Fiziološka žutica novorođenčeta prolazi do kraja prvoga tjedna. Tijekom prvih dvaju dana života donesenog novorođenčeta koncentracija nekonjugiranog bilirubina povećava se do prosječne maksimalne koncentracije od 100 µmol/L.
Primitivni refleksi
1.2.2.
Novorođenče od prvog dana života pokazuje svoju motoričko-refleksnu aktivnost. Automatske reakcije novorođenčeta i dojenčeta odraz su nedozrele funkcije mozga. Razlikuju se: refleks hvatanja (Robinsonov refleks), pozitivna potporna reakcija, automatski hod, tonično-klonični vratni refleks (Magnusov refleks), refleks obuhvaćanja ili refleks straha (Moroov refleks). Za očuvanje novorođenčetova života vrlo su važni refleksi traženja usnama, sisanja i gutanja. Refleks obuhvaćanja, refleks straha ili Moroov refleks izaziva se jačim udarcem o podlogu, tako da se u blizini djetetove glave jako pljesne ili djetetove ruke
1.3.
naglo puste. Dijete će zabaciti glavu unatrag, raširiti ruke kao da nešto obuhvaća. Pri prijelomu kosti ruke, ključne kosti ili iščašenju zglobova, te ozljedi perifernog živca ili oštećenju i patološkim procesima u lubanjskoj jami, spomenuti je refleks patološki asimetričan. Refleks se normalno gubi do kraja 2. tromjesječja života. Refleks hvatanja ili Robinsonov refleks nastaje nakon podražaja djetetova dlana prstom ili nekim predmetom. Dijete hvata prst ili predmet u čvrsti stisak dlana. Na isti način, kada se podraži taban, dijete skvrči prste kao da hvata. Taj refleks nestaje do kraja 4. mjeseca života. Magnusov refleks pojavljuje se pri naglom okretanju djetetove glave u jednu stranu. Na istu stranu na koju je okrenuta novorođenčetova glava, ono ispruži ruku i nogu. Pri tome se na drugoj strani noga i ruka skvrče. To je asimetričan Magnusov refleks. Pri simetričnom Magnusovu refleksu kod fleksije glave prema trupu dolazi do fleksije donjih udova. Spomenuti refleks nestaje potkraj 6. mjeseca novorođenčetova života.
Prehrana
Svaka pravilna prehrana obuhvaća raznovrsnost osnovnih sastojaka hrane. Osnovni sastojci hrane jesu bjelančevine, ugljikohidrati, masti, vitamini, minerali i oligoelementi. Dnevne potrebe bjelančevina ovise o djetetovoj dobi. Prvih nekoliko mjeseci života dnevne potrebe iznose 2,2 g/kg/dan, a potkraj prve godine života 1,2 g/kg/dan. Poslije, do kraja puberteta, dnevne potrebe za bjelančevinama ne prelaze 1 g/kg/dan. Ugljikohidrati ili šećeri, uz masti, najveći su izvor energije u organizmu. U dojenčeta sudjeluju s 30 – 40 % u udjelu ukupne energije, a poslije sa 60 % udjela ukupne energije u organizmu. Masti ili lipidi građeni su od masnih kiselina i najveći su izvor energije u organizmu. To su trigliceridi, fosfolipidi i kolesterol. Udio masti koji je potreban u prehrani iznosi 10 %, a u prehrani mlijekom u dojenčeta trebale bi biti zastupljene u količini od 50 %. Prvih 6 mjeseci života masti bi trebale biti glavni izvor energije.
Vitamini, njih 13, organski su sastojci hrane esencijalni za normalan rast i razvoj koje organizam ne može sam sintetizirati, pa ih je potrebno unijeti hranom. Od liposolubilnih vitamina to su vitamin A (retinol), D (kalciferol), E (tokoferol) i K (filokinon). Vitamini topljivi u vodi jesu vitamin C ili askorbinska kiselina, te vitamini B-kompleksa (tiamin, niacin, riboflavin, piridoksin, folna kiselina, cijanokobalamin itd.). Minerali, elementi koji su esencijalna nutritivna tvar, jesu natrij, kalij, klor, kalcij, fosfor, magnezij i sumpor. Oligoelementi, njih 14, esencijalni su elementi koji su u organizmu zastupljeni u tragovima. To su željezo, jod, bakar, mangan, cink, kobalt, molibden, selen, krom, kositar, vanadij, fluor, silicij i nikal.
1. Ponavljanje nastavnih sadržaja zdravstvene njege zdravog djeteta i adolescenta
5