ANTIČKI SVIJET Želeći postati gospodar svijeta, Aleksandar je nastavio osvajanja prema istoku. U Indiji (327. – 325. g. pr. Kr.) njegovi su se vojnici prvi put borili protiv bojnih slonova. Nakon zauzimanja dijela Indije Aleksandar je kanio prodrijeti do rijeke Ganges na kraju svijeta. Iscrpljeni ratovanjima, glađu i raznim bolestima, Aleksandrovi su vojnici odbili ići u daljnja osvajanja. Tako je vojska nakon desetogodišnjeg pohoda započela povratak u domovinu. Dio vojske se pod Nearhovim vodstvom spustio do ušća Inda, a zatim morskim putem do ušća Eufrata. Taj je put imao i istraživački karakter i Nearh je kasnije napisao spis o putovanju duž azijske obale u kojem je dao detaljan opis biljaka i životinja tog područja. Na prolasku kroz bezvodnu pustinju Gedrozije (današnji Beludžistan) dio je vojske predvođen Aleksandrom pretrpio teške gubitke u ljudstvu. Vrativši se u Mezopotamiju, Aleksandar je odlučio zbližiti Grke s Perzijancima i stvoriti jedan narod. Upriličio je veliko vjenčanje 80 makedonskih časnika i 10 tisuća vojnika s Perzijankama (vjenčanje Europe i Azije). Petodnevna svadba održala se prema perzijskim običajima u Suzi. Sâm Aleksandar oženio se Statirom, kćeri Darija III. Potom je proglasio Babilon novom prijestolnicom svojega velikog carstva. Aleksandar je preuzeo mnoge perzijske običaje, što je izazvalo ogorčenje Grka i Makedonaca. Aleksandar je naumio proširiti granice svoje države te osvojiti sjevernu Afriku i Italiju. Za priprema tih pohoda obolio je i ubrzo umro. Pokopan je u Aleksandriji u Egiptu. Zbog svih postignuća tijekom svoje kratkotrajne vladavine već su ga suvremenici prozvali Aleksandrom Velikim. Ponovi S kim se Aleksandar sukobio neposredno nakon stupanja na prijestolje? Pomoću povijesne karte navedi koja je sva područja Aleksandar osvojio i dokle se protezalo Aleksandrovo carstvo? Opiši kako je Aleksandar pokušao stvoriti jedan narod unutar svojega carstva. Razmisli i odgovori zašto je to želio ostvariti.
Država Aleksandra Velikog Nakon povratka s vojnog pohoda Aleksandar je uredio državu i učvrstio svoju vlast. Svi narodi u državi imali su ista prava. Utemeljio je nove gradove i sela te dao kovati velike količine novca od zlata i srebra iz perzijske državne blagajne. Tim je novcem sagradio nove prometnice, kanale i luke. U osvojena područja postupno je prodirala grčka kultura, grčki jezik i grčki način života. Još tijekom osvajanja osnovao je četrdesetak gradova imenom Aleksandrija u kojima su cvali obrt i trgovina. Aleksandar je bio vođen idejom o stvaranju velikoga carstva u kojemu bi ujedinio Istok i Zapad. Stoga su svi narodi u državi imali ista prava. Aleksandar i njegovi nasljednici nastojali su očuvati postojeće načine života naroda starog Istoka. Postupno su se miješali grčko-makedonski običaji s istočnjačkima. U tom su miješanju osobito veliku ulogu imali grčki jezik koji je postao međunarodni te gradovi starog Istoka koji su poprimili grčki ustroj. Ponovi Opiši kako je Aleksandar Veliki uredio svoju državu. Što se promijenilo u životu naroda starog Istoka dolaskom Aleksandra? Saznaj kako se zvala majka Aleksandra Velikog te istraži njezin život, njezinu ulogu u ondašnjim zbivanjima te osobito njezin odnos sa sinom.
Raspad Aleksandrove države i nastanak helenističkih država Aleksandar nije imenovao nasljednika, a njegov je sin rođen nakon očeve iznenadne smrti. Jedinstvo Aleksandrove države se nakon smrti svoga tvorca vrlo kratko održalo. Golemu su državu podijelili Filipovi i Aleksandrovi generali. Aleksandrove nasljednike nazivamo dijadosima. Nakon dugotrajnih borbi za vlast u kojima je bio ubijen i Aleksandrov sin, dijadosi su se sukobili 301. g. pr. Kr. u bitki kod Ipsa. Shvatili su da nijedan neće moći samostalno vladati cijelom državom pa su podijelili vlast. Aleksandrova se država tako raspala na četiri velike države i nekoliko manjih. Najmoćnije helenističke države bile su ptolemejski Egipat, kraljevstvo Seleukovića (od Inda do Sirije), Makedonija (koja je uključivala i Grčku) i Lizima-
359. 355. 350. 345. 340. 335. 330. 325. 320. 315. 310. 305. 300. 295. 290. 285. 280. 275. 270. 265. 260. 255. 250. 245. 240. 235. 230. 225. 220. 215. 210. 205. 200. 195.
104
OVAJ DIO LENTE VREMENA DETALJNIJE JE PRIKAZAN NA PRETHODNIM STRANICAMA
338. – 168. g. pr. Kr. makedonsko kraljevstvo 338. – 30. g. pr. Kr. helenističko razdoblje 306. – 30. g. pr. Kr. dinastija Ptolemejevića 305. – 60. g. pr. Kr. dinastija Seleukovića
