno je stanovništvo jugozapadne Nizozemske od poplava, poboljšano je upravljanje vodom i regulirani plovni putevi između luka Antwerpen i Rotterdam. Zasigurno su mnogi prirodni Oosterscheldekering - najduža brana u projektu rezervati nepovratno oštećeni, ali kao naknada nasta- Deltawerken


Učinci megaprojekata i posljedice tehnoloških zatajenja u Hrvatskoj i svijetu

Oosterscheldekering – jedno od sedam modernih svjetskih čuda Najimpozantniji, najteži za izgradnju i najskuplji dio projekta Deltawerken jest izgradnja osam kilometara duge brane koja povezuje dva otoka u provinciji Zeeland. Rad na brani trajao je više od desetljeća, od 1976. do 1986. godine. Cesta preko brane bila je spremna za uporabu u studenom 1987. godine, a otvorila ju je bivša kraljica, princeza Juliana, točno 457 godina nakon poplave 1530. godine koja je isprala velik dio površine Zeelanda, uzvodno od položaja nove brane. Da bi se olakšala izgradnja, usred estuarija stvoren je umjetni otok Neeltje Jans. Po završetku izgradnje otok je obnovljen kako bi se koristio kao edukacijski centar za posjetitelje i kao baza za održavanje radova. Brana se temelji na 65 betonskih stupova sa ​​62 čelična vrata, svaka širine 42 metra. Dijelovi su izvedeni u suhom doku. Područje je potopljeno, a mala flota posebnih građevinskih brodova podigla je stupove i postavila ih na konačne položaje. Svaki je stup visok između 35 i 38,75 metara i teži 18 000 tona. Oosterscheldekering se ponekad naziva osmim svjetskim čudom. Američko društvo građevinskih inženjera proglasilo ga je jednim od sedam modernih svjetskih čuda.

Čvor Duboka

Čvor Brijesta

Čvor Zaradeže Čvor Zaton-Doli

ISHODI GEO SŠ C.3.3. i C.B.3.4.

ZANIMLJIVOSTI

Čvor Prapratno

Planirani Pelješki most s pristupnim cestama

PELJEŠKI MOST − NAJZAHTJEVNIJI PROJEKT U POVIJESTI HRVATSKE Kako bi se prometno povezali dijelovi Hrvatske odvojeni teritorijem Bosne i Hercegovine (Neumski koridor), kao najbolje rješenje za povezivanje krajnjeg juga s drugim dijelovima države izabrana je izgradnja Pelješkog mosta. Stručnjaci koji rade na projektiranju i analizi mosta Pelješac smatraju da će po kompleksnosti izgradnje i složenosti projekta most duljine 2404 metara biti jedan od najzahtjevnijih mostova svijeta 151 te će ući u skupinu od pet najvećih i najatraktivnijih mostova Europe na početku 21. stoljeća. Osim povezivanja teritorija Hrvatske, most će pridonijeti razvoju Dubrovnika, ali i poluotoka Pelješca te cijele Dubrovačko-neretvanske županije. Gradnja mosta započela je 2007. godine, no zbog gospodarske krize prekinuta je 2012. godine. Godine 2018. potpisan je ugovor o gradnji s kineskom tvrtkom China Road and Bridge Corporation. Troškovi izgradnje mosta procjenjuju se na 420 milijuna eura,

Radovi na Pelješkom mostu (prosinac 2019.)


Učinci megaprojekata i posljedice tehnoloških zatajenja u Hrvatskoj i svijetu MEGAPROJEKTI U REALIZACIJI

Pelješki most (ovako će izgledati nakon izgradnje)

U deset najvećih megaprojekata današnjice ubraja se započeta izgradnja triju kanala na teritoriju Kine. Na sjeveru te države živi gotovo 50 % stanovništva koje ima na raspolaganju samo 20 % vodnih resursa te države. Kako bi otklonili nedostatan pristup vodnim resursima, Kinezi su odlučili izgradnjom kanala, od kojih je svaki dulji od 600 kilometara, preusmjeriti vodu iz rijeka na jugu prema sušnijem i industrijski razvijenijem sjeveru. Kad završi izgradnja projekta, kanalima će se na sjever dopremati 44,8 milijardi kubičnih metara vode na godinu. Procijenjena vrijednost projekta bila je 62 milijarde dolara, što je dvostruko više od potrošenog iznosa za izgradnju brane hidroelektrane Tri klanca, također u Kini. No, do 2014. godine za realizaciju projekta potrošeno je 79 milijardi dolara, što ga čini jednim od najskupljih projekta u povijesti. Osim ogromnih financijskih izdataka, za realizaciju projekta do sad je preseljeno 300 000 ljudi. Jedan od najvećih megaprojekata u realizaciji na zapadnoj polutci jest izgradnja brze željeznice koja bi trebala povezati osam najvećih gradova na zapadnoj obali SAD-a, od San Diega do San Francisca. Izgradnja brze željeznice započela je 2015. godine, a trebala bi biti dovršena 2029. godine. Projekt bi trebao biti realiziran u dvije faze. U prvoj fazi povezat će se gradovi Los Angeles i San Francisco, a u drugoj se željeznička veza produljuje do San Diega i Sacramenta. Vlak će biti u potpunosti elektrificiran te će ga pokretati obnovljivi izvori energije.

a Europska komisija izgradnju financira s 85 %. Na gradilištu se (početkom 2020. godine) nalazi 410 kineskih i 60 hrvatskih radnika te 21 plovilo, a radi se od 0 do 24 sata. Most bi trebao biti završen do kraja 2022. godine. Izazovi koji su se trebali uzeti u obzir prilikom projektiranja mosta te s kojima se izvođači suočavaju prilikom izgradnje su položaj budućeg mosta u području visoke seizmičke aktivnosti te na lokaciji puhanja jakih 152 vjetrova. Uz to, stručnjaci upozoravaju na problem sastava stijena u podmorju u kojem se čvrsta vapnenačka stijena nalazi tek na dubini od 80 do 100 metara. Za gradnju mosta utrošit će se 33 700 tona čelika. Uz to, most će prolaziti ekološki osjetljivim područjem Malostonskog zaljeva koji je 1983. godine zaštićen kao poseban rezervat u moru, a njegovu vrijednost prepoznala je i Europska unija uvrstivši ga na popis zaštićenih područja Natura 2000. Iznimno čisto more preduvjet je razvoja marikulture na tome području. Uz most, potrebno je izgraditi državnu cestu DC414, dionicu GEO Sparagovići – Zaton Doli, na području Općine Ston, ISTRAŽIVANJE koja će prolaziti kroz dva zaštićena područja prirode: značajni krajobraz Uvala Prapratno te već spomenuti Istražite jedan od megaprojekata u realizaciji – ciljeve, posebni rezervat Malostonski zaljev. Izgradnjom mosta dinamiku izgradnje te društveno-gospodarske i ekološke učinke u prostoru. i državne ceste na jugoistočnom dijelu Pelješca izravno su ugroženi gmazovi crvenkapica i kopnena kornjača Provjerite naučeno gubitkom dijela staništa te zbog povećane vjerojatnosti stradanja na cesti. Osim devastacije staništa zbog izDefinirajte svojim riječima megaprojekt-e. U čemu je njihova važnost? gradnje, biljnim i životinjskim vrstama na cijeloj trasi izgradnje može se prenamijeniti stanište, narušiti njeOpišite na odabranim primjerima velike intervencigova kvaliteta svjetlosnim i kemijskim onečišćenjem te je (megaprojekte) u prostoru. onečišćenjem uslijed stvaranja buke. Postoji li u vašem zavičaju primjer megaprojekta? Ako postoji, saznajte nešto više o njemu te rezultat rada izložite pred razredom.


Učinci megaprojekata i posljedice tehnoloških zatajenja u Hrvatskoj i svijetu

ISHODI GEO SŠ C.3.3. i C.B.3.4.

2. Društveno-gospodarski učinci megaprojekata i utjecaj na okoliš Provjerite predznanje Navedite primjere negativnih učinaka izgradnje megaprojekata. Poznajete li neka naselja koja su nestala kao posljedica izgradnje megaprojekata? Mogu li se spriječiti negativni učinci megaprojekata?

UČINCI MEGAPROJEKATA Svaki megaprojekt ima učinke u prostoru koji se očituju kao pozitivne i negativne posljedice na stanovništvo, gospodarstvo i okoliš. Tijekom povijesti realizirani su brojni megaprojekti s negativnim posljedicama. Primjer je izgradnja Asuanske brane na rijeci Nil prilikom koje je preseljeno 100 000 stanovnika Egipta i Sudana, ali je preseljen i hram u Abu Simbelu. Projekt navodnjavanja prostora oko Aralskog jezera kako bi se povećale površine za sadnju pamuka utjecao je na sma-

Izgradnja većih svjetskih, ali i hrvatskih akumulacijskih jezera uzrokovala je preseljenje velikog dijela stanovništva, ali i potapanje pojedinih naselja, pa čak i gradova. Ostatci tih naselja za vrijeme sušnih razdoblja izviruju na površinu i podsjetnik su na prošla vremena. Jedan od svjetskih primjera je ruski grad Mologa koji je zajedno sa 663 sela potopljen 153 prilikom izgradnje Rybinskog jezera pa je stekao naziv ruska Atlantida. Sovjetska vlast dugo je držala u tajnosti činjenicu da je prilikom izgradnje spomenutog jezera preseljeno 130 000 ljudi. Iako se taj događaj zbio u prošlome stoljeću, i danas smo svjesni preseljenja ogromnog broja ljudi radi izgradnje megaprojekata. Koje još posljedice mogu imati megaprojekti na stanovništvo, gospodarstvo i okoliš?

Preseljenje hrama u Abu Simbelu zbog izgradnje nove Asuanske brane


Učinci megaprojekata i posljedice tehnoloških zatajenja u Hrvatskoj i svijetu njenje površine jezera, pomor biljnog i životinjskog svijeta, nestanak ribarskih naselja i promjenu ljudskih djelatnosti. Ne postoji niti jedan megaprojekt koji bi imao samo pozitivne učinke. Stoga je važno shvatiti održivost megaprojekta i naučiti na njihovim negativnim posljedicama kako bi se slične u budućnosti spriječile ili smanjile.

NOVI PANAMSKI KANAL Utjecaj na stanovništvo, gospodarstvo i okoliš Jedan od najznačajnijih megaprojekata u povijesti čovječanstva zasigurno je izgradnja Panamskog kanala čijim je postojanjem izmijenjena slika svijeta. Kanal se nalazi u najužem dijelu Srednje Amerike te spaja Atlantski i Tihi ocean, točnije Karipsko more i Panamski zaljev. Dug je gotovo 80 kilometara. Prokopavanje kanala započelo je 1880. godine od strane Francuza no zbog brojnih nevolja koje su ih zadesile, prokopavanje je nastavljeno prema američkom projektu na samom početku 20. stoljeća. Kanal je u funkciji od 1914. go154 dine. U to vrijeme izgradnja kanala bila je najskuplji projekt na koji je potrošeno 350 milijuna američkih dolara. Podatak o 3,4 milijuna kubičnih metara betona govori o dodatnoj opsežnosti projekta. Iako plovidba kroz Panamski kanal traje 8 do 10 sati, skraćuje višednevnu plovidbu za otprilike 13 000 kilometara. Unatoč visokim trošarinama koje plaćaju brodovi prolazeći kroz kanal, put kroz njega brži je i ekonomski isplativiji od oplovljavanja cijelog područja Južne Amerike. Kako bi kroz kanal prolazili moderni brodovi, većih dimenzija, godine 2007. započeli su radovi na proširenju kanala koji su trajali do 2014. godine. U tome je razdoblju na projektu radilo 30 000 radnika

Brodovi na ustavama u Panamskom kanalu

Novi Panamski kanal širi je, prilagođen modernim teretnim brodovima

a utrošeno je 5,25 milijardi dolara. Projekt je uključivao radove s atlantske strane (podizanje Gatunskog jezera jaružanjem i iskapanjem materijala), radove na ulazu sa strane Atlantskog oceana (iskapanje dijela kopna i izgradnja nasipa dugog 2,3 km) te rad na novim ustavama. Proširenje kanala nadgledala su državna tijela koja brinu o zaštiti okoliša te su tijekom izgradnje i proširenja kanala na mjestima obitavališta životinja njih selili na sigurna mjesta. Područje uz kanal dodatno je pošumljivano autohtonim biljnim vrstama. Puštanjem u promet novog kanala došlo je do povećanja broja zaposlenih (90 % radnika činili su Panamci) te do povećane zarade za Panamu čije se vlasti nadaju profitu od 2,8 milijardi dolara godišnje do kraja 2021. godine. Dimenzije proširenog kanala prilagođene su brodovima koji prevoze naftne derivate, sipki teret i slično što prije nije bio slučaj jer kanal nije bio dovoljno širok za velike tankere. Sada je omogućena trgovina naftom i plinom preko kanala. Prosječna godišnja pri-


Učinci megaprojekata i posljedice tehnoloških zatajenja u Hrvatskoj i svijetu

ISHODI GEO SŠ C.3.3. i C.B.3.4.

stojba za brodove iznosi 54 000 dolara i taj novac značajno utječe na povećanje stope BDP-a Paname. Osim utjecaja na panamsko gospodarstvo, promet kanalom ima utjecaj i na gospodarstvo i promet svijeta. Brodovi veće nosivosti smanjuju troškove zbog velikih ušteda prilikom putovanja, što se odražava na nižu cijenu uvezene robe te tako pridonosi smanjenju inflacije. Kanal je posebno utjecao na povećanu razmjenu robe između Azije i Amerike, osobito u pogledu kontejnerskog prometa, te se očekuje njegov daljnji rast.

PROJEKT TRI KLANCA Pozitivni i negativni učinci jedne od najvećih i najopasnijih hidroelektrana svijeta Hidroelektrana Tri klanca na kineskoj rijeci Chang Jiang počela je s radom 2012. godine u punom kapacitetu nakon što je u pogon stavljena i posljednja od 32 turbine. Kombinirani rad turbina daje snagu jednaku 15-ak nuklearnih reaktora. Brana je dulja od 2300 metara, maksimalna joj je visina 185 metara. Za njenu izgradnju potrošeno je 28 milijuna kubičnih metara betona i 463 000 tona čelika. U gradnju je bilo uključeno 18 000 radnika i 10 000 tehničara i inženjera. Zahvaljujući radu hidroelektrane, Kina na godišnjoj razini ima uštedu od 200 milijuna tona ugljena. Osim velikog energetskog potencijala, iznimno važnog za veliku industrijsku silu poput Kine, velika prednost projekta Tri klanca je i zaštita od poplava. Prednost projekta je i povećanje plovidbe uz istodobno smanjenje prometnih troškova te navodnjavanje poljoprivrednih površina. Za potrebu rada brane nastalo je 600 kilometara dugo akumulacijsko jezero za koje neki stručnjaci smatraju da bi moglo izazvati tektonske poremećaje zbog prevelike količine vode. Prilikom izgradnje postojali su strahovi da bi se dio brane mogao urušiti. Gradnja brane potaknula je raseljavanje 1,3 milijuna ljudi, iako neki kritičari spominju broj od 1,9 milijuna (preseljeno je stanovništvo desetak gradova i mnogih sela). Brojna arhitektonska i arheološka nalazišta su

Hidroelektrana Tri klanca u Kini

potopljena, kao i plodne oranice, pa se dio stanovništva bio prisiljen prekvalificirati iz poljoprivrednih u industrijske radnike. Seljaci čija su imanja ostala potopljena dobivali su po 20 000 yuana odštete, a građani po 50 000 yuana. U sklopu potopljenih površina, ugrožene su rijetke biljne vrste kao i staništa pojedinih endemskih vrsta (riječni delfin, kineski aligator, veliki salamander). Kritičari izgradnje projekta Tri klanca ističu problem taloženja mulja te smatraju da će do- 155 laziti do postupnog povećanja zagađenosti voda. Spominju činjenicu kako u rijeci Chang Jiang završi oko 12 milijardi m3 otpadnih voda koje će većinom biti zadržane branom.

