Demografska (ne)održivost Hrvatske
1950.
1960.
1970.
1980.
muškarci
1990.
2000. 2010.
žene
2017. god.
Izvor: Državni zavod za statistiku, Muškarci i žene u Hrvatskoj 2019.
Prosječna starost umrlih osoba u Hrvatskoj od 1950. do 2017. godine Izračunajte koliko je porasla prosječna starost umrlih osoba u prikazanom razdoblju. U kojem je razdoblju vidljiv najveći rast prosječne starosti umrlih osoba kod muškaraca i žena? Je li rast ujednačen kod oba spola?
i iseljavanje. To razdoblje obilježavaju vrlo niske stope prirodnog prirasta koje su iz nulte stope prešle u negativne vrijednosti odnosno u prirodni pad. Nakon 1990. godine prirodna promjena stanovništva postaje sve negativnija kao nastavak smanjivanja stopa nataliteta, ali i utjecaja Domovinskog rata i iseljavanja stanovništva. Godine 2010. prirodna promjena iznosila je – 8735 stanovnika, a 2017. godine – 16 921. Takvo prirodno kretanje, uz već navedene razloge, rezultat je i niskih stopa fertiliteta, povećanja prosječne starosti umrlih osoba, odnosno, sve dužeg očekivanog trajanja života te visokih stopa mortaliteta koji u društvu s velikim brojem starog stanovništva ima tendenciju rasta.
Posljedice demografske tranzicije Zbog niskih, a u zadnja dva desetljeća negativnih stopa prirodne promjene stanovništva, prostor Hrvatske zahvaćen je procesima depopulacije i starenja stanovništva te se očekuje daljnji rast stopa mortaliteta i sve veći pad broja stanovnika. Depopulacija i starenje stanovništva smatraju se velikim demografskim i socijalnim problemom. Osim povećanja stopa mortaliteta zbog velikog udjela starog stanovništva, navedeni procesi potaknuti su i padom stopa fertiliteta te produljenjem životnog vijeka. U razdoblju do 1991. do 2011. godine smanjio se ukupan broj žena u fertilnoj dobi, koji i dalje značajno pada. Stopa fertiliteta u Hrvatskoj se smanjila sa 2,21 (1965.) na 1,42 (2017.) što znači da se ukupno stanovništvo generacijski ne obnavlja. Jedan od uzroka smanjenja stopa fertiliteta jest modernizacija. Žene se kasnije odlučuju na brak, a time i na manji broj djece koju rađaju u sve ka-
Tisuća Tisuća 40 7 35 6 30 5 25 4 20 3 15 2 10 1 5 0 0 1950. 1960. 1970. 1980. 1990. 2000.2005. 2010. 2015. 2017. god. sklopljeni brakovi razvedeni brakovi
ISHODI GEO SŠ B.A.3.7.
dob 90 80 70 60 50 40 30 20 10 0
Izvor: Državni zavod za statistiku, Muškarci i žene u Hrvatskoj 2018.
Sklopljeni i razvedeni brakovi od 1950. do 2017. godine Usporedite broj sklopljenih i razvedenih brakova u prikazanome razdoblju. Što zaključujete? Koje je godine zabilježen najveći, a koje najmanji broj sklopljenih brakova? Što se događa s brojem razvedenih brakova? Pokušajte predvidjeti trendove u broju sklopljenih i razvedenih brakova u sljedećem petogodišnjem razdoblju.
snijoj životnoj dobi. Posljedica modernizacije očituje se i u sve manjem broju sklopljenih brakova u Hrvatskoj. Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku svaki treći sklopljeni brak završi razvodom. Uz navedeno, važan uzrok depopulacije i starenja stanovništva jest i emigracija 101 mladog stanovništva, čime se dodatno gubi biološki potencijal. GEO ISTRAŽIVANJE Iz publikacija i baza Državnoga zavoda za statistiku prikupite podatke o prirodnom kretanju stanovništva vašeg naselja/upravnoga grada/općine/županije, zatim podatke o prosječnoj starosti stanovništva, sklopljenim i razvedenim brakovima i napišite esej o demografskoj održivosti odabranoga prostora. Prikupljene podatke organizirajte u tablice i grafički prikažite odgovarajućim dijagramima i tematskim kartama.
Provjerite naučeno Opišite proces demografske tranzicije u Hrvatskoj. Objasnite specifičnosti demografske tranzicije Hrvatske u usporedbi s razvijenim državama Europe. Izdvojite posljedice demografske tranzicije. Objasnite posljedice demografske tranzicije za demografsku održivost Hrvatske.
