Promjene klime i globalno zatopljenje
Staklo
Dio Sunčeve radijacije se reflektira od Zemlje i atmosfere
Insolacija
Najveći dio radijacije se upija na površini Zemlje i zagrijava je
Dugovalna radijacija
Zagrijavanje staklenika sliči zagrijavanju atmosfere
Dio infracrvene radijacije prolazi kroz atmosferu. Dio se upija i reflektira zbog stakleničkih plinova. To zagrijava Zemljinu površinu i smanjuje atmosferu Atmosfe
Zemljina površina
ra
Zemljina površina emitira infracrvenu radijaciju
Efekt staklenika (Izvor: Wikimedia)
°C 1,2 1 0,8 0,6 0,4 0,2
32
0 -0,2
1880. 1895. 1910. 1925. 1940. 1955. 1970. 1985. 2000.
2019. god.
Prosječne srpanjske temperature zraka – usporedba s predindustrijskim prosjekom (1850. – 1900.)
ekoloških problema koji izaziva veliku pozornost javnosti. U 1980-im i 1990-im godinama zabilježena su izuzetno topla razdoblja s iznadprosječnim temperaturama. Te dvije dekade bile su najtoplije od početka instrumentalnog perioda što je izazvalo interes javnosti i stručnjaka. Globalno zatopljenje prepoznato je kao problem te je potpisan Protokol u Kyotu s ciljem smanjenja emisije stakleničkih plinova. U narednim godinama nastavili su se nizati temperaturni rekordi. Donedavno je srpanj 2016. godine bio najtopliji mjesec u povijesti mjerenja, a onda ga je nadmašio srpanj 2019. Ono što posebno zabrinjava nije globalni porast temperature, jer moramo biti svjesni da ove posljednje godine uspoređujemo s vrlo kratkim periodom i da su klimatske promjene normalne i prirodne, već je to porast vremenskih nepogoda. Porast broja tropskih ciklona, poplava, tornada i suša povezuje se s promjenama vremena i klime.
Ono što posebno zabrinjava je porast vremenskih nepogoda. Posljedice uragana Harvey - Port Arthur, Teksas (31. 08. 2017.)
Projekcije klime u budućnosti Na temelju postojećih mjerenja klimatskih elemenata i pretpostavki o količini antropogene emisije stakleničkih plinova u budućnosti izrađuju se brojne projekcije klime za 21. stoljeće. Najteže je pretpostaviti globalnu emisiju stakleničkih plinova, jer to ovisi o brojnim čimbenicima poput broja stanovnika, stupnja gospodarskog razvoja i ukupne potrošnje energije. Sve projekcije predviđaju porast emisije tijekom 21. stoljeća. Projekcije prosječnih globalnih temperatura ukazuju na kontinuirani porast u sljedećih stotinjak godina. Globalni porast temperatura zraka povezan s antropogenom emisijom stakleničkih plinova započinje s industrijskom revolucijom krajem 18. stoljeća. Predindustrijska koncentracija ugljikovog dioksida u atmos-