HRVATSKE AUTOCESTE Od prosperiteta jednog do nazadovanja drugog kraja uz negativan učinak na okoliš Gradnja kvalitetnih prometnica i autocesta preduvjet je gospodarskog razvoja. Stoga je nakon osamostaljenja Hrvatske jedan od najznačajnijih ciljeva bio prometno povezati državu. Pozitivan učinak autoceste u funkciji prije svega jest lakše i udobnije putovanje među pojedinim mjestima i lokacijama. Izgradnja autocesta u Hrvatskoj poboljšala je veze između makroregionalnih centara, utjecala je na rast turizma, a

Hidroelektrana Tri klanca ima akumulacijsko jezero dugo 600 kilometara


Učinci megaprojekata i posljedice tehnoloških zatajenja u Hrvatskoj i svijetu

Medvjed na autocesti Zagreb – Rijeka (na dionici Vrata – Delnice)

efikasnijim prometnim povezivanjem zemlje povećana je konkurentnost hrvatskih luka i mobilnost hrvatskog stanovništva. No, izgradnja autoceste uzrokovala je ekonomsku stagnaciju i postepeno nazadovanje dijelova na trasi stare ceste. Time su osobito pogođena naselja Gorskog kotara smještena uz staru cestu (Lujzijana) između Karlovca i Rijeke. U tim naseljima pad prometa nakon 156 izgradnje autoceste negativno se odrazio na ugostiteljstvo koje je činilo važan izvor prihoda. Tako je došlo do marginalizacije nekih dijelova Hrvatske uz istodobnu gospodarsku i ekonomsku perspektivu naselja koja se nalaze na novoj dionici autoceste. Istodobno je izgradnja autoceste imala veliku ulogu u organizaciji prostora, što je vidljivo na primjeru Like gdje dolazi Poduzetnička zona Podi uz autocestu A1 kod Šibenika

do promjena u unutarregionalnim odnosima ličkog prostora. Lika se zahvaljujući autocesti A1 prometno integrirala u prostor Hrvatske. Autocestom je došlo i do razmještaja industrijskih, trgovačkih i uslužnih djelatnosti. Oko autocestovnih čvorišta stvorile su se nove industrijske zone različite strukture i namjene. Primjer je Poduzetnička zona „Podi“ koja je nastala na nekadašnjem siromašnom krškom području kod Šibenika, pokraj autoceste A1. Na taj način dolazi do povećane zaposlenosti, a time i do većeg gospodarskog rasta pojedinih sektora, ali i cijele zemlje. Uz pozitivne, postoje i negativni učinci autocesta na okoliš, život i zdravlje ljudi. Prvi negativni učinci dolaze do izražaja zahvatima koji su dio izgradnje prometne infrastrukture te onečišćenjem zraka, vode i tla čime se ugrožava život i zdravlje ljudi. Prometna infrastruktura djeluje i na prirodna staništa svjetlosnim onečišćenjem te emisijom plinova u atmosferu i vode. Izravan gubitak staništa te njihova fragmentacija kao i degradacija kakvoće staništa ističu se kao glavni negativni učinci prometa. Kako bi autoceste imale što manji negativan utjecaj na okoliš, prije same izgradnje rade se studije o utjecaju na okoliš. Zeleni mostovi, vijadukti, kanali, tuneli i mostovi postavljaju se kako bi omogućili životinjama prelazak ili zadržavanje na sigurnim mjestima. No, buka koju stvaraju automobili kao i rasvjeta vrlo nepovoljno djeluju na kretanje životinja i njihovu orijentaciju u prostoru. Zbog navedenoga, svjedoci smo čestih prelazaka i pretrčavanja divljih životinja preko


Učinci megaprojekata i posljedice tehnoloških zatajenja u Hrvatskoj i svijetu

ISHODI GEO SŠ C.3.3. i C.B.3.4.

Jezero i brana Peruća

autocesta. U razdoblju od 2006. do 2012. godine na području autoceste Zagreb – Rijeka 122 puta je zabilježen nalet automobila na krupne divlje životinje, a od toga 17 puta nalet na medvjede. Kako bi se tome stalo na kraj, provode se mnogi projekti u svrhu zaštite životinja. Jedan od njih je Upravljanje populacijom i zaštita smeđeg medvjeda u sjevernim Dinaridima i Alpama.

va osobito za Hrvatačko i Sinjsko polje. Uz to, osim što se jezero koristi za proizvodnju električne energije, njime se pospješuje opskrba vodom koju za piće koristi oko 500 000 stanovnika, služi za zaštitu zemljišta od erozije te je na njemu razvijen ribolov, ali samo u 157 sportske i rekreacijske svrhe.

AKUMULACIJSKO JEZERO PERUĆA Od potopljenih naselja do proizvodnje energije Površinom treće jezero u Hrvatskoj nalazi se na nadmorskoj visini od 360 metara i umjetnog je postanka. Površina jezera iznosi 13 km2, dugo je dvadesetak kilometara, a duboko 64 metra. Nastalo je u gornjem dijelu toka Cetine za potrebu hidroenergetskog sustava izgradnjom 56 metara visoke brane u blizini sela Donji Bitelić. Akumulacijsko jezero zajedno s jezerom Buško blato usklađuje protok u cijelom porječju kako bi HE Zakučac postigla što veću proizvodnju električne energije. Područje jezera prije potapanja bilo je naseljeno. Šume, oranice, livade i vinogradi bili su rašireni na tome području. Za potrebe izgradnje jezera država je nacionalizacijom stanovništvu oduzela poljoprivredno zemljište. Većina stanovništva preselila se na reljefno viša područja, a dio stanovnika je trajno iselio iz toga kraja. Godine 1959. potopljeno je nekoliko naselja, ali je potopljen i manastir Dragović koji je izgrađen u 14. stoljeću. Izgradnjom brane regulirana je sezona popla-

GEO ISTRAŽIVANJE Istražite i opišite utjecaj sustava HE na Dravi na stanovništvo, gospodarstvo i okoliš. Istražite zašto ekološke udruge žele spriječiti daljnju gradnju hidroelektrana na Dravi. Uz pomoć aplikacije Google Earth pronađite hidroelektrane na Dravi u Sloveniji i u Austriji. Istražite ispod kojih se akumulacijskih jezera u Hrvatskoj nalaze potopljena sela.

Provjerite naučeno Kakav je društveno-gospodarski i ekološki učinak megaprojekata? Obrazložite odgovor.


Učinci megaprojekata i posljedice tehnoloških zatajenja u Hrvatskoj i svijetu

3. Primjeri i posljedice tehnoloških zatajenja u Hrvatskoj i svijetu Provjerite predznanje Navedite primjere velikih havarija u pomorskom prometu. Kakve su posljedice havarija pri eksploataciji nafte? Zašto havarije u industriji uzrokuju teške posljedice za stanovništvo? Opišite opasnost od havarija u nuklearnim elektranama.

POMORSKE HAVARIJE

Razvoj tehnologije promijenio je svijet. Tehnologija je prisutna u svim aspektima ljudskog života i ima velik utjecaj na naš svakodnevni život. No, rijetki su svjesni potencijalnih opasnosti koje utjecaj tehnologije krije. One su moguće kod primjene tehnologije u industrijske, prometne, nuklearne, energetske, informatičke i druge svrhe na kopnu, moru i u zraku. Na primjeru jedne katastrofe koju je uzrokovao kvar na nekom objektu opišite posljedice za stanovništvo, gospodarstvo i okoliš. Jesu li vidljive i danas? Zašto je teško ukloniti posljedice većih havarija?

158 Svakodnevno se u svjetskom moru dogodi u prosjeku pet havarija. Do njih u najvećem broju dolazi pri vađenju, transportu, obradi i spremanju nafte jer se 60 % nafte doprema upravo morskim putem. Havarije većih tankerskih brodova i izlijevanja nafte imaju dalekosežne posljedice. Tome u prilog ide činjenica potvrđena od strane znanstvenika kako je dovoljno osam grama nafte da bi se zagadio kubični metar mora. Uz oštećenje ekološkog, ekonomskog i gospodarskog sustava, u takvim katastrofama izgubljeni su ljudski životi te je čovječanstvo suočeno s jednim od najvećih problema današnjice.

Čišćenje obale nakon katastrofe tankera Exxon Valdez 1989. godine kod Aljaske


Učinci megaprojekata i posljedice tehnoloških zatajenja u Hrvatskoj i svijetu u mjeri da bi nafta dospjela u more. Posljedica je bila industrijska jer je na neko vrijeme otežana distribucija nafte za područje Dalmacije te Bosne i Hercegovine.

INDUSTRIJSKE HAVARIJE Osim u moru, havarije kao posljedica tehnoloških zatajenja događaju se na kopnu. Jedna od najvećih industrijskih nesreća na kopnu dogodila se 1984. godine u indijskom gradu Bhopalu. Tvornica je otvorena pri kraju 1960-ih godina i bila je simbol industrijalizacije Indije. U njoj je zaposleno više od tisuću Indijaca radeći na proizvodnji jeftinih pesticida. Mnogi tu nesreću smatraju najgorom u povijesti industrijske proizvodnje jer je neposredno nakon curenja opasnog i otrovnog plina umrlo oko 3000 ljudi, a u danima iza nesreće još njih više od 5000, iako izvori navode ukupno do 20 000 umrlih. Uz ljudske gubitke, zabilježeno je i uginuće životinja (stoka, psi, mačke, ptice). Taj je prostor žarište ekološke katastrofe već više od 30 godina. Udruge za ljudska prava smatraju da je oko 30 000 tona otpada zakopano pod zemljom te je kontaminirana voda koju

159

Dio postrojenja u tvornici Union Carbide, Bhopal, Indija nakon havarije

Požar na naftnoj platformi British Petroleuma 2010.

ISHODI GEO SŠ C.3.3. i C.B.3.4.

Veća ekološka katastrofa uzrokovana ljudskim faktorom dogodila se 1989. godine kada je tanker Exxon Valdez udario u podmorski greben nedaleko od obala Aljaske te je ispustio u more, prema procjenama, najmanje 41 milijun litara sirove nafte. Da je katastrofa dovela okoliš u nepovratno stanje govore činjenice o uginulim životinjama: 250 000 do 500 000 uginulih ptica, najmanje 1000 morskih vidri, 300 tuljana, 250 bjeloglavih supova, 22 orke, 12 riječnih vidri te uništene milijarde lososa i jaja haringi. Osim gubitaka biljnog i životinjskog svijeta, za život je nakon zagađenja osposobljena samo osmina zagađene obale, a stanovnici koji su nekad živjeli od ribolova ostali su bez glavnog izvora prihoda. Katastrofalni izljev nafte iz Exxon Valdeza nadvisila je katastrofa u Meksičkom zaljevu 2010. godine poznata pod nazivom Izljev nafte British Petroleuma. Nakon eksplozije na bušotini Deepwater Horizon došlo je do raspada platforme čija je posljedica bila izljev nafte po Meksičkom zaljevu u trajanju od tri mjeseca. Uz pomoć plutajućih zaštitnih cijevi, više od 1100 osoba koje su radile na sanaciji te uz pomoć brojnih plovila i zrakoplova bilo je sakupljeno gotovo 250 000 galona vode onečišćene naftom. Posljedice su bile vidljive na više od 100 kilometara onečišćene obale, uništenom ribarstvu, turizmu, nestalom biljnom i životinjskom svijetu. Da su slični scenariji mogući u Jadranskom moru, govore podatci o nesrećama, koje su na sreću imale sretan završetak. Primjer je havarija u luci Ploče do koje je došlo u ljeto 2018. godine kada je tanker s 27 000 kubika nafte udario u pristanište i razvalio dok. Posljedica nije bila ekološka katastrofa jer se tanker nije oštetio

U indijskom gradu Bhopalu dogodila se najveća industrijska katastrofa u povijesti zbog curenja opasnog plina


Učinci megaprojekata i posljedice tehnoloških zatajenja u Hrvatskoj i svijetu za piće koristi više od 50 000 ljudi, a kao posljedicu navode, iako nije provedeno epidemiološko istraživanje koje bi to potvrdilo, velik broj rođene djece s prirođenim manama. Među faktorima koji su prouzročili industrijsku nesreću, najistaknutiji je ljudski.

NUKLEARNE HAVARIJE

Foto: Jurica Galić Juka

Osim industrijskih, na kopnu, su zabilježene i nuklearne havarije. Tri najpoznatije na globalnoj razini su Fukushima, Černobil i Kištimska katastrofa. Za nastanak prve presudan je bio prirodni faktor, dok su druge dvije prouzročene ljudskim faktorom. Kao posljedice nesreće ističu se velik broj raseljenih ljudi, degradirana prirodna sredina, kontaminacija vode i tla. Nuklearnu katastrofu u Fukushimi 2011. godine prouzročila je šteta uzrokovana tsunamijem. Iako su nakon potresa prestala s radom tri reaktora, tsunami koji je uslijedio kao njegova posljedica potopio je spremnike s gorivom i agregate koji su bili namijenjeni za proizvodnju električne energije u slučaju kvara. Posljedice su izravni ljudski gubitci u trenutku tsunamija te ozlijeđeni u eksplozijama koje su uslijedile. Katastrofa 160 je uzrokovala evakuaciju otprilike 170 000 ljudi te je japanska vlada bila prisiljena privremeno zatvoriti sve preostale nuklearne elektrane. Područje oko Fukushi-

me ostalo je kontaminirano jer je kao posljedica kvara na reaktorima, radioaktivnost istjecala u obliku vode, pare i dima. Na prostoru bivšeg SSSR-a zbog tehnoloških zatajenja, došlo je do dviju većih nuklearnih havarija u razmaku od gotovo 30 godina. Do Kištimske katastrofe došlo je u postrojenju za preradu nuklearnog goriva Majak. Od samog početka rada nuklearne elektrane, bilo je problema sa skladištenjem otpada koji se najprije zatrpavao u podzemlje, a kada je tamo nestalo mjesta, ispuštan je u lokalnu rijeku. Za hlađenje reaktora korištena je voda iz obližnjeg jezera Kačaj na principu cirkuliranja pa je otpadna voda vraćana natrag u jezero. Na taj je način nakon nekoliko godina rada nuklearne elektrane, okolno područje u blizini, kao i voda, bilo kontaminirano velikom količinom radioaktivnog otpada. Do eksplozije na reaktoru došlo je 1957. godine zbog kvara na rashladnom sistemu. Posljedica eksplozije bio je oblak radioaktivnog dima za kojeg su stanovnici okolnog mjesta tvrdili da je polarna svjetlost. Pretpostavlja se da je radioaktivni oblak u narednim danima zagadio 15 – 20 000 km2 površine te ugrozio oko 270 000 ljudi. Slučajevi zdravstvenih problema i danas su prisutni među stanovništvom toga područja, iako je najuži dio uz postrojenje evakuiran.

Prije nuklearne katastrofe u gradu Pripjatu (kod Černobila) živjelo je oko 47 500 stanovnika, a danas je potpuno napušten pa ga nazivaju i „gradom duhova“


Učinci megaprojekata i posljedice tehnoloških zatajenja u Hrvatskoj i svijetu

INFORMATIČKE HAVARIJE U današnje moderno doba, doba informacijske industrije i robotike, visoka tehnologija također predstavlja opasnost za ljude i okoliš. Pogreške ljudi mogu prouzročiti katastrofe na lokalnoj i globalnoj razini. Primjer je pad zrakoplova Boeing 737 kojeg povezuju s jeftinim indijskim programerima koji su izrađivali dio softvera jer je to bilo financijski isplativije. Smatra se da spomenuti programeri nikada nisu radili u avioindustriji, niti su komunicirali s pilotima i/ili inženjerima, a povjeren im je zadatak izrade digitalnih dijelova Boeingova zrakoplova. Probleme u radu imala je i tvrtka Samsung nakon što su eksplodirale baterije u njihovim novim uređajima. Pronađena je greška u pregrijavanju. Tvrtka je pretrpjela određene financijske gubitke nakon što je s tržišta povučeno više od 2,5 milijuna uređaja. Još je 2012. godine u američkoj saveznoj državi Nevada izdana vozačka dozvola za automobil bez vozača, a u sljedećih nekoliko godina dogodile su se prometne nesreće za koje se smatra da je krivac autopilot. Da stvari mogu izmaknuti kontroli govori i slučaj u njemačkoj tvornici Volkswagen, gdje je tvornički robot usmrtio radnika.

ZANIMLJIVOSTI

ISHODI GEO SŠ C.3.3. i C.B.3.4.

Slična je katastrofa zadesila 1986. godine Černobil, ukrajinski grad, tada u SSSR-u, važno trgovačko i industrijsko središte tijekom 19. i 20. stoljeća, na riječnom putu između Baltičkog i Crnog mora. Milijuni ljudi su uz pomoć nuklearne elektrane u Černobilu dobivali struju. Do nesreće je najvjerojatnije došlo zbog greške u dizajnu samog reaktora, a nesreći su pridonijeli i nestručni radnici. Uz ljudske žrtve stradale izravno u eksploziji te od njezinih posljedica, tijekom sljedećih 10 godina, prostor promjera 200 kilometara zagađen je uranijevim i plutonijevim izotopima, jodom, cezijem i stroncijem koji su radioaktivni i štetni za ljudsko zdravlje. Veliko područje u blizini nuklearne elektrane postalo je opustošeno i nepovoljno za život uz velike gospodarske gubitke. I danas postoji izdvojena zona oko područja Černobila te je prostor pod nadzorom ukrajinskih državnih službi za zaštitu okoliša. Iako uvijek postoji mogućnost katastrofe koja bi se mogla dogoditi kao i u spomenute tri nuklearne elektrane, smatra se da su današnje nuklearne elektrane sigurnije i pouzdanije. Najveći problem vezan uz njih je skladištenje otpada, koji ostaje radioaktivan godinama.

Život u blizini nuklearnih elektrana U neposrednoj blizini Hrvatske nalaze se dvije nuklearne elektrane: NE Krško u Sloveniji i NE Paks u Mađarskoj. Nuklearnom elektranom Krško upravljaju Hrvatska i Slovenija (ulaganja i preuzimanja električne energije 50 : 50). Nisko i srednje radioaktivni otpad nuklearne elektrane pohranjeni su u privremenim skladištima, a 2008. godine uveli su sustav postupanja s okolišem. Zbog provjere poštivanja ograničenja, redovito se laboratorijski mjeri radioaktivnost u ispustima u zrak i vodu. Tijekom svih godina rada, ispusti su u granicama nižim od dozvoljenog. U Hrvatskoj se na 10 lokacija u Zagrebu i okolici godišnje provede 76 mjerenja na Nuklearna elektrana Krško temelju kojih se može ustanoviti izloženost stanovništva radioaktivnosti. Otpadne radioaktivne vode čiste se isparavanjem te se tek nakon pročišćavanja i dodatne analize u 161 laboratoriju, ispuštaju u rijeku Savu. Smatra se da su i toplinski utjecaji vode na rijeku Savu unutar graničnih vrijednosti. Rijeka Sava na prostoru Hrvatske dodatno je onečišćena industrijskim otpadom te je utvrđeno da je u Savi i u otpadnim vodama Zagreba stanje slično kao u gradovima zapadne Europe i SAD-a. GEO ISTRAŽIVANJE Je li područje Hrvatske u opasnosti zbog smještaja u neposrednoj blizini nuklearne elektrane? Proučite protokol postupanja stanovništva u slučaj kvara na NE Krško. Gdje se u Hrvatskoj nalaze rafinerije nafte? Istražite stanje okoliša u tim područjima. Istražite i opišite industrijske havarije na prostoru Hrvatske.

Provjerite naučeno Usporedite posljedice industrijskih, prometnih, nuklearnih, energetskih i informatičkih havarija. Usporedite tri opisane nuklearne havarije s obzirom na posljedice.


Učinci megaprojekata i posljedice tehnoloških zatajenja u Hrvatskoj i svijetu

4. Učinci primjene tehnologije na stanovništvo, gospodarstvo i okoliš

Zahvaljujući jačanju i širenju znanja i obrazovanja kao najvažnijih resursa moderno doba pokrenulo je razvoj tehnologije. Njime dolazi do razvoja inovacija, a time i do napretka društva u cjelini. Brzo širenje tehnologija ostavilo je neizbrisive posljedice na svijet, koje su vidljive na lokalnoj, nacionalnoj i svjetskoj razini, a imaju dvojak učinak: rast proizvodnje i bogaćenje visokorazvijenih država, uz istodobno siromašenje slabije razvijenih država uz ekonomske, ekološke i druge katastrofalne posljedice. Na koji način tehnologija utječe na tebe? Navedi pozitivne i negativne učinke tehnologije na tvoj život.

162

UTJECAJ TEHNOLOGIJE NA GOSPODARSTVO

AD-a i Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (WIPO). Globalni indeks inovacija kvantitativni je alat koji pomaže globalnim donositeljima odluka kako bi bolje razumjeli i pronašli način da potaknu inovativnu aktivnost koja pokreće ekonomski i ljud-

Danas napredak gospodarstvu osiguravaju nove tehnologije i novi inovativni proizvodi koji ovise o znanju i kapitalu neke države te o brzini njihove uspješne primjene. Zbog navedenih razloga stručnjaci smatraju da su gospodarstva država Istočne Azije uspješni- Najinovativnije države svijeta 2017. i 2018. godine ja od konkurentskih država. Tako je i za ekonomski države Najinovativnije države rast najindustrijalirizanijih država svijeta (SAD, Japan, Poredak Najinovativnije 2017. 2018. Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačka i Francuska) s 46 1. Švicarska Švicarska – 71 % zaslužan tehnološki napredak. S druge strane, 2. Švedska Nizozemska zbog sporijeg širenja tehnologija u slabije razvijenim 3. Nizozemska Švedska državama u svijetu je prisutan sve veći tehnološki jaz. Sjedinjene Američke 4. Ujedinjeno Kraljevstvo Države Bivši Sovjetski Savez bio je neučinkovit u prihvaćanju 5. Ujedinjeno Kraljevstvo Singapur inovativnih tehnologija pa je doživio gospodarski neSjedinjene Američke uspjeh, iako je imao gomilu kapitala i brojnu radnu 6. Danska Države snagu. 7. Singapur Finska Uz spomenute države važno je istaknuti Kinu koja se 8. Finska Danska 2018. godine probila u prvih dvadeset najinovativni9. Njemačka Njemačka jih svjetskih ekonomija dok je Švicarska s obzirom na 10. Irska Irska prethodnu godinu zadržala prvo mjesto na rang listi Globalnog indeksa inovacija (GII) koji se objavljuje Izvor: WIPO (World Intellectual Property Organization, svake godine u suradnji Sveučilišta Cornell, INSE- https://www.wipo.int/)


Učinci megaprojekata i posljedice tehnoloških zatajenja u Hrvatskoj i svijetu

I ti mo

ijet

UTJECAJ TEHNOLOGIJE NA OKOLIŠ

i

ISHODI GEO SŠ C.3.3. i C.B.3.4.

ž

pro mijen š it e

sv

ski razvoj. Prema spomenutom indeksu rangirano je 128 gospodarstava na temelju 80 pokazatelja, od stope podnošenja prijava intelektualnog vlasništva do stvaranja mobilnih aplikacija, trajanja obrazovanja, znanstvenih i drugih publikacija. Kineski proboj u vodećih 20 država svjedoči brzoj transformaciji vođenoj vladinom politikom koja daje prioritet istraživanju i intenzivnom radu na inovacijama.

Razvoj tehnologije doprinosi razvoju i napretku društva iako primjena tehnologije nerijetko ima negativne posljedice na okoliš. S razvojem tehnologije čovjek prestaje biti dio okoline kojoj se prilagođava i o kojoj ovisi. Gotovo do kraja 20. stoljeća gospodarstvo se razvijalo spontano, neplanski te je došlo do prekoJeste li se uključili?

Stripovi UN-a za edukaciju djece školskog uzrasta o ciljevima održivog razvoja Pročitajte strip na poveznici https://drive.google.com/ file/d/19Zgp2l-rJfeYJ4jLtOJLxdBx9qjEAbA-/view.

mjernog iskorištavanja prirodnih resursa i otpuštanja različitih zagađivača u vodu, tlo i atmosferu. Posljedica toga vidljiva je u smanjenju biološke raznolikosti. Kako bi se spriječilo daljnje narušavanje okoliša, godi- 163 ne 1972. u Stockholmu je održana prva međunarodna konferencija UNEP-a (United Nations Environmental Program) na kojoj se raspravljalo o globalnim problemima razvoja i potrebi zaštite okoliša. Rezultat konferencije je Deklaracija o zaštiti okoliša. Sedamdesetih godina 20. stoljeća nastavlja se ekološko osvješćivanje javnosti istraživanjima, ali i naftnim krizama koje su pokrenule promjene u razvijenim državama. Hrvatska je bila jedna od aktivnih sudionica na sastanku svjetskog vrha o održivom razvoju 1992. godine u Rio de Janeiru gdje su doneseni Deklaracija i Akcijski program za 21. stoljeće (Agenda 21) pa tako i 2015. godine kada je također u sklopu Ujedinjenih naroda donijet Program za održivi razvoj 2030 (Agenda 2030). Agenda 2030 nastavak je na Milenijsku deklaraciju UN-a prihvaćenu u rujnu 2000. godine. Danas suvremena tehnologija uslijed procesa proizvodnje treba voditi brigu o okolišu tijekom odabira materijala, upotrebe proizvoda, samog proizvodnog procesa, recikliranja i ponovne upotrebe, produljenja korisnosti te vizualnog identiteta. Suvremenu industriju, osim upotrebe suvremene tehnologije, obilježava i korištenje obnovljivih izvora energije. Iako su ta postrojenja sve više opremljena suvremenom tehnologijom, ona


Učinci megaprojekata i posljedice tehnoloških zatajenja u Hrvatskoj i svijetu roboti/10 000 zaposlenih 700 600 500 400 300 200 100

su ipak dodatno ugrožena neželjenim i opasnim događajima i rizicima zbog primjene tehnologije. Među njima se ističu otpad i nusprodukti koji onečišćuju ne samo Zemljinu atmosferu, već tlo i vodu. Jedna od mogućih neželjenih posljedica je pojava eksplozivne atmosfere koja može prouzročiti eksploziju. Kvaliteta okoliša dodatno je narušena oko postrojenja naftnih i plinskih platformi, rafinerija nafte i plina, postrojenja kemijske i prehrambene industrije i sl. Kako bi se spriječilo propadanje i narušavanje prirodnog okoliša, provode se mjere smanjenja negativnog utjecaja tehnologije. Postoje brojni zakoni u sklopu kojih su 164 tvornice primorane koristiti pročišćivače otpada prije njihova ispuštanja u okoliš. Neizbježan dio prijevoznih sredstava je katalizator koji smanjuje štetnost ispušnih plinova te se sve više kod pogona koriste čišća goriva. Kako bi se postigao održivi razvoj, važno je postići ravnotežu između gospodarskih, socijalnih i okolišnih zahtjeva, osiguravajući upotrebu obnovljivih resursa uz smanjenje upotrebe kemikalija i stvaranja otpada. Važno je i gospodarenje otpadom koje ima ulogu u formiranju novih radnih mjesta i uvođenju zelene tehnologije. Za takvu cirkularnu ekonomiju (kružno gospodarstvo) odlučila se Europska unija, koja dugoročno planira smjer gospodarskog rasta, uz istodobno smanjenje emisije stakleničkih plinova od 80 % do 2050. u odnosu na 1990. godinu.

0 Rep. Koreja Singapur Njemačka Japan Švedska Danska SAD Italija Belgija Tajvan Španjolska Nizozemska Kanada Austrija Finska Slovenija Slovačka Francuska Švicarska Češka

Logotip prve konferencije o zaštiti okoliša

Izvor: IFR, International Federation of Robotics

Broj industrijskih robota na 10 000 zaposlenih 2016. godine Izdvojite države s najviše robota na 10 000 zaposlenih. Usporedite prikazane države prema broju robota na 10 000 stanovnika s Hrvatskom u kojoj je iste godine prosjek bio 13 robota.

Kao predstavnik novih tehnologija 21. stoljeća ističe se robotika. Robotika ima potencijal za transformaciju života i radne prakse, podižući učinkovitost i razinu sigurnosti, pružajući poboljšanu razinu usluga i stvarajući nova radna mjesta. Za rad inteligentnih strojeva potrebne su određene kognitivne sposobnosti. Njihov učinak vidljiv je u svim područjima ljudske djelatnosti (npr. u medicini) i po njima se mjeri stupanj suvremenosti. Iako prevladava mišljenje da će roboti zamijeniti poslove ljudi, u svijetu suvremene industrije potrebni su stručnjaci koji će robotima upravljati, ali i proizvoditi nove, pa većina gospodarstvenika robota ne smatra kao prijetnju. Kod nekih država koje su suočene s nedostatkom radne snage,

UTJECAJ TEHNOLOGIJE NA STANOVNIŠTVO Brze promjene u suvremenom društvu rezultat su razvoja novih tehnologija. Svijet se pod utjecajem suvremene tehnologije globalizira, ali se istodobno stanovnici sve više lokaliziraju, prenoseći dijelove globaliziranog svijeta u svoje domove. To im omogućuje Internet, medij za stjecanje, primjenu i distribuciju znanja te informacija. Uz pomoć tehnologija ljudi komuniciraju bilo kad i bilo gdje.

Robotika će transformirati život i rad ljudi


Učinci megaprojekata i posljedice tehnoloških zatajenja u Hrvatskoj i svijetu

ISHODI GEO SŠ C.3.3. i C.B.3.4.

Robot Nao igra nogomet, pleše, hoda, govori, recitira prognozu, čita s interneta, a cilj je da nauči otkriti autizam kod djece

Foto: NASA

Humanoidni robot

165 Tri generacije rovera korištenih za istraživanje Marsa

kao što je Hrvatska, robotizacija može povećati produktivnost. U Europskoj uniji je u prosjeku 90 robota na 10 000 zaposlenih, a u Hrvatskoj samo 13. Danas se sve više radi na primjeni robotiziranih linija u proizvodnji, no njihovo uvođenje je financijski zahtjevno pa se time povećava tehnološki jaz unutar država i među njima. Slabije razvijene države imaju zastarjelu i zaostalu tehnologiju, a samim time nisku produktivnost i konkurentnost, što ih stavlja u nezavidan položaj prema visokorazvijenim državama. Utjecaj tehnologije na stanovništvo ima i negativne učinke jer se primjenom tehnologije zanemaruju društvene vrijednosti te je smanjenja izravna komunikacija među ljudima. Pojava energetske i prehrambene krize, pasivnost u angažmanu prema zaštiti okoliša, gubitak osnovnih vrijednosti, potencijalna kriza čovječanstva uslijed nadmoći tehnologije i robota samo su neki od negativnih učinaka koji se odražavaju na stanovništvo.

Robot Viktorija u zračnoj luci Franjo Tuđman u Zagrebu GEO ISTRAŽIVANJE Istražite i uz pomoć prezentacije izložite primjere primjene robota u medicini, prometu i drugim djelatnostima u Hrvatskoj.

Provjerite naučeno Usporedite pozitivne i negativne učinke primjene tehnologije za stanovništvo, gospodarstvo i okoliš. Djeluje li se na globalnoj razini na smanjivanju negativnih učinaka tehnologije? Argumentirajte odgovor ili organizirajte debatu. Navedite primjer iz Hrvatske koji potvrđuje pozitivan učinak tehnologije na stanovništvo, gospodarstvo i okoliš.


Suvremene promjene u gradskim naseljima i njihovoj okolici

166

7 ISHOD GEO SŠ B.3.6. Učenik istražuje suvremene promjene u gradskim naseljima i njihovoj okolici te uspoređuje promjene u gradovima u Hrvatskoj i svijetu

Suvremene promjene u gradskim naseljima i njihovoj okolici

ISHOD GEO SŠ C.B.3.2. Učenik analizira grad kao organizirani sustav, istražuje uzroke temperaturnih razlika u gradu te predlaže načine i mjere održivoga razvoja gradova.

NAKON UČENJA I POUČAVANJA OVIH TRIJU TEMA MOĆI ĆETE: – istražiti suvremene promjene u gradskim naseljima i njihovoj okolici u zavičaju i Hrvatskoj s pomoću dostupne literature i terenskoga rada – analizirati i usporediti socioekonomske polarizacije u gradovima i gradskim četvrtima – usporediti na odabranim primjerima funkcije i probleme megagradova i supergradova (komunalne i infrastrukturne)

NAKON UČENJA I POUČAVANJA OVIH TRIJU TEMA MOĆI ĆETE: – opisati elemente gradskoga sustava (prometni sustav, zbrinjavanje otpada, energetski sustav, namjena površina) – istražiti uzroke i posljedice postojanja gradske mikroklime – razlikovati obilježja pametnoga, uključivoga i održivoga grada – identificirati elemente održivoga grada (okolišna, gospodarska i demografska održivost) na primjeru grada u zavičaju


Suvremene promjene u gradskim naseljima i njihovoj okolici

ISHODI GEO SŠ B.3.6. i C.B.3.2.

1. Suvremene promjene u gradskim naseljima u zavičaju i Hrvatskoj

se izdvojiti četiri faze: urbanizacija, suburbanizacija, deurbanizacija i reurbanizacija. Za prvu i četvrtu fazu razvoja karakteristična je koncentracija stanovništva i Koje prostorne promjene uzrokuje urbanizacija? funkcija u matičnom gradu. U fazi suburbanizacije i Po čemu se razlikuju gradovi u svijetu? deurbanizacije (kontraurbanizacije) dominira decenKoliki je stupanj urbanizacije u Hrvatskoj? tralizacija pa se smanjuje broj i udio stanovništva u Koja se naselja u Hrvatskoj ubrajaju u gradska (urmatičnom gradu, a povećava u okolici. bana)? U visokorazvijenim državama Europe nakon 1960-ih Objasnite morfološku, funkcionalnu i demografsku u gradskim regijama prevladavaju procesi decentralistrukturu odabranog grada u kojemu se školujete. zacije i dekoncentracije stanovništva, funkcija i radMijenjaju li se posljednjih godina navedene struktunih mjesta. Ta je faza razvoja nazvana deurbanizacija re u gradu u kojemu se školujete? (kontraurbanizacija) i trajala je do 1990-ih. Rezultirala je smanjenjem broja stanovnika i radnih mjesta u cijeSUVREMENE PROMJENE U GRADSKIM loj aglomeraciji i premještanjem težišta naseljenosti u 167 NASELJIMA I NJIHOVOJ OKOLICI U SVIJETU rubna ruralna naselja okolice. Faza reurbanizacije u Posljednjih nekoliko desetljeća u gradskim regija- brojnim gradovima Europe nastupila je od 1990-ih. U ma (matični grad i urbanizirana okolica) odvijaju se toj se fazi događa fizionomska i funkcionalna obnova značajne promjene. U razvoju gradskih regija mogu i sanacija stare gradske jezgre. U saniranim i novoiz-

Provjerite predznanje

Ilustracija gentrifikacije u New Yorku i Washingtonu (C. Animashaun/Vox)


Andrew J. Nilsen

Suvremene promjene u gradskim naseljima i njihovoj okolici

Ilustracija gentrifikacije u Providenceu, Rhode Island

Foto: Aaron Cynic

Stambena zgrada u New Yorku (Avenija Jerome i Istočna ulica 177) prije i nakon preuređenja

građenim objektima lociraju se djelatnosti kvartarnog sektora i povećava ponuda vrlo skupih stambenih jedinica visoke kvalitete stanovanja. Novootvorena radna mjesta i promijenjeni uvjeti stanovanja privlače mlado radnosposobno stanovništvo srednje klase pa raste ukupan broj stanovnika u gradskim jezgrama. Taj proces fizionomske, funkcionalne i demografske obnove stare gradske jezgre nazivamo gentrifikacija. 168 Istodobno s promjenama u središnjim dijelovima gradova odvijaju se promjene i u suburbanim zonama gdje nastaju nova središta, najčešće s jednom dominantnom funkcijom (npr. trgovački, novi industrijski, Prosvjedi protiv gentrifikacije uredski ili sportskorekreacijski centri). Važnu ulogu u okolici, uz nova središta, imaju dijelovi prostora (zone) koji nemaju obilježja naselja ni gustoću naseljenosti ni infrastrukturu sličnu gradovima. Te zone opskrbljuju matični grad sirovinama, energijom, vodom, hranom, radnom snagom, logističkim, komunikacijskim ili komunalnim funkcijama ili su namijenjene turizmu i uklanjanju otpada. Njihov razvojni ritam neposredno je povezan s ritmom glavnih urbanih središta i u njima se odvijaju komodifikacija (proces pretvaranja

Promjena granica i lokalnog okoliša – La Barcelonete, Španjolska


SUVREMENE PROMJENE U GRADSKIM NASELJIMA I NJIHOVOJ OKOLICI U HRVATSKOJ I u Hrvatskoj se mijenjaju središnji dijelovi gradova, ali i rubovi gradova i njihova neposredna okolica koja postaje razvojno najdinamičniji dio gradske regije. U gradskim jezgrama napuštaju se poslovni prostori i slabi stambena funkcija. Rub grada čine periurbano, suburbano i ruralno područje. Predstavlja zonu kontakta, ispreplitanja, prožimanja i interakcije urbanog i ruralnog. Upravo taj prostor postaje atraktivan za lokaciju važnih gradotvornih funkcija. Na gradskom rubu grade se ceste (npr. gradske obilaznice), željezničke pruge, aerodromi i brojni drugi značajni prometni objekti. Kvalitetna prometna infrastruktura intenzivira dnevne cirkulacije (migracije). Velika prostorna dostupnost potiče lokaciju novih oblika trgovine i

Zagrebačka Trešnjevka – primjer loše gentrifikacije

ISHODI GEO SŠ B.3.6. i C.B.3.2.

predmeta, umijeća, dobara i usluga u robu na tržištu), okrupnjavanje, masovno izvlaštenje pa i društvenoekološka degradacija. Razvoj gradskih regija u tranzicijskim državama obilježili su procesi urbanizacije i centralizacije, a posljednjih godina vidljive su promjene trenda. I u tim se državama revitaliziraju stare gradske jezgre i jačaju procesi gentrifikacije.

Foto: Luka Stanzl/Pixell

Suvremene promjene u gradskim naseljima i njihovoj okolici

Napuštanje poslovnih prostora u staroj gradskoj jezgri – primjer Ilice

industrije, a zbog nižih cijena zemljišta i nekretnina i promjena u načinu stanovanja (zelenilo, manja gustoća naseljenosti, manja buka...) gradski rub sve je poželjniji za stanovanje. Pod utjecajem doseljavanja stanovništva gradski rub postaje prostor izrazite demografske dinamike. Sve su veći pritisci na prostor uslijed ispreplitanja i konkurencije različitih funkcija (stam- 169 bene, poslovne, poljoprivredne, rekreacijske i zaštitne). Budući da je prostor ograničen, vrijedan i najčešće neobnovljiv resurs, nužno ga je racionalno i optimalno


Suvremene promjene u gradskim naseljima i njihovoj okolici koristiti. Prostorno planiranje obuhvaća uređenje naselja, gospodarskih djelatnosti, infrastrukture (prometne, energetske, vodoopskrbne), kao i zaštitu okoliša, prirodnih i kulturnih vrijednosti. Sustav prostornog planiranja u Republici Hrvatskoj propisan je Zakonom o prostornom uređenju u kojemu su navedeni obvezni dokumenti uređenja na tri razine. Prostorni planovi državne razine su državni plan prostornog razvoja, prostorni plan nacionalnog parka, prostorni plan parka prirode i drugi prostorni plan područja posebnih obilježja (propisan državnim planom prostornog razvoja) i urbanistički plan uređenja izdvojenog građevinskog područja izvan naselja za gospodarsku i/ili javnu namjenu državnog značaja. Prostorni planovi područne (regionalne) razine su prostorni plan županije, prostorni plan Grada Zagreba i urbanistički plan uređenja izdvojenog građevinskog područja izvan naselja za gospodarsku i/ili javnu namjenu županijskog značaja. Prostorni planovi lokalne razine su

170

prostorni plan uređenja grada, odnosno općine, generalni urbanistički plan i urbanistički plan uređenja, osim urbanističkog plana uređenja koji se donosi na državnoj ili područnoj razini.

Provjerite naučeno Istražite suvremene promjene u gradskom naselju (gradskoj četvrti) i njegovoj okolici u zavičaju. Koristite dostupnu literaturu i metode terenskoga rada. Prikupite fotodokumentaciju o stanju grada (izgled i funkcije zgrada i četvrti) do 1990-ih, o promjenama u tranzicijskom razdoblju te recentnom stanju pod utjecajem urbane transformacije/regeneracije/reurbanizacije i gentrifikacije. Kartirajte funkcije u središtu grada, na odabranim lokacijama obavite intervju s vlasnicima ureda, restorana, salona za različite usluge kao i sa starosjediocima. Napišite izvještaj o promjenama u prostoru u kojemu ćete odgovoriti na sljedeća pitanja: 1. Jesu li fizionomske promjene veće u središtu ili na rubu grada? 2. Usporedite plan grada iz dviju različitih godina i opišite promjene (ima li novih ulica, novih blokova zgrada…novih funkcija). 3. Prijeti li istraženom dijelu grada gubitak identiteta? 4. Mogu li se izdvojiti dijelovi gradskog ruba (periurbano, suburbano i ruralno područje)? 5. Koje je funkcije imao rub grada prije 20-30 godina, a koje ima danas? 6. Što je od navedenog ostvareno u gradskom rubu: 1) očuvanje zaštićenih područja i zelenih površina (zaštitna, rekreacijska i estetska uloga); 2) očuvanje poljoprivrednih površina u funkciji gradskog tržišta te poljoprivrede za vlastite potrebe kao važnog dijela identiteta ruralnih područja i činitelja specifičnog ruralnourbanog mozaika. 7. Koje su demografske promjene nastale u prostoru (starenje stanovništva, pomlađivanje useljavanjem drugih stanovnika, promjena obrazovne strukture stanovništva, etničke i vjerske/kulturološke, rasne, …)? 8. Kako starosjedioci središnjih dijelova grada reagiraju na gentrifikaciju? 9. Ocijenite radi li se o regeneraciji, reurbanizaciji ili gentrifikaciji i obrazložite posljedice prostornih promjena. 10. Da ste vi gradonačelnik/gradonačelnica, koje biste mjere zagovarali u prostornom uređenju grada?


Suvremene promjene u gradskim naseljima i njihovoj okolici

Provjerite predznanje

ISHODI GEO SŠ B.3.6. i C.B.3.2.

2. Socioekonomska polarizacija u gradovima i gradskim četvrtima Kako analiziramo funkcionalno-prostornu strukturu grada? Po čemu se međusobno razlikuju stambene zone u gradovima? Objasnite selektivnost i segregaciju kao obilježja unutargradskih preseljavanja stanovništva. Usporedite prostorni razmještaj stanovništva u gradovima prema visini dohotka, primjenjujući modele prostorne strukture grada. Opišite visinu i starost zgrada, prostorni raspored gustoće sagrađenosti grada i unutargradska preseljavanja stanovništva u gradu u kojem je sjedište vaše škole.

GENTRIFIKACIJA I SOCIOEKONOMSKA POLARIZACIJA Stambene zone u gradovima razlikuju se prema fizionomskim i morfološkim obilježjima te prema socioekonomskim obilježjima stanovništva. Razvijene države planiraju stambene zone i usklađuju ih s ostalim zonama u gradu, prirodnim obilježjima prostora, a kvaliteta stanovanja i lokacija u odnosu na centar utječu i na socioekonomska obilježja zona. U gradovima i u gradskim četvrtima prisutna je socioekonomska polarizacija pa se razlikuju elitne zone, stambene zone srednjeg sloja i zone stanovanja stanovništva s niskim dohotkom (donji sloj). Osim po dohotku, stanovništvo se razlikuje prema društvenom statusu, etničkoj, vjerskoj i rasnoj strukturi. Proces gentrifikacije reflektira se na socijalni i ekonomski status pojedinih društvenih slojeva u gradovima, kao i na odnose među tim slojevima stanovništva, i usložnjava socioekonomsku polarizaciju u gradovima. Gentrifikacijsko prestrukturiranje stanovništva odvija se tako da se u dotad zapuštene dijelove grada naseljavaju bogatiji (srednji ili viši) slojevi stanovništva. Njima su stariji dijelovi grada iznimno atraktivni za doseljavanje i profitabilni za investiranje pa putem vlasništva ili u suradnji s različitim državnim institucijama mijenjaju izgled tih gradskih četvrti u estetskom i urbanističkom tako i u strukturnom

smislu. Bez obzira na sve pozitivne ili negativne implikacije ovih procesa u gradsku jezgru se vraća život i dolazi do procesa reurbanizacije. Svi ovi procesi 171 dalje pokreću niz strukturnih promjena: rast cijena nekretnina u središtu grada, komercijalizaciju središta ili povećanje broja trgovina i usluga prilagođenih višem sloju stanovništava, iseljavanje nižih ili siromašnijih slojeva stanovništva, nestanak industrijSredinom prošlog stoljeća u SAD-u novi trend postaje idila obiteljskog života s vlastitom kućom u predgrađu, uz naravno, posjedovanje vlastitog automobila. Time dolazi do procesa nazvanog urban blight, a koji označava propadanje centra grada u vidu sve manjeg broja stanovnika i zatvaranje poslovnica uslužnih djelatnosti. Cijena zemljišta pada, useljava se novo stanovništvo nižeg socioekonomskog i obrazovnog statusa te se povećava kriminal. Centar grada postaje svojevrsni ghetto. U posljednje vrijeme mlađe i bogatije stanovništvo ulaže u nekretnine u centru s ciljem razvoja poglavito kreativnih industrija. Problem koji zbog toga nastaje je promjena socioekonomske strukture stanovništva tog područja. Dotadašnje stanovništvo prisiljeno je iseliti jer nije u mogućnosti pratiti rast cijena. Brojne prijašnje usluge poput lokalnih dućana zamjenjuju se novim objektima koji često nisu u svrsi svakodnevnih usluga, primjerice postojanje cool kafića i galerija u susjedstvu, a istovremeno nepostojanje radnji za ostvarivanje svakodnevnih potreba stvara food desert (nemogućnost kupovine živežnih namirnica).


Suvremene promjene u gradskim naseljima i njihovoj okolici skih ili radničkih zanimanja u korist nekih novih zanimanja (informatičkih, menadžerskih i sl.) te pojavu novog urbanog životnog stila kojeg uglavnom obilježava potrošački obrazac. Gentrifikacija tako osim najvidljivije fizičke transformacije u prostoru, donosi i socijalne, kulturne i ekonomske promjene s dalekosežnim posljedicama na razvoj jednog grada. Istovremeno u mnogim gradovima, posebice američkim, povećava se koncentracija siromaštva u predgrađima. Dijelom je uzrokovana raseljavanjem stanovništva s niskim primanjima iz središnjih dijelova gradova na periferiju, u siromašnije dijelove gradova. Opisana unutargradska preseljavanja tako dovode po pomicanja ekonomskih, često i rasnih granica. Radi se o procesu globalnog karaktera, što potvrđuju gentrifikacija distrikta Mission u San Franciscu i posljedice za tamošnju lokalnu meksičku populaciju, zatim gentrifikacija berlinske četvrti Kreuzberg i Neukölln s tradicionalno turskim stanovništvom, gentri-

fikacija četvrti Vračar u Beogradu i posljedice za autohtone vračarske Romi i ostale deprivirane radnike iz negdašnjeg jugoslavenskog socijalizma. Pojedini autori povezuju gentrifikaciju s pojmom urbane dekadencije, odnosno propadanja autohtone građanske kulture uslijed preseljenja njezinih baštinika u predgrađa i naselja izvan granica matičnog (rodnog) grada, time i izvan gradskoga kulturnoga utjecaja. Po intenzitetu gentrifikacije i njenih posljedica izdvajaju se Portland (savezna država Oregon, gentrificirano više od dvije trećine zgrada u gradskom središtu) te Washington, Minneapolis i Seattle (gentrificirano više od polovine zgrada u gradskom središtu).

SOCIOEKONOMSKA POLARIZACIJA − PRIMJER METROPOLITANSKIH PODRUČJA SAD-A Istraživanje suvremenih promjena u gradskim četvrtima 50 najvećih metropolitanskih područja SAD-a

172

0

200

400 km

Neto promjena broja osoba s niskim dohotkom u prostoru raseljavanja ili koncentracije < -1400 -1400 do -1050 -1050 do -700 -700 do -350 -350 do -1 0 1 do 350 350 do 700 700 do 1050 1050 do 1400 > 1400 prostor izvan metropolitanskih područja

Promjene u gradskim četvrtima 50 najvećih metropolitanskih područja SAD-a u kojima je raseljavanje glavni problem i postoji ekonomsko propadanje (2000. – 2016.) Narančaste mrlje otkrivaju koncentraciju siromaštva u četvrtima u kojima su broj i udjeli stanovništva s višim prihodima opadali, a broj stanovnika s niskim prihodima je rastao. Plavo predstavlja raseljavanje stanovništva s niskim dohotkom, pri čemu su se povećali broj i udjeli stanovništva s višim prihodima, a udio stanovništva s niskim dohotkom se smanjio.


Suvremene promjene u gradskim naseljima i njihovoj okolici Ortonville

Brandon

Leonard (v)

Oxford (v)

Richmond (t)

Armada (t)

Bruce

Addison (t)

ISHODI GEO SŠ B.3.6. i C.B.3.2.

Oxford (t)

Groveland

Armada (v)

Romeo Lake Orion 53 Independence

Lenox

Ray

Washington

Oakland

Orion

Springfield Village of Clarkston

New Haven

75

Lake Angelus

Chesterfield

Rochester

Auburn Hills

94 Shelby White Lake

Waterford

Macomb

Rochester Hills

Pontiac

MACOMB

Sylvan Lake

Utica 59

Keego Harbor Commerce

OAKLAND

Orchard Lake Village

Clinton

Bloomfield Hills

Bloomfield

Troy

Mount Clemens Harrison

Sterling Heights

Wolverine Lake West Bloomfield Birmingham

Walled Lake Wixom

Franklin

96

Lathrup Village

Farmington Hills

Southfield (c)

Novi (t) Novi (c)

Clawson

Farmington

Royal Oak (c)

Berkley

Huntington Woods

Madison Heights 696

Warren

Eastpointe

173

Ferndale

3

Harper Grosse Woods Pointe Woods

75 10

Northville (t)

39

Livonia

Highland Park

Redford Plymouth (c)

Village of Grosse Pointe Shores

Grosse Pointe Farms

Hamtramck 96

Ekonomski pad

Grosse Pointe

Raseljavanje

Plymouth (t)

Grosse Pointe Park

WAYNE Westland

Detroit

< -700 nizak dohodak (35)

Dearborn

Garden City

-1 to -699 nizak dohodak (87)

Canton Inkster Wayne

Romulus

Koncentracija

Windsor Melvindale

Dearborn Heights Allen Park

94

Van Buren

Lincoln Park

> 700 nizak dohodak (167)

Ecorse

Ekonomski rast

401

Raseljavanje

Southgate 275

KANADA

Wyandotte

< -700 nizak dohodak (0)

75 Brownstown

-1 to -699 nizak dohodak (4)

Riverview

Ukupni rast

Huron

1 to 699 nizak dohodak (6)

Trenton Woodhaven

Grosse Ile

0

10 km

Flat Rock

Koncentracija siromaštva u gradskim četvrtima Detroita (2000. – 2016.) Koji su faktori utjecali na povećanje siromaštva u gradskim četvrtima Detroita? Gdje se nalaze gradske četvrti s najvećim rastom stanovništva s niskim dohotkom?

> 700 nizak dohodak

Bingham Farms Southfield (t)

1 to 699 nizak dohodak (461)

River Rouge

Taylor

Belleville

Sumpter

St. Clair Shores

Pleasant Ridge

Hazel Park

Oak Park

Roseville

Northville (c)

14

Lake Saint Clair

Fraser

Beverly Hills

(1)

Royal Oak (t)


Suvremene promjene u gradskim naseljima i njihovoj okolici

1971.

2010.

N 0

5

10 km

1. decil 2. decil 3. decil 4. decil 5. decil 6. decil 7. decil 8. decil 9. decil 10. decil

Socioprostorna polarizacija gradskih četvrti Haaga: rang u odnosu na državni prosjek 1971. i 2010. godine Opišite promjene socioekonomske polarizacije. Gdje se nalaze gradske četvrti koje su zadržale najviši rang?

pokazalo je da su brze promjene u gradskim četvrtima, i gospodarski rast i pad češći u središnjim gradovima nego u prigradskim zajednicama. Prosječno 44 % stanovništva središnjeg grada živi u kvartu koji doživljava snažne promjene, a 25 % stanovništva u prigradskim 174 naseljima (u kojima živi ukupno 60 % stanovništva). Najčešći je oblik promjene ekonomsko propadanje što rezultira koncentracijom siromaštva. Oko 36,5 milijuna stanovnika živi u gradskoj četvrti s povećanom koncentracijom siromaštva od 2000. do 2016. godine, a te su četvrti uglavnom u predgrađu. Oko pola milijuna ljudi s niskim dohotkom napustilo je gradske četvrti koje bilježe gospodarsku ekspanziju pa nakon 2016. godine u državi ne postoji metropolitansko područje u kojem bi osoba s niskim prihodima vjerojatnije živjela u gradskoj četvrti s gospodarskom ekspanzijom nego u četvrti koja gospodarski propada. Središnji gradovi u kojima je obrnuto stanje (osobe s niskim prihodima vjerojatnije žive u gradskim četvrtima s gospodarskom ekspanzijom) su Anaheim, Long Beach, Los Angeles, New York City, Portland, Providence, San Diego, San Francisco, Seattle, Norfolk i Washington. Među središnjim gradovima, Washington bilježi najjače raseljavanje stanovništva s malim dohotkom. Promjenu gradske četvrti obično prati brza rasna tranzicija, posebno bijelaca. U gradskim četvrtima s gospodarskom ekspanzijom udio bijelaca porastao je za 44 % u razdoblju od 2000. do 2016. godine, a smanjio se za 22 % u područjima gospodarskog propadanja. Istovremeno gotovo 35 % crnačke populacije živjelo je u gradskim četvrtima s gospodarskim propadanjem, a samo 9 % u

gradskim četvrtima s gospodarskom ekspanzijom. Dakle, posljednja dva desetljeća najčešći oblik promjene u gradskim četvrtima najvećih metropolitanskih područja SAD-a je raseljavanje iz središta grada i koncentracija siromaštva na rubu grada. Iako se razlikuju mjere urbanog planiranja, stambena politika i državno poticana gentrifikacija kao i struktura stanovništva prema socioekonomskim, etničkim i drugim obilježjima u američkim u odnosu na gradove visokorazvijenih država na drugim kontinentima, prostorna slika socioekonomske polarizacije vrlo je slična (npr. u nizozemskim i kandskim gradovima).

Provjerite naučeno Pronađite primjer istraživanja socioekonomske polarizacije gradskih četvrti odabranog grada u Hrvatskoj ili svijetu. Analizirajte rezultate istraživanja i usporedite socioekonomsku polarizaciju sa stanjem prikazanim u ovoj nastavnoj jedinici. Napišite sastavak (izvještaj) koji će sadržavati rezultate vaše usporedbe.


Suvremene promjene u gradskim naseljima i njihovoj okolici

Provjerite predznanje

ISHODI GEO SŠ B.3.6. i C.B.3.2.

3. Funkcije i problemi megagradova i supergradova Što sve određuje megagradove, a što supergrado-

ve? Kako su nastale te velike urbane aglomeracije? Navedite razloge migracija u gradove. Koje funkcije ima grad u kojem se školujete? Postoje li u tom gradu neki komunalni problemi ili infrastrukturni nedostatci?

MEGAGRADOVI I SUPERGRADOVI Prema definiciji UN-a, za grad s više od 10 milijuna stanovnika koristi se naziv megagrad, dok se za izuzetno veliki grad ili urbano područje koristi naziv su175 pergrad. Globalizacijski procesi u postindustrijskom društvu primarno ubrzali su proces urbanizacije što je rezultiralo brzim porastom stanovništva gradova, promjenama u funkcijama i morfologiji gradova kao i promjenama u prostornom rasporedu megagradova i supergradova. Na početku 21. stoljeća više od 50 % svjetskog stanovništva živjelo je u gradovima. Prema projekcijama UN-a 2030. godine u gradovima će živjeti 60 % stanovništva svijeta. Gradovi najbrže rastu u slabije razvijenim državama ili državama ubrzanog Tokio-Yokohama, najveći megagrad u svijetu gospodarskog razvoja, za koje su karakteristične intenzivne migracije iz sela u gradove i visoke stope prirod- u medicini. Među najvažnijim funkcijama ističe se i nog prirasta stanovništva. obrazovna funkcija koja uvelike utječe na obrazovnu strukturu zaposlenih. Centri su to novih ideja i razFUNKCIONALANA OBILJEŽJA mjena informacija i brojna središta velikih medijskih MEGAGRADOVA I SUPERGRADOVA U 21. korporacija. Sve više preuzimaju funkcije kulturnih, STOLJEĆU umjetničkih i zabavnih središta. Prometna funkcija Većina funkcija u megagradovima gradovima vezana je postaje važna u smislu međunarodnog povezivanja, ali uz tercijarni, kvartarni i kvintalni sektor. Megagradovi i u gradskom prometu. Osim ekonomske privlačnosti i supergradovi vodeća su središta financijskih usluga za stanovništvo, oni nude veliku i raznoliku mogući tvrtki, banaka, osiguravajućih i drugih transnacional- nost zapošljavanja i sigurne plaće, veće tržište i veću nih tvrtki koje svojim kapitalom potiču modernizaciju mogućnost plasmana robe. Privlačni su ruralnom stai razvoj. Postaju mjesta brzog tehnološkog razvoja i novništvu jer nude i mogućnost daljnjeg školovanja i primjene tehnologije u poslovanju. Centri su znanstve- boljeg zaposlenja, a i olakšan pristup pitkoj vodi, enerno-istraživačkih djelatnosti i specijaliziranih usluga giji i imaju izgrađenu prometnu infrastrukturu.


Suvremene promjene u gradskim naseljima i njihovoj okolici

100

80

% 3 5

5

20

55

13

28

71

81

250

27

2 4

3 3

34

52

55

330

333

88

94

111

6

6

3

5

8

2

9

2 6

Broj gradova

63 77

387

60

2

41

57

50 60

4

1

3

48

40

55

10 milijuna i više stan. 5 do 10 milijuna stan. 1 do 5 milijuna stan. 500 000 do 1 milijun stan. Manje od 500 000 stanovnika Ruralno područje

20

0 2018.

2030.

Afrika

2018.

2030. Azija

2018.

2030.

2018.

Europa

2030.

Latinska Amerika

2018.

2030.

Angloamerika

2018.

2030.

Australija Oceanija

Struktura stanovništva velikih geografskih regija prema veličini gradova 2018. i 2030. godine

176

20 vodećih megagradova u svijetu 2019. godine Megagrad

Država

Broj stanovnika (u mil.)

Tokio-Yokohama

Japan

37,9

Jakarta

Indonezija

30,0

Delhi

Indija

29,3

Seoul

Republika Koreja

26,1

Shanghai

Kina

25,4

Karachi

Pakistan

24,3

New York

SAD

23,6

Ciudad de Mexico

Meksiko

22,2

Beijing

Kina

21,6

Sao Paulo

Brazil

21,2

Lagos

Nigerija

21,0

Mumbai

Indija

20,7

Osaka

Japan

20,2

Manila

Filipini

20,0

Al-Qahirah (Kairo)

Egipat

18,8

Los Angeles

SAD

18,5

Dhaka

Bangladeš

18,2

Moskva

Ruska Federacija

16,9

Buenos Aires

Argentina

16,5

Krung Thep

Tajland

15,3

Koliko se megagradova, od 20 vodećih po broju stanovnika, nalazi u Aziji? Objasnite prostorni raspored ostalih megagradova po velikim geografskim regijama.

U funkcionalnom smislu megagradovi šire svoj utjecaj i postaju pokretači razvoja užega ili širega prostora i umrežavaju se s ostalim gradovima sličnoga tipa. U svijetu postoji oko tridesetak megagradova s ovakvim funkcionalnim obilježjima. To su gradovi koji mogu funkcionirati na globalnoj, regionalnoj i lokalnoj na razini. Među njima osobito se ističu u suvremenim gospodarskim kretanjima New York, London, Pariz i Tokio. Njihova važnost prerasla je granice država i matičnih kontinenata. U njima se nalaze najveće svjetske burze na kojima se odvija svjetska trgovina. Ovi gradovi funkcioniraju na svjetskoj razini, izvan granica države kao središta svjetske ekonomije nazivaju ih i globalni gradovi. Broj stanovnika megagradova i supergradova kreće se između 10 milijuna stanovnika do više od 30 milijuna stanovnika. Najveći megagradovi nalaze se u Aziji, čemu najviše pridonose kineski gradovi. U Kini se dogodila eksplozija megagradova koji gotovo nezaustavljivo i brzo rastu i poprimaju funkcije svjetskog značenja (Shanghai). Dok veliki gradovi Angloamerike i Europe nekako planski rastu i prate ih procesi suburbanizacije i gentrifikacije, brzi i stihijski rast azijskih i afričkih gradova donosi velike probleme.


Suvremene promjene u gradskim naseljima i njihovoj okolici

ISHODI GEO SŠ B.3.6. i C.B.3.2.

Slam Dharavi, Mumbai

Prometni kaos u Lagosu

Favela Paraisopolis, Sao Paulo

PROBLEMI MEGAGRADOVA I SUPERGRADOVA Jedan od velikih problema megagradova je nekontroliran i brz rast stanovništva u gradovima, posebice u gradovima Afrike, zbog visokog prirodnog prirasta, migracija iz sela u grad i sve veće nesigurnosti u ruralnim prostorima. Doseljava neobrazovano stanovništvo u nadi da će u gradu naći posao i sigurniju egzistenciju, pitku vodu i kvalitetniji način života. Jedan od najboljih primjera je Lagos u Nigeriji u kojem je nekontrolirani porast stanovništva u vrlo kratkom razdoblju doveo do kaosa i nesigurnosti. Ogromne su razlike između malog broja bogatih i ruralnog stanovništva koje je naselilo predgrađa koja su bez osnovne infrastruk-

ture. Sukobi koji su stalno prisutni između vjerskih i etničkih skupina preselili su se u predgrađa Lagosa što još više povećava nesigurnost. U gradu je prisutna nestašica vode, dio kanalizacije je otvoren i odlazi izravno u lagunu i more. Prometne gužve su ogromne. Neplanska izgradnja i širenje divljih naselja i siromašnih četvrti unutar megragradova na prostoru gospodarski slabije razvijenih država sve više postaje svjetski problem. U megagradovima slabije razvijenih država Afrike, Azije i Latinske Amerike većina stanovništva, ponegdje i do 70 % živi u divljim naseljima. To 177 uzrokuje niz drugih problema; socijalnih, političkih, ekonomskih i ekoloških s kojima se slabije razvijene države ne mogu nositi. Poslovne zone gradova poput Rio de Janeira, Sao Paula i Belo Horizontea, koji se ističu prenaseljenošću, okružene su slamovima (favelama), koje su najsiromašniji dio grada, u kojima nema gradskih servisa ni policije, a njima često upravljaju bande. Utjecaj snaga reda ili policije u ovim dijelovima grada malen je ili gotovo nikakav. U nekim dijelovima favela ljudi su toliko siromašni da čitave obitelji žive na ulici. Brazilska vlada nastojala je privući siromašno stanovništvo u unutrašnjost, planskom izgradnjom Brasilije i naseljavanjem unutrašnjosti. Ti planovi nisu ostvarili očekivana postignuća. Slična je situacija u megagradovima Indije u kojoj ima više od deset megagradova i koji svakodnevno rastu: Mumbai, Delhi, Kolkata, Bangalore i drugi. Više od 56 % gradskog stanovništva Indije živjelo je u siromašnim četvrtima (bustees) koji se razlikuju međusobno prema jezičnoj ili kastinskoj pripadnosti. Država pokušava obuzdati širenje slamova programom izgradnje socijalnih stanova, ali najsiromašnijima su i oni nedostižni. Nesigurnost i nestabilnost, kriminalne aktivnosti česta su pojava u gradovima država ubrzanog razvoja (BRICS-a) i slabije razvijenih država. U stihijski


Suvremene promjene u gradskim naseljima i njihovoj okolici

Smog u Ciudad de Mexicu

nastalim naseljima nema osnovne sigurnosti, a zbog velikog siromaštva i neobrazovanosti stanovništva raširen je kriminal. Veliki dijelovi tih naselja, postaju tzv. 178 no go zone, prostori u kojima vlade država da bi riješile probleme trebaju pomoć svjetske zajednice. Potrošnja ogromnih količina energije da bi uopće mogli funkcionirati, posebice fosilnih goriva, velik je problem u megagadovima. Urbanisti prilikom planiranja nastoje različitim energetskim strategijama i politikama smanjiti potrošnju i koristiti što više obnovljive izvore energije. Zagađenje zraka i gotovo svakodnevna loša kvaliteta zraka još jedan je u nizu problema u megagradovima. Zbog intenzivnog prometa, koncentracije energetskih postrojenja i industrije u megagradovima u atmosferu odlaze velike količine pare, plinova, krutih čestica, ugljikovog dioksida i drugih otrovnih tvari od kojih se u gradovima formiraju gusti slojevi otrovne magle. Takva mješavina otrovne magle i dima naziva se smog. Gradski promet je jedan od najvećih zagađivača jer više od 50 % onečišćenja atmosfere uzrokuje promet. Ispušni plinovi utječu na efekt staklenika i pojavu kiselih kiša. U Ciudad de Mexicu, jednom od najvećih megagradova svijeta, osim problema sa divljim naseljima i infrastrukturom svakodnevno onečišćenje zraka u gradu uzrokuje povećanje različitih bolesti respiratornog sustava, malignih i hematoloških bolesti. Stanovnici često nose maske, a vlada različitim uredbama o potrebi smanjenja zagađivanja zraka ne ostvaruje željene rezultate.

Najveći pročišćivač zraka u svijetu – Xian, Kina

Zbog brzog industrijskog razvoja Kine u brzorastućim megagradovima najveći problem su prekomjerno onečišćenje zraka i otpadne vode koje se ne pročišćavaju na odgovarajući način. Kina je trenutno najveći proizvođač ugljikova dioksida u svijetu, veći od SAD-a. Ovi problemi godišnje u kineskim megagradovima uzrokuju smrt oko 750 000 ljudi. Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) na ljestvici najzagađenijih gradova u svijetu prvih deset je iz Kine. Kinesko ministarstvo znanosti i tehnologije testiralo je „Zmajev program“ koji bi trebao pratiti i smanjiti onečišćenje. Problemi zbrinjavanja otpada i recikliranja (oporabe) različiti su s obzirom na gospodarsku razvijenost država i megagradova. Najviše otpada proizvode megagradovi SAD-a i Europe, a slijede ih kineski megagradovi. Problemi zbrinjavanja opasnog otpada, kojega


Suvremene promjene u gradskim naseljima i njihovoj okolici

ISHODI GEO SŠ B.3.6. i C.B.3.2.

Gradska populacija 10 milijuna i više 5 do 10 milijuna 1 do 5 milijuna 500 000 do 1 milijun

Rizik od prirodnih katastrofa Visoki rizik jedne od vrsta katastrofa Visoki rizik dvije vrste katastrofa Visoki rizik tri i više vrsta katastrofa

Megagradovi i ostale aglomeracije prema izloženosti prirodnim rizicima

Širenje koronavirusa u Wuhanu 2020. godine

nitko ne želi u svojoj blizini, prisutni su u megagrado- gradovima. Uz sve nabrojene probleme, treba naglavima i supergradovima širom svijeta. siti da je velik broj megagradova izložen i prirodnim Izuzetno velike koncentracije stanovništva u megagra- rizicima. dovima pogoduju razvoju i širenju zaraznih bolesti, koje se brzo i nekontrolirano šire i često su smrtonosne. Najnovija pojava koronavirusa u Wuhanu iziskuje aktivnost čitave svjetske zajednice. Da se bolest ne bi Provjerite naučeno širila u Kini su čitavi gradovi u izolaciji, a svjetska zajednica i epidemiološke službe prate širenje bolesti i Nabrojite funkcije megagradova i supergradova. pomažu u pronalasku lijeka. Pokažite na karti deset najvećih megagradova. U U megagradovima prisutni su i problemi opskrbe kojem dijelu svijeta se nalazi većina megagradova hranom i pitkom vodom, a u gradovima se zbog brsvijeta? zog širenja smanjuju zelene površine. Većina zelenih Usporedite megagradove u razvijenim državama sa površina u takvim gradovima umjetno je zasađena, a megagradovima u slabije razvijenim državama. posebno su zanimljivi zeleni urbani vrtovi na pročeNabrojite probleme u megagradovima i za svaki ljima nebodera ili krovovima. Problem su i posebne problem navedite mogućnost njegova rješenja. životinjske vrste koje žive u stambenim zonama, npr. Izradite tablicu u kojoj ćete ispisati prednosti i nemravi, žohari, ose, golubovi, miševi i štakori koji šire dostatke života u megagradu. različite bolesti i nanose štete objektima i ljudima u

179


Suvremene promjene u gradskim naseljima i njihovoj okolici

4. Elementi gradskog sustava Provjerite predznanje Koje se gradske funkcije izdvajaju na temelju pojedinih ekonomskih djelatnosti u gradu? Opišite prometni sustav grada u kojem se nalazi vaša škola. Koju vrstu prijevoza koristite za dolazak u školu? Koliko vremena potrošite na dolazak u školu? Koju energiju koristite za zagrijavanje i hlađenje svoga doma? Kako se opskrbljujete pitkom vodom u naselju u kojem živite? Kako se zbrinjava otpad u vašem naselju?

PROMETNI SUSTAV

180

Osnovni elementi gradskog sustava su prometni sustav, zbrinjavanje otpada, energetski sustav i namjena površina. Gradski prometni sustav izravno i neizravno utječe na prostornu strukturu, veličinu, oblik i razmještaj stambenih zona, poslovnih središta, zona rada i na sam razvoj grada. Poslovni centri i zone imaju najveću gustoću radnih mjesta i najveću privlačnost te su

Mreža metro linija u Tokiju

prema njima usmjereni i najjači prometni tokovi. O veličini i razmještaju poslovnih centara ovise prometni pravci i intenzitet prometa u gradu. Centralizirani gradovi kao što su Pariz, London, New York, Tokio imaju velike središnje poslovne zone prema kojima su i usmjereni glavni prometni pravci. U prometnoj mreži dominira važnost radijalnih prometnih pravaca koji povezuju središnji s rubnim dijelovima grada. U


Suvremene promjene u gradskim naseljima i njihovoj okolici

ISHODI GEO SŠ B.3.6. i C.B.3.2.

decentraliziranim gradovima kao što su Los Angeles, Denver ili Baltimore razvijeni su podcentri u rubnim dijelovima. Prema dometu i prostoru na kojemu se promet odvija, prometni sustavi mogu biti unutargradski (mjesni), prigradski i međugradski. Veći gradovi imaju složenije prometne sustave, s više prometnih podsustava. S obzirom na gospodarsku razvijenost grada i države, razlikujemo važnost javnog gradskog prijevoza i individualnog.

Individualni gradski promet U razvijenim i bogatim gradovima važnost individu- Taksi u New Yorku alnog prometa, najčešće automobilskog, veća je od javnog gradskog prometa. To je posebice istaknuto u angloameričkim i australskim gradovima. U tim gradovima automobilima se najčešće koristi srednji sloj stanovništva i mlado stanovništvo. Osim automobilskog, važni su i pješački, biciklistički i motociklistički promet za koji su potrebne velike i specijalizirane gradske površine, a prevozi se jako malo putnika. Pješački promet važan je u poslovnim zonama grada jer se smanjuje zagušenost. Prema funkciji razlikujemo tekući promet, koji se može odvijati cestama, prugama, kanalima i zrakom, te promet u mirovanju koji se odvija na parkiralištima. U velikim gradovima parkirališta mogu biti podzemna i nadzemna, a često ih nalazimo u pri- Autobusna stajališta u obliku cijevi – Curitiba, Brazil gradskim dijelovima ili u trgovačkim zonama. Zbog sveopće automobilizacije i porasta stanovništva u gradovima, posebice u slabije razvijenim državama, automobilski promet utjecao je na promjene u strukturi prometa i zanemarivanje javnog gradskog prometa. Nekontrolirana automobilizacija i neplanski (kaotični) razvoj gradova u slabije razvijenim državama doveo je i do problema zagađenja, zagušenosti prometa, zastarjele cestovne mreže, prometnih nesreća, potrošnje ogromnih količina energije, zauzimanja zemljišta i stvaranja buke.

Javni gradski promet U suvremenim gradovima razvijenih država velika pozornost posvećuje se modernizaciji i razvoju sustava javnog gradskog prometa. Javni promet u gradovima u odnosu na individualni ima niz prednosti: brži je, praktičniji, sigurniji, manje zagađuje okoliš i prevozi više putnika. Sustavi javnog prometa mogu obuhvaćati autobusni prijevoz, tramvajski prijevoz,

Zračni vlak u Vancouveru, Kanada

željeznički prijevoz, podzemne i nadzemne brze željeznice, žičare i uspinjače, taksije, hidroglisere, trajekte, helikoptere, pokretne trake i druge dualne modele. Velika pozornost posvećuje se i upotrebi čistih i obnovljivih goriva u javnom prometu. Sve je više hibridnih taksija na ulicama New Yorka i Lon-

181


Suvremene promjene u gradskim naseljima i njihovoj okolici

Shanghai Maglev povezuje zračnu luku i metro (30 km prijeđe za 7 minuta)

dona, iako ovaj tip prijevoza ima i veliku turističku ulogu. U autobusnom prijevozu ekonomičnost se određuje veličinom autobusa. Zanimljiva je i arhitektura stajališta, a da bi se povećala brzina i izbjegli zastoji uvode se odvojene trake samo za autobuse ili ceste isključivo za autobusni promet (bus way). Autobusni prijevoz pretežno se koristi u unutargradskom i prigradskom prometu, a u međugradskom prometu konkuriraju mu druge vrste prijevoza. 182 U gradskom i prigradskom prometu vrlo su efikasni sustavi podzemne željeznice-metroa. Omogućuju bo-

lju i bržu dostupnost gradskih zona, ali izgradnja je skupa. Dio javnog gradskog prometa može biti i zračni vlak (SkyTrain), kao u Vancuveru koji je izuzetno brz i ekonomičan u prigradskom prometu. U međugradskom prometu, posebice u povezivanju velikih aglomeracija sve više se koriste vlakovi velikih brzina, primjerice TGV u Francuskoj, Shinkansen u Japanu, ICE u Njemačkoj, AVE u Španjolskoj, HST u UK-u, Acela u SAD-u, KTX u Republici Koreji, Fuxing Hao i Shanghai Maglev u Kini te AGV Italo (Rim – Napulj). Vlakovi velikih brzina koriste se i u povezivanju velikih aglomeracija pojedinih država, npr. Eurostar (Pariz – London) i Thalys (Pariz – Bruxelles). Sve je važniji telekomunikacijski i internetski promet u gradovima koji nudi velike mogućnosti, npr. može utjecati na smanjenu dnevnu mobilnost urbanog stanovništva jer omogućuje obavljanje poslova u kući/stanu, bez odlaska na radno mjesto. Internetska će ekonomija utjecati na izmjene u trgovačkim, poslovnim i obrazovnim funkcijama grada. Moderna znanost i tehnologija sve više pozornosti posvećuju razvoju inteligentnih, samoupravljivih, digitaliziranih i ekološki prihvatljivih prometnih sustava. Dio tih sustava su pametne ceste za inteligentna vozila i računalno upravljiva vozila.

Jing-Zhang superbrzi pametni vlak Nakon četiri godine izgradnje, linijom od Beijinga do Zhangjiakoua u duljini od 174 kilometra od siječnja 2020. prometuje prvi pametni vlak u svijetu, s pametnom izgradnjom, pametnom opremom i pametnim funkcijama. Vozi sam, brzinom od 350 km na sat i skraćuje vrijeme vožnje između navedenih gradova s tri sata na 47 minuta. Ima vagone opremljene sustavom automatske vožnje, 5G signalom, pametnim svjetlom te bežičnim postajama za punjenje uređaja. Izgradnja Jing-Zhang superbrze pametne željezničke pruge i vlaka velikih brzina dio je priprema za zimske Olimpijske igre koje će se u Kini održati 2022. godine, a Beijing i Zhangjiakou bit će domaćini.

Sustav pokretnih traka na aerodromu u Xianggangu (Hong Kongu)

Sustav pokretnih traka u metrou u Sankt Peterburgu


Suvremene promjene u gradskim naseljima i njihovoj okolici

ISHODI GEO SŠ B.3.6. i C.B.3.2.

Ostale vrste gradskog prometa Dio gradskoga prometa posebno u velikim zračnim lukama čine pokretne trake (moving walkway) koje smanjuju gužve i ubrzavaju protok putnika. U nekim gradovima sagrađene su i žičare i uspinjače koje povezuju dijelove grada i u službi su javnog gradskog prometa. U bogatim gradovima SAD-a stanovništvo može koristiti i helikoptere koji povezuju elitne stambene zone s trgovačkim i poslovnim zonama. U gradovima na otocima i obalama Skandinavije dio javnog prijevoza su hidrogliseri, katamarani i trajekti.

Žičara u Dubrovniku Prijevoz helikopterom na relaciji New York Boston

ZBRINJAVANJE OTPADA

prema otpadu, posebice prema komunalnom otpadu: 183 recikliraju ga, promiču različite koncepte odvajanja otpada, otvaraju energane i proizvode biogoriva, brinu i o zbrinjavaju ostalih vrsta otpada. Dobri primjeri su gradovi u kojima njihovi stanovnici više od 70 % komunalnoga otpada odvajaju i tako smanjuju troškove recikliranja i utječu na očuvanje okoliša. Na europskoj razini dobar je primjer projekt UrbanBiogas u koji su uključeni europski gradovi radi

Gradovi u razvijenim državama proizvode i najviše komunalnog i proizvodnog otpada. Milijuni tona otpada proizvode se u gradovima Sjedinjenih Američkih Država, Europe i gradovima brzog gospodarskog uspona u Kini. Za zbrinjavanje otpada kao jednog od najvećih problema gradova poduzimaju se različite mjere, organiziraju službe, donose se zakoni, propisi i strategije. Za zbrinjavanje krutog otpada iz kućanstva i tvornica u gradovima postoje različite službe i tehnologije redovitog prikupljanja, održavanja i zbrinjavanja. Za otpadne vode u gradovima grade se kanalizacijski sustavi, u okviru kojih se često vode pročišćavaju, a tvornice ugrađuju različite filtre i pročiščivaće svojih otpadnih voda. Suvremeno kružno gospodarenje otpadom u otpadu vidi resurse za proizvodnju. Cilj kružnog gospodarenja otpadom je sprečavanje nastanka otpada, smanjenje količine otpada, pripremama za ponovnu uporabu, recikliranje, energetska oporaba i kompostiranje otpada u gradovima. Države Europske unije prihvatile su mnoge zajedničke direktive i donijele kompatibilne strategije o zbrinjavanju otpada u gradovima. U mnogim europskim gradovima postoje centri za gospodarenje otpadom koji promiču ekološki i održiv odnos Spalionica otpada u Beču


Suvremene promjene u gradskim naseljima i njihovoj okolici ENERGETSKI SUSTAV

Proizvodnja bioplina iz životinjskog izmeta i kukuruzne silaže - postrojenje kod Kotoribe

184

Gradovi su veliki potrošači energije. Najveća potrošnja otpada na vodoopskrbu i odvodnju, javnu rasvjetu, gradski prijevoz, kulturne, sportske, obrazovne i upravne institucije. Sustavnim gospodarenjem energijom i implementiranjem projekata za poboljšanje i smanjenje potrošnje moguće su uštede u potrošnji energije i do 30 %. Osim što se može smanjiti potrošnja energije u gradovima, može se i utjecati na kvalitetu okoliša koristeći različite programe i projekte energetske efikasnosti koje su neki veliki gradovi u razvijenim državama razvili ili razvijaju. U gradovima SAD-a primjenom projekata održivog razvoja utjecalo se na korištenje tople vode, odnosno njeno zagrijavanje upotrebom obnovljivih izvora energije; ugradnjom solarnih kolektora i korištenjem geotermalnih izvora za opskrbu. Uprave britanskih gradova u projektima poboljšanja kvalitete javnih objekata nastojale su smanjiti potrošnju energije i emisiju stakleničkih plinova prelaskom na obnovljive izvore energije za zagrijavanje zgrada. Izradili su strategiju o sustavnom gospodarenju energijom u zgradama, izradi registra zgrada i njihovog energetskog certifikata. Promjenama u energetskom sustavu grada može se utjecati na uštede energije, poboljšanje kvalitete života u gradu i okolici, smanjenje zagađenja i utjecaja na klimatske promjene.

Divlje odlagalište otpada

proizvodnje i korištenja bioplina iz otpada, a time i pretvaranje deponija komunalnog otpada u izvore obnovljive energije. Postoje različite tehnologije iskorištavanja i zbrinjavanja otpada, koje se svakim danom sve više razvijaju te postaju unosni poslovi u gospodarstvu razvijenih država i gradova. U velikim gradovima siromašnih država i državama brzog gospodarskog uspona još uvijek je primarni problem zbrinjavanje otpada: prijevoz mješovitog otpada i formiranje deponija što često rezultira ogromnim zagađenjem okoliša i zdravstvenim problemima. Često se na deponijima u blizini takvih gradova nađe medicinski otpad, pa čak i nuklearni otpad ili neki drugi vrlo otrovni otpad kao ostatak tehnološkog procesa.

Solarni paneli na kućama u Gradu Poreču

Energetska politika Europske unije Države članice Europske unije sukladno zajedničkoj Europskoj energetskoj politici obvezne su do 2020. godine ispuniti sljedeće ciljeve: smanjiti emisije stakleničkih plinova za 20 %, povećati energetsku učinkovitost za 20 %, povećati udio obnovljivih izvora energije na 20 % i povećati udio biogoriva u prometu


Suvremene promjene u gradskim naseljima i njihovoj okolici

ISHODI GEO SŠ B.3.6. i C.B.3.2.

185 „Double deckeri” u Londonu voze na biogorivo od kave

na 10 %. Gradovi da bi to proveli moraju izraditi Akcijski plan energetski održivog razvitka grada-SEAP (Sustainable Energy Action Plan). Energetska učinkovitost je djelotvorno korištenje svih oblika energije u svim sektorima ljudskog života i djelovanja. Cilj je koristiti minimalne količine energije i energenata za rasvjetu, grijanje, hlađenje, proizvodnju, pogon vozila i druge djelatnosti. Dobar primjer je grad Lille u Francuskoj koji je ostvario velike uštede u javnoj rasvjeti, jednostavnom zamjenom živinih žarulja visokotlačnim natrijevim žaruljama koje troše 20 % manje energije, a jednako dobro rasvjetljavaju ulice grada. U Stockholmu, glavnom gradu Švedske, polovica gradskih vozila u javnom prijevozu koristi biogorivo dobiveno iz gradskog otpada. U Njemačkoj doneseni su novi propisi u gradnji kuća i javnih zgrada i potrebi izolacije, što je dovelo do smanjenja potrošnje energije za zagrijavanje i korištenja obnovljivih izvora energije. Uredbom o mogućnosti postavljanja solarnih ploča na krovove za zagrijavanje tople vode, u Barceloni su smanjeni troškovi za električnu energiju.

NAMJENA POVRŠINA Urbanističko planiranje bavi se namjenom površina i njihovim uređenjem u prostornoj strukturi grada. U prostornom planiranju u Hrvatskoj razlikujemo državnu, područnu (regionalnu) i lokalnu razinu. Prostorni planovi lokalne razine su prostorni plan uređenja upravnog grada odnosno općine, generalni urbanistički plan i urbanistički plan uređenja. Gradske uprave donose urbanističke planove u kojima se može iščitati namjena površina u gradu. Urbanističke planove izrađuju timovi stručnjaka: arhitekti, građevinari, urbanisti, ekonomisti i drugi. Najvažniju ulogu u timu trebao bi imati geograf. Geograf može u potpunosti i detaljno sagledati prirodna obilježja prostora i društvene čimbenike koji ih mijenjaju i tako utjecati na izradu plana razvoja grada optimalnog za život u kontekstu održivog razvoja. Generalni urbanistički planovi (GUP-ovi) donose se za građevinsko područje naselja i izdvojeno građevinsko područje izvan naselja. Urbanistički planovi uređenja sadrže detaljnu podjelu područja na posebne prostorne cjeline s obzirom na njihovu


Suvremene promjene u gradskim naseljima i njihovoj okolici

Zelene površine u gradu – Pop-Up Park u središtu Budimpešte

186 namjenu, prikaz građevinskih čestica namijenjenih za građenje i za uređenje površina javne namjene i druge detaljne uvjete korištenja i uređenja prostora te građenja građevina. Prostor grada izložen je stalnim promjenama. Osim izgradnje novih dijelova, u gradu treba uvijek sanirati zone i zgrade koje s vremenom počinju propadati, a neki prostori doživljavaju prenamjenu ili dobivaju nove funkcije. U vremenu globalizacije čest je slučaj da se stare industrijske zone pretvaraju u kulturne prostore, a tvornice i skladišta u muzeje, arhive, kazališta, sportske dvorane i slično. Na promjene u planiranju sve više utječe razvoj ekološke svijesti stanovništva, promjene od materijalnih ka duhovnim vrijednostima, kao i tendencije prema održivom razvoju i zdravom životu u gradu. U razvijenim državama u planiranju grada prevladava tendencija planiranja pametnog grada s porastom površina namijenjenih korištenju slobodnog vremena i rekreaciji. U manje razvijenim državama planiranje je fokusirano na osiguranje osnovne infrastrukture i njeno funkcioniranje te rješavanje problema onečišćenja.

GEO ISTRAŽIVANJE Proučite GUP te urbanistički plan uređenja naselja u kojem je sjedište vaše škole i izdvojite površine koje koristite u slobodno vrijeme. Ima li u tom naselju dovoljno zelenih površina za rekreaciju? Postoje li na tim površinama zgrade? Koja im je namjena? Obrazložite koji bi bili primarni ciljevi u planiranju i namjeni površina u naselju u kojem živite.

Provjerite naučeno Opišite elemente gradskoga sustava. Objasnite funkcioniranje prometnog sustava pomoću plana prometne mreže grada u kojemu je sjedište vaše škole. Objasnite zbrinjavanje otpada u naselju u kojem živite. Što biste poboljšali u tom sustavu? Obrazložite vaše prijedloge. Izradite plan učinkovitog iskorištavanja i uštede energije u vašem domu. Izračunajte koliko biste time uštedjeli.


Suvremene promjene u gradskim naseljima i njihovoj okolici

Provjerite predznanje Na temelju kojih klimatskih elemenata opisujemo vrijeme? Koji modifikatori najviše utječu na klimu naselja u kojem živite? Kakva je klima područja u kojem se nalazi grad u kojem se školujete? Jeste li primijetili neke razlike u temperaturi zraka ispred škole i u parku? Opišite zašto se pojavljuju te razlike.

URBANA KLIMA I URBANA KLIMATOLOGIJA Klimatologija je znanost koja se bavi proučavanjem fizičkih obilježja atmosfere tijekom duljega vremenskog razdoblja. Utjecaj klimatskih faktora na klimatske elemente, veze između klimatskih elemenata i klimatskih faktora te zakonitosti po kojima te veze funkcioniraju proučava opća klimatologija, dok specijalna klimatologija proučava klimatska obilježja pojedinih dijelova Zemlje. Sloj zraka koji se nalazi do dva metra iznad tla pod snažnim je utjecajem podloge. Klimatska obilježja tog sloja proučava mikroklimatologija, a klimom pojedinih država i kontinenata bavi se makroklimatologija. Mikroklimatološka istraživanja posebice su važna u gradovima. Posljednjih nekoliko desetljeća sve brže se razvija urbana klimatologija koja se bavi proučavanjem modifikatorskog utjecaja gradova odnosno urbanih područja na klimu, od lokalne do globalne. Tim se istraživanjima bave stručnjaci iz više disciplina, ponajviše meteorologije, geografije, ekologije i znanosti o okolišu. Na mikroklimu gradova utječu reljef, vegetacija, vodene površine u gradu, njegova izgrađenost u visinu, vrste podloge, prometne površine, zelene površine, šume, parkovi, polja i čovjek sa svim svojim djelatnostima u gradu. Modifikatorski utjecaj grada očituje se na više načina. Zbog aeropolucije mijenja se intenzitet kratkovalne i dugovalne radijacije. Različite izgrađene površine mijenjaju albedo podloge. Termička svojstva podloge promijenjena su izgradnjom zgrada, ulica i drugih objekata u gradovima, koji su zamijenili izvorna polja, šume i livade. Modifikatorski utjecaj grada očituje se i u manjem gubitku topline za

ISHODI GEO SŠ B.3.6. i C.B.3.2.

5. Gradska mikroklima ili urbana klima

evaporaciju vode, bržem uklanjanju snijega, oslobađanju velike količine topline zbog industrijskih postrojenja, velikog broja vozila, grijanja kućanstava i slično. Visina i položaj zgrada utječu na brzinu vjetra itd. Prema definiciji Svjetske meteorološke organizacije, urbana klima je lokalna klima (mikroklima), modificirana pod utjecajem izgrađene površine. Urbana klima razlikuje se od klime suburbanog i ruralnog područja. Jedna od posljedica ubrzanog procesa urbanizacije je velika koncentracija ljudi na maloj površini. Danas više od polovine svjetskog stanovništva živi u urbanim područjima, a ta područja zauzimaju oko 3 % površine kopna. Zbog činjenice da će se povećavati udjel svjetskog stanovništva koji živi u urbanim područjima, ali i zbog klimatskih ekstrema i naglih promjena vremena koje mogu ugroziti velik broj stanovnika, raste interes 187 za istraživanje urbane klime (klime gradova). Poznavanje gradske mikroklime sve je važnije za urbano planiranje, korištenje (solarne) energije, planiranje zelenih površina i smanjenje globalnog zatopljenja. Prvi korak u određivanju gradske mikroklime su mjerenja i određivanje toplinskih otoka.

URBANI TOPLINSKI OTOCI Najočitija klimatska posljedica urbanizacije je viša temperatura zraka u urbanim područjima ili njihovim dijelovima poznata pod nazivom urbani toplinski otok (Urban Heat Island). Urbani toplinski otok javlja se u gotovo svim urbanim područjima, bez obzira na veličinu grada i tip klime. Najizraženiji je u hladnom dijelu godine i noću. Glavni uzroci pojave urbanog toplinskog otoka su razlike u zemljišnom pokrovu između urbanih i ruralnih područja i njihova termička svojstva. Izgradnjom prometnica, stambenih i drugih zgrada mijenja se prirodni krajolik. Nekadašnje neizgrađene površine i prirodni vegetacijski pokrov zamijenjeni su različitim materijalima (asfalt, beton i drugi građevinski materijal), a zelene površine gotovo nestaju. Materijal korišten u izgradnji te visina zgrada jače apsorbiraju Sunčevu radijaciju nego prirodni zemljišni


Suvremene promjene u gradskim naseljima i njihovoj okolici

urban

lokalni vjetar

i granični sloj "perjanica"

Urbani toplinski otok ča

pokriva sloj urbanog

rur al

pojačana turbulencija

nični gra i n loj s

pojačana zasjenjivanje apsorpcija energije

antropogena emisija toplina smanjena smanjena evapotran- brzina vjetra spiracija

URBANO PRIGRADSKO RURALNO

188 Efekt urbanog toplinskog otoka

pokrov i dugo u noć ostaju topli i emitiraju toplinu. Izgrađene površine u gradovima smanjuju evapotranspiraciju, pridonose povećavanju temperature zraka te stvaranju urbanog toplinskog otoka. Zagrijavanje je veće i zbog antropogenog utjecaja. Velik broj ljudi na relativno maloj površini ispušta dodatnu toplinu i vlažnost te svojim djelatnostima i aktivnostima povećava efekt urbanog toplinskog otoka. Zbog navedenog urbana područja čine svojevrsne otoke okružene hladnijom ruralnom okolicom. Urbani toplinski otok može se analizirati na razini jednog grada (jedinstveni fenomen), ali i na nižim razinama, za pojedine objekte, drveće, automobile i sl. pa govorimo o toplinskim mikrootocima koji u kratkom vremenskom razdoblju vrlo brzo mijenjaju toplinske uvjete. Toplinski utjecaj grada mijenja se s visinom. Za prvi sloj atmosfere u kojem se jače osjeti toplinski utjecaj grada, a koji seže ispod razine krovova i krošnji drveća, koristi se naziv sloj urbanog pokriva-

CroClimGoGreen U sklopu projekta Hrvatske zaklade za znanost istražuje se urbana klima, klimatske promjene i varijabilnost u Hrvatskoj te njihov utjecaj na urbani okoliš. Na internetskoj stranici projekta potražite rezultate istraživanja (https://www. pmf.unizg.hr/geof/znanost/klimatologija/ccgg).


Suvremene promjene u gradskim naseljima i njihovoj okolici

a) slabo strujanje zraka

ISHODI GEO SŠ B.3.6. i C.B.3.2.

urbana "kupola"

b) jako strujanje zraka "perjanica" sloj miješanja

Zemljin granični sloj

urbani granični sloj b)

površinski sloj

RURALNO

URBANO

c) na lokalnoj skali površinski sloj

ruralni granični sloj RURALNO

d) na mikroskali

189

inertni međusloj uzburkani međusloj

uzburkani međusloj sloj urb. pokrivača

c)

sloj urbanog pokrivača

Utjecaj grada na vertikalnu cirkulaciju zraka u uvjetima: slabog strujanja zraka (a), jakog strujanja zraka (b), na lokalnoj skali (c), na mikroskali (d)

ča. Sloj atmosfere koji se nastavlja na urbani pokrivač i seže do visine u kojemu se gubi toplinski utjecaj grada nazivamo urbani granični sloj. Toplinski utjecaj grada širi se i u okolicu. U višim slojevima atmosfere izražen je kao „perjanica“

ISTRAŽIVANJE MIKROKLIME Razlike u izgrađenosti pojedinih dijelova (zona) grada utječu i na razlike u mikroklimi grada. Obilježja tih dijelova (zona) mogu se identificirati različitim metodama. Jedna od njih je klasifikacijski sistem lokalnih

klimatskih zona koji opisuje fizička obilježja pojedinih dijelova grada na horizontalnoj skali od nekoliko stotina metara do nekoliko kilometara. Sistem je moguće primijeniti u cijelom svijetu polazeći od geometrije prostora te radijacijskih i termičkih obilježja podloge. Na temelju tih istraživanja dolazi se do spoznaja o utjecaju klime na prostorne procese u gradovima kao i o (mikro)klimi kao faktoru vrednovanja gradskog prostora ili nekog njegovog dijela. Za određivanje intenziteta urbanih toplinskih otoka mogu se mjeriti insolacija, radijacija, temperatura zraka prizemnog sloja, vlažnost. Najbolje je mjeriti za vri-


Suvremene promjene u gradskim naseljima i njihovoj okolici tipovi izgrađenih površina

tipovi prirodnih površina

1. kompaktna visokogradnja

6. otvorena niskogradnja

A. gusto drveće

E. goli kamen ili popločano

2. kompaktna gradnja srednje visine

7. lagana niskogradnja

B. raštrkano drveće

F. golo tlo ili pijesak

3. kompaktna niskogradnja

8. niskogradnja velikih površina

C. grmlje i nisko drveće

G. voda

4. otvorena visokogradnja

9. rijetko izgrađeno

D. nisko raslinje

5. otvorena gradnja srednje visine

10. teška industrija

Tipovi lokalnih klimatskih zona

190

Zeleni krov Gradske vijećnice u Chicagu

preuzeto sa https://www.pmf.unizg. hr/geof/znanost/klimatologija/ ccgg/zanimljivosti

Zeleni krovovi i bijeli asfalt Budući da na urbanim površinama dominiraju tamni i tvrdi materijali koji upijaju Sunčevo zračenje, tijekom dana mogu dosegnuti temperaturu veću od 65 °C, a standardni krovovi od 50 do 90 °C. Za ublažavanje pojačanog zagrijavanja krovova mogu se koristiti već spomenuti „zeleni krovovi“. Za ublažavanje zagrijavanja kolnika, pločnika i zgrada mogu se koristiti hladni premazi (lakši pigmenti i bijeli premazi) koji reflektiraju više Sunčevog zračenja. Program New York Cools Roofs pokrenut 2009. godine rezultirao je oblaganjem više od 500 tisuća četvornih metara krovova (ukupno 626 zgrada) u New York Cityu bijelim, reflektirajućim premazom kako bi se neutralizirao efekt zagrijavanja zbog stakleničkih plinova te se izravno hladio grad. Time se smanjuju troškovi hlađenja za 10 – 30 %. Ova mjera pokazala se učinkovitim načinom rješavanja utjecaja urbanog toplinskog otoka i smanjenja emisija stakleničkih plinova. Prema procjeni, ovime bi se smanjila emisija ugljičnog dioksida proizvedenog radom klima-uređaja za 2282 tone godišnje. Prema istraživanju NASA-e, bijeli krov mogao bi biti 23 °C hladniji od tipičnog crnog krova tijekom najtoplijeg ljetnog dana u New Yorku. Osim toga, zeleni krovovi također pomažu smanjiti utjecaj urbanog toplinskog otoka. U Los Angelesu više od 10 % površine grada čini crni asfalt koji apsorbira do 95 % energije Sunca i time pojačava efekt urbanog toplinskog otoka. Zato su u Los Angelesu obojene sve asfaltne površine u bijelo. Ne radi se o potpuno bijeloj već o svijetlo sivoj boji jer bi bijela boja imala preveliki odbljesak i smetala bi vozačima na sunčan dan. Očekuje se smanjenje temperature asfalta za 10 °C tijekom ljetnih popodneva kada je asfalt najugrijaniji.


Suvremene promjene u gradskim naseljima i njihovoj okolici temperaturama mogu biti: dugovalno zračenje koje se reflektira s visokih zgrada i zidova prema tlu, apsorbiranje topline tijekom dana u gusto izgrađenim zonama i emitiranje te topline tijekom noći, manjak vegetacije u gradovima koji smanjuje hlađenje i evaporaciju te stvaranje hladovine, toplina koja se oslobađa u prometu, stvaranje efekta kanjona između zgrada i nemogućnost strujanja zraka.

NEGATIVNI UČINCI I PRIMJERI MJERA ZA NJIHOVO UBLAŽAVANJE

ISHODI GEO SŠ B.3.6. i C.B.3.2.

jeme toplog i tihog vremena. Mjerenja se vrše na samoj podlozi. Bilježe se prosječne vrijednosti temperature zraka, vlažnosti zraka, brzine vjetra u prizemnom sloju i obilježja podloge. Metodama usporedbe podataka najbliže standardne meteorološke stanice i nekoliko privremenih mjernih stanica mogu se odrediti toplinski otoci i dobiti karakteristična obilježja mikroklime grada. Istraživanja urbane mikroklime u američkim gradovima pokazala su velike razlike u temperaturama unutar gradskih zona. U San Franciscu pokazale su se razlike u temperaturi unutar grada i do 5 ˚C. U Los Angelesu i San Diegu zabilježene su temperaturne amplitude i do 10 ˚C unutar grada u unutrašnjosti i primorskim zonama. Mikroklimatska istraživanja europskih gradova bilježe pojavu netipične vegetacije u nekim zonama grada gdje povoljni klimatski uvjeti omogućuju rast sredozemnih vrsta drveća i grmlja. Arhitektura grada uvelike utječe na pojavu mikroklime u gradovima. Temperatura u središtu grada može biti i 10 ˚C viša od one u suburbanom području. Razlozi tih razlika u

Urbana klima i pojava toplinskih otoka u gradu dovela je do povećanja potrošnje energije radi većih potreba za hlađenjem i veće potrebe za vodom. Povećano emitiranje aeropolutanata i stakleničkih plinova osim što utječe na globalno zatopljenje utječe i na zdravlje stanovnika, posebice djece i starijih ljudi te kvalitetu života u gradovima. U urbanim područjima povećava se smrtnost stanovništva. Smanjena je i kvaliteta vode kišnice koja se prikuplja u gradu, a atmosferske prilike djeluju na onečišćenje tla i vode u gradu.

191

Zeleni neboderi u Liuzhou Forest Cityju imat će 40 000 stabala i milijun biljaka na zgradama Jedno od rješenja za smanjenje toplinskog opterećenja u gradovima su velike zelene površine koje pružaju hlad i hlade zrak tako što listovi biljaka ispuštaju vlagu (evapotranspiracija). Mnogi gradovi prepoznali su vrijednost zelenila, ne samo zbog vrućine nego i zbog psihološkog efekta na stanovnike. Zato se u brojnim arhitektonskim rješenjima odlučuju za gradnju nebodera s biljkama posađenim na balkonima i na njihovim krovovima. Preuzeto sa https://www.weforum.org/agenda/2019/08/africa-is-set-to-get-its-first-vertical-forest/


Suvremene promjene u gradskim naseljima i njihovoj okolici Negativni utjecaji urbane klime nastoje se smanjiti pametnim urbanim planiranjem i donošenjem različitih zakonskih mjera. U građevinarstvu prilikom izgradnje treba koristiti prirodne izolacijske materijale i svijetle boje na pročeljima fasada, a vegetacijom stvarati zelene zidove i krovove na zgradama. Stvaranje zelenih vegetacijskih zona na zgradama utjecat će na smanjeno korištenje energije za zagrijavanje ili hlađenje. Izgradnja zelenih površina u gradu utjecat će na prirodno rashlađivanje grada i poboljšanje kvalitete života. Posebna pozornost poklanja se i vodama i odvodnji kišnice u gradovima.

192

Provjerite naučeno Objasnite modifikacijski utjecaj grada na klimatske elemente i stvaranje gradske mikroklime. Obrazložite uzroke pojave urbanog toplinskog otoka. Opišite posljedice urbane mikroklime. Navedite mjere kojima se mogu smanjiti negativni utjecaji urbane mikroklime.

GEO ISTRAŽIVANJE Istražite mikroklimu ili toplinski otok odabranoga naselja koristeći se podatcima DHMZ-a i/ili škola uključenih u GLOBE program. Kako biste odredili postojanje toplinskoga otoka grada, trebate odabrati najmanje dvije lokacije na kojima će se mjeriti temperatura. Jedna lokacija treba biti na izgrađenome prostoru, a druga u ruralnoj okolici grada. Mjeriti trebate u isto vrijeme tijekom nekoliko dana na svim lokacijama istodobno te izračunati prosječnu vrijednost temperature zraka na svakoj lokaciji. Preporučuje se mjeriti temperaturu u zimskim mjesecima te u popodnevnim satima. S obzirom na dobivene prosječne temperature, trebate odrediti razliku između temperature grada i okolice te utjecaj različitih gradskih površina na gradsku mikroklimu. Ako ne postoji mogućnost za određivanje toplinskoga otoka grada, istražite pojavu gradske mikroklime. Za određivanje gradske mikroklime trebate mjeriti na različitim lokacijama s obzirom na podlogu (stambene zone, parkirališta, parkovi, ulice...). Mjeriti treba u isto vrijeme tijekom nekoliko dana na svim lokacijama istodobno te izračunati prosječnu vrijednost temperature na svakoj lokaciji. Preporučuje se mjeriti temperaturu u zimskim mjesecima te u popodnevnim satima. S obzirom na dobivene prosječne temperature, trebate odrediti razliku između temperature pojedinih dijelova grada prema podlozi te odrediti utjecaj različitih gradskih površina na gradsku mikroklimu. Nakon obrade prikupljenih podataka i njihovog grafičkog predočavanja, napišite istraživački izvještaj. U pisanju se možete koristiti sljedećom tablicom. Pokazatelji za tipologiju lokalnih klimatskih zona TIP OBILJEŽJA Geometrijski, zemljišni pokrov

Termički, radijacijski

Faktor vidljivosti neba (sky view factor)

Površinska apsorpcija topline

Površina zgrada

Površinski albedo

Prohodne površine

Antropogena emisija topline

Neprohodne površine Visina objekata na podlozi Neravnost terena


Suvremene promjene u gradskim naseljima i njihovoj okolici

ISHODI GEO SŠ B.3.6. i C.B.3.2.

6. Elementi održivog grada na primjeru grada u zavičaju Provjerite predznanje Koje se promjene posljednjih desetljeća događaju u gradskim naseljima i njihovoj okolici u razvijenim, a koje u slabije razvijenim državama? Objasnite povezanost procesa gentrifikacije i socioekonomske polarizacije u gradovima. Opišite funkcionalna obilježja megagradova i supergradova. Za svaki od elemenata gradskog sustava navedite probleme koji se javljaju u megagradovima i supergradovima. Koja su moguća rješenja navedenih problema?

OBILJEŽJA PAMETNOG, UKLJUČIVOG I ODRŽIVOG GRADA Pametni grad (smart city) podrazumijeva urbani prostor koji karakteriziraju održivi ekonomski razvoj i povećanje kvalitete života zbog ulaganja u infrastrukturu, ljudski kapital, društveni kapital te IKT infrastrukturu. Pametni grad podrazumijeva optimizaciju dostupnih i novih izvora kroz razvoj i primjenu novih informacij-

skih i komunikacijskih tehnologija. Elementi pametnog grada su pametna ekonomija, pametna mobilnost, 193 pametna uprava, pametan okoliš, pametno stanovanje i pametno stanovništvo. Različitim vrstama elektroničkih senzora u pametnim gradovima prikupljaju se podatci potrebni za učinkovito upravljanje resursima i gradskim uslugama (prometnim, energetskim, vodoopskrbnim, zdravstvenim, obrazovnim, informacij-

Primjer otežana prolaska invalidskim kolicima zbog stepenice na kraju rampe U Hrvatskom geografskom glasniku 2/2019 potražite članak Pristupačnost Zagreba za korisnike motornih invalidskih kolica ili slične članke i svojim riječima obrazložite što sve podrazumijeva prostorna uključivost. Proučite i ostale Ciljeve održivog razvoja koje je UN usvojio 2015. godine.


Suvremene promjene u gradskim naseljima i njihovoj okolici

194

Proučite shemu i obrazložite koji pristupi mogu pridonijeti ostvarivanju koncepta održivih gradova

skim i ostalim sustavima). To omogućuje reakciju u realnom vremenu i pronalaženje odgovora za brojne demografske, ekonomske, okolišne i tehnološke izazove s kojima se gradovi suočavaju u suvremenom razdoblju. Opisani pristup povećava potencijal pojedinca i zajednice te omogućuje održivost. Uključivi grad (inclusive city) je onaj grad u kojem proces razvoja uključuje sve skupine stanovništva i organizacija te je problem marginaliziranosti sveden na najmanju moguću mjeru. Uključivi grad pretpostavlja aktivno i odgovorno sudjelovanje svih građana. Ta je težnja prepoznata od Ujedinjenih naroda pa je 11. cilj održivog razvoja: uključivi, sigurni, otporni i održivi gradovi. Danas u gradovima živi više od polovice svjetskog stanovništva, a 2050. godine živjet će više od 70 %. Gradovi su žarišta gospodarskih aktivnosti i ostvaruju oko 80 % svjetskog BDP-a. No, rastuća urbanizacija generira i rastuću nejednakost i isključivost unutar

gradova. Stoga je ostvarivanje 11. cilja održivog razvoja velik izazov, posebno za neke države u Africi i Aziji. Koncept uključivih gradova objedinjava prostornu, socijalnu i ekonomsku uključivost. Primjer prostorne uključivosti su pristupačni gradovi. Održivi grad (sustainable city) je onaj grad u kojemu se povećava kvaliteta života, uključujući ekološku, kulturnu, političku, institucionalnu i ekonomsku komponentu bez opterećivanja budućih generacija narušavanjem prirodnih elemenata ili povećavanjem financijskih davanja.

PRIMJERI PAMETNIH, UKLJUČIVIH I ODRŽIVIH GRADOVA U SVIJETU U nastavku navest ćemo neke gradove i opisati projekte koji im daju obilježja pametnih, uključivih i održivih gradova.


Suvremene promjene u gradskim naseljima i njihovoj okolici

Inicijativa za Amsterdam kao pametni grad počela je u 2009. godini i trenutno uključuje 170 projekata koji su zajednički razvijeni od strane lokalnih stanovnika, vlada i poduzeća. Ti

ISHODI GEO SŠ B.3.6. i C.B.3.2.

Amsterdam

se projekti odvijaju na međusobno povezanim platformama putem bežičnih uređaja kako bi se poboljšala sposobnost donošenja odluka u stvarnom vremenu. Svrha projekata je smanjenje prometa, ušteda energije i poboljšanje sigurnosti građana. Kako bi promicali napore lokalnog stanovništva u cilju poboljšanja kvalitete života i upravljanja gradom, vlast provodi Smart City Challenge u kojem vlast razmatra prijedloge stanovnika. Jedan od primjera razvijene aplikacije je Mobypark, koja vlasnicima parkirnih mjesta omogućava iznajmljivanje svog mjesta za određenu naknadu. Grad može koristiti podatke obrađene iz ove aplikacije kako bi kontrolirali potrebu za parkiranjem te mogućim preinakama poboljšali efikasnost sustava.

Milton Keynes Milton Keynes grad je u Engleskoj koji se obvezao postati pametan grad. MK: Pametna inicijativa je projekt nastao u suradnji lokalne vlade i poduzetnika. Projekt se temelji na upotrebi energije i vode te poticanju gospodarskog rasta u gradu. Središnji je projekt stvaranje najsuvremenije MK: Data Hub baze koji će podržati i upravljanje ogromnim količinama podataka relevantnih za gradske sustave. To će uključivati podatke o potrošnji energije i vode, podatke prikupljene u prometu, podatke dobivene putem satelita, socijalne i ekonomske podatke, te podatke prikupljene iz određenih aplikacija. MK: Pametna inicijativa ima dva aspekta koji nam pokazuju kako pametni grad funkcionira. Prvi aspekt jest uključivanje građana u pitanje održivosti samoga grada. Ta aplikacija pruža sredstva i potporu građanima kako bi pretvorili svoje ideje oko održivosti u stvarnost. Drugi aspekt je pružanje građanima mogućnosti obrazovanja za učinkovitije djelovanje u pametnom gradu. Škola Urban Data je online platforma za poučavanje učenika i studenata o podatkovnim vještinama. ENTERPRISE

ENERGY

WATER

TRANSPORT

CITIZENS

EDUCATION

DATA

195


Suvremene promjene u gradskim naseljima i njihovoj okolici

Santa Cruz Santa Cruz u Kaliforniji (SAD) pametni je grad na čijem primjeru vidimo kako lokalne vlasti analiziraju podatke o kriminalitetu kako bi uspješno pretpostavile zahtjeve za policijom te tako pojačale policijsku prisutnost gdje je ona potrebna. Svaki dan analitički programi stvaraju popise od 10 mjesta gdje postoje najveće mogućnosti zločina i šalju policijske službenike na ta mjesta.

196

Primjena matematičkog algoritma u Santa Cruzu za analizu mjesto zločina (trokut s uskličnicima) i predviđanje gdje bi se zločini mogli dogoditi (crveno područje) i gdje će se usmjeriti policijsko patroliranje

Singapore Singapore je azijski grad koji je usprkos svojoj veličini i nedostatku prirodnih resursa svladao mnoge izazove u 50 godina samostalnosti i postao jedna od najnaprednijih i najprilagodljivijih urbanih zajednica. Grad je započeo sljedeću fazu preobrazbe prema Smart Nationu i nastoji iskoristiti moć interneta, podataka i tehnologija kako bi poboljšao život svih stanovnika, stvorio bolje ekonomske prilike te bolje društvo. Platforma s ponudom digitalnih rješenja koja poboljšavaju kvalitetu života građana i podržavaju poduzeća u njihovom poslovanju u Singaporeu


Suvremene promjene u gradskim naseljima i njihovoj okolici

ISHODI GEO SŠ B.3.6. i C.B.3.2.

Barcelona Barcelona je španjolski grad koji unutar „CityOS“ strategije provodi niz projekata koji se mogu smatrati aplikacijama pametnog grada. Na primjer, tehnologija senzora primjenjuje se u sustavu navodnjavanja u Parc del Centre de Poblenou, gdje se stvarni podaci o razini vode koja je potrebna biljkama prenose u vrtni centar. Barcelona je također osmislila novu autobusnu mrežu koja se temelji na analizi podataka o najčešćim prometnim tokovima tog grada, koristeći primarno vertikalne, horizontalne i dijagonalne rute s nizom međusobnih izmjena. Integracija višestrukih tehnologija pametnog grada može se uočiti u implementaciji „pametnih“ semafora koji su osmišljeni kako bi optimizirali broj zelenih svjetala. Dodatno, kada se pojavi hitna situacija, približna ruta vozila

Pametni semafori u Barceloni

hitne službe unosi se u sustav semafora te se u trenutku prilaza vozila, svjetla semafora namještaju na zeleno putem GPS i softvera za upravljanje prometom, čime hitne službe mogu bez odgađanja doći do mjesta incidenta. Većim dijelom tih podataka upravlja Sentilo platforma. 197

Columbus Columbus, grad u državi Ohio (SAD) u ljeto 2017. godine započeo je provoditi projekte povezane s inicijativom pametni grad. Sklopio je partnerstvo s American Electric Power Ohio kako bi stvorili skupinu novih stanica za punjenje električnih vozila. Mnogi pametni gradovi poput Columbusa koriste ovakve sporazume da bi se pripremili za klimatske promjene, proširili električnu infrastrukturu te prešli s postojećih ekološki nepovoljnih vozila na električne automobile. Odjel za transport SAD-a podržao je ovu inicijativu u Columbusu sa 40 milijuna dolara subvencije. Grad je također primio 10 milijuna dolara od tvrtke Vulcan Inc. Izgradnja novih prometnih ruta i veza još je jedan važan dio vizije Columbusa kao pametnog grada.


Suvremene promjene u gradskim naseljima i njihovoj okolici

Madrid Madrid je prvi grad u Španjolskoj koji je počeo primjenjivati koncept pametnog grada. Primjenjuje MINT (Madrid Inteligente) platformu za integrirano upravljanje lokalnim uslugama. To uključuje održivo, računalno upravljanje infrastrukturom, sakupljanje i recikliranje otpada te održavanje javnih prostora i zelenih površina. Program se provodi u partnerstvu s IBM-INSAom, koristeći se velikim brojem podataka te analitičkim mogućnostima i iskustvom zaposlenika. Smatra se da je Madrid stekao status pametnog grada krenuvši „od dna“, pri čemu su najprije identificirali socijalna pitanja, a zatim su razvijali nove tehnologije i mreže u svrhu njihove primjene za održivo upravljanje gradom.

198

Koncept projekta MINT – Madrid Inteligente


Suvremene promjene u gradskim naseljima i njihovoj okolici

Dublin u Irskoj smatra se jednim od najvažnijih među pametnim gradovima. Njegov program vodi Smart Dublin, inicijativa četiriju dublinskih lokalnih vlasti koja se povezuje s pružateljima pametnih tehnologija, istraživačima i građanima prilikom rješavanja gradskih problema i poboljšanja kvalitete života u gradu. Uključuje Dublinked - dublinsku otvorenu podatkovnu platformu koja dominira otvorenim izvorima podataka „pametnih“ aplikacija.

ISHODI GEO SŠ B.3.6. i C.B.3.2.

Dublin

199

GEO ISTRAŽIVANJE Istražite elemente održivog grada na primjeru jednog grada u zavičaju. Opišite projekte u gradu koji su realizirani ili su u tijeku, a odnose se na održivost. Koje biste projekte predložili u gradu u kojemu je sjedište vaše škole kako bi se poboljšala učinkovitost pojedinih gradskih sustava i osigurala demografska, okolišna i gospodarska održivost?

Provjerite naučeno Opišite obilježja pametnog, uključivog i održivog grada. Usporedite sličnosti i razlike pametnog, uključivog i održivog grada. Za svaki tip grada pronađite primjer grada u Hrvatskoj, koristeći podatke dostupne na internetskim stranicama gradova.


Tiskano u Hrvatskoj, 2020. godine


Autori: Tea Novaković, Maja Jurgec, Damir Jelenski, Suzana Pešorda i Ružica Vuk

GEOGRAFIJA3 Zemlja na dlanu

[Udžbenički komplet za geografiju u trećem razredu gimnazije]

Zemlja na dlanu GEOGRAFIJA 3

Otkrij i nauči

Promjene klime Prirodni uzroci klimatskih promjena Globalno zatopljenje Resursi mora i podmorja Vrste morskih otoka Marikultura Održivi razvoj Subekumenska područja u Hrvatskoj i svijetu Suvremene promjene u gadovima Održivi grad Megagradovi i surpergradovi Veliki hrvatski i svjetski megaprojekti…

Tea Novaković, Maja Jurgec, Damir Jelenski, Suzana Pešorda i Ružica Vuk

Prema novom kurikulumu

Profile for meridijani-izdavac

Zemlja na dlanu - Geografija 3  

Advertisement

Recommendations could not be loaded

Recommendations could not be loaded

Recommendations could not be loaded

Recommendations could not be loaded